31-34 - history of croatia · svoje sile, svu srroju ljubav. p,jesnik gavro kostelnik, po rodenju...

Broj 31-34 Godha XIII OBITEL J Zngrebu 15. rujna 1941

Kad smo se rni nekadainji gimnazijalci prije NaiSar5 U poezi'ji Gac-re Kostelnika takrw hlis- v~Se od tlldeset godina stali okupljati olio rnla- kost i srodnost s crlastitirn duievnirn raspoloie- dog hrvaiskog ka tolifkog knjiievnog pokreta njirna nisam tada ni pomiSljao, da taj rneni tako stvaraiudi i izdavaiirdi daEke listove u po,jedinjrn orniljeli pkesnik nije Hrvat. Tek nekoliko ,qodina sredn jirn Sliolarna "i zavodirna te javljajtrdi se ponlalo i U

glasilirna >>Luficc i >>NaSem Ko- lucc, s velikorn srno rado46u

. pozdravljali svaki iole jaf i uspjeh na rnladom katolifkom knjiievnom polju i sa zanosorn popularizirali prva svi- jetlija irnena, koja su se tu pojavljivala. Nikada ne t u za- boraviti, koliko je odus'evlje- nje ohuzelo naSe rnlade duSe, zadahnute prvim knjiievnim zanosorn, kad narn je rnedu prvirn knjigarna, Sto su narn tada s katolif koga kn jiiekrnoc polja doSle U ruku, bila zbir- ka pjesarna Gavre Kostelnika >>iurnberak, gorske sirnfo- 1li.jecc.l) Bilo je to godine 1909. JoS do danas fuvam s velikirn pi.jetetorn tu dragu pjesnic'ku knjiiicu, kojorn sarn se fita- juki je tada U svojoj rnladah- noj dui; nasladivao, zanosio i koja rni je postala prva mila drugarica U vlastitim pje- snifkin? sanjama i poletirna. Pjesnik Gavro Kostelnik znao je U svojirn stihovirna udariti i LI iice hrt.atske narodne pie-

GAVRO KOSTELNYK, roden lS817. U R u s k o ~ ~ ~ Krsturu - (Batka)

kasnije sanl to saznao, kad se cn oprostio od Hrvatske Le napcistio i hrl.atsku pfesnifliu liru otiSavSi u dornovinu svog naroda, dn n,jernu posveti sr.e svoje sile, svu srroju ljubav. P,jesnik Gavro Kostelnik, po rodenju Ukrajinac, hio je koji je moje sirnpati,je pove- zno s ukrajinskirn narodorn, pa liao Sto je islire11 hio n ~ o j zanos za pjesn~e tcg pjesnika, ljubimca moje mladosti, isto tako je neSto od tog rnladog zanosa preneseno na one ide- ale, h-ojima je pjesnik na- pustivSi naS llrvatski katolieki knjiievni pokret posvetio svoj iivot. PO Gavri Kostelniku po- ctnli SLI rni Ukrajinci bliski, sirnpatii-ni i dragi, a to je OS fe- dan,je prerna njima raslo, Sto sarn viie saznavao o patnjarna i idealima ukra,jinskog naroda, koje su tako sliene pafnjarna i idealirna hrvafskog naroda. To ni.je osfalo bez utjecaja i na mo j kn jiievni prvi,jenac >>Srijemske elegijecc, U lioji- ma jedan Ukrajinac veli i ove rijcc'i: >>R~si bode da nas po- . .,

sme, pa je pogdjekoja njegova pjesrna sama od ,[;he, pa zajaSili Ukrajinu, dnSu da iz nje istje- sebe rnarnila rnelodiju, da je zaodjerre i ponese rc7,ju. Ali nas ima trideset a rnoida viSe milijr,na, na valovirna zvukova U glazbeno carstvo. Nje- gOVO.i .pastiriCi je1i<< pokuSao na naf in pu- pa ke i narna jedanput sinuti sunce slobode. Do-

fke popijevke dati nlelodiju, pa mi j danas, kad Cekat demo i rni svoju S ~ O ~ O ~ I I U drial-11 Ukrn- tu pjesrnu fitarn, zvufi ona s tom melodijom. jinu.cc2)

UKRAJINSKI DR?. GRB ,,TROZUB"

Europa malo zna za Ukrajinu, i t o ponajviSe zbog toga, Sto kroz zadnja dva i p01 stoljeta Ukrajinci nijesu imali svoje sa- mostalne driave nego razlitite vrsti autonomiju (od. g. 1654. do 1917.), premda je i kroz t c vrijeme bilo ustanaka protiv oku- patora (Mazepa 1709. god.). Dru- gi razlog, Sto se za Ukrajinu malo znade, leii u tom, Sto mos- kovska promitba prikazuje Ukrajince kao neko pleme jedin- stvenoga ~ruskogalc naroda.

Zato Cemo ovdje pruiiti kratki prijegled ukrajinskih zemalja i naroda.

Ukrajina za sad joS nema svoje vlastite driave, zato moiemo govoriti o n jo j jedino u smislu njenih etnografskih granica, koje omeduju zemljigte, na kom i i - vi ukrajinski narod, na kome se razlijeie ukrajinski govor i koji nosi petat ukrajinske kulture. Te se granice proteiu na jugu od Tise, Dunava, Crnoga mora i Kavkaza, na sjever do Polije- skih motvara, zatim na zapadu od Poprada, Sana, Vepra i Bje- loveie na istok do obale Sirokoga Dona i Kaspijskoga mora. Na istok iza tih granica proteiu se ukrajinske kolonije kroz cijelu Aziju, sve tamo do obale Tihoga oceana. Etnografski teritorij Ukrajine prostire se od 43O do 530 sj. Sir. i od 21° do 45' ist. du- iine.

Ukrajinci grani te na jugu S

morem, na jugozapadu S balkanskim poluotokorn, nekad S Bu- garskom a zatim s Rumunjima, otkad su oni zauzeli zemlje me-

GRANICE UKRAJINSKE NARODNOSTl

DO GOD. 1939.

du Karpatima i Dnjestrom i tako prekinuli vezu s balkanskim Sla- venima. Dalje na zapadu prote- i e se ukrajinska granica s Ma- diarima. Na zapadu Ukrajinci od iskona grani te s narodima zapadne Europe, Slovacima i PO- ljacima. Na sjeveru grani te s Bjelorusima i Rusima, dok raz- granitenje na istoku nije joS do danas potpuno dovrgeno. Kroz mnogo stoljeia su IJkrajinci granitili s nomadskim azijskim narodima, te S neSto kulturnijim narodima Podkavkazja i onim oko Kaspijskog mora. Danas Ukrajinci grani te S Donskim KO- zacima, porijeklom Moskovima.

Ukrajina je grani tna zemlja Europe S Azijom. Na istoku prema Aziji sastoji se ona od pro- stranih Suma i stepa, a na zapadu od najplodnije europske zem- Ije crnice, a njeno prostrano ze- mljiSte presijecaju velike spojne ceste, od zapada prema istoku i od sjevera prema jugu. O W ~ smjeStaj donosio j o j je mnogc koristi, ali joS viSe zla, jer su

Nspisao Mykola Hljnz tuda od iskona prolazili nomad- ski narodi zaposjedajuti j u i n ~ . ukrajinske stepe i odsijecajuti tako Ukrajinu od Crnoga mora. Tokom cijele svoje povijesti Ukrajina se borila, a i sad se mora boriti s Azijom na istokg i na jugu.

Prema najnovijem brojenju ukrajinskog teritorija i njegovog stanovniStva od 1. I. 1930. god. t a j teritorij zaprema 718.300 km2 i na njem iivi 47.657.000 stanovnika. Ovamo nijesu ubrojeni te- ritoriji, gd je Ukrajinci i ive u ma- njini, t. j. dio sjeverne Cerni- hivgtine, Krima, Podkavkazje i zapadni dijelovi HolmSCine i Pod1 jaSa. Pri je njematko-poljskog rata ukrajinski je etnografski teritorij bio podijeljen medu tetiri driave, t. j. medu SSSR, Pol jsku, Rumunjsku i Mad i ar- sku.

Ukrajinsko etnografsko pod- ruEje veCe je od svake europske driave ili europskog naroda, osim njematke i SSSR. (Francus-

- S. S. S. R. Poljska Rumunjska Madiarska

U k u p n o

PovrSina Stanov- niStvo u

1.000 km2 tisutama 1 563,8 1 22 17,6 14,9

Postotak = "1,

36,985 8,669 1,158

746

- od sveu- kuq. 'kr. terltorlla

78,5 17

2,4 2,l

j Postotak = 'l,,

Stanov- Stanov- niStvo niBtvo

sveukup. dotitne ukr. terit. driave

od teritorija doti-

tne driave

297 31,4 6

10,6

77,6 23 - i

18,2 236 1,6

2696 -6~8i- 5 I

k a ima 551.000 km% 41,900.000 duSa, Spanjolska 505.000 km2 s 24,100.000 duSa, Italija 310.000 k m 5 41,800.000 duSa, Engleska 244.000 kmY s 46,500.000 dusa).

U etnografskom smislu se me- d u ostalim narodima evropskog istoka i jugoistoka istiEu Ukra- jinci svo jim raz.vijenim tjelesnim tipom, visolta stasa, vitkih udo- va, iivahnih otiju, crnih obrva. I z r a i a j j e Ukrajinca ozbiljan, g o ~ o v o te iak : odrnjeren u rije- Eima govori lagano i iasno; spor U kretnjama, Cutljiv r nepov,er- Ijiv, postaje brzo - kad se upozna - iskren i otvoren. Nosi bijelu koSulju S visoltirn ovratni- korn i Siroke hlake >>Saravary<c, opasane crvenim pasom. 2enska i-, 1toSulja vrlo iivahnih boja i bogato ukraSena.

Ukrajinska su sela posve raz- IiEita od ruskih. Ruslta zbijena, praSna i zamazana, ukrajinslta rastrkana i .5iroka. Prototip je Icufa >>lcutir<< izgraden iz cigala, polcriven crijeporn i l i slamom i okreten. Pri tom je ltarakteri- stika cijelog sela obilje zelenih vrtova, ispunjenih narozito vi:- njevim drveCem. VanjStina je ukrajinske kude, kao i njena unutraSnjost, vrlo Eista, jer je t o ponos ukrajinske iene. Naj- veCi dio stanovni8tva iivi na selu, a pustoka ie orilii.no visoka, ta- kd ' da u p;bsjeku dosiie 64 stanovnika na km', a U predjelima oko Kijeva, Harkova i Doneca i do 50-83. Gradska su naselja medu najhrojnijirn u hiv.Co.i SSSR, tako Hark017 s 654.300 stanovnika, Kijev s 538.600, Odesa s 497.000, Dnipropetrovsk s 379.200.

Kulturna povrSina, t. j. ona p~vrS ina , X-oja se m o i e obradi- ti i zasijati, zauzima U Ukra,jini 67,725.000 ha j time Eetvrto mje- s t o U svijefu, a pred njom dolazi na prvo mjesto Britslta Indija s 126,646.000 ha, zatim USA s 116,037.000 i Rusija s 94,419.000. Poslije Ukrajine slijede Argenti- na s 26,705.000, Kanaria s 22 rni- lijuna 717.000 ha, Francuska S

21 ,445.000, Njernai-lea, prema starim granicama, s 19,405.000 ha pa Spanjolska s 15,654.000 i Italija s 12,835.000. NajviSe proizvodi Ukrajina pgenice, prosje- Zno 110 ~n i l j . centi godiknje. Ti- me zauzima drugo ~ n j e s t o poslije

USA, ko ja proizvodi 213 milj. centi, Rusija samo 108, Kanada 96, Francuska 93, Italija 70 mil. centi. Mnogo je manja proizvodnja raii, ali i ona zauzima treCe mjesto poslije Rusije, ko ja je s 154 rnil. centi na prvorn mjestu, a Njematka S 79 rnil. na drugom ~n je s tu .

Uzgoj je Seferne repe od po- sebnog zna ta ja U Ukrajini. Pre- ma sadaSnjoj proiz\.odnji t e biljlte dolazi Ultrajina na drugo

BOGDAN HMELINICKY, ukrajinqki hrtman i narodni junak iz prve

po lov ice 17. vijeka Rezbarija prof. V. Marjutyn

mjesto iya Njemai-ke, ko ja da je 107 mil. ce~i t i . No prirodni su uvjeti za tu proizvodnju U Ukra- jini tako pogodni, da se svakako moke nadati, da ce proizvodnja ?eCerne repe U Ultrajini, Itad se srede politii.lte prilike, a tim i gospoda r~k i uvjeti prirodnog i slobodnog razvoja doki na prvo mjesto U svijetu, ko je je U ostalom imala prije svjetsltoga rata.

Ukra jina ni j e samo iitnica Eu- rope, ona je isto tako hogata mineralnim blagom, U prvom redu ugljenom, ie l jeznom i rnan- ganovom rudai-om. Ugljen .ie skoro sav LI por je t ju Donca, a naslage mu se cijene na neltih 70 milijarda tona, od t ega je neltih 60°/0 antrncit. Odrnah k ra j tih ~ialazigta nalaze se i ie l jezne ru- dafe, kao i ostale ko\.ine, 30 jtt

opet za gospodarske mogutnosti Ukrajine od odsudne vainosti. NajveCa nalazista ie l jeza nalaze se na Dnjepru U okolini Krivo- ho Roha, kod Melitopola i Bah- muta. Naslage se cijene na neke 2 milmijarde tona rudate visoke kakvoke (55-70°/n ieljeza). Irna U zemlji dosta i manganove ruda- re, ko ja je od velike vainosti za i.eljeznu industriju. Zalihe se cijene na nekih 400 milijuna tona. Osim toga ima Ukrajina znatnih nalaziSta cinka, iive, sumpora, bauksita, ozlasta, fosfora, grafi- ta, fosforita i sadre. Nadalje ima mnogo karnene soli.

Ukrajinski je narod tokom svoje tisuCgodiSnje povijesti U

nekoliko navrata gubio svoju driavnost, ltao i drugi narocli Eu- rope, ali ju je uvijek U krvavim naporirna ponovno os\:ajao, rna- ka r kadkad na veoma Itratko vrijeme, kao na pr. godine 1917., kad je ukrajinska dr ia\ .a posto- jala sarno tri godine od 1917. do 1920.

Ali od god. 1920. pa sve do d a m s nije prestajala borba proti zavoje\,ai-a. Ukrajinski je narod tu borbu kroz zadnjih dvadeset godina nastavio S joS veCom upornoSCu i s jo9 vetirn poir tvo- 1:anjem nego ranije.

Na tisuie najboljih sinova Ukrajine izginulo je U zloglaznim Solo\.jeckirn tamnicama, u dale- ko,i studenoj Sibiriji, U lavov- skim Brigitkama i U Kartuzkoj Berezi! .S\-i su oni imali pred 0i.i- ma jedan cilj -- Ukrajinsliu dr- i avu . Premda je ~lkrajinslti narod bio du ie ili k ra fe pod tudorn vla?Cu, nije se on niltad odrekao svoje driave. Neprijateljslca promitba mo ie sve t o zasjenji- vat'i i prikrivati ili t a k i poricati, ali tko ieli saznati istinu bez predrasuda, neka pouri povijest Ukrajine, HruSevskoga, Arliasa, Krepjalrevyta i drugih, nelt se upozna s ukrajinskom lcnjiiev- nokdu, pa Ce se uvjeriti, da su Ukrajinci imali svoju moinu driavu ve t U IX. stoljetu, i da su povijesno politicki i kulturno stariji od Mosltova (tkz. Veliko- rusa), 4 do 5 stol je ia .

I danas gori Ukrajina isto kao nekad u vrijeme napadaja ta tar- skih horda i Moskve (pod \-eli-

(SvrSefak na strani 281.)

KROZ UKRAJINSKU KNJI%EVNOST

Ukrajinska knjiievnost se ie svojim potetcima U davnu pro- Slost, a potela se je razvijati i cvasti za vrijeme pojave krS6an- stva U Ukrajini. Sv. braCa Ciril i Metodije, koji su uveli crkveno- slovenski jezik U knjiievnost, dali su potetak i staro-ukrajinskoj knjiievnosti U prvome redu prevodilatkoj, a zatim izvornoj. Najistaknutiji su izvorni pisci kijevski metropoliti Ilarion i Smo- Ijatyi-, t e ljetopisac Nestor. No biser staro-ukrajinske knjiievnosti jest >>SLOVO 0 POLKU IHOREVI<< (r i je t o Igorevoj pu- kovniji), pjesnitki ep iz XII. st. Navale azijskih mongolskih horda, t e propast staro-ukrajinske kneievske driave prouzrotile su propadanje ukrajinskoga kulturnog iivota za duga vremena. Do- duSe ukrajinska knjiievnost se je razvijala, ali pod tudim go- spodstvom nije mogla zamaSno napredovati.

Tek U XVI. st., kad je Ukraji- na bila uslijed polititkih doga- daja otrgnuta od Bizanta, a uje- dno je bila izloiena utjecajima zapadno-europske kulture, podi- i e se knjiievni iivot Ukrajine. Obnovi i razvitku ukrajinske knjiievnosti pogodovao je i razvitak tiskarske djelatnosti, ko ju je zapoteo U Ukrajini I. Fedoriv, t1skajuC.i >>Ostroiku Biblijuc< (1580. g.). Isto tako je pogodo- vala razvitku knjiievnosti raspra uslijed vjerske borbe U t o doba. Osim toga i razvitak ukrajinskog kozaStva, te njihove junatke borbe za slobodu Ukrajine dale su povoda razvitku viteSkih spje- va t. zv. d u m a'), ko je kao da su produljenie >>Slova o polku

l) D u m e su narodne pjesme, ko je su prenosili predajom narodni pjevati wkobzarie ili wbanduristis (guslari), a ko je se pjevaju uz ukrajinsko narodno glazbalo, t. zv. wban- durau ili wkobza*:.

Ihorevi<<. Od tog doba imademo razne kozatke Ijetopise, veoma rod01 jubnu ukrajinsku povi jest t. zv. >>Istorija Rusiv<< ,i dr. Razvi- ja se takoder drama sa t. zv. in- termedijama ili int.erludijama t. j. Salama, koje su, pisane na i i - vom ukrajinskom jeziku, sluiile za odmor poslije teSkih i ozbilj- nih tadaSnjih drama. Od filozofa vrijcdi spomena >>ukrajinski So- kratc< ili >>putujuCa akademijac< H. Skovoroda.

God. 1798. pojavi se U Ukraji- ni >>Enejida<<2 od Kotljarevskog, pisana na iivom ukrajinskom jeziltu, te ko ja zapotinje novo doba ukrajinske knjiievnosti. Po- javila se U doba teSkih narodnih prilika, kad je v e h a ukrajinske inteligencije otiSla >>silom ili mi- lmom<c U sluibu moskovskoj dr- Zavi. Za Kotljarevskim su se po- veli i drugi, te ukrajinska knjiievnost zap0tinj.e svoj zamaSan razvoj na Eistom narodnom jeziku. U potetcima se razvija sa- cira na ondaSnje polititke i dru- Stvene prilike, U kojima je ste- njao ukrajinski narod-kmet. Naj- istaknutiji j e Artemovskyj-Hu- /ak, zatim Kvitka-Osnovjanenko, otac nove ukrajinske pripovije- sti, koji ne samo prvi U Ukrajini vet i u Eur'opi piSe ~rioovi , iest i iz narodnog iivota. Njih slijede mnogi drugi, koji postepeno di- i u ukrajinsku knjigevnost.

U zapadnoj Ukrajini U Lavovu zapotinje preporod ukraiinske knjiievnost,i sveCenik M. SaSke- vyi:, tiskajuti almanah >>Rusalka Dnistrovacc, dok Fedjkovyi: (1834 --1888), >>slavuj zelene Bukovi- ne<c, kr t i tu neumorno put no- voj ukrajinskoj knjii.evnosti.

No nai jata litnost 11 ultraiin- skoj knjiievnosti jest nacionalni prorok T. Sevc'enko (1814-1861), koji je svojom vatrenom rijeti oduSevio i nadahnuo ukrajinski narod, prorituti: w s t a t de Ukra- jinacc. Izvedena Sevtenkom ukrajinska knjiievnost na Siroki put nacionalnog stvaralaStva zamaS- no i sigurno se probija naprijed. Probuden svojim prorokom ukrajinski narod daje iz sebe

~- . . ~

') BE n e j i d a*: i e galiiva prerad- ha ozbiljne Vergilijeve wEneide*:, t. j. travestija.

svijesne i nadarene Ijude, koj i podiiu ukrajinsku knjiievnost do zamjerne visine. KuliS-knji- ievnik i prevodilac, Vovi-ok, veoma talentirana spisateljica, Ru- danskyj, l iritar i vedar humori- sta, t e mnogi drugi obogaduju ukrajinsku knjiievnost svo jim trajnim i vrijednim prilozima.

U doba ruske reakcije, kad je ukrajinska rijer bila ugugena na istotnim zemljama Ukrajine, prenosi se kulturno srediSte U za- padnu Ukrajinu, u Lavov. Tu se tiskaju i djela istofno-ukrajinskih pisaca, pjesnika, naufenja- ka i dr., t e se ona kri jumtare na- t rag U nadnjeparsku Ukrajinu. Nei-uj-Levyfkyj stvaralac pravog ukrajinskog romana, Myrnyj, odlitni romanopisac, Staryfkyj, prvi pobornik novog ukrajinskog kazaliSta i mnogi drugi kulturni pregaoci neumorno k r t e put ukrajinskoj slobodnoj rijefi. Na vrhunce di ie ukrajinsku knji- Eevnost drugi po Sevtenku veliki sin ukrajinskog naroda, I. Franko, koji se istiee svestranim i plodnim radom. U svom spje- vu >>Mojsej*: (Mojsija), koj i je ponos ukrajinske knjiievnosti, ispjevao je svu svoju ljubav prema ukrajinskorn narodu. TreCi velikan ukrajinskog duha jest Lesja Ukrajinka (1872-1913), kn j i i evnica europskog stila, pje- snikinja vjetite borbe, junaStva i snaZne vjere U bolju budutnost svog naroda. Slitna jo j je knji- ievnica Bukovine Kobyljanska, dok je novelista Kofubynskyj >>pjesnik ljepote prirode i l jepo- te duSe<<, a Stefanyk >>pjesnik se- I ja tke nevolje<< i >>pjesnik tvrde duSec<. Mnogi i mnogi drugi pjes- nici, pisci i nautenjaci pridonose izgradnji duhovnih dobara ukrajinskog naroda.

Ukrajinska knjiievnost XX. st. veC je uSla na veoma Siroke puteve ukrajinskog stvaralagtva, a da bi se mogla prikazati U krat- kom i-lanku. Spomenut Cemo od

X Z UXIRAiBIrPr'SKE UMJB3TNOBTL Pod zaStitorn ukrajinsko-koza- tuk, Kryytevojkyj, MuraSko,

tkih vladara (XVII. st.) doiivjela Narbut). je Ukrajina svoje drugo bujno Poslije svjetskog idta Ukra- razdoblje kulturnog razvitka. jina je raskomadana, kulturni Kao posljedica tog nastojanja radnici su rasprSeni te rnoraju

Ukrajina s t u ~ a sluibeno rodi se ukraj insk~ gradevinski neovisno jedni od drugih u sa- evropsku ~ o v i j e s t negdje IX. stil, t . zv. >>Ukrajinski baroka svlrn drukE~j~rn okolnostima ra- stolj. StupivSi u neposredni do- diti oko kulturnog napretka ticaj S Bizantom (pokrStenje svog naroda. U Lavovu, sredi- 988. g.) njen polititki 1 kultur- dtu zapadne Ukrajine (poslije ni i ivot dobiva puni izraz. versaljskog ugovora potpala pod

Pluda za Ukrajinu hio je i ' Poljsku) djeluju ovi urnjetnici: ostao do danas Kijcv. Kao pri- ) P. I. Holodnyj, Koviun, Buto- jestolnica ukrajinskih vladara bio . vyE. U podsovjetskoj Ukra j in~: je Kijev velitanstveni grad, o Kravtenko, Padalka, Kasijan. kojern govore njemafki vojtuci, "nogo ukrajinskih urn jetnika koji su za Vladirnira Velikog ostalo je lzvan podrut ja ukra- (X. st.) boravili u Ukrajini, da je j ~ n s k o g tla, medu njima najveCi to grad S 400 crkava, 8 trgova ukrajinski urnjetnik, jedan od i s >>neizbrojivirn rnnoStvorn nCi- najveCih kipara dana5njice, rcdac<. Ove rijeEi sjeCaju radije A l e k s a n d e r A r h i p e n k o . na pjesnitki izraz, brojke ne rno- W. H n i e z d o w s k i raju biti baS totne. Svakako to svjedoti, da je Kijev ve6 u X. stoljeCu djelovao na strana gle- daoca velitanstveno. Na spome- nicirna onog doba ot i to se vidi t rag Bizanta, a ponekad i nor- dijskih utjecaja. Spornenici gra- devinstva: Sveta Soflja (1037.- 1061.), Peterska Laura (1073.-- 1078.), do danas cilj hodotasni- ka lz cijele Ukrajine. stvo.

Potetkorn XIII. st. poplavili su Rornantizarn osvjeiuje ukra- Ukrajinu Mongoli. Kijev pada. Srediste se prenosi na zapad u jinsku urnjetnost. Urnjetnici

obradaju se narodu, kao neiscr- ukrajinsku Halitko-Volinsku Dr- iavu (Halit, Lavov, Holm). KO- natno i Halifko-Volinjska Dr ia- va pada. Ukrajinskoi prosvjeti i urnjetnosti ostaje jedini rnecenas i zaStitnik crkva. U tirn vrerneni- rna cvate na Zapadu gotika, poslije renesansa. Gotika se nije prirnila na ukrajinsko tlo. U kivskyj, Ukrajini i dalje vlada duh rorna- no-bizantinizrna. Renesansa se XX. vi . znaEi 7 2 l~krajinsltu B O ~ J A KAZNA proSirila brzo. Urnjetnost vrlo jaki zarnah (Boj- primtrvna graf~ka I Z XVII. vljeka

UKRAJINCI I NJIHOVA ZEMLJA - (SvrJetak sa sfr. 278.) klm knezom Andrijom Bogo- Azija. P O tarnnicarna i zatv6ri- JOB sada ne znamo, kakve Ce ljubskirn, kojl opl jatka i razori m a stradaju i ene 1 djeca rat- hlti g r anxe budude ukrajinske Kyjev g. 1169.); gore sela i gra- 11 ka. Njih je sad zadesila tu- d r i a ~ e, all v jerujerno, da Ce na- dovi, gore prostrana polja i n a sudbina nekadasnjeg tatar- l o d ~ i njihovi vode, koji se bore zlatne p3enice. Na bojigtu giriu >hog roblja jasira). I,] novu - pravedniju Europu, Ukrajmci na obim stranama. All je ukrajinsko rnlado polio- 1 ostupati pravedno S ukrajin- Na jednoi strani kao Ukrajinci l jenje odgojeno na ,dealima h4a- kiln narodom. I t o s tirn viSe, i vojnici, kojl po p r e d a j ~ svojih 7epe, Sevfenka, Mihnovskoga I " to je ukrajinski narod to zaslu- otaca brane Ukrajinu od Azi- Kunovalca za ideal - Ujedinje- . o I po svojoj rnukotrpnoj po- je, a na drugoj strani Ukra- rae Ukrajme. To je pokolienje L ~jes t i I svojirn sadahj l rn dr ia - jinci-janjitari, koje je odgojila . prenmo na sve i r tve. njeni.

26' 7

UKRAJINSKA' l DRZAVA ,

Kad je svr.50 veliki svjetski rat g. 1918., na istoku Europe borba se jo8 produljuje za par godina. Ukrajinski narod bio je prisiljen braniti svoju mladu nezavisnu driavu, protiv ko je su istu- pili na sjeveru ruski boljSevici, na jugu ruski bjelogardijci sa Denikinom a na zapadu Poljaci.

ProSli \,vjetski rat zateltao je ukrajinski narod razdijelen medu dvije mo- narhije: preteini dio ultrajinskog teritorija spadao je U ruski imperij, rnanji dio (Galicija, Bukovina te Karpatslia Ukrajina, bio je U Austro-ugarsltoj moL narhiji.

Rusija je prema ukrajinskum naroclu vodila uglavnom stalno politiliu uni.?tenja driedi se nai-ela, da Ukrajine nije bilo, nema i ne smije biti, da je ulira- jinski narod samo jedno p l ane ruskog naroda, zabranjujudi f ak tisliati knjige na ukrajinskom jeziltu te upotrebljavati ime >>Ukrajinaccc, >>ukrajinski<c. Svaki po- ku8aj rada na liulturnom, gospodar- qltom, a napose politii-ltom podrufju lta- injavala je izgnanstvorn U Sibiriju.

No i ivog naroda ne da se zaustaviti. To se vet pokazalo 1905. god. nalron poraza Rusa u ratu s .Japanorn, a napoxe je svjetski rat pokazao, <:ta predstavlja ruski imperij. Truo U svojoj sr i i , izgsa- den nasiljem nad drugim potlai-enim narodima, nije niogao obstojati u I-atu.

Nalton .?to je bultnuo rat, osniva se LI

Lavovu (poslije premjegten LI Bet) >>Sa- \.ez za Oslobocienje Ulirajinex od ultra- jinskih emigranata. Njegov je cilj bio: pomodu sredignjih dr iai3a ohnoviti neza- \.isnu ultrajinsku dria\.u. Cl tom pra\'cu razvija 5 i .u promii-bu te napose orga-

nizira ukrajinske zarobljenike iz ruske \.ojske, koji nastupaju poslije kao jedi- uice ukrajinske oru iane snage.

Ukrajinci pod Austrijom imali su viSe slobode za organizaciju naroda t e su i dali znatan bro j inteligencije razlititih podrui-ja. Stoga odrnah na poi-etku rata Ukrajinci iz Galicije organiziraju legiju >>Ultrajinski Sifovi striljci<c, ko je je me- ctu ostalim ustrojio, te s njima sudjelo- \.a0 u mnogim bitkama (osobito u Kar- patima) poltojni Pe ta r Kvaternik. Ta le- gija se junai-ki bori protiv Rusije noseCi geslo za slobodu Ukrajine, a nakon ras- pada Austrije Ukrajinci oslanjajuti se na tu vojsku U Lavovu preuzimaju vladu progla9ujuCi nezavisnu Ukrajinsku ka - padnu Republiltu (1. XI. 1918.), a brzo zatim ujedinjenje s Ukrajinskom Na- rodnom Republiliom sa sjediStem U Ki: je1.u (22. I . 1919.).

U meduvremenu razvijaju se U is totnoj Ukrajini dogadaji , kojih su posljedice tragitne po sudbinu Ukrajine. 2. 111. 1917., odstupi car Nikolaj. Vladu uzi- maju ruski demokrati s Kerenjskim. U Kijevu istodobno osniva se >>Ulirajinslta Centralna Radacc (Sabor), na telu ko je s toje prof. Myhajlo HruSevskyj. S veli- Itom iestinom buknuo je sada cijeli uksaj inski narod ispisujuki svuda svoje \,rui.e ie l je : Nezavisna Ukrajinska Dr ia - \,a. Napose ovirn oslobodilai-kim duhc~m proieti su bili ukrajinski vojnici u rus- ltoj armeji na fronti. U samorn Pe t ro- gradu dernonstrira ukrajinski puk S ukrajinskim driav. zastavama, a ukrajinski studenti daju proglas U ovom gradu ukrajinskim radnicima, fasnicirna te ostalirn, gd j e se liaie: >>Najvedi izraz nii-

~ I N A R O D PRED OSEUUJNIM I

BYSTRT2Y

~ l i narodnog

dr%e se sastanci vo. jinskih \.ojnilta s samo vlastita jaka te, jarnfiti dr iavnu

No Centralna Rad tvrtine od demokra spoloZenih te odgo, .ie. da je rat \.ei. s\?r

U1

100 PI novac Ukrajinske Narc

SlMON PETLJURA,

filavn Direktorija i

glavni zapovjednik

ukrajinske vojske otl

god. 1918-1921.

)RVENIM ZVONIKOM U SELU

:HUVL$TINA) -, ' L enja jest narodna 3 <<:U sarnoj Ukrajini $h izaslanika ulira- konte, shvativ;i, da iojska mo ie zagtititi nezavisnost.

3 sastavljena U tri i-e- i i ra- isko-socijalistitl '

jenih voda, smatrala ;en, a \.o:jslia suvigna 1lje :

IYVENJ, d n e r e p u l ~ l i k e fod. IIIlS.

OD GOD. 1917. DO 1921. vjerujudi ruskim demokratima te U me- ctunarodnu demokratsku Ijubav, bratstvo i pravdu. No demokratska Rusija zabo- ravlja na svoja demokratska natela te protiv Ukrajine Salje rusku vojsku. Ona je doduSe potutena u prvom oruianom sukobu Ukrajine s Rusijom. Talto je Centralna Rada izgubila skoro godinu dana svojoni neodlutnoSdu, te na ta j na- t in niStile odusevljenje i revolucionarni duh ukrajinskog naroda, oklijevajudi dug0 s proglasom nezavisnosti. Tek do- slovce prisiljena opdim pritiskom pro- glasi 22. I. 1918. U Kijevu: Narode Ukra- ,jine, tvojoni snainom voljom i r i je t ju stvorila se na Ukrajinskoj zemlji slobod- na Ukrajinska Republilia . . .

No tada ved kdmunistitka Rusija s Le- ninom, koj i lailjivo i podmultlo govori o socijalnoj te nacionalnoj slobodi narodima, Salje boljSevitku soldatesku protiv tek postale Ukrajinske dr iave i t o upravo na Kijev pod zapovjedni9tvoni Murovjova.

Tada se poliazale Zalosne posljedice polit%ike Centralne rade. Ukrajina je ostala ved u po te tku bez organizirane vojnitke snage. Protiv pribliiavajudih boljSevika slali s u na obranu mlade d r i a - ve na brzu ruku nedovoljno pripremljene \rojnifke jedinice ukrajinsliih studenata. Slioro svi su junai-lti pali U o t a jno j borbi kod sela Kruty. Glavni grad Kijev za- uzet po boljgevicima izgubio U poliolju preko 5 tisuda ukrajinsltog pufanstva. Centralna Rada zatrai i vojnitliu pomoi: liod Njematke. Pomodu njezine vojske Ultrajina se oslobodi ruskih bolj$evika. 9 11. 1918. U Brestlitovsltom niirti Ulira- jina je bila priznata od Njemai-ke i

Austrije nezavisnom driavom. Uspo- mod njematke oru iane snage vladu u Kijevu preuzima hetman Pavlo Sko- ropadskyj. U politici rada viae se osla- nja na ruske caristifke visoke tinovnike, tasnike te veleposjednike, koji misle na obnovu nedjeljive caristitke Rusije. Ta- kva politika hetmana Skoropadskog iza- ziva velilio nezadovoljs~tvo ulirajinskog naroda napose seljaka. Proglas hetmana o . . ujedinjenju (federaciji) Ukrajine s Ru- sljom (14. XI. 1918.) daje povod sveop- dem ukrajinskom ustanku. Skoropadslti prisiljen je napustiti zemlju, a g . 1919. do 1921. odigraSe se te.Yte oru iane borbe ulirajinsliog, vet toliko iscrpljenog naroda protiv ruskog imperijalizma bilo crvenog bilo bijelog caristifliog.

U zapadnoj Ukrajini jo.5 uvijek t ra ju borbe s Poljacima, koji dobivSi po ja ta - nja od Francuske protiv bolj.qevilta upe- ri.k tu pomod protiv Ukrajinaca. Zapad- na ukrajinska vojbka (100.000) polovi- corn g . 1919. prisiljena je povuCi se U

Istoi-nu Ukrajinu. U t o teSlio doba po Ulirajinu \.odstvo preuzinla S y m o n P e t l j U r a liao glavni zapovjednik oruianih snaga. Pun energije, te vjeran ukrajinslioi dr iavnoj midi organizira sve, 30 je jo.? moie protiv ruslte na~ralc. Inle Petljure postaje U Ulirajini imenom ~~Iiraj insl te misli, koja jog jednom dq- biva privlativu snagu. Cijela Ukrajina di ie ustanali protiv boljSevizma te na t a j natin slabi njegovu napadai-ku snagu, Iioja prijeti zapadnoi Europi. Ime Pe- tl jure poznato je U cijeloj Ukrajini kao narodnog junaka. Zajednii-kin1 snagama zapadne i istotne Ukrajinske vojslie us-

(SvrSetak na str . -384).

SELJAKINJE UKRA-

J I N K E IZ

B ACKE

U K R A J I N S K A OBITELJ Od najstarijeg doba ukrajin-

ske povijesti bila je obitelj te- me1 j ukrajinskog druStvenog i i - vota i driave.

U staro doba, prije nego je Ukrajina primila krSCanstvo (t. j. prije 988. g.), obiteljski je i i - vot imao sasvim drug:_, lbbiljcije nego Sto je dobio poslije. 'iltda

je na telu porodice s,tajao otac S posvemaSnjim pravom nad svim i.lmovima obitelji, t. j. i enom i djecom. M u i je rnogao kazniti i enu u slutaju, ako ona neStc .;krivi. pa t a k i smrCu, a da nije bio odgovoran p x d sudom ili slitnto. Zena je bila posve p o d r r d m a volji muia, nij-e imala svoje slobode, nijc imala prava raspolagati imetkom, a u hlutaja smrti mu ia smatralo se, da je njezin 8ivot wrSen, te je testo S njim bila spaljena ili je uzimclo za ienu brat pokojnog, a da je nije pitao. Sto se t i te djece, pogotovo ienske, bila su p o t ~ u n i l podredena volji oca, a kod izbora bra tnog drugs r i je t oca je bila odlutujuCa.

Primitak kuSfanstva je veoma blagotvorno djelovao na obiteljski i ivot U ukrajinskoj po- rodici. Obitaji, koji su bili jako strogi i surovi, postaju sve blaii i plemenitiji. S vrcmenom prestaje apsolutna vlast oca nad obitelju; i e - na postaje posve ravnopravan Elan obitelji. Bra- kovi se sklapaju prema vlastitom izboru, koji se temelji na Ijubavi, t e su zbog toga tvrsti i tisti, a nevjera u bratnom iivotu postaje prava rijetkost. U slutaju, ako roditelji prisile dijete na brak protiv volje, odgovaraju radi toga pred crkvenim sudom. Imetak i ene i muia, koji pri- donesu kod vj entanja, postaje nedirljiv, t e sva- k o upravlja S njime po svojoj volji, a za slu- t a j smrti moie raspodijeliti kako +tko hoCe. Mu2 nema viSe prava, da sam po, svojoj volji kazni ienu, makar bi ona bila kriva, jer ,inate odgo-

vara pred sudom, kao Sto odgovara i za zlo- stavljanje i ene ili djece. Isto tako odgovara pred sudom, ako protiv volje i ene raspolaie S

njezinim imetkom. Takoder je i druStveni po lo ia j i e n e ravnopra-

van. Ona ima potpuno pravo utestvovati u cijelom javnom iivotu, jer i e n a je drug muia na svakom mjestu bilo hod kuCe bilo u javnom i i - votu. Za s lutaj muieve smrti ona postaje auto- matski glavom obitelji, t e upravlja cijelim imetkom, kuCom i odgojem djece.

ZahvaljujuCi takvom Evrstom temelju, na ko- jem je izgradena ukrajinska obitelj, a t o je na ljubavi i slozi, ona je tokom stoljeka teSke borbe ukrajinskog naroda za svoju samostalnost, uvijek ostala jakim i jedinim Euvarem svog jezika, tradicije i obitaja, t e je predavala iz pokolje- n ja u pokoljenje ovu veliku ljubav prema rod- noj drugi, njegujut i vjetitu t e in ju za slobodom.

BoljSeviCka Rusija, ko ja je posllije pobjede nad ukrajinskom vojskom (god. 1921 .) podjar- mila vedinu ukrajinskih zemalja, uotila j e ti- njenicu, da j e ukrajinska obitelj nosilac narod- n e svijesti i tradicije, a time Euvar ukrajinskog ideala: ukrajinske driave. Da uniSti ukrajinski narod, moskovski je komunizam poEeo najpri je raskidati brak, podkapajufi obiteljski moral, podriavajut i svadu i nesklad medu bratnim dru- govima i njihovom djecom, te slifno. Donekle je komunistima uspjelo uniStiti ukrajinsku obitelj, otjerati djecu od roditelja, baciti medu njih mr in ju i t. d., ali samo u gradu medu pro- letarijatom, dok je t a j njihov posao na selu bio uzaludan. Ukrajinska obitelj na selu, ko ja je tijesno vezana uz svoju zemlju i konservativ- nija, oduprla se svom snagom svim davolskim pokuSajima crvene Moskve, a tisuCe i tisuCe ukrajinSkih i r tava jesu najbolji dokazi, da je ukrajinska obitelj ostala zdrava, te je hrabro i poirtvovno tuva' a svetinju svojih preda.

UKRAJNA 00 7917.-7.927, - SvrSetak sa strane 283.

pijeva joS jednom osloboditi glavni grad Kijev. No samo na kratko vrijeme. Preslabe su bile snage Ukrajine, da svlada boljSeviEke horde.

Nesretan u svojim posljedicama vojnitki sa- vez Petljure s povijesnim neprijateljem Ukrajine Poljskom, joS viSe slabi snage naroda. Poljaci u zajednitkom nastupu na Kijev sanjaju o uspo- stavi Poljske od Baltijskog do Crnog mora. Iako ukrajinsko desno krilo odlutuje o pobjedi Pil- sudskog nad boljSevicima, Poljska izdaje svog ratnog druga te mirom u Rigi (1921.) dijeli zajedno s boljSevicima ukrajinske zemlje. Ostatke ukrajinske vojske Poljaci interniraju U logorima.

No iz logora joS jednom pobjegne znatan dio ukrajinskih vojnika, da bo re6 se zimi g . 1921. S boljSevicima dopru blizu Kijeva, te na ta j na-

tin podupru joS uvijek i iv ustanak ukrajinskog :ela protiv crvene Moskvc No t a j junatki pot- hvat hrabrih vojnika svrSava strijeljanjem 359 ufesnika, koji su umirali pjevajuCi ukrajinsku narodnu himnu.

No ukrajinski narod podijeljen na t e t ~ r i di- jela nije klonuo, nego produiio borbu na svaki nafin za ostvarenje svoje misli. Jedan od nasil- nika ve t je platio svojom samostalnoSCu za svoju kratkovidnu te ugnjetavatku politiku, a drugi je baS sada na domaku svoje zasluiene kazne. Svijet je prozreo boljSevitki raj, a tisufe, tisuCe ukraj inskih Zrtava svjedote o bol jSevitkoj >>kul- turic< te natinu rjeSavanja nacionalnog pitanja po nauki Marksa i Staljina. Ilija Masynyk

Znate Ii . . .

moie se od drveta napraviti. Zuvisi od naEina i stepena preradbe. Po- sebnim postupkom izra- duje se tako po receptti iupnika K n e i p p a od jeEma Euvena ,,Kneip- pova slaclna kava", koja se odlikuje vanredno finim okusom i velikom

tiran.jivok.5u.

samo U origiiilnim paketima sa slikom-iupnika- Kneippa

SLADNI SECER U SVAGDANJOJ ISHRANI

Ova fina hrana postala je tokom vremena sastavni

dio svagdanje ishrane najSirih slojeva naroda. Naime,

jezgra Kneippove sladne kave, od koje veC odavno

mihjuni domaCica prireduju bijelu kavu, sastoji se od

karameliziranog sladnog SeCera; tri Eetvrtine teiine

ove ltvalitetne sladne kave je dragocjeni sladni JeCer,

koji kavi daje hranjivost i vanredno fin okus.

da je Ukrajina bila U X.-XI. stoljedu najveda driava U Europi; dvaput veCa od driave Karla Velikog, od Bizantinskog Carstva, ili od Bag- dadskoga kalifata.

da stanovniStvo cijele Ukrajine U g. 1600. nije prekoratilo 2 milijuna. Danas broji Ukrajina oko 50 milijuna stanovnika. Toliki je porast za 3 i p01 stoljeia.

da su ukrajinski kozaci U borbi s Turcima znali ~gostovatia na svojim malim-ratnim Eamcima U

sarnoj turskoj prijestolnici Carigradu.

kako je robovalo ukrajinsko selo pod tudim plemstvom izgubivSi svoju driavnost? U XV. st. seljak duian je jedan dan tjedno odraditi bes- platno za svog vlastelina, U XVI. st. vet 2-3 dana tjedno, a konaCno g. 1505. g. poljski >par- lamenat<< (predstavnici poljskog plemstva) uki- nuo sva seljatka prava i zabraniSe seljaku napu- Stati svog vlastelina i promijeniti mjesto svog boravka. SeljaCko ropstvo ukinula je austrijska revolucija g. 1848. U Rusiji je ukinuto tek 13 godina kasni je.

da Ukrajina, koja je danas iitnica Europe, dugo uopde nije obradivala zemlje, Hranili su se Iovom i ribarstvom. Tek U XII. st. poCela se neSto obradivati zemlja.

da se U Ukrajini proSirio krumpir kao Ijud- ska hrana tek od g. 1840. Krumpir su sadili U

Ukrajini joS U XVIII. st., ali tada se upotreblja- vao krumpir za prehranu stoke.

da su kafane, koje su danas toliko proSirene po cijeloj Europi, dosta nove U Europi. Prvu kafanu U danaSnjem smislu utemeljio je U BeCu Ukrajinac Jurij KulCycjky j. K a k o j e d o t o g a d o S l o? U bitci kod Beta g. 1683. medu drugima brali su udio U borbi protiv Turaka i ukrajinski kozaci. Kozaci su pun0 doprinijeli pobjedi nad Turcima. Oni su rnoida najbolje poznavali tursku taktiku, jer su provodili cijeli svoj iivot U borbi s njima i njirna bliskim Tata- rima. Kao zahvalnost za udio U borbama, dobio je Casnik Kultycjkyj Jurij cijelo skladidte kave, zaplijenjeno od Turaka. Naselio se u BeCu i utemeljio kafanu, koje su se odtada brzo proSirile po cijeloj Europi. U bec'kim kafanama do danas vise portreti njihova utemeljitelja KulEycjkog.

da je U bivSoj Jugoslaviji iivilo preko 40 ti- kuCa Ukrajinaca. U N. D. Hrvatskoj iivi sad oko 25 tisuCa, veCinom U Bosni i Srijemu.

W . H-y

Kod Ron~anove ?ene razboli se krava. Leiala je na slami i ia lo- sno gledala velikim sivim ofima. Nosnice su n jo j drhtale, k o i a se mrStila - drhtala je fitava u groznici. Mirisalo je od n je bo- IeSCu i straSnim, ali nij,emim bolom. U takvim slutajevima naj-

GRB BUKOVINE viSe je iao , zaSto blago ne mo- i e progovoriti, t e se poialiti.

BPa vide ofi, da ona ne Ce ostati. MoguCe bi jo j Stogod i pomogao, da je t o krv, ali t u je netko bacio okom na nju, iscurile mu, a sada nema pomoCi. Prepustite se Bogu - moguCe Ce vas utjeSiti<c . . . Tako je govorio IlaS, koji se je razumio oko blaga.

>>Oj, IlaSu, fini se, da ne Ce biti, no ako nje ne Ce biti, onda i mene ne treba. J a sam svoj cijeli i ivot izgubila, samo da se dofekam kravice. Od muia sam ostala, sin je umro u vojsci, a ja sam se mufila i radila i no t i dan. Takve su du- gafke zimske noCi, a ja predem do bijelog dana, Eak mi na prstima jagodice otifu, Eak mi se pi- jesak u ofima stvara. Samo jedini Bog zna, kako sam t a j krajcar gorko spremala, dok sam na- slagala . . .cc

>>Pa, vidite, siromaSnome je tako uvijek, i makar si ruke do laktova izradiol, ipak ne Ce biti niSta od toga! Vef je tako, pa Sta CeS? Mora se nekako 5ivjeti.a

>>I ne znam, Sta bih radila svojom glavom, Sta bih ufinila, te tko b,i mi mogao savjet dati?cc

BJOS se zavjetujte na koji dan, da Cete dati misu i da Cete rufak napraviti. Ili obetajte, da Cete otiCi na proStenje Ivanu Sufavskom; ltaiu, da mnogo poma5e.a

>>Oj, ve t sam se zavjetovala i na misu i na Maj- ku Boiju ZarvanyCku, te se zavjetujem Ivanu Su- favskom.<<

~MoguCe, velim, Bog Ce vam pomoCi, kad se u n j uzdate. Neka vam Bog da sve n a j b o l j e . ~

I ode IlaS. Romanova iena sjela je pokraj krave, te je

fuvala, da ne bi uginula. Davala joj, Sto je imala najbolje, no ona nije htjela niSta jesti. Samo je gledala na babu i finila je ialosnom.

>>Malena, malena, Sta te boli? Nemoj ostaviti staru babu bez ilice mlijeka. UtjeSi me barem malo.<c

Napjsao Vasylj Stefanik*

I milovald je kravu po felu i ispod vrata i ja- ukala nad njom.

~ G d j e , gd je Cu ja moCi smognuti za drugu?! Vet ne mogu niti prste sloiiti, niti igle primiti; gd je Cu se ja ppd stare dane brinuti za k r a v u ? ~

Krava drhtala, a Romanova i ena je po- krila sa svojim koiuhom, te je fubila nad njom, neodjevena na mrazu. Sama je cokotala zubima, ali se nije odmakla.

>>Moida me za grijehe tako Bog kazni? J e r -sam viSe puta radi tebe, siroto, sagrijegila! Ne- gdje si medu 1previSe opasla, negdje si bundevu otkinula, negdje si kukuruz odkinula. No ja nisam nikada nikome mlijeka ialila. Negdje dijete oboli, negdje iena, a ja idem s Iontitem pa no- sim mlijeka. P a sam i sireka dijelila ljudirna k igancima. Gospode, nemoj me kazniti teSko, sirotu udovicu. VeC ne Cu niSta tudeg dirnuti, samo mi spasi kravu!a

Tako je sve do kasne no6.i kukala Romanova i ena nad kravom. Skropila ju je blagoslovlje- nom vodom, no niSta nije pomogalo. Ona je razvlafila noge po cijeloj Stalici, t e je udarala bokovima, fak je mukala. Baka je milovala, g r - lila i priprifavala, no ipak nije mogla niSta ura- d,iti.

Mjesec je rasvjetljivao Stalicu kroz vrata, t e je baba vidjela svaku kretnju krave. Ona se ko- nafno ,podigla. Jedva se driala na nogama. Ogle- davala se po Stalici, kao da se opraStala sa svakim kutiCem.

Zatim je pala na slamu, te se razvukla poput iice. Romanova i.ena prikleknula je polak n je i trljala je sa svjeinjitem slame. Sama nije znala, Sta se S njom zbiva. Romanovoj je ieni postalo vrute, i u t o u ofima, te je zakrvavljena pala. Krava je tukla a nogama kidala babu u ko- made.

Obadvije su se borile sa smrCu. Prevela Nadja Ivachnjuk

-. - - - - - - - -- -- - - -. - *) V a s y I j S t e f a 11 y k (1871-1936.), kojemu je

ove godine proSla 70-godiSnjica rodenja, najistaknutiji je ukrajinski novelista. Njegove novele su pisane S tolikim poznavanjem ukrajinskog seljatkog iivota, t e s takvim razumijevanjem narodne duSe i osjetajem Ijud- skih stradanja, da su biseri ukrajinske knjiievnosti. Zbirke njegovih novela su ove: BSYNJA KNYBECKAa (plava knjiiica), .DOROHAa (put), BMOJE SLOVOu (ride{), >ZEMLJAa, i druge. Na hrvatski mu je bila pre- vedena novela BSINOVIC i tiskana u ~Obitel j ia .

Naslovna slika i vinjete od W. HNIEZDOWSKOG, ukrajinca, koji i i v i u Zagrebu

286

UKRAJINSKA CRKVA Ljetopisac prita, da je sveti

apostol Andrija, propovijedajufi Kristovu nauku na obalama Cr- noga mora zaSao uz Dnjepar do Kijevskih breiul jaka na mjesto, gdje je danas K y j e v. Zausta- vio se na njima, pomolio se, bla- goslovio ih, i stavljajufi krii, iz- rekao je ove prorotke rijeEi:

KRSTENJE UKRAJINACA, koje je obavio ukrajinski knez sv. Vladimir

Veliki U Kijevu god. 988.

>Na ovome mjestu f e se po- diCi velik i slavan grad S mno- gobrojnim crkvama i samostani- ma, i odavle f e se Siriti ~Kristovo Evandel je .~

Ovaj navod ljetopisca ne mora odgovarati povijesnoj istini, ali je ipak moguf. ier ie zaista sv. apostol propovijedao grEkim kolo~ist ima na obalama Crnoga mora. Ovu priEu predaje nam ljetopisac, kao dokaz, da je ukrajinska crkva stara i potjete joS iz apostolskih vremena.

Ukrajina je kao driava primila krgianstvo g. 988. za kneza Vladimira Velikog. Pojedini knezovi i bojari vet su davno prije toga primili krSfanstvo, na pr. Askold, kneginja sv. Olga i vje- rojatno knez Igor.

U k r a j i n a j e p r i m i l a k r S f a n s t v o i z B i z a n t a , a l i j o S u v r i j e m e c r k v e - n o g j e d i n s t v a , pred for- malniin prekidom Cerularija (1054.), jer, kao Sto znamo, poslije Focijeve smrti bilo je ob- novljeno jedinstvo crkve. U U k r a j i n i s e s u k o b l j a - v a j u u t j e c a j i i s t o k a i z a p a d a i stoga je cijela tisuC- l jetna povijest ukrajinske crkve ispunjena suparniStvom tih dvaju svjetova. Ono je zapore10 vet za vrijeme knjeginje Olge, a traje s malim prekidima sve do danas. Za njezinog vladanja Oton I. je poslao u Ukrajinu svojeg misionara Adalberta g. 957., da bi sklonuo Olgu da primi krSCanstvo sa zapada. Ali Ukrajina se odluEila, da primi ka- toliEku vjeru u istoPnom bizan- tijskom obredu. Ipak nije Sv. Vladimir Vel. pozvao svefenstvo iz Bizanta, nego iz Bugarske, stvarajufi na takav naEin u svojoj driavi samostalnu crkvenu provinciju, da bi jednako kao i Bugarska odriavao veze S Apo- stolskom stolicam i bizantijskim patrijarhom. Ove veze ukrajinske crkve s Rimom, posrednolli neposredno, bile su sad jaEe sad slabije. Za sv. Olge, sv. Vladimira Vel., Jaroslava Mudrog, Izjasla- va (koji se priznao papskim vaza- lom 1075.), zapadnog ukrajinskog kralja Danila i njegovog sina Lava, te veze su bile prili- E no iive.

Prvi m i t r o p o l i t a U k r a - j i n a c I1 a r i o n (g. 1051.) po- stavljen je protiv volje Bizanta, a takoder je i Klym Smoljatyf izabran proti njegove volje i blagoslovljen mofima pape sv. Klementa. Papinski izaslanici vrafajuCi se iz Carigrada nakon izopfenja Cerularija (1054.) na- vratili su se u Kijev, da utvrste veze Ukrajine s Rimorn. Nakon uniStenja Kijeva po Tatarima po- dijelila se Kijevska nadbiskupija (metropolija) na sjevernu - susdalsku (moskovsku) i jugoza- padnu - ukrajinsku, koja je na- stojala i nadalje zadriati vezu s Rimom.

Kijevski metropolita Petar uEestvovao je u I. lionskom sa-

boru g. 1245. Papa je g. 1255. poslao svoje poslanstvo pod vod- stvom Ugata Plano de Carpini zap. ukrajinskom kralju Danilu. Poslanstva mu je predalo kra- l jevsku krunu. Posljedni zap. ukrajinski knezovi bili su vezani kulturno i politiEki sa zapadom.

PropaSCu ukra jinske driave sami biskupi nastojali su odr- iat i vezu ukrajinske crkve s Ri- mom. Tako je metr,opolita Izi- dor uEestvovao u florentinskoj uniji (1439.) Ali protiv floren- tinske Unije digla se pravoslav- na Moskva i katolirka Poljska, tako da je g. 1501. Izidorovo sjedinjenje propalo.

Boija providnost nije dopustila da ukrajinska crkva bude dugo odijeljena od rimske, jer joj je poslala dobre biskupe, koji su je vrati-li natrag onamo, odakle je izaSla (Berestejska Unija 1569. g.). Ti biskupi su bili Hipatyj Potij, Venjamin Rutskyj i Mohila. Ovaj posljedni je kasnije napustio jedinstvo zbog toga, Sto su poljski biskupi sma- trali uniju pomoCnim sredstvom za polonizaciju Ukrajinaca. I stvarno uspjelo je veCinu ukra- j'nskih plemiCa predobiti za ri-

SV. VLADIMIR VELIKI t

mokat. crkvu i odnaroditi ih. Po- tij, Rutskyj i Mohila htjeli su sjedinjenje, koje je bilo u po- fetku krSCanstva u Ukrajini - uniju, koja Ce biti tijesno vezana s Rimom, ali istotnog obreda, i traiili su od Rima osnutak ukrajinskog patrijarhata. Ali takvom jedinstvu, kako smo rekli, proti- vili su se ne samo pravoslavni Rusi, vet i katolitki Poljaci, jer ovakva grkokatolitka ukrajinska crkva, koja bi razlikovala Ukra- jinca od Rusa i Poljaka, mogla je imati utjecaj i na nacionalnu

METROPOLITA ANDRIJA SEPTICKYJ danabnji duhovni voda Ukrajinaca

svijest (Sto se stvarno kasnije dogodilo). To jedinstvo uniSta- vali su Rusi i Poljaci, a jedinstvo, kakvo je htio poljski kler (t. j. prihvatanje rimskog obreda, Sto bi urodilo IakSim odnarodiva- . njem), nije htio prihvatiti Ukra- jinski narod, a pogotovo ukr. kozaci. U t o j borbi za ukraj. grkokat. crkvu poginuo je muEeni- Ekom smrdu sv. Jozafat Kunc'e- vyE l623., arhiepiskop Polocki.

Ali unija Potija, Rutskoga i Mohile pobudila je tako, da je do 1705. veCina ultr. naroda bila opet ujedinjena Rimom. Mo- skva se nije htjela s time pomi- riti. Ved je na prijelazu XVIII. U XIX. st. iza diobe Poljske na- silno uniStila grkokat. ukr. crkvu (berdei.i\.ski ispovjednici-svekeni- ci) tako da j e katolitki ostao sa-

mo onaj dio, koji je pripao Au- striji.

Veliku zaslugu ima grkokat. ukr. svedenstvo ne samo na vjer- skom ved i prosvjetnom, socijal- nom i ekonomskom podrutju. Prvi buditelji narodne svijesti U

zap. Ukrajini bili su grkokat. sveienici, >>Ukrajinska trojicacc SaSkevyC, Vahajlevyt i Holo- vatskyj. Oni su prvi poreli upotrebljavati narodni jezik U pro- povijedima i knjigama (Rusalka Dnjistrova g. 1837.). Do tog vremena u Zap. Ukrajini jezik nao- bra2enog svijeta bio je pol jski. Grkokat. ukr. svedenici Stitili su narod od poljskih izrabl jivaf a- veleposjednika. To priznaje i sam ukrajinski pjesnik Ivan Franko U >>Panjski ?arty<< (Gospodske Sale), makar se prema svetenstvu drii rezervirano.

Niko drugi nego ukr. grkokat. svedenstvo borilo se protiv pi jan- tevanja, pomodu kog su poljski grofovi i iidovi nastojali uspavati narodnu i druStvenu svijest U narodu. I radi toga bili su sveCenici proganjani. Poslije svjetskoga rata Poljaci su ukr. grkokat. sve- Cenike hvatali i murili (zloglasna pacifikacija 1930.), jer su bra- nili ukrajinskog seljaka pred pol jskirn nasiljem.

Sto je dalo za ukrajinski preporod i svijest pravoslavno svedenstvo? Istini za volju moramo priznafi, da se vedina viSeg pra- vosl. ukr. svedenstva otudilo i ru- sificiralo. Najbolji dokaz zato je pote.3koCa postavl janja ukrajinskog prav. metropolite Lypkiv- skoga, kad je poslije svjetskog rata Ukrajina proglasiv se slo- bodnom driavom, htjela i svoju crkvu osloboditi od ruskog cari- stitkog pravoslavlja. Dogodilo se da nije bilo biskupa, koji bi htio posvetiti jednog neotude- nog ultr. svekenika za ukr. metropolitu. Niie svedenstvo je to isto utinilo.

Ne ulazimo u kanonsku isprav- nost ovog postupka ukr. sveCen- stva, vet hoCerno naglasiti, da ie ovo protestni krik ukr. naro- ha i niieg svetenstva protiv MO- skve i ukr. otudenog viSeg sve- Censtva.

Ukrajinska grkokafoliEka crkva istofnog obreda je upravo kao Bogom dana ukr. narodu za njegov duhovni i nacionalni spas.

Ona je od samog potetka do danaSn jeg dana izgradila svo ju vlastitu crkveno kulturnu samo- svojnost. Ona nije dopustila d a se ukrajinska crkva raspline 4 moskovskom caristif kom pra- voslavlju. Ona je - sinteza Ri- ma i Bizanta, temelji se na tvr- - d o j stijeni sv. Petra, i slavi Bo- g a U krasnom starom istotnom obredu. PO NJOJ SE RAZLlKU- JU UKRAJINCI OD RUSA (pra- voslavnih) I POLJAKA (rimoka- tolika). Ona je simbol ukrajinske posebnosti, samostalnosti.

Danas ukr. grkokat. c r k ~ a broji jedva 6 milijuna, t. j. oko 12°/0 fitavog ukrajinskog naroda. Makar je ona brojem mala, ali se ipak raSirila po fitavom svijetu, gdje iivi ukr. narc:!. Prema brojenju od god. 1932. imala je 6 milijuna vjernikd, 4.601 sveCenika, 18 biskupa, 1 tc J :

U bivSoj Poljskoj 4,300.000 vjernika i 9 biskupa, U Karpat- skoj Ukrajini 570.000 vjernika i 2 biskupa, U bivSoj Jugoslaviji 40.000 i 1 biskup, U USA 575.000 vjernika i 2 biskupa, U Kanadi 320.000 vjernika i 1 biskupa, u Braziliji i Argentini 200.000 vjernika i 1 biskupa i U Bukovini 50.000 vjernika i 1 gen. vikara. A to je tek malen dio (12OIo) ukr. naroda. A kolika bi tek bila njezina snaga, da je titav ukr. narod U njoj ujedinjen jednom vjerom i jednim srcem. A izgle- da da taj fas dolazi. Na istoku je povijesno pravosla\lje u ru- 3evinama. Mora nastati neSto noi70, a pri tom nastojanju mora i naS udio biti od velikog zna- tenja.

I zapad je danas oduBevljen jedinstvom. Ima za n j viSe razu- mijenjava nego ikada. Katolici- zarn se ne poistovjetuje s rim- qkim obredom.

Sjedinjenje je sada u glair- nom potrebno ukr. narodu, radi provodenja uzorne crkvene or- ganizacije, radi podizanja du- hovnog iivota, radi veza s Itato- Ili-kim zapadom. Zapadu je opet potrebno sjedinjenje kao izvor novih svjeiih snaga, potrebno je cijelom krSCanstvu. A U na- iim zemljama sjedinjenje ima zadaiu, da obnovi svjeie ruse- vine. I Bog nam je dao zato odgo\ arajudeg metropolitu. Po- clavar danaSnje ukrajinske gr-

(SvrSetak na str. 290).

Novi roman .Obiteliiu

S J E N E L E T E SLOVACKl NAPISAO SVETOZAR HURBAN VAJANSKY

>>Dobio sam vaS listif,<< rete, >>ali pisan tako zbijenirn stilom, da ne znam . . .c<

>>Da pisala sam vam. Hvala vam, 30 ste doSli. Imam varn neSto re&<<

Djevojka je govorila na prekide, ali jasnim odredenim glasom.

>>Ova ne zvuti kao medena ispovijed ljubavic<, pomisli Holan.

S t o j i m pred vama kao kriva! Sto o meni mi- slite, ako Ce biti i gorko, dapate s t r a k o za me, najposlije nije U pitanju. Pitam vas, da li se osje- date neduian prema mladoj djevojci?cc

Holan pogleda sa smijeSkom na uzbudeno lice Helenino.

>>Moj gri jeh je velik,<< odgovori. >>Podlaie.m se pokori. Naloiite mi, kako varn se svida!cc

Heleni su potekle suze iz ot i ju . Tiho su tekle po obrazima.

>>Vi se 5alite s bolom i sramotom djevojke, Iio.ia varn ne smije pogledati U ot i ! Ali ja sam doKla redi vam, da iz dubinc duSe ialim $to se clogodilo U vrtu; ialim, Sto su m1 se zatvorila usta i ja nijesam mogla progovoriti ni rijeEi. Da mrzim na uru, ko ja me je odvcla U izdajnitku sjenu lipe! Proklinjem vaSu slobodu i svoju slabost i gorim ovdje pred vama od sramote, ko ju duboko osjeCam. Da, U vaSoj sam moCi! VaSa Bala ranjava, ali zasluieno. Cist i ivot djevojke U vaSim je rukama, moiete na ni baciti ljagu. Ali ne radi se o meni. Da se o meni samo radi, znala bih, Sto mi je tiniti i bez ovoga sastanka, koji varn se tini nastavak onoga veternjega pri- zora. Javljam varn to unaprijed, jer je to i vaFa tajna.<c

Helena se okrenula i brzim korakom stupala je poljem. Njena haljina SuStala je po tvrdom strnjiStu. Crveni slakovi doticali su se ruba lake oprave.

>>Heleno,<c rete Holan, koji nije bio priprav- ljen na ovakav prizor, >>v1 me krivo sudite! Nitko pod nebom ne Ce doznati, Sto se dogodilo U vrtu.<r

Helena zastade, ali se ne okrenu. e.<c >>Tajna bi povedala teret moje kri\ j

>>Ima slatkih, nevinlh tajna! Smatrajte t o za slutaj, za iznenadenje - za Salu! Pomislite, da sam otrgao ru iu i bacio varn ju preko ograde! Doticaj vaSih usnica men1 je svet, Eist; sam sebe viSe cijenim od onoga Easa, koji mi je dopustila sreCa. Oboje smo bili i r tva trenutka na- stupa.<<

Glas Milkov zvutio je istinito. >>Moja je odluka Evrsta. RijeEi su zaman. Tako

velik prestupak ne Ce izbrisati rijeEi. Treba da nosite posljedice i vi i ja. U ostalom, Sto je vama. Ali znajte, da moram sebe optuiiti, a vas tako- cler.<<

>>Ne tinite toga, Heleno! Potekaj te nekoliko dana, t a s je dobar s,avjetnik. Vas Ce mutiti, na me Ce navaliti ogovaranje titavoga liraja. Ali meni je lako nositi ogovaranje Sto se mene tire. A stvar je tako jednostavna, zaboravimo ju on- dje U vrtu. Neka o njoj Sume jasenovi svoju ve- Eernju pjesmu. Gospoditno, pa Sto se upravo dogodilo? Planula su dva srca, dvije glave zabo- ravile su etiku, drustvene, dosadne, otrcane od- rede. Da l i je stradala vaSa tista, njeina duSa?

BLAGOPOK. VLADIKA DR DIONIZlJE N J A R A D I , biskup kriievafki i administrator sjedinjenjih Ukrajinaca U naliirn

krajevima te Papin izaslanik medu Potkarpatskim Ukrajincima

Ah, o drugom se rida! Ja, skitnica, plebejac, a vi gospodska kdi!<<

Helena se okrenu. Vidjela je pristalu pojavu mladita; laki oblatak sio mu je na telo, glas mu je bio zvutan, prodahnut osjedajem.

>>Vi ne znate, Sto sam podnijela za onu slabost. NiSta me ne veseli, pred svakim se Cutim kriva tresem se, kad netko Sto spomene! 0 svakom mislim, da zna sve, da samo mene vreba. To se ne moie ni podnijeti. Pa neka znaju we.<<

>>Mene de istjerati, moida Ce i ocu uzeti kruh, i onako zaziru od njega kao od panslaviste. 1:le

s u na njega tuibe, da ufi krivu vjeru, da je izda- jica domovine. Pomislite, koliku Cete teiinu do- dati tuibama tim okrivljenjem same sebe. Ta on j e gotovo sasvim u rukama vaSega oca. Pa oprostite sinu radi oca! .Oprostite mi! Nijesam znao, d a tako uzviSena duSa prebiva u vaSem lijepom

NEKI PREGAOCI

$A

HRVATSKO UKRA JIN SKU

UZA JAMNOST

r. U Zagrebu g. 1912.. profesor, pisac crtica, eseja, radnja iz etnografije i knjiinifarstva (Izdao knjigu crtica .Razasuta zrna"). Prvi je pofeo kod nas pisati o ukrajinskom oslobo- dilafkom pokretu ("Hrvatska Smotra"), a o hrvatskoj knjiievnosti U ukrajinskim nacio-

nalistitkitn listovima

.Ah, da mogu izbrisati uspoqenu na svoj prestupak! J a ne du podnijeti tajnu, mufit f u se; bit Cu nesretna.<<

>>JoSte je jedan put pred nama!<< Helena pogleda na njega tjeskobno. >>Odlazim u Bef. Pred vaSim nogama raste

crveni slak. Uberite g a za me.< (Nastavit t e se.)

ING. ANTIN IVACHNJUK, r. g. 1W6. U zap. Ukrajini, arhitekturu ufio U Zagrebu, prevodio je na hrvatski Ukra- jince: J. Lypa, I. Lypa, Tka- fuka, Kosynka i VySnju. a na ukrajinski jezik hrvatske su-

vremene knjiievnike

]VAN VANJCIK, STANK0 GASPAROVIC, Ukrajinac r. g. 1917. U Srijemu, r. U Hrvatskoj Mitrovici (majka preveo je na hrvatski zajedno mu je Ukrajinka), pisao je o s GaHparovifem znameniti ro- Ukrajinskom pitanju U .Hrvat- man-kroniku Ulasa Samfuka skoj Reviji" te preveo spome-

.Za z e m l j u " nttti Samfukov roman .Za z r m l j u '

Danas se kod nas pige mnogo o ukrajinsltom oslobodila- fkom pokretu. Ali veze Hrvata S Ukrajincima se iu i u proSlost. Medu tin1 vezama spomena je vrijedno, da su na ukrajinskoj sokolskoj smotri u Lavovu 28. VI. 1914. sudjelovali i predstavnici Hrvata (medu ostalima i Dr. RUE). No osobito znafajna pojedinost iz hrvatsko-ukrajinskih veza jest finjenica, da je pok. P e t a r K v a t e r n i k, brat danasnjeg vojskovode Kva- ternika, sudjelovao na organizaciji ukrajinske vojske u vrijeme svjetskog rata. Ni za najteiih fasova u proSloj Jugoslaviji nisu Hrvati prestali sa simpatijama gledati na pravedne te in je ukrajinskog naroda (Vidi o tom U flanku Dra AndriCa na 1. i 2. str. ovog broja). Mnogi su Ukrajinci baS u Hrvatskoj naSli novu svoju domovinu (za njih se os,obito zauzimao pok. vladika Dr. D. Njaradi) i tu razvili svoj rad na hrvatsko-ukrajinskom zbliienju. Od radnika na tom podrufju donosimo slike Cetvorice. Medu te bi iSao jo3 i K o r n y l o Z a k l y n j S k y j, koji je na ukrajinski preveo MaiuraniCev:: >>Smrt Smail age CengiCa<:.

UKRAJINSKA CRKVA - Svrs'etak sa sfrane 288. kokat . crkve je star 76 godina Metropolit Andrija graf Septi- ckyj, potomak stare ukr. plemiC- ke porodice. On se odrekao vi- sokog poloiaja, prikljufio bije- dnima, da im sluii. I sluii im kao biskup i metropolita ve t 40 go - dina. Za ovu njegovu sluibu ukr. crkvi i narodu najbolji je dokaz . ovih par redaka, Sto f u ih na- vesti iz pisma, Sto ga je 24. IV. 1939. pisao svojim sveCenicima u Rim:

>>Pozdravl jam vas, kao sve- Cenike i buduCe drugove u radu, svom van1 duSom savjetujem, da moralno i duhovno pristupite u ,Legiju smrti'. To znafi ubro- jiti se medu ljude, koj i svakog fasa prinose sve svoje, pa f ak i vlastiti i ivot kao i r tvu, sprem- ne da se makar i s bombom na grudima bacite iz zrakoplova, ne obaziruti se na to, da Ce vas raznijeti. Takvi ljudi su nam potrebni. NaSi dugovi pred Bo-

gom traie , da naplatujemo ta- ltvim svak,odnevnim irtvama. Jer inafe, ako se ne bi naSlo ljudi gotovih na takove i r tve, moglo bi sve opet obrnuti na naSu propast. U ' t o j svakoj i r tvi i u tom duhu, koji Ce vam nalagati po tisufu puta umirati, vjeibaj te se za t a j fas, koji vam sluii kao priprema za svetenifki rad. Ne- ka vas Bog u ovom privreme- nom radu blagoslovi!<<

Mykola Hljuz

31-34 - history of croatia · svoje sile, svu srroju ljubav. p,jesnik gavro kostelnik, po rodenju...

Documents