3 djulijano belic - skola fotografije - fotografska kompozicija

8/14/2019 3 Djulijano Belic - Skola Fotografije - FOTOGRAFSKA KOMPOZICIJA

1/24

ulijano Beli

kola fotografijeverzija 4.0

FOTOGRAFSKA KOMPOZICIJA

OVE MATERIJALE DOZVOLJENO JE DISTRIBUIRATI I KORISTITIISKLJUIVO BESPLATNO I U NEKOMERCIJALNE OSOBNE SVRHE

NIJE DOZVOLJENO KORITENJE OVIH MATERIJALA NA FOTO TEAJEVIMA, PODUKAMA,U ASOPISIMA I SLINIM SITUACIJAMA BEZ IZRIITE DOZVOLE AUTORA

ZA SVE OSTALE INFORMACIJE KONTAKTIRAJTE AUTORA NA E-MAIL

Autor: ulijano Beli [email protected] http://jarac.net

Pula, X. 2005.


2/24

2

1 Pravila fotografske kompozicije

1.1. Uvod

Pravila fotografske kompozicije predstavljaju pravila izvedena iz raznih podruja ljudske djelatnosti koje su se

razvila prije pojave fotografije kao npr. slikarstva, dizajna i arhitekture, i dobro ih je poznavati, kako bi se objekti nafotografiji koje fotografiramo pravilno rasporedili i inili skladnu cjelinu.

Pravila ne treba shvatiti previe doslovno, ve su ona neka vrsta preporuke, i dobro ih je poznavati jer se onda isvoje i fotografije drugih fotografa lake promatraju i razumiju, a osnovna vjetina je upravo o tome da se pravilafotografske kompozicije kreativno primijeni.

Neki fotografi ak pola u ali a pola u zbilji kau: "Nauite pravila fotografske kompozicije, da bi znali kako ete ihkriti".

Poetnici u svijetu fotografije esto misle da pored dananjih foto aparata koji "sve sami rade", nije potrebnopoznavati pravila fotografkse kompozicije, no to je velika zabluda. Pravila su jednostavna, lako shvatljiva, i nijepotrebno mnogo vremena da bi se nauilo primjenjivati ih u praksi. Uz malo truda i vremena, vrlo brzo ete

primijetiti dae vae fotografije postati mnogo bolje ako poznajete ova pravila,

ak i ako se ne mislite ozbiljnijebaviti fotografijom. Stoga, posvetite im malo vremena u savladajte ih. Isplatit e vam se!

Moda se u vama krije fotografski znalac, a da to ni neznate. Autor ovih tekstova je u neka prijanja vremenaprijatelju koji mi je govorio da imam talenta za fotografiju i da bi bilo dobro da proitam neku knjigu o fotografijigovorio: "Nemam ti ja vremena za prouavanje fotografije. Pa ionako su mi fotografije dobre, digitalac mi pokazujekako je fotografija ispala. Ako ne valja, snimit u drugu." O kakva je to zabluda bila. A to sam otkrio ve nakon prvihprouavanja fotografskih tehnika i fotografske kompozicije. Zaista je fascinantno koliko malo je potrebno da vaefotografije postanu mnogo bolje, a mogue je da otkrijete kao i autor ovih tekstova da ste zapravo talent zafotografiju, i da vam fotografija postane znaajni dio vaeg ivota.

Hvala prijatelju Panetu na svim savjetima koje mi je do sada podijelio. Pane, imao si pravo! :))


3/24

3

1.2. Pojednostavite fotografiju i naglasite glavni motiv na fotografiji

Na fotografiji ne bi smjelo biti previe objekata, odnosno "guva" nije poeljna. Prevelik broj objekata na fotografijidovodi do toga da nae oko ne zna kojeg bi prije pogledalo, i luta od jednog do drugoga, i dobiva osje ajzbunjenosti koji ne pridonosi da takvu fotografiju prihvatimo kao oku ugodnu.

Prilikom gledanja fotografije, nae oko mora lako zapaziti koji je glavni objekt na njoj, a okolni objekti ne smiju

ometati pogled na glavni, ve ga moraju nadopunjavati i initi cjelinu.

Na fotografiji lijevo vidimo jednujako zbunjujuu fotografiju. Kaoprvo, fotografija je pretrpanaometajuim objektima. Glavni motivna fotografiji svakako je maka kojana stolu jede tjesteninu iz tanjura.No u prvom planu se vidi diotrosjeda, na stolu je previe sua, upozadini lijevo je biljka, a u pozadinidesno je pokustvo. Sva ta gomilaobjekata ometa i skree na pogled

s glavnog motiva na fotografiji, a to je svakako maka koja se posluila sa tjesteninom serviranom u tanjuru nastolu. :))

Uz malo vie panje, mogla se napraviti fotografija desno, koja bi iz cijele te gomile objekata izdvojila samonajvanije, dakle maku i servirani ruak na stolu. Ruak naravno nije bio serviran za maku, ali kad je vlasnikmake primijetio to mu ljubimica radi, bilo je kasno. Pa sam barem iskoristio priliku da napravim zgodnufotografiju.Zamuena pozadina dodatno je istaknula maku u njenom (ne)djelu.

Objekti koji okruuju glavni motiv fotografije uvijek moraju doprinositi zanimljivosti i ljepoti glavnog motiva, a nikakoometati ga. Na fotografiji desno, posue i tanjur s tjesteninom, te kruh i stoljnjak doprinose naglaavanju toga da jemaka uspjeno rijeila problem ruka za taj dan kad je u pitanju njen stomak. O potrebama vlasnika make,nekom drugom prilikom. :))

Na ovom primjeru glavna dilema jebila to je vanije: palo drvo,automobil na koji je drvo palo, ilioboje. Dilema broj dva: da li u prviplan staviti stablo (fotografija lijevo) iliautomobil (fotografija desno).

Na lijevoj fotografiji smo prednost dalidrvu, a na desnoj automobilu. Samiprosudite koja je fotografija bolja. Akoniste sigurni, napravite obje

fotografije pa kasnije odluite. Mana desne fotografije je to se ne vidi korijen stabla, no to ovom prilikom nije bilomogue zabiljeiti jer nam objektiv nije bio dovoljno irokokutni.


4/24

4

Gornje dvije fotografije su odlian primjer kako se iz jedne situacije moe snimiti nekoliko odlinih fotografija, i kakoje potrebno dobro razmisliti prije fotografiranja. Lijeva fotografija prikazuje prikazuje predizborni rat plakatima poredceste. Automobil i biciklist pokazuju da su plakati postavljeni na prometno mjesto, gdje e ih netko i primijetiti, aosim toga rade kontrast statinim plakatima.

No fotograf se u ovom sluaju nije zadovoljio samo pukim fotoreporterskim biljeenjem injenice da se nalazio upredizbornom vremenu, ve je zapazio da je tu i jedan platak nezavisne liste s natpisom: "Punimo im proraun, aoni nama jaja". Na desnoj fotografiji postigli smo da je fotografija drastino zanimljivija, jer smo srednji plakat sdotinim natpisom nezavisne liste (uti plakat) suprostavili plakatima najjaih stranaka na izborima. Time jefotografija dobila i dozu humora, ali ima i jaku simboliku borbe nezavisnih lista sa najveim strankama, a zadran jejak osjeaj predizborne borbe plakatima.

Ovo je tipian primjer kad treba dobro razmisliti kako kadrirati fotografiju, i kojem elementu dati prednost, te da li nafotografiji prikazati sve potencijalno zanimljive dijelove ili samo neke.

Ovo je tipian primjer kad se fotografira bez razmiljanja ili bez znanja. Rije je opobjednicima veslake trke, i u velikoj elji da se snime pobjednici, nije se razmiljalo okvaliteti fotografije, ve je sistem bio: "Snimi da ne pobjegne, pa kako god ispalo".

Ponekad je bolje potruditi se da fotografija ispadne kako treba, makar i motiv umeuvremenu "odleti" i ne snimite nita, nego snimiti ovakvu fotografiju. Da vidimogreke.

Glavni motiv su svakako pobjednici trke. Pogled pobjednika je usmjeren premaprijateljima kojima su pozirali a ne prema fotografu koji je snimio ove fotografiju. Gotovose uope ne vidi o kome je rije jer pobjednici nose kapu, pa je zgodno zamoliti ih da jeprivremeno skinu ili okrenu na drugu stranu. Smetajui objekti su dio ovjeka s lijevestrane, i barka u desnom dijelu koji jako ometaju pogled na pobjednike i kojima nijemjesto na ovoj fotografiji. Jedini objekt koji djeluje u redu su veslai u amcu u

pozadini, koji naglaavaju o kakvom se natjecanju radilo.

Da sumiramo. urba je rijetko kad pozitivna. uriti mogu samo jako iskusni fotografi kad ba znaju da ne moguzauzeti drugi kut snimanja, kad ne mogu zamoliti objekt snimanja da im se namjesti malo ljepe, odnosno ako susvjesni toga da ne mogu nita napraviti da se fotografija pobolja. U ovom sluaju trebalo je promijeniti kutsnimanja, pomaknuti se nekoliko metara i doi u povoljniji kut snimanja (premda to nije bilo lako u ovom sluaju),zamoliti pobjednike da pomaknu kapu u drugom smjeru, eventualno zamoliti ovjeka u pozadini da se malopomakne. Neto od ovoga se moglo napraviti, neto ne. No fotografija lijevo je zaista loa. Bolje se pobrinuti da sesnimi bolja fotografja, ak i ako se pritom u meuvremenu pobjednici raziu. Treba se potruditi i u ogromnom brojusluajeva trud e biti nagraen.


5/24

5

1.3. Krupni plan za jak dojam

Jedna od vrlo estih greaka koje poetnici u svijetu fotografije rade je da se "boje" ui u motiv kojeg fotografiraju.Naravno, ovo je vie slikovito reeno, no zapravo je blizu istine. Pogledajmo primjer.

Lijeva fotografija prikazujeslatku macu. Uhvaen je

malo iri plan, i vidi se dobardio make.

No zapravo se moramozapitati koji je dio makenajzanimljiviji, i to od lijevefotografije zapravo moemomaknuti, a da fotografijanita ne izgubi na vrijednosti.

Desna fotografija pokazuje da je fotograf procijenio da mu ui make i dio tijela u pozadini ne treba, i da su glavnidijelovi na koji se treba koncentrirati oi i podruje oko njih. Tako je nastala desna fotografija. Vidimo da je sadcijela fotografija ivnula, oi nas naprosto izazivaju da ih pogledamo, a zgodna boja maje dlake i brkoviupotpunjuju ugodan ugoaj i naa je fotografija bitno bolja i ostavlja jai dojam na promatraa iako je dio tijela

make "izrezan".

Poanta ovog primjera je da se ne treba bojati "odrezati" dio koji nam se ne ini atraktivnim, pa makar se radilo odijeli glave, gdje nam svakodnevna logika kae da nam treba cijela glava. U fotografiji je logika malo druga ija.Imamo veliku slobodnu da "odreemo" sve to nam se ne ini dovoljno atraktivnim.


6/24

6

1.4. Kreite se oko objekta kojeg fotografirate

Kad odaberete motiv kojeg elite fotografirati, vrlo je vano iz kojeg kuta i s koje strane ete ga snimiti. Izbor moebiti zaista velik. Pogledajmo slijedei primjer. Fotografirali smo vedutu Rovinja. Svatko tko je barem jednom bio uRovinju zna da je cijeli stari dio grada koji je na brdu, okruen lukom sa mnogobrojnim prekrasnim barkama, i da jevrlo teko odrediti koji je najbolji kut i poloaj snimanja. Pogledajmo to samo snimili u samo nekoliko sati.

Na gornjih 8 fotografija vidimo da nam je osnovni motiv stari dio Rovinja sa tornjem i crkvom Svete Eufemije,zatitnice grada. No na svakoj fotografiji smo mu u prvi plan neto dodali, ili ga snimili iz drugog kuta, a zadnja jeftografija snimljena nou. Kombinacija ima bezbroj, jer je tu u igri i vrijeme (moglo je biti oblano, tmurno, kino...) ai poloaj sunca na nebu znaajno utie na snimku.

U ovom primjeru trebalo je dosta vremena da se snime sve ove fotografije, ali opa je preporuka da kad god je tomogue obilazite oko objekta kojeg fotografirate i traite najpovoljniji poloaj snimanja. Vrlo esto i mali pomakznai jako puno. Potrudite se!


7/24

7

1.5. Pravilo treina

JEDNO OD OSNOVNIH PRAVILA U SVIJETU FOTOGRAFIJE GLASI: OBJEKTKOJEG FOTOGRAFIRAMO POSTAVLJEN U SREDINU FOTOGRAFIJE DJELUJESTATINO, NEZANIMLJIVO, GOTOVO LIJENO. POELJNO JE LAGANOODMAKNUTI OBJEKAT FOTOGRAFIRANJA OD CENTRA FOTOGRAFIJE.

Zamislite da je vaa fotografija podijeljena na tri dijela po horizontali i vertikali (plavelinije). Crveni kruici kao mjesta krianja linija su mjesta na koje moete postavitiobjekt kojeg fotografirate. Koji ete od etiri centra odabrati ovisi od toga tofotografirate. Ponekad ete moi birati gdje postaviti objekt, a ponekad e situacijasama odrediti mjesto objekta u jedan od 4 krianja. Ukoliko je objekat vei, npr.ovjek u uspravnom poloaju, onda ga moete smjestiti u dva kruica, i to lijeva dvaili desna dva. Isto tako ako je neki objekt horizontalan (npr. horizont) smjestite ga na

gornja ili donja dva kruica po horizontali. Zelena linija predstavlja dijagonalu koja povezuje dva najbolja sjecita.

Pogled onoga koji gleda fotografiju ulazi u fotografiju dolje lijevo, prolazi kroz prvo sjecite, kroz centar fotografije, idolazi do sjecita gore desno, gdje prestaje gledati u sredite interesa na fotografiji. Oko obi no "ulazi" u fotografijus lijeve strane jer je naueno da ita tekstove na taj nain, pa se to preslikava i na fotografiju, dok je uzlazni tokzanimljiviji od silaznog (koji bi iao od gornjeg lijevog do donjeg desnog kuta). Ova je jedno od najvanijih pravila izovemo ga "pravilo treina".

Prvu fotografiju s leptirom smo malo prekadrirali, i postavili leptir u jedan od etiricentra (crveni krui). Sad je cijela fotografija mnogo zanimljivija. Leptir je okrenut usmjeru dijagonale (zelena linija) koja daje osjeaj da se leptir namjerava kretati utom smjeru, pa je cijela fotografija oku ugodnija i dinaminija (ne djeluje statino,kao da leptir eli ostati u centru).


8/24

8

1.6. Pravilo Zlatnog reza

Zlatni rez koristimo da bi definirali odnose meu veliinama. Ljudsko oko razliito reagira na proporcije objekata injihove meusobne odnose. Zlatni rez pritom definira odnose koji se smatraju "najidealnijima" ili barem okunajugodnijima.

Pogledajmo najprije primjer na duini linije koju dijelimo u odreenom omjeru:

Duinu od 1,618 podijelili smo na dva dijela. Krai dio je dugaak 0,618, a dui 1.

Definiciju Zlatnog reza za potrebe lakeg objanjenja malo smo preokrenuli, ali se smisao ne mijenja. Zlatni reznam govori po definiciji slijedee: "Cijela duina (c) se odnosi prema duem dijelu (b), isto kao dui dio (b) premakraem (a). "

Ili matematiki:c : b = b : a1,618 : 1 = 1 : 0,6181,618 = 1,618 (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)

Drugim rijeima, kad neku duinu podijelimo s 1,618 dobijemo toku na toj duini koja cijelu duinu dijeli na dvadijela koji su meusobno u omjeru zlatnog reza.

Pogledajmo sad jedan zanimljiv primjer, gdje je zlatni rez vaei za duine, ali i za povrine nastale dijeljenjemduina po pravilu zlatnog reza. Za ovaj primjer uzeli smo veliinu od 1600x1200 tokica (crveni kvadrati na shemiispod).

Podijelimo najprije duu crvenustranicu od 1600 tokica po praviluzlatnog reza, i odredimo duinukraeg i dueg dijela.

Toka dijeljenja duine od 1600tokica = 1600 : 1,618 = 988Dui dio je 988 (b), a krai je 1600- 988 = 612 (a) (sve vrijednosti suzaokruene). Povucimo okomitucrtu iz toke 988.

Proporcije su:c : b = b : a1600 : 988 = 988 : 612

1,618 = 1,618 (priblino) (dijelimoposebno lijevu, a posebno desnustranu)

Isto to napravimo sa kraomcrvenom stranicom od 1200tokica.

Toka dijeljenja duine od 1200tokica = 1200 : 1,618 = 741Dui dio je 741 (e), a krai je 1200 - 741 = 459 (d) (sve vrijednosti su zaokruene). Povucimo horizontalnu crtu iztoke 741.


9/24

9

Proporcije su:f : e = e : d1200 : 741 = 741 : 4591,618 = 1,618 (priblino) (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)

No ono to je sad posebno zanimljivo je to da ukoliko u cijelu shemu ucrtamo i dva pravokutnika, plus kompletancrveni dobijemo:

G (plavi pravokutnik) ije su stranice 612 (a) i 1200 (f), dobijamo povrinu od 734.400 tokica, te

H (crni pravokutnik) ije su stranice 741 (e) i 1600 (c), dobijamo povrinu od 1.185.600 tokica.

I (crveni pravokutnik) ije su stranice 1200 (f) i 1600 (c), dobijamo povrinu od 1.920.000 tokica.

Zanimljivost je u tome da se i pravokutnici odnose prema pravilu zlatnog reza:I : H = H : G1.920.000 : 1.185.600 = 1.185.600 : 734.4001,618 = 1,618 (priblino) (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)

Pravilo zlatnog reza moemo primijeniti slino pravilutreina. Npr. ovjeka koji stoji, moemo smjestiti na

uspravnu plavu liniju (koja ide iz toke 988), ahorizont bi smjestili na horizontalnu crnu liniju kojaide iz toke 741.

Naravno, ako zrcalimo gornju shemu, dobijemoobrnutu situaciju:


10/24


11/24

11

1.7. Simetrina i nesimetrina ravnotea fotografije

Svi objekti na naoj fotografiji ine cjelinu, a njihov meusobni odnos moe biti simetrian (zauzimaju podjednakupovrinu na fotografiji ili imaju podjednaku vanost) i nesimetrian (jedan objekt je u dominantnom poloaju uodnosu na drugi).

Simetrina ravnotea meu objektima na naoj fotografiji manje je poeljna. Na prvi pogled to izgleda udno, no

zapravo je sasvim normalno. Naime, ako imamo dva ili vie objekata koji su meusobno u simetrinoj ravnotei,nae oko bi moglo biti u dilemi koji je objekat na fotografiji najvaniji, te e takva fotografija potencijalno postatizbunjujua i manje zanimljiva.

Najee je vrlo poeljno da objekti na naoj fotografiji ne budu u simetrinoj ravnotei, odnosno poeljno je da jeglavni objekat gotovo uvijek na neki nain istaknut.

Simetrina ravnotea meu objektima na naim fotografijama je poeljna u manjem broju specifinih sluajeva, i touglavnom kad elimo mirnou i minimum kretnje na fotografiji, i kad elimo dva ili vie objekata podjednakevanosti meusobno suprotstaviti.

1.7.1 Simetrina ravnotea fotografije

Na lijeve dvije fotografije vidimo tipine primjere simetrineravnotee na fotografiji. Na prvoj skroz lijevo, vidimo "borbu"izmeu crvene i plave boje, simboliki bi se to moglo prikazatikao borba toplo-hladno, dobro-zlo i slino, gdje ne elimoprikazati tko "pobjeuje" pa smo dali crvenoj i plavoj bojipodjednaku povrinu i samim time podjednaku vanost.

Druga fotografija prikazuje kako smo potpuno simetrinoporedali svjetlije i tamnije (sjene) povrine na fotografiji. Samrvicama zemlje izmeu njih malo smo razbili tu monotoniju,ali kako ih nema puno, ne dolaze do izraaja u odnosu nasvjetlije i tamnije dijelove fotografije.

Lijeva fotografija je dvostruko zanimljiva. Fotografiju smo crvenom crtompodijelili po dijagonali i po vertikali. Vidimo da je fotografija u oba sluajapotpuno simetrina, premda su "rogovi" malo pomaknuti po vertikali, nojedna strana "rogova" gleda na suprotnu, jedni su okrenuti prema gore,drugi prema dole, dakle simetrija je tu.

Simetrina ravnotea na fotografiji ako je loe koristimo moe dovesti do jedne neeljene posljedice, a to jemonotonija i nezanimljivost na fotografiji. Kako su objekti u simetrinoj ravnotei, dinamika meu objektima jeminimalna, samim time fotografija izgleda nekako mirno, gotovo lijeno, i motivi na takvim fotografijama moraju bitizaista zanimljivi ili neobini, inae lako moemo upasti u zamku da fotografija izgleda nezanimljivo i monotono.


12/24

12

Pogledajmo lijevu fotografija na kojoj smo ucrtali i linje koje su pohorizontali po pravilu treina, dok su po vertikali malo van tog pravila, alisu simetrine.

Horizontalna linija na kojoj su oblaci u potpunoj je simetriji u odnosu nahorizontalnu liniju horizonta. Isto tako vertikalna linija na kojoj je sunce upotpunoj je simetriji u odnosu na barku.

Oblaci pritom malo preteu na desnu stranu, ali smo to kompenziralisvjetloom sunca koja pretee na lijevu jer ljudsko oko lake zamjeuje

svjetlije dijelove fotografije.

Fotografija je u simetrinoj ravnotei. Djeluje smireno, romantino i leerno.

1.7.2. Nesimetrina ravnotea fotografije

Na ovoj fotografiji vidimo da je glavni motiv uareni oblak. Postavili smo gau centar fotografije malo pri vrhu. On je okruen s tri sporedna objekta (2manja oblaka i kopnom) koji pojedinano zauzimaju manje mjesta na

fotografiji, ali s glavnim objektom ine cjelinu.

Glavni objekt (uareni oblak) smo istaknuli veliinom i jaom svjetloomkoja upada u oi, a da bi fotografija imala ravnoteu i dinamiku, kaosuprotnost smo mu postavili manje i tamnije objekte (2 manja i tamnijaoblaka i crno kopno). Time smo uravnoteili cijelu fotografiju, dobili nadinaminosti fotografije, ali je cijela fotografija u ravnoteena, i to uz

pomo nesimetrinih objekata.

Ista se fotografija moe promatrati i malo drukije. Oblake moemo uzeti kao jednu cjelinu, i suprotstaviti imtamniju povrinu kopna kao suprotnost. U ovom sluaju, jo je izraenija nesimetrina ravnotea izmeu svjetlijih itamnijih dijelova fotografije. No oni su meusobno povezani, i niti jedan od dijelova ne remeti ravnoteu, pa je i tonesimetrina ravnotea.

Ukoliko bi uareni oblak postavili uz rub fotografije, on bi svojim poloajem naruio ravnoteu fotografije, jer bioblak imao tendenciju da "napusti" fotografiju, da srui njenu kompoziciju.

Poloaj, veliina, svjetloa objekata, meusobno djelovanje meu njima, sve su to parametri koji mogu odreditiravnoteu na fotografiji.

Ovo je mnogo jednostavniji primjer.

Dvije tratinice na fotografiji su u savrenoj ravnotei. Pritom nije bitnoto nisu iste veliine, dapae, oku je ba ugodno to je jedna tratinica udominantnijem poloaju, dok ona druga govori da i na nju treba obratitipanju, i oko ugodno eta od vee prema manjoj tratinici. Dodatno smo

zamuivanjem manje tratinice naznaili da je ona manje vana.

Manja tratinica "dri" veu i obrnuto, i fotografija ima ravnoteu, i tonesimetrinu.

Ovo je vrlo poeljan oblik ravnotee na fotografiji, i veinom imaprednost u odnosu na simetrinu ravnoteu fotografije.


13/24

13

Jo jedan klasian primjer nesimetrine ravnotee je fotografija lijevo.

Tamno prozorsko okno zauzima manji dio na fotografiji i smjeteno je u kut fotografije,dok je proelje zgrade po kojoj se penje biljka penjaica zauzela veinu fotografije. Noniti prozorsko okno niti proelje zgrade ne preteu fotografiju na neku stranu, niti ele"pobjei" sa fotografije, uravnoteene su, bez obzira to ne zauzimaju istu povrinu.

Kombinacija tamno-svjetlo koja se nadopunjava, biljka penjaica koja sjedinjuje objektena fotografiji, sve je to u ravnotei. Nita ne bjei.

S neravnomjernim zauzimanjem prostora dva glavna objekta na fotografiji dobili smodinaminost fotografije. Oko e sad krenuti od jednog objekta, npr. prozorskog okna, alie vrlo brzo biti privueno od strane veine prostora oko njega, i zanimljivom biljkompenjaicom. Da objekti zauzimaju jednak prostor na fotografiji, ona bi bila daleko manjeprivlana, jer se oko ne bi moglo odluiti koji objekt je zanimljiviji. Ovako oko eta od

jednog do drugog objekta, ali ne eli izai van fotografije upravo stoga to je fotografija u ravnotei, i tonesimetrinoj.

1.8. Stavljanje okvira objektu na fotografiji

Okvir na kojeg se ovdje misli nije drveni ili metalni okvir oko neke fotografije ispisane na papiru. Ovdje seprvenstveno misli na postupak kad objekt fotografiranja pomou okolnih objekata zaokruimo, odnosno stavimo u"okvir", kako bi fotografija bila zanimljiva, dobila osjeaj dubine i slino. Pogledajmo nekoliko primjera.

Na prvoj fotografiji vidimo da je kao okvir koritena ograda, ali i njezin odsjaj u lokvi vode. Fotografija je mnogozanimljivija, a dobio se i dodatni osjeaj prostornosti, odnosno perspektive.

Druga fotografija prikazuje kip Svete Eufemije, zatitnice Rovinja. Ona se nalazi na vrhu crkvenog tornja, pa smoiskoristili vrhove ograde ispred crkve u obliku kria koji potenciraju znaaj crkvenih simbola, ali i daju fotografijiosim simbolikog i kvalitativni znaaj, jer bi fotografija bez kria bila mnogo nezanimljivija, prije svega imala bi

manju dubinu, bila bi "plia" po dubini.

Na treoj fotografiji smo kip Svete Eufemije uokvirili na neobian nain, stavljajui u prvi plan grane okolnog stabla.Time smo kip uinili zanimljivjim, a cijela fotografija je sad oku ugodnija i ljepa.


14/24

14

1.9. Objekti koji ometaju ili dopunjavaju glavni motiv na fotografiji

Prilikom fotografiranja nekog objekta esto nam u kadar ulaze i drugi objekti koji ometaju i odvraaju pogled saglavnog motiva na fotografiji. Uvijek moramo pripaziti da takve ometajue objekte ako je ikako mogue izbjegnemo,ili minimiziramo njihov znaaj.

Na fotografiji lijevo, izgleda kao da stablo (dio zaokruen crvenim kruiem) raste ravno iz

glave, to nije nimalo zgodno, osim ako idete na makare. :)) Malom promjenom kutasnimanja, ili pomicanjem osobe u stranu, stablo se moglo izbjei.

Ponekad se dogaa da prilikom fotografiranjadogaaja koji se brzo odvijaju, kao u ovom sluajumodne revije, najece zbog nedostatka iskustva, ilinepanjom u kadar uu i mnogobrojni objekti koji

nagruju fotografiju. Na fotografiji skroz lijevo vide seutim krugovima oznaeni objekti koji smetaju: uprvom planu lo ukras s lijeve strane piste, desno upozadini je ovjek s video kamerom, a gore lijevoamblem maneifestacije koja nema nikakve veze samodnom revijom. Nekoliko minuta kasnije snimljena jefotografija desno, na kojoj se vidi samo ono to naszanima, dakle manekenke u kreacijama.

Ponekad fotografiramo manifestacije gdjesponzori imaju svoje reklamne panoe. U

takvim sluajevima sponzori uvijek vole dase na fotografijama vide njihove reklame.Stoga se i o tom aspektu mora voditirauna, posebno ako ste u situaciji dabudete slubeni fotograf na takvojmanifestaciji. Pritom reklama ne morasama sebi biti svrha, ve ju je dovoljnouklopiti u fotografiju kao sporedni objekt,obino u pozadinu (fotografija lijevo), ili uzobjekt kojeg fotografiramo (fotografijadesno), a moe i neka druga kombinacija,ovisno o prilici.


15/24

15

1.10. Pozadina iza glavnog motiva na fotografiji

Pozadina objekta kojeg fotografiramo vrlo je vana za kvalitetu fotografije. Ponekad je vrlo prijateljski raspoloenaprema objektu kojeg fotografiramo, nadopunjava se s njim, uljepava ga, no vrlo je esto krajnje iritantna,nemoguih boja, sa objektima koji odvraaju panju sa glavnog objekta.

Zbog toga moramo obratiti panju na pozadinu, kako bi ona bila u to je mogu e boljem skladu s glavnim objektom

kojeg elimo fotografirati.

Lijeva fotografija prikazuje lijepmotiv kestenova lista. No ono tounitava ljepotu fotografije jekatastrofalna pozadina. Drveerune zelenkasto-sive nijanse,komad jako svjetlog neba udesnom donjem kutu, i nazanimljiv motiv je stavljen ukategoriju promaenih fotografija.

Desna fotografija je mnogo

paljivije komponirana. Lijepo se vidi da se isti motiv mogao snimiti moda ve sutradan, kad je nebo bilo sasvimdrugaije, i kad bi autor fotografije promijenio kut snimanja. Dakle, uz malo panje prilikom odabira pozadine, moese drastino utjecati na kvalitetu fotografije.

Ovo je slian primjer, ali je sad veu startu glavni motiv (sidro) dobiosolidnu pozadinu (plavo nebo), kojese lijepo uklapa uz bijelu bojupramca broda. No na desnojfotografiji vidi se drastina razlika.Sad pozadina nije samo ukras,nego ona daje jaku dozu dinamikecijeloj fotografiji, jer smo pozadinu

sunevim zrakama napravilizanimljivijom i dinaminijom.


16/24

16

1.11. Vanost linija u fotografiji

Linije su sveprisutne u svijetu koji nas okruuje. No nisu sve linije podjednako vane. U svijetu linija postoje lijepe imanje lijepe. Sreom, nema runih linija. :)) Pogledajmo koja je vanost linija na naim fotgrafijama.

1.11.1. Vertikalne linije

Ove fotografije prikazuju Augustov hram uPuli. Na njemu su jako izraene vertikalnelinije. Prva fotografija prikazuje pogled sodreene udaljenosti. No ukoliko elimododatno istaknuti grandioznost spomenika,moemo se pribliiti objektu fotografiranja isnimiti ga iz podnoja, kako to pokazujedesna fotografija.

Vertikalne linije potenciraju visinu,velianstvenost objekta. Kako esto neznamo kolika je visina objekata, ponekad je

zgodno u fotografiju ukljuiti i neki objektpoznate visine, npr. ovjeka, kako bi se imao

osjeaj koliko je neto visoko.

Vertikalne linije esto nastaju kao sjene, inei s okolinom zanimljive efekte. Noponekad i mi sami moemo uiniti linije dodatno zanimljivim. U ovom sluaju,fotograf se postavio izmeu sunca i kamena i dobili smo dodatne oblike njegovatijela. Fotografija je mnogo zanimljivija.

1.11.2. Horizontalne linije

Horizontalne linije naglaavaju spokoj, odmor, mirnou. Kao kad se lagano penjete uz stepenice, bez imalo urbe.U njima nema uurbanosti i uzbuenja.

Na fotografiji lijevo, vidimo tipian primjer horizontalnih linija. Ovdje jelagano penjanje uz stepenice upotpunjeno zidovima sa strane koji su u

istoj boji kao i stepenice.

Horizontalne linije nas naprosto zovu da se uputimo u laganu etnjustepenicama. Poetak i kraj stepenica su pritom stavljeni u smjeru laganedijagonale, kako bi jo malo pojaali dinamiku fotografije.


17/24

17

1.11.3. Dijagonalne linije

Dijagonalne linije snano naglaavaju kretanje. U njima ima mnogodinamike, i oko se uvijek snano kree njihovom duinom.

Na fotografiji lijevo smo dodue grubo prekinuli kretanje djeaka drvenimmolom udno postavljenim vratima, ali vrata su ovdje da pojaaju nae

zanimanje to ona tu rade, i gdje to djeak ide. Vrata nas tjeraju dapaljivije progledamo fotografiju i nau panju due vremena usredotoimona nju.

Dijagonale moemo i kombinbirati, kao u ovom sluaju kad imamo dvije grupedijagonala koje su meusobno suprotstavljene. One ine dva smjera, i nae okomoe birati kojim e smjerom krenuti. Ne treba pretjerivati s koliinom razliitihdijagonala, jer naa fotografija tada moe izgledati zbunjujue.

Dvije grupe dijagonala na lijevoj fotografiji razlikuju se i po broju linija u svakoj grupi(4 naprama 2 linije), a dodatno smo ih nainili zanimljivima injenicom da je jednagrupa linija na svjetlu a druga u sjeni.

1.11.4. Linije koje se suavaju s jedne strane

Koritenje linija koje se na jednoj strani suavaju u odnosu na drugu stranu,naglaavaju da je na osnovni motiv kretanje u smjeru gdje se linije suavaju.

Pritom je jo zgodnije ako si linije koje se suavaju krivulje, jer su onezanimljivije od ravnih linija.

Ovo je varijanta gdje smo linijama konopca dodali strelicu kako bi jo jae

naglasili smjer kretanja prema mjestu gdje se linije suavaju. Uz to, bijele linijekonopca na sebi imaju mnogo detalja koji daju dodatnu zanimljivost fotografiji.


18/24

18

1.11.5. Zakrivljene linije

S LINIJA ili LINIJA LJEPOTE- je najzanimljiviji oblik linija. Ima zanimljiv i oku vrlougodan oblik. Daju fotografiji jaku dozu arma i privlanosti, pa je zato i nazvana linijaljepote.

Kad jo iskombinirate nekoliko takvih linija, nastaje prekrasni oblik kao na fotografijilijevo.

Okrugle linije (krugovi) ili spirale jedna su od varijanti zakrivljenih linija, akad iskombinirate takve linije u cjelinu kao na fotografiji lijevo, dobije se

prekarsna cjelina.

Zakrivljene linije esto se mogu vidjeti oko nas u sasvim neoekivanimkombinacijama. Ove linije su nastale odsjajom susjednih objekata navalovitoj morskoj povrini.


19/24

19

1.11.6. Kombinacije linija

Zanimljivu kombinaciju horizontalnih, vertikalnih i dijagonalnih linija vidimona fotografiji lijevo. Dijagonalna linija pritom ini najvaniji motiv, a to jehod nogu po dijagonali fotografije, dakle radi se o dijagonali koju moratezamisliti, premda je ona jako vidljiva.

Dodatnu ar ovoj fotografiji daje igra svjetla i sjene.

Ova fotografija zanimljiva je stoga to moemo pronai mnogo kombinacijaraznoraznih linija, kvadrata i pravokutnika. utom podlogom dijelafotografije dali smo dodatnu dinamiku fotografiji.

Kombinacijom krugova, kvadrata, trokuta, ali i kombinacijom boja ovo jejedna jako dinamina fotografija na kojoj oko moe pronai mnogozanimljivih detalja.

Ovdje vidimo zanimljivu kombinaciju dijagonalnih linija, no dodatna ljepota je u

vorovima koji se nalaze na mjestu krianja linija.


20/24

20

1.12. Uhvatite pravi moment za fotografiranje

Jedna od najvanijih stvari u svijetu fotografije je hvatanje pravog momenta za snimanje fotografije. Hvatanje onihneoekivanih poteza, smijenih situacija, momenata za pamenje koji se dogaaju tek u jednom malom momentu,obino izdvajaju sjajnog fotografa od onih prosjenih. Hvatanje takvih momenata najee nije niti malojednostavno, jer da bi uhvatili jedan moment, moda ete dugo vremena morati biti spremni da kliknete, i u tomekanju moe protei mnogo vremena, a onda naie ba taj moment a vi ste se ba u tom momentu za trenutak

opustili i ode va moment.

Povremeno na koncertima morate podosta raditi da bi dobili ponekuzanimljivu fotografiju. Oliver Dragojevi svakako je vrlo poznat pjeva, noon ima leeran stil nastupa, i ne "divlja" na sceni, tako da dosta vremenamorate ekati prije nego se on "namjesti" za pravu fotografiju.

Ovdje je u drutvu Gibonnija, a zanimljivost je vidjeti kako "stari morski vukOliver" pljee mlaoj generaciji (Gibonniju).

Ove su etiri fotografije nastale u razmaku od 10-tak minuta. Prikazuju lanicuPuhakog orkestra grada Pule na jednom koncertu.

Iako orkestar ima dosta lanova, paljivom oku fotografa nije moglo promaknutikako jedna lanica orkestra toliko uiva, da svaki moment kad nema instrument nausnama (svira saksofon), radi simpatine gestikulacije u ritmu svirke. teta to se nafotografiji ne moe uti glazba.

Praenje lanice orkestra tijekom 10-tak minuta nagraeno je s ove etiri sjajnefotografije koje prikazuju koliko uiva.

Na ove dvije fotografije vidimo detalje snimljenena modnim revijama. Najee se na revijamasnimaju kompletne manekenke u kreacijama, aliponekad vrijedi obratiti panju na detalje i namoment kad ete ih snimiti. izmice su snimljeneu hodu, to nije nimalo lako, iako smo ih moglisnimiti i kad je manekenka stajala na mjestu, alije ovako kompozicijski zanimljivije.

Druga fotografije prikazuje snimku s revije frizura,gdje smo prikazali frizuru na manekenki, ali ujednoj neobinoj pozi, koju svakako ne bioekivali, pa je fotografija pogoena.


21/24

21

Sportska dogaanja jo su jedan vrlo zahtjevanzadatak za svakog fotografa. Tu je potrebnostalno pratiti situaciju, i nema oputanja jer seakcije izmjenjuju strelovitom brzinom.

Lijeva fotografija prikazuje slijetanje padobranca

pri brzini od oko 50 km na sat! A trenutakneposredno prije nego padobranac dotakne tlovrlo je zanimljiv. No i samo praenje padobrancapredstavlja pravi izazov pri takvim brzinama.

U vaterpolu akcije se veoma brzo izmjenjuju, iuhvatiti pravi trenutak je uvijek vrlo izazovno.

Susret bikera uvijek je zanimljiv dogaaj. Aparada gradom dobra je prilika za zanimljivu ineobinu fotografiju.

Prva fotografija lijevo nije bila problematina.Bikeri su se praktiki sami poredali i nije bilo

teko napraviti solidnu fotografiju.

No primijetiti u toj masi bikera neto zanimmljivo iposebno, e to je ve tei posao. Kao to vidite,fotograf je dobro primijetio kompletnu porodicu namotoru, i istaknuo taj detalj (obratite panju naklinca koji je ispred oca koji vozi motor).

Svaka od dvije lijevefotografije nastala jespajanjem nekoliko

fotografija (tzv.panoramski snimak) ujednu cjelinu. Prednosttakve fotografije jeizuzetno iroki kutsnimanja, koji prikazujecijeli prostor gdje sedogaaj odvija, pa sebolje vidi atmosfera idogaaj kojeg pratimo.Iako je panoramskufotografiju dosta tekosnimiti, trud se isplati, pa

je ovo jedan od naina danapravite zanimljivu ineobinu fotografiju.

Na gornjoj fotografiji prikazano je postavljanje ogromne kravate oko pulske Arene, dok je na donjoj fotografiji prikazpulskih djejih makara u Areni.


22/24

22

1.13. Osjeaj dubine prostora (trodimenzionalnosti) na fotografiji

Fotografija je mediji gdje se trodimenzionalni svijet koji nas okruuje prikazuje u dvije dimenzije (duina i irinafotografije). Nema tree dimenzije - dubine, papir ili ekran raunala nemaju dubinu. To nam svakako oteava prikazdubine i prostornosti na fotografiji. Osim toga, mi imamo dva oka, i zahvaljujui tome vidimo sliku trodimenzionalno,dok foto aparat ima jedan objektiv.

Dubinu fotografije moemo prikazati i naglasiti odnosom veliina prvog plana i pozadine,gdje su objekti u pozadini manji, tako da su oni u prvom planu vie istaknuti.

Jo su slikari stoljeima prije nastanka foto aparata primjenjivali tehniku kao na fotografijilijevo. Motori i ljudi na njima u prvom planu su vei, dok se sve manji kako su udaljeniji odfotografa.

Motociklisti pritom na fotografiji lijevo tvore i zakrivljenu liniju koja ide iz prvog plana premapozadini, to samo pojaava osjeaj dubine na fotografiji.

Dubina fotografije se vrlo dobro moe izraziti i zamuivanjem nekog od dijela fotografije. Uovom sluaju prvi i zadnji plan su zamueni, dok je glavni objekt na fotografiji (pero) usredini otar. Time smo naglasili glavni objekt na fotografiji, ali smo istovremeno povealiosjeaj dubine na fotografiji.

Dubinu na fotografiji moemo naglasiti i na nain da pozadinu laganozamutimo prirodnim pojavama, npr. maglom, sumaglicom, atmosferskimuvjetima i slino. U ovom sluaju fotografija je napravljena rano ujutro jednogzimskog dana kad je sumaglica jo bila oko brodogradilita i dala fotografijidodatni arm i osjeaj dubine prostora.

Ekstremno iroki kut vrloesto daje jak osjeajprostornosti na fotografiji.U ovom sluaju radi se opanoramskom snimku(vie fotografija spojenih ujednu u raunalu) kojisjajno doarava ljepotuArene u Puli. Ljudi su uovom sluaju samododatni ukras, a da jeArena puna bilo bi jozanimljivije.


23/24

23

Na lijevoj fotografiji vidimo zgodnigrafit na zidu. No mana ovefotografije je to nema nikakvedubine. Sve je u jednoj ravnini.Desna fotografija je mnogo bolja.Grafit se i dalje vidi, ali smo u prviplan dodali i malo trave, tako da je

dubina fotografije izraena, aistovremeno je fotografija kao dakae: "Probij se do mene kad metoliko voli!"

Lijeva fotografija pokazuje spomenik kojem smo uzadnji plan stavili stabla, i time dobili dubinu i ljepufotografiju.

No uz malo vie panje mogli smo odmah snimitidesnu fotografiju, kojoj smo osim stabla, pridruili ipozadinski spomenik (Arenu). Desna fotografija jenaravno mnogo kvalitetnija, oku ugodnija i ljepa, a

jedan od razloga je i vea dubina na fotografiji.

Pogledajmo prvu fotografiju lijevo. Iako je jedrenjak predivan, a odsjaj u moru dodatno pojaava ljepotu, ipak ovojfotografiji neto nedostaje.

Druge dvije fotografije pokazuju i to. Primijetite da smo isti jedrenjak snimili na nain da smo u prvi plan postavilitri amca i mol (srednja fotografija) a na nonom snimku smo u prvi plan postavili metalnu konstrukciju zavezivanje brodova. Odsjaj osvjetljenog jedrenjaka je "povezao" zadnji i prvi plan i istaknuo dubinu na fotografiji.

Prva fotografija lijevo bila bi jo bolja da smo joj u prvom planu dodali poneki amac, koji ne samo da bi naglasiodubinu, nego i simboliki prikazao kako je lijep i velik jedrenjak u odnosu na malu barku. Na alost, u trenutkusnimanja fotografije lijevo, u prvom planu nije bilo niti jednog amca. U ovom sluaju mnogi e rei da je fotografijalijevo ipak najbolja od ove tri. I bit e u pravu. U ovom sluaju ljepota jedrenjaka je ipak najvie dola do izraaja nafotografiji lijevo, no bitno je shvatiti kako je fotografija uz malo sree (a najee uz malo znanja i panje) mogla bitijo bitno bolja.

Tri zadnja primjera su jako vani pri komponiranju fotografije!!! Kad god moete pokuajte na slian naindobiti dubinu na fotografiji kod motiva koji su sami po sebi "plitki". Postavite im ispred ili iza neki drugi

objekt koji

e ih nadopunjavati, uljepati, a istovremeno produbiti fotografiju i na

initi je zanimljivijom.


24/24

24

SADRAJ:

1 Pravila fotografske kompozicije.................................................................................................................................21.1. Uvod...................................................................................................................................................................21.2. Pojednostavite fotografiju i naglasite glavni motiv na fotografiji ........................................................................31.3. Krupni plan za jak dojam....................................................................................................................................51.4. Kreite se oko objekta kojeg fotografirate .........................................................................................................6

1.5. Pravilo treina ....................................................................................................................................................71.6. Pravilo Zlatnog reza...........................................................................................................................................8

1.7. Simetrina i nesimetrina ravnotea fotografije...............................................................................................111.7.1. Simetrina ravnotea fotografije................................................................................................................111.7.2. Nesimetrina ravnotea fotografije............................................................................................................12

1.8. Stavljanje okvira objektu na fotografiji .............................................................................................................131.9. Objekti koji ometaju ili dopunjavaju glavni motiv na fotografiji.........................................................................141.10. Pozadina iza glavnog motiva na fotografiji ....................................................................................................151.11. Vanost linija u fotografiji ...............................................................................................................................16

1.11.1. Vertikalne linije ........................................................................................................................................161.11.2. Horizontalne linije....................................................................................................................................161.11.3. Dijagonalne linije .....................................................................................................................................171.11.4. Linije koje se suavaju s jedne strane ....................................................................................................17

1.11.5. Zakrivljene linije.......................................................................................................................................181.11.6. Kombinacije linija.....................................................................................................................................191.12. Uhvatite pravi moment za fotografiranje........................................................................................................201.13. Osjeaj dubine prostora (trodimenzionalnosti) na fotografiji .........................................................................22

3 djulijano belic - skola fotografije - fotografska kompozicija

Documents