Glavni parametri trupa broda brodograevno tehniki pojmovi

Osnove brodogradnje, 3.B.

Duina, irina, visinaduina preko svega (Loa) - duina mjerena izmeu dviju krajnih toaka broda na pramcu i na krmi (length over all) duina na (konstrukcijskoj) vodenoj liniji(Lkvl) (length on water line) je vodoravni razmak izmeu krajnjih toaka na (konstruktivnoj) vodenoj liniji duina izmeu perpendikulara (Lpp) duina izmeu toaka gdje poinju pramana i krmena statva perpendikulara. (length between perpendiculars) badarska duina (Lreg) je vodoravni razmak izmeu unutranje strane oplate na pramcu i krmi. Slui kod odreivanja zapremine broda. duina paralelnog srednjaka (Ls) na njoj brod ima jednak popreni presjek duina pramanog zaotrenja (Lp) je udaljenost od pramanog perpendikulara do poetka paralelnog srednjaka, a nema li brod paralelni srednjak, onda do glavnog rebra. duina krmenog zaotrenja (Lk) je udaljenost od kraja paralelnog srednjaka ili glavnog rebra (ako brod nema paralelni srednjak) do presjecita vodene linije s konturom krme broda. irina broda (beam) irina preko svega - irina mjerena izmeu dviju krajnjih nepokretnih toaka na bokovima broda irina na (konstrukcijskoj) vodenoj liniji visina broda (depth) najvea visina - visina mjerena izmeu donjeg dijela kobilice i najvie nepokretne toke na brodu (vrh dimnjaka, jarbola, komandnog mosta) konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda

Gaz

gaz broda (draft) udaljenost od donjeg ruba kobilice do vodene linije na kojoj pluta brod najvei gaz - mjeri se od najnieg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene crte na mjestu gdje je brod najvie uronjen gaz na pramcu - gaz na krmi najmanji konstrukcijski gaz - najvei konstrukcijski gaz nadvoe broda - mjeri se od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube mjereno na glavnom rebru

Vodena linija (VL) je plovna ravnina do koje brod uroni u vodu. Konstruktivna vodena linija (KVL) je ona plovna vodena linija za koju je brod konstruiran. Na toj liniji brod plovi potpuno opremljen i natovaren. Teretna vodena linija (TVL) je momentalna vodena linija na kojoj brod plovi s nekim odreenim teretom. Laka vodena linija (LVL) je ona vodena linija na kojoj brod plovi potpuno opremljen ali prazan tj bez tereta, goriva, vode, posade i zaliha Pojas gaza pojas od LVL do KVL Osnovica je horizontalna linija koja prolazi gornjim rubom kobilice na mjestu najveeg gaza broda. To je linija izmeu kobilice i oplate broda. Paralelni srednjak je dio broda s nepromijenjenom povrinom glavnog rebra. Taj je dio broda pravokutnog oblika. Glavno rebro je rebro koje ima najveu uronjenu povrinu presjeka. Obino se nalazi na polovici duljine broda.

PerpendikulariPerpendikulari su okomice na konstruktivnu vodenu liniju u nekim odreenim tokama.

Pramana okomica (pramani perpendikular) - je pravac okomit na ravninu konstrukcijske vodene linije kod pramane statve Krmena okomica (krmeni perpendikular) - je pravac okomit na ravninu konstrukcijske vodene linije, kod krmene statve ili statve kormila ili s osi kormila (na brodovima koji nemaju krmene statve krmeni perpendikular je okomica na KVL u presjecitu osovine kormila sa KVL).

Sredinja okomica (sredinji perpendikular) - je (pomona) okomica koja se nalazi na sredini duljine broda na jednakoj udaljenosti i od pramane i od krmene okomice.

Kobilica broda (keel)

Kobilica je najnii uzduni element brodske konstrukcije koji daje uzdunu vrstou brodu. Prostire su od pramca do krme broda u njegovoj simetrali. U pramanom dijelu broda ona prelazi u pramanu a u krmenom dijelu u krmenu statvu Gredna kobilica je masivna paralelopipedna elina greda koja se protee od pramane do krmene statve. Uz nju se s obje strane zavaruju tzv.dokobilini vojevi, a na njih se spajaju rebrenice. Iznad gredne kobilice nalazi se hrptenica tj.okomiti lim. Spomenuti elementi ine jaku uzdunu vrstou. Plosna kobilica sastoji se od vodoravne ploe spojene s hrptenicom ime je brodu manji gaz, konstrukcija olakana a ne gubi na vrstoi. Hrptenica se spaja s vojem oplate unutarnje strane dvodena. Tunelska kobilica ima dvije paralelne hrptenice izmeu kojih je slobodan prostor. Ova vrsta kobilice se obino ne protee du itavog broda, ve se gradi od strojarnice prema pramcu a iskoritena je za prolaz cijevi i elektrinih vodova. (Prema krmi ti vodovi prolaze kroz tunel osovine vijka). Ljuljne kobilice pojavljuju se kad su se napustile gredne kobilice to je uzrokovalo jae ljuljanje broda te zanos u plovidbi. Ljuljne kobilice smjetene su po uzvoju dna da bi poveale gaz i irinu broda. One se ne proteu cijelom duinom broda, nego idu po srednjem, ravnom dijelu dna. Moraju biti tako spojene s uzvojnim vojem kako ne bi smetale bonim potkladama pri dokovanju broda. Balastna kobilica gradi se na sportskim jedrilicama a izrauje se od olova, lijevanog eljeza ili od elinih oblika punjenih betonom. Njome se poveava stabilnost jedrilice.

Statve brodaDaju oblik pramcu i krmi, a produetak su kobilice. O njima ovisi oblik pramca i krme a o obliku pramca i krme ovise svojstva broda. Pramana statva je glavni strukturalni element pramca i spaja se s limovima palube, boka i dna. Izloena je silama valova i udara pa zato mora biti vrsto graena. Mora izdrati optereenja pri dizanju sidara. O njoj ovisi oblik pramca pa stoga mnogo utjee na brzinu broda i dranje broda na moru. Ispadni oblik statve ima gornji dio izboen prema naprijed, pa prilikom urona brod ima vei uzgon, a valovi se odbacuju dalje od broda. Prilikom posrtanja broda pramac se lake die a valovi ne nalijeu na palubu. Donji dio izraen je od okrugla profila na kojem zavrava oplata boka i dna. Spaja se s palubama i limovima bokova a zavrava spojem s ogradom broda. Prednost ovakvih statvi je da se prilikom sudara obino otete u gornjem dijelu koji je iznad plovne vodene linije. Bulb oblik pri dnu je bulbasta, krukolika oblika, a koristi se kod gradnje velikih brodova jer svojim oblikom smanjuje otpor broda (otpor valova) u vonji i poveava uzgon pramca. Prvi pokusi s bulbom su raeni u loinjskim brodogradilitima 19. stoljea.

Krmena statvaPredstavlja dio kojim zavrava stranji dio broda. Oblik joj ovisi o tome hoe li nositi samo kormilo ili kormilo i vijak. Ako nosi samo kormilo (brod s dva vijka, jedrenjak) oblik joj je dosta jednostavan. Na krmenu statvu prenose se tlakovi rada vijka pa njena konstrukcija u tom smislu mora biti jaa od pramane. Izrauje se od lijevanog elika. Statva se sastoji iz statve vijka, luka, petnice, a na luku s gornje i petnici s donje strane nalaze se leita osovine kormila. Prijelomna ili visea krma odlikuje se svojom prostranou a time i velikim uzgonom u momentu nailaska vala. Izrada ovakve krme bila je skupa i zato neprihvatljiva pa se prelo na izradu krstake krme ija je konstrukcija bila jednostavna i vrsta a izrada relativno jeftina. Smanjen je i utjecaj stroja na vibracije. Majerova krma predstavlja izdueni oblik krstake krme. Takvom krmom se postiglo da se os oko koje brod posre pomakne vie prema krmi ime se postiglo da krma manje izlazi van pri posrtanju a i vijci su dublje pod vodom. Konstrukcija zrcalne ili odrezne krme primjenjuje se kod brzih brodova. Visea - Krstaka

Zrcalna - Majerova

Na slici: 1. statva vijka - osovina, 2.luk, 3.petnica, 4.leite

KoeficijentiKoeficijenti brodske forme su omjeri izmeu povrina brodskih presjeka ili volumena trupa u odnosu na povrine pravokutnika ili paralelepipeda koji ih omeuju i obuhvaaju. Oni su bezdimenzionalni i karakteriziraju oblik trupa.

Koeficijent istisnine je omjer volumena istisnine broda i paralelepipeda koji ga okruuje.Koeficijent punoe vodene linije je omjer povrine vodene linije i pravokutnika koji ju omeuje Koeficijent punoe glavnog rebra je omjer povrine uronjenog dijela glavnog rebra i pravokutnika koji ga omeuje. Koeficijent uzdune finoe broda je omjer volumena broda i cilindra kojemu je osnovica glavno rebro, a duljina kao VL. Koeficijent vrtikalne finoe broda je omjer volumena broda i cilindra koji ima za osnovicu povrinu vodene linije za neki gaz, a visok je kao gaz broda.

Predoavanje brodskog trupa (brodske linije)

Brodska forma se moe prikazati grafiki, pomou nacrta brodskih linija.

Brodske linije su presjeci brodske forme sa sustavnom paralelnih ravnina u jednakim razmacima. Nacrt brodskih linija sastoji se od tlocrta, nacrta (sa strane) i bokocrta (s pramca/krme).Vodene linije presjeci brodske forme sa serijom vodoravnih ravnina projiciranih u tlocrtu koji prikazuju vodene linije broda. Ako je brod simetrian, crta se samo jedna strana. Na slici se vidi: simetrala broda vodene linije projekcija palubne linije projekcija krme tragovi uzdunica tragovi rebara. Uzdunice, okomice (vertikale) presjeci brodske forme sa serijom okomitih ravnina paralelnih s ravninom simetrije broda projicirani u nacrt. Na slici se vidi: kontura broda tragovi vodenih linija tragovi rebara uzdunice ili vertikale

Predoavanje brodskog trupa (brodske linije)

Rebra su presjeci brodske forme sa serijom okomitih ravnina paralelnih s glavnim rebrom, projicirani u bokocrt Uobiajeno je duljinu izmeu perpendikulara podijeliti na paran broj razmaka, na deset ili dvadeset dijelova. Na pramcu i krmi, izvan perpendikulara, dodaju se polovina rebra. S obzirom na simetriju rebara, esto se crta i samo jedna polovica i to od krme do glavnog rebra lijeva polovica, a od glavnog rebra do pramca desna polovica. irnice su presjeci brodskog trupa s ravninama koje se postavljaju proizvoljno, ali po mogunosti to okomitije na rebra. irnica zapravo predstavlja vodenu liniju za brod kada je nagnut pod nekim kutom pa su one korisne kod izrauna razliitih vrijednosti vezanih za stabilnost broda. Palubni uzvoj (skok) je zakrivljenost palube po duini broda. Preluk palube je zakrivljenost palube u poprenom smjeru.

Nacrt brodskih linijaBrodske linije se crtaju u mjerilu 1:50, 1:100, 1:200. Raspored linija: gore se postavljaju uzdunice i kontura broda (uzduni presjek) ispod se crtaju vodene linije, a ispod njih irnice desno od uzdunog presjeka crtaju se rebra. Kad brod ima dui paralelni srednjak, rebra se crtaju na sredini uzdunog presjeka.

Na ovoj slici je prikazan kompletan nacrt loinjske regatne pasare.