24/201517. lipnja 2015.

Preminuo fra Ilija Živkoviæ

Bio je franjevac treæoredac, obnašao je službe

generalog ministra reda, bio je profesor psihologije, te

meðu drugim funkcijama ravnatelj Informativne

katolièke agencije i Hrvatskoga katolièkog radija

Deseta sjednica Vijeæa kardinala

Predloženo osnivanje novog Sudskog odsjeka u

Kongregaciji za nauk vjere - Prihvaæena studija

izvedivosti vezana uz reformu medijskih ustanova Svete

Stolice koja predviða zadržavanje zaposlenika i

objedinjavanje ustanova - Ordinarijima iz cijeloga

svijeta poslana obavijest o predstojeæoj Papinoj

enciklici te su im u vezi s tim ponuðeni prijedlozi i

pomagala

Alarmantno smanjenje broja katolika u entitetu

Republike Srpske

Na podruèju Republike Srpske, koje obuhvaæa 49%

teritorija BiH, prema crkvenim statistikama od 31.

prosinca 2014. živjelo je samo 9355 katolika, što znaèi

da je broj katolika na tome podruèju smanjen za

93,87% u odnosu na njihov prijeratni broj

Susret èlanova HBK s redovnièkim provincijalima

Istaknuta potreba susretanja i zajednièkog

promišljanja o pojedinim aspektima pastoralnog

djelovanja

Domovinske vijesti

Susret kardinala Bozaniæa i metropolita Porfirija

Grožnjan: Dan posveæenja sveæenika u znaku bl. Francesca Bonifacija

Priznanje franjevkama od Bezgrešnog zaèeæa u Novalji

Makarska proslavila 200 godina zavjeta Srcu Isusovu

6. Vidfest

Varaždinska biskupija bogatija za trojicu novih sveæenika

Zlatna misa dr. don Nike Klièana

Ðakonsko reðenje u Bjelovaru

Biskup Škvorèeviæ blagoslovio župnu crkvu u Daruvaru

"Grad u naruèju svetoga Vida"

Susret Europskog vijeæa zajednice braènih susreta u Mariji Bistrici

Novo provincijalno vodstvo Družbe milosrdnih sestara sv. Križa

Ðakovo: 19. susret djelatnika u stranaèkom i politièkom životu

Meðunarodna konferencija voditelja djeèjih domova

Ramazanska poruka muftije Hasanoviæa

Crkva u Hrvata

Skopje: Akademija posveæena Josipu Jurju Strossmayeru

Novi ðakoni Hrvatske salezijanske provincije

Kelkheim: Djeèji festival "Mikrofon je vaš"

Inozemne vijesti

Papa se susreo s Putinom

Papa primio predstavnike Organizacije za prehranu i poljoprivredu

Nadbiskup Petar Rajiè imenovan nuncijem u Angoli te Svetom Tomi

i Principu

Prilog dokumenti

Patnja i bolest u obiteljskom životu

Sjeme Božje rijeèi

Domovinske vijesti

Seminar za djelatnike, animatore i suradnike CaritasaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupijeProf. Dugaliæ upozorio na zabrinjavajuæe stanje u Slavonijikoje se ogleda u starenju stanovništva, nezaposlenosti isiromaštvuÐakovo, 6.6.2015. (IKA/TU) - Caritas Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije 6. lipnja organizirao je na KBF-u u Ðakovucjelodnevni seminar za Caritasove djelatnike, animatore isuradnike u dekanatima i župama Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije. Tema susreta je bila "Crkva – siromasi –siromaštvo: iz perspektive socijalnog nauka Crkve". Naseminaru je sudjelovalo 75 osoba. Sudionike je pozdraviovlè. Ivica Rebiæ, ravnatelj Nadbiskupijskog caritasa. Nakonuvodne molitve uslijedilo je predavanje mons. prof. dr.Vladimira Dugaliæa s KBF-a u Ðakovu, a potom su održaneradionice i plenarna diskusija.Prof. Dugaliæ govorio je o "Skrbi Crkve za siromahe i njezinodnos prema siromaštvu" te o "Crkvi ðakovaèko-osjeèkojpred izazovima siromaštva: stanje i perspektiva karitativnograda". Istaknuo je kako je ljudska bijeda oèiti znak stanjaèovjekove slabosti i njegove potrebe za spasenjem."Siromašni su povjereni nama i po toj æemo odgovornostibiti suðeni na kraju", naglasio je i pojasnio kako materijalnosiromaštvo nije u sebi nešto dobro jer je plod ljudskoggrijeha i naše grešne povijesti – nepravde, ali i nejednakihsposobnosti pojedinih ljudi, a ponekad i lijenosti."Nemoguæe je iz ljudskog društva ukloniti društvenunejednakost. Nemaju svi jednake umne sposobnosti nijednake marljivosti, ni zdravlje ni snagu. To ide potpuno uprilog potrebama pojedinaca i društva, jer zajednièkom sudruštvu potrebne razne sposobnosti", razložio je. Potom jerekao kako Crkva pouèava da po Božjem naumu siromaštvonije sramota. Ne treba se stidjeti uzdržavanja radom. Pravavrijednost i dostojanstvo èovjeka sastoji se u æudorednosti,tj. u kreposti, a prava narav zla s kojim se susreæemo kada jeu pitanju "razvoj naroda" je moralno zlo, plod mnogihgrijeha, koji vode do "strukture grijeha". U drugom dijelu predavanja prof. Dugaliæ govorio je kako suneki od pokazatelja zabrinjavajuæeg stanja u Slavoniji:starenje stanovništva, nezaposlenost i siromaštvo. Razlozinaglog osiromašenja Slavonije politièki su uzroci, povijesnirazlozi, pad industrijske proizvodnje. Zabrinjavajuæasituacija nastala je zbog depopulacije i ovisnosti o socijalnojpomoæi sve veæeg broja ljudi, niska obrazovna struktura naselu ne može pratiti trendove u poljoprivrednoj proizvodnji,tu je èesto i netransparentna dodjela državne zemlje teselektivna i èesto zakašnjela dodjela poticaja. Situacijupogoršava i nedostatak infrastrukture, još više koruptivnimentalitet i partitokracija, rekao je predavaè. Potom jepredoèio i doprinos pape Franje koji istièe: "U samom srcuevanðelja su zajednièki život i zauzimanje za druge."Sudionicima seminara naglašeno je kako evangelizacijamora iæi za uspostavom Kraljevstva Božjega, u mjeri u kojojto uspije uprisutniti, u toj mjeri æe i društveni život bitiprostor ispunjen bratstvom, pravednošæu, mirom idostojanstvom za sve. "Nije dovoljno svima osigurati hranuili dolièno uzdržavanje nego je siromahe potrebno ukljuèiti udruštvo, da mogu imati blagostanje i napredak uraznovrsnim dobrima", rekao je Dugaliæ istièuæi: "Svakacrkvena zajednica, ako misli da može mirno gledati svojposao i ne posveæivati kreativnu brigu i djelotvornu suradnjuu pomaganju siromašnima da žive dostojanstveno i da dopredo svih, naæi æe se u opasnosti da se raspadne."

Zahvalno pismo kardinala Puljiæa nadbiskupu Hraniæu ivjernicima Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijeZahvalio je na blizini, solidarnosti i molitvenom zajedništvu,te onima koji su pomogli pri organizaciji Papina pohodaSarajevuSarajevo/Ðakovo, 8.6.2015. (IKA/TU) - Vrhbosanskinadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljiæ uputio je 8.lipnja zahvalno pismo ðakovaèko-osjeèkom nadbiskupuÐuri Hraniæu te vjernicima Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijekoji su hodoèastili u Sarajevo prigodom pastoralnog pohodapape Franje. "Nakon velièanstvenog dogaðaja i doživljaja prigodomPapina pastoralnog pohoda 6. lipnja 2015. u Sarajevu,pomalo u svom srcu prebirem te drage dojmove. Vašaprisutnost u slavlju pridonijela je tako lijepom doživljaju.Zato vam od srca zahvaljujem na Vašem dolasku isudjelovanju u slavlju mise s papom Franjom, kao icjelokupnom dogaðaju", napisao je kardinal Puljiæ. Zahvalio je na blizini, solidarnosti i molitvenom zajedništvu,te onima koji su pomogli pri organizaciji tog povijesnogdana iz kojega æe osobito katolici Hrvati koji žive u BiH, akojih je svakoga dana sve manje, crpiti snagu za buduænost."Papina poruka 'Mir vama' neka zaživi na našim prostorima,kao i na prostorima cijeloga svijeta", istaknuo je kardinalPuljiæ.

Regionalna smotra projekata iz podruèja vjerskogkatolièkog odgojaDubrovnik, 8.6.2015. (IKA) - Regionalna smotra projekataiz podruèja vjerskog katolièkog odgoja održana je uponedjeljak 8. lipnja u dvorani pape Ivana Pavla II. uDubrovniku. Predstavljeno je 16 odabranih projekata koje supredstavile odgojiteljice u vjeri. Predstavljeni su projekti izdjeèjih vrtiæa Anðeli Èuvari, Radost, Škatulica, Palèica,Ciciban, Pèelica, Kono i Aster. Meðu predstavljenimprojektima, po ocjeni struènog ocjenjivaèkog suda, odabranasu dva najbolja koja su upuæena na jesensku Katehetskuškolu u Zagrebu, a rijeè je o projektu "Životinje u Bibliji" izDV Kono te "Male molitvice" iz DV Osojnik. Ostali projektiobraðivali su teme poput zahvalnosti, talenata, imendana,dobrih djela, itd. Predstavljanju programa nazoèio je i dubrovaèki biskupMate Uziniæ koji je rekao odgojiteljicama da je ovopredstavljanje "naèin da se predstavi ono što vi èinite i na tajnaèin bar malo pomogne u otkrivanju vrijednosti i važnostivašeg rada s našom djecom". Izrazio je i žaljenje što uDubrovaèkoj biskupiji imaju samo dva vjerska djeèja vrtiæa,u Korèuli i Blatu, posebno s obzirom da velik broj roditeljaželi svoju djecu upisati u vjerski vrtiæ. Govoreæi o nekimnetoènim interpretacijama vjerskog odgoja, rekao je da je"naša poruka da ono što mi nudimo nije protiv nekoga,moramo se i èuvati da bismo bilo što èinili a da je to protivnekoga, nego da je to što želimo upravo ono što stepredstavili, da želimo za našu djecu kršæansko ozraèje zakoje æe se odgajati, ozraèje evanðelja, koje æe u njimapoticati ono što je dobro". Istaknuo je da želja da se stvoreposebne skupine unutar vrtiæa nije potaknuta željom zasegregacijom, nego željom da se kršæanskim ozraèjem, kojegroditelji imaju pravo željeti za svoju djecu, ne uskrati pravoroditelja koji to ne žele za svoju djecu, da im se ne nameæesvjetonazor koji ne žele, jer to je njihovo pravo jednako kao ipravo roditelja koji žele djecu odgajati u kršæanskom

Domovinske vijesti ika

2 17. lipnja 2015. broj 24/2015

ozraèju. Rekao je odgojiteljicama da vidi njihov trud, te ih jezamolio da nastave, da stvaraju nove projekte, ali im jeporuèio da vode "raèuna o drugima i drugaèijima", potièuæiih da stvaraju vjerske grupe "ondje gdje to roditelji traže iondje gdje je to moguæe, a da se ne osjeti podjela ilinapetost" kako bi u njima djeca mogla slobodnije, aodgojiteljice aktivnije provoditi program vjerskog odgoja ikako bi time pridonosili boljitku djece i njihovom boljemukljuèivanju ne samo u crkvenu, veæ i društvenu zajednicu. Smotru su organizirali Djeèji vrtiæi Dubrovnik i Dubrovaèkabiskupija. Okupljene su pozdravili proèelnik Katehetskogureda Dubrovaèke biskupije mr. don Josip Mazarekiæ iravnateljica Djeèjih vrtiæa Dubrovnik Boja Milan Mustaækoja je predstavila evaluaciju vjerskog programa u Djeèjemvrtiæu Radost, pokazavši pritom rezultate ankete meðuroditeljima koji su veoma zadovoljni provedenimprogramom.

"Bilješke iz riznice života - uz 50 godina sveæeništva fraEmanuela Franje Hoška"Rijeka, 8.6.2015. (IKA) - "Bilješke iz riznice života - uz 50godina sveæeništva fra Emanuela Franje Hoška" naziv jeknjige koja je u ponedjeljak 8. lipnja predstavljena u Kapelizavjetnih darova u svetištu Majke Božje Trsatske. Djelo supredstavili urednik èasopisa "Književna Rijeka" Igor Žic,urednica knjige Veronika Reljac i izdavaè Franjo Butorac.Za fra Emanuela Hoška bila je ovo vrlo emitivna veèer jer sudjelo predstavljali njegovi prijatelji kojima je zahvalio zasuradnju i prijateljstvo. Rijeè zahvale uputio je okupljenimakoji su se u velikom broju odazvali pozivu na predstavljanjeBilješki iz fra Emanuelove riznice života, meðu njimagvardijanu fra Antunu Jesenoviæu, gradonaèelniku RijekeVojku Obersnelu te na osobit naèin fra Serafinu Sabolu skojim je proveo više od trideset godina života u trsatskomsamostanu. "Htio bih da ova knjiga bude spomen mogsveæenièkog djelovanja, a sve ostalo što sam radio - radiosam jer je to tada trebalo raditi. Bilo je prilika kad su me èakudaljavali od tih poslova, ali uvijek sam se nekako našao utom neobiènom trokutu: pastoralnog djelovanje, rada u školii znanstvenog radu. Sve se to isprepletalo. Sada je vrijeme dagledam - ne više JA, nego netko drugi. Moram gledatinaprijed i djelovati prvenstveno kao sveæenik jer to je mojprvi poziv i temeljni izbor." Govoreæi o 50 godinasveæeništva, istaknuo je da biti franjevac prvenstveno znaèibiti pozvan na apostolsko djelovanje. S time se možepovezati i neki osobni izbor, ali da se ne zaboravi prvotniizbor - živjeti u zajednici sv. Franje i djelovati kao franjevac,poruèio je fra Emanuel.Prema rijeèima urednice knjige, Veronike Reljac, fraEmanul je èovjek knjige koji iza sebe ima preko dvadesetnaslova i više od stotinu èlanaka. On u svojim djelima negovori o sebi, nego vremenu koje je proživio i od njegauèimo da trebamo biti odgovorni za sadašnjost, ali ibuduænost, poruèila je Reljac. S tim rijeèima složio seizdavaè, Franjo Butorac, kazavši kako je to i poruka knjige.Istaknuo je kako je ovaj trsatski franjevac mnoge nauèiokako živjeti s mnogima, pa i s onima s kojima ne dijelimoista razmišljanja. Fra Emanuel spaja spiritualno u Rijeci,rekao je urednik èasopisa "Književna Rijeka" Igor Žic. Meðubrojnim njegovim djelima osobito je istaknuo: "Na vrhuTrsatskih stuba", u kojemu je vjera postavljena nasprampovijesti i pokazuje što vjera znaèi ljudima ovoga kraja.Glazbene toèke izveli su kvartet franjevaèkih novaka naTrsatu. Sredstva od prodaje knjige uplatit æe se, prema željifra Emanuela Hoška, za pomoæ nastradalima od potresa uNepalu.

Predstavljena knjiga "Na braniku vjere i domovine"Zagreb, 8.6.2015. (IKA) - U dvorani Tribina grada Zagreba8. lipnja u organizaciji Hrvatskoga katolièkog zbora MIpredstavljena je 47. samostalna knjiga prof. dr. AnteVukasoviæa, uglednog sveuèilišnog profesora pedagogije umirovini i najplodnijega pedagogijskog pisca u Hrvatskoj"Na braniku vjere i domovine". Prof. dr. Zvonimir Šeparoviærekao je kako je ta knjiga svojevrstan sažetak ukupnoga radai životne djelatnosti prof. Vukasoviæa te je istaknuo etiku,viktimologiju (žrtvoslovlje) i politiku (domoljublje) kao triznaèajna podruèja na kojima se on kao pedagog izrazitozauzimao. Dr. Vladimir Lonèareviæ rekao je da je ta knjiga na svojnaèin i autorova ostavština buduæim naraštajima. A "razdjelknjige u tri više metodološka nego tematska korpusa -znanstvene i struène rasprave, èlanci i suprotstavljanja -govore prije svega o naèinima na koje je prof. Vukasoviækroz prošla desetljeæa kao spisatelj branio vrednote u koje jevjerovao i za koje je živio. Vjera i domovina, istaknute unaslovu, samo su naime metafore korpusa vrijednosti koje subaza života i životnosti jednoga društva i naroda: brak,obitelj, majèinstvo, roditeljstvo, pravo na život od roðenja donaravne smrti, moralne vrline društvene suodgovornosti,poštenja, istinoljubivosti i druge vrednote èije oèuvanjeznaèi narodnu buduænost, ne samo biološku, nego ibuduænost nacionalnog identiteta i samobitnosti", rekao jedr. Lonèareviæ. Istaknuo je da prof. Vukasoviæ, stojeæi nabraniku tih vrijednosti, nije bio tek pasivan branitelj nego sevelikom upornošæu "u kombinaciji s nepokolebljivošæustavova profesor Vukasoviæ u posljednja dva desetljeæaprometnuo u najistaknutijega branitelja i promicateljaspomenutih vrednota u hrvatskoj javnosti". Zatim je o Vukasoviæevoj knjizi govorio don AnðelkoKaæunko, koji je ujedno bio moderator programa. Istaknuo jekako prof. Vukasoviæ u 34 izabrana priloga svoje knjigepedagoški djeluje na tri razine. Najprije, on "dramatièno'otkriva' presudnu važnost odgoja i obitelji kao temelja naše'duhovne obnove i moralne preobrazbe' – a to je sintagmakoju on èesto koristi i koju bismo svi èesto trebaliponavljati" – te razotkriva pogubne utjecaje i razorne metode'kulture smrti' odnosno, kako sam kaže, ' demonskeideologije zla', koju nevjerojatno zdušno i organizirano širemediji, a koja je prožela kompletnu tzv. kulturu slobodnogvremena i kojom se poglavito djecu i mlade, kao naivne iutjecaju najpodložnije konzumente 'industrije zabave', šopabez predaha te ih se umno zaglupljuje i moralno kvari.Treæe, profesor velikim žarom istièe domoljublje kao'najvišu nacionalnu i moralnu vrijednost', a koje jeutemeljeno na bogoljublju". Izlagaè je takoðer opisao kakose i u naslovu, kao i u cjelini sadržaja Vukasoviæeve knjige,"na odreðen naèin zrcale trostruki, uvjetno reèeno,'stepinèevski geni kameni' – branik, vjera, domovina". A "toznaèi da prof. Vukasoviæ, stavljajuæi na prvo mjesto pojam'branik', nama, sadašnjem hrvatskom naraštaju posvješæujenašu dvostruku ulogu i u narodu i europskom okruženju: uvjerskom smislu njegovati apologetsko raspoloženje iaktivizam, a ne samo biti tradicionalni 'hrvatski šutljivac' teu nacionalnom smislu biti svjestan da Hrvatska, predtrostruko razornim tsunamijem 'kulture smrti', koja rušiobitelj, vjeru i dom, i u 21. stoljeæu ima ulogu antemuralechristianitatis et nacionalitatis", rekao je don Anðelko tezakljuèio, parafrazirajuæi globalno poznati pojam, kako jeVukasoviæeva knjiga svojevrsna "hrvatska Vukipedija".Dr. Vukasoviæ u zahvali je istaknuo da mu je motiv zapisanje bila zaštita hrvatskoga naroda, vjere katolièke idomovine Hrvatske.

Domovinske vijestiika

317. lipnja 2015. broj 24/2015

12. obljetnica pohoda pape Ivana Pavla II. ZadruVjerujem da nikad neæemo dovoljno nazahvaljivati Bogu štosmo živjeli u vrijeme toga velikog Pape koji je nekomosobitom naklonošæu živio s nama, dijelio naše muke iprobleme, zauzimao se za nas i bio u pravom smislu rijeèiodvjetnik Hrvatske; odvjetnik naših patnika, odvjetnik uborbi za slobodu, izjavio nadbiskup PuljiæZadar, 9.6.2015. (IKA) - „Mislim da je svaka obljetnicapohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj podsjetnik da budemoodgovorni i zahvalni Bogu što nam je i on u danom trenutkupomogao da budemo to što jesmo i što trebamo biti – narodslobode u suverenoj državi, autentièni u zajednici europskihnaroda, vjerni evanðelju i Božjim vrednotama koje jeodjelotvorio naš otkupitelj i spasitelj Isus Krist. Narod vjeranKatolièkoj Crkvi, Petrovoj stolici i apostolskimnasljednicima sv. Petra, èiju je naklonost hrvatski narod udugoj povijesti osjetio nebrojeno puta, a sv. Ivan Pavao II. uprijelomnim trenucima za hrvatsku državnost iznovapotvrdio", izjavio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ upovodu spomena na dvanaestu obljetnicu pohoda pape IvanaPavla II. Zadru. Na Duhovski ponedjeljak i blagdan MarijeMajke Crkve 9. lipnja 2003. g., u središtu grada napoluotoku na Forumu koji sada nosi naziv Poljana IvanaPavla II., a na zgradi Nadbiskupskog doma je ploèa saspomenom tog pohoda, Ivan Pavao II. predvodio jeliturgijsko slavlje Šestog èasa pred 120 000 hodoèasnika. Još15 000 ljudi pozdravilo je Papu uzduž trase kojom jeprolazio od Zraène luke u Zemuniku, a uz rivu zadarskogkanala bilo je usidreno 270 brodova i laða, okiæenihhrvatskim i papinskim zastavama. U Zadru je Papa govorio oapostolatu laika, žaru nove evangelizacije i plodnoj avanturiposlanja koja se dogaða po molitvenom zajedništvu apostolai Majke Marije – 'žene koja šuti, a glasnogovornica je; služi,a kraljica je', kako ju je opisao Ivan Pavao II. Toga je danazadarski nadbiskup Ivan Prenða proslavio trinaestuobljetnicu svoga biskupskog posveæenja, a tada su sesrdaèno pozdravili prijatelji Karol Wojtyla i zadarskinadbiskup u miru Marijan Oblak, koji se poznaju odvremena Drugog vatikanskog sabora kada su bili u istojradnoj skupini. Pohod Zadru bio je osobna odluka zdravstveno veæistrošenog pape Ivana Pavla II. koji je to uèinio mimosavjetovanja da je za njegovu dob pohod još i Zadru tjelesnooptereæujuæi. Zadar je bio završna postaja pohoda pethrvatskih gradova na stotom apostolskom putovanju IvanaPavla II. izvan Hrvatske, a treæem pohodu Hrvatskoj, podgeslom 'Obitelj – put Crkve i naroda'. Na odlasku u Zraènojluci u Zemuniku Papa je uputio pozdrav i blagoslov'ljubljenom puku hrvatskom', rekavši: „Poznata mi je tvojasnaga, hrabrost i ufanje. Siguran sam da æe ti ustrajnozalaganje omoguæiti da jednom i ti ugledaš bolje dane",suosjeæajuæi i izražavajuæi bliskost s onima koji trpe odposljedica Domovinskog rata. „Vjerujem da nikad neæemodovoljno nazahvaljivati Bogu što smo živjeli u vrijemevelikog pape Ivana Pavla II. koji je nekom osobitomnaklonošæu živio s nama, dijelio naše muke i probleme,zauzimao se za nas i bio u pravom smislu rijeèi odvjetnikHrvatske; odvjetnik naših patnika, odvjetnik u borbi zaslobodu. Odvjetnik u svakom pogledu. Toliko nam je znaèio,da smo ga smatrali svojim i nazivali ga i Hrvatom koji dolaziiz povijesnog podruèja Bijele Hrvatske. Bio je veliki papaonoga vremena. Uèinio je puno, pridonio je da smo danas tošto jesmo. Imamo slobodu, u slobodi možemo pjevati, molitii izgraðivati buduænost. Sad je u našim rukama ono za što seon s nama borio. Ako ne uspijemo, ne možemo kriviti IvanaPavla II., nego sami sebe", rekao je nadbiskup Puljiæ.

Susret èlanova HBK s redovnièkim provincijalimaNadbiskup Puljiæ istaknuo da se susret dogaða u Godiniposveæenog života u kojoj se sa zahvalnošæu treba spomenutinedavne prošlosti, s nadom prigrliti buduænost i soduševljenjem živjeti sadašnjostZagreb, 9.6.2015. (IKA) - Redoviti godišnji susret biskupa,èlanova Hrvatske biskupske konferencije, s redovnièkimprovincijalima, èlanovima Hrvatske konferencije višihredovnièkih poglavara i poglavarica koji imaju sjedište napodruèju HBK održan je 9. lipnja u sjedištu HBK u Zagrebu. Na poèetku susreta nazoène su pozdravili predsjednik HBKzadarski nadbiskup Želimir Puljiæ i predsjednik Hrvatskekonferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica o.Jure Šarèeviæ. Nadbiskup Puljiæ istaknuo je da se susret dogaða u Godiniposveæenog života u kojoj se sa zahvalnošæu treba spomenutinedavne prošlosti, s nadom prigrliti buduænost i soduševljenjem živjeti sadašnjost. Izrazio je želju da ovagodina bude poticaj Bogu posveæenim osobama kako bi biliputokaz suvremenom èovjeku u velikoj idejnoj pomutnji imoralnim nejasnoæama te dodao kako i susret biskupa sredovnièkim poglavarima treba pomoæi u promoviranjuvitalnosti posveæenog života, kao i nove evangelizacije nakoju poziva papa Franjo. U tome djelovanju na osobit naèinje preporuèio njegovati i èuvati èetverostruku vjernost, okojoj je govorila biskupska sinoda o posveæenom životu injegovu poslanju u Crkvi i svijetu 1994. godine, a kojaukljuèuje vjernost Kristu i Evanðelju, vjernost Crkvi injenom misijskom poslanju, vjernost idealima posveæenogživota i karizmi osnivaèa te vjernost èovjeku našegavremena. Predsjednik Hrvatske konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica o. Jure Šarèeviæ podsjetio je na tokako je papa Franjo, proglašavajuæi Godinu posveæenogživota, htio potaknuti cijelu Crkvu na svetost te svratitipozornost na redovnike i redovnice kao poseban dar Crkvi.Na tragu Papinih rijeèi fra Jure je istaknuo kako je posveæeniživot duhovno bogatstvo koje pridonosi dobru èitave Crkve izamolio biskupe neka u svojim biskupijama promièurazlièite karizme, budu bliski onim posveæenim osobamakoje se nalaze u situacijama patnji i slabosti te da Božjinarod pouèavaju o vrijednosti posveæenog života. U radnom dijelu susreta biskupi i redovnièki poglavaripromišljali su o temi "Je li posveæeni život prepoznat iprepoznaje li se kao dar koji je 'darovan Crkvi, raða se uCrkvi, raste u Crkvi, sav je usmjeren na Crkvu?'" (LG 43) oèemu je uvodno izlaganje održao generalni vikar Vojnogordinarijata u Republici Hrvatskoj karmeliæanin dr. o. JakovMamiæ. Na temelju crkvenih dokumenata o. Mamiæ ponudioje kratko preispitivanje shvaæanja i razumijevanjaposveæenog života u kontekstu Crkve. Upozorio je na nekepokazatelje obostranog eklezijalnog shvaæanja irazumijevanja posveæenog života. Istaknuo je i potrebuzajednièkih projekata u mjesnoj Crkvi na podruèju noveevangelizacije. Nadalje je o. Mamiæ podsjetio i na potrebusuradnje u provoðenju nekih evangelizacijskih naglasaka izpobudnice "Radost evanðelja" pape Franje te zakljuèio kakoje potrebno stalno zajednièko traženje novih putovaostvarenja razlièitih redovnièkih karizmi u Crkvi iprepoznavanje poruka karizmi za Crkvu u aktualnompovijesnom trenutku. Uslijedila je plodna rasprava u kojoj jeistaknuta potreba susretanja i zajednièkog promišljanja opojedinim aspektima pastoralnog djelovanja, istièe se upriopæenju Tajništva Hrvatske biskupske konferencije.

Domovinske vijesti ika

4 17. lipnja 2015. broj 24/2015

Skupina žrtava silovanja u ratu boravila u DubrovnikuDubrovnik, 9.6.2015. (IKA) - Skupina žena i muškaracakoji su doživjeli silovanje u Domovinskom ratu boravili su uDubrovniku u utorak 9. lipnja u organizaciji CaritasaDubrovaèke biskupije i Centra za hagioterapiju Split. Primioih je generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. PetarPaliæ te su obišli povijesno-kulturne znamenitostiDubrovnika, a naveèer su bili na misi u crkvi Male braæe tezatim sudjelovali na projekciji dokumentarnog filma"Sunèica". U prostorijama Ordinarijata te posebne žrtve rata upoznalesu mons. Paliæa s djelovanjem i poteškoæama s kojima sesusreæu, ali i mnogim uspjesima koje su ostvarili upriznavanju ratnog zloèina koji je nad njima izvršen. Predsjednica udruge "Žene u Domovinskom ratu" MarijaSliškoviæ predstavila je rad svoje udruge, te kako seistražujuæi žrtvu žena u ratu došlo i do knjige "Sunèica"kojom je zapoèeo javni govor o razotkrivanju ratnog zloèinasilovanja. Potom je došlo do snimanja istoimenog filma, a snjim i do javnih svjedoèenja žena i muškaraca koji su biližrtve ovog ratnog zloèina. Rekla je da je na taj naèinhrvatska i meðunarodna javnost upoznata s onim što sedogaðalo, a film je u Houstonu dobio nagradu za kratkidokumentarni film. Istaknula je da je veliki uspjeh što jekrajem proteklog mjeseca, nakon višegodišnje borbe,usvojen u Hrvatskom saboru zakon koji žrtvama silovanja uDomovinskom ratu priznaje status žrtve i daje simboliènamaterijalna prava. Istaknula je i da je proveden posebanprogram psihološke pomoæi žrtvama pod nazivom "Ja sammnogo više od moje traume", a koji je proveden do sada na16 osoba (samo na 8 potpuno, dok je na 8 polovièno zbognedostatka materijalnih sredstava). Dobri su rezultati ovogprograma, reèeno je, jer se nije osobe lijeèilo tabletama"kojima se od njih stvaralo 'zombije'", veæ se razgovoromdošlo do rezultata. Osobe su poèele normalno spavati, a štoje posebno važno promijenili su se i obiteljski odnosi te jetako sprijeèen prijenos traume na drugu generaciju. Mons. Paliæ prenio je pozdrave dubrovaèkog biskupa MateUziniæa koji zbog odsutnosti iz Dubrovnika nije mogaoprimiti žrtve. "Duboko cijenimo, poštujemo i divimo sevašoj hrabrosti da ste mogli uèiniti ovaj korak i upoznati svenas o toj stvarnosti, tihoj patnji i boli svih vas, koja je u nekuruku ne samo vaša bol, nego i bol cijelog našeg naroda. Sdubokim poštovanjem stojimo pred vašom žrtvom, predsvim onim što ste vi podnijeli", rekao je mons. Paliæ teizrazio radost zbog koraka koji su uèinjeni u priznavanjunjihove žrtve te da se na taj naèin doznala istina "i o ovomsegmentu borbe za samostalnost Domovine". Podsjeæajuæina rijeèi sv. Ivana Pavla II., ali i pape Franje, potaknuo je naprekidanje "spirale mržnje i nasilja", istièuæi da se poèinjenozlo nipošto ne smije zaboraviti, ali ne u smislu da bi naspotaknulo na mržnju, jer mržnja šteti onome tko mrzi.Izrazio je potporu Dubrovaèke biskupije žrtvama te obeæaopomoæ u njihovom djelovanju. Nakon toga meðusobno suizmijenjeni pokloni. Naveèer je u dvorani Ivana Pavla II. prikazan dokumentarnifilm "Sunèica" koji sadrži iskaze zatoèenih osoba nad kojimaje izvršen ratni zloèin silovanja. Film, kao prethodno iknjiga, dobio je naziv po djevojèici koja je imala samo osammjeseci kada je zatoèena sa svojom majkom u okupiranomVukovaru. Njenu majku su zatvorili u stanu i držali kaoroblje za silovanje. Sunèica nije znala što èine njenoj majci,plakala je jer ju je trebala za sebe. Srpski vojnici kojima jesvojim plaèem ometala uživanje u vršenju zloèina, bacali bitada svoje teške vojnièke jakne na nju. Nekim èudomSunèica se nije ugušila pod tim vojnièkim odorama, te je ovaosmomjeseèna zatoèenica preživjela. Dvadeset godina

poslije Sunèica je odrasla djevojka i zna sve što su èinili njoji njenoj majci. Sunèica je jaka, preživjela je okupatorskeodore onda i prešuæivanje zloèina nad njom i njenommajkom danas. A Hrvatska je satkana od snage mnogihSunèica. Nakon filma okupljenima se obratila Sliškoviæ kojaje rekla da postoje saznanja da su se ista poèinjenja ratnihzloèina silovanja dogaðala i po crnogorskim logorima ukojima su bile osobe s dubrovaèkog podruèja, ali nažalostniti jedan zloèin nije prijavljen. Potaknula je one koji su todoživjeli na prijavljivanje zloèina "jer svaka šutnja štitizloèince, šutnja žrtvi iz Dubrovnika i okolice dovest æe dotoga da neæemo imati saznanja o poèinjenju tog ratnogzloèina na ovim prostorima i na ovim žrtvama". Posebnoemotivan trenutak bio je kada su nazoène žrtve izišle predokupljene, nakon èega su svi u dvorani ustali u znakpoštovanja prema njihovoj žrtvi, te dugim pljeskom dali impodršku i zahvalili za njihov javni govor o ovom strašnomzloèinu. Iz Caritasa Dubrovaèke biskupije svima je zahvalila MarijaÐuroviæ, rekavši da su prilikom organiziranja njihovogdolaska u Dubrovnik u Caritasu naišli na otvorena vrata tespremnost svih da pomognu. Rekla je da je Caritasdjelotvorna ljubav koja se iskazuje i kroz molitvu, te sveokupljene pozvala da i molitvom pomognu, jer molitva možedati snagu za oprost. Tijekom dana žrtve silovanja posjetili su tvrðavu Imperijalna Srðu, tj. muzej Domovinskog rata, koji su obišli uzpratnju dvojice branitelja Zorana Joviæa i Roberta Anðušiæaiz Udruge branitelja Dubrovnika 1991. - 1996. Upopodnevnim satima su uz struèno vodstvo obišliznamenitosti Grada.

Nagrada studentskog kapelana za humanitarno i etiènoponašanje na osjeèkom SveuèilištuOsijek, 9.6.2015. (IKA) - Studentski kapelan Sveuèilišta J.J.Strossmayera u Osijeku o. Arkadiusz Krasicki, CSSp, usuradnji sa udrugom DUHOS, treæi put dodijelio jejedinstvenu "Nagradu studentskog kapelana za humanitarnoi etièno ponašanje studenata, djelatnika i organizacijaSveuèilišta J.J. Strossmayera u Osijeku". Sveèana dodjelauprilièena je 9. lipnja u osjeèkoj Župi sv. Æirila i Metoda. Ovom nagradom želi se dati priznanje pojedincima iorganizacijama koje svojim predanim radom pridonosestvaranju pozitivnog okruženja i boljitka Sveuèilišta i širezajednice. Želi se iskazati važnost humanitarnog i etiènogponašanja u društvu, te pridonijeti stvaranju socijalnogpovjerenja nagraðujuæi pojedince i sveuèilišne organizacijeèije djelovanje predstavlja poželjan oblik ponašanja. Prilikaje to da se na jedinstven naèin pokaže zahvalnost i divljenjeonima koji se nesebièno zalažu za humane vrijednosti udruštvu, napose osjeèkom Sveuèilištu.Priznanja studentskog kapelana dodijeljenja su prof. dr.Sanji Nikèeviæ (Umjetnièka akademija u Osijeku), zapromicanje sinteze vjere, znanosti i umjetnosti umjetnièkim iprofesionalnim radom; zatim Jasni Kraljièak, mag. ing. agr. (Poljoprivredni fakultetu Osijeku), za angažman u humanitarnim aktivnostima, teorganizaciji istih, te pomoæ pri radu karitativne sekcijeUdruge Duhos; te Udruzi studenata Graðevinskog fakultetaOsijek, za humanitarni rad i volontiranje u više akcija.Prva nagrada za humanitarno i etièno ponašanje studenata,djelatnika i organizacija Sveuèilišta J.J. Strossmayera uOsijeku dodijeljena je Ivi Šimunoviæ, studentici Pravnogfakulteta u Osijeku, za angažman u brojnim humanitarnimaktivnostima Pastorala studenata osjeèkog Sveuèilišta.

Domovinske vijestiika

517. lipnja 2015. broj 24/2015

Dodjela diploma o postignutoj sveæenièkoj spremiDiplome su primila dvadeset i sedmorica ðakona, od kojihèetvorica iz Zagrebaèke nadbiskupije, petorica izBjelovarsko-križevaèke biskupije, trojica iz Varaždinskebiskupije, dvojica iz Zadarske nadbiskupije, po jedan izSisaèke biskupije i Vojnog ordinarijata, te jedanaestoricaredovnièkih kandidataZagreb, 10.6.2015. (IKA) - Sveèanošæu dodjele diploma opostignutoj sveæenièkoj spremi u Nadbiskupijskompastoralnom institutu u Zagrebu, završena je u srijedu 10.lipnja još jedna Ðakonska pastoralna godina. Diplome je, u nazoènosti sisaèkog biskupa Vlade Košiæa,provincijala Hrvatske dominikanske provincije dr. fr. AnteGavriæa, provincijalnog ministra Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda fra Ilije Vrdoljaka, generalnogvikara Bjelovarsko-križevaèke biskupije mons. StjepanaPtièeka, generalnog vikara Vojnog ordinarijata dr. o. JakovaMamiæa, rodbine i prijatelja, ðakonima uruèio zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Diplome su primila dvadeset i sedmorica ðakona, od kojihèetvorica iz Zagrebaèke nadbiskupije, petorica izBjelovarsko-križevaèke biskupije, trojica iz Varaždinskebiskupije, dvojica iz Zadarske nadbiskupije, po jedan izSisaèke biskupije i Vojnog ordinarijata, te jedanaestoricaredovnièkih kandidata. Na poèetku sveèanosti okupljene je pozdravio voditeljÐakonske pastoralne godine i ravnatelj Nadbiskupijskogapastoralnog instituta dr. Josip Šimunoviæ te predstaviorezultate i tijek odvijanja ovogodišnje ðakonske pastoralnegodine. Okupljenima su se obratili i rektor Nadbiskupskogabogoslovnog sjemeništa mr. Anðelko Košæak koji je govorioo odgojno-duhovnoj dimenziji Ðakonske pastoralne godine,župnik župe sv. Kvirina na Pantovèaku u Zagrebu TomislavSubotièanec koji je iznio viðenje Ðakonske pastoralnegodine iz perspektive predavaèa, dok je župnik župe Kraljicesvete Krunice o. Ante Bobaš, OP, govorio o ðakonskompastoralnom praktikumu. U drugom dijelu sveèanosti, kardinal Bozaniæ uruèio jediplome i nagrade ðakonima. Uime ðakona okupljene jepozdravio ðakon Varaždinske biskupije Ivica Gladoiæ koji jepritom zahvalio svim ðakonima na zajedništvu, te rekaokako tu veèer svjedoèe da su se odluèili na važan i u ovovrijeme hrabar životni korak i odabir. Svoje talente želimostaviti u službu i korist Crkve od koje dobivamo povjerenje iposlanje, rekao je Gladoiæ. Biskup Košiæ u svom je obraæanju podsjetio na rijeèi papeFranje u Sarajevu, koji je rekao da Isus nije blaženimanazvao propovjednike mira, veæ mirotvorce. Ovo nijezavršna toèka, nego poèetna toèka i zato vas nosim umolitvama i zajedno se s vama radujem. Krenimo zajedno,svjesni da ono prijateljstvo koje gajimo s Isusom trebamo idrugima navješæivati, istaknuo je biskup Košiæ. "Radujem se vama i radujem se što su ovdje ðakoni kojipredstavljaju Crkvu naše domovine. To je lijepi znak kojigovori o našem zajedništvu", poruèio je kardinal Bozaniæbuduæim mladomisnicima. Pozdravljajuæi okupljeneroditelje, braæu i prijatelje ðakona, kardinal je istaknuo kakosu upravo oni znak posebnog išèekivanja koje se živi uobitelji, župi i biskupiji. Išèekivanje koje se raduje vašemuspjehu i koje sve nas otvara buduænosti jer vi æete bitizareðeni za sveæenike ne za sebe, veæ za buduænost Crkve uCrkvi. Budite uvijek u zajedništvu, svjesni da ga vi i gradite,zakljuèio je kardinal Bozaniæ, a izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije.

Rijeka: Potpisan Ugovor o zamjeni nekretnina zapotrebe proširenja groblja VeprinacRijeka, 10.6.2015. (IKA) - Ugovor o zamjeni nekretninaizmeðu župe sv. Ane u Voloskom i župe sv. Marka izVeprinca za potrebe proširenja groblja Veprinac potpisan jeu srijedu 10. lipnja u Ordinarijatu Rijeèke nadbiskupije.Potpisnici Ugovora bili su: župnik župe Volosko vlè. PetarBelaniæ, župnik župe Veprinac vlè. Anto Araèiæ igradonaèelnik Opatije Ivo Dujmiæ. Okupljene je pozdravio rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæistaknuvši da je mjesna Crkva vidjela potrebe Veprinca imjesnog groblja. Uèinili smo sve da do zamjene zemljištadoðe i na ovaj naèin riješio se i problem župe sv. Ane okožupnog stana koji je do sada bio u vlasništvu Grada Opatije.Ugovorom su zadovoljne sve strane i drago mi je da se jošjednom pokazala dobra suradnja Rijeèke nadbiskupije sgradom Opatijom, kazao je nadbiskup. S njim se složio gradonaèelnik Dujmiæ kazavši kako jepotpisivanje Ugovora povijesni dogaðaj kojim se riješioproblem star dvanaest godina. Dodao je kako nakon ovogpotpisivanja Ugovora Grad Opatija može aplicirati zapoticajne Mjere 7, jer je sva ostala potrebna dokumentacijaspremna i ovim potpisivanjem zadovoljeni su svi uvjeti zaapliciranje za davanje europske potpore u bespovratnimsredstvima. Dujmiæ je izrazio nadu da æe radovi naproširenju groblja poèeti poèetkom iduæe godine. Rijeèi zahvale svima uputio je vlè. Belaniæ, dodavši da setim èinom gradonaèelnik Opatije dokazuje kao prijateljmjesne Crkve. Ugovor je potpisan za opæe dobro, kazao ježupnik Veprinca Araèiæ, objašnjavajuæi kako su se, zbogskuèenosti veprinaèkog groblja, mnogi pokapali naopatijskom i drugim grobljima. To je primjer da možemosuraðivati za opæe dobro, istaknuo je župnik Veprinca.

328. obljetnica proglašenja svetog Josipa zaštitnikomHrvatskeKarlovac, 10.6.2015. (IKA) - "Poput èetiri rijeke koje seokupljaju u vašem gradu okupili smo se u ovomNacionalnom svetištu svetog Josipa prisjeæajuæi se današnjegdana 1687. kada je Hrvatski sabor stavio pod zaštitu svetogJosipa Kraljevinu Hrvatsku, a s njom i hrvatski narod", rijeèisu koje je na poèetku propovijedi izrekao dubrovaèki biskupMate Uziniæ, slaveæi 10. lipnja u sveèevu svetištu uKarlovcu misu u povodu 328. obljetnice proglašenja svetogJosipa zaštitnikom Hrvatske. Uz brojne sveæenike namisnom slavlju bili su i predstavnici gradske vlasti, Hrvatskevojske i policije. Biskup Uziniæ pozvao je kršæane da, osimmolitve i utjecanja zagovoru svetom Josipu, nasljedujuzaštitnika Hrvatske i u djelima. "Ne možemo promijenitiprošlost, ali trebamo uèiti iz nje i graditi bolju buduænost. Mikršæani moramo prednjaèiti u pomirenju i oprostu i bitinositelji buduænosti hrvatskog naroda", rekao je. Dubrovaèkibiskup istaknuo je nasljedovanje triju Josipovih odlika:pravednosti, poniznosti i strpljivosti kao put ka obnovi iobogaæenju hrvatskog društva, poruèivši da svoje interesemoramo podrediti interesima drugih kao što je to uèinio isveti Josip. Na kraju misnog slavlja peteroèlana obitelj Žaja u znakzahvalnosti darovala je biskupu Uziniæu sliku raspetogKrista, rad slikara Daniela Butale. Proslavu svetog Josipa,zaštitnika Hrvatske, prije mise nagovijestili su pucnjem izkubure èlanovi kuburaškog društva "Vinagorska kubura", aza sveèanu atmosferu pobrinula se klapa Hrvatske ratnemornarice "Sv. Juraj" koja je animirala euharistijsko slavlje inakon mise održala kratki koncert.

Domovinske vijesti ika

6 17. lipnja 2015. broj 24/2015

Studijsko putovanje ravnatelja i djelatnikanad/biskupijskih caritasaPožega/Ðakovo, 11.6.2015. (IKA) - Predvoðenipredsjednikom Hrvatskog Caritasa Josipom Mrzljakom,varaždinskim biskupom, i mons. Fabijanom Svalinom,ravnateljem Hrvatskog Caritasa, u srijedu i èetvrtak 10. i 11.lipnja skupina èetrdesetak ravnatelja i ravnateljica kao idjelatnika i djelatnica nad/biskupijskih caritasa s podruèjaHrvatske biskupske konferencije boravi u studijskom posjetukrajevima teško pogoðenim poplavom u svibnju prošlegodine. Svrha je posjeta pobliže se upoznati s konkretnimprojektima pomoæi na terenu koje su Caritasi Požeškebiskupije, Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i Vrhbosanskenadbiskupije u Bosni i Hercegovini proveli nastojeæidjelatno pomoæi stanovnicima stradalima u poplavi,usmjeravajuæi u njih sredstva koja su diljem Hrvatske iinozemstva prikupljena od graðana, poslovnih subjekata,udruga, župnih zajednica, hrvatskih katolièkih misija putemCaritasove mreže, kao i sredstva koja je za pomoæpoplavljenim podruèjima namijenila Hrvatska biskupskakonferencija.Caritasova delegacija u srijedu se u Pleternici susrela spožeškim biskupom Antunom Škvorèeviæem i ravnateljemCaritasa Požeške biskupije vlè. Goranom Lukiæem sasuradnicima. Ravnatelj Lukiæ upoznao je svoje kolegice ikolege s aktivnostima koje su provedene meðu 628korisnièkih obitelji na poplavljenim podruèjima Biskupije.Uz 4 obnovljene kuæe u Pleternici, postradalim obiteljimanabavljeni su novi zamrzivaèi (57), hladnjaci (74), periliceza rublje (846) i hidrofori (22), a dio sredstava upotrijebljenje za nabavu graðevinskog materijala - 3756,70 m3 laminatai 2954,5 m3 ploèica. Ukupno 540 obitelji obuhvaæeno jenovèanom pomoæi s po 2.000 kn za pripremu proljetnesjetve. Ukupna vrijednost Caritasove pomoæi stradalnicimaod poplava u Požeškoj biskupiji iznosila je 2.029.523,18 kn.U Nadbiskupskom domu u Ðakovu sudionike putovanjaprimio je u srijedu popodne i mons. Marin Srakiæ,ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miru, koji je izraziozahvalnost za nesebiènu pomoæ koju su stradalimstanovnicima najpogoðenije nadbiskupije u Hrvatskoj uputilidarovatelji putem Caritasove mreže, spremno im priskoèivšiu pomoæ u toj za njih kritiènoj situaciji. Naglasio je kako jestradalnicima – uz neposrednu, pravodobnu i konkretnupomoæ – osobito važno bilo iskusiti da u svojoj nevolji nisusami i osjetiti požrtvovnu pomoæ nepoznatih ljudi iz svihkrajeva Hrvatske, pa i onih izvan nje. Danas æe predstavnici Caritasa, uz vodstvo domaæina vlè.Ivice Rebiæa, ravnatelja Caritasa Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije, obiæi poplavljena sela Županjske posavine.Razgledajuæi mjesta u kojima je poplava prouzroèila najvišeštete i na primjerima nekoliko domaæinstava upoznat æe se sprojektom nabave i podjele kuæanskih aparata (1026zamrzivaèa i 613 štednjaka) koji je obuhvatio 1639 obitelji(vrijednosti 3.120.778,77 kn), pomoæi u nabavi zimnice zapodjednak broj obitelji (vrijednosti 1.806.236,70 kn) teprojektom podjele ogrijeva za zimu socijalno ugroženimvišeèlanim obiteljima (vrijednosti 45.418 kn). Kao pomoæ uobnovi obiteljskih kuæa 1.841 obitelj dobila je novèanupriznanicu u vrijednosti 4.500 kn, koju su mogli zamijenitiza nabavu namještaja, graðevinskog materijala i sl.U razdoblju neposredno nakon poplave Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije prikupljenim i dobivenim sredstvimatakoðer je, u dogovoru s Ministarstvom socijalne politike imladih tijekom nekoliko mjeseci financirao troškoveprehrane 150 osoba smještenih u hostelu Borovo kao itrotjedni volonterski radni kamp na Šumanovcima u suradnjisa Studentskim katolièkim centrom (SKAC).

Na podruèju županjske Posavine nadbiskupijski Caritas idanas osigurava kruh osobama smještenima u kontejnerskimnaseljima u Gunji, Raèinovcima, Rajevu Selu i Padežu, apsihološku pomoæ osobama s poplavljenih podruèja pruža ubraènim i obiteljskim savjetovalištima. Prema rijeèima vlè. Ivice Rebiæa, do kraja svibnja 2015. uprojekte pomoæi poplavljenima utrošeno više od 17 milijunakuna. "Mnoge potrebe još nisu podmirene i Caritas æepreostala sredstva usmjeriti ponajprije na pomoæ u saniranjušteta na poljoprivrednim površinama, strojevima, stoènomfondu, peradarstvu, voæarstvu i povrtlarstvu," rekao je Rebiæ.Za èetvrtak popodne predviðen je posjet župi Vidovice, gdjeæe sudionike ovoga studijskog puta doèekati domaæi župnik iravnatelj Caritasa Vrhbosanske biskupije dr. Mirko Šimiæ. Projekti pomoæi poplavljenima u Bosni i Hercegovini, patako i u Vrhbosanskoj biskupiji, i nadalje se odnose narekonstrukciju kuæa, obnavljanje stoènog fonda, nabavuosnovnog namještaj i kuæanskih aparati, nabavu plastenika isjemena za sjetvu te psihološku i medicinsku podrškuobiteljima i pojedincima. Hrvatski Caritas je u akciji prikupljanja pomoæipoplavljenima, zahvaljujuæi uplatama graðana, župa,poslovnih subjekata, Hrvatskih katolièkih misija, te darubiskupa Hrvatske biskupske konferencije prikupio je ukupno20.927.268,15 kuna novèane pomoæi. Kako je istaknuo mons. Fabijan Svalina, ravnatelj HrvatskogCaritasa, novèana sredstva mogla su biti uplaæena naHrvatski Caritas za stradalnike u Hrvatskoj, Bosni iHercegovini i Srbiji. Tako je za Hrvatsku ukupno uplaæeno8.499.157,56 kuna, za Bosnu i Hercegovinu 299.720,59kuna, a za Srbiju 128.390,00 kuna. Sva sredstva sudistriburana putem mreže Caritasa. Predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Josip Mrzljakpodsjetio je na dar hrvatskih biskupa, koji su stradalnicimauputili novèanu pomoæ u iznosu od 12.000.000,00 kuna,takoðer preko Hrvatskog Caritasa, želeæi na taj naèinposvjedoèiti djelatnu ljubav prema bližnjima u potrebi.

Nadbiskup Barišiæ primio župana, gradonaèelnika irektora splitskog SveuèilištaSplit, 11.6.2015. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ primio je župana Splitsko-dalmatinskežupanije Zlatka Ževrnju, gradonaèelnika Splita IvuBaldasara i rektora Sveuèilišta u Splitu prof. dr. ŠimunaAnðelinoviæa u èetvrtak 11. lipnja u zgradi Nadbiskupskogordinarijata u Splitu. Sastanak je okupio predstavnikenajvažnijih institucija, a s ciljem unaprjeðenja meðusobnesuradnje i komunikacije. Na susretu su bili nazoèni igeneralni vikar Nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ teproèelnik graðevinskog ureda Nadbiskupije don JosipLonèar. Razgovaralo se o projektima i moguænostimasuradnje na polju zajednièkog interesa na dobrobit svihgraðana. Istaknuta je potreba ovakvih zajednièkih susretakojima bi se potaknuli na zauzetije djelovanje i drugiodgovorni èimbenici u društvu na lokalnoj i nacionalnojrazini, a koji bi mogli dati svoj doprinos poboljšanjutrenutaène situacije. Susret je protekao u ugodnom i prijateljskom ozraèju, te su,zbog odgovornosti prema sugraðanima, sugovornici izrazilispremnost da se redovito sastaju i potièu ovakvu vrstudijaloga, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarskenadbiskupije.

.

Domovinske vijestiika

717. lipnja 2015. broj 24/2015

Dubrovnik: Molitva i post za posveæenje sveæenika i novaduhovna zvanjaDubrovnik, 11.6.2015. (IKA) - Dan uoèi svetkovine SrcaIsusova, u èetvrtak 11. lipnja u Dubrovaèkoj biskupiji je uznaku molitve i posta za posveæenje sveæenika i molitve zanova duhovna zvanja. Središnji molitveni program održan jeu crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku, a sastojao se od mise,euharistijskog klanjanja za zvanja, prigodnog predavanja izajednièkog posnog objeda. Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ istaknuo je neke preduvjeteda bi osobe Bogu posveæenog života zaista to i bile, a to su:èestitost, otvorenost Duhu Svetomu i dar razluèivanja.Rekao je da u sveæenièkom i redovnièkom životu trebavoditi raèuna o Isusovim rijeèima "Besplatno primiste,besplatno i dajte", ali i o onim rijeèima da je radnik uvinogradu Gospodnjem vrijedan svoje plaæe. Što znaèi datreba imati dovoljno za život, ali se ne bogatiti. Biskup jenaveo i neke misli iz pisma kardinala Benjamina Stelle,proèelnika Kongregacije za kler, uz Dan posveæenjasveæenika koji se na blagdan Srca Isusova veæ nekolikogodina slavi na razini opæe Crkve, a koji se u Dubrovaèkojbiskupiji poèeo slaviti i prije toga. Preporuèa se, uz ostalo,razmatrati Papinu propovijed na Veliki èetvrtak u kojoj jerazmišljao i o umoru sveæenika u njihovu zvanju. Rekavšikako se nalaze u vremenu prije godišnjih odmora, biskupUziniæ preporuèio je okupljenim sveæenicima, redovnicima iredovnicama da njihovi odmori ne budu poput odmora kojesugerira potrošaèko društvo nego da to budu odmori sKristom. Na kraju je biskup spomenuo da se ove godine navršava 250godina od kad se u Dubrovaèkoj (nad)biskupiji poèelo slavitisvetkovinu Srca Isusova. Ovu svetkovinu je za opæu Crkvuproglasio papa Pio XI., a meðu prve tri biskupije u svijetu ukojima se svetkovina poèela još ranije slaviti je tadašnjaDubrovaèka nadbiskupija. Za Dubrovaèku nadbiskupijuslavljenje svetkovine odobreno je 10. srpnja 1765. godine, a13. kolovoza iste godine dekret o tome je sveèano proglašenu Dubrovniku. Zanimljivo je spomenuti i da je prva kapelicaposveæena Srcu Isusova kapelica koja se tada gradila uzPuciæevu palaèu. "Godina posveæenog života, dar i poticaj" bio je naslovduhovnog razmišljanja koje je okupljenim sveæenicima,redovnicima, redovnicama, novacima i vjernicima održaosalezijanac don Ante Guberac. Don Ante je podsjetio na triglavna cilja Godine posveæenog života, koje je istaknuo usvom pismu papa Franjo, a to su: sa zahvalnošæu gledati naprošlost, živjeti sadašnjost osluškujuæi što Duh Sveti govoriCrkvi te s nadom prigrliti buduænost. Naveo je i oèekivanjaPape od redovnika i redovnica te istaknuo važnost vjernostikarizmi pojedine redovnièke zajednice. Govoreæi o slabomodazivu mladih koji bi u ovom vremenu poèinjali živjetisvoje sveæenièko ili redovnièko zvanje don Ante je rekaokako je pogrešan pristup predstavljati mladima samostanskiživot kao nešto gdje æe oni biti potpuno sretni i zadovoljninego je potrebno istaknuti kako oni u takvom naèinu životamogu ispuniti svoje životno poslanje na koje ih Bog poziva. Okupljeni u crkvi Sv. Ignacija molili su za posveæenjesveæenika i Bogu posveæenih osoba, a preporuèeno je i da sena sutrašnju svetkovinu Srca Isusova ta molitva moli užupama i crkvama u biskupiji. "Naša posveæenost se ne može dogoditi ako nam je netkonameæe, nego ako je mi sami želimo promatrajuæi PresvetoSrce Isusovo i uèeæi od njega. Ako tom Presvetom SrcuIsusovu dopustimo da dotakne našu ljudskost i uèini jeèestitom, a onda u vjeri nas ispuni Duhom Svetim i osposobiza poslanje koje Bog ima s nama u našem svijetu ivremenu", poruèio je biskup Uziniæ.

Misa za braæu Radiæ, stanovnike Sisaèko-moslavaèkežupanije i poginule braniteljeBudimo zagledani u primjer braæe Radiæ koji su se žrtvovaliza dobro naroda, a nisu mislili na sebe i samo na svojedobro, kako èesto mnogi danas èine, poruèio biskup KošiæMartinska Ves, 11.6.2015. (IKA) – U sklopu proslave DanaStjepana i Antuna Radiæa, Sisaèko-moslavaèke županije iOŠ "Braæa Radiæ" u èetvrtak 11. lipnja misno slavlje zapokojnu braæu Radiæ, sve stanovnike županije, kao i za svepoginule hrvatske branitelje u crkvi Sv. Martina uMartinskoj Vesi predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ uzajedništvu s domaæim župnikom Matom Malekinušiæem.Uz okupljene vjernike na misnom slavlju bili su i brojnipredstavnici vlasti, izmeðu ostalih župan Sisaèko-moslavaèke županije Ivo Žiniæ sa zamjenicima, predsjednikHSS-a Branko Hrg, župan Zagrebaèke županije StjepanKožiæ i europarlamentarka Marijana Petir.Na poèetku homilije biskup je okupljenima èestitao DanŽupanije, zaželjevši da SMŽ napreduje u poštenju, u radu iuspjesima na svim podruèjima, da se smanji nezaposlenost,da se pokrenu svi ljudi u èinjenu dobra i solidarnosti te dasvi pridonose boljitku ukupne zajednice. Biskup je istaknuokako baš o tome govori èitanje iz Djela apostolskih, kojegovori o odlasku Barnabe u Antiohiju i vjeri koja se tamoproširila putem obiènih vjernika. "Pouèak Antiohije je dakleda se dobro širi i odozdo, da se – štono bismo mi danas rekli– treba poštivati demokracija. Naime, ne ovisi sve opolitièkim ni drugim voðama u jednom narodu, nego sam tajnarod zna i može èesto sam puno toga dobroga pokrenuti ivoditi, organizirati i živjeti, a na voðama je da to vide ipriznaju, da se tome raduju i da ih potom usmjeravaju ipredvode. Dakle, ne ovisi sav život o voðama", rekao jebiskup te dodao kako smo mi narod koji je trebao i trebadobre voðe. "Meðu takvima su sigurno Antun i StjepanRadiæ, sinovi ove župe, ove naše Posavine, sinovi sela iveliki domoljubi, ljudi koji su stekli velik i širok pogled naživot, školovali se u domovini i u inozemstvu, stekli mnogeprijatelje, ali se znali oduprijeti i boriti protiv mnogihneprijatelja. Oni su bili i èesto zatvarani, osobito StjepanRadiæ, ali nije se pokolebao niti odstupio od svojih zahtjevada i hrvatski narod ima pravo, kao i svaki drugi, živjeti uslobodi i miru. Meðutim, htio bih istaknuti: oni su biliuèitelji obiènoga puka jer su bili blizu svome narodu,svakom malom èovjeku, osjeæali su njegove probleme ipotrebe i artikulirali su ih u zahtjeve èitavoga naroda. To jepouka i za sve koji su u politici i na èelnim mjestima udruštvu, i danas u našem hrvatskom društvu: treba biti blizèovjeku, osluškivati njegove potrebe i dati prostora njegovimopravdanim zahtjevima. Evo tako je sv. Barnaba došao uAntiohiju graditi na onome što je veæ našao, tome seobradovao i na tome nastavio. Prvo je dakle zaživjelakršæanska zajednica, zajednica koja vjeruje u Krista, odozdo,od propovijedanja i svjedoèenja bezimenih navjestiteljaEvanðelja, da bi potom apostoli to prihvatili i na tomenastavili izgraðivati Crkvu. Ako i na podruèju narodnogživota i politike u našem narodu naši voðe budu danas i sutrau tome slijedili primjer Antuna i Stjepana Radiæa – a koji suu tome slièni sv. Barnabi – tada i naša domovina možeraèunati da æe napredovati. Inaèe, ako bi bilo obrnuto – a tona žalost èesto jest sluèaj u nas – tj. da bi narod moraoslijediti voðe, tada bi se mogla primijeniti izreka - kadaslijepac slijepca slijedi, oba padaju u jamu", poruèio je jošokupljenima biskup Košiæ. Govoreæi o proèitanom Evanðelju po Mateju koje govori oIsusovom poslanju apostola, biskup je rekao kako Isus odnjih traži potpunu raspoloživost za druge i da se zato uèenicine brinu za sebe. "Oni ne smiju u službi drugima stjecati

Domovinske vijesti ika

8 17. lipnja 2015. broj 24/2015

vlastitu korist, nego misliti samo na korist bližnjih kojimasluže. Zna Isus da se ljudi brinu, svaki za sebe, pa dodaje –nakon uputa da ne smiju stjecati vlastite koristi – da jevrijedan radnik svoje plaæe. Time ih tješi i obeæava im da æese on za njih pobrinuti, a oni neka se brinu za druge. Nije lito i te kako primjenjivo i na politièare? Oni su preuzeli javneslužbe i ne bi se smjeli brinuti za sebe, veæ za dobro narodakojemu bi trebali služiti a ne njime gospodariti", upozorio jebiskup te u nastavku dodao kako oni koji su na èelu narodamoraju misliti na narod a ne na sebe. "Svaki puta kad se pridonošenju odluka upitaju: hoæe li time biti bolje samo meniili mojoj skupini, ili pak æe biti bolje svima, neka prvoslijede ovaj put koji su nam pokazali najbolji narodni voðekao Antun i Stjepan Radiæ koji su se žrtvovali za narod, alisu ostali za uvijek velièine i primjer za sve koji su na èelunaroda da ih slijede. Molimo danas sv. Barnabu apostola današi politièari znaju osluškivati i slijediti potrebe naroda, damu služe i pomažu. Budimo zagledani danas u primjer braæeRadiæ koji su se žrtvovali za dobro naroda, a nisu mislili nasebe i samo na svoje dobro, kako èesto mnogi danas èine",zakljuèio je biskup. Misnom slavlju prethodilo je polaganjevijenaca na spomenik s poprsjem braæe u rodnom imDesnom Trebarjevu te zajednièka molitva koju je predvodiovlè. Malekinušiæ.

Susret kardinala Bozaniæa i metropolita PorfirijaZagreb, 11.6.2015. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ susreo se u èetvrtak 11. lipnja uNadbiskupskom dvoru u Zagrebu s pravoslavnimmetropolitom zagrebaèko-ljubljanskim Porfirijem Periæem.Bio je to jedan od redovitih susreta što ih prema dogovoruodržavaju kardinal Bozaniæ i metropolit Porfirije. Tijekomrazgovora obostrano je izražena želja da što prije s radomzapoène Komisija za dijalog izmeðu Srpske pravoslavneCrkve i Hrvatske biskupske konferencije. Na sastanku susudjelovali i zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško i ðakonZagrebaèko-ljubljanske eparhije Zoran Radiæ, izvijestio jeTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Biskup Josip Juraj Strossmayer u hrvatskoj povijesti ikulturiPredavanje dr. Agneze Szabo na "Književnoj veèerièetvrtkom" HKD sv. JeronimaZagreb, 11.6.2015. (IKA) - Hrvatsko književno društvo sv.Jeronima održalo je u èetvrtak 11. lipnja sedamnaestu"Književnu veèer èetvrtkom", na kojoj je dr. Agneza Szaboodržala predavanje "Biskup Josip Juraj Strossmayer uhrvatskoj povijesti i kulturi", u povodu 200. obljetnicenjegova roðenja. Tim se predavanjem svetojeronimskodruštvo pridružilo hrvatskoj proslavi obljetnice tog velikananaše crkvene i narodne povijesti. Dr. Szabo je istaknulaveliku dobrotvornu djelatnost bosanskoga i srijemskogabiskupa Strossmayera koji je poticao i pomagao osnivanjeAkademije, Sveuèilišta i Galerije umjetnina u prijestolnicisvih Hrvata – Zagrebu, koji je podignuo velebnu katedralu uÐakovu, kao i crkvu Sv. Petra u Osijeku. Pomagao je škole,a bio je dobrotvor i svetojeronimskoga društva. Biskupom jepostao vrlo mlad, s 35 godine života (1849./50.), te jebiskupovao do smrti, 1905. godine. Biskupsku službuprovodio je pod geslom "sve za vjeru i domovinu".Predavaèica je osobiti naglasak stavila na njegovu suradnju sprvim vrhbosanskim nadbiskupom Josipom Stadlerom,kojemu je pomogao graditi temelje biskupijskoga života uosloboðenoj Bosni.

Grožnjan: Dan posveæenja sveæenika u znaku bl.Francesca BonifacijaGrožnjan, 12.6.2015. (IKA) - Sveæenici Poreèke i Pulskebiskupije prigodnim susretom na svetkovinu Presvetog SrcaIsusova, 12. lipnja, u Grožnjanu proslavili su Danposveæenja sveæenika. Tema susreta bio je bl. FrancescoBonifacio koji je ubijen "in odium fidei" 11. rujna 1946., kadse vraæao u svoju župu Krasica, upravo iz Grožnjana.Blaženim je proglašen u Trstu 4. listopada 2008. godine.Izlaganje o blaženiku održao je župnik u Novigradu LukaPranjiæ, duhovni nagovor imao je o. Alfons Orliæ izfranjevaèkog samostana u Pazinu, a misno slavlje predvodioje poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Vlè. Pranjiæ istaknuo je da primjer bl. Bonifacija pokazujesvetost ostvarenu u životnim okolnostima dijecezanskogsveæenika. "Primjer svetosti života jednog župnikaosvjetljava nama župnicima naš identitet i objašnjava namnašu karizmu", dodao je vlè. Pranjiæ. Pogrešno je svecedržati "zakljuèane" na nebu, svecima se ne treba diviti izdaleka, veæ ih je potrebno nadasve nasljedovati, rekao je.Nakon kraæeg životopisa, predavaè se zapitao: u èemu jesvetost bl. Francesca Bonifacija? Jednostavno u obavljanjužupnièke službe. On je radio s mladima, susretao se sljudima, imao vjeronauk, okupljao ministrante, obilaziobolesnike, spremao propovijedi, slavio euharistiju, molioèasoslov, imao klanjanje, vježbe zbora, blagoslove kuæa,ispovijedao, radio je sve ono što i danas župnici rade. Radioje to dobro, savjesno, odgovorno i predano, ili bolje reæi jakodobro, odgovorno, savjesno i predano, s ljubavlju iosmjehom, pojasnio je predavaè. Vlè. Pranjiæ takoðer jeproèitao izvadak iz blaženikova duhovnoga dnevnika tegovorio o posljednjoj njegovoj homiliji u Krasici u nedjeljuprije muèeništva. U duhovnom dnevniku napose je istaknutasvijest o vlastitoj grešnosti te izražena gorljiva potreba i željaza pronalaženjem osobnog ispovjednika. Nakon predavanja, u prigodnoj pauzi u obližnjoj opæinskojvijeænici održan je kratki susret biskupa i sveæenika snaèelnikom opæine Claudijom Stocovcem koji je gostimaizrazio dobrodošlicu te kratko predstavio provoðenje višeopæinskih projekata obnove sakralnih objekata u raznimmjestima Opæine Grožnjan. Govoreæi o svetkovini Srca Isusova, o. Alfonz je tijekomispita savjesti istaknuo kako je srce mjesto shvaæanja irasuðivanja te proveo okupljene kroz nekoliko toèakarazmatranja, u cilju što bolje priprave za ispovijed koja jeuslijedila. Biskup je u homiliji istaknuo simboliku Srca Isusova koje jeprobodeno, i iz kojeg teèe krv i voda. Simbolika je tosakramenata krštenja i euharistije koje smo mi pozvanidijeliti. Mi se trebamo zapitati, trudimo li se, poput sv.Ivana, naviještati i svjedoèiti ljudima Isusov nauk koji smoprimili, i obraæamo li tako ljude. To je naša misija, Isus nastreba, zato smo njegovi sveæenici. Ta misija povjerena namod Crkve mora biti ostvarivana u zajedništvu, a ne možeimati uspjeha ako u središtu nije Isus Krist. Svatko bi se odnas na kraju dana trebao zapitati jesmo li u tom danuzaslužili svojim radom ono što uživamo, to je našaodgovornost prema Isusu Kristu, rekao je biskup te istaknuokako je ta misa služena za sve sveæenike istarske Crkve,sadašnje, ali napose i prethodne generacije koje su pronijelevjeru na tim prostorima sve do današnjih dana. U Grožnjanu se okupilo 46 sveæenika.

.

Domovinske vijestiika

917. lipnja 2015. broj 24/2015

Priznanje franjevkama od Bezgrešnog zaèeæa u NovaljiNovalja, 12.6.2015. (IKA) - U prigodi obilježavanjaAntonje - Dana Grada Novalje 13. lipnja, kada Crkva slavisv. Antuna Padovanskog, 12. lipnja održana je sveèanasjednica Gradskog vijeæa u hotelu Liburnija na kojoj sudodijeljena javna priznanja istaknutim društvima ipojedincima. Priznanje je dodijeljeno i Družbi sestarafranjevki od Bezgrešnog zaèeæa iz Dubrovnika – samostanuSv. Josipa u Novalji za plodnih 50 godina redovnièkogposlanja u župi sv. Katarine u Novalji. Priznanje je odgradonaèelnika Ante Dabe uime svih redovnica primilavrhovna poglavarica s. Ružica Bariæ. Družba sestara franjevki od Bezgrešnog zaèeæa je izvornohrvatska redovnièka zajednica s poèecima iz 15 stoljeæa,nastala u Dubrovniku na Danèama gdje se i danas nalazisjedište Družbe. Na otok Pag, u Novalju, župu Krèkebiskupije, redovnice su stigle na blagdan svetih Anðelaèuvara 1965. godine. Zapoèele su život u skromnim uvjetimai odmah se ukljuèile u pastoralni život župe djelujuæi kaosakristanke, vjerouèiteljice, voditeljice djeèjeg zbora iposjeæujuæi bolesne i stare po kuæama. Prema svojimmoguænostima to poslanje redovnice vrše do danas. Novaljcisu od poèetka bili privrženi svojim redovnicama i pomagaliim, što one do danas, zahvalne, vrlo dobro osjeæaju. Izskromnog, malog samostana redovnice su 1998. preselile udanašnji samostan Sv. Josipa gdje danas boravi pet sestara.

Misa u spomen na žrtve u šumi LugBjelovar, 12.6.2015. (IKA) – U povodu obljetnice stradanjažrtava komunistièkog terora koje su pogubljene u poraæu1945. godine u šumi Lug u Bjelovaru, bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak predvodio je u petak 12.lipnja misno slavlje na spomen-podruèju. Na tom mjestu je 1992. godine pronaðeno 7 grobnih jama ukojima je otkriveno i izvaðeno 228 kostura ljudskih žrtava, aiste godine na gubilištu u šumi Trnavki na podruèju Kapeleiz 3 grobne jame ekshumirano je 65 hrvatskih žrtava.Spomen grobnica u šumi Lug ureðena je 2006. godine i u njusu položeni i sveèano ispraæeni posmrtni ostaci 293 hrvatskežrtve. Prije mise prigodnim rijeèima u spomen na žrtve obratili suse predsjednica ogranka Matice hrvatske – Bjelovar AnitaBlažekoviæ, predsjednik Hrvatskog nacionalnog etièkogsudišta Zvonimir Šeparoviæ, zamjenica bjelovarskoggradonaèelnika Lidija Novosel, zamjenica bjelovarsko-bilogorskog župana Ðurðica Ištef Benšiæ te izaslanicapredsjednice Republike Hrvatske Bruna Esih. Obraæajuæi se vjernicima, meðu kojima su bili èlanoviobitelji pogubljenih, biskup Huzjak istaknuo je kako sutakva okupljanja u poèast prešuæivanim žrtvama II. svjetskograta i poraæa izraz težnje za javnim priznanjem ivrednovanjem istine o poèinjenim zloèinima te molba Boguda se ovakva zla više nikada ne dogode. "Ovdje se nismookupili s osjeæajem mržnje i želje za osvetom, veæ snakanom da odamo poèast žrtvama, molimo za njihove duše,ali i one koji su ih pogubili, kao i za one koji danas umanjujuili posve negiraju tragiène dogaðaje koji su obilježili povijestnaše domovine Hrvatske nakon II. svjetskog rata", rekao jebiskup. Nakon misnog slavlja uslijedio je vojnièki mirozov,polaganje vijenaca i paljenje svijeæa na spomen obilježju teobilazak grobišta. Prigodne skladbe tijekom programaobilježavanja spomena i misnog slavlja izvodio je Mješovitipjevaèki zbor HORKUD Golub.

Sprovod fra Ilije ŽivkoviæaZahvaljujemo za zauzeto služenje kojim je zadužio svojuredovnièku zajednicu franjevaca treæoredaca, Hrvatskubiskupsku konferenciju i Katolièki bogoslovni fakultet.Zahvaljujemo što je kroz bolest i patnju nauèio poslušnost išto je u mijenama ovoga nestalnog života zavrijedio da gapoštujemo, rekao kardinal BozaniæZagreb, 12.6.2015. (IKA) – Na zagrebaèkom grobljuMirogoj sprovodne obrede za fra Iliju Živkoviæa u petak 12.lipnja predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ. Pogrebu su uz rodbinu i prijatelje nazoèili brojnièlanovi Franjevaèke provincije treæoredaca glagoljašapristigli iz raznih samostana predvoðeni provincijalom fraNikolom Barunom, TOR, kao i iz Generalne kurije Reda, teprofesori i studenti Katolièkoga bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu na èelu s dekanom dr. TonèijemMatuliæem kao i brojne redovnice raznih družbi. U homiliji predvoditelj obreda kardinal Bozaniæ rekao je:"Danas smo ovdje sabrani s fra Ilijom Živkoviæem i zajednos njim stojimo pred otajstvom smrti. On je prešao taj prag,mi stojimo s ove strane". Kardinal je istaknuo kako ga jeprotekle nedjelje pohodio u bolnici, a on mu je govorio osmrti, koju u mukama bolesti èeka i s interesom svojenaravne radoznalosti išèekuje. Istaknuo je da je primio svesakramente za prijelaz, zastao te rekao: "sada na mnogestvari gledam drugaèije i ponešto što mi je izgledalo silnovažnim vidim da to nije tako". Kardinalu je takoðer rekaokako se posebno raduje što je kao generalni ministarfranjevaca treæoredaca mogao pružiti pomoæ siromašnojdjeci u Indiji i da mu je žao što te prilike nije još višeiskoristio. "Braæo i sestre, sada smo ovdje, jer svatko je od nas u nekomdijelu svoga života povezan s pokojnikom i ovo namsprovodno slavlje pomaže da stavimo zajedno te komadiæetako da zahvalimo Bogu za dar koji je bio fra Ilija. Sigurnobi nam bilo drago da je ostao još s nama, a i njemu jeizgledalo da mora prerano otputovati jer je imao još planovai projekata. Ali Bog nas poziva da ne gledamo unatrag, negoda se otvaramo buduænosti u kojoj naša nastojanja imajusmisao, da živimo život koji nosi plodove koji ne propadaju.Stoga se sada pred Isusom Kristom u Duhu Svetome mirno is pouzdanjem spominjemo Njegova sluge sveæenika iredovnika oca Ilije Živkoviæa koji nam je bio blizak i drag.Zahvaljujemo Bogu za sve dobro što nam je od njegapoteklo; za životnost koju je meðu nas unosio. Zahvaljujemoza zauzeto služenje kojim je zadužio svoju redovnièkuzajednicu franjevaca treæoredaca, Hrvatsku biskupskukonferenciju i Katolièki bogoslovni fakultet. Zahvaljujemošto je kroz bolest i patnju nauèio poslušnost i što je umijenama ovoga nestalnog života zavrijedio da gapoštujemo", rekao je kardinal Bozaniæ. Provincijal fra Nikola Barun, TOR, iznio je životopis fraIlije te je rekao da je "bio dobar, jednostavan, energièan iotvoren èovjek, sveæenik, profesor, znanstvenik, pisac, dobarprijatelj". "Ponekad ga nismo razumjeli jer je uvijek govoriodirektno bez uvijanja s namjerom da se stvar pokrene nadobro. Vjerujem da mu je Krist bio snaga i nadahnuæe, kao ifranjevaèka duhovnost. Bio je svjetski, europski, hrvatski, akao general Reda prošao je cijeli svijet, susreo razlièitekulture i civilizacije", rekao je Barun. No, "èini mi se da jeuvijek saèuvao vrednote koje je stekao u jednoj obiènoj,tradicionalnoj, vjernièkoj, hrvatskoj, bosansko-posavskojobitelji. Bio je optimist u životu, uvijek je živio radeæi, zatoje toliko uèinio u znanosti, provinciji i Crkvi", rekao jeBarun. Provincijal je istaknuo kako se pokojnik hrabro borios teškom bolešæu,i bio svjestan da ide kraju, ali ipak ljudskise nadao da æe se izvuæi i da æe nastaviti pisanje novih djela i

Domovinske vijesti ika

10 17. lipnja 2015. broj 24/2015

omiljeni rad sa studentima. Fra Ilija æe nedostajati svojoj obitelji, nama u provinciji,meni kao prvi moj suradnik, nedostajat æe na uèilištimakolegama profesorima i studentima, rekao je, istaknuvši da"sada možemo usmjeriti svoje molitve Gospodinu Bogu damu oprosti sve grijehe i slabosti i primi u svoje nebeskokraljevstvo za èim je kao fratar i sveæenik èeznuo". Suæut obitelji i redovnièkoj zajednici uime Katolièkogabogoslovnog fakulteta izrekao je dekan Matuliæ. Podsjetio jena duboku povezanost fra Ilije i KBF-a na kojem je od 1974.do 1980. studirao i diplomirao, a nakon znanstvenog iteološkog usavršavanja u Italiji i SAD-u vratio se na KBF.Rekao je kako se osim znanstveno-nastavne djelatnosti naKBF-u fra Ilija rado odazivao na pozive na znanstvenu,nastavnu i struènu suradnju na drugim visokoškolskimustanovama, struènim tijelima, ministarskim, upravljaèkimstrukturama raznih instituta. U nastavnom radu bio je veomaangažiran, savjestan, zauzet, i pristupaèan. Studenti su gavoljeli, jer je on iznad svega volio njih. U znanstvenom radubio je rigorozan, pedantan, prodoran, i inovativan o èemusvjedoèi njegov znanstveni opus. Sa svima oko sebe jenesebièno dijelio svoju zaraznu vedrinu, optimizam,spontanost i pristupaènost. Resila ga je trajna odsutnostsvake predrasude prema ljudima, istaknuo je dr. Matuliæ tepodsjetio da kada mu je dijagnosticirana maligna bolest i kadje zapoèeo terapije, nije ni pomišljao na bolovanje. Tako jesve svoje radne obveze na KBF-u izvršio savjesno i cjelovitobez obzira na bol, patnju. "Doista treba javno posvjedoèiti daje fra Ilija u svojoj bolesti bolnoj i smrtonosnoj bio uzorando samoga kraja", rekao je dekan dr. Matuliæ te pokojnikuizrekao zahvalu za sve što je uèinio za KBF, a posebno zasve što je dao generacijama studenata. Proèitano je i pismo generalnog ministra Reda franjevacatreæoredaca fra Nicholasa Polichnowskog. Uz izraze suæutigeneralni ministar istaknuo je zasluge fra Ilije za Red uvrijeme šestogodišnjeg razdoblja dok mu je bio na èelu.Prepoznao je da je najveæi rast Reda u Aziji, stoga jeposvetio mnogo svojega vremena i energije u Šri Lanki,Indiji i Filipinima. Tako Red danas ima tri provincije uIndiji, jednu viceprovinciju u Šri Lanki i delegaturu naFilipinima. Dobro odraðen posao fra Ilije, istaknuo je fraNicholas. Istaknuo je takoðer da su obrazovanje i posveæenost studijubili takoðer važni u njegovoj viziji. Vjerovao je daumanjivanje važnosti studija može imati teške posljedice zaCrkvu, za Red i za njegovu Provinciju, buduæi da možeuzrokovati poveæanje marginaliziranosti i inferiornosti, kao iohrabrivanje površnosti. Za njega je obrazovanje bilo izrazneugasive èežnje za uvijek dubljim znanjem o Bogu, izvorusvjetla i sve ljudske istine. Nakon ukopa posmrtnih ostataka u grobnicu franjevacatreæoredaca na Mirogoju, misu zadušnicu u crkvi Sv. FranjeKsaverskoga predvodio je provincijal Barun u koncelebracijis pedesetak sveæenika, meðu kojima su bili i predsjednikHrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara ipoglavarica fra Jure Šarèeviæ, generalni tajnik HBK mons.Enco Rodinis, rektor Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta dr.Željko Tanjiæ i dekan KBF-a dr. Matuliæ. U kraæoj homiliji Barun je podsjetio kako je upravo naKsaveru pokojni fra Ilija usvojio temelje franjevaèkeduhovnosti i odavde je krenuo u svijet. Fra Ilija je završiosvoj ovozemaljski život. Njegov primjer neka nas potakne daradimo, stvaramo na dobro èovjeka i naroda, rekao je. Zbor Instituta za crkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" KBF-apod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka pjevao je napogrebu i na misi zadušnici.

Makarska proslavila 200 godina zavjeta Srcu IsusovuDanas meðu nama hara "bijela kuga" od koje tražimozaštitu Srca Isusova. Bijela kuga to je egoizam, ideologija,nezaposlenost koja kao kuga razara živote mladih, ubija unjima motive, motivaciju, unosi nemir u obitelji. Kuga jekriminal, kraða, neodgovornost, svaða meðu nama, meðuinstitucijama, meðu osobama da se ne mogu dogovoriti oopæem dobru, upozorio nadbiskup BarišiæMakarska, 12.6.2015. (IKA) - Na svetkovinu Presvetog SrcaIsusova, 12. lipnja, procesijom Kaèiæevim trgom i sveèanimmisnim slavljem u crkvi Sv. Marka u Makarskoj, Makaranisu proslavili 200 godina pradjedovskog zavjeta PresvetomSrcu Isusovu. Euharistijsko slavlje poslije kojega je bilaobnova zavjeta predvodio je splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ uz koncelebraciju župnika don Pavla Baniæa,don Ante Žderiæa i drugih sveæenika Makarskoga dekanata.Na misnom slavlju uime Grada Makarske bio jedogradonaèelnik Miro Družijaniæ. "Slavimo 200. obljetnicu zavjeta Srcu Isusovu koji su daliMakarani 1815. g., i koji je 1915. godine prvi put obnovljen.I evo danas nakon dvjesto godina mi prihvaæamo zavjetnaših pradjedova, djedova i oèeva i želimo ga uèiniti svojim,upisati ga u svoje srce", rekao je na poèetku sveèanogmisnog slavlja nadbiskup Barišiæ. Podsjetio je kako suzavjetnim blagdanom Srca Isusova 1815. Makarani kleknulipod raspetom ljubavi jer su vidjeli da je život, spasenje ijedina sigurnost u njoj. Uèinili su to ne samo za sebe nego iza sve buduæe generacije. Osvrnuo se na vrijeme u kojem suMakarani prvi put obnovili pradjedovske zavjete 1915.godine. Bilo je to vrijeme I. svjetskog rata, vrijeme gladi,pogibelji, nesigurnosti. "Ulazimo u treæe stoljeæe sdanašnjim danom. Mi smo ti koji želimo prihvatiti, potvrditipradjedovski i djedovski savez. Želimo s istom ljubavlju i spotpunim povjerenjem obnoviti ovaj zavjet, jer vidimo gdjeje i nama u našem vremenu i našim opasnostima izvor našegspasenja i sreæe", rekao je. Oni su se prije 200 godinazavjetovali Srcu Isusovu da ih oèuva od nevolja bolesti kuge,koja je harala, gladi, rata, rekao je nadbiskup, primijetivšikako je u našem vremenu kuga kao bolest izlijeèena, no"danas meðu nama hara 'bijela kuga' od koje tražimo zaštituSrca Isusova". Bijela kuga to je egoizam, ideologija,nezaposlenost koja kao kuga razara živote mladih, ubija unjima motive, motivaciju, unosi nemir u obitelji. Kuga jekriminal, kraða, neodgovornost, svaða meðu nama, meðuinstitucijama, meðu osobama da se ne mogu dogovoriti oopæem dobru. Kuga je nepovjerenje meðu braènimdrugovima, nevjernost, kuga je sebiènost, koja nas jepreplašila od drugoga, zatvorila u sebièno življenje protivdrugoga, istaknuo je nadbiskup i zapitao se "hoæemo li midanas ove zavjete nakon dvjesto godina slaviti kao teksjeæanje, komemoraciju na povijesnu 200. godinu zavjetanaših djedova". Istaknuo je kako oni nisu tako slavili niti sutako zamislili polaganje svojih zavjeta, jer su se tadaobvezali osobno ali i ubuduæe, za svoje potomke. "Vjerujemda smo danas voljni i spremni prihvatiti ovaj lijek protiv svihtih oblika kuge, a to je prihvatiti ovu ljubav kojoj se jedinomožemo pokloniti duboko i zahvalno", istaknuo je. Poželioje i potaknuo da svatko uz poklon pred velikom Isusovomljubavi na križu izgovori rijeèi koje su molitva i zahvala"Isuse blaga i ponizna srca uèini naša srca po srcu svome".Po završetku misnoga slavlja pred zavjetnom slikom SrcaIsusova pred kojom su prije 200 godina Makarani položiliprvi zavjet vjernici i sadašnja generacija Makarana obnovilaje stari pradjedovski zavjet Srcu Isusovu. Za tu sveèanu prigodu prvi put otpjevan je himan SrcuIsusovu koji je skladao Umberto Kostaniæ, student orgulja uMuenchenu, zajedno s Marinom Srziæem.

Domovinske vijestiika

1117. lipnja 2015. broj 24/2015

6. VidfestPrikupljeni dobrovoljni prilozi bit æe donirani Udruzi zasindrom Down, Rijeka 21Rijeka, 12.6.2015. (IKA) - Šesti Vidfest - Festivalpopularne duhovne glazbe održan je u petak 12. lipnja uHrvatskome kulturnom domu na Sušaku. Pozdravnu rijeè uputio je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, kojije okupljene upoznao sa životom sv. Vida. Pohvalio jeustrajnost i rad Nadbiskupijskog zbora mladih koji seredovito sastaju i vježbaju u prostorima Nadbiskupskogordinarijata. Na taj naèin mladi svojom poduzetnošæu izauzetošæu, premda to iziskuje puno vježbe, mogu napravitilijepe stvari kao što je sudjelovanje i organiziranje festivala,rekao je nadbiskup. Pozdravnu rijeè uputio je svimizvoðaèima i posjetiteljima, rekavši da je ovo dobar uvod uproslavu blagdana zaštitnika Rijeèke nadbiskupije i gradaRijeke. Govoreæi o važnosti slavljenja sv. Vida, izrazio jenadu da æe Rijeka u buduænosti biti prepoznata po svomzaštitniku kao što je to sluèaj u drugim gradovima s njihovimzaštitnicima (Zadar, Dubrovnik i dr.). Osvrnuo se i na slikusv. Vida u Rijeci na kojoj ovaj svetac grli grad i poruèio daisto trebaju èiniti i Rijeèani - ljubiti svoj grad. Glazbeni dio programa otvorila je gošæa Jelena Radan sprigodnim pozdravom i pjesmom "Sjeti me se, ljube". Uuvodnom dijelu programa nastupio je Nadbiskupijski zbormladih s himnom sv. Vidu te združeni zborovi dvaju rijeèkihgimnazija. Voditelji programa bili su Filip Polegubiæ i IvaMarkoviæ koji su izvoðaèe i publiku vodili kroz tri cjelineprograma. Nakon uvodnog dijela u programu s autorskimskladbama nastupili su Djeèji zbor "Nebeske iskrice"(Viškovo) s pjesmom "Volim svoju obitelj", Zbor "Prijatelji"Centra za rehabilitaciju sa skladbom "Na nebu znak", ZborUdruge sv. Petra i Pavla (Bribir) s pjesmom "Živjeti Boga",Zbor mladih župe sv. Matej (Viškovo) otpjevao je skladbu"Ti si moj Bog", Zbor mladih župe sv. Križ (Srdoèi) izveo jepjesmu "Prijatelj On je tvoj", Zajednica Krista Kralja izvelaje skladbu "Sveto ime", VIS župe sv. Jurja (Gornja Drenova)– otpjevao je pjesmu "Mom Kralju". Uz gošæu Jelenu Radan u revijalnom dijelu programanastupio je Vlaho Prohaska. Ispred organizatora FestivalaUreda za pastoral, Ureda za mlade - Povjerenstva za kulturnai glazbena dogaðanja Rijeèke nadbiskupije, Jurica Gojazahvalio je sudionicima i posjetiteljima manifestacije koja jei ove godine imala humanitarni karakter. Prikupljenidobrovoljni prilozi bit æe donirani Udruzi za sindrom Down,Rijeka 21.

Zahvalnica za kraj akademske godine na KBF-u uÐakovuÐakovo, 12.6.2015. (IKA/TU) - Na svetkovinu PresvetogaSrca Isusova, 12. lipnja, slavljena je misa zahvalnicastudenata, djelatnika i profesora Katolièkoga bogoslovnogfakulteta u Ðakovu za kraj predavanja u ovoj akademskojgodini. Misno slavlje predvodio je prof. dr. Ivica Raguž,dekan KBF-a, u koncelebraciji s generalnim vikarom mons.mr. Ivanom Æuriæem, poglavarima Bogoslovnog sjemeništa iprofesorima KBF-a.Prof. Raguž je zapoèeo homiliju Danteovim citatom: "Amorche ne la mente mi ragiona - Ljubav koja razmišlja umojemu duhu." Ta Danteova izreka najbolje opisujedanašnju svetkovinu Presvetoga Srca Isusova. Što je zapravosrce? Što kao takvo simbolizira? Srce ponajprije simboliziraèovjekov duh, ali duh koji je postao tijelo, "otjelovljeni duh".To je duh koji je postao konkretan, blizak, koji se daje ranitii pogoditi drugim. Srce takoðer simbolizira i tijelo koje jepostalo duhom, "oduhovljeno tijelo". To tijelo nije više

prepušteno užitcima, trenutaènomu, nego uzdignuto iznadsebe samoga, prema drugom, upravo duhovno. Tako je srcesredište, stjecište gdje se susreæu duh i tijelo, razum ipožuda. Nažalost, nastavio je prof. Raguž, današnji je èovjekbez srca, mi smo bez srca. Ili smo samo duh, razum,racionalni bez tijela, bez krvi, strasti. Jednom rijeèju, hladniracionalisti. Ili smo pak samo tijelo, požuda, egoisti. Upravonas ta nesposobnost da imamo srce dovodi da vapaja zanovim srcem, za Božjim srcem.Èudesno je da Bog uopæe ima srce. Prorok Hošea istièe daBog ima "uznemireno srce", u izvorniku stoji da Bog ima"iznutra okrenuto srce", preokrenuto. Dakle, Bog nije hladniracionalist, distanciran, nego njemu se srce okreæe, bivapogoðen nama, našom bijedom, našim grijesima. No, Božjesrce postaje najbliskije u Kristovu srcu: Božje srce postalo jeljudsko, naše srce. I ne samo to. Božje se srce u Isusu Kristudalo probosti, raniti. To ranjeno srce je za nas spas, jer onoje vrata kroz koja sada možemo uæi u Božje srce, postatijedno s njime. Ono je tako dobro da se u svojoj probodenostistalno razlijeva, krvlju i vodom, milošæu i sakramentima.Sve nam to, ustvrdio je prof. Raguž, kazuje da je istinskateologija samo ona teologija koja u u središtu ima srce, kojazaista ostvaruje onu Danteovu misao: "Amor (cuore) che nela mente mi ragiona". Takva teologija ima tri vida: prvo, onapolazi od Kristova srca, ona "ragiona", misli zajedno sKristovim srcem. Drugo, ona polazi od vlastita srca, onomisli svojim srcem, srcem koje se dalo raniti, probosti,pogoditi Kristom, ali i bližnjima, njihovom tugom i radošæu.To je konkretna teologija. Treæe, to je teologija koja, uvremenu "èovjeka bez prsiju" (Lewis), èovjeka bez srca,ostvaruje èovjeka sa srcem: otjelovljeni duh, razum ioduhovljeno tijelo, osjeæaje. Takvu teologiju srca želimsvima nama, da "amor, cuore", da Kristovo srce "ragiona",misli u našemu duhu, zakljuèio je prof. Raguž.

"Prateæi Majku Terezu" dobitnik Grand Prixa naFestivalu hrvatskog katolièkog filma TrsatRijeka, 13.6.2015. (IKA) - "Prateæi Majku Terezu"redateljice Ljiljane Bunjevac-Filipoviæ, dobitnik je GrandPrixa 6. festivala hrvatskoga katolièkog filma Trsat koji je usubotu 13. lipnja zakljuèen dodjelom nagrada u Auli papeIvana Pavla II. na Trsatu. Isti film dobio je priznanje za najbolji scenarij kojegapotpisuje Bunjevac-Filipoviæ te montažu Matije Zajeca. Zanajboljeg redatelja nagraðen je Davor Boriæ za film "NaMurteru do Uskrsa", a priznanje za najboljeg snimateljadodijeljeno je Marku Ragužu za film "Pisma novoroðenomIsusu". Film o mons. Boži Milanoviæu "Tragovi jednevizije", nagraðen je za najbolju glazbu koju potpisuje BrunoKrajcar. Posebno priznanje za produkciju audiovizualnogstvaralaštva uruèeno je Kseniji Abramoviæ, a ovomprigodom uruèeno je i posebno priznanje Ediju Benèiæu zafilm "Zavet". Publika je od 11. do 13. lipnja u Auli na Trsatu moglapogledati dvanaest filmova od kojih je peteroèlani žiri usastavu: redatelj i publicist Vanja Vinkoviæ, redatelj imontažer Igor Modriæ, novinarka Helena Anušiæ, skladateljIgor Karliæ te fra Bernardin Plantek iz franjevaèkogsamostana na Trsatu, odabrao najbolje. Direktor i selektorFestivala kojega su organizirali franjevaèki samostan naTrsatu i Istra film, bio je redatelj Bernardin Modriæ, dok ježirijem predsjedao Vanja Vinkoviæ.

.

Domovinske vijesti ika

12 17. lipnja 2015. broj 24/2015

Varaždinska biskupija bogatija za trojicu novihsveæenikaZa prezbitere mjesne Crkve zareðeni Ivica Gladoiæ iz župePetrijanec, Leonardo Šardi iz župe Selnica te NikolaTomaševiæ iz župe bl. Alojzija Stepinca u KoprivniciVaraždin, 13.6.2015. (IKA) - Varaždinska biskupija odsubote 13. lipnja bogatija je za trojicu novih sveæenika. Zaprezbitere mjesne Crkve zareðeni su ðakoni Ivica Gladoiæ izžupe Petrijanec, Leonardo Šardi iz župe Selnica te NikolaTomaševiæ iz župe bl. Alojzija Stepinca u Koprivnici. U katedrali Uznesenja BDM u Varaždinu, ispunjenojbrojnim vjernicima, zaredio ih je mjesni biskup JosipMrzljak. S biskupom je koncelebriralo više od 50 sveæenika,meðu kojima su bili i predstavnici zagrebaèkogBogoslovnog sjemeništa na èelu s rektorom mr. AnðelkomKošæakom, a sudjelovali su i ðakoni iz drugih mjesnihCrkava - kolege reðenika, te velik broj bogoslova isjemeništaraca Varaždinske biskupije, uz nazoènost mnoštvavjernika, osobito iz triju spomenutih župa, te èlanovi obitelji,rodbina i prijatelji reðenika. Sve njih pozdravio je napoèetku mise biskup Mrzljak, rekavši da se tijekom godineproslavljaju mnoge svetkovine i blagdani u životu Crkve, nozasigurno je najradosniji dan za jednu mjesnu Crkvu kadadobiva nove sveæenike, nove radnike na 'njivi Gospodnjoj'."Molimo danas svi zajedno za naše reðenike, ali i za novaduhovna zvanja. U Godini smo posveæenog života kada naposeban naèin molimo i želimo svoj život posvetiti Bogu, ana osobit naèin to èine oni koji se odazivaju na Božji poziv",napomenuo je biskup. Reðenici su se obredu primanja usveti red prezbiterata odazvali na poziv rektora Košæaka, apotom ih je biskup polaganjem svojih ruku i uz molitvuzajednice vjernika zaredio za sveæenike. U homiliji je biskup Mrzljak podsjetio kako je obiteljtemeljna stanica ljudskog društva i Crkva u malom. "Izobitelji dolaze naši mladi pred kojima je život i izbor zvanjakojem æe se posvetiti. Danas smo èuli u Evanðelju da Isuskaže 'ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas'. To nampokazuje kako je ovo jedno posebno zvanje na koje Bogpoziva èovjeka", rekao je biskup, istaknuvši da se u ovomzvanju može mnogo dati za èovjeka, Crkvu i Boga. Podsjetioje kako je i blaženi Alojzije Stepinac, kada je poticao mladeu sveæenièko zvanje, isticao im da tako mogu najviše uèinitiza svoj narod i Crkvu. "Svako zvanje ima svoju zadaæu, takoima i duhovno zvanje. Osobe su izabrane i poslaneostvarivati u svijetu ono što je Isus zapoèeo i povjerio svojimuèenicima. Poslani smo ostvarivati tu zadaæu u svijetu kojinas prihvaæa i ne prihvaæa, jer i Isus nam je rekao da æe 'nasodbacivati kao što su i njega odbacivali'. Poslani smo živjetiZapovijed ljubavi koju nam je ostavio Isus, a ta ljubavostvaruje se kroz ljubav prema èovjeku", istaknuo je biskupMrzljak te okupljenu zajednicu pozvao da trajno moli zasvoje sveæenike jer kroz molitvu dajemo im dodatnu snagu uobavljanju službe. "Nemojte nikad zaboraviti moliti za svoježupnike i druge sveæenike, te za nova duhovna zvanja",poruèio je biskup, dodavši da je mjesna Crkva ovaj danposebno radosna zbog ovog dogaðaja. "Želimo i danaspotaknuti naše mlade da se odazovu putu prema sveæeništvuako taj poziv osjeæaju u sebi, kao što su to osjetili i odazvalise i naši današnji reðenici", zakljuèio je biskup Mrzljak uhomiliji. Nakon obreda reðenja nove prezbitere u sveæenièko ruhoodjenuli su njihovi župnici vlè. Ivan Sakaè iz Petrijanca, vlè.Tomislav Leskovar iz Selnice i vlè. Krunoslav Paèalat izkoprivnièke župe bl. Alojzija Stepinca. Liturgijsko pjevanjetijekom slavlja predvodio je mješoviti zbor "Alojzijevci" izžupe bl. A. Stepinca iz Koprivnice pod ravnanjem IvaneSenjan te uz orguljašku pratnju mo. Anðelka Igreca.

Biskupovom završnom blagoslovu na kraju mise prethodioje mladomisnièki blagoslov novozareðenih svimanazoènima. Biskup je èestitao reðenicima, poruèivši im da sudoista jedna nova snaga u mjesnoj Crkvi, te je uputioèestitke svima koji su ih vodili na putu prema sveæeništvu,od roditelja do odgojitelja. Izlazak procesije iz katedraleokupljeni su na kraju popratili dugotrajnim pljeskom kaoèestitkom mladomisnicima.

Zlatna misa dr. don Nike KlièanaOsnivaè je, a bio je više godina i predsjednik, Maticehrvatske u BeèuPridvorje, 13.6.2015. (IKA) - Zlatnu misu, 50. obljetnicusveæenièke službe, proslavio je u svom rodnom Pridvorju uKonavlima dr. don Niko Klièan na blagdan sv. AntunaPadovanskog, u subotu 13. lipnja, ispred franjevaèkogsamostana. Slavljenik je zahvalio gvardijanu franjevaèkog samostana uPridvorju fra Franji Zeleniki na organizaciji, ali i svima kojisu došli, rekavši da je dolazak svakog od njih za njega velikaèast. Rekao je da premda je velik dio života proveo u Beèu,srce mu je ipak "ostalo u Konavlima, posebno u Pridvorju".Istaknuo je da Isus u evanðelju uèenicima govori da idu posvem svijetu i propovijedaju Evanðelje, te da upravo sebepronalazi u tom biblijskom tekstu, s obzirom da je kaosveæenik djelovao i propovijedao i u Njemaèkoj, Engleskoj,Sjedinjenim Amerièkim Državama, Italiji, te najviše uAustriji, no bez obzira na propovijedanje na tolikim stranimjezicima, ipak mu je uvijek najdraže na njegovomhrvatskom. Potaknuo je vjernike da budu svjedoèanstvo i dasvjedoèe one što jesu, Hrvati i katolici, da ne izgube svojidentitet. No, istaknuo je i "drugu stranu medalje, a to je dabudemo otvoreni prema drugima, drugim narodima i drugimvjeroispovijestima", poštujuæi razlièitosti. Osim dekana Konavoskoga dekanata mr. don JosipaMazarekiæa i drugih sveæenika, u koncelebraciji su bila dvasveæenika Konavljanina: dr. don Miho Demoviæ i don MihoLitiæ, koji je èestitao slavljeniku, rekavši da je svojimživotom "dokazao ljubav prema Bogu, ali i bližnjemu,svakome je bio prijatelj i brat. U velikoj uèenosti on je biotako jednostavan prema svima, jer ima otvoreno i širokosrce, a to je ono što Bog traži od èovjeka!"Nakon mise uslijedila je procesija s kipom sv. Antuna, kao iblagoslov djece. Niko Klièan roðen je 21. svibnja 1938. u Pridvorju odroditelja Bože i Nike roð. Cikut. Nakon gimnazije uDubrovniku i teologije u Zagrebu, zareðen je za sveæenika uDubrovniku 27. lipnja 1965. godine, a 4. srpnja iste godine uPridvorju je slavio mladu misu. Tijekom 1966. godine don Niko je bio u pastoralnoj službi uSuðurðu. Sljedeæe 1967. godine otišao je na postdiplomskistudij u Rim. Na Gregorijani je studirao društvene znanostite je doktorirao 1975. godine. Vratio se u biskupiju sa željomda radi kao profesor. Preuzeo je župu u Trstenom te je u istovrijeme asistirao na teološkom fakultetu u Zagrebu. Zbogteške spojivosti tih dviju službi don Niko uskoro je otišao uBeè i tamo nastavio svoje sveæenièko i profesorskodjelovanje. Iz Dubrovaèke biskupije ekskardiniran je 2001.godine i inkardiniran je u Beèku nadbiskupiju. Osnivaè je, abio je više godine i predsjednik, Matice hrvatske u Beèu.

.

Domovinske vijestiika

1317. lipnja 2015. broj 24/2015

Ðakonsko reðenje u BjelovaruBiskup Vjekoslav Huzjak predvodio zaredio za ðakonaMarija Brezaka iz župe bl. Alojzija Stepinca, Bestovje-Novaki-RakitjeBjelovar, 13.6.2015. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèki biskupVjekoslav Huzjak predvodio je u subotu 13. lipnja ubjelovarskoj katedrali Sv. Terezije Avilske sveèanoeuharistijsko slavlje tijekom kojeg je zaredio za ðakonaMarija Brezaka iz župe bl. Alojzija Stepinca, Bestovje-Novaki-Rakitje. Nakon što je katedralni župnik Stjepan Ptièek predstaviokandidata, biskup je u homiliji istaknuo važnost služenja uljubavi i poniznosti, po primjeru Gospodina Isusa Krista. Napoèetku homilije govorio je o kriteriju prema kojem subirani ðakoni u prvoj Crkvi, o èemu govore èitanja iz Djelaapostolskih i Pavlove poslanice Timoteju. "Apostoli koji subili posveæeni propovijedanju i molitvi, trebali su ispomoæna odreðenim podruèjima svagdanjeg služenja u Crkvi.Trebalo je stoga odrediti ljude koji æe se posvetiti toj službi.Koje su karakteristike tih ljudi koji bi trebali služiti? USvetom pismu nigdje ne piše da to moraju biti dobrimenadžeri, tehnièari, spretni i snalažljivi ljudi, nego piše dato moraju biti muževi puni Duha Svetoga, mudri i vjerni.Dakle, ono što se gledalo za ljude koji æe biti u službi Crkvebilo je jesu li uronjeni u stvarnost koju Krist Gospodinostavlja njima u zalog, kao poklad vjere. Bilo je bitno to dasu urasli u tkivo Crkve do te mjere da su bili spremni svojživot dati za Crkvu. Sv. Pavao kad pouèava Timoteja štotreba èiniti kaže mu neka pouèava i živi ono što propovijeda,da oni koji su mu povjereni mogu biti dionici spasenja ponjegovu životu i po njegovoj službi, kao i on. Dakle, to je bitslužbe u Crkvi", istaknuo je biskup. Pod tim vidom, jasnu pouku dao je Isus svojim apostolimakoji su svojevremeno pali u napast razmišljanja o tome tkoæe kakvu službu imati, tko æe biti prvi i najveæi. "Èuli smokako ih je Isus pouèio. Pita ih: Tko je veæi? Je li onaj kojiposlužuje za stolom ili onaj koji sjedi i kojega se služi?Oèito onaj kojemu se služi. Zato im nadalje kaže kako je Onk njima došao kao onaj koji poslužuje, a ne kao onaj kojegdrugi poslužuju. Isus, dakle, drastièno, dramatièno želirazoriti njihove ideje i njihove ljudske kalkulacije i raèunice.Želi ih pripremiti da svoj život mogu posvetiti služenju bezraèunice. Jedino to i jedino tako crkvena služba može iæinaprijed. Sve drugo je tako-tako, dvojako i neodrživo. Svi tovidimo. I vi vjernici, i mi sveæenici u biskupiji. Svi mividimo i znamo je li biskup, sveæenik u službi zajednice,Crkve. Predaje li se potpuno zvanju ili ima neke svojeraèunice, svoje putove, pa usput onda i svoju župu. A KristGospodin nas poziva da svoje služenje živimo tako da sepotpuno posvetimo njemu. Poziva sve one koji ulaze ucrkvenu službu da svoj život žive u èistoæi i predanostinjemu, na radost i na posveæenje vama, braæo i sestre",protumaèio je biskup Huzjak. Nakon homilije uslijedio je obred reðenja u kojem jekandidat izrekao svoj odluèni odgovor "Hoæu!" na pitanjakoja je biskup upitao uime Crkve, a koja sadrže poniznovršenje službe, savjesno propovijedanje otajstva vjere, trajancelibat, dnevnu i životnu molitvu, dostojno ophoðenje sasakramentima i obeæanje poštovanja i poslušnosti biskupu. Po završetku misnog slavlja biskup je èestitao ðakonuMariju, poželjevši mu da uvijek živi u zajedništvu sa svojimbiskupom i s prezbiterijem u kojega ulazi te da dosljedno, uiskrenosti srca, u èistoæi duše i tijela služi Bogu. Ujedno jepozvao okupljene vjernike, obitelj i prijatelje zareðenogðakona da mole za njegovu daljnju pripravu za sveæeništvo.

Biskup Škvorèeviæ blagoslovio župnu crkvu u DaruvaruDaruvar, 13.6.2015. (IKA) - Prije 11 godina u Daruvaru jeosnovana župa pod zaštitom sv. Antuna Padovanskog.Tijekom više godina nastojalo se oko izgradnje župne crkve,koja još nije dovršena, ali je prostor toliko ureðen da se unjemu može slaviti misa. Požeški biskup Antun Škvorèeviæpohodio je župu 13. lipnja, na blagdan njezina svetogzaštitnika, te je u zajedništvu sa sveæenicima Pakraèkogadekanata na èelu s dekanom Jozom Zoriæem i arhiðakonomMatijom Jurakoviæem prvi puta u novoj crkvi predvodioeuharistijsko slavlje. Pozdrav su mu uputili župnik DanijelEngelman i dvoje mladih, izražavajuæi radost što konaènomogu u vlastitoj crkvi slaviti misu. Biskup je spomenuokako zdanje crkve u izgradnji znakovito podsjeæa da jeDaruvaru i Hrvatskoj uz materijalnu izgradnju potrebnonovo snažnije nastojanje oko obnove ljudskoga duhovnogidentiteta po evanðeoskim vrijednostima koje èovjeka uzdižuu dostojanstvu, promièu èestitost, meðusobno poštovanje,slogu i mir. Potom je blagoslovio novu crkvu i podsjetiovjernike da im je ona tim èinom predana za sveta okupljanjate ih je potaknuo da im ona od ovog dana bude mjestosabranosti, molitve i susreta sa živim uskrslim Gospodinomu kojem æe živjeti svoje župno zajedništvo vjere, nade iljubavi u krilu svoje Požeške biskupije i po njoj ostvarivatipripadnost opæoj Isusovoj Crkvi. U homiliji biskup je podsjetio vjernike kako je sveti Antunkrajem 12. i poèetkom 13. stoljeæa u svojih 36 godina životapostao velikan duha èija snaga progovara i danas gotovo 800godina nakon njegove smrti. Rekao je da se i on kao mladèovjek propitivao je li sreæa tek imati nešto te sve svojesnage upotrijebiti da bude materijalno bogat, ili je sreæa rastina razini vlastitog èovještva te dostiæi ispunjenje po Božjojprisutnosti u dubini njegove osobe, na razini duha. Otkrio jeAntun – nastavio je biskup – "najveæu moguænost svogarasta u Isusu Kristu jer se samo on pokazao dovoljnomoænim uæi u naše nemoæi, snagom ljubavi pobijediti našuprolaznost i smrt, ostvariti ono na što nas je Bog pozvao kadnas je stvorio, o èemu nam svjedoèe èežnje upisane u našesrce". Istaknuo je kako se Antun oduševio tom moguænošæukoju mu je pružio Isus Krist, sve napustio, potpuno mu seotvorio i predao te je on u njemu snagom svoga Duha mogaoostvariti velikog èovjeka, "što i danas možemo iskusiti ponjegovu zagovoru u pomoæi koju nam posreduje na našemživotnom putu". Rekao je kako je vrijedno zagovarati se sv.Antunu i istaknuo da je još važnije nasljedovati njegovprimjer. Podsjetio je kako se sv. Antun hranio istinom isteBožje rijeèi koja je naviještena u liturgijskim èitanjima te jebiskup protumaèio njezine glavne sastavnice "kojeotkrivamo ostvarene na liku sv. Antuna". Posebno jeistaknuo rijeèi sv. Pavla upuæene Efežanima, da Isus Kristsnagom svoga Duha može ojaèati našega unutarnjeg èovjekate ne budemo ljudi kojima se poigrava svaki vjetriæ ljudskihnauka usmjerenih na sebiène probitke i predstavljajukockanje s ljudskim dostojanstvom. Biskup je krizmanicimaspomenuo kako danas mnogi meðu mladima pribjegavajukockanju te se izlažu opasnosti izgubiti i ono malomaterijalnog što imaju, ali da je "još pogubnije kockati se svlastitim životom gdje možemo sve izgubiti ukoliko seodreknemo vrijednosti Božjih koje nas ispunjaju u dnu našegbiæa i uzdižu na razinu njegova života". Na završetku slavljabiskup je zahvalio svima koji su pomogli dosadašnjuizgradnju crkve i njezino ureðenje za to slavlje te je rekao daæe Požeška biskupija i dalje pomagati kako bi se iduæegaljeta uredili prostori za župnikovo stanovanje i vjeronauènadvorana te da župa može zapoèeti svojim redovitim životom.

Domovinske vijesti ika

14 17. lipnja 2015. broj 24/2015

Biskup Škvorèeviæ u Slatinskom DrenovcuSpomen na ubijene civile i hrvatske vojnike u II. svjetskomratu, meðu kojima su i dvojica sveæenikaSlatina, 14.6.2015. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ predvodio je 14. lipnja euharistijsko slavlje uSlatinskom Drenovcu, nedaleko Slatine, u spomen naubijene civile i hrvatske vojnike u II. svjetskom ratu meðukojima su i dvojica sveæenika - orahovaèki župnik IvanÐaniæ i slatinski župnik Julije Bürger. Na misi su se okupilisveæenici Našièkoga i Slatinskog dekanata, predstavnicijavnog života i vjernici iz Slatine, Èaèinaca i drugih okolnihžupa. Uvodeæi u misno slavlje biskup je spomenuo kako je unekadašnjem obližnjem dvorcu bila kapela posveæenaPresvetom Srcu Isusovu, te se pokazalo prikladnim unedjelju nakon svetkovine Srca Isusova okupiti na tommjestu mržnje i osvete koja je dodijelila sudbinu mnogimljudima èije kosti poèivaju u masovnoj grobnici. Istaknuo jekako sabranošæu i molitvom želimo iskazati poštovanje izahvalnost svim žrtvama pogubljenima u SlatinskomDrenovcu, njih oko pet stotina, kao i svima koji su stradali uobližnjim mjestima i pokopanima u nepoznatim jamama.Pozvao je vjernike da u to spomen-slavlje uðu srcem kojenije ispunjeno mržnjom i željom za osvetom nego da gausklade s raspoloženjem božanskog srca punog milosrða ipraštanja te tako pristupe zlu koje se dogodilo i mole za svežrtve, uvjereni da im jedino Bog može vratiti oduzetodostojanstvo. Spomenuo je kako se ove godine navršava 70.obljetnica završetka II. svjetskog rata te u svoje molitveukljuèujemo sve žrtve toga doba, one koji su ubijeni tijekomkomunistièke vladavine i u Domovinskom ratu. U homiliji biskup je kazao da želi podsjetiti na neke ljudskea zatim na Božje èinjenice. Istaknuo je kako je u SlatinskomDrenovcu partizanska vojska godine 1942. osnovala logor zasvoje neprijatelje kroz koji su prošli mnogi civili izslatinskoga i našièkog kraja te hrvatski vojnici, ondje bilipoubijani i pokopani u jami pored pravoslavne crkve Sv.Spasa. Od 1942. do 1945. neki su bili pogubljeni bez suda adrugi stavljeni pred prijeki Vojni sud koji nije donosiopresude po pravdi nego po kriteriju mržnje i osvete, redovitoosuðujuæi protivnike na smrt. Meðu njima su bila i dvojicasveæenika - orahovaèki župnik Ivan Ðaniæ, ubijen 1943.godine i slatinski župnik Julije Bürger, strijeljan 1944. U toisto vrijeme u Voæinu je ubijen župnik Josip Martinac dok jeu Èaèincima nakon rata ubijen župnik Augustin Dukoviæ.Biskup je kazao kako je komunistièka ideologija na malomprostoru slatinskog kraja ubojstvom spomenutih sveæenikaposvjedoèila svoju okrutnost napose prema Crkvi èije jeslužbenike progonila i nakon rata. Spomenuo je kako nakonII. svjetskog rata nije bilo dopušteno o spomenutimzloèinima govoriti, istraživati mjesta njihova ukopa, niti jetko za zloèine odgovarao. Ukazao je na tužnu èinjenicu dado danas u Hrvatskoj komunistièka strana ne priznaje svojezloèine poèinjene za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, negose bavi zloèinima druge strane, umnaža žrtve i njimamanipulira. Biskup je istaknuo kako je potrebno da se i uHrvatskoj što prije dogodi civilizacijski pomak te svi koji suna bilo kojoj strani poèinili zloèine priznaju to zlodjelo,otkriju tajna mjesta na kojima su pokopali žrtve, zatražeoproštenje te na taj naèin pridonesu pomirenju. Usuprotnom, dodao je biskup, hrvatsko društvo ostat æe jošdugo podijeljeno i nemoæno ozbiljnije krenuti putemnapretka. Zapitao se je li sve što u ovom trenutku možemo uèiniti uSlatinskom Drenovcu podsjetiti se na poèinjeno zlo te ostatipred njim nemoæni. Kip Srca Isusova, izložen pokraj oltara,podsjeæa na neke Božje èinjenice koje nam valja razumjeti i

prihvatiti ih: da je Bog biæe srca, da je u Sinu svomeprogovorio ljubavlju, izabrao put patnje, trpljenja, poniženja,zgaženosti, nepravedne osude, ubojstva i smrti kako bi unaša ljudska stanja nemoæi prolaznosti i smrtnosti unio moæsvoje ljubavi jaèe od smrti. Spomenuo je kako i na tommjestu ljudskih stradanja svoj pogled upiremo u Bogakojemu vjerujemo i kojemu su vjerovale mnoge žrtve tuubijene i u toj vjeri ne želimo ostati zarobljenicima mržnje iosvete. U tom pomaže Božja rijeè koju smo navijestili. Isusu današnjem evanðelju na primjeru gorušièina zrna govori ovelikim Božjim istinama: iz malog gorušièina zrna, sitnogpoput praha nekom njegovom nutarnjom snagom izrastedrvo i do tri metra visine. Isus je bio to maleno sjemegorušice koje je bilo zgaženo, popljuvano i ubijeno. No, iznjegove muke i smrti snagom ljubavi izrasla je velièanstvenapobjeda nad smræu te Isusovo gospodstvo nad svimpredstavlja Božju velièinu koja se raða iz ljudske malenosti.U to nas uvjerava i prorok Ezekijel kad predstavlja Boga kojizasaðuje malu granèicu te ona snagom koju joj je on udijelioizraste u ponosno visoko cedrovo drvo. Biskup je spomenuokako su i svi oni koji su u Slatinskom Drenovcu i na drugimmjestima zgaženi, poniženi i pobijeni, po ljudskimprosudbama izgubljeni, ali po Božjem kriteriju oni su usvom poniženju i žrtvi maleno zrno, prah, kosti iz kojih onmoæu svoje ljubavi može izvesti svoje velièanstveno djelo,pobjedu života nad smræu. To je sloboda s kojom želimostajati pred slatinsko-drenovaèkim žrtvama, kako nam onapomaže da ne postanemo i sami žrtve zla, nego da senajveæom moæi duha, praštanjem i milosrðem vinemo iznadpoèinjenog zla, ne ostanemo zaraženi mržnjom i osvetom."Tragajmo za nutarnjom duhovnom slobodom, nadvladajmoteškoæe Božjom ljubavlju i živimo u dimenziji srca",zakljuèio je biskup Škvorèeviæ. Pri kraju misnoga slavlja biskup je zahvalio svima koji susvojim dolaskom u Slatinski Drenovac iskazali poštovanje izahvalnost žrtvama II. svjetskog rata, kao i sveæenicima štosvake godine tamo nastoje misnim slavljem spomenuti seubijenih.

Zadar: Misa zahvalnica na kraju akademske godineZadar, 14.6.2015. (IKA) - Misu zahvalnicu sa sveèanimTebe Boga hvalimo za dvanaestu akademsku godinu(2014./2015.) studenata Sveuèilišta u Zadru u nedjelju 14.lipnja u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ. Koncelebrirali su proèelnikTeološko-katehetskog odjela zadarskog Sveuèilišta dr. ElvisRažov i nekoliko sveæenika. Godina je pridonijela osobnom iintelektualnom napretku studenata. "Zahvalnost je divnakvaliteta, kolosijek po kojem ide život. Službeni završetakprilika je posvijestiti rast te potaknuti osjeæaj zahvalnostiBogu, roditeljima, odgojiteljima nastavnicima, profesorima idrugom osoblju, koji su utkali sebe u rast i napredakstudenata. Da ne bijaše drugih, ne bismo preživjeli. Èovjekje jedino živo biæe koje je upuæeno na drugoga. Drugi mu jepotreban da bi postao i rastao", rekao je mons. Puljiæ,istaknuvši da je taj rast bio trajan, premda ponekadneprimjetan. Baš poput gorušièinog zrna o kojem Isus govoriu navještenom evanðelju, a predstavlja stvarnost izgradnjeKraljevstva Božjeg. "Okom se nema što vidjeti u sjemenu. Aono ima u sebi takvu snagu, te izraste da na njegovimgranama i ptice mogu praviti gnijezda. Isus uzima baš tusliku kako bi nam pokazao nutarnju snagu Božjegkraljevstva, koje kod kršæanina zapoèinje na dan krštenja,kad tim sakramentom urasta u mistièno tijelo Kristovo,postaje njegovo odabrano dijete, pozvano na rast i svetost.Isus uzima sliku kraljevstva koje nièe, nastaje i raste

Domovinske vijestiika

1517. lipnja 2015. broj 24/2015

neprimjetno, ali i nezaustavljivo", rekao je mons. Puljiæ. Usporedbom sa zrnom koje neèujno raste, Isus nas želipouèiti strpljivosti, jer je èovjek stalno u žurbi, istaknuo jenadbiskup. "Toliko mu se žuri da ne èeka prirodni tijek,nego koristi mnoštvo umjetnih sredstava kako bi ubrzao rastžitarica i životinja. Uz to, znanost mu pomaže da možegenetski utjecati na biljke, životinje, pa i na èovjeka.Usprkos tome što mu je moguæe spomenuto modificirati dabrzo raste, gube na kakvoæi, jer to nije prirodno. Stoga sepuno govori o hibridima i genetski modificiranoj hrani kojuse izbjegava, zbog ekologije, ali ponajprije zbog zdravlja.Usporedbom o zrnu, koje je siæušno ali tiho naraste, Isus želireæi da se takav rast dogaða i u duhovnom životu. I tu nemauspjeha na brzinu i preko noæi. I tu vrijedi zakonpostupnosti, laganog rasta i napretka", istaknuo jenadbiskup. No, èovjeku se nekad èini da to ide previšelagano, pa bi to radije ubrzao. Podsjetio je kako je jedan otacdošao kateheti rekavši da sin koji nije dolazio na vjeronauk,može nauèiti u dva dana, samo neka se krizma s kolegama.Kateheta mu je odgovorio da je i Bogu trebalo šest dana dastvori svijet. "I duhovni plodovi lagano rastu i sazrijevaju, kao sve uprirodi. Meðutim, èovjeku da naraste, treba više vremenanego ièem drugom u prirodi", istaknuo je mons. Puljiæ.Dijete se razvija devet mjeseci u utrobi majke. Nakon porodazapoèinje posao oko njegovog rasta, i tu su potrebni drugi,hrani ga se, odijeva, pouèava; polazi u prvi razred. Nakonosam godina odgoja roditelja, nastavnika, dijete je nauèiloosnovno. "Ako bismo toliko godina èekali da uzraste voæe ipovræe, bojim se da bismo izgubili strpljenje", rekao jemons. Puljiæ. U èetiri godine srednje škole ga se savjetuje,pouèava, opominje, 'savija'. Slijede èetiri godine stjecanjastruènog znanja. "Taj je prirodni tijek Bog usadio u èovjeka,odredio mu rast i postupni razvitak njegovog duha. To jezakon postupnosti i rasta, ne samo u prirodi, nego i uljudskom i duhovnom podruèju. To je jednostavno zakonživota. To se osobito primijeti kod struènjaka i uèenjaka. Nemožemo odrediti dan kad je netko postao vrhunski struènjaku svom podruèju. Nije to bilo u odreðenom trenutku, nego jeto postajao pomalo, u svakom satu koji je posvetio uèenju,ispitivanju i razmišljanju. Ni on ne bi mogao precizirati kadje postao struènjak. Isto se može reæi i za svece. U kojemtrenutku je postao svetac, ne može se odrediti. On je topostajao svaki dan, malo pomalo", rekao je mons. Puljiæ.Naveo je primjer sluge Božjeg Petra Barbariæa, koji je umrokao sjemeništarac u travnièkom sjemeništu, a najlakšimputem svetosti smatrao je izvršavanje obiènih dnevnihdužnosti, od ustajanja do veèernje molitve, put kojim najbržestiže u nebo. "I obraæenici koji su doživjeli iznenadni 'udar',poput apostola Pavla, nisu odjednom postali sveti. I on jenakon toga otišao nekoliko godina u pustinju, razmišljati,pripremati se. Stariji su pozvani s mladošæu biti jako strpljivii obazrivi. Da ne budu nasilni, nego da im pomognu rasti, dapolako idu naprijed. Nauèimo iz prispodobe o zrnu da uživotu, osobito duhovnom, valja iæi i napreduje se postupno,a ne napreèac. U nebo se stiže malim koracima, uz vlastitinapor i pomoæ Božje milosti", rekao je mons. Puljiæ.Potaknuo je na zahvalnost Bogu za dogaðaje na osobnom,obiteljskom, školskom i društvenom polju. Treba zamolitiGospodina da oprosti nemarnosti, propuste i pogreške izahvaliti Bogu "za sve što smo kao pojedinci i zajednicapostigli. Zahvaliti svima koji su u akademskom hodu i rastubili pokraj nas i pomogli koraèati naprijed, postupno izauzeto: roditeljima, profesorima, odgojiteljima, do portira,èuvara i poštara", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.

"Grad u naruèju svetoga Vida"Predstavljena nova knjiga nadbiskupa Ivana DevèiæaRijeka, 14.6.2015. (IKA) - "Sveti Vide, zaštitnièe Rijeke, neprestani je nikada nositi na svojim rukama i držati u svomenaruèju. Ne prestani nad njom bdjeti i za nju svojmladenaèki život na Božjem oltaru prikazivati." Zaziv je toiz "Molitve za Grad" rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa,koji je u nedjelju 14. lipnja naveèer proèitan u rijeèkojkatedrali Sv. Vida nakon sveèane Veèernje. Tako je predsamu proslavu blagdana svetog Vida predstavljena novaknjiga nadbiskupa Devèiæa "Grad u naruèju svetoga Vida.Nadbiskupove poruke i propovijedi 2001. - 2015.", koju jeobjavila Rijeèka nadbiskupija i Kršæanska sadašnjost.U prepunoj rijeèkoj katedrali okupili su se krèki biskup IvicaPetanjak, rijeèki gradonaèelnik Vojko Obersnel, kao i brojnidrugi zaslužni za život "grada koji teèe". Povod objavljivanjaknjige bio je višestruki: 90. obljetnica biskupijskoga središtau Rijeci, 45. obljetnica osnutka Rijeèko-senjskenadbiskupije, 15. obljetnica Rijeèke nadbiskupije, 40.obljetnica sveæenièkoga i 15. obljetnica biskupskoga reðenjamons. dr. Ivana Devèiæa. Program predstavljanja knjigeotvorila je glumica rijeèkog HNK Olivera Baljak, koja jeproèitala dijelove iz Predgovora knjige koji potpisujezagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. "U porukamase zrcale pouke, inicijative i promišljanja u odreðenometrenutku vjernièkoga hoda, èime se mogu dodirnuti i stvarnepotrebe vjernika i društva unutar tih petnaest godina. Notekstovi nisu samo odraz trenutka, nego imaju vrijednostkršæanske trajnosti, proroèkoga vrjednovanja, upozoravanja iusmjeravanja, istaknuo je kardinal Bozaniæ, te dodao: "Ionda kada se radi o sasvim konkretnim i prigodnimpoticajima, nadbiskup ih èuva od 'iskoristivosti' prigode.Tako i dalje ostaju živjeti poruke koje se tièu:oplemenjivanja suvremenoga života vjerom, odnosa roditeljaprema djeci, brige za mlade, uzora i pomoæi svetih,povezanosti zemaljskoga i nebeskoga života, važnostijedinstva i zajedništva, euharistijskoga prinošenja iprikazivanja vlastitoga života." Urednik i grafièki urednik knjige Bruno Lonèariæ istaknuo jevažnost te knjige za grad Rijeku te posvjedoèio kako mu jerad na tom projektu produbio osobna promišljanja o svetomVidu. Ujedno je zahvalio i Kršæanskoj sadašnjosti naodliènoj suradnji. Autor Pogovora u knjizi rijeèki teolog iprofesor na Teologiji u Rijeci dr. Nikola Vranješ, govorio jeo pastoralnoj važnosti knjige "Grad u naruèju svetoga Vida"kao pravog putokaza "za pastoralni hod rijeèke Crkve unadolazeæem vremenu". Profesor Vranješ toplo je preporuèioknjigu s obzirom da se "radi o jednom istinskom pisanomsvjedoku vremena". Uime Kršæanske sadašnjosti don Anton Šuljiæ podsjetio je nabogatu i plodnu suradnju izdavaèke kuæe i nadbiskupaDevèiæa. Izmeðu èetiri knjige koje je nadbiskup Devèiæobjavio u KS-u, posebno istièem njegovu filozofsku knjigu"Osmi dan stvaranja", koja je ostavila zapažen utjecaj uznanstvenim krugovima, rekao je Šuljiæ, te naglasio kakoosim trojice utemeljitelja KS-a - Tomislava Janka Šagi-Buniæa,Vjekoslava Bajsiæa i Josipa Turèinoviæa, trebaistaknuti kako su zamah tom velikom projektu dali i autoriupravo s rijeèkog podruèja, te ta suradnja i dalje traje.Potom je rijeè preuzeo sam autor nadbiskup Devèiæ, koji jezahvalio okupljenima na èestitkama, posebno istaknuvšiupornost urednika Bruna Lonèariæa u nastojanju da seprojekt realizira. "Brojni su radili na projektu i njimazahvaljujem. Èovjek ne može sve stvari sam ostvariti, veætreba pomoæ drugih. Zahvalan sam ljudima u nadbiskupijikoji daju sve od sebe kako bih što bolje vršio svojubiskupsku službu", poruèio je nadbiskup Devèiæ, istaknuvši

Domovinske vijesti ika

16 17. lipnja 2015. broj 24/2015

kako mu je sveti Vid uvijek predstavljao izazov kako bi gašto bolje shvatio. Nadbiskup Devèiæ se ujedno zahvalio iKršæanskoj sadašnjosti na suradnji. Drago mi je što je svetiVid postao duhovni most koji je povezao Rijeku i Zagreb,usporedio je nadbiskup Devèiæ. Èestitke je potom uputio igradonaèelnik Obersnel, koji se prisjetio kako su nadbiskup ion iste godine preuzeli važne službe u gradu – onunadbiskupsku i gradonaèelnièku, te da su uvijek odliènosuraðivali na raznim projektima. Gradonaèelnik je potomnadbiskupu uruèio medalju svetoga Vida. Višeèlana obitelj sViškova èestitala je pastiru rijeèke Crkve obljetnicu te mudarovala prigodnu sliku. Potom je nadbiskup Devèiæiznenadio okupljene te zaslužnima podijelio nekoliko knjigas posebnim posvetama. Nastupio je i zbor Cantores SanctiViti, dok je program vodila Helena Anušiæ, voditeljica Uredaza odnose s javnošæu Rijeèke nadbiskupije. Knjiga "Grad unaruèju svetoga Vida. Nadbiskupove poruke i propovijedi2001. - 2015." naslov je dobila po nadbiskupovoj poruci"Grad u naruèju svetoga Vida" iz 2006. godine, u sklopukoje je objavljena i "Molitva za Grad". Knjiga se prodavalapo prigodnoj cijeni, a nadbiskup Devèiæ sav prihod jenamijenio hospiciju "Marija Kozuliæ".

Misa zahvalnica na kraju akademske godine naosjeèkom SveuèilištuOsijek, 14.6.2015. (IKA/TU) - U osjeèkoj konkatedrali sv.Petra i Pavla, apostola u nedjelju 14. lipnja slavljena je misazahvalnica za kraj akademske godine na Sveuèilištu JosipaJuraja Strossmayera. Predvoditelj misnoga slavlja bio jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ u zajedništvu sdomaæim župnikom Adamom Bernatoviæem, dekanom KBF-a u Ðakovu Ivicom Ragužem, studentskim kapelanom o.Arkadiuszom Krasickim, Cssp, profesorom na KBF-u uÐakovu Stjepanom Radiæem te tajnikom Nadbiskupskogordinarijata Marijem Brkiæem. Misi je uz studente iprofesore nazoèio i rektor Sveuèilišta prof. dr. Željko Turkaljsa suradnicima.Promišljajuæi nad nedjeljnim Evanðeljem o sijaèu igorušièinom zrnu, nadbiskup je okupljenim vjernicimarekao: "Poruka je jasna: Božje Kraljevstvo, premda zahtijevanašu suradnju, prije svega je dar Gospodnji, milost kojaprethodi èovjeku i njegovu djelu. Naše male snage, naizglednemoæne pred problemima svijeta, ako su oslonjene naBožju snagu ne boje se prepreka jer æe Gospodin sigurnopobijediti i to u nama budi optimizam, usprkos teškoæama izlu s kojim se susreæemo." Nadbiskup je istaknuo daevanðelist Marko poruèuje prvoj kršæanskoj zajednici, a timei svima nama u nastavnom i pedagoškom radu sa studentima,u znanstveno-istraživaèkom radu, u studiju i u polaganjukolokvija i ispita: "Potrebno je sijati pa naš rad neæe bitiuzaludan. Potrebno je sijati sjeme, ali ne treba uvijek tražitida ugledamo i plodove svoga sijanja, jer bismo se mogliuzoholiti i pomisliti da je Kraljevstvo Božje naše djelo."A studentima je rekao: "Dragi studenti, to sjeme buduænostiste Vi i to snagom svoje vjere. Budite ljudi vjere koja zna daje Onaj koji je bio ponižen, raspet i odbaèen iz grobauskrišen, te da On sjedi s desne Boga Oca kao sudac. Takvaistinska i snažna vjera u Isusa Krista je kadra upaliti svjetlo iu najgušæoj tami. Bez te vjere èovjek ostaje rob ljudske izemaljske logike te nema hrabrosti za iskorak iz nje i zauskrsnu preobrazbu stvarnosti oko sebe. Bez vjere nemahrabrosti za ljubav bez raèunice, za èestitost koja je uvijekteži i zahtjevniji put, nema hrabrosti za trpljenje i patnju.Samo Vam vjera u Boga, i Duh Sveti mogu dati snagu zaiskorak u uskrsnu preobrazbu."

Susret Europskog vijeæa zajednice braènih susreta uMariji BistriciMarija Bistrica, 14.6.2015. (IKA) - Europsko vijeæe braènihsusreta zasjedalo je od 11. do 14. lipnja u Blue San hoteluKaj u Mariji Bistrici, pod predsjedanjem europskog timaLuise i Antonija Carvalha sa sveæenikom ManuelomRochom. Prvi puta sudjelovao je i svjetski vodstveni tim -par Daniela i Shelley Ee iz Singapura. Na Europskom vijeæusudjeluju vodstveni timovi (jedan par i sveæenik) iz 13europskih zemalja. Hrvatski nacionalni tim Hrvatskezajednice braènih susreta Anðelka i Ivan Maðerèiæ te vlè.Stjepan Škvorc pozdravili su na poèetku goste kao domaæinii svima zaželjeli dobar i plodonosan rad te ugodan boravak uHrvatskoj. Geslo susreta uzeto je iz Pavlove poslaniceKološanima: "A povrh svega imajte ljubav koja je vezasavršenstva". Buduæi da su Braèni susreti katolièko iskustvograðeno na sakramentalnosti ženidbe i sveæenièkog reda,koji kroz Braèni vikend zajedno sudjeluju u apostolskojmisiji, tema europskog vijeæa bila je "Odnos prema IsusuKristu i njegovoj Crkvi kroz naš sakrament braka, odnosnosveæeništva, a i moj osobni odnos". Vijeænici su se u subotu 13. lipnja susreli s Hrvatskomzajednicom braènih susreta na misnom slavlju koje je usvetištu predvodio zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ u koncelebraciji rektora mons. Zlatka Korena tesveæenika èlanova nacionalnih timova zajednica braènihsusreta. U homiliji kardinal Bozaniæ istaknuo je da su upravosupružnici ti koji svojom otvorenošæu životu svjedoèe Božjuprisutnost i ljubav prema èovjeku. Zahvalio je okupljenimpredstavnicima nacionalnih timova zajednica braènih susretana svemu što èine kroz svoj rad kako bi promicali kulturuživota, svetost braka i ljepotu braènog života kroz kojuèovjek postaje na poseban naèin sustvaratelj Bogu uNjegovu planu spasenja i vjeènoga života za svakog èovjeka."U današnjem vremenu na poseban naèin potrebno jegovoriti i svjedoèiti ženidbenu milost, to sjeme koje je Bogzasadio u supružnicima te uèiniti sve što je moguæe da tamilost ženidbe zaživi u Crkvi i svijet", rekao je kardinal,pozvavši èlanove zajednica braènih susreta u misiju Crkve unovoj evangelizaciji kako bi se evanðelje obitelji širilo ipropovijedalo bez prestanka.Nakon obnove braènih zavjeta i prije završnog blagoslova,kardinala su uime svih sudionika susreta Europskog vijeæazajednice braènih susreta pozdravili predstavnici hrvatskognacionalnog tima i zahvalili mu za svu potporu koju pružaHrvatskoj zajednici braènih susreta. Kardinala su pozdravili ina podršci mu zahvalili braèni par i sveæenik, predstavniciEuropskog vijeæa zajednice braènih susreta, izvijestio jeTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Novo provincijalno vodstvo Družbe milosrdnih sestarasv. KrižaÐakovo, 14.6.2015. (IKA/TU) - Generalno vodstvo Družbemilosrdnih sestara sv. Križa imenovalo je na tri godine novovodstvo Hrvatske provincije, u sljedeæem sastavu: s. M.Amalija Kupèeriæ, provincijalna poglavarica; s. FinkaTomas, provincijalna asistentica; s. M. Helena Šajbl,provincijalna savjetnica, s. Iva Davidoviæ, provincijalnasavjetnica i s. M. Augustina Dominkoviæ, provincijalnasavjetnica. Vrijeme nove službe zapoèinje na svetkovinuDružbe, Uzvišenje sv. Križa 14. rujna 2015. godine.

.

Domovinske vijestiika

1717. lipnja 2015. broj 24/2015

Biskup Mrzljak pohodio filijalu Mali Otok u župiImbriovecLudbreg, 14.6.2015. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak pohodio je u nedjelju 14. lipnja filijalu Mali Otok užupi Imbriovec u Ludbreškom dekanatu, gdje je blagoslovioobnovljenu mjesnu kapelicu Sv. Antuna Padovanskog ipredvodio sveèano misno slavlje proslave njezina nebeskogzaštitnika. Tom je prigodom biskup Mrzljak ujednoblagoslovio novi kip svetog Antuna, dar župnika vlè. IgoraRadašiæa župljanima iz Malog Otoka.Na slavlju se okupilo oko 200 vjernika. Uz župnika Radašiæas biskupom su suslavili i vlè. Pavao Markaè, dugogodišnjižupnik u Imbriovcu a sada župnik u Svetoj Mariji, te vlè.Mario Kopjar, predstojnik biskupijskog Ureda za sakralnuarhitekturu. Na poèetku misnog slavlja uime mještanadobrodošlicu biskupu uputio je pastoralni vijeænik IvicaBaranašiæ, te darivao biskupa i domaæeg župnikaumjetnièkim radom - slikama obnovljenog zvonika. Na krajumise župnik je zahvalio biskupu na dolasku i svimdonatorima na pomoæi u obnovi. Nakon mise okupljeni su sezadržali na druženju i okrepi koju su pripremili samimještani za proštenje i misno slavlje koje se u toj filijaliodržava jednom godišnje.Kapela je obnovljena iznutra i izvana, najviše je pažnjeposveæeno obnovi zvonika u kojem su, meðu ostalim,elektrificirana zvona solarnom energijom, a za kapelu jenabavljen novi kip sv. Antuna. Kapela je obnovljenasredstvima župljana, Varaždinske biskupije, Opæine Legrad idrugih donatora.

Ðakovo: 19. susret djelatnika u stranaèkom i politièkomživotuNe možemo ostati ravnodušni pred praznim selima, predgradovima koji se prazne jer depopulacija naše domovinepoprima doista zabrinjavajuæe razmjere koji æe se godinamaosjeæati. Ako mladi odlaze, pitanje je tko æe ovdje ostatiživjeti i raditi, a buduænost jednoga naroda ponajviše ovisi omladim generacijama, upozorio nadbiskup HraniæÐakovo, 15.6.2015. (IKA/TU) - Djelatnici u stranaèkom ipolitièkom životu s podruèja Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije okupili su se 15. lipnja na KBF-u u Ðakovu nasvom 19. susretu, gdje su promišljali o moguænostima iogranièenjima rješavanja problema siromaštva na podruèjuSlavonije. Nazoène je pozdravio i susret moderirao prof. dr.Vladimir Dugaliæ, voditelj Ureda za promicanje socijalnognauka Crkve i društvena pitanja Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije, a pozdravnu rijeè uputio je ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Ðuro Hraniæ."Ako prošeæemo središtima gradova vidimo sve više praznihposlovnih prostora u kojima nitko ne radi te se nude u najam.Puno se toga zatvara, a malo otvara. To možda najboljeukazuje na alarmantnu situaciju jer siromaštvo poprimadoista zabrinjavajuæe razmjere", rekao je nadbiskup Hraniæ,dodavši kako se na lokalnoj razini ne vide i ne prepoznajupozitivni pokazatelji koji se spominju na državnoj razini.Ukazao je na veliki problem iseljavanja cijelih obitelji teistaknuo kako je krajnje vrijeme da se upitamo što æe biti sbuduænošæu našega naroda i naše domovine. "Ne možemoostati ravnodušni pred praznim selima, pred gradovima kojise prazne jer depopulacija naše domovine poprima doistazabrinjavajuæe razmjere koji æe se godinama osjeæati. Akomladi odlaze, pitanje je tko æe ovdje ostati živjeti i raditi, abuduænost jednoga naroda ponajviše ovisi o mladimgeneracijama", rekao je nadbiskup.Obraæajuæi se politièarima, kazao je kako su oni preuzeli

najveæu odgovornost za opæe dobro te se od njih oèekuje dastvaraju uvjete za rad. "Politika ne smije biti sama sebisvrhom i svesti se na borbu za vlast i oèuvanje vlastitihpozicija, kako bi se za sebe, svoju obitelj ili èlanove strankepostigle te oèuvale odreðene pogodnosti ili privilegije. Onamora biti velikodušno i samozatajno služenje dobrobitisvoga naroda i svoga kraja. U protivnom se ona prerušava uunutarnjega neprijatelja. Moralna kriza, koja je na osobitnaèin izražena u korupciji, i to onoj politièkoj, kao ipartitokracija, najveæe su zapreke našem razvoju. Na vamapolitièarima je da donosite jasnu strategiju razvoja i da sepotrudite da se jednom dogovoreni i usvojeni planovipoštuju, bez obzira na eventualne stranaèke promjene naèelu nositelja državne ili regionalne vlasti", rekao jenadbiskup te ukazao na "ozbiljnu rak-ranu našegagospodarstva, a to je da državna vlast financijski podržava iprati projekte u županijama i gradovima u kojima su navlasti njihovi stranaèki kolege". Nadbiskup je poruèio da je potrebno zajednièki stati predproblem siromaštva, u pristupanju problemima gledati naopæe dobro te spomenuo neke prioritete – zauzimanje zaracionalniju raspodjelu poticaja i veæe moguænosti zakupa iokrupnjivanja zemljišta, izgradnja infrastrukture, sustavnavodnjavanja, zelena tržnica, organizirani otkuppoljoprivrednih proizvoda, strategija povezivanja zelene iplave Hrvatske, dobra pronatalitetna politika koja stimuliralamlade da ostanu i osnivaju obitelji, te politika koja vrednujeoèinstvo i majèinstvo. Potom je prof. dr. Vladimir Dugaliæ održao predavanje natemu "Slavonija pred izazovima siromaštva". U prvom dijelupredavaè je ukazao na na temeljne uzroke siromaštva idruštvenih podjela u Slavoniji, a u drugom podsjetio na nekatemeljna teološka naèela kojima se politièari moraju voditi usvome djelovanju, osobito u svjetlu smjernica pape Franje.Istaknuvši kako pet slavonskih županija prema svimpokazateljima spadaju meðu najsiromašnije županije u RH,kao pokazatelje zabrinjavajuæeg stanja navodi starenjestanovništva (broj stanovnika tijekom posljednje 4 godinesmanjio se za 13.428 osoba), nezaposlenost i siromaštvo (uSlavoniji je 30,4% nezaposlenih; godišnje se gubi oko 5.000radnih mjesta) te iseljavanje (samo iz Osjeèko-baranjskežupanije tijekom 2013. i 2014. odselilo više od 6.000 osoba,što je 2% stanovništva Županije). Razlozi naglog osiromašenja Slavonije su politièki ipovijesni, istaknuo je prof. dr. Dugaliæ. Politièki su, meðuostalim, maæehinski odnos središnje vlasti prema ovomdijelu HR, saborski zastupnici (27 s podruèja nadbiskupije),raspršeni po strankama i bez zajednièkog stava oko razvojaSlavonije, što je rezultiralo nebrigom o malimgospodarstvima, žrtvovanjem seoskih gospodarstava,izostankom sustavne agrarne politike, zakona o zadrugama,OPG-ovima... "Pomoænici ministara i zamjenici redovitodolaze iz velikih tvrtki i štite njihove interese. S drugestrane, jak je i uvozni lobi te država ne koristi mjere kojeima na raspolaganju kako bi zaštitila domaæu proizvodnju",istaknuo je predavaè te spomenuo i povijesne razloge:nasljeðe komunizma koje je sustavno uništavalo selo,Domovinski rat, niska obrazovna struktura stanovništva… Pad industrijske proizvodnje, depopulacija i nužnostsocijalne pomoæi, stanje sela i poljoprivrede te koruptivnimentalitet i partitokracija doveli su do uistinu zabrinjavajuæesituacije, zakljuèuje predavaè.U drugom dijelu predavanja bilo je govora o osobitomdoprinosu pape Franje. Prof. dr. Dugaliæ osvrnuo se se na 4.poglavlje Papine apostolske pobudnice Evangelii gaudium,naslovljeno Socijalna dimenzija evangelizacije, te jenazoènima razložio tri aspekta Papina govora: teologija dara

Domovinske vijesti ika

18 17. lipnja 2015. broj 24/2015

i darovanosti, èuti vapaj siromaha i nužnost promjenementaliteta. Naveo je i èetiri temeljna principa za izgradnjudruštva te zakljuèuje rijeèima pape Franje: "Svaka crkvenazajednica, ako misli da može mirno gledati svoj posao i neposveæivati kreativnu brigu i djelotvornu suradnju upomaganju siromašnima da žive dostojanstveno i da dopredo svih, naæi æe se u opasnosti da se raspadne, koliko god dagovorila o socijalnim potanjima ili kritizirala vladu. Ona æelako postati plijenom duhovne svjetovnosti, skrivene podkrinkom vjerske prakse, besplodnih susreta i ispraznihrazgovora." (207.) Uslijedila su izlaganja predstavnika pojedinih politièkihstranaka te diskusija i prijedlozi za buduæu suradnju. Tako seu izlaganjima najviše ukazivalo na potrebu decentralizacijena svim razinama, na odgovornost središnje vlasti RH,promjenu izbornog zakona i ovršnoga zakonodavstva,snažno je naglašena potreba za stimuliranjem OPG-ova tešto u tom smislu mogu pomoæi EU fondovi, bilo je govora onovom zakonskom okviru za financiranje poljoprivrede,potrebi bolje suradnja državne vlasti i lokalne zajednice,spremnosti crkvenih vlasti da èuju kritiku vlastitogadjelovanja, o stvaranju slavonskoga lobija. Èula se idejaodržavanja novih susreta politièara, dvodnevnih ilitrodnevnih seminara i rada u radnim skupinama, apredložene su i teme takvih susreta – gospodarstvo,demografska obnova, teritorijalni ustroj, prometnapovezanost Hrvatske… Nazoènima se pridružio i umirovljeni nadbiskup MarinSrakiæ, pokretaè tih susreta, istièuæi kako je potrebno stvaratislavonski lobi, te da bi svi uistinu pred sobom morali imatijedan cilj i jedan ideal, a to je Hrvatska, za koju treba dokraja ustrajati. "Trebamo govoriti o Slavoniji, ali uvijek uperspektivi Hrvatske", poruèuje mons. Srakiæ. Na kraju radnog dijela nadbiskupi su se nakratko susreli sasvim sudionicima i pritom im darovali apostolsku pobudnicupape Franje Evangelii gaudium te doktrinalnu notu osudjelovanju katolika u politièkom životu i javnomdjelovanju.

Kršæani, ne smijete stajati po straniRijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio slavlje zaštitnikaRijeèke nadbiskupije te uruèio Medalje zahvalnosti sv. VidaRijeka, 15.6.2015. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæpontifikalnu misu blagdana sv. Vida, zaštitnika Rijeèkenadbiskupije predvodio je tradicionalno u katedrali Sv. Vidau jutarnjim satima 15. lipnja. Uz kanonike Prvostolnogkaptola na misi je sudjelovao veliki broj vjernika meðukojima i 10 dobitnika Medalje zahvalnosti sv. Vida. Na krajumisnog slavlja nadbiskup je dobitnicima uruèio medalje sdiplomom za njihov predani rad u župama i svjedoèenjevjere u djelatnostima koje svakodnevno obavljaju. Proèitanaje i èestitka koju je povodom proslave blagdana zaštitnikasvoje rodne biskupije uputila predsjednica RH KolindaGrabar Kitaroviæ. U propovijedi nadbiskup je vjernike pozvao na djelovanje izvjere i pomoæ onima koji trpe, posebno na pomoæ mladimaèiji je sv. Vid uzor i zaštitnik. "Nismo pozvani promatrati izdaleka, nego stajati uz Isusa i njegov križ na naèin da sesolidariziramo s onima s kojima se on solidarizira u njihovutrpljenju. A meðu takvima su uvijek bili i mladi, koji su usvakom vremenu i u svakome društvu, pa tako i udanašnjemu, pripadali onima koji su najviše zanemarivani,manipulirani i iskorištavani od onih koji u rukama imajupoluge moæi", rekao je nadbiskup. Muèenika sv. Vida, kojije još kao mladiæ podnio muèenièku smrt zbog vjere u dobaDioklecijanovih progona, istaknuo je kao primjer

djelotvornog svjedoèenja. Potaknuo je vjernike da budu blizu mladim ljudimadanašnjice, od kojih su mnogi njihovi sugraðani, u brojnimproblemima. "Prvo što nam pada na pamet jest izgovor: mitu ne možemo ništa uèiniti, problem trebaju rješavati drugi,oni koji su za to službeno zaduženi. No je li to vjernièki stav,je li to kršæanski odgovor", upitao je nadbiskup, ali i ponudioodgovor. "Sv. Pavao nam poruèuje: Kršæani, ne smijete bitipasivni, ne smijete stajati po strani, promatrati izdaleka onekoji trpe, nego se morate ukljuèiti, umiješati, angažirati,stajati uz njih, kao što su Isusova majka i njegov ljubljeniuèenik stajali uz Isusov križ!" Primjer kako djelovati daje i sam Isus prispodobom osjemenu koje umire kako bi se rodio novi život. "Isus naspoziva da i sami, slijedeæi njega, svojom predanošæu,odvažnošæu i hrabrošæu, budemo sjeme iz kojega æe niknutinovi odnosi, novi svijet, pravedniji i dostojniji èovjeka."Plodovi posijanog sjemena polako rastu i sazrijevaju, ali tasporost vjernike ne smije obeshrabriti, dodao je nadbiskup."Sveti su muèenici to razumjeli i zato su svojompostojanošæu spasili sebe i mnoge kojima su postaliuzorom", zakljuèio je.Na kraju mise sveèano je uruèio Medalje zahvalnosti sv.Vida vjernicima koji dolaze iz župa iz 7 dekanata Rijeèkenadbiskupije, jednog dobitnika odredilo je Povjerenstvo zakatolièke laièke udruge, a dvojicu je izabrao sam nadbiskup.Medalju zahvalnosti sv. Vida dobili su: Zlatko i NikolinaGrabar, župa sv. Filipa i Jakova u Grobniku, Bakarskidekanat; Vlasta Margitiæ, župa sv. Nikole biskupa uKraljevici, Crikvenièki dekanat; Ivka Malnar, župa sv.Antuna Padovanskog u Èabru, Delnièki dekanat; NikolaVuniæ, župa sv. Andrije ap. u Mošæenicama, Opatijskidekanat; Bruno Runko, župa sv. Antuna Padovanskog,Kantrida, Kastavski dekanat; Laura Marinelli, župa sv.Josipa u Rijeci, Prvostolni dekanat; Miljenko Gagro, župasv. Lucije u Kostreni, Trsatski dekanat. Po izborunadbiskupa medalju je dobila Marija Gržiniæ, dugogodišnjadjelatnica u ekonomatu nadbiskupije te dr. med. Ivan Kirin,kirurg - traumatolog. Po izboru Povjerenstva za katolièkelaièke udruge medalju je dobio Mirko Mašina, suradnik ukatedrali sv. Vida. "Sreæa da imamo takvih ljudi kojinesebièno služe Crkvi", rekao nadbiskup nakon sveèanedodjele.

Kardinal Bozaniæ susreo se s muftijom HasanoviæemKardinal istaknuo važnost konkretnih inicijativa u suradnjina podruèju kulture kao put promicanja meðureligijskogdijalogaZagreb, 15.6.2015. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ susreo se u ponedjeljak 15. lipnja spredsjednikom Mešihata Islamske zajednice u RepubliciHrvatskoj zagrebaèkim muftijom dr. Azizom Hasanoviæem.Susret je održan u Islamskom centru u Zagrebu. U razgovoru je istaknuta dobra suradnja Islamske zajednice iKatolièke Crkve u Hrvatskoj. Tom je prilikom muftijaupoznao kardinala s proslavom 100. obljetnice službenogpriznanja islama u Hrvatskoj, u travnju 2016. godine.Kardinal je u razgovoru istaknuo važnost konkretnihinicijativa u suradnji na podruèju kulture kao put promicanjameðureligijskog dijaloga. U kardinalovoj pratnji bili su zagrebaèki pomoæni biskupIvan Šaško i moderator Nadbiskupskoga duhovnog stolamons. Nedjeljko Pintariæ, a u pratnji muftije direktorIslamske gimnazije u Zagrebu Mevludi Arslani te tajnikMešihata i šef Ureda muftije Nermin Botonjiæ, izvijestio jeTiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.

Domovinske vijestiika

1917. lipnja 2015. broj 24/2015

Nadbiskup Barišiæ na proslavi Dana splitskog SveuèilištaSplit, 15.6.2015. (IKA) – Sveuèilište u Splitu sveèano je 15.lipnja u velikoj dvorani Medicinskog fakulteta proslavilosvoj Dan i 41. obljetnicu osnutka. Meðu brojnim uzvanicimabili su i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ te rektorHrvatskoga katolièkog sveuèilišta dr. Željko Tanjiæ. Uzpozdravni govor i èestitke Sveuèilištu nadbiskup Barišiæistaknuo je kako sveuèilišni kampus u duhu svoga zvanja iposlanja ne može biti otok i kroz zajedništvo fakulteta,profesora, studija i studenata predstavlja otvorenost društvu itako gradi naprednije i humanije društvo. Poželio je da uduhu zajedništva, tehnièke i znanstvene osposobljenosti irasta u izvrsnosti i humanosti osposobljava mlade struènjakete da Sveuèilište u Splitu bude sve više europska sredina, asve manje da odgaja naše struènjake za europske sredine. Upovodu Dana Sveuèilišta dodijeljena su priznanja najboljimstudentima i zaslužnim profesorima meðu kojima je i modon Šime Maroviæ, izvanredni profesor Katolièkogabogoslovnog fakulteta u Splitu. U sklopu programa proslaveuprilièeno je sveèano potpisivanje Sporazuma o suradnjiizmeðu Sveuèilišta u Splitu i dionika Programapostakademskog zapošljavanja.

Rijeka: Kardinal Puljiæ predvodio središnje misno slavljena svetkovinu sv. VidaRijeka, 15.6.2015. (IKA) - Rijeèka nadbiskupija i gradRijeka proslavili su u ponedjeljak 15. lipnja svetkovinusvoga nebeskog zaštitnika sv. Vida. Sveèanu procesiju kojaje krenula iz katedrale duž najpoznatije rijeèke šetnice Korzado Trga rijeèke rezolucije na kojemu se nalazi najstariji kipsv. Vida, predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljiæ u zajedništvu s rijeèkim nadbiskupom imetropolitom Ivanom Devèiæem, biskupima Rijeèkemetropolije, pomoænim zagrebaèkim biskupom iizaslanikom kardinala Josipa Bozaniæa mons. MijomGorskim, izaslanikom zadarskog nadbiskupa don IgoromIkiæem te brojnim sveæenicima. Nadbiskup Devèiæ uputio je èestitku u povodu blagdana sv.Vida svim graðanima grada Rijeke na èelu sgradonaèelnikom Vojkom Obersnelom, te izrazio zahvalukardinalu Puljiæu što se odazvao pozivu da predvodi sveèanoeuharistijsko slavlje. Èestitao mu je na vrlo uspješnojorganizaciji posjeta pape Franje Sarajevu i ispaæenomnarodu Bosne i Hercegovine, kazavši da je Sveti Otac uSarajevu sve ohrabrio i pozvao na put mira, zajedništva ijednakih prava za sve, kao jedini put dostojanstva èovjeka. Na kraju je izrazio želju da misno slavlje na blagdan sv.Vida bude poticaj svima da "budemo strastveni, ustrajni istrpljivi graditelji mira i zajedništva u sredinama u kojimaživimo i radimo. Neka bi naš Gospodin po zagovoru sv.Vida muèenika dao da u drugom èovjeku i naroduprepoznajemo sebe, svoje lice, svoje srce, svoju dušu, kakoreèe papa Franjo, te da tako prosvijetljeni, postojano èinimojedni drugima ono što želimo da drugi nama èine, u èemu seupravo, prema Papi, sastoji 'istinska pravednost'". Sv. Vid postao je identitet grada Rijeke koji je u prošlostinosio njegovo ime, kazao je na poèetku propovijedi kardinalPuljiæ. "Mijenjale su se države, vlasti, ali identitet je ostao.Davno je to bilo kada je živio i bio muèen mladi sv. Vid, noon i danas živi i okuplja, pa i smo tako i danas došli izpoštovanja prema njemu." Govoreæi o odrastanju sv. Vida istaknuo je kako svi dobroznamo što znaèi imati oslonac u životu. U nesigurnostivremena u kojemu živimo lijepo je osjeæati se podzagovorom ovoga sveca koji nije u obitelji odgajan u vjeri,ali je usvojio povjerenje u Isusa Krista ne bojeæi se svih

muka. Nije lako ostati ustrajan i vjeran. Sv. Vid nije se bojaoni kotla vrelog ulja i njegova vjernost Kristu treba nam bitivrijedna divljenja, kazao je kardinal. "Uskrsli Krist usvojio je sv. Vida, zavolio ga i vjeran muostao. Tako i èovjek, kad voli - ništa mu nije teško!" S tim uvezi, trenuci žrtvovanja i trpljenja su dragi trenuci i slatkemuke jer to èinimo iz ljubavi, poruèio je vrhbosanskinadbiskup. "Snagu ustrajnosti i izdržljivosti crpimo izljubavi prema Bogu. Moramo se zapitati gdje se odgajamoza tu ljubav? Kako rasti u toj ljubavi? Nema ljubavi bezžrtve, pa ni roditeljske ljubavi i odgoja, jer ako su roditeljisebièni - to æe se odraziti i na dijete." Trebamo vrednovatiljubav koju primamo u obitelji, jer èovjek ne raste kaoèovjek ako nema ljubavi. "Kad dijete gleda roditelje kako sevole, kada vidi da su spremni žrtvovati se, tada dijete uèikako ljubiti."Upozorio je na nedostatak komunikacije kao glavni uzrokbraènih kriza. Ta komunikacija odražava se i na odgojdjeteta koje u obitelji poèinje s pripravom za brak. Braènakriza poèinje onoga trena kada prestane komunikacija ipraštanje, a to mjesto zauzimaju oholost i sebiènost.Takoðer, brak je sveto zajedništvo darivanja života jerbuduænost grade oni koji su spremni žrtvovati se i darivatiživot, kazao je kardinal, upozorivši na pad nataliteta. U nastavku je naglasio kako moramo u svijetu biti ono štojesmo, biti kršæani i svoj identitet svjedoèiti u sredini u kojojživimo. To je i papa Franjo poruèio mladima u Sarajevu, ami moramo biti svjesni tog identiteta. Moramo se povesti za Isusovim rijeèima u kojima naspoziva da uzmemo svoj križ i krenemo za Njim. Nije lakonositi križ, to može samo onaj koji ljubi Isusa Krista,istaknuo je kardinal. Vjernike je pozvao da s mise odusvojim domovima opredijeljeni za Krista. Podsjetio je na teška vremena nakon drugoga svjetskog ratakada su, unatoè teškim situacijama, ljudi imali pouzdanja uBoga i govorili: "Dat æe Bog..." Tog pouzdanja treba namdanas, poruèio je kardinal. Zakljuèujuæi propovijed istaknuoje da sv. Vid nije slika, nego izazov koji æe nam pomoæi davidimo da smo Kristovi.Po završetku misnoga slavlja Katolièki skauti Rijeèkenadbiskupije obnovili su svoja obeæanja. Na proslavisvetkovine okupili su se predstavnici gradske vlasti, kao ibrojne katolièke zajednice i udruge koje djeluju u gradu naRijeèini. Pismenim putem èestitke u povodu blagdana sv. Vida uputilisu: predsjednica Republike Hrvatske Kolinda GrabarKitaroviæ, prefekt Kongregacije za kler i sjemeništa uVatikanu kardinal Beniamino Stella, zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ, apostolski nuncij na Arapskompoluotoku sa sjedištem u Kuvajtu nadbiskup Petar Rajiè,predstojnik Ureda za liturgiju - Kongregacije za bogoštovljei disciplinu sakramenata u Vatikana benediktinski opatKristofer Zielinski, splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ te drugi biskupi isveæenici koji su to uèinili usmenim putem i kojima jenadbiskup Devèiæ zahvalio.

Zagreb: Završni susret polaznika trajne formacijesveæenikaZagreb, 16.6.2015. (IKA) - Završni susret polaznika trajneformacije sveæenika održan je u utorak 16. lipnja u župiDobrog Pastira u Brestju. Na susretu su pod predsjedanjemzagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæasudjelovali i zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško te preè.Josip Kuhtiæ kojima je povjerena briga za trajnu formacijusveæenika.

Domovinske vijesti ika

20 17. lipnja 2015. broj 24/2015

Meðunarodna konferencija voditelja djeèjih domovaO temi konferencije "Zaèarani krug ovisnosti o sustavusocijalne skrbi" govorili su predavaèi iz Hrvatske, Bosne iHercegovine, Èeške, Maðarske i PoljskeZagreb, 16.6.2015. (IKA) - U organizaciji Zemaljskeprovincije Viteškog reda sv. Vaclava i Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije 15. lipnja u prostorijama Nadbiskupskogaduhovnog stola u Zagrebu održana je 10. meðunarodnakonferencija voditelja djeèjih domova. O temi konferencije"Zaèarani krug ovisnosti o sustavu socijalne skrbi" govorilisu predavaèi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Èeške,Maðarske i Poljske. Sudionike konferencije, meðu kojima su bili pomoænicaproèelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe sinvaliditetom Romana Galiæ, provincijal Zemaljskeprovincije Reda sv. Vaclava u Republici Hrvatskoj ZlatkoStahuljak, ravnateljice i suradnice Centara za socijalnu skrbGrada Zagreba i okolice te predstavnici institucija iorganizacija koje se bave korisnicima usluga socijalne skrbina poèetku su pozdravili ravnateljica zagrebaèkog Caritasa s.Jelena Lonèar, kancelarka Zemaljske provincije Reda sv.Vaclava u Republici Hrvatskoj Ivanka Stahuljak i zagrebaèkipomoæni biskup Valentin Pozaiæ kao izaslanik zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa i predsjednikNadzornog vijeæa Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije koji jeujedno otvorio konferenciju. Svoja iskustva i razmišljanja vezano za problem ovisnosti osustavu socijalne skrbi iznijeli su predsjednica HUSR-aŠtefica Karaèiæ (Hrvatska), rimokatolièki biskupijski dekanmons. Radek Jurneèka (Èeška), viši savjetnik u Uredu zasocijalnu skrb Jozsef Koch (Maðarska), ravnateljica Maleškole, Vareš s. Snježana Paviæ (Bosna i Hercegovina),zamjenik ravnatelja doma za mlade u Zgorzelcu mons.Mariusz Karmasz (Poljska) i socijalna radnica u CaritasuZagrebaèke nadbiskupije Milena Bilopavloviæ (Hrvatska). Tijekom rasprave koja je uslijedila nakon predavanjasudionici su zakljuèili kako su problemi u svim državamaslièni te da se svi nalaze pred brojnim izazovima od kojih jenajveæi kako pokrenuti/promijeniti sustav koji æe korisnikeod pasivnih primatelja socijalnih usluga pretvoriti u aktivnesudionike koji bi, uz kvalitetnu podršku i praæenje, bilisposobni i motivirani sami iziæi iz zaèaranog kruga ovisnostio sustavu socijalne pomoæi. Na kraju konferencije nazoènima se obratio veliki meštarmeðunarodne nevladine organizacije Viteški red sv. VaclavaMilan Rydlo, zahvalivši domaæinu na organizaciji igostoprimstvu. Konferenciju je zatvorio predsjednik Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije mons. Juraj Jerneiæ, posebno iskazujuæipohvale i ohrabrenje svima koji se zalažu za èovjeka upotrebi. Konferenciju je bodovala Hrvatska komora socijalnihradnika sukladno Pravilniku o sadržaju, rokovima i postupkutrajnog usavršavanja i provjere struènosti. Za sudionike iz inozemstva zagrebaèki Caritas organizirao je16. lipnja posjet crkvi Sv. Marije Jeruzalemske na TrškomVrhu i u nacionalno svetište Majke Božje Bistrièke.

.

Ramazanska poruka muftije HasanoviæaDanas kada na mukama obespravljenih, potlaèenih iprotjeranih sa svojih ognjišta raste zarada organiziranogkrijumèarenja ljudima, dajuæi im lažnu nadu u bolje sutra ibolje negdje, moramo diæi svoj glas u zaštiti nemoænih islabihZagreb, 16.6.2015. (IKA) – Predsjednik Mešihata islamskezajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz Hasanoviæ uputio jeramazansku poruku u kojoj istièe da je "Ramazan i posebnaprigoda da preispitamo svoj odnos prema sebi, svojojobitelji, užoj i široj Zajednici, prema svekolikoj zajednicimuslimana". "Svjesno ili nesvjesno urušava se obitelj, tražijoj se alternativa, pribjegava se naèinu života koji jeneprirodan za èovjeka, a samim tim i Bogu mrzak. Sve što jeBogu drago u prirodi je èovjeka. Nažalost, beživotna tijelaplutaju Sredozemljem, mnogobrojne su migracije, veliki sumeðuetnièki antagonizmi i sukobi unutar muslimanskogsvijeta uzrokovani siromaštvom koje je plod korupcije,izrabljivanja, neodgovornih osoba i nakaradnih sustava kao i'vjeènih vladara', èinjenica je nad kojom se svaki odgovornièovjek na zemaljskoj kugli, bez obzira kojoj vjeri ilisvjetonazoru pripadao, mora zabrinuti. Dijelim zabrinutostodgovornih ljudi, zazivam Božju pomoæ i zaštitu svima kojitrpe i pate ma gdje bili i živjeli te kojoj vjeri, naciji ili bilokojoj drugoj odrednici pripadali. Svi su ujedinjeni u boli, ami svi moramo biti ujedinjeni u molitvi i svakoj drugojpomoæi", istièe muftija. "Danas kada na mukama obespravljenih, potlaèenih iprotjeranih sa svojih ognjišta raste zarada organiziranogkrijumèarenja ljudima, dajuæi im lažnu nadu u bolje sutra ibolje negdje, moramo diæi svoj glas u zaštiti nemoænih islabih. Danas više nego ikada potrebna nam je meðusobnaljubav, uzajamno poštivanje, razumijevanje i uvažavanje, nataj naèin æemo sprijeèiti one koji na razlièitostima želeproizvoditi sukobe. Ramazan nam mora probuditi nadu ioptimizam jer Božja milost i oprost koja se izlijeva naNjegova stvorenja u ovom mjesecu to nam omoguæava",poruèuje muftija. Vjernice i vjernike potaknuo je da iskoriste blagodatiramazana upotpunjujuæi svoje obveze prema sebi, obitelji iIslamskoj zajednici. "Znajte da jedno dobro uèinjeno djelo uovom mjesecu vrijedi kao od sedamdeset do sedam stotinaistih izvan njega", istièe muftija. U poruci navodi da MešihatIslamske zajednice u ovoj godini stipendira 96 uèenika istudenata na svim fakultetima u Hrvatskoj i za to je osiguraofond od 528.000 kn. Budite i vi od onih koji svojimdavanjem podupirete našu mladež da se kvalitetno školujejer je to najveæe bogatstvo naše zajednice. To je buduænostnaša i potvrda prvog imperativa muslimanu, a to je "Ikre'-Uèi", potièe muftija Hasanoviæ. U poruci istièe i da je pred Islamskom zajednicom punoizazova kojima valja odgovoriti poèevši od odgoja iobrazovanja najmlaðih, preko infrastrukturnih projekata kojise nameæu kao nasušna potreba do predstavljanja islamaonakvim kakav on jeste, a ne onakvim kakvi neki žele dabude pa ga tako i predstavljaju.

Domovinske vijestiika

2117. lipnja 2015. broj 24/2015

Crkva u Hrvata

Graditelji mira: pomireni sami sa sobom i BogomOsvrt biskupa Vukšiæa na Papin posjet SarajevuSarajevo, 8.6.2015. (IKA) – Osvrt na pohod pape Franje, aosobito na geslo pohoda "Mir vama" u razgovoru zaInformativnu katolièku agenciju dao je vojni ordinarij uBosni i Hercegovini Tomo Vukšiæ.Na pitanje što je za njega osobno znaèio pohod, biskupVukšiæ je rekao "prije svega je za mene kao sveæenika, kaobiskupa, još prije toga kao vjernika Papin posjet u tomsmislu da sam ovdje u Sarajevu imao priliku služiti misuzajedno s Petrom naših dana." Biskup je pojasnio kako sepuno puta uz papina putovanja veže puno drugih stvari panekako se dogaða da u drugi plan bude stavljeno ovo prvoposlanje. Ne mislim da itko to èini namjerno, negojednostavno uslijed ove medijske buke i traženja obiènihinformacija bude zaboravljeno to kljuèno. Druga stvar kojami je važna da je on svojim dolaskom, okupljenimvjernicima pružio poruku nade, ohrabrio ih u njihovomvjernièkom životu i svjedoèenju. Pogotovo je u psihološkomsmislu to važno za one katolike koji žive u manjinskimpodruèjima gdje su èesto osamljeni. Jedan ovakav dolazak,jedna ovakva poruka zaista je veliko ohrabrenje. I u tomsmislu od iznimno velike važnosti, naglasio je biskupVukšiæ. Nadalje, kao važnim uz ovaj pohod ukazao je naPapinu poruku za suradnjom, za dijalogom, zameðureligijskim dijalogom, za ekumenizmom, te pojasniokako je sve to na neki naèin pastoralni put Crkve, posebicenakon Drugog vatikanskog sabora. No, nastavio je "usredinama kakva je ova naša viševjerska, višenarodna,višejezièna te vrednote dobivaju dodatnu snagu i potrebno ihje stalno naglašavati".To su stvari koje su mi se vrlo dopale, a koliko æe sve tozaživjeti nakon što je Papa otišao, koliko æe ljudi na svimtim podruèjima koja su spomenuta papine rijeèi, papineporuke koje su èuli zaista i poslušati, pa pretvoriti u svoježivotne programe i nastojat da se to ostvari to æemo vidjeti.U svakom sluèaju bilo je potrebno da doðe, i vrlo je dobroda je došao, a sve ostalo na nama koji živimo ovdje, rekao jebiskup.Geslo Papina posjeta Sarajevu "Mir vama" bilo bi krivotumaèiti samo u smislu društvenoga mira, u smislu zazivanjaodsutnosti rata. Sve su to vrednote koje su vrlo važne i okokojih se trudimo i oko kojih nastojimo, meðutim sve se onemogu ostvariti samo ako zaživi onaj mir koji je Isus želio ihtio dati svim ljudima, tj. mir savjesti, mir srdaca, mir duša,mir osoba. Zbroj tako smirenih ljudi, tako smirenih savjestijednostavno æe proizvesti društveni mir, odsutnost rata,rekao je biskup, te istaknuo kako je on osobno taj Papinpoziv doživio iznad svega u religioznom smislu, a tek ondakao potrebu društvene nadgradnje, jer "bilo koji govor omiru ako nije utemeljen na onom prethodnom što je Isusželio, niti može dugo trajati, niti može imati svoju unutrašnjuvrijednost". U tom je kontekstu podsjetio, kako šutnja oružjamože biti zagarantirana samo tamo gdje je zbroj svih onihpotencijalnih nositelja toga oružja u stanju da ne osjeæapotrebu za nošenjem toga oružja niti potrebu za uporabomsile da èini nasilje prema drugima.Stoga je ponovio, da se trajni mir može proizvesti samo akose ljudi pojedinci izmire sami sa sobom i s Bogom.Mi ovdje u BiH bez obzira na ove lijepe poruke i bez obzirana sva nastojanja dobrih i poštenih ljudi još uvijek èekamoda se dogodi pravedna raspodjela društvenih dobara. Kad tokažem ne mislim samo na materijalne stvari, mislim prije

svega na pravo na dostojanstvo, pravo na školstvo, pravo namedije, pravo na ravnopravno politièko djelovanje, pravo nato da se glasaèko pravo jednoga naroda poštuje i tako bimogli nizati do u beskraj razlièite primjere potrebe da sedogodi pravedna raspodjela, a to još ovdje nije uèinjeno istoga je zaista bilo potrebno da se govori o miru, zakljuèio jebiskup Tomo Vukšiæ.

Susret voditelja hrvatskih katolièkih zajednicasjeverozapadne EuropeLondon, 10.6.2015. (IKA) - Susret voditelja hrvatskihkatolièkih zajednica sjeverozapadne Europe održan je 10.lipnja u Londonu. U radnom dijelu skupa delegat vlè.Stjepan Èukman (Zagrebaèka nadbiskupija) izvijestio je osastanku Vijeæa HBK i BK BiH za inozemnu pastvu, kao iprilikama u Hrvatskoj katolièkoj misiji (HKM) u Nici, kojeje voditelj. O životu i radu u drugim hrvatskih katolièkimzajednicama izvijestili su voditelji: o. Tomislav KraljeviæOP, HKM Pariz, o. Tomo Aðiæ (OFM-Sarajevo) HKMBruxelles, o. Juro Tokaliæ (OFM-Sarajevo) Hrvatskakatolièka župa Rotterdam i o. Ljubomir Šimunoviæ (OFM-Split) HKM London. Susretu se pridružio i dr. TomislavMarkiæ, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. Uduhu zajedništva razgovaralo se o radostima i poteškoæamapastoralnog djelovanja medu Hrvatima sjeverozapadneEurope.

Skopje: Akademija posveæena Josipu Jurju StrossmayeruPredavanje održao ðakovaèko-osjeèki nadbiskup ÐuroHraniæSkopje, 11.6.2015. (IKA/KTA) - U prostorijamaMakedonske akademije znanosti i umjetnosti u Skopjuodržana je 11. lipnja sveèana akademija posveæena JosipuJurju Strossmayeru prigodom 200. obljetnice roðenja i 110.obljetnice smrti.Sveèanosti su nazoèili mnogi uglednici kulturnog idruštvenog života grada Skopja, meðu kojima i predsjednikRepublike Makedonije Ðorðe Ivanov, skopski biskup iapostolski egzarh Kiro Stojanov, predsjednik akademijeZnanosti i umjetnosti akademik Blaže Ristovski, te gost inasljednik biskupa Josipa Jurja Strossmayera ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, koji je održao prigodnopredavanje.Nadbiskup Hraniæ se na poèetku predavanja osvrnuo nakratki pregled lika i djela biskupa Strossmayera, istièuæi daje on bio jedinstvena pojava u hrvatskoj politici i kulturiXIX. stoljeæa. "Školovan u velikim kulturnim središtima -Pešti i Beèu, nekoliko je puta proputovao Europu. Širokenaobrazbe, govorio je latinski, njemaèki, francuski,talijanski, a ponešto i maðarski jezik. Bio je odlièangovornik. Doktorirao je filozofiju i teologiju, a godine 1850.zareðen je za ðakovaèkoga i srijemskoga biskupa. Bio jesvestrana osoba, tj. teolog i filozof, humanist i vizionar,domoljub i rodoljub, politièki i kulturni, prosvjetni igospodarski djelatnik, inicijator brojnih pothvata i mecena,donator i dobrotvor institucija i pojedinaca koji je sve svojeintelektualne i fizièke sposobnosti ugradio u crkveno inacionalno, kulturno i politièko dobro hrvatskog i drugihnaroda. Geslo njegova cjelokupnoga djelovanja bilo je 'Sveza vjeru i domovinu'. Njime je odmah na poèetku svojebiskupske službe dao do znanja da æe u ta dva podruèja

Crkva u Hrvata ika

22 17. lipnja 2015. broj 24/2015

(vjera i domovina) uložiti sve svoje talente. Drugo geslo,koje ga je vodilo u njegovu bogatom mecenatskom radu biloje 'Prosvjetom k slobodi'. Temeljne odrednice djelovanjabiskupa J.J. Strossmayera bile su borba za ujedinjenjehrvatskoga naroda i suverenost Hrvatske, potom rad nauzajamnosti i zajedništvu te pokretanje preporoda svihslavenskih naroda na temeljima duhovne i kulturne baštinesvetih Æirila i Metoda. U skladu sa svojim geslom'Prosvjetom k slobodi!' smatrao je da se slavenski narodi, dabi stali ravnopravno uz bok Germanima i Romanima, morajukulturno uzdiæi te da je zato potrebno osnivati obrazovne,znanstvene i kulturne ustanove, financijski podupiratiobrazovanje mladih i sposobnih ljudi, odgajati domaæuinteligenciju unutar svakoga naroda i boriti se za politièkusamostalnost, a na crkvenom planu snažiti crkvenozajedništvo ili barem veze s Rimskom crkvom. Zato jenjegovao veze s Èesima, Poljacima, Slovacima, Slovencima,Bugarima, Rusima, Srbima i dakako s vama Makedoncima,koji ste u njegovo vrijeme bili potpuno pritisnuti od turske igrèke vlasti, a iz perspektive Zapadne Europe promatrani,nažalost, tek kao dio bugarskog nacionalnog korpusa", kazaoje nadbiskup Hraniæ izmeðu ostaloga, te je na kraju uputiorijeèi zahvale organizatorima susreta i obilježavanja 200.obljetnice roðenja i 110. obljetnice smrti biskupaStrossmayera i svima koji u Makedoniji èuvaju uspomenu naljubav biskupa Strossmayera. "Vjerujem da æe i ovopridonijeti snaženju prijateljstva izmeðu naših dvajuprijateljskih i bratskih naroda i molim da dobri Bog našenarode blagoslovi i u naše dane velikanima kao što su biliDmitar i Konstantin Miladinov te biskup Strossmayer",rekao je nadbiskup Hraniæ.

Alarmantno smanjenje broja katolika u entitetuRepublike SrpskeNa podruèju Republike Srpske, koje obuhvaæa 49% teritorijaBiH, prema crkvenim statistikama od 31. prosinca 2014.živjelo je samo 9.355 katolika što znaèi da je broj katolikana tome podruèju smanjen za 93,87% u odnosu na njihovprijeratni brojSarajevo, 11.6.2015. (IKA/KTA) - Nakon što su mediji,meðu kojima i portal Vijesti.ba, prenijeli izjavu predsjednikaRS Milorada Dodika od 7. lipnja da je „od 70.000 vjernikana stadionu 'Koševo' bilo samo 1.000 iz Sarajeva, dok suostali došli iz drugih krajeva" kao i da „u tom gradu danasnema kršæana, jer su oni protjerani u proteklom ratu",Katolièka tiskovna agencija Biskupske konferencije BiHzamolila je podatke iz Ureda za prijavu hodoèasnika.Prema podacima iz spomenutog Ureda, na misi s papomFranjom na Olimpijskom stadionu Koševo iz Sarajevskogdekanata sudjelovalo je 6.409 hodoèasnika odnosno iz gradaSarajeva 6.244 vjernika. Prema crkvenim statistikama od 31.prosinca 2014., u Sarajevskom dekanatu živjelo je 12.370katolika, a u gradu Sarajevu 12.026 katolika. Buduæi da jebroj katolika u Sarajevu više nego prepolovljen u odnosu nabroj prije nedavnoga rata te da se posljednjih godina taj brojstalno smanjuje, može se reæi da je stanje zabrinjavajuæe i dabi se svi nadležni, umjesto uopæenih izjava, morali timpitanjem ozbiljno pozabaviti.Meðutim, stanje s brojem katolika u dijelu Bosne iHercegovine u entitetu Republike Srpske može se nazvatikatastrofalnim. Naime, na tom dijelu, koji obuhvaæa 49%teritorija BiH, prema crkvenim statistikama od 31. prosinca2014. živjelo je samo 9.355 katolika što znaèi da je brojkatolika na podruèju RS smanjen za 93,87% u odnosu nanjihov prijeratni broj. Tako je iz dijela Banjoluèke biskupije,koji se nalazi na teritoriju Republike Srpske, na misnom

slavlju na Koševu bilo samo 660 katolika. Buduæi da je veæidio od 9.355 katolika u starijoj dobi, može se konstatirati daprijeti potpuni nestanak katolika u tome dijelu BiH akodržavne, entitetske i lokalne vlasti ne promijene svoj odnos iako ne prestane trajna, gotovo grobna šutnja najveæeg brojahrvatskih predstavnika u vlasti u BiH kada je rijeè okatolicima Hrvatima u tom entitetu, piše Katolièka tiskovnaagencija BK BiH.

Novi ðakoni Hrvatske salezijanske provincijeTorino, 13.6.2015. (IKA) - Hrvatska salezijanska provincijasv. Ivana Bosca postala je 13. lipnja u bazilici MarijePomoænice u Torinu bogatija za dvojicu novih ðakona.Polaganjem ruku i posvetnom molitvom torinskognadbiskupa Cesara Nosiglija zareðeni su don DavidLeskovar, rodom iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marijeiz Pregrade, te Branko Bendra, rodom iz župe sv. Brcka uBrckovljanima. Uz dvojicu hrvatskih ðakona, zareðeno jedrugih 14 mladih salezijanaca iz Italije, Malte i Bjelorusije.Uz mnoštvo subraæe iz Hrvatske koji su koncelebrirali, usveèanom misnom slavlju sudjelovali su hrvatski provincijaldon Pejo Orkiæ te provincijalni vikar i povjerenik za odgojdon Milan Ivanèeviæ.Nadbiskup je reðenicima istaknuo važnost služenja koje jeglavna karakteristika ðakonske službe. Ova godina je i 200.obljetnica don Boscova roðenja te je nadbiskup pozvaomlade reðenike da po primjeru sv. Ivana Bosca nasljedujuKrista služeæi mu u siromašnim mladima. "Pozvani ste bitisvjedoci i nositelji Božje ljubavi mladima, nosioci vjere,nade i ljubavi onima koje susreæete", rekao im je nadbiskup.Istaknuo im je i vjernost duhu molitve u obdržavanju službeèasova: "Ne možemo biti Isusovi apostoli ako zaboravimoda smo prije svega uèenici. Apostolat svakog kršæanina, patako i ðakona, svoj izvor može imati samo u prisnom iprijateljskom odnosu s Gospodinom". Nadbiskup je pozvaomlade da primjer mladih reðenika bude i njima nadahnuæe ipoticaj u traženju Božje volje u njihovu životu te da ukolikoih Gospodin poziva da se ne boje velikodušno odgovoriti mui tako slijediti Krista služeæi Crkvi i narodu Božjem.

Kelkheim: Djeèji festival "Mikrofon je vaš"Kelkheim, 14.6.2015. (IKA) - Tradicionalni Djeèji festival"Mikrofon je vaš" okupio je 14. lipnja u Kelkheimu 17izvoðaèa iz hrvatske katolièke župe Main-Taunus/Hochtaunus, Frankfurta i Offenbacha. Župnik fraMarinko Vukman pozdravio je mlade izvoðaèe, roditelje irodbinu te istaknuo kako su veæina djece i mladi kojinastupaju roðeni u Njemaèkoj i nije im lako pjevati nahrvatskom jeziku. "Kroz pjesmu uèe svoj materinski jezik istvaraju nova prijateljstva i lijepe uspomene koje æe im ostaticijeli život", rekao je fra Marinko, dodavši kako je "festivaltakoðer prigoda da mnoga djeca i mladi otkriju svoje talentei da ih njeguju."Prvu nagradu festivala po ocjeni struènoga žirija osvojile suLaura i Katarina Kapoviæ, drugu Vivien Mijiæ, a treæuMarija Jonjiæ. Publika je prvo mjesto dodijelila TereziLonèar, drugo mjesto osvojile su Dolores Bartuloviæ iMariela Keško, a treæe Valeria Vranjkoviæ. Zanajsimpatièniju izvedbu pjesme nagraðena je GabrijelaAnušiæ. Svi natjecatelji dobili su prigodne darove, a posebnopobjednici žirija i publike.

Crkva u Hrvataika

2317. lipnja 2015. broj 24/2015

Inozemne vijesti

Papa se susreo s PutinomVatikan, 10.6.2015. (IKA) - U sklopu posjeta ruskompaviljonu Svjetske izložbe Expo u Milanu ruski predsjednikVladimir Putin 10. lipnja popodne po drugi put susreo se uVatikanu s papom Franjom. Razgovor, tijekom kojega suposebno razmotrili stanje u Ukrajini, Siriji i Iraku, trajao jepedesetak minuta. Istodobno se ruski ministar Sergej Lavrovsusreo s tajnikom za odnose s državama Svete Stolicenadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, jer sedržavni tajnik kardinal Parolin nalazi u posjetu ArapskimEmiratima. U kontekstu svjetske situacije, kao što je bilopredviðeno, razgovor je bio usredotoèen na sukobe uUkrajini i stanju na Bliskom Istoku. Papa i ruski predsjedniksu se složili – prema priopæenju Tiskovnog ureda SveteStolice - da je "potrebno zauzeti se iskrenim i velikimnaporima za ostvarenje mira". Suglasili su se da sve stranemoraju nastojati provesti sporazume postignute u Minskuprema kojima treba izmeðu ostaloga odmah prestatioružanim sukobima, povuæi vojsku i s jedne i druge strane,omoguæiti Europskoj organizaciji za suradnju i gospodarskirazvoj nadzor te nastojati stvoriti ozraèje dijaloga. Papa jetražio i omoguæavanje pružanja humanitarne pomoæi,slobodan pristup humanitarnih djelatnika kriznim mjestima idoprinos svih strana progresivnom popuštanju u napetostimana tom podruèju.Što se tièe sukoba na Bliskom Istoku, posebno na podruèjuIraka i Sirije, Papa i Putin su se suglasili da je "hitnopotrebno nastojati uspostaviti mir uz konkretno zauzimanjemeðunarodne zajednice, jamèeæi u meðuvremenu potrebneživotne uvjete svim društvenim sastavnicama, ukljuèujuæivjerske manjine, a posebno kršæane". Papa je Putinupoklonio, kako je rekao ravnatelj Tiskovnog ureda SveteStolice o. Federico Lombardi, primjerak apostolskepobudnice Evangelii gaudium te medalju, rad umjetnikaGuide Veroija na kojoj je prikazan anðeo mira i koji pozivana solidarnost i mir utemeljen na pravednosti. Putin jeSvetom Ocu uzvratio ruènim radom sa zlatnom èipkom kojiprikazuje glasovitu crkvu Krista Spasitelja u Moskvi, koja jebila razorena u doba Sovjetskog Saveza, a sada jeobnovljena. Putin je na oproštaju istaknuo kako je za njegabila velika sreæa i èast ponovno se susresti s papom Franjom.

Deseta sjednica Vijeæa kardinalaPredloženo osnivanje novog Sudskog odsjeka u Kongregacijiza nauk vjere - Prihvaæena studija izvedivosti vezana uzreformu medijskih ustanova Svete Stolice koja predviðazadržavanje zaposlenika i objedinjavanje ustanova -Ordinarijima iz cijeloga svijeta poslana obavijest opredstojeæoj Papinoj enciklici te su im u vezi s tim ponuðeniprijedlozi i pomagalaVatikan, 10.6.2015. (IKA) – Deseta sjednica Vijeæakardinala održana je od 8. do 10. lipnja u Kuæi Svete Marte uVatikanu. Sveti Otac bio je prisutan na svim sastancima uponedjeljak i utorak, ujutro i popodne, a u srijedu ujutro nijemogao sudjelovati zbog redovne opæe audijencije. Sastankunije mogao pribivati mons. Laurent Monsengwo Pasinya.Prvi dan bio je posveæen velikim djelom pregledu Nacrtapreambule nove Konstitucije. Nacrt æe se dodatno razraditi.Kardinal Pell, proèelnik Tajništva za ekonomiju, predstavioje informativni izvještaj u vezi reformi financija. Podsjetio jena imenovanje novog glavnog revizora i odobrenje novogStatuta za mirovinsko osiguranje i dovršetak popisa tijela

koja æe se podvræi nadzoru Vijeæa za ekonomiju, kako jepredviðeno njegovim Statutom.Takoðer je izvijestio o tri nove inicijative Vijeæa zaekonomiju, kojim su formirane tri radne skupine: za analizuprihoda i investicija; za upravljanje ljudskim resursima; te zaprouèavanje postojeæih informatièkih sustava, njihovekompatibilnosti i uèinkovitosti. Na kraju je govorio o raznimpostojeæim aktivnostima Tajništva za ekonomiju.U poslijepodnevnom dijelu sastanka 8. lipnja Vijeæekardinala prihvatilo je izvještaj kardinala Seana PatrickaO'Malleya, OFM Cap. u kojem je sadržan prijedlog zaSvetog Oca u pogledu optužbi za zloporabu položaja odstrane biskupa vezane uz zlostavljanje maloljetnika, koje jepripremilo Papinsko povjerenstvo za zaštitu maloljetnika.Izvještaj kardinala O'Malleya ukljuèuje takoðer prijedlogvezan uz optužbe za seksualno zlostavljanje maloljetnika iranjivih odraslih osoba od strane klera.Za svaki od prijedloga, u izvještaju su naznaèeni opæi uvjetikoji ga definiraju, pitanja vezana uz postupak i Sud nadležanza pojedine sluèajeve, kao i prednosti prijedloga u usporedbis drugim moguæim rješenjima. Tekst završava s popisom petposebnih prijedloga Svetom Ocu, koji su navedeni unastavku. Predlaže se:1. Da nadležnost za primanje i istraživanje pritužbi zazloporabu položaja od strane biskupa pripadakongregacijama za biskupe, evangelizaciju naroda, odnosnoIstoène Crkve, te sve prijave treba podnijeti odgovarajuæojkongregaciji.2. Da Sveti Otac zaduži Kongregaciju za nauk vjere da sudibiskupima kada je rijeè o kaznenim djelima zloporabepoložaja kada su ova vezana uz zlostavljanje maloljetnika.3. Da Sveti Otac odobri osnivanje novog Sudskog odsjeka uKongregaciji za nauk vjere i imenuje stalno osoblje za rad natome Sudu. Provedba te odluke æe uslijediti nakonkonzultacija s proèelnikom Kongregacije za nauk vjere.4. Da Sveti Otac imenuje tajnika koji æe pomagati proèelnikuu vezi suda. Tajnik æe imati odgovornost za novi Sudskiodsjek i osoblje Odsjeka æe takoðer stajati na raspolaganjuproèelniku za kaznene postupke vezane uz zlostavljanjemaloljetnika i ranjivih odraslih osoba od strane klera. Ovomimenovanju æe takoðer prethoditi konzultacije s proèelnikomKongregacije.5. Da Sveti Otac utvrdi rok od pet godina za daljnji razvojtih prijedloga i za dovršenje formalne procjene njihoveuèinkovitosti.Vijeæe kardinala jednoglasno se složilo s tim prijedlozima iodluèio da se podnesu Svetome Ocu, papi Franji. Sveti Otacje odobrio prijedloge i ovlastio da se u tu svrhu osigurajudovoljna sredstva.Na sastanku Vijeæa kardinala saslušan je 9. lipnja izvještajdirektora Vatikanskog televizijskog centra mons. SarijaViganoa, predsjednika Povjerenstva za vatikanska sredstvadruštvene komunikacije koju je osnovao papa Franjo 23.travnja ove godine te je jednoglasno prihvatilo studijuizvedivosti koju je izradilo povjerenstvo. Povjerenstvo jepredstavilo plan reforme koji æe se ostvariti uèetverogodišnjem razdoblju i koje predviða zadržavanjezaposlenika i postupno objedinjavanje ustanova. Te ustanovesu Papinsko vijeæe za sredstva društvene komunikacije,Tiskovni ured Svete Stolice, Radio Vatikan, Vatikanskitelevizijski centar, L'Osservatore Romano, Fotografskaslužba, Vatikanska izdavaèka kuæa, Vatikanska tiskara,Vatikanska Internet služba. Vijeæe kardinala izrazilo je

Inozemne vijesti ika

24 17. lipnja 2015. broj 24/2015

pozitivno mišljenje i u vezi predloženog hodograma, kojipredviða u narednim mjesecima osnivanje dikasterija ipotrebna imenovanja za pokretanje toga procesa.Povjerenstvo mora još dovršiti svoj rad.Saslušano je priopæenje Papinskog vijeæa Pravda i mir u vezinove enciklike Svetog Oca i priprema za njezinoobjavljivanje. U priopæenju se navodi kako je, po željiSvetog Oca, organizirano slanje poruka putem elektronièkepošte, s uvodnim pismom kardinala Turksona, kako bi seordinarije iz cijeloga svijeta obavijestilo o predstojeæojenciklici te im se dalo prijedloge i pomagala - posebno oprethodnim uèenjima i istupima pape Franje vezanim uztemu okoliša - kako bi se pojedini biskupi i episkopati moglipripremiti za objavljivanje tog novog dokumenta te kako binjegovo objavljivanje mogli popratiti odgovarajuæimobjašnjenjima i komentarima, tako da se objavljivanjeenciklike živi kao važni dogaðaj u životu opæe Crkve uzajedništvu sa Svetim Ocem.

Susret grkokatolièkih biskupa u PraguPrag, 11.6.2015. (IKA) - O zaštiti obitelji, "radionice ivježbaonice èovjeènosti"; o stanju u Ukrajini te osuèeljavanju Crkvi srednjoistoène Europe s civilnimdruštvom raspravljali su grkokatolièki biskupi na svomgodišnjem susretu, koji je 7. lipnja završio u Pragu, uÈeškoj. Više od èetrdeset biskupa sudjelovalo je na susretuorganiziranom u okviru pripreme za sljedeæu Biskupskusinodu o obitelji, koja æe se održavati u Vatikanu od 4. do25. listopada, izvijestio je Radio Vatikan.Istoène Katolièke Crkve u Europi potvrðuju vjernost obitelji,osnovnoj stanici ljudskoga društva, mjestu kulturalnog,intelektualnog, osjeæajnog i društvenoga rasta svake osobe,gdje se ostvaruje Božji plan za svakoga èovjeka. Obitelj jedomaæa, odnosno kuæna, crkva, radionica i vježbaonicaljudskosti, u njoj se prenosi vjera i uèe temeljna naèelazajednièkoga života – stoji u zakljuènoj izjavi s praškogaskupa.Potvrðena je odanost obitelji jer su one u mraènimtrenutcima povijesti brojnih država srednjoistoène Europeslobodu osobe održavale živom, kao i razne nacionalnesamosvojnosti i bogatstvo njihove kulturne i duhovnebaštine. Kršæanske su obitelji èuvale živu vjeru u Boga inadu u bolju buduænosti – istaknuto je u izjavi.Imajuæi u vidiku sljedeæu Biskupsku sinodu o obitelji,sudionici su susreta potvrdili "prvenstvo obitelji u redovnompastoralu svojih Crkvi, obvezujuæi se promicati boljupripravu za sakrament braka, pratnju i duhovno vodstvoobitelji, te podupirati i promicati obiteljske i župne zajednicekako bi svjedoèile ljepotu osobnoga zajedništva na Božjusliku i priliku.Posebna je blizina zajamèena svim obiteljima, naroèitoonima koje jedva podnose teret gospodarske krize tesiromašnim obiteljima koje se osjeæaju iskljuèene iz društva.Crkva je uz njih i uvijek æe im pružati prijateljsku rukudonoseæi olakšanje i Božje milosrðe. Biskupi su uputili apelvladama da budu u vrijeme velike ranjivosti te moralne,gospodarske i društvene krize svjesne važne društvene iodgojne obiteljske uloge, kada donose zakone koji se tièuobitelji, rada i selilaštva.Glede pak stanja u Ukrajini, koje je nazvano najveæomljudskom katastrofom nakon pada komunistièkoga režima,biskupi su izrazili solidarnost s ukrajinskim stanovništvom,naroèito grko-katolicima, potièuæi ih da nastave put dijalogai jedinstva s kršæanskim crkvama u Ukrajini, opovrgavajuæinetoène informacije koje se mogu zamijetiti i nameðunarodnoj razini te da budu svjesni da se stabilnost

društva ostvaruje kroz osobno obraæenje, koje je jedinooružje protiv onih koji misle na korupciju kao neizbježnonaèelo za ustroj društva. Biskupi su u tom kontekstupodsjetili na velikodušnost raznih nacionalnih Caritasa tepotaknuli na obnovu solidarnosti, jer glad i neimaština ne iduna godišnji odmor.Katolièki se biskupi žale, a posebno su zabrinuti zbogpreviše 'diskrecijskoga' ponašanja brojnih lokalnih uprava,koje granièi s diskriminacijom, koje, èini se, žele napasti Katolièku crkvu na upravom, gospodarskom i financijskompodruèju. Biskupi su istaknuli potrebu da krajevne inacionalne crkve budu transparentne u voðenju financija, dau svojim zemljama poštuju financijske propise, a pozivali su sudske vlasti da nepristrano primjenjuju zakone, koji imajubiti jednaki za sve – podsjetili su biskupi.Biskupi su zagovoru Blažene Djevice Marije povjeriliizazove, oèekivanja i nade svih obitelji kao i sljedeæuBiskupsku sinodu o obitelji. Susret je juèer zakljuèenBožanskom liturgijom u grko-katolièkoj katedrali svetogaKlementa. Na susretu su, održanom pod pokroviteljstvomVijeæa europskih biskupskih konferencija, sudjelovalinadbiskup Cyril Vasil, tajnik Zbora za Istoène crkve, koji jenazoènima prenio pozdrav kardinala Sandrija, proèelnikaZbora; otac Lorenzo Lorusso, dotajnik Zbora, te msgr.Duarte da Cunha, glavni tajnik Vijeæa europskih biskupskihkonferencija, koji je nazoène pozdravio u ime predsjednikaVijeæa kardinala Petera Erdöa. Sljedeæi æe se susretSrednjoeuropskih katolièkih istoènih biskupa održati uFatimi, u Portugalu, 2016. godine.

Priopæenje antiohijskih patrijarha o stanju u SirijiVatikan, 12.6.2015. (IKA) - Jedini put kojim valja iæi, kakobi se pokušalo iziæi iz sirijske krize, jest put politièkogarješenja, popraæen obvezom opæih i regionalnih snaga da seusprotive borcima samozvane Islamske države, ili barem daprekinu svaku vrstu potpore u njihovu korist. To su neke odkljuènih toèaka sadržanih u priopæenju petorice patrijarha,koji nose naziv antiohijski, na kraju njihova sastankaodržanoga 8. lipnja u Damasku, u sjedištu grèko-pravoslavnoga patrijarhata.Nazoènost petorice patrijarha u sirijskom glavnom gradu –maronitskoga Boutrosa Bechare Raija, grèkopravoslavnogaYohanne X., grkokatolièkoga Gregoriosa III., siro-pravoslavnoga Aphrema II. i siro-katolièkoga IgnaceaYoussefa III. - vrlo su srdaèno primili kršæani u Damasku.U završnom priopæenju, poslanom agenciji Fides, patrijarsisu istaknuli da je hitno potrebno suprotstaviti se svimintegralistièkim ideologijama, i to odgovarajuæim vjerskimodgojem, u skladu sa stajalištem koje podupire i velikaveæina muslimana. U dokumentu se potom sirijski graðanipozivaju da štite jedinstvo Sirije, kao i svoje pravo daslobodno odrede vlastitu sudbinu, bez ikakvoga upletanjastranaca. Pritom su spomenuta imena dvojice biskupa izAleppa, grko-pravoslavnoga i siro-pravoslavnoga, te p.Jacquesa Murada, koji su na popisu otetih ljudi kojima seizgubio svaki trag.Petorica istoènih patrijarha osuðuju, meðu ostalim, rasistièkei vjerske crteže, koji su – kako su istaknuli – tuði njihovojkulturi, i koji potièu kampanje etnièko-vjerskoga èišæenjakoje se provode na više podruèja Bliskoga istoka. Vrlo jasnemisli patrijarsi su posvetili egzodusu kršæana iz zemaljaizmuèenih sukobima i sektaškim zastranjenima. Neosuðujemo one koji odluèe otiæi – napisali su patrijarsi – alipodsjeæamo kršæane da èvrsta vjera èesto prolazi i krozveliku patnju.

Inozemne vijestiika

2517. lipnja 2015. broj 24/2015

Papa primio predstavnike Organizacije za prehranu ipoljoprivreduUmjerenost nije u opreci s razvojem, dapaèe je jasno da jeto jedan od bitnih uvjeta za razvoj, rekao je Papa izrazivšizabrinutost zbog rasipanja hrane, primijetivši kako setreæina prehrambenih proizvoda baca, korištenja velikekolièine poljoprivrednih proizvoda u druge svrhe, koje nisuneophodno potrebne gladnimaVatikan, 13.6.2015. (IKA) - Papa Franjo primio je 11. lipnjau audijenciju sudionike 39. sjednice Konferencije UN-oveOrganizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), koja seodržava u Rimu do 13. lipnja. Papa je u svome obraæanju zatražio od izaslanstva FAO-a daiskorijeni glad u svijetu i zaustavi multinacionalna poduzeæakoja iskorištavaju vodu, jer svi imaju pravo na pristup hranite istaknuo kako umjerenost u jelu i piæu nije u opreci srazvojem, veæ je to jedan od njegovih uvjeta.Moramo odgovoriti na imperativ da je pristup nužno hranipravo sviju. Prava ne dopuštaju iskljuèivanja!, istaknuo jePapa u svome govoru. Može nas zasigurno utješiti podatakda se onaj broj od milijardu i 200 milijuna gladnih u svijetuiz 1992. smanjio, takoðer uz rast svjetskog stanovništva. Od male je koristi uzeti na znanje podatke ili planirati nizkonkretnih aktivnosti i preporuka koje æe se primijeniti napolitike i investicije, ako zanemarimo obavezu"iskorjenjivanja gladi i sprjeèavanja svakog oblikneishranjenosti, u èitavom svijetu", rekao je Papa citirajuæiRimsku deklaraciju o prehrani.Istina je da su jedan od glavnih uzroka gladi u svijetuklimatske promjene, ali ne smijemo zaboraviti ni financijskespekulacije, primijetio je Papa. Poljoprivredni proizvodiimaju vrednotu sa nekom vrstom svetog obilježja, jer je toplod svakodnevnog mukotrpnog rada pojedinaca, obitelji,zajednica i seljaka. Predbacio je multinacionalnim poduzeæima kako ne bismjele iskorištavati vodu u vlastite probitke. "Voda ostajesimbol života. FAO bi morao pomoæi promjeni svjetskogponašanja i jamèiti danas i u buduænosti svima pristup vodi". Zbog toga treba sprijeèiti preprodaju zemlje, èimemultinacionalne kompanije otimaju vodu pojedincima inarodima. Papa smatra da svjetski moænici moraju osiguratihranu svima te da se treba osim toga ozbiljnije zauzeti okopromjene naèina života, jer bi na taj naèin bilo potrebno imanje sredstava. Umjerenost nije u opreci s razvojem, dapaèe je jasno da je tojedan od bitnih uvjeta za razvoj, rekao je Papa. Predložio jetoj svjetskoj organizaciji da decentralizira svoje ured kako bibolje shvatila život u ruralnim sredinama i potrebe ljudikojima mora služiti. "Veoma zabrinjava rasipanje hrane.Treæina prehrambenih proizvoda se baca. Isto je takouznemirujuæe da se velika kolièina poljoprivrednihproizvoda koristi u druge svrhe, koje nisu neophodnopotrebne gladnima".Papa Franjo je na kraju podsjetio delegate na odluke Drugemeðunarodne konferencije o prehrani, koja je održana prošlegodine na kojoj su se države obvezale da æe pronaæi rješenjai sredstva protiv gladi te je izrazio nadu da to neæe ostatisamo na papiru i na dobrim namjerama, veæ da æe sodgovornošæu konkretno odgovoriti gladnima i svima onimakoji oèekuju od poljoprivrednog razvoja odgovor na njihoveteške životne uvjete.

.

"Armenija - domovina svetoga Vlaha"U Moskvi predstavljena knjiga A. Bagdasarova i V. LupisaMoskva, 14.6.2015. (IKA) - U Moskvi, u kulturnom centru"Pokrovskije vorota" u nedjelju 14. lipnja predstavljena jeknjiga "Armenija - domovina svetoga Vlaha", zajednièkaknjiga ruskoga kroatista dr. Artura Bagdasarova i hrvatskogapovjesnièara dr. Vinicija Lupisa. Organizator predstavljanjaknjige je èasopis "ŽAM", moskovski èasopis za kulturu idruštvena pitanja, koji izlazi mjeseèno kao glasilo armenskezajednice u Moskvi. Knjigu je u travnju ove godine uDubrovniku izdala Matica hrvatska, ogranak Ston. Prijepredstavljanja u Moskvi knjiga je bila predstavljena u Stonute u Dubrovniku. Knjiga je nastala sa svrhom približavanjaarmenskoga naroda i njegove etnokulturne baštine hrvatskojjavnosti. Rijeè je o prvoj znanstveno-popularnoj knjizi oarmenskim prepoznatljivostima na hrvatskom jeziku.Knjigu i autora predstavila je dr. Anna Givargizjan, glavnaurednica èasopisa "ŽAM". Ona je posebno istaknulapovijesnu bliskost i sliènost sudbina Armenije i Hrvatske,nužnost daljnjega uèvršæivanja i produbljivanja kulturnih iduhovnih veza dvaju naroda. Autori knjige su odgovorili namnogobrojna pitanja moskovskih uzvanika. A. Bagdasarovje skrenuo pozornost na ideju stvaranja zajednièke knjige iupoznao publiku s njezinim sadržajem. Posebno je istaknuoda je u suvremenim rusko-hrvatskim odnosima knjigaMatice hrvatske, najstarije hrvatske udruge, prvi putpredstavljena u glavnom gradu Rusije. Istièuæi zajednièkebrojne poveznice izmeðu armenskoga i hrvatskoga naroda,Lupis je posebno istaknuo vezu Dubrovnika i Armenije,odnosno štovanje gradskoga patrona sv. Vlahe iz armenskeSebaste koja u predstavljenoj knjizi svjedoèi o neprekinutojduhovnoj vezi izmeðu dvaju naroda. Uz ostalo, Lupis jepodsjetio na tragiène stranice armenske povijesti, stotuobljetnicu genocida nad Armencima od straneOsmanlijskoga Carstva.Na predstavljanju su prikazane i neke ekskluzivnefotografije sadašnje i povijesne Armenije i njezine kulturne icrkvene baštine, a takoðer pojedine slike iz Državnogaarhiva u Dubrovniku, arhiva Dubrovaèke i Korèulanskebiskupije. Predstavljanju knjige "Armenija – domovinasvetoga Vlaha" nazoèili su predstavnici armenske, hrvatske iruske javnosti uz sudjelovanje televizije. Knjiga "Armenija - domovina svetoga Vlaha" od 272stranice podijeljena je na šest poglavlja: Armenskeprepoznatljivosti, Etnolingvokulturna baština, Vjera i Crkva,Povijesni gradovi, Hrvatska i Armenija te Eseji. Uz uvod iproslov autora knjiga donosi sažetke na hrvatskom,armenskom, ruskom i engleskom jeziku, izvore i literaturu,popis brojnih likovnih priloga (ima ih 151) te životopiseautora. Ocjenitelji knjige su dr. Branko Matuliæ i dr.Tomislav Šeparoviæ, a korice knjige oblikovao je akademskislikar Eugen Varziæ.

Nadbiskup Petar Rajiè imenovan nuncijem u Angoli teSvetom Tomi i PrincipuVatikan, 16.6.2015. (IKA) - Papa Franjo je apostolskimnuncijem u Angoli te Svetom Tomi i Principu imenovaonadbiskupa Petra Rajièa, dosadašnjega apostolskog nuncija uKuvajtu, Bahreinu, Jemenu, Kataru i Ujedinjenim ArapskimEmiratima, te apostolskoga delegata na Arapskompoluotoku, izvijestio je Radio Vatikan.

Inozemne vijesti ika

26 17. lipnja 2015. broj 24/2015

Prilog dokumenti

Patnja i bolest u obiteljskom životuPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 10. lipnja2015.Draga braæo i sestre, dobar dan!Nastavljamo s katehezama o obitelji. U ovoj se kateheziželim se dotaknuti jednog aspekta koji je vrlo prisutan uživotu naših obitelji, a to je bolest. To je iskustvo našeslabosti, koju doživljavamo ponajviše u obitelji, još od malihnogu, a zatim poglavito kao stariji, kada doðu slabosti. Uokviru obiteljskih veza, bolest osoba koje volimoproživljavamo s veæom patnjom i tjeskobom. Mnogo je putaza oca i majku teže podnositi bolest sina, kæeri, no vlastitu.Obitelj je, možemo reæi, uvijek bila najbliža "bolnica". I dan-danas, u mnogim dijelovima svijeta, bolnica je povlastica zamalobrojne, èesto je daleko. Majke, oèevi, braæe, sestre,bake su ti koji jamèe lijeèenje i pomažu ozdraviti.

Na mnogim se stranicama u evanðeljima pripovijeda oIsusovim susretima s bolesnicima i njegov predan rad nanjihovu ozdravljenju. On se javno predstavlja kao onaj kojise bori protiv bolesti i koji je došao ozdraviti èovjeka odsvakoga zla: zla duha i zla tijela. Doista je dirljiv spomenutitekst iz Markova Evanðelja. Kaže ovako: "Uveèer, kad suncezaðe, donošahu preda nj sve bolesne i opsjednute" (1, 32).Kada razmišljam o velikim suvremenim gradovima, pitam segdje su ta vrata pred koja treba donositi bolesne kako biozdravili! Isus nije nikada izbjegavao lijeèiti ih. Nije nikadaprošao dalje, nije nikada okrenuo glavu na drugu stranu. Akada su mu otac ili majka, ili pak jednostavne prijateljskeosobe donosile bolesnika da ga dotakne i ozdravi, èinio je tobez oklijevanja; ozdravljenje je ispred zakona, pa i onog takosvetog kao što je subotnji poèinak (usp. Mk 3, 1-6).Pismoznanci su predbacivali Isusu što ozdravlja subotom,što èini dobro subotom. Ali Isusova se ljubav sastojala utome da daje zdravlje, da èini dobro: i to je uvijek na prvomemjestu!

Isus šalje uèenike da èine isto ono što je on èinio i daruje immoæ ozdravljenja, odnosno da pristupaju bolesnicima i dapreuzmu za njih svu skrb (usp. Mt 10, 1). Moramo dobroimati na umu ono što je rekao uèenicima u epizodi saèovjekom slijepim od roðenja (Iv 9, 1-5). Uèenici – predslijepcem! – razgovaraju o tome tko je zgriješio, zato što jeroðen slijep, on ili njegovi roditelji, i time prouzroèilinjegovu sljepoæu. Gospodin je jasno rekao: ni on, ni njegoviroditelji; to se dogodilo zato da se u njemu oèituju Božjadjela. I ozdravlja ga. Eto slave Božje! Eto zadaæe Crkve!Pomagati bolesne, ne gubiti se u naklapanjima, uvijekpomagati, tješiti, podupirati, biti blizu bolesnima; to jezadaæa.

Crkva poziva na stalnu molitvu za svoje najbliže pogoðenezlom. Molitva za bolesne ne smije nikada uzmanjkati.Štoviše moramo moliti više, i osobno i u zajednici. Sjetimose evanðeoske epizode o ženi Kanaanki (usp. Mt 15, 21-28).Ona je poganka, nije iz Izraelskog naroda, veæ je pogankakoja moli Isusa da joj ozdravi kæer. Isus, da bi iskušaonjezinu vjeru, najprije oštro odgovara: "Ne mogu, moramnajprije misliti na ovce iz doma Izraelova". Žena ne uzmièe– ona je mama, kada traži pomoæ za svoje stvorenje, nikadane odustaje; svi znamo da se mame bore za djecu – iodgovara: "Ali psiæi jedu od mrvica što padaju sa stolanjihovih gospodara!", kao da time želi reæi: "Postupaj sa

mnom bar kao s psiæem". Tada joj Isus reèe: "O ženo!Velika je vjera tvoja! Neka ti bude kako želiš" (r. 28)Kada doðe bolest, takoðer u obitelji se javljaju teškoæe, zbogljudske slabosti. Ali, opæenito govoreæi, vrijeme bolestiuèvršæuje obiteljske veze. I mislim na to kako je važnoodgajati djecu od malih nogu na solidarnost u vrijemebolesti. Odgoj u kojem se ne uèi biti osjetljiv na ljudskubolest, èini srce suhim. I ima za posljedicu da djeca postajuneosjetljiva na tuðu patnju, nesposobna suoèiti se strpljenjem i živjeti granièno iskustvo. Koliko put vidimomuškarca, ženu kako dolaze na posao umorna lica, mrtviumorni i kada ih se pita: "Što se dogaða?", odgovaraju:"Spavao/la sam samo dva sata jer se u kuæi izmjenjujemokako bismo bili uz dijete, bolesnika, djeda, baku". I nastavljadan s radom. To su herojske stvari, to su herojstva obitelji!Ona skrivena herojstva koja se èine s nježnošæu i hrabrošæukada je u kuæi netko bolestan.

Slabost i trpljenje naših najdražih i onih uz koje nas vežunajuzvišeniji osjeæaji, mogu biti, za našu djecu i naše unuke,škola života – važno je odgajati djecu, unuke da shvate tublizinu u bolesti u obitelji – i to se dogaða kada su trenucibolesti praæeni molitvom i ljubaznom i brižnom blizinomèlanova obitelji. Kršæanska zajednica zna dobro da obitelj, ukušnji bolesti, ne treba ostaviti samu. I moramo reæi hvalaGospodinu za ona lijepa iskustva crkvenog bratstva kojapomažu obiteljima da prebrode teške trenutke boli i patnje.Ta kršæanska blizina, jedne obitelji drugoj, je pravo blago zažupu; blago mudrosti, koje pomaže obiteljima u teškimtrenucima i pomaže osobi shvatiti Božje kraljevstvo bolje odmnogih govora! To su Božja milovanja.

.

Prilog dokumentiika

2717. lipnja 2015. broj 24/2015

Sjeme Božje rijeèiPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 14.lipnja 2015.Draga braæo i sestre dobar dan!Današnje Evanðelje èine dvije vrlo kratke prispodobe: osjemenu koje samo klija i raste te o gorušièinu zrnu (usp. Mk4, 26–34). Tim slikama preuzetim iz svijeta poljodjelstvaIsusa predstavlja djelotvornost Božje rijeèi i zahtjevenjegova kraljevstva, pokazujuæi razloge naše nade i našegzauzimanja u povijesti.

U prvoj prispodobi naglasak je stavljen na èinjenici dasjeme, baèeno u zemlju, sàmo hvata korijen i klija,spavao seljak ili bdio. On se uzda u unutarnju snagu samogasjemena i u plodnost tla. U evanðeoskom govoru sjeme jesimbol Božje rijeèi, na èiju plodnost podsjeæa ovaprispodoba. Kao što malo sjeme raste u zemlji, tako Božjarijeè djeluje Božjom moæi u srcu onoga koji je sluša. Bog jesvoju rijeè povjerio našoj zemlji, to jest svakome od nas snašom konkretnom èovjeènošæu. Možemo živjeti spouzdanjem, jer Božja rijeè je rijeè koja stvara, odreðena dapostane "puno zrnja u klasu" (r. 28). Ta æe rijeè, ako je seprihvati, zasigurno donijeti svoje plodove, jer sâm Bog dajeda klija i zrije putovima koje ne možemo uvijek provjeriti ina nama nepoznat naèin (r. 27). Iz toga shvaæamo da jeuvijek Bog taj koji daje da njegovo kraljevstvo raste – zbogtoga molimo "doði kraljevstvo tvoje" –, on je taj po kojemono raste, èovjek je njegov ponizni suradnik, koji promatra iraduje se zbog Božjega stvarateljskog djelovanja te strpljivooèekuje njegove plodove. Božja rijeè daje rasti, daje život. Želio bih vas ovdje jošjednom podsjetiti na važnost da vam Evanðelje, Biblija budena dohvat ruke – malo Evanðelje u torbi, u džepu –, te da sesvaki dan hranimo tom živom Božjom rijeèju: svaki dantreba proèitati jedan odlomak iz Evanðelja, odlomak izBiblije. Molim vas, ne zaboravite to, jer to nam daje snagupo kojoj u nama klija život Božjega kraljevstva.Druga prispodoba koristi sliku gorušièina zrna. Premda jenajmanje od svakog sjemena, puno je života i naraste tepostane "veæe od svega povræa" (Mk 4, 32). Kraljevstvo jeBožje takvo: naizgled vrlo mala i beznaèajna stvarnost. Dabi se ušlo u nj, u srcu treba biti siromašan; ne uzdati se uvlastite sposobnosti veæ u moæ Božje ljubavi; ne raditi zatoda budemo važni u oèima svijeta, nego dragocjeni u oèimaBoga èiji su miljenici jednostavni i ponizni. Kada takoživimo, tada Kristova snaga iz nas izbija te preobražava onošto je maleno i skromno u stvarnost koja oplemenjujesvekoliki svijet i povijest.

Ove nam dvije prispodobe daju važnu pouku: Božjekraljevstvo zahtijeva našu suradnju, ali ono je u prvom reduGospodinova inicijativa i dar. Ako svoje slabo djelo,naizgled nemoæno pred složenim svjetskim problemima,ukljuèimo u Božje, onda se ono ne boji teškoæa.Gospodinova je pobjeda sigurna: njegova ljubav æe uèiniti daproklija i raste svako dobro sjeme prisutno na zemlji. To nasotvara pouzdanju i nadi, unatoè dramama, nepravdama ipatnjama koje susreæemo. Sjeme dobra i mira klija i raste, jermu Božja milosrdna ljubav daje dozreti.

Neka nas Djevica, koja je kao "plodno tlo" primila sjemeBožje rijeèi podupire u toj nadi koja nas neæe nikadarazoèarati.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre,danas se obilježava Svjetski dan darivatelja krvi, milijunaosoba koje u tišini pridonose da se pomogne braæi u teškoæi.Zahvaljujem svim darivateljima, a mlade pozivam da slijedenjihov primjer.[…]

Pozdravljam grupu koja se spominje umrlih i jamèim svojumolitvu. Izražavam svoju blizinu i svim radnicima kojizajednièki brane pravo na rad, koje je pravo na dostojanstvo!

Kao što je veæ najavljeno, sljedeæi æe èetvrtak bitiobjavljenja enciklika o brizi za stvoreni svijet. Pozivam da setaj dogaðaj poprati obnovljenom pozornošæu na uništavanjeokoliša, ali i na njegovu obnovu na vlastitim teritorijima.Ova se enciklika obraæa svima: molimo se da svi moguprihvatiti njezinu poruku te da rastu u odgovornosti zazajednièki dom kojeg nam je Bog svima povjerio. Svima želim ugodnu nedjelju. Molim vas, ne zaboravitemoliti za mene. Dobar tek i doviðenja!

Prilog dokumenti ika

28 17. lipnja 2015. broj 24/2015