RAZVOJ OVARSTVA U FUNKCIJI UNAPREENJA 
PROIZVODNJE AUTOHTONIH SIREVA I MESA
P r o j e k t
Objedinjeni izvještaj o radu za
trogodišnji period istraivanja
Sarajevo, novembar/studeni 2011.
RAZVOJ OVARSTVA U FUNKCIJI UNAPREENJA  PROIZVODNJE AUTOHTONIH SIREVA I MESA
P r o j e k t
Objedinjeni izvještaj o radu za trogodišnji period istraivanja
Sarajevo, novembar/studeni 2011.
1. PREDGOVOR 
5.5. Znaaj domaih prirodnih travnjakih površina........................................................  
5.6. Podjela domaih travnjaka......................................................................................... 5.7. Eksploatacija i njegovanje domaih travnjaka.......................................................... 5.8. Botanika analiza domaih travnjaka........................................................................ 5.9. Proizvodnja kabaste krme za farme od 100, 200 i 300 ovaca..................................
5.10. Uslovi za obezbjeenje navedenih koliina krme sa predloenih površina..............  5.10.1. ubrenje sijanih travnjaka............................................................................. 5.10.2. Sjeme za sjetvu.............................................................................................. 5.10.4. Iskorištavanje travnjaka................................................................................. 5.10.5. Postavljanje pregona......................................................................................
3 4 5 5 6 6 6 7 8
10 11 12 13 14 16 22 23 23 24 26 26 26 26 26 26 27 27 27 27 28 28 29 31
4. Program 2 - Hranidba ovaca i proizvodnja krme..............................................................   35 1. Uvod.................................................................................................................................... 2. Podruje rada............................................................................................................. .......... 3. Ciljevi programa.................................................................................................................. 4. Metode rada......................................................................................................................... 5. Rezultati istraivanja ..........................................................................................................
5.1.1. Kvalitet krme...................................................................................................... 5.1.2. Znaaj pravilne ishrane ovaca............................................................................  
 
5.3.2. Hranjenje janjadi................................................................................................. 5.3.3. Hranjenje šiljeadi – dvizadi..............................................................................
5.5. Prijedlog plana ishrane ovaca....................................................................................... 6. Veza i saradnja sa drugim programima u projektu.............................................................. 7. Zakljuci u programu........................................................................................................... 8. Prijedlozi za primjenu u praksi............................................................................................
Literatura..............................................................................................................................
41 42 43 43 44 45 45 46 47 61 65 65 67 69
5. Program 3 - Pasminsko unapreenje ovarstva.................................................................   70 1. Umjesto uvoda..................................................................................................................... 2. Podruje rada u programu.................................................................................................... 3. Ciljevi i zadaci rada u programu.......................................................................................... 4. Primijenjene metode rada.................................................................................................... 5. O ulozi nauke i struke u razvoju domae ovarske djelatnosti............................................
6. Stanje u domaoj zakonskoj regulativi................................................................................ 7. O domaem uzgajanju ovce pramenke................................................................................
rada na terenu...................................................................................................... 8.5. Uzgoj i proizvodnja proizvoda....................................................................................
8.7.1. Prostori unutar objekata za smještaj ovaca.......................................................... 8.7.2. Planiranje prostora objekata za smještaj ovaca...................................................
70 71 71 73 74 74 75 75 76 77 77 78 79 79 80 80 80 81 81 82 84 84
87 95 95 96 96 96 97 98 99 99 99
100 101 101
8.9. Uspostava matinog knjigovodstva............................................................................... 8.10.Modeli ovarskih farmi.................................................................................................
Literatura............................................................................................................................  
106 106 107 108 108 109 110 110 111 111 111 112 112 115 118
6. Program 4 - Proizvodnja autohtonih sireva..........................................................................  119 1. Uvod.................................................................................................................................... 2. Podruje rada............................................................................................................. .......... 3. Ciljevi programa.................................................................................................................. 4. Metode rada......................................................................................................................... 5. Rezultati istraivanja ..........................................................................................................  
5.5. Uslovi koji omoguavaju sljedivost te mjere za spreavanje zloupotrebe  oznaavanja zaštienih sireva...................................................................................... 5.5.1. Pravila za oznaavanje sira.................................................................................   5.5.2. Opis metoda dobijanja Vlašikog/Livanjskog/Sira iz mijeha............................
119 121 122 122 123 123 123 130
131 131 134 134 142 170 172 174
 
5.7.2. Tehnološki postupak proizvodnje ovje stelje .................................................... 5.7.3. Tehnološki postupak proizvodnje ovjeg suduka............................................. 5.7.4. Saetak dobivenih saznanja................................................................................
6. Veza i saradnja sa drugim programima u projektu.............................................................. 7. Zakljuci u programu...........................................................................................................
8. Prijedlozi za primjenu u praksi............................................................................................ Literatura..............................................................................................................................  
316 318 319 319 320 320 321 324 327 327 329 330 332 332 336 336 337 339 341 349 354 354 358 358 359 360 362 362 364 364 365 365 365 366 366 367 367 369
8. Program 6 - Ekonomika proizvodnje i marketing proizvoda........................................... 372 1. Uvod.................................................................................................................................. 2. Podruje rada u programu.................................................................................................. 3. Ciljevi programa................................................................................................................ 4. Metode rada i izvori podataka...........................................................................................
5.2.1. Ranija kretanja broja ovaca............................................................................. 5.2.2. R anije tendencije u proizvodnji ovjih proizvoda............................................
 
6. Preliminarni ekonomski pokazatelji domae ovarske proizvodnje................................. 7. Stanje i tendencije u svjetskoj proizvodnji ovjih proizvoda............................................
7.1. Stanje svjetske proizvodnja ovjeg mlijeka................................................................ 7.1.1. Proizvodnja ovjeg mlijeka u svijetu................................................................ 7.1.2. Proizvodnja ovjeg mlijeka u EU i zemljama okruenja..................................
7.3. Stanje i tendencije u regionalnoj proizvodnji ovjih proizvoda................................. 7.3.1. Pregled brojnog stanja ovaca u regiji................................................................ 7.3.2. R egionalna proizvodnja ovjeg mlijeka........................................................... 7.3.3. R egionalna proizvodnja ovjeg mesa...............................................................
8. Stanje i tendencije u svjetskoj potrošnji ovjih proizvoda................................................ 8.1. Stanje prerade i potrošnje mlijeka u svijetu................................................................ 8.2. Stanje u svjetskoj potrošnji ovjeg mesa....................................................................
9. Stanje, ciljevi i postupci u razvoju domae  proizvodnje u ovarstvu................................ 9.1. Korištenje zemljišnih resursa...................................................................................... 9.2. Sadašnje brojno stan je i prostorna rasporeenost ovaca.............................................
9.2.1. Izvori podataka i njihovo korištenje................................................................. 9.3. Sustavi/sistemi poljoprivredne proizvodnje...............................................................
9.4. Sadašnja proizvodnja mesa i mlijeka u Federaciji BiH.............................................. 9.4.1. Sadašnja proizvodnja janjeeg i ovjeg mesa................................................... 9.4.2. Sadašnja proizvodnja ovjeg mlijeka............................................................... 9.4.3. Sadašnja proizvodnja vune...............................................................................
10.2.1. Usmjerenje na proizvodnju mesa.................................................................... 10.2.2. Usmjerenje na mlijenu proizvodnju..............................................................
11.1.1. Sadašnjost od koje treba poeti i budunost za koju se mora uiti................ 11.1.2. proizvodna prepoznatljivost i širenje trišta kao domai razvojni cilj..........
11.2. F bh. tradicionalni proizvodi od ovjeg mlijeka i mesa............................................. 11.2.1. Proizvodnje i proizvodi koje treba marketinški razvijati............................... 11.2.2. Tradicionalni proizvodi od autohtonog ovjeg mesa..................................... 11.2.3. Tradicionalni proizvodi od autohtonog ovjeg mlijeka................................. 11.2.4. Procjene ostvarivanih obima autohtonih ovjih proizvoda...........................
12. Elementi marketinga autohtonih ovjih proizvoda............................................................ 12.1. Promocija autohtonih ovjih proizvoda.....................................................................
 
12.3. Distribucija autohtonih ovjih proizvoda.................................................................. 12.3.1. O penito o distribuciji proizvoda.................................................................. 12.3.2. Stanje trišne spremnosti domaih autohtonih proizvoda............................. 12.3.3. Prodaja ovjih proizvoda putem otkupa........................................................ 12.3.4. Izravna prodaja kao razvijena praksa plasmana ovjih proizvoda................ 12.3.5. Prodaja ovjih proizvoda u trgovinama na malo........................................... 12.3.6. Mogunosti i potrebe ovladavanja fazama distribucije.................................
13. Bosna i Hercegovina kao ambijent za dobre mogunosti ovarske proizvodnje.............. 13.1. Povijest ovarstva na domaim regionalnim prostorima......................................... 13.2. Prirodni ambijent Bosne i Hercegovine....................................................................
13.2.1. Da li je Bosna i Hercegovina mala zemlja..................................................... 13.2.2. Raspoloivost dostupnim vodama.................................................................
14. Stanovništvo i posjedovna struktura kao inioci razvoja ovarstva.................................. 14.1. Kretanje prema urbanim blagodetima ivljenja........................................................ 14.2. Pitanja usitnjene posjedovne strukture.....................................................................
14.2.1. Stanje kakvo je sada....................................................................................... 14.2.2. Poboljšavati ono što je mogue i prilagoavati se onome što ni je................
15. Mjesto Bosne i Hercegovine u ovarskoj proizvodnji svijeta, Europe i regiona............... 15.1. Šta treba znati o svjetskom i europskom ovarskom okruenju............................... 15.2. Bosna i Hercegovina i regionalni proizvodni ambijent pramenke...........................
15.2.1. Stanje u 1990-im godinama........................................................................... 15.2.2. Promjene koje su dovele do regionalnog ovarstva kakvo je danas..............
16. Kako do vee proizvodnje u domaem izvornom autohtonom ovarstvu......................... 16.1. Ouvanje izvornih autohtonih pasmina ivotinja kao domai strateški cilj............. 16.2. Zašto pramenka kao str ateški vana domaa ivotinja.............................................
16.2.1. Poljoprivredni i ruralni ciljevi kojih e dri EU.............................................. 16.2.2. Kako to moe (u)raditi Bosna i Hercegovina................................................
16.3. Bilanca domae proizvodnje i plasmana kao poziv i putokaz za budui razvoj...... 16.3.1. Prema boljoj domaoj bilanci kroz uveanje vlastitog udjela na trištu.......
16.4. Šta se trai od domae proizvodnje u autohtonom ovarstvu................................... 16.4.1. Pramenkino ovarstvo nije autohtoni resurs samo Bosne i Hercegovine...... 16.4.2. Ovarstvo i domai razvojni dokumenti........................................................ 16.4.3. Šta Bosna i Hercegovina moe dobiti od ove proizvodnje............................
16.5. Sa tradicionalnim ovjim proizvodnjama u moderne organizacijske okvire............ 16.6. Koristiti prednosti dobrog zemljopisnog poloaja zemlje........................................ 16.7. Jednostavnom formulom do vee poljoprivredne i napose ovarske 
konkurentnosti......................................................................................................... 16.8. Rješavanje razvojnih ogranienja.............................................................................
17. Uzgojno selekcijski rad u ovarstvu Bosne i Hercegovine............................................... 18. Dva pravca u kojima se treba razvijati domae ovarstvo................................................
458 459 461 463 466 466 467 467 475 475 476 477 479 481 482 483 483 484 484 484 485 485 487 487 490 490 491 491 492 493 493 494 494 494 496 496 498 498 500 502 502 504 504 504 505 506 507
507 508 509 510
tehnologijama.......................................................................................................... 18.2.1. Na šta Bosnu i Hercegovinu poziva svjetski organski-ekološki pokret....... 18.2.2. Organska-ekološka proizvodnja u europskim zemljama blieg i daljeg
okruenja...................................................................................................... 18.2.3. Šta u organskoj-ekološkoj poljoprivredi ini i treba dalje initi Bosna i
zadrune povijesti......................................................................................... 20.3.2. Uenje i preuzimanje iskustava od drugih....................................................
21. Osobenosti trišta i potrošnje ovjih proizvoda u svijetu.................................................. 22. K ojim preferencijama do potrošaa autohtonih i organskih-ekoloških proizvoda............
22.1. Saznanja o preferencijama potrošaa prema tradicijskim poljoprivrednim
 proizvodima.............................................................................................................. 22.2. Spoznaje o preferencijama potrošaa prema organskim, ekološkim
23.2. Putovi plasmana proizvoda na trište krajnje turistike potrošnje........................... 24. Unapreenje marketinga autohtonih i organskih ovjih proizvoda...................................
24.1. Još o nekim elementima marketinga autohtonih i organskih ovjih proizvoda........ 24.2. Marketinška praksa koja ispunjava ovarsku proizvodnju susjeda.......................... 24.3. Marketingom i uzajamnim povjerenjem do vee proizvodnje i kvalitetnije
 potrošnje ovjih autohtonih proizvoda..................................................................... 25. Sa pramenkom do vee domae proizvodnje autohtonih mesnih i mlijenih proizvoda..
25.1. Utjecaji iz vanjskog ovarskog ambijenta................................................................ 25.2. Bih. odgovori sa diversifikacijom proizvodnje i osebujnosti kvalitete....................
26. Poljoprivredna politika EU i kvaliteta proizvoda.............................................................. 26.1. Uvoenje ovjih autohtonih i organskih proizvoda u kanale distribucije................ 26.2. Stjecanje uvjeta za domae trište i izvoz ovjih autohtonih i organskih
 proizvoda.................................................................................................................. 27. Poznavanje domaeg potrošakog ambijenta te njegova globalna i EU dimenzija..........
510
512
516 520 520 520 521 521 522 522 523 523 523
524
530
531
537 538 538 538 539 539
539 541 541
28.1.1. Poruke potrošaa iz zeniko-dobojskog kantona.......................................... 28.1.2. Ponašanja potrošaa janjeeg i ovjeg mesa na podruju grada Sarajeva....
29. Poruke potrošaa proizvoaima autohtonih ovjih sireva u Federaciji BiH................... 29.1. O buhvat dva karakteristina regionalna trišta potrošnje......................................... 29.2. Poruke potrošaa i osobnosti potrošnje autohtonih ovjih sireva na podruju
grada Sarajeva........................................................................................................... 29.2.1. O gradu Sarajevu.......................................................................................... 29.2.2. Ponašanje potrošaa i osobenosti potrošnje..................................................
29.3. Poruke potrošaa i osobnosti potrošnje autohtonih ovjih sireva na podruju
grada Mostara........................................................................................................... 29.3.1. O gradu Mostaru........................................................................................... 29.3.2. Ponašanje potrošaa i osobenosti potrošnje..................................................
30. Poruke i potre be proizvoaa autohtonih ovjih sireva u Federaciji BiH........................ 30.1. Da bi se potaknuo razvoj jedne poljoprivredne djelatnosti, treba razgovarati sa
onima koji od te djelatnosti ive............................................................................... 30.2. Poruke i potrebe ovarskih farmera sa vlašikog sirarskog prostora.......................
30.2.1. Ponašanje proizvoaa i osobenosti proizvodnje......................................... 30.2.2. Najvanija pitanja poslovanja vlašikih ovarskih gospodarstava............... 30.2.3. Znanje kao conditio sine qua non u potrebnom napretku vlašikog
ovarstva...................................................................................................... 30.2.4. Raspoloenost vlašikih farmera prema odranju i uveanju ovarske
 proizvodnje................................................................................................... 30.2.5. Odnos vlašikih farmera prema stvaranjima udruenja i formiranjima
zadruga......................................................................................................... 30.2.6. Spremnost vlašikih farmera na suradnju u otkupu i preradi ovjeg
njihovo rješavanje.......................................................................................... 30.3. R azmišlja i poruke proizvoaa autohtonog livanjskog sira.....................................
livanjskog sira................................................................................................ 30.3.6. O kupcima, mjestima prodaje i promoviranju autohtonog livanjskog sira.... 30.3.7. Odnos proizvoaa autohtonog livanjskog sira prema udruivanju i
udruenjima................................................................................................... 30.4. K ako rade i sa kojim pitanjima se sueljavaju  proizvoai sira iz mijeha................
30.4.1. K arakteristike proizvoaa i osobenosti proizvodn je.................................... 30.4.2. K anali plasmana ovjih proizvoda hercegovakih farmera sa najvanijim
mjestima prodaje i kupnje sira iz mijeha....................................................... 30.4.3. Zaduenost hercegovakih proizvoaa sira iz mijeha i njihova spremnost
na uzimanje kredita........................................................................................
570 570 570
690 692
 
  30.4.4. Kako proizvoai sira iz mijeha gledaju na poljoprivredno znanje i struku 30.4.5. S premnost proizvoaa sira iz mijeha na veu higijenu i uvoenje strojne 
mue ovaca.................................................................................................... 30.4.6. Stavovi proizvoaa sira iz mijeha prema odranju i uveanju njihove
ovarskoj djelatnosti..................................................................................... 30.4.12.P pogledi proizvoaa sira iz mijeha na probleme u ovarstvu i naine
31.3. Potrebne poljoprivredne površine i farmerske mogunosti hranjenja ovjih stada. 31.4. Prijedlozi u izboru i poticajnom tretmanu proizvodnih modela farmi.....................
32. Osmišljenim aktivnostima do razvojnih ciljeva u ovarskoj djelatnosti........................... 32.1. Razgovarati sa poljoprivrednicima i stvarati ambijent uzajamnog povjerenja......... 32.2. Motivirati mlade da se opredjeljuju za ovarsko zanimanje.................................... 32.3. R uralnom infrastrukturom do stvaranja boljih uvjeta za ovarsko humano
ivljenje.................................................................................................................... 32.4. Veim ovarskim ulaganjima do vee ovarske konkurentnosti.............................. 32.5. O brazovanjem do ovladavanja najboljim biljnim i ovarskim tehnologijama......... 32.6. Sajmovima i izlobama kao dobrim putovima do novih trišta............................... 32.7. Putovima sira i janjetine do agroturizma i novih farmi ovaca.................................. 32.8. Marketingom do vee domae potrošnje pramenkine ovetine i janjetine............... 32.9. Povoljnim kreditiranjem do veeg ulaganja kapitala u ovarsku djelatnost............. 32.10.Organizacijom i upravljanjem do veeg i boljeg domaeg ovarstva.....................
33. Projekcija razvoja ovarstva u Federaciji BiH.................................................................. 33.1. Uvodno razmatranje................................................................................................. 33.2. Elementi razvoja.......................................................................................................
33.4. Potrebna financijska sredstva................................................................................... 33.4.1. Adaptacija i izgradnja objekata.................................................................... 33.4.2. Nabavka poveanog broja ovaca.................................................................. 33.4.3. Pribavljanje trajnih obrtnih sredstava........................................................... 33.4.4. Rekapitulacija potrebnih financijskih sredstava...........................................
729
730 732 732 734 735 741 756 761 763 764 764 765
 
hrane................................................................................................................... 6.1.4. Nadlenosti Federalnog ministarstva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva.
6.4.1. Vijee za istraivanje u poljoprivredi i ruralnom podruju................................  6.4.2. Vi jee za poljoprivredu i ruralno podruje.........................................................   6.4.3. Agronomska komora Federacije BiH................................................................. 6.4.4. Poljoprivredna struno-savjetodavna sluba...................................................... 6.4.5. Poljoprivredni informativni centar.....................................................................
7. Veza i saradnja sa drugim programima u projektu.............................................................. 8. Zakljuci u programu........................................................................................................... 9. Prijedlozi za primjenu u praksi............................................................................................
Literatura..............................................................................................................................  
837 838 838 839 839 839 840 840 840 841 841
842 842 843 843 843 844 845 846 846 846 847 849 849 849 849 849 850 852 852 852 858 859 859 859 860 862 864 864 865 867
10. Program 8 - Kreditne linije................................................................................................... 868
6.3. Sadašnje stanje kreditiranja u sektoru hrane................................................................. 6.3.1. Kreditiranje poljoprivrede u zemljama EU......................................................... 6.3.2. Kreditne institucije u Bosni i Hercegovini.........................................................
Literatura..............................................................................................................................  
868 869 870 872 873 873 873 873 873 875 875 876 879 879 879 882 882 883 884 885 885 886 889 889 890 892
11. Društveni i ekonomski motivi koji pozivaju na razvoj ovarske proizvodnje................ 893
12. Prijedlozi za primjenu u praktinoj provedbi programa.................................................. 895
 
 
UVOD
Ovarstvo je gospodarska djelatnost koja u Bosni i Hercegovini svoje duboke povijesne tragove  baštini još iz ilirskih vremena. Ve tada ono je postojalo kao vana proizvodna aktivnost za uzdravanje brojnih obiteljskih zajednica koje su tokom toplog dijela godine napasale svoja ovja stada na planinama lokalnih dijelova dinarskog sistema, da bi se preko zime s njima spuštali i kretali po nizinskim predjelima blie i dalje okoline, traei zelenu hranu uz škrte zalihe sijena za preivljavanje. Stoga  je nomadstvo ve tada postalo nasušnom potrebom i stvorenom navikom ljudi u dranju ove ivotinje, da bi se na domaim prostorima njenog uzgajanja odralo sve do sada.  
Danas je ovarstvo moderna gospodarska djelatnost u mnogim dijelovima svijeta, u kojima  je stvorena i funkcionira moderna poljoprivredna proizvodnja. Bosna i Hercegovina ne pripada zajednici takvih zemalja, jer je njeno ovarstvo ostalo kao visoko potencijalni resurs koji nije doivio svoj zaslueni razvoj, nego je uz opadajui trend zadralo   svoj iskonski nain
 proizvodnje i ostalo pri njenim obimima koji zadovoljavaju tek nešto više tranje od one koju iskazuju lokalna trišta.
Svaka zemlja razvija se onoliko koliko efikasno koristi svoje prirodne i ljudske resurse i kako u tome dri korak sa ostalim zemljama u svijetu. Pozitivan rezultat te zemlje utoliko je vei, ukoliko se dobiva poštivanjem unutarnje strukture tih resursa i njihovim aktiviranjem do optimalnog i društveno potrebnog nivoa. Meu granama, kada je poljoprivreda u pitanju, kod razvijenih zemalja u strukturi outputa prednjai animalna proizvodnja pa je prirodno da tom cilju, s obzirom na njoj neupitno okrenute prirodne resurse, tei i Bosna i Hercegovina. Gledajui to kao svoj razvojni cilj, u ukupnom animalnom segmentu ona ima j oš uvijek krajnje neefikasno iskorištene prirodne potencijale. Kad je ovarstvo Federacije BiH u pitanju, ono sa neupitnim inputnim i outputnim prednostima koje ima nad ostalim stoarskim djelatnostima , i
 pri nešto više od 500 hiljada danas raspoloivih grla te nekoliko stotina hiljada hektara travnjakih i napose pašnjakih površina, ve niz godina šalje signale kao djelatnost koja trai vlastiti razvoj i nudi svoj doprinos u ukupnom ekonomskom razvoju entiteta i zemlje u cjelini.
Ono što javnost još nije razumjela, a to su traenja potrošaa sa trišta, shvatili su postojei ovari - farmeri, koji sa svojim sadašnjim nevelikim obimima proizvodnje na lakši ili tei nain dolaze do kupaca, s tim što su ti njihovi obimi daleko ispod onih koje nude pašnjaki i livadski resursi te omoguuje potencijal domaeg i pogotovo regionalnog trišta na kojemu bi se oni trebali što prije nai. Meutim, da se to postigne, te ovji i napose njihovi mlijeni proizvodi otkljuaju vrata domae formalne trgovine i dou na police domaih, tuom robom punih marketa, cijeli sektor trai restrukturiranje i moderniziranje na principima odrive ekonomije i dostojanstvenih zarada za njegove izvršioce, planinske farmere ovare. To sve ovaj sektor moe i treba uiniti i to tako što e sauvati te dalje njegovati i unapreivati osnovnu svoju vrijednost, a to je autohtoni karakter proizvoda sa ovcom pramenkom kao iskonskom ivotinjom  planinskih prostora zemlje, koja bi trebala postati moda i prvim brandom ukupne domae  poljoprivrede i prehrambene industrije. Takoer, a u skladu sa trendovima koji su ve niz godina uspostavljeni u Europi, uz klasinu autohtonu proizvodnju koju dominantno u  budunosti treba njegovati i uveavati, potrebno je oznaiti poetke i još jednog pravca uzgajanja ove ivotinje, a to je proizvodnja njenih proizvoda na organski, odnosno ekološki nain.
Bosna i Hercegovina je u 1962. godini imala 2.317 hiljada ovaca, pred rat, 1991. taj broj je pao na 1.317, da bi u Federaciji BiH danas iznosio 534 hiljade grla. 1 Dakle, radi se o resursu kojeg
1 SGSFRJ 1964., SGRBiH 1992. i SGFBiH 2010.
 
 2
se ova zemlja sa svojim prijeratnim nemarom za visinske ruralne prostore olako odrekla, i koji  je tek nakon ovog rata više sa tvrdom upornosti gorštaka ovara nego nekom brigom drave, doivio kakav-takav oporavak. Meutim taj oporavak nakon rata se iskazao samo sa inercijskim uveanjem broja grla koje je u zadnje dvije godine zaustavljeno i pretvoreno u pad, a da se nisu desile bilo kakve organizirane kvalitetnije promjenama unutar djelatnosti. Stoga taj ve zaustavljeni oporavak ne samo da nije dovoljan, nego prijeti da bude pretvoren u novi ciklus masovnog poništavanja dostignutog, što bi se moglo desiti, ako ne prije, a ono sigurno sa zalaskom ivotne dobi sadašnjih farmera i manjkom spremnosti njihove djece da nastave sa ovim poslom. Sve to, a tako su ne samo uraene ankete nego i dojmovi sa obilazaka terena  pokazali, desit e se ako ova djelatnost ne bude snanije podrana opim ruralnim razvojem tih krajeva te odlunim ciljanim mjerama agrarne politike da revitalizira domai planinski prostor i rekonstruira ovu proizvodnju.
Ta proizvodnja trebala bi se odvijati sa angamanom najveeg dijela od 442 hiljade hektara  pašnjaka i 260 hiljada hektara prirodnih livada kojima raspolae Federacija BiH, od kojih se ovi prvi i to na krajnje ekstenzivan nain iskorištavaju sa samo 39, a drugi sa takoer nevelikih 53%.
Motiviranje i zadravanje ljudi da ive u nepogodnim planinskim ambijentima u cijeloj  poslijeratnoj Federaciji BiH nije uspostavljeno uslijed izostajanja vidnijih razvojnih tendencija upravo u ovoj djelatnosti, osim što je u dva njena ovarska podruja nedavnom izgradnjom nekoliko vodoopskrbnih objekata pruena neka nada lokalnim farmerima da se taj ambijent moe znaajno unaprijediti, a njihov ivot uiniti humanijim i civiliziranijim. Tom ambijentu i raanju volje donekle su pomogle i mjere agrarne politike koje su se iskazale unazad tri godine, ali one, bez ulaenja u suštinske probleme ovarstva mogu imati samo ogranien i, dakako, nedovoljan utjecaj na njegov razvoj. Stoga je Projekt, koji se sa svojim bogatim istraivako- razvojnim sadrajem daje fbih/bih. Društvu, utkao to u sebe i to sa nizom brojnih drugih elemenata, kako bi se uoili, sagledali i riješili problemi ovarske djelatnosti, iji razvoj sa sobom treba da demografski spasi i gospodarski aktivira itav jedan bih. respektabilan zemljopisni visinski ambijent, koji se kao prirodni dragulj ove zemlje nudi ne samo za ovarstvo, nego i za turizam kao njegovu jednako djelotvornu i zemlji prijeko potrebnu djelatnost.
 
Voditelj; 
Istraivaki tim; 
  dr. sci. Senija Alibegovi-Grbi, dr. sci. Hamdija ivi, dr. sci. Jozo Rogoši, mr. sci. Zdravko Erceg, mr. sci. Idriz Vrtagi i mr. sci. Muamer Bezdrob
1. UVOD 
Dosadašnja i sadašnja ovarska proizvodnja u Bosni i Hercegovini djelatnost je koja stoljeima nije ni od koga i ni od kuda dodirivana i izrazito je ekstenzivna. Osnovna karakteristika te njene ekstenzivnosti ogleda se u tome što je ona prije svega zasnovana na ispaši ovaca i to, osim u  podrujima uzgoja, i na širim pašnjakim prostranstvima u zemlji i to korištenjem nomaenja kao prakse koja sa sobom nosi niz problema i nedostataka. Moderan, intenzivniji uzgoj
 podrazumijeva dranje ovaca na podruju uzgoja, i to na vlastitim ili iznajmljenim površinama farmera-vlasnika, posebno ako se radi o daljem uzgoju i odranju pramenke kao autohtone ivotinjske pasmine. Upravo takvom uzgoju, zasnovanom na modernim tehnologijama uz zadravanje tradicionalnosti i autohtonosti proizvoda, kod pramenke treba da tei i Bosna i Hercegovina.
Imajui prethodno u vidu, površine na kojima se proizvodi ili prirodno raste krma, trebat e imati elemente tradicionalne proizvodnje i pripremanja biljne mase za zimski period. To e  praktino znaiti da se prirodni travnjaci, koji e sluiti u ispaši i za štalsku ishranu ovaca
  moraju agrotehnikim mjerama i nainom iskorištavanja popraviti i to tako da budu  boljeg botanikog sastava uz veu zastupljenost  kvalitetnih trava i leguminoza te manje zeljanica, pa potom sa malo ili bez travolikih biljaka, koje pripadaju škodljivim, bodljikavim i otrovnim vrstama.
Pri tome treba znati da je kvalitet mlijeka, ali i mesa janjadi, uz aromu i slino, veoma vezan za sastav biljne mase koju ivotinje konzumiraju.
Osim toga zimski obrok e morati biti zasnovan na sijenu, jer se proizvodnja sira ne moe temeljiti na ishrani silaom, s tim da ono takoer mora biti dobrog kvaliteta, što e se obezbijediti pravovremenom kosidbom s obzirom na fazu razvoja biljaka, što e se odrediti na osnovu prevladavajuih vrsta u travnjaku.  
 
 4
vode te zaštiti i ljepoti okoliša. Takoer, zahvaljujui botanikom sastavu oni mogu biti putokaz  pri poduzimanju razliitih tehnikih, agrotehnikih i drugih mjera u planiranju iskorištavanja zemljišta. S obzirom na sve veu zabrinutost za ouvanje vrsta uope, a posebno nekih koje su i inae rijetke ili ak i ugroene, 
  rad na travnjacima trebao je obuhvatiti i inventarizaciju biljnih vrsta, bogatstvo  biljnih gena te preduzimanje mjere za konzervaciju tih gena na terenu ili njihovo izmještanje i uvanje za naredna pokoljenja.  
Krma koja se dobiva sa prirodnih travnjaka u principu je najjeftinija, jer zahtijeva najmanje ulaganja, budui nema obrade ni sjetve, s tim što je rijetko potrebna i specijalna zaštita. Stoga ona svakako zasluuje dunu panju farmera,  budui im omoguuje jeftiniju proizvodnju mli jeka i mesa. Ova krma postaje još jeftinija kada se koristi ispašom, kao što je sluaj u  planinskim podrujima, ime se izbjegavaju troškovi kosidbe, te prevoza, konzerviranja, skladištenja i sl. Ipak, ispaša na travnjacima mora biti organizovana i to kao pregonska, a ne trajna, odnosno neorganizovana.
Pravilnom ispašom, ili pašno-košnim sistemom obezbjeuje se jeftinija ishrana stoke, osigurava dobar botaniki sastav travnjaka te postie dobro zdravstveno stanje ivotinja, kao i bolji kvalitet mlijeka i mesa, što je u zbiru itekako vano. Meutim, kao što Wilkins i Vidrih iznose na Kongresu Evropske travnjake federacije, za travnjake menadere 21. vijeka, e se sve više  postavljati zahtjevi da trae i nau dodatne vrijednosti svojih travnjakih površina, da bi adaptirali svoj sistem korištenja mnogo zahtjevnijem nainu iskorištavanja i zadovoljili sve vee zahtjeve za spreavanje zagaenja i degradacije okoliša.
  To bi trebalo znaiti da gazdovanje travnjacima postaje još sloenije, jer se ne mogu dopustiti mjere najintenzivnije agrotehnike kojom je mogue osigurati siguran i stabilan prinos, popraviti kvalitet biljne mase i osigurati poveanu stoarsku
 proizvodnju.
2. PODRUJE RADA U PROGRAMU
Planinski i brdski pašnjaci su prirodom dan i darom Bojim stvor en resurs, ije se namjene sa moderniziranjem ljudskog društva umnoavaju, ali im, u gospodarskom smislu, uzgajanje ovaca radi proizvodnje ovjih mlijenih i mesnih proizvoda, ostaje nedotaknuti i niim neosporen prioritet.
Imajui prednje u vidu, kao prir odni resurs, planinski i brdski travnjaci mogu i treba da budu  posmatrani sa više aspekata, poevši od njihovog botanikog sastava kao izraza uslova u kome se razvijaju, pa do produktivnosti kao osnove stoarske proizvodnje. Istina, produktivnost nije
 jedini pokazatelj mogunosti dobre ovarske proizvodnje, jer neki travnjaci jesu relativno  produktivni, ali im je biljni pokriva lošeg kvaliteta, te kao takvi ne mogu biti ozbiljna osnova kvalitetne proizvodnje mlijeka i mesa. Imajui to na umu, podruje ovog  rada ukljuuje brojne aspekte svrsishodnog unapreenja ovarske proizvodnje u smislu
  iznalaenja najboljeg naina gazdovanja planinskim i brdskim travnjacima, kako bi oni ouvali odreene znaajke poeljnog botanikog sastava uz nuno poveanje
 produktivnosti, odnosno
  kako bi se neke biljne vrste ''uklonile'' iz biljne tratine da bi se poboljšala kvalitetno-produktivna vrijednost tih travnjaka.
 
3. CILJEVI RADA U PROGRAMU
Ovaj program i projekt u cjelini imaju svoj cilj u odrivoj i unapreenoj proizvodnji autohtonih sireva te mesa i proizvoda od mesa od ovce pramenke, kao izuzetno vane i cijenjene domae ivotinje. Put do ovog cilja, izmeu ostalog, vodi preko posveivanja dune  panje izvorima
 biljne hrane koju konzumiraju proizvodna grla ove ivotinjske pasmine. Naime, autohtoni  proizvodi su izraz svekolikih prilika vezanih za vrstu, pasminu, dranje i ishranu jednako takvih, autohtonih proizvodnih ivotinja, uz dodatno specifinu tradiciju i obiaje lokalnih
 populacija stanovništva.
Kako su u ishrani ovaca prirodni travnjaci bezmalo jedini izvor hrane, to oni ine veoma znaajan segment u realizaciji proizvodnje autohtonih sireva te mesa i mesnih proizvoda ove ivotinje. Sadraj istraivanja ini analiza travnatih površina uz izuavanje njihove   stvarne i  potencijalne produktivnosti te njihovog botaniki sastava, potom naina sadašnjeg iskorištavanja, te mogunosti i naina unapreenja proizvodnje krme i iskorištavanja ovog   domaeg resursa. Stoga su ciljevi ovog programa kroz ukupno vrijeme provedenih istraivanja
 bili vezani za;
1.  utvrivanje primarne i sekundarne vrijednosti travnjaka, 
2.   podizanje njihove produktivnosti uz ouvanje, koliko je god mogue, njihovog
 postojeeg botanikog sastava, 
3.   poboljšanje botanikog sastava travnjaka u cilju poboljš anja kvaliteta krme,
4.  ouvanje fitodiverziteta travnjaka sa izraenim biljnim bogatstvom, 
5.  uvoenje efikasnijeg naina iskorištavanja travnjaka (pašno-košni sistem i
rotaciona ispaša),  
6.  uvoenje spremanja silae za ishranu ovaca za proi zvodnju mesa,
7.  spremanje kvalitetnog sijena za zimski period ishrane,  
8.  utvrivanje znaaja travnjaka u odrivom ovarstvu brdskog i planinskog
 podruja, 
9.  utvrivanje razlika u proizvodnosti ovaca pri razliitim nainima ispaše i
bot anikog sastava travnjaka,
i turistikoj privredi i
4. METODE RADA U PROGRAMU
Imajui u vidu raznolikost  ambijenta prirodnih travnjaka te specifinost sastava i kvaliteta  biljne mase s obzirom na vrste botanikog sastava, potom njihovu sloenu ulogu u ouvanju okoliša i fitodiverziteta u obezbjeenju hrane za specifine proizvodnje, metode rada se moraju
 prilagoavati konkretnim prilikama. Polazei od ovih injenica, one su obuhvatile slijedee;  
1.  kompilaciju dosadašnjih saznanja o stanju domaih travnjaka i produkcije na njima,  
2.  obilazak i inventarizaciju botanikog sastava dijela travnjaka, jer je to zahtjevan ,
spor i skup posao,
 proizvodnje krme u planinskom podruju, 
 
4.  edukaciju farmera u oblasti proizvodnje i iskorištavanja travnjaka te spremanja
kvalitetnije krme za zimsku ishranu ovaca (seminari, workshop-ovi, radionice) i
5.   postavljanje demonstracionih ogleda na travnjacima tokom implementacije
Projekta, kao jednog od najefikasnijih naina edukacije farmera u postizanju dobrih
rezultata u praksi, koji bi bili zasnovani na uraenom provizornim planom koji se
daje u nastavku. 
5.1. SAZNANJA KOJA JE ISPISALA DOMAA REGIONALNA POVIJEST
Ako prirodni resursi odreuju fizionomiju i obim jedne poljoprivredne proizvodnje, onda su velike travnjake  površine koje su sastavljene od prirodnih livada i pašnjaka bile te koje su snano udomile pojavu i razvoj ovarstva na podruju današnje Bosne i Hercegovine. To je i utjecalo da je ovarstvo gospodarska djelatnost koja u Bosni i Hercegovini ima svoju dug u  poznatu povijest kakva potie još iz doba starih Ilira kao starosjedilaca ovih i širih balkanskih  prostora. Iliri su ti koji su za uzdravanje svojih obiteljskih zajednica tokom vegetacijskog dijela godine napasali svoja ovja stada po visovima i padinam a Dinarskih planina, da bi se  preko zime s njima vraali u nizine i nomadili traei zelenu hranu, uz korištenje tokom ljeta stvorenih zalihe sijena za preivljavanje. Stoga je nomadstvo ve tada bilo nasušnom potrebom i stvorenom navikom ljudi u dranju ove ivotinje, da bi se na domaim prostorima takvo njeno uzgajanje odralo sve do sada.
5.2. RASPOLOIVOST TRAVNJAKIM POVRŠINAMA
Prirodni travnjaci pod kojima se podrazumijevaju prirodne livade i pašnjaci prvenstveno slue u osiguranju kabaste krme za stoku i to osobito preivare. Kako se moe vidjeti u priloenoj tabeli, tih travnjaka prema zvaninoj statistici bilo je u Bosni i Hercegovini 1991. godine 1.401 hiljada hektara, u emu su prirodne livade uestvovale sa 471 hiljadom hektara ili 33, 6%, a
 pašnjaci sa 930 hiljada hektara ili sa 66,4%.
Tabela 1 Poljoprivredne površine po kategorijama korištenja u Bosni i Hercegovini 1991. i u Federaciji BiH u periodu 2007-12009. godine 
U 000 ha
ci
i bašte Vo- njaci
Vino- gradi
Li- vade
Ukupno U %
Bosna i Hercegovina 1991. 2.531 1.591 1.023 92 5 471 930 5 5 1.401 55,4 Federacija BiH 2007. 1.132 703 400 43 4 257 427 0 2 684 60,4 2008. 1.155 712 400 43 5 264 441 0 2 705 61,0 2009. 1.137 692 391 43 5 254 442 0 2 696 61,2
Izvor; SGRBiH 1992. SGFBiH 2010.
Napomena;
Opina Brko, (današnji BDBiH) imala je u 1990. godini 2.867 ha prirodnih livada i pašnjaka, što je znaajno znati ako bi se izvodio prostorni bilans travnjakih površina po dijelovima Bosne i Hercegovine.  
 
  7
na 442 hiljade hektara ili oko 64% formirali pašnjaci, a na 254 hiljade hektara ili oko 36%  prirodne livade.
  Uzimajui kao bazu 1991. godinu sa njenih iskazanih 1.401 hiljadu hektara,  proizlazi da bi u ukupnim travnjakim površinama Federacija BiH trebala uestvovati sa 49,7%, tako da bi se vei ostatak tih površina rasporedio na Republiku Srpsku i to sa 50,1%, te na Distrikt Brko BiH sa 0,2%.  
5.3. TRAVNJACI KAO INDIKATOR RURALNOSTI PODRUJA 
Ueše prirodnih travnjaka (prirodne livade i pašnjaci) u ukupnom poljoprivrednom zemljištu,  jednim je od kljunih indikatora ruralnosti nekog podruja. Podruja sa veim uešem  prirodnih travnjaka trebala bi upuivati na vei nivo njihove ruralnosti i obrnuto, što bi treb alo  biti u korelaciji i sa tretmanom tih podruja kad je u pitanju razvojna ruralna politika zemlje. Drugim rijeima, ta podruja trebala bi dobivati i razmjerno više sredstava u putove i ostalu infrastrukturu, što bi znaajno utjecalo na poboljšanje ivotnih uvjeta lokalnog stanovništava pa samim time i ovarstva kao gospodarske djelatnosti.  
Izvor; Kolektiv autora (2011); Dosadašnja poljoprivredna politika i njen budui   utjecaj na razvoj sektora hrane u Federaciji BiH.
Karta 1 Ueše prirodnih travnjaka u ukupnim poljoprivrednim površinama po opinama  u Federaciji BiH (2010)
 
Tabela 2 Ueše prirodnih travnjaka u ukupnim poljoprivrednim površinama po opinama  u Federaciji BiH (2010)
Rang Opina  Ueše u %  Rang Opina  Ueše u %  1 Tomislavgrad 95,30 41 Konjic 47,99 2 Široki Brijeg 94,28 42 Banovii  44,74 3 Usora 92,90 43 Fojnica 41,94 4 Srebrenik 90,75 44 Breza 41,87 5 Tešanj 89,18 45 Kiseljak 40,36 6 Stolac 82,35 46 Buim 39,57 7 Livno 81,74 47 epe  37,90 8 Teoak   81,29 48 Biha  36,99 9 Travnik 80,92 49 Gradaac  35,14
10 Drvar 79,78 50 Donji Vakuf 34,68 11 Kakanj 74,95 51 Bosanski Petrovac 34,27 12 ivinice 73,53 52 Bugojno 33,43 13 Vitez 70,74 53 Dobretii  33,40 14 Zavidovii  70,41 54 Prozor 28,58 15 Bosanska Krupa 69,72 55 Foa - Ustikolina 28,18 16 Ilijaš 68,33 56 Orašje 26,99 17 Vareš 68,25 57 Olovo 25,91 18 Maglaj 67,83 58 Bosansko Grahovo 24,86 19 Sanski Most 65,64 59 Busovaa  24,57 20 Hadii  65,19 60 Vogoša  24,24 21 Odak 64,68 61 itluk   24,19 22 Novo Sarajevo 63,24 62 Grad Mostar 23,10 23 Zenica 63,22 63 Doboj - Jug 21,28 24 Kladanj 62,57 64 Jajce 20,22 25 Novi Travnik 62,25 65 Klju  19,68 26 Stari Grad 62,20 66 Gornji Vakuf -Uskoplje 19,33 27 Trnovo 61,79 67 Jablanica 18,78 28 Kupres 60,65 68 Ilida 16,84 29 Kalesija 60,57 69 Gorade 16,36 30 Velika Kladuša 59,50 70 Cazin 10,36 31 Posušje 58,40 71 Centar 9,42 32 Lukavac 57,77 72 Glamo  7,05 33 Ravno 53,90 73 eli  6,87 34 Sapna 53,65 74 Grude 6,12 35 Pale - Praa  53,47 75 Neum 4,63 36 Tuzla 52,90 76 Doboj - Istok 4,49 37 Visoko 52,85 77 Graanica  2,45 38 Novi Grad 52,84 78 apljina  1,46 39 Ljubuški 51,55 79 Domaljevac Šamac 0,14 40 Kreševo 50,39 Federacija BiH 60,40
Izvor; Kolektiv autora (2011); Dosadašnja poljoprivredna politika i njen budui   utjecaj na razvoj sektora hrane u Federaciji BiH.
Osim opina iskazanih uz tumaenje prethodne karte, sa stajališta ovo g Programa dodatnu  panju bude opine Stolac sa 82,3, Livno sa 81,7, Travnik sa 80,9 te Zenica sa63,2 i Kupres sa 60,6 posto ueša travnatih u njihovim ukupnim poljoprivrednim površinama pa se one, dakako i uz brojne druge, mogu smatrati prostorima posebno pogodnim za ovarsku proizvodnju. 
5.4. EKSTENZIVNO PROIZVODNO NASLJEE KOJE TRAI INTENZIVNE PROMJENE
 
  9
resurse, što se iskazuje sa niskom proizvodnosti po grlu i malim obimima proizvodnje po stadu i domainstvu. 
Intenzivniji uzgoj kojim treba zamijeniti dosadašnji nain rada, podrazumijeva cjelogodišnje dranje ivotinja na podrujima njihovog uzgoja, i to na vlastitim ili iznajmljenim površinama farmera-vlasnika. To principijelno vai ako se radi o daljem robnom uzgoju i odranju  pramenke kao domae, autohtone ivotinje. 
Opredjeljenje za ovu domau, za naše uslove plemenitu i nezamjenjivu pasminu, koje snagom spoznaja domae nauke i struke postaje biti definitivno, nalae da e površine na kojima e se
 proizvoditi krma za ljetnu ispašu, uz podizanje prinosa biljne mase po jedinici (hektaru), trebati zadrati elemente tradicionalne proizvodnje, koliko i pripremanje sijena za zimu.
  To e praktiki znaiti da se prirodni travnjaci, koji e sluiti u ispaši ovaca moraju agrotehnikim mjerama i nainom iskorištavanja popravljati i to tako da budu boljeg  botanikog sastava, što znai sa veom zastupljenosti kvalitetnih trava i legumi noza, uz manje zeljanica te sa malo ili nimalo travolikih biljaka, i osobito bez škodljivih,
 bodljikavih i otrovnih vrsta.
Ovo stoga jer kvalitet mlijeka ali i mesa janjadi, odnosno njihova aroma i okus su veoma vezani za sastav biljne mase koju ove ivotinje konzumiraju.
Prema hranidbenim potrebama pramenke, zimski obrok e morati biti zasnovan na sijenu, jer je na to prilagoen organizam ove ivotinje, a i zato što proizvodnja sira ne moe biti zasnovana na ishrani silaom.
Sijeno kao i paša takoer mora   biti dobrog kvaliteta, što e se obezbijediti pravovremenom kosidbom s obzirom na fazu razvoja biljaka pri njenom izvoenju, što e se odreivati na osnovu prevladavajuih vrsta u travnjacima. Meutim, u svemu ovome se, uz kvalitet kojim se
 barem putem košnje dade upravljati, javlja i nadasve vano pitanje domae niske proizvodnosti travnjaka.
Dok travnjaci Zapadne Europe imaju visoku produktivnost sa kojom obezbjeuju hranu za 3 do 5 uslovnih grla po hektaru, kod nas je potrebno 2 do 3 ha za jedno takvo uslovno grlo. To znai da u uslovima BiH vlada niska produkcija krme po jedinici površine, koja je uz to i lošeg kvaliteta.
Za razliku od Zapadne Europe koja je to davno ve uinila, naša zemlja e morati poeti  briljivije njegovati svoje travnjake, i u veoj mjeri uvesti pašni nain njihovog iskorištavanja, kao i kvalitetniji nain konzerviranja krme.
  Uvoenje rotacione ispaše i siliranja prvog otkosa travnjaka uveliko bi doprinjelo kvalitetu ishrane i produktivnosti travnjaka mjereno u mlijeku i mesu.
Pri tom je potrebno uiniti dodatne napore kako ove mjere ne bi uticale negativno na biljno  bogatstvo koje ovi prostori posjeduju i koje treba ouvati. Cilj je proizvesti vee koliine kvalitetne kabaste krme i bolje iskorištavati prirodne travnjake, ali i proizvesti zdravu hranu i
 pri tom ouvati biljno bogatstvo i zdrav okoliš.
 
 10
uope, a posebno nekih koje su i inae rijetke ili ak i ugroene, rad na i sa travnjacima treba  obuhvatiti i inventarizaciju biljnih vrsta kao bogatstvo biljnih gena i preduzeti mjere za konzervaciju tih gena na terenu ili ih izmjestiti i sauvati za naredna pokoljenja.  
 Krma sa prirodnih travnjaka je u principu najjeftinija, jer zahtijeva najmanje ulaganja budui nema obrade ni sjetve, a rijetko je i potrebna specijalna zaštita. To svakako zasluuje dunu panju farmera, budui im se njihovim racionalnim korištenjem omoguuje jeftinija
 proizvodnja kako mlijeka, tako i mesa.
Ova krma postaje biti još jeftinija kada se koristi ispašom, kao što je sluaj u planinskim  podrujima, ime se izbjegavaju troškovi kosidbe te prijevoza, konzerviranja, skladištenja i sl.  Ipak, ispaša na travnjacima mora biti organizovana na pregonski nain, a ne trajna i bez  nekog reda, odnosno neorganizovana.
 Pravilnom ispašom, ili pašno-košnim sistemom obezbjeuje se jeftinija ishrana stoke,  podrava dobar botaniki sastav travnjaka i postie dobro zdravstveno stanje ivotinj  a (hranjenih na paši) kao i bolji kvalitet mlijeka i mesa, što je u krajnjem i te kakao vano.  Meutim, kao što Wilkins i Vidrih iznose na Kongresu Evropske travnjake federacije, za travnjake menadere 21. vijeka, e se sve više postavljati zahtjevi
   da trae i nau dodatne vrijednosti svojih travnjakih površina, da bi adaptirali svoj sistem korištenja mnogo zahtjevnijem nainu iskorištavanja i zadovoljili sve vee zahtjeve za spreavanje zagaenja i degradacije okoliša.
To bi trebalo znaiti da gazdov anje travnjacima postaje još sloenije, jer se ne mogu dopustiti mjere najintenzivnije agrotehnike kojima je mogue obezbijeditti siguran i stabilan prinos te  popraviti kvalitet biljne mase i osigurati poveanu stoarsku proizvodnju. 
5.4.1. Istraivanja koja treba pretvarati u proizvodnu praksu
Ve je Unger (1836) istaknuo znaaj hemijskog sastava tla za ivot bilja, utvrdivši da su zahtjevi bilja s obzirom na tlo vrlo razliiti, pri emu su neke vrste strogo vezane za odreeno tlo, druge su mu sk lone, dok su tree indiferentne. Takoe, još poetkom XX stoljea Braun - Blanquet (1928) iznosi misao da se ovjek mora prilagoditi klimatskim prilikama, ali da zemljište moe u odreenoj mjeri mijenjati, te govori o isprepletenosti djelovanja tla i klimatskih faktora na biljni svijet. ovjek se mora prilagoditi klimi i prilikama reljefa, i stoji  pred njima gotovo bespomono, ali on moe znatno utjecati na tlo i mijenjati ga prema svojim  potrebama.
Geološka podloga utie u velikoj mjeri na sastav travnog pokrivaa. Na krenjaku podlogu, odnosno na bazinu reakciju tla ukazuju: Saturea montana, Teucrium montanum, Anthylis-
vrste, Helianthemum alpestre, Dryas octopetala, Sesleria tenuifolia, Sesleria nitida, Festuca
 pungens, Carex firma, Carex laevis, Genista radiata i druge vrste. Sasvim drugaiji floristiki sastav se sree na travnjacima kojima su geološka podloga silikati. Kalcifobna vegetacija se sree i na karbonatnoj podlozi, ako je ova izolirana debljim slojem zemlje kisele reakcije. U  planinskom podru ju, na površinama iz kojih su isprane baze, javlja se travnjak svinutog šaša (Caricetalia curvulae), a u brdskom podruju, na dubljem tlu travnjak tvrdae (Nardetum strictae). Na silikatnoj podlozi i kiselim tlima uope, javljaju se:  Arnica montana, Descampsia
 flexuosa, Festuca supina, Festuca Halleri, Nardus stricta, Sieglingia decumbens, Holcus mollis,
Poa violacea, Carex curvula, Polypodium vulgare, Sphangum-vrste, Calluna vulgaris,
Vaccinium myrtillus i druge vrste.
 
  11
razliitim uslovima tla mijenjao iz godine u godinu. U prve dvije godine istraivanja gotovo se  potpuno povuklo grmlje i sitno drvee, a pojavilo se 70 novih vrsta. Stellaria media, Stellaria
holostea, Taraxacum officinale, Pulmonaria officinale, Geum urbanum, Glechoma hederacea,
Fragaria vesca, Ajuga reptans su dominirale na travnjaku dubljeg supstrata i kisele reakcije tla, dok su  Brachypodium sylvaticum, Brachypodium pinnatum,  Dactylis glomerata, Lolium
multiflorum, Lolium perenne, Briza media  bili zabiljeeni kao vrste bez znaajnog udjela. U dijelu travnjaka plitkog tla na krenjaku pojavio se znaajniji broj r ijetkih, ugroenih i zaštienih vrsta, a na šta ukazuje i Schauer and Caspari (1993), kao što su Viola rupestris,
Viola riviniana, Muscari comosum, Orchis pallens, Orchis simia, Orchis purpurea, Ophrys
apifera, Ophrys insectifera, Ophrys sphecodes, Orobanche gracilis, Orobanche teucrii, Allium
carinatum, Trifolium ochroleucon, Dorycnium herbaceum. Ipak posebno brojne vrste, visokog vitaliteta, na ovom tlu (Peucedanum coriaceum, P. oreoselinum and Brachypodium
sylvaticum)  su bile znaajno reducirane. Manje   promjene su se dogodile na treem tipu tla (smee, srednje duboko, neutralne reakcije), na kojem je zabiljeeno pojavljivanje   Dianthus
deltoides, Cephalanthera damasonianum, Centaurium minus i  Melittis melissophyllum te znaajnija pojava vrsta dobre krmne   vrijednosti (Avena elatior, Festuca pratensis, Dactylis
glomerata, Trifolium pratense, Lotus corniculatus). Nakon trogodišnjeg ispitivanja na relativno malom prostoru prirodnog travnjaka sa vrlo razliitim uslovima tla zabiljeena je pojava 132 vrste. Zahvaljujui selektivnoj kosidbi broj kvalitetnih i vrijednih vrsta se znaajno poveao.  
S obzirom na ograniavajue ekološke, pa i socijalno -ekonomske faktore najlakše je do veih  prinosa doi primjenom manjih doza ubriva, koje ne samo da poveavaju prinose  po jedinici  površine nego utiu pozitivno i na botaniki sastav, ne smanjujui znaajno broj biljnih vrsta po  jedinici površine. Brojna istraivanja kod nas i u svijetu Kvakan (1944); Strelec (1952); Batinica i Maksimovi (1958); Makedos i Papapanastasis (1996); Stjepanovi et al. (1998); Hein i Older (1999); O’Kiely i O’Riordan (2000) su potvrdila da ak i male doze azota utiu  pozitivno na poveanje prinosa suhe mase, ali da istovremeno utiu i na poboljšanje kvaliteta dobijene krme. Vrijeme kosidbe s obzirom na stadij razvoja biljaka znaajno utie na prinos suhe mase, a naroito na kvalitet krme (sadraj i prinos proteina). To su pokazali rezultati istraivanja Maksimovia (1954); Mijatovia i Paveši-Popovi (1975); Batinice i Bašovia (1979); Odoarda et al. (1996); Sima i Pecular (2002).
5.4.2. Naini poveanja proizvodnosti travnjaka
Travnjaci i njihova svojstva u mnogome zavise od naina njihovog korištenja, potom njegovanja pa i meliorativnih zahvata, kad se za to ukau moguno sti i potrebe. Ovo posljednje treba initi utoliko više koliko su oni razvijeni na slabijim tlima pa uz to i lošim klimatskim uvjetima. Stoga se kao uzroci postojanja ili stvaranja loših travnjaka, naješe javljaj u neprimjenjivanje meliorativnih pa i agrotehnikih mjera, uz njihovo loše iskorištavanje ispašom i kosidbom.
Poveanje proizvodnje stone hrane na travnjacima i poboljšanje njihovog iskorištavanja uz zaštita tla, postie se odabranim i skladnim agrotehnikim mjerama koje trebaju biti sinhronizirane. Cilj je dobiti povoljan sastav biljnog pokrivaa uz ekonominu te rentabilnu  proizvodnju stone hrane. Uz poboljšanje postojeih, nije nikakva rijetkost ni zasnivanje novih travnjaka, što sve zavisi od cilja kojeg se eli postii.  
Treba znati da se pod melioracijom travnjaka smatra unapreenje postojeeg travnog pokrova korištenjem razliitih melioracionih mjera. Od velikog je znaaja i u širokoj je primjeni u
 
 12
 Na kraju, nadasve visok znaaj imaju i tehnike mjere za popravljanje i unapreenje  proizvodnje na travnatim površinama kao što su odvodnjavanje i navodnjavanje. Od posebnog su znaaja za melioraciju prirodnih travnjaka agrotehnike mjere   obrade tla te i gnojenje te uništavanje korova i dosijavanje.
5.5. ZNAAJ DOMAIH PRIRODNIH TRAVNJAKIH   POVRŠINA 
Prirodni travnjaci su resurs od kojeg se dobivaju višestruke koristi i prvenstveno u obezbjeenju kabaste krme za domae ivotinje, preivare. Tome doprinosi injenica da je zastupljenost
 prirodnih travnjaka u odnosu na ukupne poljoprivredne površine u našem entitetu iznosi preko 60%. Meutim, dok su travnjaci Zapadne Europe visoko produktivni i obezbjeuju hranu za 3 do 5 uslovnih grla po hektaru, kod nas je potrebno 2 do 3 ha za jedno uslovno grlo. U uslovima BiH imamo nisku produkciju krme po jedinici površine, koja je uz to i lošeg kvaliteta.
Za razliku od Zapadne Europe, naša zemlja e morati poeti briljivije njegovati svoje travnjake, u veoj mjeri uvesti pašni nain njihovog iskorištavanja, kao i kvalitetniji nain konzerviranja krme. Uvoenje rotacione ispaše i siliranja prvog otkosa uveliko bi doprinijelo kvalitetu ishrane i produktivnosti travnjaka mjerenih u mlijeku i mesu. Pri tom je potrebno uiniti dodatne napore kako ove mjere ne bi uticale negativno na biljno bogatstvo koje ovi  prostori posjeduju i koje treba uvati. Cilj je pr oizvesti vee koliine kvalitetne kabaste  krme i  bolje iskorištavati prirodne travnjake, proizvesti zdravu hranu i pri tom ouvati biljno bogatstvo i zdrav okoliš.
Prirodni travnjaci kao jedan od zelenih dijelova naše zemlje igraju izuzetnu ulogu u ivotu ljudi na neposredan i posredan nain. Neposredno, ove površine imaju ogroman utjecaj na formiranje  povoljne i poeljne okoline za ljudsku egzistenciju, jer su filter za vodu i utiu pozitivno na raspoloenje ljudi.
Ispod travnjaka tee najbolja voda, jer   je ispiranje azota i drugih zagaivaa 10 puta manje ispod travnjakih površina u odnosu na ispiranje pod ratarskim kulturama.  Lijepi, isti i njegovani travnjaci su izvor kisika za plua, ugodni su za oko i dušu, te kao takvi nesporno u svijetu slue u rekreativne i sportske svrhe. Na taj nain oni jesu, ili mogu biti znaajan element turistike privrede. Posredno,  preko hrane za domae ivotinje, oni su izvor mlijeka i mesa, nezaobilaznih namimica u ishrani ljudi. 
Prirodni travnjaci uvaju zemljište od erozije, te i na taj nain doprinose ouvanju okoliša. Zahvaljujui botanikom sastavu, kao odrazu prilika u kome je formiran, prirodni travnjaci mogu biti putokaz pri poduzimanju razliitih tehnikih, agrotehnikih i drugih mjera u
 planiranju iskorištavanja zemljišta.
Ipak u sadašnjoj situaciji znaaj prirodnih travnjaka je prvenstveno u obezbjeenju kabaste krme za domae ivotinje i osobito preivare. Tome doprinosi injenica da je zastupljenost
 prirodnih travnjaka u odnosu na ukupne poljoprivredne površine u našoj zemlji zaista velika i da iznosi ve iskazanih 61%. 
 
  13
U uslovima BiH imamo dakle nisku produkciju krme po jedinici površine, koja je uz to i lošeg kvaliteta, ali i zavidno biljno bogatstvo odnosno veliki broj biljnih vrsta, od kojih su neke  posebno vrijedne i svojstveno samo ovim prostorima, rijetke ili ak ugroene vrste.  
Zapadna Evropa je ve uinila prve korake u smanjenju primjene azota na travnjacima u cilju smanjenja rizika od zagaivanja i poveanja biodiverziteta travnjaka (Wilkins i Vidrih, 2000). Razlika u vrijednosti (dodana vrijednost u novom nainu) e se traiti u nainu ishrane stoke i iskorištavanju travnjaka u njoj.
 Naime, ve je ustanovljeno da mlijeko i meso stoke drane  i hranjene zelenom krmom na travnjacima (bez koncentrata), sadri povoljniji odnos nekih masnih kiselina, ime je smanjen rizik od koronarnih oboljenja. Linolenska kiselina se smatra antikancerogenom, i ima indicija da je višestruko više zastupljena u mlijeku i mesu ivotinja hranjenih na travnjaku. Probirljivo europsko trište e sve više traiti ovakve proizvode, koji su skuplji, a moi e se lakše prodati nego oni iz konvencionalne proizvodnje.
Za razliku od Zapadne Europe, naša zemlja e morati poeti   briljivije njegovati svoje travnjake, pa izmeu ostalog i gnojiti, ali i u veoj mjeri uvesti racionalniji -  pašni nain iskorištavanja travnjaka, kao i kvalitetniji nain konzerviranja krme - u vidu silae, koja je za sada gotovo nepoznat pojam (kada je u pitanju krma sa travnjaka). Uvoenje rotacione ispaše i siliranja prvog otkosa travnjaka uveliko bi doprinijelo kvalitetu ishrane i produktivnosti travnjaka mjereno u mlijeku i mesu.
Gnojidbi prirodnih travnjaka je nesumnjivo potrebno posvetiti više panje, kao i kosidbi u ranijim fazama razvoja biljaka, kako bi se ostvarivali vei prinosi i bolji kvalitet travne mase, odnosno vei prinosi hranjiva. Pri tom je potrebno uiniti dodatne napore kako ove mjere ne bi uticale osobito negativno na biljno bogatstvo koje ovi prostori posjeduju i koje treba ouvati.  
   Mudrim prilazom iskorištavanju prirodnih travnjaka dosadašnje slabosti treba
 pretvoriti u domae prednosti. Cilj je proizvesti vee koliine kvalitetne kabaste  krme i bolje iskorištavati prirodne travnjake pa tako proizvesti zdravu hranu i pri
tom  ouvati biljno bogatstvo i zdrav okoliš. Ovaj cilj jeste ambiciozan, ali nije
neostvariv. 
5.6. PODJELA DOMAIH TRAVNJAKA 
Prirodni travnjaci su biljne zajednice ( fitocenoze, odnosno to su organizovani, a ne sluajni skupovi biljaka) u ijem sastavu esto dominiraju trave, ali znaajan dio njihovog sastava ine tzv. zeljanice (veliki broj vrlo razliitih širokolisnih vrsta). Naroito vrijedan sastojak prirodnih travnjaka su leguminoze. One su glavni nosilac kvaliteta krme sa travnjaka, ali su rijetko zastupljene sa veim procentom. U travnjacima se takoer sreu travolike biljke, vrste koje po izgledu dosta lie na trave, ali su u ishrani stoke praktino bezvrijedne. Iako travnjake  prvenstveno obrašuje zeljasti travni pokriva, u njihovom sastavu a naroito u sklopu slabo njegovanih travnjaka, se sreu: bunje, grmlje i rijetko drvee.
Šoštari-Pisai (1973) definira travnjake sa stanovišta obezbjeenja krme kao površine koje
trajno ili kroz dui period god ina obrašuje tratina, tj. manje više gusti sklop velikog broja
razliitih biljnih vrsta, kojima je zajednika osobina da su prilagoene košnji ili paši.  
 
 14
 Fakultativni travnjaci su površine koje se koriste kao travnjaci, ali se po potrebi mogu  pretvoriti u oranine površine za gajenje drugih ratarskih kultura. 
Prema nainu postanka travnjaci se dijele na primarne i sekundarne (Ocokolji i sur, 1983).
 Primarni travnjaci su nastali kao primarna vegetacija na nekom staništu uslijed nepovoljnih uvjeta, kao što su velika nadmorska visina, nepovoljni klimatski uvjeti,
 plitko tlo i sl. Primarni travnjaci se ujedno mogu smatrati i apsolutnim.
Sekundarni travnjaci se još esto nazivaju i antropogenim jer su nastali pod utjecajem ovjeka, prvenstveno sjeom šuma i kasnijim zalivaivanjem (zatravljivanjem). Oni mogu biti korišteni kao travnjaci, ali i biti pretvarani u oranice i korišteni na drugi nain. Veina sadašnjih travnjaka su zapravo sekundarni travnjaci.
Osim prirodni, travnjaci mogu biti i sijani, esto još u praksi nazivani vještaki, nastali sjetvom smjesa trava i djetelina na oranicama. Prema duini korištenja ovi travnjaci mogu biti kratkotrajni i dugotrajni u zavisnosti od uvjeta gajenja, namjene i naina korištenja.  
5.7. EKSPLOATACIJA I NJEGOVANJE DOMAIH TRAVNJAKA
Travnjaci su najvaniji izvor kabaste stone hrane za goveda i ovce. Iako ekološki poeljan, ekstenzivan nain korištenja travnjaka (kosidba i spremanje sijena u fazi zametanja pa ak i sazrijevanja sjemena kod pojedinih vrsta, trajna ispaša, bez primjene gnojiva) rezultira niskim  prinosom krme slabog kvaliteta. Na takvom nainu eksploatacije travnjaka, ne moe se zasnivati odriva stoarska proizvodnja. U cilju ostvarivanja veih prinosa krme uz istovremeno dobijanje krme boljeg kvaliteta, ali i ouvanja biodiverziteta te zdravog okoliša, eksploataciju travnjaka treba popravljati samo u odreenoj mjeri. Naime, izuzetno intenzivan nain iskorištavanja travnjaka ima za posljedicu ne samo zagaenje okoline, nego maksimalno reducira broj biljnih vrsta travnjaka i biljno bogatstvo, uope. Budui da je biljno bogatstvo  prednost Bosne i Hercegovine, kao i drugih zemalja Jugoistone Europe, potrebno je iznai optimalne naine iskorištavanja travnjaka u cilju ouvanja navedene prednosti.  
  Prema raspoloivim podacima, u Federaciji BiH se pod livadama u 2004. godini nalazilo 260.039 ha, od ega je, pokošeno tek 138.795 ha, što je zaista poraavajue. Prinosi od 1,5 t/ha su jednako, i to nedopustivo, bili loši. Razloge niskih prinosa treba traiti u izostanku bilo kakve agrotehnike i njege travnjaka što se dešava u veini sluajeva. 
Veina livada, kako i statistika kae, je pokošena, a pokošena je kasno  u ljeto, kada se sijeno moe spremiti bez problema sa kišom. To dalje implicira loš kvalitet krme i to iz tri razloga: kasne kosidbe, lošeg botanikog sastava travnjaka i spremanja sijena na zemlji.  
Brojna istraivanja ukazuju da prinosi travnjaka na boljim površinama sa kvalitetnijim zemljištem i uz odgovarajuu agrotehniku, mogu dostii 12 do 14 t/ha. Vlastita ( Alibegovi- Grbi i sar.,  2004) istraivanja livada brdskog podruja, uz primjenu samo 80 kg/ha azota,  pokazala su poveanje prinosa sa 6,05 na 11 ,30 t/ha, pri kasnijoj kosidbi, odnosno od 2.55 na 4.91 t/ha, dok je na sadraj i prinos proteina jako uticalo vrijeme kosidbe s obzirom na fazu razvoja biljaka pri kosidbi. Iako je prinos suhe mase pri ranijoj kosidbi bio znaajno nii, prinos
 proteina je bio znaajno viši pri ranijoj u odnosu na kasniju kosidbu - znaei da je mnogo bolje kositi travnjake ranije, bez obzira što e dobivena masa krme biti manja.  
 
  15
Botaniki sastav travnjaka je veoma vezan za tip tla, njegovu reakciju i dubinu supostrata. U istraivanjima (Alibegovi-Grbi i ustovi, 2002), po botanikom sastavu su se veoma razlikovale površine travnjaka na dubljem tlu kisele reakcije, od onog neutralne a posebno od onog koji se razvio na skeletnom sa krenjakom podlogom. Na pliem tlu sa krenjakom  podlogom naene su vrlo vrijedne vrste iz roda Orchis i Ophrys, kao što su Orchis pallens,  Orchis simia, Orchis purpurea, Ophrys apifera, Ophrys insectifera, Ophrys sphecodes , ali je
 prinos takvog travnjaka nizak.
Vee prinose bi mogao dati travnjak na dubljem tlu, kisele reakcije ali mu je brojnost vrsta znatno suenija. Najviše kvalitetnijih vrsta sa stanovišta proizvodnje krme ustanovljeno je na smeem tlu neutralne reakcije, gdje su se s vremenom i poduzetim mjerama, proširile  Avena
elatior, Festuca pratensis, Trifolium medium i pratense, Dactylis glomerata itd.   Pri istim ekološkim uvjetima na promjenu botanikog sastava mogu znaajno utjecati selektivna kosidba,
 paljenje izumrlih ostataka poslije zimskog perioda, te naravno ishrana (gnojenje) travnog  pokrivaa. 
U proizvodnji krme livada i pašnjaka se stoga esto široko koristi metoda regulisanja floristikog sastava, koja se ustvari svodi na uništavanje i potiskivanje nepoeljnih vrsta, a
 potenciranje boljih vrsta trava i leguminoza. To su prije svega metode razliitog naina gnojenja i iskorištavanja travnjaka. Prema ispitivanjima Šoštaria-Pisaia i Kovaevia (1968) i Mijatovia  (1971) upotreba veih doza azotnih gnojiva i manjih koliina PK gnojiva (N180P60K 60; N240P60K 60), jako podstie razvoj trava, smanjuje zastupljenost leguminoza te
 potencira loše vrste zeljanica (korove) na livadama i pašnjacima.
Ako se meutim eli sauvati odreeni botaniki sastav potrebno je mnogo umijea, znanja i truda da bi se pojedine vrste ouvale, ili neke od posebnog interesa proširile.  
PK gnojiva povoljno utjeu na poveanja sadraja leguminoza u travnjaku (uz poveanje od 12 do 30%) zavisno od autora, navode Ocokolji i sar. (1983), u odnosu na negnojene ili gnojene sa NPK gnojivima.
Kako najkvalitetniji dio travnjaka ine leguminoze, kojem su naješe neznatno zastupljene ili im je zastupljenost ograniena kvalitetom tla, nainom iskorištavanja i nainom gnojenja, to je
 potr ebno odgovarajuim nainom gnojenja i iskorištavanja podsticati razvoj leguminoza kao najkvalitetnijeg dijela sastava travnjaka. Ovo tim prije jer su rezultati ispitivanja Batinice (1953), Saria (1964), orevia i Mijatovia (1965), Šoštaria -Pisaia i Kovaevia (1968), Karaia (1968), Mijatovia (1973), Miloševi i Stefanovi (1988)   pokazali da loše vrste vlatastih trava i korovi uestvuju u prinosu prirodnih travnjaka sa 50-80%. To znai da
 polovina otpada na korove i druge malo vrijedne biljke.
Rauna se da svako poveanje leguminoza za 10% u travnjaku, u sijenu poveava sadraj  proteina za 1%. Poeljno je, kako istie Šoštari-Pisai i Kovaevi (1968), da njihovo ueše u zajednici bude 15-20%.
Stoši i sar. (2004) potvruju znaaj fosfora u  produkciji biljne mase, uz konstataciju da - ako na travnjacima ima leguminoza, fosforna gnojiva, sama ili u kombinaciji sa kalijevim doprinose  poveanju njihovog ueša. Poveanje prinosa pri tom u apsolutnom iznosu nije veliko. Vee koliine fosfornih gnojiva utiu na poveanje prinosa samo u sluaju da u travnjaku postoji znaajna zastupljenost leguminoza, navode citirani autori, pri emu travnjaci postiu najmanji
 prinos pri PK tretmanu ako nema leguminoza, a ako ih ima najmanji prinos se postie pri NK tretmanu.
Lazarevi i sar. (2004) zakljuuju da se gnojenjem brdsko planinskog travnjaka  Danthonietum
 
 16
 potisnute legumnoze i biljke iz ostalih familija (uvjetno nazvane korovima). Kvalitet biljne mase je zavisio od nivoa gnojenja, stadija razvoja biljaka pri kosidbi i otkosa. Pri kosidbi u ranijoj fazi razvoja biljaka više proteina je sadravala masa parcelica gnojenim veom dozom gnojiva (prije svega azota), kvalitetnija je biljna masa košena u ranijoj fazi razvoja biljaka (vlatanju).
Generalno, ptrebe travnjaka u hranivima su izraene narit pri intenzivnm gaenju i iskrišavanju.  Za edinicu prinsa krme travnjaci trše razliite kliine makrhranjiva, u zavisnsti d flristikg sastava te naina i vremena iskrišavanja travnjaka.
Ptršnja pedinih hraniva se mijenja p fazama razvia. U kasniim fazama izraenia e  ptršnja kaliuma i fsfra za frmiranje edinice prinsa, dk e u raniim fazama razva više  ptreban azt.
Primjena organskih gnojiva ima i melirativnu ulgu pri gnojenju prirdnih travnjaka, naravno izraeniu u dnsu na mineralna gnojiva. Melirativna ulga rganskih gnojiva dlazi više d izraaa kd brdskih i planinskih u dnsu na dlinsk -niziske travnjake. Ona naroito dolazi d izraaa na zemljištima manje pldnsti (kiselim, zaslanjenim), na kima se nalaze travnjaci u fazi degradacie (planinski).
Za produktivnost travnjaka, kao i botaniki sastav jednako je veoma znaajan nain iskorištavanja, jer pretjerana ispaša, naroito ako je uz to i trajna, vodi iscrpljivanju kvalitetnih vrsta i njihovom nestajanju iz travnjaka, pri emu se potom šire loše i bezvrijedne vrste koje u nekim sluajevima mogu biti interesantne sa stanovišta fitodiverziteta. Sa stanovišta  produktivnosti travnjaka i kvaliteta krme koja se dobiva sa travnjaka najsvrsishodniji nain iskorištavanja bi bio rotaciona ispaša (Alibegovi-Grbi, 2004) i pašno-košni sistem, pri emu se uvijek dio površina iskorištava i osim ispašom i kosidbom.
  Od ukupno raspoloivih 442.000 ha pašnjaka u Federaciji BiH iskorištavano je u 2009. godini samo 163.053 ili 39%. Iako se pašnjaci nalaze na najlošijim zemljištima, ipak je prinos na njima od samo 0,6 t/ha previše mali.
Vei dio površina boljih pašnjaka se koristi veoma ekstenzivno i to trajnom ispašom, bez ikakve njege, bez gnojenja i slino. Stoga im je travni pokriva botaniki gledano loš, a esto i veoma prorijeen, a to vodi degradaciji - odnošenju zemljišta ispiranjem i pogoršanju sveukupne situacije.
Uz adekvatnije iskorištavanje i briljiviju njegu, kao što se iz prethodnog izlaganja moglo sagledati,
  dobar dio pašnjaka bi mogao biti pretvoren u površine koje bi se mogle intenzivnije iskorištavati.
Pašnjaci na skeletnim tlima i tako imaju prorijeen travni pokriva, što uz dalje loše gazdovanje doprinosi daljnjem i trajnijem pogoršanju tih površina, pretvarajui ih u trajne kamen jare.
5.8. BOTANIKA ANALIZA DOMAIH TRAVNJAKA
Kako je ve reeno, poetna istraivanja su obavljena na prostorima Srednjebosanskog kantona i to  na podrujima planina Vranica, Rostovo i Vlaši, uz kratka zadravanja na podrujima opina Fojnica, Kiseljak, Busovaa, Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf i Travnik.  
 
kose u kasnoj fazi razvoja biljaka što doprinosi širenju tvrdae i daljem potiskivanju kvalitetnijih biljnih vrsta. Na dijelu površina se moglo primijetiti da se tvrdaa, kao takozvani ''hladni kserofit'' povukla zahvaljujui intenzivnijem gnojenju organskim gnojivima, i reklo bi se, posebno torenju. 
Slika 1 Slika 2 Tvrdaa na Rostovu Travnjak tvrdae
S obzirom da se tvrdaa javlja na dubljem tlu na kiseloj podlozi ili tlu iz koga su isprane baze, to bi se ovi travnjaci mogli pravilnim iskorištavanjem i njegom pretvoriti u mnogo kvalitetnije travnjake, koji bi uz to bili produktivniji a biljna masa boljeg kvaliteta (mnogo hranjivija u ishrani ovaca). 
Planina Vranica, dio površina koji je obien takoer ima dosta tvrdae, ali i drugih vrsta koje se pojavljuju kao njeni pratei elementi što znai da i dijelovi ove planine mogu proizvesti više krme i više pr oizvoda ovarstva nego je to sada sluaj.  
Podruje Vlašia je veoma raznorodno po botanikom sastavu, produktivnosti i kvalitetu biljne mase. Iz dosadašnjeg pregleda moe se zakljuiti da su na Vlašiu zastupljeni od vlanih travnjaka sa dosta nekvalitetne biljne mase do suhih travnjaka, sa veoma niskim biljnim  pokrivaem, od onih sa dosta trava i zeljanica do dijelova sa vrlo kvalitetnim biljnim  pokrivaem koji bi mogli dati znaajne koliine veoma kvalitetne krme uz organizovano korištenje i poticanje far mera na intenzivniju ovarsku proizvodnju. 
Slike 3 i 4 Jastuasti biljni pokriva na vrhu Vlašia 
Postojea situacija travnjaka je veoma razliita, zavisno od nadmorske visine, tipova tla i naina iskorištavanja. Šire podruje Vlašia i proizvodnje Vlašikog/Travnikog  sira obuhvata livade tipa dolinskih travnjaka solidnog botanikog sastava: Arrhenatherum elatius, Trisetum
 flavescens, Trifolium pratense, Taraxacum officinale, Trifolium repens, Lolium perenne,
 
 18
cristatus, Daucus carota, Holcus lanatus, Carum carvi, Ononis hircina, na kojima bi se mogle  proizvesti znaajne koliine krme uz odgovarajue korištenje i nain iskorištavanja . 
Slika 5 Slika 6 Cirsium europhorum, bodljikava  Thymus, Achilea, Alchemila,
vrsta koja se širi jer je ovca nee popasti Plantago, aromatske i ljekovite vrste
Slika 7 Vlaši - travni pokriva sa relativno dosta leguminoza 
Slike 8 i 9 Vlaši - aspekt travnjaka u proljee i ljeto 
Postojea situacija travnjaka je veoma razliita, zavisno od nadmorske visine, tipova tla i naina iskorištavanja. Šire podruje Vlašia i proizvodnje Vlašikog sira obuhvata livade tipa dolinskih travnjaka solidnog botanikog sastava: Arrhenatherum elatius, Trisetum flavescens,
Trifolium pratense, Taraxacum officinale, Trifolium repens, Lolium perenne, Daucus carota,
 
 Rumex acetosa, Bromus mollis, Campanula patula, Crepis biennis, Cynosurus cristatus,
 Daucus carota, Holcus lanatus, Carum carvi, Ononis hircina, na kojima bi se mogle proizvesti znaajne koliine krme uz odgovarajue korištenje i nain iskorištavanja . 
 Na tom podruju se sreu takoer tipine brdske livade, iji botaniki sastav je raznovrstan, razliite gustine i kvaliteta sa brojnim biljnim vrstama kao što su:  Bromus erectus,
 Brachypodium pinnatum, Anthoxanthum odoratum, Poa bulbosa var. viviparia, Hippocrepis
comosa, Salvia pratensis, Linum tenuifolium, Dorycnium germanicum, Anthylis vulneraria,
Trifolium montanum, Veronica spicata, Asperula longiflora, Potentilla gaudini, Helianthemum
ovatum, Euphorbia cyparsisias, Sanguisorba minor, Erigeron acer, Carlina vulgaris, Medicago
 falcata, Anemone nigricans, Pimpinella saxifraga, Prunella grandiflora, Arenaria serpylifolia,
Plantago media, Campanula glomerata, Ranunculus bulbosus, Thymus serpyllum, Genitiana
cruciata, Satureja acinos, Cerasitum semidescandrum, Vicia angustifolia, Stachys recta
Orchis morio, Orchis zstulata, Orchis tridentata i druge. 
Slika 10 Slika 11 Produktivnija livada tipa  Prorijeen travni pokriva na krenjaku 
 Brometum na niem podruju Vlašia
Viša podruja Vlašia se karakterišu tipinim sastavom planinskih travnjaka na razliitoj  podlozi: Festuca pungens, Cerasitum rigidum, Linum capitatum, Scabiosa leucophylla,
Scorzonera villosa, Helianthemum obscurum, Stachys Jacquini, Chrysanthemum
heterophyllum, Asperula longifolora, Bromus erectus, Thymus balcamnus, Calamintha alpina,
 Anthylis alpestris, Crepis montana, Iberis sempervirens, Chrysanthemum montanum,
 Hypochoeris illyrica, Campanula glomerata, Minurantia verna, Dianthus croaticus,
Pedicularis brachydonta, Trifolium alpestre, Lilium bosniacum, Nigritella nigra, Solidago
alpestris, Gymnadenia conopsea, Koeleria cristata, Genitiana tergestina, Globularia
bellidifolia, Carex laevis, Scabiosa silenifolia, Onobrychis scardica, Carex curvula, Luzula
campestris, Luzula spicata, Genista depressa, Juncus trifidus, Deschampsia flexuosa, Festuca
supina, Gentiana punctata, Antennaria dioica, Potentilla ternata, Geum montanum, Jasione
orbiculata.
Livanjski kanton  posjeduje ogromne površine prirodnih travnjaka, (kako ih se u našoj zemlji naziva pašnjacima) u odnosu na ukupne poljoprivredne površine, (preko 80% ukupnih površina  pod travnjacima). Obien je dio površina Kupresa, Livanjskog, Duvanjskog te Glamokog  polja, planine Cincar.
Situacija sa botanikim sastavom i produktivnošu travnjaka je vrlo raznorodna, kako zbog nebrige i nekorištenja travnjaka još od doba socijalizma, a sada naroito nakon povlaenja stanovništva i napuštanja ak i oraninih površina.
 
 20
nainom iskorištavanja i primjenom barem nekih mjera njege, proizvodnja krme i njen kvalitet mogli znaajno popraviti.
To bi omoguilo znatno poveanu proizvodnju u ovarstvu, ali uz vei interes farmera za  proizvodnju - a zahvaljujui recimo mogunosti bolje realizacije mlijeka, mesa, sira ili mesnih  preraevina na domaem ili ino trištu. 
Slike 12 i 13
Slika 14 Duvanjsko polje, vlaniji travnjak  
Dio površina Kupreškog polja ima dublji supstrat pa se u skladu sa tim uslovima razvijaju  biljne zajednice koje ukljuuju znaajan broj loših trava ali i travolikih vrsta. Livanjsko, Duvanjsko i Glamoko polje imaju dublji supstrat i bolje uslove za razvoj travnog pokrivaa u kome se javljaju vrlo razliite vrste, zavisno od mikroklimata, ali koji ukljuuje brojne kvalitetne leguminoze kao  Lotus cornuiculatus, Lotus uliginosus, Medicago sativa, Medicago
 falcata, Trifolium pratense, Trifolium repens, Trifolium patens,Trifolium fragiferum,
Onobrychis sativa, trave Phleum pratense, Avena elatior, Festuca pratensis,Dactylis glomerata,
Poa pratensis, Festuca rubra, te veliki broj zeljanica ali i travolikih vrsta: Achilea millefolium,
Centaurea jacea, Sanguisorba minor, Picris hieracioides, Agrimonia eupatoria, Potentila
reoptans, Hypericum perforatum, Scorzonera villosa,Taraxacum officinale, Tragopon sp.,
Filipendula sp., Salvia pratensis, salvia verticilata, Hieracium pillosela, Cirsium acaule,
Veronica sp., Colchicum autumnale, Ononis spinosa, Ononis hircina, Juncus sp., Cares sp.,
 Luzula sp. 
 
  21
kamenitim uslovima tu su još Origanum vulgare, Thymus serpillum i druge, što se moe dobro sagledati iz priloenih fotografija.
Slika 15 Slika 16  Eryngium amethystinum, bodljikava Satureja montana, Anthilys i Lotus,  vrsta travnjak lošeg kvaliteta aromatine zeljanice i kvalitetne leguminoze
Slika 17 Slika 18
.
 
 22
U Tuzlanskom kantonu je obien i pregledan dio površina planine Konjuh, te opina ivinice, Graanica, Doboj Istok. Travnjaci ovog Kantona su nešto kvalitetniji, kako po ekološkim
 prilikama tako i po botanikom sastavu.
  Uz bolje iskorištavanje i njegu, znaajan