2trut2_2

Mario Boban, Prehrambeno- biotehnoloki fakultet, Zagreb

Iako je pivo najpopularnije alkoholno pieneopravdanosemalotogaznaonjemu, pogotovo u usporedbi s vinom.Razlogtomejedostasloenprocesproizvodnje,aitotosusetehnolokipostupci pravljenja dugo uvali kao tajna.Povijestpivaseedo7000godinap.n.e.kad se proizvodilo u domainstvimababilonaca. Njemaki zakon o istoipivaiz1516.jenajstarijizakonkojimseregulira kvaliteta nekog prehrambenogproizvoda,dok teku19.stoljeuzapoinje proces industrijske proizvodnjesliandananjem.Prema suvremenom shvaanju, pivo jeosvjeavajuepiesmalomkoncentracijom alkohola i karakteristinom aromompohmelju,dobivenovrenjempivskesladovinespivskimkvascima.Osnovna sirovina za proizvodnju piva

je pivski slad, tj. proklijalo i osuenozrnjedvorednogilipivskogjema(Hordeum distichum) preteito jarih sorti.Proces zapoinje mljevenjem slada iukomljavanjem s toplom vodom, ijatvrdoamoraodgovarati tipupivakojese proizvodi.Dio slada semoe zamijenitineslaenimsirovinama(do40%),a to su sve neisklijale itarice (jeam,penica, ra, ria, kukuruz). Kojusirovinuemokoristitiuglavnomodreuje nabavna cijena date sirovine natritu. Samo ukomljavanje se vodi natemperaturama optimalnim za djelovanje amilolitikih enzima iz slada kojinetopivikrobrazgraujudofermentabilniheera.Tekuidiokominenazivasesladovina(vodeniekstraktsladaineslaenih sirovina) i koristi se dalje uprocesu proizvodnje piva, dok vrsti inetopividiokomine,kojinazivamotropzaostajekaonusproizvodikoristimogakaokrmivo.Sladovinuzatimkuhamoshmeljom.Hmeljjedjevianski,neoploeni enski cvijet viegodinje biljkepenjaice (Humulus lupulus), koji pivudajeugodnugorinuiaromu,adjelujeikao selektivni antiseptik. Sladovina se

zatimhladinatemperaturufermentacijeiprebacujeseufermentoregdjesenacjepljuje odabranim sojem pivskogkvasca.

Tipovi vrenjaDva su osnovna tipa voenja vrenjapiva.Donjevrenjekojevodimopriniimtemperaturama(1218C),anakrajuvrenjakvasacsetaloinadno.Takoseproizvodelagerpiva,tj.svapivakojaseproizvodekodnas.Gornjevrenjekojese vodi pri viim temperaturama (do25C), a zavretkom vrenja kvasac isplivanapovrinu.Najvieseproizvodiu Engleskoj (ale) i okusom su slinijavinu.Nakontosepostigneodgovarajuistupanjprevrenjauklanjasekvasac,amladopivoseprebacujeulenipodrumnadoviranjeidozrijevanje.Tajproces se odvija pri niskoj temperaturi(0C)ipodtlakom,atrajeodnekolikodanapasvedonekolikomjeseciovisnootipupiva.Ovimprocesommladopivodobivasvojpuniokus,dokseistovremenosmanjujekoncentracijanepoeljnihspojevakarakteristinihzamladainedozrela piva. Pivo zatim prolazi kroz

PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA

Pivo tekua hranaBESKORISTAN PODATAK

STATISTIKA kojom raspolae bivi vlasnik saborskog

zvonia, Vladimir eks, a koju je iznio u Hrvatskom

saboru, pokazala je da saborski zastupnici najvie vole popiti koje pivo, dok

neto manje uivaju u vinu i esticama.

2.500 litara piva, 450 litara vina i pedesetak litara

estokih pia popijeno je tokom prole godine u

saborskom kafiu i restoranu, izvjestio je svoje saborske

kolege eks, pozivajui se na izvjee saborskog kafia i

restorana.

EKSLUZIVNO: PRVA GOLOTINJA U STUDENTSKIM LISTOVIMA (NIJE SVE TAKO

SIVO KAD IMAS S NEKOM OTI NA PIVO)

Kazane, otvori se

36

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)

GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008. GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.

nekolikorazliitihivrlovanihpostupakakojiobuhvaajukoloidnuibiolokustabilizacijupiva,tefiltracijuipunjenjepivauodgovarajuuambalau.

Istine i zablude o pivuPivo jepotpunoprirodan ibiolokiuravnoteenproizvodpasespravomdritekuom hranom. Energetska vrijednostjednelitrestandardnogpivaodgovara energetskoj vrijednosti jedne litrepunomasnogmlijeka.Pivodebljakaoi svaka druga namirnica ako se konzumirauveimkoliinamanegojeorganizmupotrebno.Mnogilijenicitvrdedamanja koliina piva (0,5Ldnevno?)povoljno djeluje na lijeenje nekihtekihbolestiisprjeavapojavudrugih.Dovodetouvezusasastojcimapivatemiljenjem da uivanje piva smanjujepsihosocijalni stres (posebno bitno zastudentskupopulaciju).

Ukus potroaa je jako individualan istoga nemjerljiv egzaktnim metodamapagasvakipotroaocjenjujenaosnovi subjektivnih organoleptikih kriterija. To je razlog zato nam se nekopivosvia,anekone.Danas u svijetu postoji vie od tisuuvrstapiva.Najmanjestotinjaknjih imaposeban identitet, koji se razvijao tijekomdugeibogatepivovarskepovijesti.Veina naih pivopija pije samo jednuvrstuhladnogpiva, jereliutaitie,umjesto da uiva u njemu prije jela,izmeujelainakonjelakaototoinevinoljupcisvinom.Toznaidapivonemora uvijek biti hladno, da se moemijeati s drugim piima u pripremitzv.pivskihmjeavinaosvjeavajuihpianastalihmjeanjemvonihsokova,umjetnihbezalkoholnihpia,mineralnevode,alkoholnihpia ipivakojidobrogasee.

Nadamsedaeovihparinformacijaopivudoprinijetipodizanjukulturekonzumacije piva i jo veem uitkuispijanjaomiljenognamnapitka.

PIVA ZA PSE

Znajui kako nakon dugog i zamornog lova u prirodi nema veeg zadovoljstva od ae hladnog piva, Nizozemka Terrie Berenden odluila je to zadovoljsvo, osim sebi, priutiti i svojim psima.Ova vlasnica trgovine kunim ljubimcima iz grada Zelhema izumila je pivo za pse, napravljeno od ekstrakta govedine, slada i vitamina."Jednom godinje sa svojim psima, idemo u Austriju u lov. Na kraju dana sjednemo na verandu i pijemo hladno pivo. Zbog toga sam dola na ideju i da svojim psima to omoguim jer i oni su itekako zasluili to zadovoljstvo", kae Terrie. Domiljata vlasnica trgovine kontaktirala je lokalnu pivov aru to je rezultiralo proizvodnjom piva Kw i s p elbier. Ps ee pivo re kl a mira se pod sloganom "pivo za tvog najboljeg prij a t e lja". "Kw i s pel" na nizozemskom znai "ma hati repom". Pre ma rijeima Terrie Berenden, pivo mogu konzumirati i ljudi, a njegova je cijena 2.14 eura za bocu od 0.33 litre. To je etiri puta skuplje od boce Heinekena pa nije si g u rno hoe li se i tko od ljudskog roda odluiti za ko nz um aciju ovog bezalkoholnog piva s ekstraktom govedine.

Pivo je prijeko potreban lijek

Paracelsus

Dobro pivo ne ini koliina, nego kakvoa i raznolikost belgijska izreka

Na nebu nema piva, zato ga pijte ovdje

natpis na ulazu u jedan samostan

KWISPELBIERPIVO ZA PSE (STVARA KER KRONERE OD 1998.)

TREBA ZALIT WHISKAS

Proizvodnja

trut(h)

37GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008. GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.

List studenata Agronomskog i prehrambeno-tehnolokog fakulteta u Mostaru

Ivan Nii

Jedanodosnovnihsastojakavina jeetanol.Najviesepolemiziraoalkoholuiukazujenekadnapozitivna,amnogoeenanegativna svojstva. Istinamoebiti i jedno i drugo, zavisnoodtoga tko, kada i u kojimkoliinamaupotrebljavavino.Alkoholizam je prije svega posljedicaupotrebe estokih pia, a nevina.Dokazovogasuistraivanja obavljena u Engleskoj, kojasu analizirala rasprostranjenostalkoholiaraupojedinimzemljama svijeta i pokazala da viealkoholiaraimaunevinogradarskimzemljama.Slinaistraivanja u Francuskoj su pokazaladaviealkoholiaraisocijalnihproblemakaoposljedicaalkoholizma, imaunevinogradarskimdijelovima Francuske. Veinaljuditroivinokaoalkoholnopieuumjerenimkoliinamabezopasnosti po zdravlje. Postavljasepitanje:kojesutokoliinevinakojebinormalan,zdravovjekmogaodnevnopitibezposljedicaposvojezdravlje? Institut

za narodno zdravlje Francuskesmatradapotronjaalkoholado10%odukupnednevneenergetskevrijednostihrane,nedjelujetetno na normalnog, zdravogovjeka.PremaRandoinuiLecoqu zdrav ovjek moe za 24satauklonitiiztijelabeztetnihposljedica 1 gram alkohola nasvaki kilogram tjelesne teine.Toznai70gili88cm3alkoholalakoeliminiraovjekmase70kg. Izraenokoliinomvina, toje0,88lvinaod10%alkoholaili0,7lvinaod12%alkohola.

Vinouumjerenim

koliinama ima odreenu hranjivost, higijensku vrijednost iljekovitost. Hranjiva vrijednostvina potjee od njegovih sastojaka:mineralnihiduinihmaterija,eera,kiselinaivitamina.Na higijensku vrijednost vinaukazivao je i Paster, smatrajuiga najzdravijim piem. Kasnijejeumnogimogledimautvrenobaktericidnoiantitoksinosvojstvo vina. Male koliine vinapoboljavaju rad organa za disanjeiregulirajutjelesnutoplinu.Onosmanjujesadrajkolesterola

u organizmu. Vinopoboljava krv

otokiradsrca, a korisnojei za

srane bolesnike. Tako naprimjer u Francuskoj i Italiji,gdjejenajveapotronjavinapoodrasloj osobi, smrtnost odinfarkta miokarda je 35 putamanjauusporedbisakotskomiIrskom.Naosnoviovogajeformuliranahipotezadavinovjerojatnosadrinekekomponentekojeimajuefektzatiteodinfarkta miokarda. U Francuskoj sena tritu nalazi crno vino podkomercijalnimnazivomLe vin coeur,tobisemogloprevestikaovinozasrce.

Dakleljudi,pijmo,aliugranicama normale (savjet vam dajeovjekkojirijetkopogoditugranicu), uivajmo u blagodatimatrsaaizbjegavajmooneobojenesplaineizdozera.Takvimodgovornim konzumiranjem vinanebitrebalipostatialkosi(nitanegarantiram).I za kraj ona stara latinskaposlovicaInvinoveritastobigrubo prevedeno na engleskiznailo THE TRUT(H) IS IN WINE.

IN VINO VERITAS

Arhiva

Faotka nije prikladna ali nismo mogli odoljeti

oduvijek je bilo pijanaca

PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA

NETO O MOJOJ OMILJENOJ NAMIRNICI

Kameno vinoNa krtoj hercegovakoj zemlji (kamen, kr i draa) iznikao je vinograd BlizanciBrotnjo. Iz sivog kamena izbilo je 300000 loza ilavke 90% i Bene 10% neprestano izloene suncunastalo je suho, bijelo Kameno vino.

Blatinauveno mostarsko crno vino jedna je od rijetkih sorata plemenite vinove loze koja ima funkcionalni enski cvijet. Iako je cvijet 'enski' kau da je vino 'muko'. To izvire iz narodne uzreice: ilavka je puna smijeha, a blatina slatkog grijeha!.

ilavkaIzuzetno, vrhunsko bijelo vino. Proizvedeno je od au tohtonih sorti groa, ilavka s dodatkom Krkoije od 15% koje se uzgajaju na ogranienom podruju str ogo odreenih lokaliteta mostarskog vinogorja. O kv aliteti svjedoi i povelja kralja Tvrtka iz 1353. god. u ko joj se hvali da je pio dobro vino u Suhoj (dananji itluk).

38

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)


Petar Penava

Tragomekolokemisli i istinskogprirodoljubljakojegajiVaeUrednitvo,krenulismoputirokogBrijegaumjestoBuhovo.Batamo jeveliki tovateljpraveneokaljaneprirodne vrijednosti, i jo vei radnik, dr. vet.med.IvicaRavi,krenuoukapitalniprojektouvanjaizvornihpasminadomaihivotinjaHercegovine podizanjeRezervata i Edukacijskogcentra.I, kako smo bili oduevljeni, a u istimah iganuti cijelom priom oko Rezervata, napravilismopodui,alizanimljivrazgovorkojie,nadamose,ivamabitijednakozanimljiv.

Otkad i otkud ideja, odnosno tko su inicijatori i protagonisti ove prie?IdejaserodilajozavrijemestudiranjauZagrebukadajenekolicinaljudismogVeterinarskog iAgronomskogfakulteta uZagrebu radila na organiziranjuodreenihznanstvenihskupovai obiljeavanja jedinki autohtonihodnosno izvornih pasmina i vrstadomaihivotinja.To jebilasamoideja,kojasepoelaprovoditiudjelonakontosamsevratiouHercegovinu.Provodeiodreenadijagnostikaispitivanjanaterenu,upoznajuiseskatastrofalnimstanjemkadajeupitanjubudunostnaihautohtonihpasminadomaih ivotinja zapoelo se s prikupljanjemivotinja.

Zato ba Buhovo?Zamisaonijebilavezanazanekotonoodreenopodruje,noiznizarazloga,Buhovosenametnulokaonajadekvatnijerjeenje.Jednostavno, Buhovo posjeduje izvrsne preduvjete: velike povrine za ispau i slobodnokretanjeivotinja,tojejakobitnozanjihovo

odravanje i zdravlje, posebno obzirom naraznovrsnost prehrane, zatim mediteranskaklimaimogunostboravkaivotinjagotovotijekomcijelegodinenaotvorenomprostoru.Nadalje, cesta koja povezujeirokiBrijeg iMeugorjeikojomseodvijajakointenzivanpromet prolazi tik uz Edukacijski centar iRezervat,toomoguavalakeupoznavanjezainteresiranih s ovim dijelom prirodne ikulturnebatine.

U emu se ogleda vanost iv otinjskih vrsta koje elite sauvati?Njihova vanost je mnogostruka i mnogoznanaikaotakvapredstavljavelikiinteres

znanosti posebnoradikoritenjapriprojektimagenetskognapretkatezabioloka istraivanjaupodrujufiziologije,hranidbe,reprodukcije,patologije,lijeenja, izolacije gena. Mnoge od tih pasminamogubitinositeljiodreenihgena,ijuvrijednost znanost jo nije uoila, pa bi njihov

biolokinestanakbioneprocjenjivateta.Naravno,tusuiostaliimbenici,kaoekolokaproizvodnja, ruralni razvoj, turistika atraktivnost,ouvanjeprirodnebatineitd.

Koliki udio u prii ima struka, od nosno agronomski i veterinarski fakulteti?Bez struke projekt bi bio nezamisliv i neostvariv,strukajedalaidajenajveupotporubilo kroz pojedince ili institucije vezane zanau agronomsku i veterinarsku struku, alitreba istaknuti doprinos i ostalih institucijakoje su vezane uz ovu problematiku i kojenaspodravaju.

Sv jesni smo znaaja ouvanja izvornih pa sm ina, ali ima li ikakvih po

kuaja na metanja istih zna n stvenoj javnosti?Onesameposebipredstavljajuatrakcijukakozaopujavnosttakoizastrunuiznanstvenujavnost.Imajuiuviduda sukrozdesetljeabile sustavno zanemarivane i da su gotovoiezle zbog naeg takvog odnosa,onesusadapoputnekeknjigeizdjetinjstva na koju je naiao ovjek zrelijedobipajesadaelidobroprouiti

i razumjeti moda na neki ozbiljniji iboljinain ilimoda samozaevociranje

uspomena.No,znanostnetrpipolovinost.Do sada se ukljuilo pet znanstvenih institucija iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske,takoer imamo kontakte sa Veterinarskimfakultetom na Ludwig Maximilian Un

NE DAMO TE, BUO NAA

RADNI POSJET/ REZERVAT IZVORNIH PASMINA

Mnoge od ovih pasmina mogu biti no sitelji odreenih gena, iju vrijednost znanost jo nije uoila, pa bi njihov bioloki nestanak bio neprocjenjiva teta.

Rezervat u izgradnji

trut(h)



iversitatuMunchenu,gdjesmoposlaliuzorke krvi svih ivotinja na tipizaciju i genetskodeifriranje.Trebamoimatinaumudasmoovihpetposljednjihgodinauloilinajveitruduciljprikupljanjaispaavanjaovihivotinja i da se trenutno najvei dio naihnaporaodnosinaizgradnjuprimjerenogprostora za smjetaj ivotinja. Aktivniji angaman struke i znanosti oekujemo nakonsvihzavrenihgraevinskihzahvataimjera,kojeeomoguitiuvjetezato.

Zato se ove ivotinje spaavaju u za dnji as, i to ih je, po vama dovelo do ruba istrebljenja? BiH je zemlja koja je proivjela jedan jakotekiperiod.Naalostzbogtogperiodaimanjkavostiodreenihugovora,prijesvegaDaytonskog,kojijestdoniomir,alijelegalizirao zloin i nepravdu, mi kao drutvotapkamo u mjestu, ak i stagniramo, tonajviepogaamlaenarataje,kojisueljniraditinasebi,aliinadrutvenimodnosima,zbogkojihsmoestosputani,nesvojomkrivnjom.Naravnodasetakvoozrajeistanjereflektirausvevidoveivota.Takodaiovinaipionirskipoduhvatinosejakovelikibrojpotekoaineizvjesnosti.Jeruslijedtolikogbrojaproblema,kadasepojavitesnekakvimprogramom kao to je ovaj ispadate nerazumljiviiliunajmanjurukusmijeni.No,hvalaBogudapostojeljudikojiprepoznajunjegovu vrijednost kako u struci tako i udravnim institucijama zahvaljujui kojimaovajprojektidedalje.

U sklopu Rezervata je gradi se i Ed uk acijski centar. Kakav je plan i pr ogram djelovanja tog budueg centra?Rezervatsamposebinebiimaotolikuteinukadnebinudioidrugesadraje,atoseposebnoodnosinastrunapredavanjaiznanstveneinterese,iakoontrebabitiedukacijskizasveljudekojiedoiutajprostor.Pored vienamjenske dvorane predviena jeizgradnjaietnomuzejakaoiodreenihobjekatatradicijskogznaenja.Ukratko,trebaobinasupoznatisnainomivotakojijeiupan iz nae svakodnevnice iz ovih ili onihrazloga,aneospornijedionaekultureinaih korijena ivot potovanja ovjeka i

prirode.

Koliko je ovaj projekt naiao na razumijevanje od strane relevantnih institucija ije bi podruje interesa trebao biti i ovaj projekt? Tko je zapravo isfinancirao izgradnju cijelo g Rezervata?Putdoodreenih institucija iosobakoje ihpredstavljaju bio je esto uzaludan iponiavajui.Gotovopetgodinanismoimalinikakve pomoi osim osobnih sredstava,zaduivanja,ljubavi,eljeiponajvievjereuostvarenjezamiljenog.Netkoe tonazvatismionost ili ludost. Tomoram naglasiti jernakon toliko prepreka i potekoa ustrajatina jednom ovakvom projektu i pristupitinjegovojrealizaciji,danasmogurei,trebalaje velika smionost (ludost). Prihvatiti svepotekoe,prijesveganeodobravanjeodstranenajbliihpanadalje,vienoinespavatinegoprespavati,brinutisezaivotinje,prehranu, radnike, nedostatak prostora, ljetneege,nonatraenjazalutalihivotinja,mijenjatiadresenjihovaboravkapetputaisvihovihpetgodinabitipodstanarisnjimakaoijouvijek;pregovarati,dogovarati,upoznavati ibitiuporanpoputonihpardesetinapreostalihminijaturnihhercegovakihmagaraca,samosjednimciljem:izgraditiRezervatiEdukacijskicentar.No,zadnjedvijegodineupornostseisplatilainailismonarazumijevanjekakolokalnezajednicetakoidravnih institucija. Pokuat u ih sve navesti, amolimdaminezamjereukolikonekepreskoimjermitonijenamjera.Prijesvegaelim se zahvaliti Federalnom ministarstvupoljoprivrede,vodoprivredeiumarstva,FMturizmaiokolia,FMkultureiporta,Vladii Skuptini upanije zapadnohercegovake,OpinskompoglavarstvuiSkuptiniopineirokiBrijeg,Turistikojzajedniciupanijezapadnohercegovake, Centru za reprodukcijuustoarstvuHrvatske,VladiiVeleposlanstvuRepublikeekeuBiH,Agronomskom Fakultetu u Mostaru i Zagrebu,Veterinarskom fakultetu u Sarajevu i Zagrebu, Veterinarskom Zavodu u Mostaru,gosp.DavoruVasilju,gosp.VinkuBatiniu,prof. Ruici Soldo, dipl.iur. Robertu Bogdanu, Mervani Haimurtezi, mr.sc. Mari

nkuBoiu,prof.Katicierkez,gosp.Viktoru Lasiu,, radnicima na gradilitu, aposebnoseelimzahvalitigospodinuVidanu i gospoiMariciTopi, koji sebrinu zaivotinje.elimsezahvalitiisvojojobitelji,svimsvojimprijateljimatesvimakojipomaunabilokojinaindaseovodjeloostvari,aliionimakojisusklonikritiziranjujerioninamdajupoticajdabudemobarmalobolji.

Na koji ste nain doli do svih ovih ivotinja, je li bilo potekoa pri nabavci?Prikupljalosegodinama.Obilaziosamterenodkuedokueraspitujuiseprekodomainaikolegaveterinarakojisuradilinarazliitimterenima,postoji litoodonogto jebilointeresantnozanas.estosamkupovaojakostare jedinke jermlaihnijebilo, takoda jezbogdubokestarostinekolicinanjih iuginula.Bilo je sluajeva gdje samekao inekoliko godina dok su se vlasnici odluiliprodati ivotinju.elimnapomenuti danitijedan dratelj ivotinje za koju smo se obratiliipokazalizanimanjenijeodbioprodatiivotinju. Sve ukupno sada imamo 60 ivotinja,itoparhercegovakihkonja,aostalosubueihercegovakiminijaturnimagarci.

Projekt ustvari jo uvijek nije zavren. Kako e u konanici sve ovo izgl edati, odnosno to se jo ima uraditi do kraja?Projektjeidejnozamiljenjoprijeestgodina.StomidejomiucrtanimobjektimaotiaosamnaGraevinskifakultetuMostarugdje je strukaprema toj skici i sugestijamanapravilaprojektnudokumentaciju.Podijelilismo ga u tri faze. Sada radimo prvu fazukoja bi trebala biti zavrena do jeseni,ukolikonamdozvolefinancijskemogunosti.Nerijetko nam problem predstavljaju i za

jer nakon toliko prepreka i potekoa ustrajati na jednom ovakvom projektu i pristupiti njegovoj realizaciji, danas mogu rei, trebala je velika smionost (ludost).

Bu' mi polje popasel

40

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)


kanjeleisplateodobrenihsredstava.No,ukoliko se zatvori popuna financijska konstrukcija,zavretakradovamoglibioekivatikrajem 2010. Kako e izgledati?: ne znam,vrijemeepokazati.

U sklopu Rezervata trebao bi se podii spomenik hercegovakom Te aku i Teakinji. Kako se javila ta ideja?NaulazuuRezervateliosam,osimetnomuzejskogpostavaiilirskihgomilatosetunalaze,daposjetiteljadoekaspomenikhercegovakomteakuiteakinjiinjihovommagarcu.Idejasejavilaprijepargodina,kadasamsejednogdanarazmiljajuiosvompozivuiljudimaTeacimakojesvakodnevno susreem (ali kojih je svemanje i manje), upitao to smo mi kaodrutvo uinili za te ljude? Vrlo malo ilinita.elio samda se bar na simbolinojraziniizrazipotovanjeprematimljudima.UputiosamprijedlognaOpinskovijeeuirokiBrijeg inisamdobioodgovor, takodasmoodluilispomenikizgraditinaulazu u Rezervat.Mislim da su nas teaci iteakinje zaduili jer su oni bili sol i kvasacovezemljeinjihoveuljaverukesuiothranile iodkolovalemnogogeneracija,ali se to zaboravlja. Danas biti teak kaodajesramotauoimaonihkojinisunauili stjecati svojim rukama. elio sam daimbudunaglaeneruke,kaosimbolmarljivosti, i glava kao simbolmudrosti te dauz njih stoji magari s rairenim uima.Toumagareemsvijetuznaiodrazprijateljstva i zadovoljstva, jer su dijelili istusudbinu ivrijemeukomesuivjeli.Takokad ljudidouu tajprostordana samompoetku prihvate kroz priu i simbolikutog teaka i teakinje kao osoba kojezasluuju nau panju, potovanje i divljenje.

Iako je jo uvijek u izgradnji, Re zervat i Edukacijski centar i sada po sjeuju brojne zainteresirane strane. Kako objanjavate toliku znatielju vaih posjetitelja? Ovajprojektjesamposebijedinstvenitanjegova posebnost daje mu veliku atraktivnost koja e tek kad on zaivi u potp

unostiimatisvojpunisjaj.

Nedavno je u Sarajevu pred st av ljena studija bioloke i krajobrazne raznolikosti koja bi trebala posluiti kao temelj za donoenje Strategije i akc i jskog plana za ouvanje biod i ve rziteta. Kakve e implikacije imati spo m enuti dokument na va Re z ervat i Edukacijski centar?UNkaokrovnasvjetskaorganizacijaprihvatiojeKonvencijuobiolokojraznolikostiodranojuRiodeJanieru1992.godine.Ul.6aKonvencijestoji:Svakazemljapotpisnica, u skladu s postojeim uvjetima imogunostima,razvijatienacionalnestrategijeplanoveiprogramezakonzervacijui odrivost bioloke raznolikosti. U l.15 eksplicitno se priznaje suvereno pravosvakepojedinedravenavlastiteprirodneresurse. lanak 7. kae: Konvencija obvezuje drave da identificiraju i prate raznolikost biolokih resursa te da tu raznolikost uvaju i odravaju. Pozdravljamtakveaktivnostisaeljomdasetournijeprijeeunjihovu realizaciju.Evomi smone ekajui administrativne naputke uspjeliprikupitiisauvatipreostaleprimjerkenajugroenijih pasmina batinjenog prirodnogbogatstva.Nadamose joveimaktivnostima zajednou suradnji s dravniminstitucijama.

Ove godine su ivotinje bile izl o ene i na sajmu gospodarstva. Koliki je bio interes posjetitelja i jeste li ko ga zainteresirali za ozbiljniju su ra d nju na projektu?Naovogodinjem11.Meunarodnomsajmugospodarstva u Mostaru po prvi puta smoizloili nekoliko naih ivotinja. Koristimprigodu zahvaliti se organizatorima to sunam dali mogunost izloiti ivotinje. TakoerseelimzahvalitiUdruzizaregionalnii ruralni razvoj Hercegovaki stap, napotporiuciljuzajednikeprezentacijenaihtradicijskihikulturnihvrijednostiiposebnosti.Posjetanaemtandubilajejakovelika.Naprosto smo bili iznenaeni tolikiminteresom i upitima posjetitelja. Za naesudjelovanjedobilismoinekolikopriznanja

Mislite li da e se ovim i slinim projektima uspjeti usaditi u svijest ljudima briga o bioraznolikosti i ouvanju vrsta?Radi seodostadugom procesu.Sigurnohoenekima,alidokimamokulturuunitavanja,toebitiSizifovposao.EdukacijskicentariRezervatneerijeitiproblemouvanja bioraznolikosti odnosno prirode.Zato je potreban jedanvei drutveni angaman,prijesvegaobiteljkaoglavnitemelj drutva zatim kola, Crkva, fakulteti,naravnoisvaglasilainformiranjakojihjezadaa prije svega pokazivati dobreprimjere.Doklegodovjekneprihvatiinjenicudaje na ovoj zemlji samo putnik i da je sveto mu da priroda posudio od generacijakojeedoiposlijenas,prirodaenamvraationakokakosezajmimo.Najgoretoenazajamispatatinikriviniduni,onikojieivjetiovdjekadanasvienebude.Stogasada,ovajtrenutakvrijemejedanetonapravimozaprirodu,aprvastvarjestprihvatitidajeonanaamajkaidasmominjen najnesavreniji dio, jer je najvieranjavamo. To se moe i promijeniti akojojdamomaloviepanjeipotovanja.

I za kraj, gospodine Ravi, kakvi su vam planovi u blioj budunosti, moda neki znanstveni skup?Raditi na ovome to smo zapoeli primjerenonaimmogunostima,diotognaegposla je i organiziranje znanstvenih skupovavezanozaovopodruje,pripremamojedantakavmeunarodniskupakoBogdanajesenovegodine.

Stoga sada, ovaj trenutak vrijeme je da neto napravimo za prirodu, a prva stvar jest prihvatiti da je ona naa majka i da smo mi njen naj ne savreniji dio, jer je najvie ranjavamo. To se moe i promijeniti ako joj damo malo vie panje i potovanja.

Osiguran podmladak

Ruuuuaak!

trut(h)



Luka Popovi

Botaniki vrt PrirodoslovnomatematikogfakultetauZagrebunanajstarijijehrvatskivrt.Protee se sreditemgradaZagreba,duUliceAntunaMihanovia.Svojompovrinomodpriblino5500mini znaajan dio gradskog zelenogpojasaisastavnidiopoznatezagrebakezelene potkove (skupine zagrebakihsredinjih parkova koji u tlocrtu dajuoblikpotkove).Vrtjepodignutu19.stoljeukaopark,ukombinacijibaroknogipejzanogstilauvrtnojumjetnosti.Nakontoje1876.godineprviputistaknutapotrebazaosnivanjemBotanikogvrta,profesorbotanikena Zagrebakom sveuilitu, Bohuslavpl.Jirunapraviojesvepotrebnepredradnje.Gradskaopinajedalazemljitezavrt pod uvjetom da bude pristupaanposjetiteljima,anacrtjeizradioprofesorbotanike Antun Heinz, nekadanjiJiruovasistent.

Premadefiniciji, botanikivrtovi su specijalizirani vrtovi s botanikimzbirkamabilja, s ciljemnjegovogznanstvenogprouavanja te prilagodbe na razliiteklimatskeuvjete.Oduvijeksubilivezaniuz znanstvene institucije (sveuilita), atako je najee i danas. Najmodernijibotaniki vrtovi spojeni su sa zoolokima,toposjetiteljimapruajedinstvendoivljaj bogatstva biljne i ivotinjske

raznolikosti na ogranienoj prostornojpovrini.Hrvatska ima ukupno etiri Botanikavrta,dvauZagrebuusklopufakulteta,advasuplaninska,naVelebituiBiokovu.Danas,Botanikivrtsmjetenusredgradskog asfalta, predstavlja zelenu oazumirazasveonekoji seelena trenutakopustitiiodmoritiodgradskebukeivreve,uivajuiu raznolikostibiljnogsvijetakojimovajvrtitekakoobiluje.Posjetiteljimoguuivatiuetnjamaprostranimperivojemuengleskomstilu,ukojemse uzgajaju drvenaste biljke ili se diviticvjetnomparteru strogihsimetrinihlinijautzv. francuskomstilu.

U perivojnom dijelu nalaze se dva umjetnajezerasdrveem,meukojimprevladavajumovarniempresi(Taxodiumdistichum),podrijetlomsjugaSADa.Utom se dijelu nalaze imostii, vrtlarskakuicatestarivrtnipaviljon,kojipotjeujoodosnutkaparka.

Uovomsevrtuuzgajaoko10000vrstarazliitog bilja, a zanimljivo je napomenutidasusvebiljkedoneseneizsvojihprirodnih stanita ili uzgojene iz sjemenjaskupljenoguprirodi.etirisuosnovneskupinebiljaka:krka,alpska,mediteranskaisubmediteranskomontanaskupina.Uzapadnomdijeluvrtanalazese staklenici koji nisu otvoreni za posjetitelje, ali veliki dio togabilja (mediteranskobilje,palme,kaktusiidrugesukulente) smjeten je u ljetnimmjesecimana otvorenom. O vrijednosti ovog vrtagovoriiodlukaZavodazazatituprirodeRepublikeHrvatske,kojomjeBotaniki

RADNI POSJETI/BOTANIKI VRT

Zeleno srce grada ZagrebaBotaniki vrt PMF-a

Ne gubivi iz vida ekologiju, 2/3 rotirajueg vodstva udruge ProtEUS uz posjet razvikanog Vipin festa nali su vremena detaljno razgledati botaniki vrt PMFa usprkos vremenu koje je nasluivalo kiu, ali upravo ta naoblaka dala je posebne nijanse ovom divnom gradskom kutku za smiraj. Upravo taj prelazak s asfalta u potpuno zeleni svijet inspiriralo je pravu bujicu oduevljenja, a tko zna, moda i ideju za skori projekt udruge

Prof. Heinz, rektor akademske 1905./06. po kojemu je 1936. ime dobila ulica u Zagrebu

42

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)

GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.

vrt i svi objekti u njemu, proglaenspomenikom prirode i stavljen podposebnuzatitu.

Obnovljen Vrtni paviljonMeu brojnim objektima Botanikogvrta,najviepozornostiplijeniIzlobenipaviljoniz1891.godine,smjetenujugoistonom dijelu vrta. Ovaj, vrlo vrijedan primjer paviljonske arhitekture skraja19. stoljea tijekomproteklih stotinjakgodinasluiojezaprezimljavanjebiljaka. Grad Zagreb je 2005. godineodluio donirati sredstva za rekonstrukciju izlobenog paviljona, koji je upotpunosti obnovljen u skladu s njegovim nekadanjim izvornim izgledom.Ljeti e se prostor koristiti kao izlobeni, u kojem e posjetiteljimoi razgledati zbirku sjemenja i plodova, herbarskuzbirkuBotanikogvrtateskupinetropskih biljaka (orhideje, bromelije,peperomije, krotoni...). Novoobnovljenipaviljonsveanojeotvorenpodpokroviteljstvom gradonaelnikaMilanaBandia, a od tada je ugostio niz zanimljivoh izlobi od kojih emo posebnoistaknutidvije:

Izloba Velebitske degenije otv oren a je 12. travnja 2008. kao prva izloba u novoobnovljenom paviljonu. PosveenajetojnajpoznatijojendeminojvrstiuHrvatskojkojuje,planinareiVelebitom1907.godineotkriodr.Arpad

Degen, istaknuti maarski botaniar.Relativno je malo radova iz podrujabotanike koji su se bavili velebitskomdegenijom,aoopojekologijivrste,kaoinjenojfenologiji,aposebicedozrijevanju, rasprostranjivanju iklijanju sjemenki, jako se malo zna. Stoga je ovaizlobakoraknaprijeduupoznavanjuteendemine biljke i promoviranju programa za zatitu endeminih i rijetkihbiljaka Hrvatskeputemdozvoljenoguzgoja i prodaje. Zavrijeme trajanja izlobe, svi posjetitelji sumogli nabaviti degeniju po cijeni od 70kn.

Otisak lista, ape, prsta...Ovanesvakidanjaizloba zanimljivog naslova, koju smoposjetili prilikomobilaskavrta otvorena je u ast hrvatskomznanstveniku Ivanu Vuetiu, HvaranuizArgentine te obiljeavanju150. obljetnice njegova roenja. Ravnateljicavrtaiautoricaizlobe,mr.BiserkaJureti, opisala je kako otiske kao biljegsvogpostojanja,osimljudi,ostavljajuubiljke iivotinje,to jebilanjena inspiracija za postavljanje ove izlobe. Nasvoj nain, slijedei Vuetievu oaranost daktiloskopijom, u tome je potpuno i uspjela. Kako bi to bolje doarali junoamerikeprostoreukojesesHvara uputio na, danas slavni, iselj

enik,kreatoriizlobesuizloiliizbirkubromelija,begonijaisukulenataizvrtnezbirke.

Problematina crvenouha kornjaaOsim biljaka iz svih dijelova svijeta, uVrtu su svoje mjesto pronale i brojneivotinje:lastavice,pardivljihgolubova,kosovi, vjeverice, jeevi i kornjae.Posjetiteljisuposebnonaklonjenikornj

aama, kojih u vrtu obitavaju tri vrste. Dvije suautohtone (barska kornjaaianara),dokjetreavrsta sluajno dospjela uVrt prije dvadesetak godina.Radiseocrvenouhojkornjai, koja potjee izjugozapadnog dijelaSADa i Meksika, a kodnassemoekupiti iskljuivo kao mlada ivotinja(45cmduga).BrojniZag

repani su u trgovinama kunih ljubimaca kupovali slatke kornjaice, aliprodrljivemesoderke ve nakon dvijegodine mogu premaiti 15 cm, veinaljudi ovakve uvjete ne moe odrati, aao im je ivotinje, stoga obino svojeljubimce donose u Botaniki vrt ikriomice ih ostavljaju uz jezerca. Tadakornjae postaju veliki problemBotanikog vrta, jer ovi oklopljeni gmazoviprodiru mla zlatnih ribica i svojedomaeroakinje.StogaeosobljeBotanikogvrtavrloradopoklonitikornjaesvakom onom tko ih eli i moe imosiguratipristojneivotneuvjete.

Vrt je, s nevjerojatnom raznolikou boja i oblika, inspirirao i brojne umjetnike, meu kojima je vjerojatno najpoznatija naa akvarelistica, gluhonijema slikarica Slava pl. Rakaj. Cijeli ciklus njenih radova, pod nazivom Lopoi, nastao je pod dojmom slikovitog jezera u Botanikom vrtu. Akvareli iz ciklusa Lopoi

Arboretum su zbirke stabala, a ako sadrze samo etinjae, oznaavaju se imenom pinetum. Slina zbirka, koja na jednom mjestu sadrava vinove loze zove se viticetum. Grmove emo nai u fruticetumu (lat. frutex grm).

Daktiloskopija je disciplina kriminalistike

tehnike, koja se bavi prouavanjem papilarnih

linija, for miranih u raznim oblicima na

jagodicama i lancima prstiju, dlanovima i

stopalima u cilju identifikacije.

trut(h)

43GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.


GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.

FLORA/LJEKOVITO BILJE

ZDRAVLJE IZ PRIRODE

Stipe Vii

U vremenu u kojem se velika veina ovjeanstva udaljava od prirodnog naina ivota opasno obolijevajui zbog nepravilna naina ivljenja, morali bi se vratiti naem ljekovitom bilju koje nam je Gospod Bog svojom dobrotom darovao jo u pradavnim vremenima. Jedan sveenik je rekao: Tu je za sva ku bolest izrasla biljica.. Tako svatko moe brinuti o svo jem zdravlju ako pomno i pravovremeno sakuplja biljke iz b oje ljekarne i njihov aj pije sva kodnevno ili tijekom lijeenja, a ekstrakte koristi za masiranje, obloge, parne i obine kupke itd. odluimo li se za upotrebu moramo poeti s biljkama koje iste krv: divljim lukom, velikom koprivom, estoslavicom, maslakom i trputcem (bokvicom). Takvo lijeenje, provedeno po uputama ne moe nikada tetiti. Ljekovitim biljem se mogu lijeiti i druge bolesti kao to su: upala slijepog crijeva, artritis, hemofilija, oteenja srca i krvnih ila, guavost, bolesti bubrega, modani udar, Par k insonova bolest,Poto ljekovitog bilja ima puno, i poto je jedan lanak premalo da se sve kae o biljkama i bolestima koje se njima mogu lijeiti, osvrnuti emo se samo na neke koje su najaktu alnije u dananjem svijetu.

Lavanda(Lavandula offic i nalis)

Djelovanje i upotreba: Kliniki jepotvrenoumirujue, odnosno sedativnodjelovanjecvjetova,eterinogulja,kaoiobaglavnasastojkalinalilucetatai linaluola.Danasjenajviekoristimouoblikukupkikodvegetativnih distonija i psihikihtegoba u menopauzi. I kod niskogtlakakupkapoboljavaopestanjeiosvjeava. aj od lavande poboljavaprobavujeristjerujeplinoveipotieizluivanjeui.

Majina duica (Thymus pul egio ides)

Djelovanje i upotreba: Djeluje antibakterijski i spazmolititiki, ublaava,odnosnooputagreve.Zaublaavanjekaljakoristimojeumjeavinamasdrugimbiljkama,iliuoblikukapiilisokova.Hlapivo se ulje koristi u kozmetikimpreparatima.Uljeublaavabolovekodglavobolje,bolnihivaca,ishijasa i reume. Zbog aromatinogokusa moe se koristiti i kao zain.Pomaeikodkataraelucaicrijevatekodproljevajersprjeavarazvojtetnihbakterijaiublaavagreve.

Maslaak (Taraxacum officinale)

Djelovanje i upotreba: Preparati odmaslaka stimuliraju sve lijezde imuskulaturuprobavnogtrakta.Pojaavajuizluivanjelijezdaelucaicrijeva, jetre, unog mjehura teguterae.Upotrebljavajuseprislabom apetitu i probavnim tegobamate zatvoru. Korijen i izdanak se unarodnojmedicinikoristezaienje krvi. ajevi za ienje krvipotiu metabolizam i stimulativnoutjeu na zdrave organe za izluivanjetetnihtvariiztijela.

Gospina trava (Hypericum perforatum)

Djelovanje i upotreba: aj se pijekodoteenjaivacaiivanihtegoba, povreda kod udaraca i posljedica prenapregnutosti. Gospinatrava lijei govorne smetnje, nemiran san, histerine napade, mjesearenje,kao imokrenjeupostelju idepresije te reguliraneredovitemenstruacije.

44

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)


Kamilica (Matricaria chamomilla)

Djelovanjeiupotreba:Matricinuaju i kamazulen u hlapivom ulju djelujuprotuupalno.Zadjelovanjeajazapravosuznaajnibrojniflavolniiflavonolni glikozidi. Koristimo jeprieluanimicrijevnimbolestima.Zbog spazmolitikog djelovanja ajod kamilice ublaava bolove kodmenstruacije,kodunihicrijevnihkolika. Pospjeuje zarastanje rana isprjeava djelovanje bakterijskihotrova(toksina).

Metvica (Mentha pulegium)

Djelovanjeiupotreba:Tekuinaiscjeena iz listova djeluje spazmilitiki, posebno na glatke miieprobavnog trakta. aj pomae kodjetrenih i unih bolesti, kodpoveanjakoliineeluanekiseline.Pomae kod nervoze, neuroze srca,nesanice,glavobolje,akimigrene.Eterinouljedjeluje spazmolitiki isekretolitiki,posebnonabronhije.

Sljez (Althaea officinalis)

Djelovanje i upotreba: Biljne sluzi(polisaharidi) lokalno djeluju nakouisluznicutesprjeavajuiublaavajusvevrsteupalaucjelokupnomprobavnom traktu, gornjim dinimputevima i na koi. Primjenasljezovogkorijenajeraznovrsna:priupali eluane i crijevne sluznice,katara probavnih organa, kod proljeva, irevima na elucu.Vana jeupotreba i kodkataraglasnica, kodpromuklosti, kalja hripavca, upaleusneupljineiparadentoze.

Kadulja (Salvia officinalis)

Djelovanje i upotreba: Ako se estopijeajodkadulje,tijelojaaisprjeavasemodaniudar.Kaduljapomaekod nonog znojenja, greva, bolestilenemodine,oboljenjalijezda,kaoikoddrhtanjaudova.ajizvrsnodjelujenabolesnajetra,otklanjanadimanje,proiujekrv,istisluzizdinihorganaieluca,poboljavaapetit,otklanja crijevne tegobe i proljev. Kodubodainsekatanamjestoubodadobrojestavitismrvljenokaduljinolie.Zavanjsku upotrebu posebno se preporuujekaduljinajkodupalekrajnika(tonzila),bolovauvratu,gnojneupalezuba,upaledrijelaiusneupljine.

Stolisnik, kunica, kuna, hajduka trava (Achi lea milefolium)

Tojezeljastipolugrm.Listovisudvostrukodo etverostruko perasti. Imaju mnotvofinih malih listia otkud mu i naziv.Cvjetovisubijeleiliakroskasteboje.Biljkajevisokado70centimetara.Djelovanje i upotreba: Stolisnik cvate ulipnju,acvjetovesabiremousrpnju.Tadasabiremocvjetove,madacvatesvedopoetka10.mjeseca.Kaoproljetnakuraupotrebljavajusenasjeckanimladizelenilistovinanainadasekonzumirajukaododatakjelima(obinoseposipajuponamazanomkruhu i po kuhanim krumpirima). Lijeiboloveuleimaizatvor.Upotrebljavaseikaolijekprotivnervoze,grevauelucuicrijevima, a lijei i slezenu.Takoer poboljavaapetit.Koristiseiprotivbubrenogkamenca, sanira i rane na jetrima kakovanjsketakoiunutarnje.

Velika kopriva (Urtica dioica)

Djelovanje i upotreba: Najbolja jeljekovita biljka za ienje i tvorbukrvi.Dobro djeluje na guterau, aajodkoprivesniavaeerukrvi.Takoerlijeiioboljenjaiupalemokranih puteva. Pospjeuje probavutejejakodobrakodgrevaiiranaelucu i crijevima te kod oboljenjaplua. Svojim krvotvornim tvarimalijeibljedilo,slabokrvnost,anemijui druge bolesti krvi. Isto tako pomae kod suenja krvnih sudova(puakanoga).

trut(h)



FLORA/PATOLOGIJA

Botrytis cinerea ili pomela maa

Martin Medak Uvod Nakon iscrpnog savjetovanjasaizvrnimreda

teljima ovog lista dolo sedozakljukadaovutemutre

banapisatisdozomozbiljnosti.Kadsetoustanovilolakomijebilo baciti se na posao. Pa evotoikopahizpranjavihknjigai

zakrenih internet stranica: sivaplijesan ili latinski kazano Bo tr yt is

cinerea,pripadacarstvugljiva,ivelikije fitopatoloki imenik u agronomiji.Njenasistematikajeiscrpnoprikazanaupriloenojtablici:

Carstvo Fungi Odjeljak Ascomycota Pododjeljak Pezizomycotina Razred Discomycetes

Red Helotiales Porodica Sclerotiniaceae

Rod Botryotinia Vrsta Botrytis cinerea

Ne ulazei dalje u subspeciese i varietete,moemo krenuti na njena bioloka, fizioloka,morfolokaisvaostalasvojstvakojasuznanaoovojgljivi.Povodeisetimemoramorazjasnitidasivaplijesanima ''dvataksonomskaimena''.Prijenavedeno latinsko imeoznaavagljivinkonidijski stadij (ovajpojamesepokuatiobjasniti u tekstu koji slijedi), dok je predstavnik rodaBo tryotinia punim imenomBotryotinia fuc ke liana.Ovagljivauzrokujesivu trule vinove loze, suncokreta,pojedinog ukrasnog bilja i ostalih kultura.

Posebnost ovog roda carstva gljiva je u gorespomenutomkonidijskomstadiju.Oemujeturije? Naime, veina pripadnika ovog razredasufakultativniparazitiiunjihovojsaprofitskojfazi razvoja nastaje savreni spolni stadijgljive,kojisejonazivljeapotecij,aparazitskistadijgljivejeupravogorenavedenikonidijskistadij.Kao to je reeno Botrytis cinerea izazivatruleplodavinoveloze(pojedinihbobica,aliicijelih grozdova). Ona se, na veliki oaj vinogradara, vie javlja u intezivnom uzgojuvinove loze. Javlja se u vrijeme berbe, ali istotakosemoepojavitiitzv.''ranibotrytis''kojisemoerazvitiukinomrazdoblju.

Zaplet i kulminacija Kako uope dolazi do takve zaraze? Poznavajuivremenskeprilikeovogkrajasvimanamjepoznato da u doba dozrijevenja groa vrijemeznabiti izriito u svojimkrajnostima, as sunceaskia.Akodoedotakvogslijedaondadolazidopojaanogradakorijenja,kojijejedvadoekaokiu i radipunomparomtestvara takve tlakovekoje koice na bobicama ne mogu podnijeti paplodpuca.Takvaseprilikavrebaodstranesvihmoguih parazita, a meu njima i Botrytiscinereae.Poslijeseodvijatipianrastgljivekojuuovomsluajukarakterizirajukonidioforeskonidijamakojeubiti istojeizaonog ''sivog''usivojplijesni.No,ovaranaplijesaninijetolikobitnazavinogradara jer nanju i nemoe tolikoutjecati.Zanjegajevanainjenicadabotrytissaprofitirau ostacima cvjetova (pranici, kapice) i to jeneuoljivozavinogradara,ali ine tolikoopasnoza lozu u tom stadiju.Ali poslije se stvar komplicirajeronapomaloulaziumalegrozdove,kojikad se zatvore pretvaraju saprofita u izrazitogparazitaitujepoetakkrajagrozda.Adanebudesve tako jednostavno botrytis napada i pupove,tekotvorene,kojizajednosdijelovimaizbojapropadaju. Listove pokrivaju karakteristine smeepjege.Znasedogoditidazavrijemevlanavremenabotrytisnapadnegrozducvatnjikojipotompropada,osipase.

46

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)


PeripetijaOva se vrsta gljive, meutim, ne ograniava na samojednu kulturu. Gore su spomenute i kulture poputsuncokretai jagodapavaljanetoiotomerei.Jagodatakoerpostajeplodnotlozabotrytisuvrijemepovienevlage kada su plodovi jo sitni i zeleni. Idealnatemperaturaza razvojovogtetnika jeu rasponuod15do20C.Botrytisserazvijainamanjimtemperaturamaakojezadovljenfaktorvlageuoblikukinekapikojasemora zadrati na plodu 4 do 8 sati. Simptomi suupeatljivi:smeeulegnutepjegeimesokojejemekenadodir,aako jeupitanjuvlanovrijemeondadolazidostvaranjasivepauinekojaprekrivaplod.Narednekulturenapadnuteodstranebotrytisaodnosesena ukrasno cvijee. Napadnute kulture su krizanteme,gladiole, anemone, gerberi, petunije, rue, pelargonije iostala ukrasna ekipa.Kod cvijea su potrebni identiniuvjetizarazvojbotrytisakaotojetosluajkodjagoda.U igri su temperature od nekih 15 C i vie, i vodenakouljica koja se zadrava na biljci ne manje od etirisata.Dabiselistzarazio,potrebnajetemperaturaodak21C,dokse latice ''razbole''na temperaturiod18Civlanostiveojod95%.

Rasplet E, sadadvi' tri pametneo suzbijanjuovognapasnika.Kada je rije o vinovoj lozi u igri su etiri terminasuzbijanja:odmahnakoncvatnje,predzatvaranjegrozda,uaranjuiliomekavanjuboba,3do4tjednapredberbu.A ime? Narednim preparatima: Ronilan DF (0,1 %),Collis(0,04%),Switch62,5WG(0,08%),itd.Kadapakpriamoojagodamauigrisutritermina:predpunu cvatnju, nakon pune cvatnje i nakon zavrenecvatnje. Fungicidi koji se primjenjuju odgovaraju gorenevedenim(RonilanDF,Switch62,5WG).Zatitakodcvijeapredstavljanajveiproblemjerjerijeo velikoj raznolikosti domaina pa je teko nai nekuzajedniku sveobuhvatnu metodu. Ona se ocrtava upokuajusmanjivanjavlanostiuzatvorenimprostorimaraznim ventilacijskim ureajima, a u novije vrijeme iraznim kemikalijama i materijalima kojima se oblauzatvoreniprostoridabisekondenzacijavodesmanjilanaminimum.No,tipokuajisamiposebinisudovoljnipase jo uvijek radi na stvaranju pravog fungicida koji bititiosvakuvrstukulturnogbilja.Adanijesveukemikalijamaikurativi,recimokojuiopreventivnim mjerama koje su najbolje provedene uvinogradarskoj intenzivnoj proizvodnji. O emu se tuzapravoradi?Vinogradariprvenstvenoizabirusortekojesu samepo sebivieotpornemaovog tetnika, a tu jenaravno rije o sortama koje nemaju zbijene grozdove.Takoerseskidanjezaperakailistovakojisenalazenaioko grozda mora vriti redovito i temeljito. Jo jednametodajeuigrikojajesamaposebivrlozahvalna,atojesadnjavonjakausmjerupuhanjanajeihvjetrova.Sveusvemu,uborbiprotivbotrytisazadnjarijemorabitinaa!

evo ega se sjetih od adresa,ima ih tonu al samsumiraonanjihpar:,http://www.vinogradarstvo.hr,http://www.chromosagro.hr,http://www.bilikum.hr,http://mojcvijet.hr aknjige:Kemijsko suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinereapers.:Fr.)navinovojloziFlis(2007);Botrytis: Biology, Pathology and Control Elad, Y.;Williamson,B.;Tudzynski,P.;Delen,N.(Eds.)

Botrytis cinerea

dan 1

dan 2

dan 3

dan 4

dan 5

trut(h)



FLORA/ KOROVI

Kako bi na duhovit nain ilustrirali borbu protiv ambrozije u svijetu, navest emo primjer Amerike, gdje se organiziraju prave potjernice, kao u filmovima, sa slikom ambrozije uz natpis: Trai se! Naoruana i iritirajua I doista, ambrozija se dobro naoruala i sve vie osvaja na okoli, a na nama je da joj se suprotstavimo svim raspoloivim sredstvima. No, biljka nije kriva to joj je priroda namijenila tako neugodnu ulogu.

48

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)


prof. Danijela Petrovi

Najvea alergenska poast koja je zahvatila Europu u 20. i 21. stoljeu dolazi iz prirode, a zove se ambrozija - Ambrosia artemisiifolia L.

Ambrozija, tonije pelinolisni limunik, u narodu poznata i kaopartizanka i Krausova trava, se koncem 19. stoljea sa stepskoprerijskih podruja Sjeverne Amerike doselila u Europu kaoneeljeniputnikusjemenulucerne.PripadaporodiciAsteraceae.U Europi se moe nai dvadesetak vrsta ambrozije, no najveineprijatelj zdravlja ljudi je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia elatior). Prilagodljiva je iotpornabiljka,kojojpogodujesuhaklimaiotvoreniokoli.Vrlojeplodna,proizvodiprosjeno60.000sjemenki koje su odlino opremljene zapreivljavanje;uzemljimogupreivjetivieod30godinaiunajnepovoljnijimuvjetima(poputsmrzavanja).U dananje se vrijeme smatra najveimneprijateljem osoba koje boluju od alergijskogrinitisa,sobziromnatodajenjezinpeludnajjaipeludni alergen. Ova vrsta, irom svijeta proizvodimilijunetonapeludaiizazivakihanje,kaaljiguenjekodmilijunaalerginihosoba.Smatra sekakosvakietvrti stanovnikplaneteZemljepatiodpolenskealergije,asvakiosmijealergianna polen ambrozije. Isto tako, procjenjuje se da svaki desetistanovniknaezemljebolujeodpeludnealergijenaambroziju,stimdajebrojoboljelihizgodineugodinusveveijerseambrozijaizgodineugodinusvevieiri.

Podrijetlo i rasprostranjenostAmbrozija je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu jeprenijetabrodovima1863.godine(uNjemaku).Gledeinjenicedasa sjemenom ambrozije nisu unijeti i njezini prirodni neprijateljibrzojenapravilainvazijunaveidiostarogkontinenta.Prviputsespominjeunaimkrajevimaetrdesetihgodinaprologstoljea,nosvedosedamdesetihuEuropinijebilarasprostranjenatako i da nije predstavljala vei problem. Od tada se situacijaznaajno promijenila tako da u zemljama sredinje i jugoistoneEuropepredstavljaglavnikorov,azbogprodukcijevelikekoliinealergogenogpeludnogprahaznaajnougroavaljudskozdravlje.Prvi nalaz ove vrste na prostoru bive drave potie upravo izBosne, kad ju je 1940.godine prikupio Karlo Maly u okoliciDervente (lokalitetOsojak).Petnaestakgodina iza togaponovo jeuoenauirojokoliciSarajevaiuSjevernojBosni.

Morfoloko bioloke znaajke Ambrozija je jednogodinja biljka koja moenarasti 11,5 metara. Ima vretenasti korijen.Stablouspravno,posutogrubimdlaicama,anapresjekujeetvrtastogoblika,ugornjemdijelugranato tako da tvori grm. Listovi su jajolikaoblika,nasuprotnorasporeeni,posutidlaicama,jako izrezani u uske renjeve. S gornje strane sutamniji, a s donje svjetlije zeleni. Vrsta je podlonavarijabilnosti koja se prvenstveno ogleda u stupnjupokrivenosti stabljike i listovadlaicama ibroju renjevana listu.Cvjetovisuskupljeniuoblikugrozda,dolazeiskljuivonavrhovimastablailigraneiukastesuboje.Ambrozijajekorovskavrstatereofitakojaserasprostireiskljuivosjemenom. Pokazuje Ispoljava pojavu anemohorije, hidrohorije iantropohorije. Jak je kompetitor. Nekad se javlja masovno.Zakorjenjuje sve okopavinske kulture, a naroito kukuruz, soju,suncokret, duhan, eernu repu, krumpir i povrtnice. Raste uzputove, kanale, eljeznike pruge, nasipe i na neobraenimpoljoprivrednim tlima, uz obale potoka i rijeka, naputenimgradilitima, parkovima i vrtovima. Ponekad se ponaa kaoefemerofita,odnosnopojavljuje se i nestaje snekog lokaliteta, apotomsejavljanaistomilidrugommjestu.Rijejeojednojvrloekspanzivnojkorovskojvrsti,kojojodgovarasunce i toplo vrijeme i koja ne raste na umovitim i zasjenjenimmjestima.Kasnoproljetna,termofilnajebiljkaibiljkakratkogdana.

Optimalne temperature za njezino klijanje i nicanje suizmeu20i22C.Unaimkrajevima,ovisnoodklimatskihuvjeta, nie sredinom travnja. Nie tijekom itavog ljeta.Cvatnjazapoinjesredinomsrpnjaitrajesvedopoetkaprvihledova/mrazeva.Vegetacijsko razdoblje traje 150170 dana.Biljkaproizvodipeludugolemimkoliinama.Opraujesevjetrom,tojejednaodkarakteristika alergogenihbiljaka.Zrncepeludi izgledakao kugla sa iljcima i ima dobre aerodinamike osobine. Moeputovatiido300kilometara.Svaka biljka proizvede vie od 60.000 sjemenki koje mogupreivjetiuzemljiido40godina,aizdratiakiuvjetesmrzavanja.

Jedna zrela biljka ambrozije otputa i do 8 milijunazrnacapeludi,ave20do30zrnacauprostornom

metruzrakamoeizazvatialergijskureakciju.SmatrasedaukupnakoliinapeluditojeujednoggodiniproizvelavrstaAmbrosia artemisiifolia premauje koliinu peludisvihostalihbiljaka,siznimkomtrava.Peludambrozijejedanjeodnajjaihpoznatihalergena.Najveesukoncentracijepeludi u ranim jutarnjim satima i

prijepodne,anjegovakoncentracijeuzrakusmanjuju se poslije kie.Utvreno je kako u

peludi ambrozije ima pet niskomolekularnihbjelanevinakojeseponaajukaopotentniantigeni,auz

to povrina egzine s izratajima pogoduje ostvarenju fizikogkontaktapeludnogzrnasasluzokoomovjeka.

Mogunosti suzbijanja ambrozijeObziromdabiljkanajvierastenazaputenomtlu,potrebnoga jeureditiizasijatitravom.Akoambrozijarastepojedinano,trebajeiupati zajedno s korijenom. Za vee povrine preporuuje sekonja prije negoli biljka pone cvjetati, i to plitka, nekolikocentimetara od tla. Istraivanja su pokazala kako se ambrozijanakon konje oporavi i ponovno dolazi u fazu cvjetanja za 20akdana. Poslije etve ambrozija nikne tako gusto da izgleda kaomonokultura.Dakle,zadjelotvornosuzbijanjeambrozijepotrebnoju je kositi bar svaka tri tjedna. Na taj nain onemoguujemo iotputanjepeludiistvaranjesjemena.Upodrujimagdjejejakorairena,nakonetvebrzoprekrijestrnite,paukolikoelimosprijeitinjezinodaljnjeirenjesjemenompotrebitojeobavitiviekratnopraenjestrnita.Ovajsekorovupoetkuiriouglavnomprometomsjemenakulturnogbiljateseidanassmatrakakoseproizvodnjiiprometuistogsjemena (posebice lucerne i djeteline) treba posvetiti posebna po

zornost.Unato svemu, najea borba protiv ovog napasnog

korova svodi se na koritenje kemijskih sredstva herbicida.Danas se na tritu raspolae s velikimbrojemrazliitihzakulturnebiljkeselektivnih,azaambrozijumanjeiliviedjelotvornihherbicida.Umnogim europskim zemljama poduzimaju seozbiljnemjeresuzbijanjaambrozije.UMaarskojtakvesukampanjepoeleprijenekolikogodina.

U Kanadi postoji zakonska obveza iskorjenjivanjaambrozijeuvrtovima.Slinesumetodeinainiborbe

protivambrozijeiuSADu.Iunasbitrebalozapoetisdonoenjemslinihmjera.Veigradovibi trebali imati mjerne postaje za ispitivanje koncentracije peludiambrozije.Lokalnevlasti,organizacijeiudrugebitrebalepokrenutiprojekt suzbijanja ambrozije, pokrenuti inicijativu za uklanjanjeambrozije iz dvorita, vrtova, neobraenog tla, javnih zelenihpovrina, te uz javneprometnice.Obvezauklanjanja trebalabi seodnositi na svepravne ifizikeosobe, a zaneizvrenje teobvezetreba biti predviena novana kazna. Neophodna je edukacijagraana, koji u sutini i ne znaju kako izgleda biljka. Federalnoministarstvo turizma i zatite okolia je prole godine poduzelokorakeuedukaciji stanovnitva.Tiskani suplakati supeatljivomporukomUPOZNAJSPOZNAJUNITIsjasnomporukomUNITITIAMBROZIJU.IgradMostarjedonioodlukuoobveziunitavanja ambrozije, tiskani su plakati i objavljen je ratambroziji.Sadajerednanama

UPOZ

NAJ

SP

OZNA

J -

UNI

TI

Jedna zrela biljka

ambrozije otputa i do 8 milijuna zrnaca

peludi, a ve 20 do 30 zrnaca u prostornom

metru zraka moe izazvati alergijsku

reakciju.

Procjenjuje se da svaki

deseti stanovnik nae zemlje boluje od peludne alergije

na ambroziju!

trut(h)



ARONIJA nova ljekovita vona vrsta

FLORA/HIT NA TRITU

Nino Rotim, dipl. ing.

Nijepoznatokadaseuistinupoelosuzgojemovenadasvezanimljiveiljekovitevonevrste.Meutim,pouzdanoseznadajeuEuropuaronijapristiglaizistonogdijelaizistonogdijelaSjeverneAmerike.Navodnosujepoznavalitamonjiindijanci,kojisusuilinjene plodove i upotrebljavali ih za zimskepogae. Ipak, zamjetno je da se ova biljkauzgajalaiskljuivozbogsvojedekorativnosti,zbogegajeuostalom1972.godinecrnoplodnaaronijaprimilanagraduKraljevskogvrtlarskogudruenjauEngleskoj.IdokjedanasaronijadobropoznataipriznatavonavrstauodreenimpodrujimaKanadeiuistonomdijeluSADadoFloride,unovijevrijemese tek podiu probne plantae na podrujuUkrajine,eke,Bugarske,NjemakeiSkandinavije. Drugim rijeima, zbog svojevelikeotpornostinamrazaronijaserairilaakipoRusiji,Finskoj ivedskoj.Adanebibilozabune,aronija jenovovoekoje sesvrstava meu prvorazredne zdravstveno prehrambenesadrajedananjice.

Kako uope izgleda aronija?Aronijapredstavljalistopadnigrmvisok1,53,0m,kojiodlikujebujanrast.Meutim,pravilnom i pravodobnom rezidbom aronijumoemooblikovati i kaomanjedrvo.Odlikuje se jajolikim tamnozelenim koastimlistovimaijaduinaiznosi8cm,airina5cm.Listovisuposebnoudesnitijekomjeseni, kada poprimaju neto drugaiju boju, tenaprosto are svojom izrazitom crvenombojom.Ipak,naovojbiljcinajupeatljivijisu

njeniprelijepibijelicvjetiiijaraskodolazidoizraajatijekommjesecasvibnja,kadaaronijaicvate.Ali,iakonjenicvjetovitrajusamo56dana,zbogsvojeraskonostispadajuunajljepecvjetovenaihgrmolikihbiljaka.Uostalom,zbogsvegatogaaronijajeprvenstveno bila i poznata kao biljka s estetskodekorativnim svojstvima. A njeni plodovidozrijevaju relativno brzo (za 80ak dana),kada od crvene koncem kolovoza poprimeljubiasto crnu boju. Plodovi dospijevaju ugrozdovima, ne osipaju se i veoma suugodnogokusa.Plodjebobicapromjera1,5cm i teine 1,5 grama. Drugim rijeima,aronija se svrstava u skupinu jagodiastogvoakojeodlikujuredovitiistabilniprinosi.Biljkajesamooplodna,proroditreegodinenakon sadnje, ostvaruje prinos od 1015 kgpo jednom grmu, s tim da njena punaproduktivnosttrajenetovieod20godina.

Aronijom protiv zloudnih bolesti!Upotreba plodova ove biljke je viestruka.Naime, poznati su brojni ljekoviti uincinjenih zrelih plodova koji pored prirodnebojeantocijana,sadravajuivitamineA,B,Ctemineralekojisukorisnizakrvotok,kojiuravnoteuju krvni tlak, lijee jetrene ieluanetegobe,ir,migrenu,eernubolest,aterosklerozuibrojnedrugebolesti.Adajearonija vrijedan prirodni lijek, najboljepotvruje podatak kako koritenje njenihljekovitihplodovapomaeulijeenjutumorai vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg uha.Zanimljivo je da su njeni plodovimasovnokoriteni nakon katastrofe u ernobilu.Naime,brojnironiiprofesionalnivojnicisu

tada jednokratno na smjenu (po triminute)po ultimativnoj zapovijedi morali lopatamarunoskupljati, zatrpavati i saniratiosloboeni radioaktivni otpad, pri emu su biliizloeni velikoj radijaciji. Kako bi ublailizdravstvenetegobeozraenihosoba,lijenicisu koristili, ni manje ni vie, nego plodoviaronije.Osim toga, ruskim lijenicima aronija je sredinom tih 80ih godina ve biladobropoznata.TimvietojeugraduBijskujood1966.godineosposobljenatvornicaukojoj su se iz plodova aronije proizvodilevitaminsketablete.Spomenimojokakoaronijafantastinodobropodnosi sveuvjeteuzgoja.Takose jednakouspjenouzgajaukontinentalnomkaoiu mediteranskom podneblju. Jednako jojodgovara kiselo ili slano tlo, premda serelativno jednostavnouzgaja i na siromanim,kamenitimimanjekvalitetnimtipovimatala.Vidljivo je da ova biljka ne trai osobitunjegu,atoseposebiceodnosinanjenuzatitu. Naime, aroniju ne napadaju tetnici, anemani znaajnijihbolesti te senesmetanomoe uzgojiti bez uporabe pesticida. Plantanosesadinarazmak3x2metra,imeseostvarujuiznimnouspjeniprinosi.Anjeneplodovemoetepreraditiusokove,kompote,marmelade,demove.Toneznaida ih ne smijete konzumirati svjee, s timda viak uvijek moete suiti ili akzamrzavati.

Ljubaznou glavnog urednika, prof. dr. I. Ostojia, ovaj lanak je preuzet iz lista Green Garden.

Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu vonu vrstu koja se na podruju Kanade i SADa poela uzgajati tek prije pedesetak godina. U poetku se, iz neznanja, uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njenih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.

50

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)


FAKULTET

Uprvombrojulistaglavniiodgovorniurednicilijepoistaknue:vrijemejedasestudentuvrationajizvorniatributmisaonogbia,pokretaaivjeitogprkosnikasvimmalformacijamadrutva,svegaonogtotitinjegovintelektualniduh.Utomduhupozdravljamdobruvoljuizalaganjesvihstudenatakojisudalidoprinosiomoguilipokretanjeglasilanaegfakulteta.No,nemoguadaneprokomentiramtekstkojijepotpisalakolegicakojasebenazivaBuntovnica s razlogom. Navodidajepremaodrednicamabolonjskogprocesamogusamopismeniispit,adaustvarnostistudentiimajuipismeniiusmeni.Tojeupotpunostikrivakonstatacija.Intencijajezaistadabudetoviepismenihpolaganjaispita,alitonijeuvjet.Koordinatormodulaimamogunostodabiranainapolaganjaispita,stimdasemorapridravatiistogpremausvojenomstudijskomprogramu(Pravilastudijalanak9).UvidunastavniplaniprogramnaegfakultetamogujeinainternetstranicikaoiuPravilastudijaiStatutfakulteta.IstovrijediinareferentnomAgronomskomfakultetuSveuilitauZagrebu(Pravilastudijalanak37.). Daljenavodi,daakniuRHdiplomanijevaljanadokseneratificira.Nostrifikacijadiplomajenunaiuobrnutomsmjerutj.zadiplomanteizRHuBiHjerseradiodrugojdravi. Znasedanakonzavrenogpreddiplomskogstudijastudentstjeenazivprvostupnikabaccalaures. Bolonjskiprocesnezahtjevamagistriranje,negonudimogunoststudiranjanaDiplomskomstudijunakonegasedobivatitulamagistrastruke. Studenticanavodidanemastruneprakse,apremaPravilnikuostrunojpraksilanak3.:Tijekompreddiplomskogstudijapotrebnojeobavitistrunupraksuutrajanjuodnajmanjejedanmjesecili160radnihsati.Strunapraksaneulaziupredvienonastavnooptereenjetekueakademskegodineimoeseobavitiviekratno.

Problemi,propustiidilemesvakakopostoje.Dobrojeimatiotvoreneoiibitiosjetljivnavlastiteproblemeubilokojemduhu,alinijenaodmetbitiboljeinformiran.

Stovanjem,iskreno Zrinka Knezovi

Odgovor Buntovnici s razlogom

PROZOR U INFORMACIJE Nasvakodnevni studentskiivot jenezamislivbezreferade.Jelidoaoprofesor?Jesulistiglirezultati?Moguliizainaispitbezispunjenih uvjeta? Mogu li ovjeriti indeks bezplaanja?Moguliovjeritiindeksbezsvihpotpisa?SvesutopitanjanakojamorajuodgovaratiibitiuvijekizasvakogstudentaraspoloeneLjiljaiIna.tobimibezovihodgovora?Modabiihtraili kod dekana, prodekana ili eventualno uRektoratu.Tobi vebioproblem.Uslijedili birezerviranje termina, najava kod tajnice,predstavljanje.Svetozvuivrlohoch,aovakoje puno jednostavnije. Prozori se otvori odgovorsedobije.Prozoruinformacije,prozorbezkojeganemoemo.Azauzvrat? Ponekadhvala,ponekadNE.Svejetosamourba.uri,uri!urimodokonanogciljadiplome.Azaboravljamo koliko nam je u tome pomogaoprozori, koji je tamo stajao samo radi nas idijelio s nama isti taj cilj. Stoga smo vamposvetili ovih par redaka da vam kaemo nismo zaboravili da ste vi ipak studentskaslubadanamsluitesvedokrajastudija.Za sve vam iskreno hvala, naa draga referada!

trut(h)



52

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)


rzim kadmi ljudi sole pamet, auzme eer. U oi mi ravno saeiromanaprstcipelumizabije,aineznajukakojeodvrataneir crvene boje i kako na plai

nijezabranjenobitibos. Jednom,nesjeamsevietoga,kadajepostavioenu,danjemune bude dosadno, pametna ona pojela jejabuku. Pa gdje e, eno jabuku, kad onanijenipostojala?Zatosamjaiakofilmjonijenizavrio,pobono,nisamsesvaala,usvoje dvore otpuhala gdje nema mlijeka inemaparaNeshvaajuiobriselicairuketo su se znojile po tuim dvoritima, bezslikovnicainauenihrimasjelapokrajudaiopetmuseudila.Promailasammuhunastoluiopetsjetilaseonogtrotoara.Alinemasada veze kome sam to rekla i to svjetlonisamupalila.Ovdjemijeudokojesepalikadmu nita ne govorim, ovdjemi pljeekadispadnemglupa.Imaojebolestneku,tosmoprealili,alisidukaunema.Akojeovjekneprospavanenoibdionadbokalimavinaiakoseuhvatiozakamenkleeiivritei,predovimprozoromne treba ena, ovdje nije nitko u sekti.Ovdjesehoroskopneita.Imodabazato to onaj putnik nijezaboravio koji se eerstavljauturskukavuikakojeApplenakrajuispao sranje, jati elim traituljeza u glavi iispriati u tisvoju

"golemu"glupostkojamesnaekadmipriemajmun i skae po glavi, kada nemamvremena razmiljati koliko je sati, negobjeim do oblinjeg zoovrta kako bi nalaboljegdruga.Imalitkoprogramuglavidane mora pitati, da kad zinem, zna kojubakteriju imam? Kae iko; Nemam, aliakotijanekakomogupomoiBjeistari,tvoja mi se koulja ne svia, a i ne bi nitrojanac na takve vrijeme gubio. Ja imamsan.Nauitiuseicatipoleima,izvestuse u park i tamo u se sunati. Jer dokznatieljni rat gube borei se s nevidljivimelijama, ja zaepim ui i zapljeemprogramerima. Naizgled savreno a unutarnepobjedivo shvatila su ga veina predsjednika, no ja u zastati kad ujem glupeviceveismijanjepokislimmievima.elimda mi mozak upravlja daljinski,onaj koji ne troi baterije i nekdoeonaj tkomemoe zara

ziti. Jer da smostvoreni

najeftineipove, idanamsjajikosabojomkojom sami izmislimo, ne bi bilo monihbudalatomisleakosuplatilionajtonikdasemogukandidiratizanaelnikastaje.Isadatko se ne bi sloio da postoji po leimatipkanjeakiakosenaprstimahoda,aliakonisu oprane ruke, i nije pogoen jezik, tkoonda imapravo samo takoumrijeti.NemojmeMartinepogrenoshvatiti,aliAmerikancisuuvijekbiliglupi. Ipakupodignutikapubiserubezosjeajajerizanjeganitkonestoji.Savrenstvo je znati da si drugaiji, svi utebe gledaju a tebe k. boli. Pored tebeokrugli stol,nanjemunitkonemapojma,aglenemoe izgubitizrak.Nemajuni ljudiuvijeksrcaaliudobaremimaupozorenjezavratom. Ostavi ga u liftu, kupi mupogrean sok iopetmusatinisuodbrojeni.elimbitikompjuter.elimtiopratimozakinauititemijeatikavu.Neetiputnikuvaliti

eer i pogledat e film do kraja. Jaimam san. San u kojem se ne jedu

jabuke,nemapredajeskoljenana koljeno. udno, san u

kojem je muha nestala.

Nemoj me Martine

pogreno shvatiti ali

Amerikanci su uvijek bili glupi. Ipak

u podignuti kapu udu bez osjeaja jer

iza njega nitko ne stoji.

I have a dreamPrava na izvornost materijala pridranaMOld cimer

FAKULTET/KRATKA PRIA

trut(h)


List studenata Agronomskog i prehrambeno-tehnolokog fakulteta u MostaruSTUDENTARIJE

vajlanak,kojiimaodreenuteinuivanost,poetucitiranjem jednogmog ivotnog uzorakojiovakogovori:''Nikadupovijesti niti jedne civilizacije

drutvonije teilovanjskoj ljepotikojasebrojnim operacijama dovodi na vei nivonakojemnisamApolonnemoeparirati.''Uz ljepotu, koja se podrazumijeva, ulogusve vie ima i znanje kojeruku pod ruku sa ljepotomstvara dananjeg bermenscha.Itunascenunastupamomi,studenti, lieni svih prirodnihljepotaiusvevremenskojbitcizamrvuznanjadaimibudemo netko i neto udrutvu.Alikakobitiintelektualackojiimaonajakademski daak oko sebe i kojiimponirasamompojavom?!Dabiodgovorilinatopitanjenajbolje sevratiti u kolske klupe u kojima se btw. nalazi veinanaegitateljstva.Znamokakofunkcionirafakultet: predavanja se odvijaju u dvasemestra,tijekomkojihseodravajubrojnevjebe,izlauseminari,odravajuterenskenastave,itakodalje.Nakonsvihtihradnjidolazirednaispitekojiseodvijajuuvienavrata(drugi,etvrti,esti,sedmi,devetiidesetimjesec).Obratitepozornostnaprethodnureenicu,naonajdiouzagradama.Tusenalaziizvorsvihproblemadananjegstudenta, ali takoer imoja inspiracija zaovajlanak.Oemujezapravorije?Goresunavedeni

mjeseci u kojima studentmoe izai naodreeni ispit ipoloitiga.Poloiti?Da,tojeuvijekbiloibitiediskutabilnoivrloindividualno od strane studenata. Jedankolegaizaenaispitipoloiga,adrugine.Nema problema, izai e na drugi rok.Opetpao?Paimajodvaputapravoizai,u emu je problem!? Super je nauio zatreiput,al'gajeprofesorupitaonetotonepieucijelojknjiziioborioga!!E,tosad?Sadseopetvraamonaonupriuomjesecimairokovima,istudent,punnekihmjeanih osjeaja gleda prema oglasnojploi ipitasegdjemusetolikourilo...asvisupoloili,samojajonisam...netkotepotapeporamenu,netkoizaleanabacikoji podsmjeh, ali stvarnost je okrutna, isviznajudateekasamojedno:komisija!Ako je netko do sada imao problema urazumijevanjuiobjanjavanjudosadanapisanogipitaoseoemuovajpie,dobiojeodgovor.Okomisijskom ispitu.Goresamnapisaodasuosjeajipomijeani,aliovdjegovorimnesamoomojimosjeajimanegoioosjeajimaroditeljakojisemorajuodrei 50KM za ispit. I tu zapravo poinjupatnjemladog studenta.Za svaki ispit nakojiseizaetrebadatiparpfeningajerboje tolika cijena kotanja jedne prijavnice.But, not anymore!Saddaje50 (pedeset)maraka i odjednom ima pedeset razlogavie za poloiti taj ispit (kojeg su ionakovesvipoloili).Ovamisaouzagradamateizjedacijelovrijemepajevrlobitnobitipripremljen za nju ako se ikada naete uovojsituaciji.Elem,roditeljsjednestrane,lijepei iznadprosjenointeligentnekolegesdrugestrane,bacajuteusvojevrsniringu kojem ima osjeaj da si borbu veizgubio,adanisitamoniuao.Itakovodi

tu bitku iz dana u dandok ita knjigu iz togu(pro)kletog predmetakojusiproitaovetisuuputaikojukadproita jo jednom opetimaosjeajdasinetopreskoio i da e tepitati ba to na ispitu(ovakvuvrstu razmiljanjanaaloststjeesamoiskustvom).I,nakraju, kad napokon doetaj dan, dan o kojemrazmiljaintezivnovemjesecdana,dankojiti

moepromijenitiilibardodatnozakomplicirati ivot, to se dogodi?!? Nita!!Banita.Izaepredprofesoraiscrpljenod psiholoke borbe koja se danimaodvijautvojojglaviikaorobotkojemjesve svejedno odgovara na pitanja.Nekim udom profesor biva oduevljentvojimrazumijevanjemstrunogsadrajai velikoduno ti daje prolaznu ocjenu.Uzme indeks i preko vrata u hodnik.Kadtamoguva,al'neokotebeveokooglasne table. Izali su novi rokovi.Studentima je dananova ansadadounakomisijskiispit......

To b

e or

not

bit

tu!!

Izae pred profesora iscrpljen od psiholoke borbe koja se danima odvija u tvojoj glavi i kao robot kojem je sve svejedno odgovara na pitanja. Nekim udom profesor biva oduevljen tvojim razumijevanjem strunog sadraja i velikoduno ti daje prolaznu ocjenu.

Elem, roditelj s jedne strane, lijepe i

iznadprosjeno inteligentne kolege s druge strane, bacaju te u svojevrsni ring u kojem ima osjeaj

da si borbu ve izgubio, a da nisi

tamo ni uao.

OMartin Medak

ZaStudentskizbor,studentiestoskororefleksnokaunetonegativno,valjdajerjetonainkakouopegledamonasvijet.Zamolit u vas da na trenutak pomislite dasituacijanemoranunobitiloaidaproitatesljedeilanak.Ukratkouvamizloiti najzanimljivije projekte Studentskogzboraizprolegodinenakojejeotilovaih 10 KM, probleme i izazove s kojimasmo se suoavali. U studenom vas pozivamo na javnu prezentaciju izvjea radaStudentskogzborauprolojgodini.

Poetkomsijenjasmoraspisalijavnipozivzastudentskeprojekteikaopopratnuaktivnostorganizirali radionicu ''Kakopostatiaktivanstudent''.Polakosuidejeiprojektipoeli dolaziti pred Predsjednitvo Studentskogzbora,atimeidosvojerealizacije.

Nabrojatusamoneke:Fotografskinatjeaj,Studentski teajevinjemakogi informatike, Sveuilina nogometna i koarkaka liga, Studentski turnir u ahu i tavli,Debatijadaregionalniseminar i turnirubritanskojpalamentarnojdebati,UmiljenibolesnikpredstavastudenataMedicinskogfakluteta,asopisistudenataEkonomskog,MedicinskogiAgronomskogfakulteta. Velik dio novca smo potroilisubvencionirajui to obvezna to neobvezna studentska putovanja. Studentifizikogodgoja i arheologije bi tekoupisali svoje ocjene u indekse iz pojedinih

predmeta,daStudentskizbornijepriskoiookoplaanja skijanjauSloveniji,odnosnostudijskog putovanja uGrku. Isto se odnosinastrunaputovanjastudenataFakultetazdravstvenihstudija,Fakultetastrojarstva i raunarstva i studenata povijesti.Pomogli smo oko odlaska na regionalnadruenja agronoma, pravnika, ekonomista Podrali smo studentske udruge zarazmjenustudentaBOHEMSAiIAESTEiznaajnosudjelovaliunjihovimgodinjimproraunima.

Iovegodinesmopokualiutjecatinakvalitetunastaveprovoenjemstudentskekvaliteteonastavi.Uspjehanketevariraodfakulteta do fakulteta, ali najvie je ovisio odstudenata.Trebalojesjestidobarsatvremenaipopunitianketu.Ali,studentskipredstavnicisdobroodraenomanketomipartnerskim pristupom nastavnicima su imalidalekoboljeuporiteuborbizaboljunastavu. Svejedno, od ankete treba oekivatipunovie.Kakobudemo razvijali svojukulturu, takoe studenti bolje popunjavati anketu, anastavnici je ozbiljno i dobronamjernoprihvaati.Studentskaanketaonastavinijeinetrebabitilovnavjeticeivjece,negonapor studenata i nastavnika za boljomnastavom.

Pokualismoutjecatina rjeavanjeproblema Bolonjskog procesa, organizirali dvijekonferencije i vrili pritisak na sve relevantne initelje. Od profesora pa do silnihministaraobrazovanja.Nimalolakposaozastudentskepredstavnike,akoznatedavladepadajuzbogovogproblema.

OdStudentskogzbora trebaoekivativie,aliistotakoprihvatitiinjenicudasestvarineesameodsebepopraviti.Svakegodineimate priliku kandidirati se i glasovati zasvojestudentskepredstavnike.SvakegodineStudentski zbor raspie Javni poziv zastudentske projekte, gdje je potrebna samovaa ideja i spremnost za rad, a studentskipredstavnicisuvamdunipomoiokosvihfazarealizacije.

Netvrdimdajesituacijaruiasta.StudentiSveuilita uMostaru se suoavaju s mnogimproblemima.Visokecijenekolarina,upisnina i drugih ''ina'' na fakultetima,ogranieniprehrambeniismjetajnikapacitetiStudentskogcentraMostar,smijenovisokecijeneprivatnogsmjetajaibezukusnipekarski proizvodi koji su nam doruak,ruakiveerasrozavajunastudentskiivotna niske grane. Kvaliteta odnosnonedostatakkvalitetenapredavanjima, znabiti smijena. Situacija je teka, vjerojatnopunoteanegoteslavnestudentskeezdesetosmekojanamseneprestanonabijananos.

Situacija je tako teka, da sigurno svimoemo mirne savjeti dii ruke od iolesavjesnogpristupastudiranjuisvomivotuuope,adanamtonitkonesmijezamjeriti.Ali,netkoseipakusuuje.Misami.Modaupravosamisebinajviezamjeramo.Jerdane zamjeramo, da nas naa pasivnost negrize,nebibilitakocinini.

AkoStudentskom zboru priete barem sneutralnimstavomiukljuiteseuaktivanstudentski ivot, tko zna, moda skupanetoipromijenimo

STUDENTARIJE/STUDENTSKE UDRUGE

Situacija je tako teka, da sigurno svi moemo mirne savjeti dii ruke od iole savjesnog pristupa studiranju i svom ivotu uope, a da nam to nitko ne smije zamjeriti. Ali, netko se ipak usuuje. Mi sami. Moda upravo sami sebi najvie zamjeramo. Jer da ne zamjeramo, da nas naa pasivnost ne grize, ne bi bili tako cinini.

Paula Pranji

54

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)


Marko Pain

U svibnju ove godine osnovana je prvastudentskaekolokaudruganaSveuilituuMostarupodnazivomProtEUS.

Djeluje kao ekoloka udruga studenataagronomije iako brigu o okoliu nastojiusaditi u svijest i svim ostalim studentima. Idejnipokretai iutemeljitelji sugrupicaentuzijasta,mahomapsolvenataAgronomskogfakulteta.Udrugaje,kakokau,nastalakaoodgovornapermanentnuiprogresivnudenaturacijuidegradaciju originalnog ovjekova stanita,kakonaglobalnoj,jovieinalokalnojrazini. Drugim rijeima, cilj Udruge jerazvoj i afirmacija kulture ivljenja sprirodom,istiulanoviProtEUSa.

Ime udrugeStoga je i za ime udruge uzet latinskinazivovjejeribice(Proteusanguinus)koja jeupravonajveisimbolkrhkosti idragocjenostiprirode,auistovrijemeinajevidentnijiprimjerovjekovarazarakogdjelovanjakojejujeidovelodoistrebljenja. Iako joj je ime ovjeja, istitajovjekpremanjojseodnosikaodajeniija!Igromsluaja,posljednjatrislovanjezinog imena kratica su od EkolokaUdrugaStudenata pa smo tako odluiliimeudrugepisatidvoznanoProtEUS,kazao jepredsjednikudrugePetarPenava. Sukladno imenu udruge,matovitigrblikovnojeosmislioLukaPopovi.

Svrha i djelatnostSvrha Udruge je okupiti zainteresiraneimbenike koji su voljni raditi na ostvarenju ciljeva Udruge kroz obavljanje

razliitih djelatnosti. Djelatnostinaeudrugesvojevrsnosurjeenje

svihnagomilanihproblemavezanihuzproblematikuokoliaiodrivograzvoja,alisamoakoihsebudemodosljedno

iustrajnopridravali, istiepredsjednikudruge Petar Penava. Inae, djelatnostiudruge su kategorizirane u nekolikoprogramskihciljeva.Nekiodznaajnijihsu:razvojiafirmacijakultureivljenjasprirodom,unapreenje izatitaprirode,zalaganje za raznoliku i kontinuiranuzatitu biljnog i ivotinjskog svijeta (sposebnimnaglaskomnaugroenevrste),poticanjeaktivnostivezanihzaouvanjei zatitu svih prirodnih resursa,izdavanje publikacija (broura, listova isl.) u cilju upoznavanja irokih slojevapuanstva o nainu i ciljevima zatiteprirode,organiziranjeradnihakcija,priredbi, izlobi, i slino na temelju dragovoljnosti,podizanjesvijestipuanstvao potrebi zatite prirode i njezinih resursa,suradnjasdrugimorganizacijamaistog ili slinog tipa, poticanje drugihaktivnostiiji jecilj sukladanciljevimaUdruge.I,zakraj,valjanapomenutidaseUdrugafinanciraodprilogaipoklona,paesvaki oblik pomoi radu udruge biti doprinosouvanjuiunaprjeenjunaeokoline,naeMajkePrirode.

STUDENTARIJE/STUDENTSKE UDRUGE

TO JE ProtEUS?!trut(h)



List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

ru

Luka Popovi

astavljajui tradicijustarogdobrogTRUT(H)a,izaovajbrojsmovampriredili isjeak iz glazbe XXI.

stoljea.EkskluzivnozadrugibrojnaeglistarazgovaralismosnajsjajnijomzvijezdomnadomaemestradnomnebuElviromLakoviem,poznatijemkaoLaka.

LakajeroenuGoradugdjejepohaaoniuglazbenukoluisviraogitaru,alinijepotovaonastavniprogramjerjesviraosamopjesmekojevoli.StudiraojeuNiu,abivijekadetskireprezentativacBiHunogometuipropaliemigrant.Ovajnesueninogometaranoudjetinjstvuzelenetravnjakezamijenio

jegitaromiploamaAzreiljubavjeroena.ZaraivaojesvirajuinarodnuglazbuumnogimkafiimauGoradu, a u isto vrijemeimaojeirock'n'rollsvirke.

Lakin opusLakinaprvapjesma"Malo sam se razoar'o",snimljena 1998. godine, privukla je panjumedijauBiH,imejeLakapostaoprepoznatljivujavnosti.LakaoboavaizvoaepoputRadioheadailiBjork,alismatradanjihovizravniutjecajunjegovimpjesmamanijeizraen.Panjuizazivaisvojimnekonvencionalniminadasvearmantnimodjevnimstilomaglavnistilistmujenjegovvlastitiprenatrpani ormar. Od Lakinog ivotainteresantnijesusamonjegovepjesme.Uprosjeku izdaje jednupjesmugodinje.Svakaodnjihprivuepanjuiupravilupostajehit.Dokazuju topjesmeVjetica na metli, Ti si se upikila, Mor'o te Demper.SvojompojavomiradomLakasedosadapokazaokaofenomen.Kakoglazbenitakoidrutveni.Nemoe se rei da je najpopularnija osoba u

BiH, niti da je tome blizu, iako mu jeEurosong svakako priskrbio tu titulu naodreeno vrijeme. Laki od popularnostiboljeideuniverzalnostpristupapublici.Atosu svi.Doslovno.Djeca, tinejderi, srednjageneracija, stari, bogati, siromani, visokoobrazovani, nepismeni, Srbi, Hrvati, Bonjaci,ene,mukarci..Usvojimintervjuimaimpresionira iskrenou i jednostavnouodgovora, bez trunke naznake ali li se iligovori ozbiljno. Na pitanje poput: Kako si rea girao kad si uo da e nastupiti na Euros ongu?, Laka je odgovorio: Ja sam im odmah rekao 'ljudi ja nemam ta obui pa vi gledajte kako ete'.Oni kau da se ne se k iram da e mi sve oni nabaviti. Drugo to sam ih pitao bilo je hou li nositi svoju hranu ili u tamo jesti, a oni su mi rekli da sve tamo ima i da se ne brinem. Sve je kau org a nizovano, a ja sam iskazao elju da uzm e mo sa Estonijom glavuu po pola. Ali od to ga sigurno nita nema jer sve mora biti na nivou. Ne smijem ni grah jesti jer se na nivou ne jede grahova orba.Ovakozvuiodgovorglazbenika,iumjetnikausvakomsmislurijei,ElviraLakoviaLake.ZapotpunorazumijevanjeovognesvakidanjegumjetnikaifilozofadostojnogRambaAmadeusatrebagasluatiigledati.Svakomodgovorudodajenaizgledsuvinedetaljekojidajuneoekivanzaplet i rasplet.Laka jednostavnoodgovorionotogapitate,aondadodainetosvoje.

Pokuaj PjesmaPokuajkojujeproduciraoDenykenpostalajehitnapodrujubiveJugoslavije,au Hrvatskoj je na internetskim stranicamaVeernjeg listadownloadirananekoliko tisua puta. Kao i sve njegove pjesme, i ovaimajednostavaninaoigledbesmislentekst.Ipak, poruka koju prenosi svaka pjesma jerazumljivailakojedokuitismisao.Po k u a j em je svijetupokuaoobjasnitidaovjeknije nastao od majmuna nego od ljubavi izbogtogatrebadaseprestanemomajmun

KULTURA/GLAZBA

REK'O MI JE PJEVA LAKA

N

56

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

Mosta

rutrut(h)



isatiglobalnokaeLaka.Itojeto.NaspecifiannainnegiraDarwinovuteorijuevolucije suprotstavljajui joj neoborivu (inedokazivu) teoriju ljubavi. Iostalenjegovepjesmeslinosepoigravajuslogikom.Scenografijakojapratipjesmudostojnajenjenogsadrajaujednakojsumjeribesmislene,iliakoimajusmisaoonjepredubokzaprosjenogovjeka.Dokpjesmapoinjestihovima:ne silazi sa ardaka, rek'o mi je pjeva Laka kosciimitirajukonjutrave.KasnijebiLakaspustiokokunabinu,asestra/plesaicaLela bibezumnoskakalauokolo.UkonanojverzijiscenezaEurosongkokajeizbaena(Laka tvrdi da je posluila za dobru juhu), akosci suzamijenjenidjeveruama.Ni jednani druga scena ne nude nikakvu smislenuporuku izuzev promocije narodnih obiaja.Posebnojezanimljivdiosuenjerublja,iliuBosnipoznatijekaofrazasteranje vea.Lakinaumjetnikapojava,iskljuivousmjerenanaljubav(zalaesedarijeljubavbudepisana velikim poetnim slovom) pozitivnoutjeenasve trinacionalne javnostiuBiH.Laka je jedina pojava kojoj nitko ne moenaimrljuukarijerinitibilokakvenacionalneprizvuke.Ovoilustrirakolikojeznaajanzarazorenobosanskohercegovakodrutvo.Originalni inepretencioznibosanskibohem kojijeprijealbumaprvijenca"Zec"izdavaouprosjekujednupjesmugodinje,zaokojezapeo povjerenstvu za Eurosong TelevizijeBosneiHercegovine,isasvimnenadanoodabranjezapredstavnika.Iakotoupoetkunijehtiojer"nijeunjegovomstilu",nanagovormenaderajepristao,jerkakosamkae,boljimarketing od Eurosonga trenutno nijemogaodobiti.Obojepjevaa,LakaiMirela,na netradicionalan nain kreu se scenom,tonjihovnastupiniposebnim.

Mirela Napitanjekakoikadajeuopedolodoprofesionalne suradnje izmeu brata i sestre,Mirelanam jeodgovorilada suLaka ionazajednopoelinastupatiprijeskorodvijegodine,kadasu,ujednomsarajevskomklubu,ljudidoiznemoglostipljeskalinjihovomplesuipjevanju,nastupukojijebioistaimprovizacija,nastalanalicumjesta.Niminismoznalidasetakodobroslaemonasceni,itobezikakvogdogovaranjaipripreme,otkrilanamjemlaasestrakontraverznogbh.kantautora.Odtada,kakotvrdi,stalnonastupajuzajedno.Uztojedodaladaobojevoderaunaobojamaodjeenasceni,koju,opet,svatkobirazasebe.ZanimalonasjeliLakinaiLelinasestra,kojupamtimopouloziuspotuza pjesmu "Vjetica nametli, ukljuena unjihovradtedalikreativnesugestijedolazeisnjenestrane.Lelajenatoodgovorila:"Sestra jenamagistarskomstudijuuNewYorku,naodsjekuzaglumu,stogaje trenutnoonemoguenadasudjelovanjeunaemprojektu.

Koncert u klubu OxygenLakinepjesmeuivozvuejoboljenegonaalbumuinjegovtwistedpopdobivanasnazi,uvjerljivosti idinamici.Veoduvodnepjesme,"Zec",krenuojenjihovscenskiperformancekojijeukljuivaoples,balet,kabare...I

to je jo jednavizualnakvalitetakojasenemoeutinaalbumu.Lakinnastupjekompletannastup:scenografija,koreografija,sveje to dio jednog showa, iji je cilj zabavitiekipu.Rasplesatiju.tosuiuspjeli.Izvelisusvestvarisasvogdebialbuma,nekeuvrlo zanimljivim, drukijim aranmanima, druge slinije studijskoj verziji, alisvaka barem za klasu bolja. Laka jeuspio privui aroliko drutvo u klubOxygen, dokazujui da njegoveljubavnepjesmeudarajuuicuistaroimlado. Prvi dio koncerta priveden jekrajuhitovimakaotosu"Vjetica",i"Meed".Nastupmu jebioefektan idojmljiv, kontakt je uspostavljen,ljubav oito postoji i sad ju trebaodravati.

Laka o sebiLakajezasebekaedanjegovuspjehini nula posto (0%) rada i sto posto(100%) talenta, kao i daje veoma lijen i dastalnouznjega treba bitinetkotkoegatjeratinarad.Nedavno sambio kod vidoviteDemile i reklami jedaubitiprvikaeLaka.Daljenastavlja u svomstilu, pa kaekakomujeudno to je veupanjuprivukaosEurovizijom nego s albumomkoji je, po njegovom miljenju, apsolutno najboljiproizvod na naem prostoru. Veli da je ovo natjecanje dobar marketinki trik,tejenaglasiodasenadadaeodsadaimatiparai

dobrozaraivati.

trut(h)



GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.56 GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008. GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.

KULTURA/ ARS PICTURA

LUKA

PO

POVI

IRM

A A

TOR

Voajer

Pegasus

GG

GODINA 2, BROJ 2, RUJAN 2008.

GODINA ZA GODINOM

Kao da je bilo juer, sjeam se ja,Kad sam prvi put dotaknula usne tvoje,

Slatke su bile kao nas dvojeOsjeam da ljubav to je.

Godina jedna prola je,Tek poneka svaa raspoloenje kvari.

Zaboravimo je lako,Poslije slatkih poljubaca nitko za nju ne mari.

Godina za godinomljubav to jeZa ljubav nau dovoljno je dvoje.

Jedno za drugo smo se borili,I beskrajnu ljubav stvorili.

Uz tebe sam najsretnija,Jer ljubav si moja jedina.Dokazao si da me voli.

Vjerujem ti, vjerujemJer me voli!

Branka Zeko

NISMO VIE ZAJEDNO

Uvjerena bila sam da vjeno e trajati,Trudila se samo sanjati.

S tobom vidjela sam sreu,Obeala ti da s tobom prekinut neu.

Drugi su govorili da nisi ti za mene,Njih sam sluala i svoje obeanje prekrila,

Pamet mi pomutili,Ni svjesna nisam bila to mi srce kae

Nismo vie zajedno, za sve sam kriva ja,Ti sad ima drugu, dok iz mog oka suza sja.

Preboljet u te samo mi treba vremena,Odsad nisam vie tvoja vjena sjena.

Teko mi je sada bez tebe,Odnio si pola mene.

Sad se zatvaram u sebe,I doekat u dan kad u preboljeti tebe.

Nismo vie zajedno, za sve sam kriva ja,Ti sad ima drugu, dok iz mog oka suza sja.

Brzo si me zaboravio,Ali na mom srcu trag si ostavio

E da to nisi izostavio

Branka Zeko

IZGUBLJENA

Opet sama u tamnoj sobi s mislima svojimDo ponoi spore minute brojim

Ostadoh sama u ovoj pustoj noiSvjesna da nikog nemam, da nikud ne mogu poi.

Pola bih negdje al' se bojimOtila bih negdje gdje svi bi znali da postojim

Odbacila bih tune misli i rijeiI na tom putu ne dam nikom da me sprijei.

Otii u, iza sebe ostavit tuguNek' onda ona trai rtvu drugu

Odbacit u loe misli i zaboravit' boliNai u nekog tko e iskreno da me voli.

Pokuat u se izvui iz ovog paklaDa bi me srea bar nakratko takla

Naalost, to je samo elja velika i jakaAli dovoljna da se nadvlada moja depresija svaka.

Dok god vjerujem u sebe i u bolji novi danSigurna sam da u ostvariti svaki svoj sanNeu u ovoj sobi vie mislit na loe dane Dovoljne su mi na dui nagomilane rane.

Zlokobne misli mijenjam za ljepe koje mi noi krateA runim ne dam da se vie ikad vrate

Tamne noi otkrivat e sad veliku radostZahvaljujui njima vratit u u ivot svoju mladost.

Sophie

TOPLA LJETNA VEER

Topla ljetna veer, on i ja,Mjesec i zvijezde, u srcima raj.

Rijei su bile suvine,Pogledi su govorili sve.

Blistavi mjesec bio je svjedokRaanju nove ljubavi

Tiho se privukao i rekao:Ja u ljubav vjerujem

Topla ljetna veer najljepa na svijetu,Spojila nam srca u istom trenu.

Bili smo sretni najvie na svijetu,Ljubav je prava vezala nas

Topla ljetna veer, on i ja,Srca i due spojili se.Rijei su bile suvine,

Poljupci su govorili sve

Sophie

DJEVOJKA S TUNIM OIMA

Tko je ta djevojka s tunim oimaKojoj pogled luta i gubi se u tamnim noima?

Zato je sada tuna i sama,to joj mlado srce slama?

Sjedi sama dok joj tuni pogled u daljini nestaje,Kia pada kao da to zna, i ne prestaje.

Jadna djevojka, potonula joj svaka nadaAl kia ne staje, opet pada i pada.

U njenim plavim oima gubi se svaki sjaj,Njenoj tuzi kao da ne postoji kraj.

Iz bisernih oiju suza polako kree,Jadna djevojkasigurno u ivotu nema sree.

eli plakati, hoe da joj iz oiju suze teku,eli plakati jer sigurno ima nevolju neku.

I dok tako suze teku same,Ona trai za plakanje rame.

Nikog nema da joj teke suze s lica brie,Nikog nema da je zatiti od kie.

Nitko ne zna to joj se u srcu zbiva,Nitko ne zna kakav misterij u dui skriva.

Prestaje plakati, jeca tie i tie,Gle i kie nema vie.

Plakala je puno, ne moe vie,Brdo suza sad s lica brie.

Ustaje se, hoe nekud po,Odlazi netragom daleko u no.

Nema je vie, otila je bez traga,Nestala je ta djevojka draga

Sophie

trut(h)



Doe alosni sin ocu i kae:"Ja vie ovako ne mogu, nakon 9 godina

studiranja agronomije, shvatio sam da ovaj faks nije za mene i odustajem!.

Otac mu mrtav hladan odgovori: "Dobro, sine. Ti kako hoe, ali ja i djed ostajemo!".

Iao kon

j poljem

kukuruz

a

kad od

silne vr

uine

poee

frcati k

okice!

Konj p

omisli

da pad

a snijeg

i smrzn

e se

od hla

dnoe.

Chuck Norris je spremao

Organizaciju 3 mjeseca, i

poloio!! (interna)

Chuck Norris je brojao do

bezbroj dvaput.

.Chuck Norris ne spava,on

eka.

Neki slijepac je jednom prilikom stao Chucku Norrisu na nogu. Chuck je uzviknuo, 'Zna li ti tko sam ja!? Chuck Norris! Puko spominjanje njegova imena izlijeilo je ovjekovu slijepou. Naalost, prva, zadnja i jedina stvar koju je ovaj ikada vidio bio je Chuckov fatalni polukruni udarac.

Chu

ck N

orri

s va

s m

oe

udar

iti t

ako

jako

da

vam

izm

jeni

D

NA

. Des

etlje

im

a po

slije

va

i pot

omci

e

povr

emen

o sa

ginj

ati g

lavu

i go

vori

ti:

to je

to b

ilo?!

Dva kruhaSjede 2 kruha na terasi i drobe.

to bi se dogodilo kada bi se naa vlada odjednom

nala u pustinji? Prvi dan bi se udili. D

rugi dan bi imali sastanak.

Trei dan bi poskupio pijesak!

Objanjava stari student svom

cimeru brucou:

zna, na fakultetu ti je najgore prve tri godine, a onda kad upie parcijalno drugu na konju si!

Pita

mal

i Per

ica

tatu

:Ta

ta,

to je

to p

ijana

c?Si

ne ..

. vid

i li

one

dvi

je g

redi

ce n

a og

radi

? E,

pi

jani

ci s

e i

ni d

a su

tam

o e

tiri

gre

dice

.A

li ta

ta, j

a vi

dim

sam

o je

dnu

gred

icu.

Ulazi plavua u poljoprivrednu apoteku:Molim vas, dajte mi sjeme za ptice.A koliko ptica imate?Nijednu, ali hou da zasadim nekoliko.

Priaju dva agronoma: E stari, nema mi staraca doma cijeli vikend! Joj, blago tebi, moe cijeli vikend na glas uiti...

60

List s

tude

nata

Agro

noms

kog i

preh

ramb

eno-

tehn

olok

og fa

kulte

ta u

2trut2_2

Documents