2- razvoj korporativnog upravljanja- 2013
DESCRIPTION
korporativno upravljanjeTRANSCRIPT
19.2.2013
1
Razvoj korporativnog upravljanja
Prof. dr. sc. Darko Tipurić
Vanjske interesno-utjecajne skupine
Domaće i međunarodno okružje
Regulatorni okvir
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Menadžerski kapitalizam
Vlasnički pristup
poduzeću
Pokret za korporativno upravljanje
Stakeholderski pokret
Središnje dekade prošlog stoljeća 1980 2000
Nastanak korporativnog oblika poduzeća (The Muscovy Co. 1555., Spanish Co. 1577., East India Co. 1601., Virginia Co. of London 1606.)
Sve do početka prošlog stoljeća korporacija nije bila dominantan oblik poduzeća.
Karakteristike bitne za prosperitet korporacije: ograničena odgovornost investitora slobodni prijenos investitorskih interesa pravna osobnost centralizirani menadžment.
Nastanak moderne korporacije – možda najvažnije društvene inovacije prošlog stoljeća.
Početak prošlog stoljeća
Borba za uspostavom monopola nad trgovinom začina koji su stizali iz Indije (1499. Vasco de Gama - Portugalski monopol, 1580. ujedinjenje Portugala i Španjolske, zatvaranje pomorskih putova i uspostava monopola; Nizozemci su 1595. prvi put samostalno uspješno organizirali prijevoz robe iz indije)
19.2.2013
2
Osnovni model korporacije
Poduzeće (inkorporirano u obliku društva
kapitala) Menadžment i fizički kapital
Dioničari (u d.d.) ili vlasnici udjela (u d.o.o.)
Odbor
Zaposlenici Kreditori
Dobavljači Kupci
Moć izbora
Moć nadzora
Dividende Vlasnički kapital (equity)
Kamate i povrat glavnice
Dugovni kapital (debt) Radna snaga
Plaće
Inputi Tržišne cijene Robe i usluge
Tržišne cijene
Moderna korporacija
• Pojam koji se odnosi oblik poduzeća u kojem (1) vlasnici više nisu osobno odgovorni za obveze niti za bilo kakve druge obligacije koje poduzeće stvara ili može stvoriti (ograničena odgovornost), kao i na (2) odvajanje vlasničke funkcije od funkcije administriranja resursima poduzeća, jednu od najvažnijih pojava u ekonomskoj povijesti (Adolf Berle i Gardiner Means).
• Moderna korporacija je iznjedrila menadžment kao središnji institucijski mehanizam
• Diverzifikacijom rizika i stvaranjem likvidnog tržišta za razmjenu rizika, moderna korporacija je smanjila cijenu kapitala
• Prirodni sukob onih koji snose rizik (dioničari) i onih koji upravljaju rizikom (menadžeri)
19.2.2013
3
Berle-Meansov model korporacije
Tržište vrijednosnica
Poduzeće (inkorporirano u obliku
dioničkog društva) Menadžment i fizički kapital
Odbor
Zaposlenici Kreditori
Dobavljači Kupci
Moć izbora
Moć nadzora
Dioničari
Kamate i povrat glavnice
Dugovni kapital (debt) Radna snaga
Plaće
Inputi Tržišne cijene Robe i usluge
Tržišne cijene
Informacije o cijeni dionica
Periodični izvještaji
Dividende
Koristi od korporatizacije
To be Corporation
To be treated seriously ...
Increase
reputation and confidence ...
Access to new investors
Access to cheaper debt
Funds to grow / Innovate / Expand
INCREASED COMPETITIVENESS
Van
jske
ko
rist
i
19.2.2013
4
Snažna uloga menadžmenta mijenja razmišljanje o određenju poduzeća
Berle & Means,
1932.
Chester Barnard,
1938.
Peter Drucker, 1946.-90
Henry Gant, 40-te.
Mary Parket Follett 40-te
Moderna korporacija
Menadžerska odgovornost ali ne samo prema vlasnicima
MENADŽERSKI KAPITALIZAM
Baumol, 1967.
Galbraith, 1967.
Marris, 1963.
Monsen & Downs,
1965.
Cilj poduzeća: maksimizacija prihoda od prodaje
Negirao ulogu dioničara da nadziru i prate rad
menadžmenta
Cilj poduzeća: maksimizacija rasta poduzeća
Cilj poduzeća: maksimizacija Životnih prihoda menadžera
Menadžerski kapitalizam
Vlasnički pristup
poduzeću
Pokret za korporativno upravljanje
Stakeholderski pokret
1970 1980 2000
19.2.2013
5
Vlasnički pristup poduzeću
• Vlasnički pokret (začetnik: Lewis Gilbert - knjiga iz 1956. “Dividende i demokracija”)
• Prepoznavanje neefikasnosti diverzificiranih korporacija – “potrošača investicijskog novca”
• Rast važnosti velikih institucionalnih investitora (mirovinski fondovi, uzajamni fondovi i osiguravajuća društva)
• Reakcija dioničara na slabe financijske rezultate poduzeća i odbijanje menadžmenta za priznavanje prava u sudjelovanju u upravljačkim procesima
• Slobodni novčani tok (engl. free cash flow) definira se kao novac koje je poduzeće stvorilo, a koji preostaje nakon predviđene uporabe novca svim projektima koji imaju pozitivnu neto sadašnju vrijednost.
• Cilj je izbjeći neodgovarajuću upotrebu slobodnog novčanog toka od strane menadžmenta, osobito u loše investicije ili akvizicijske aktivnosti koje ne stvaraju dodanu vrijednost.
Vlasnički pristup poduzeću – odgovor na probleme menadžerskog kapitalizma -
Nobelovac Milton Friedman naglašava kako je prva i jedina obveza menadžera (koji su pravni zastupnici financijskih interesa vlasnika) jest djelovanje na način da se maksimizira financijska stopa povrata na vlasnički kapital
Poduzeća se trebaju ponašati u najboljem interesu za svoje vlasnike (koji snose rezidualni rizik) Interesi vlasnika dominantno utječu na strategiju poduzeća (menadžeri su agenti koji ostvaruju zahtjeve vlasnika-principala) Najvažnija svrha poduzeća je ekonomska djelotvornost i izvedba u funkciji maksimizacije stope povrata na vlasnički kapital
Pro
fita
bil
no
st
Pro
fita
bil
no
st
Stopa rastaStopa rasta G1G1
PmaxPmax
G2G2
PxPx
GoGo
Različitost interesa vlasnika i menadžera
19.2.2013
6
Vlasnički pristup poduzeću – odgovor na probleme menadžerskog kapitalizma -
“...pod društvenom odgovornošću službenici korporacije (ne smiju) podrazumijevati bilo što drugo osim stjecanja što je moguće više novca svojim dioničarima”
Friedman naglašava «jedina društvena odgovornost poduzeća je povećanje svojih profita. Korporacija je instrument dioničara koji je posjeduju. Ako korporacija daje kontribucije (davanja neekonomske prirode), ona sprječava dioničara od njega samog u odlučivanju kako bi trebao raspolagati svojim fondovima».
Vlasnici
Menadžment
Menadžeri su pravni zastupnici imovine dioničara te su odgovorni za osiguravanje ekonomske efikasnosti poduzeća, ali i za lošu uporabu, štetu i razaranje imovine dioničara. Odgovornost poduzeća prema društvu i drugim stakeholderima je izvedena varijabla i podređena je glavnom cilju.
Revidirani Berle-Meansov
model
Tržište vrijednosnica
Poduzeće (inkorporirano u obliku
dioničkog društva) Menadžment i fizički kapital
Odbor
Zaposlenici Kreditori
Dobavljači Kupci
Moć izbora
Moć nadzora
Kamate i povrat glavnice
Dugovni kapital (debt) Radna snaga
Plaće
Inputi Tržišne cijene Robe i usluge
Tržišne cijene
Informacije o cijeni dionica
Periodični izvještaji
Dividende
Dioničari
Izravne konzultacije
Institucionalni investitori
Utjecaj vlasnika većih dioničkih paketa
19.2.2013
7
Novi oblici potiču vlasnički pristup
• Dekorporatizacija
• Aktivni investitori
• Trendovi preuzimanja (takeovers), korporativnog razdvajanja (corporate breakups) i izdvajanja (divisional spinoffs), preuzimanja s polugom (leverage buyouts) i stvaranje javnih kompanija privatnim (“going private”)
• Private equity (LBO Partnerships)
• Novi se korporacijski model gradi oko:
– financijskih struktura s jakom polugom
– kompenzacijskih sustava vezanih uz izvedbu (pay per performance)
– znatnih vlasničkih pozicija menadžera
– ugovora s vlasnicima i kreditorima koji ograničavaju nedjelotvorno trošenje novca kroz krossupsidizaciju između poslovnih jedinica te sprječavaju uništavanje slobodnog novčanog toka.
• To moguće, ili: uz znatnu uporabu dugovnih instrumenata kako bi obvezalo menadžment na isplate vlasnicima ili putem prijetnje neprijateljskih preuzimanja kako bi se zamijenio postojeći menadžment novim.
Menadžerski kapitalizam
Vlasnički pristup
poduzeću
Pokret za korporativno upravljanje
Stakeholderski pokret
1970 1980 2000
19.2.2013
8
“Profit je za business isto kao disanje za život. Disanje je bitno za življenje, ali nije njegova
svrha. Isto tako, profiti su esencijalni da bi poduzeće postojalo, ali nisu razlog njegova
postojanja.”
Dennis Bakke (AES)
“Profit i maksimizacija profita su irelevantne veličine. Profit nije objašnjenje, uzrok ili ratio
poslovnog ponašanja i poslovnih odluka, on je ponajprije test njihove validnosti.”
Peter Drucker
Poduzeće
Mreža međuovisnih ljudi,
organizacija i interesa
Mehanizam
potrage za rentama Ekonomski
entitet
Socijalni entitet
19.2.2013
9
Poduzeće Kao proizvođač roba i usluga
- kako bi zadovoljio potrošačke potrebe
Kao ekonomska jedinica
- putem stvaranja
i distribucije bogatstva
Kao društveni partner
- sudjelujući u održavanju
i razvoju zdravog društva
Kao organizator
- putem razvoja i održavanja
uređenih odnosa u društvu
Kao inovator
-stvarajući nove i bolje proizvode,
procese i usluge za potrošače i društvo u cjelini
Kao tržišni partner
- sudjelujući u održavanju
i razvoju zdravog gospodarstva
Kao poslodavac
-u procesu stvaranja, ponude
i održavanja radnih mjesta
(kvantitavni i kvalitativni aspekt)
Poduzeće stvara vrijednost preuzimajući čitav niz društvenih uloga i zadataka
• Zagovornici stakeholderskog pristupa naglašavaju kako je vlasnički model «…i nerealističan, isto kao i normativno neprihvatljiv»
• Otvoreno pitanje: Zašto bi dioničari imali veća prava od drugih zainteresiranih u poduzeću?
DržavaDržava
SupranacionalneSupranacionalne institucijeinstitucije
StrateškiStrateški partneripartneri
DobavljačiDobavljači
SindikatiSindikati KupciKupci
JavnostJavnost
Lokalna Lokalna zajednicazajednica
FinancijskeFinancijske institucijeinstitucije
Investitori
Nadzorni odbor i Uprava
Dioničari
Menadžeri Radnici
Poduzeće nije instrument isključivo dioničara, već svih onih koji dobavljaju resurse potrebe za njezino normalno funkcioniranje te ne daju dioničarima za pravo da svoje interese pretpostavljaju interesima ostalih stakeholdera.
Stakeholderski model - odgovor na probleme vlasničkog pristupa? -
19.2.2013
10
«Brzo ćemo se opetovano suočiti s problemom upravljanja korporacije. Morat ćemo redefinirati svrhu angažmana organizacije i njezina menadžmenta, kako bi se zadovoljili i pravni vlasnici, ka što su dioničari, i vlasnici ljudskog kapitala, kao što su radnici znanja, koji daju organizaciji sposobnost stvaranja bogatstva. Sve više će sposobnost organizacije ovisiti o njezinoj «komparativnoj prednosti» u stvaranju svojih radnika znanja produktivnim». A sposobnost privlačenja i zadržavanja najboljih radnika znanja je prva i najvažnija pretpostavka. Što kapitalizam znači kada znanje upravlja prije nego novac? Što «slobodna tržišta» znače kad su radnici znanja istinska imovina? Radnici znanja se ne mogu kupiti niti prodati. Oni ne dolaze niti s stjecanjima niti spajanjima poduzeća. Sigurno je de će rast važnosti radnika znanja donijeti fundamentalne promjene u strukturi i prirodi ekonomskog sustava» Peter Drucker
[1] Drucker, Peter (2004): «The Daily Drucker», Harper Business, New York, str. 61
Primarni stakeholderi - priroda interesa i moći -
STAKEHOLDER PRIRODA INTERESA
- STAKEHOLDER ŽELI:
PRIRODA MOĆI
- STAKEHOLDER UTJEČE NA
PODUZEĆE
ZAPOSLENI Zadržati stabilnu zaposlenost u poduzeću
Dobiti pravednu plaću za svoj rad
Raditi u sigurnoj, ugodnoj okolini
Snagom sindikalnog pregovaranja
Akcijama radnika i štrajkovima
Publicitetom
VLASNICI/
DIONIČARI
Dobivanje zadovoljavajućeg prinosa na ulaganje
(dividende)
Realizaciju povećanja dioničke vrijednosti tijekom
vremena
Realizacijom glasačkih prava temeljenih na
vlasništvu dionica
Izvršavanjem prava inspekcije poslovnih
knjiga i nadzor menadžmenta
KUPCI Ostvarenje poštene razmjene:
vrijednost i kvaliteta za potrošeni novac
Dobivanje sigurnog, pouzdanog proizvoda
Kupnjom proizvoda od konkurenata
Bojkotiranjem poduzeća čiji proizvodi su
nezadovoljavajući ili čija je poslovna politika
neprihvatljiva
DOBAVLJAČI Dobivanje redovitih narudžbi za proizvode
Biti pravodobno plaćen za isporučene proizvode
Odbijanjem da se ispuni narudžba ako su
prekršeni uvjeti ugovora
Ponudom proizvoda konkurentima
TRGOVCI NA
MALO/TRGOVCI
NA VELIKO
Dobivanje kvalitetnih I aktualnih proizvoda po
razumnoj cijeni troškovima
Ponuda pouzdanih proizvoda koje potrošači cijene I
u koje imaju povjerenje
Kupnjom od ostalih dobavljača ako su uvjeti
ugovora nezadovoljavajući
Bojkotiranjem onih poduzeća čiji su
proizvodi ili poslovna politika
nezadovoljajući
KREDITORI Otplata danih kredita
Povrat uloženog i zarada u obliku kamata
Opozivanjem kredita ako nisu obavljena
plaćanja
Korištenjem zakonskih ovlaštenja da se
blokira ili preuzima imovina ako su rokovi
otplate kredita višestruko prekoračeni.
19.2.2013
11
Stakeholderski model - problem korporativnog upravljanja i određivanja ciljeva -
Glavni ciljevi
Interesi vlasnika i ulagača
Interesi menadžment
a
Interesi zaposlenih
Interesi kupaca
Interesi dobavljača
Interesi sindikata
Interesi bankara i
drugih kreditora
Interesi države i supranacionalnih
institucija
Moral i etika poslovanja
Interesi društva i
slobodnog tržišta
Interesi strateških partnera
Kritičari naglašavaju kako stakeholderski model daje filozofiju legitimiziranja menadžmenta kao nositelja nadmoćne pozicije u djelovanju, kao nezavisnog arbitra između sukobljenih zahtjeva različitih interesno-utjecajnih skupina.
Problem: Zašto bi netko uopće ulagao u korporaciju koja nema za cilj maksimizaciju povrata na vlasnički kapital?
Stakeholderska orijentacija
Socijalne
koristi
Ekonomski ciljevi
Isključivo socijalne
koristi
Isključivo ekonomske koristi
Kombinirane socijalne i ekonomske koristi
Štete i društveni troškovi
Neefi-kasnost
Pristaše vlasničkog pristupa ističu kako je stakeholderski pristup, zapravo, krinka za prevalentni položaj menadžmenta u organizaciji.
Problem odnosa interesno-utjecajnih skupina
Vrijednost isporučena drugimaVrijednost isporučena drugima
VVrijednostrijednost
isporučenaisporučena
vlasnicimavlasnicima
MalaMala
MalaMala
VelikaVelika
VelikaVelika
KomplementarniKomplementarni
interesiinteresi
KonfliktniKonfliktni
interesiinteresi
Složeni interesi
Tko je zadužen za kompromisiranje
interesa?
19.2.2013
12
Menadžerski kapitalizam
Vlasnički pristup
poduzeću
Pokret za korporativno upravljanje
Stakeholderski pokret
1970 1980 2000
Korporativno upravljanje ima globalnu važnost
OECD-ova Načela
korporativnog upravljanja (1999, 2004)
Akcijski plan Europske unije
(2003)
Nacionalni kodeksi
korporativnog upravljanja
New Combined Code - UK
(2003-2010)
Sarbanes Oxley Act SAD
(2002)
Korporacijski skandali: Enron WorldCom Parmalat Skandia i dr.
Kriza menadžerskog kapitalizma - Vlasnički pokret
Globalizacija i Konvergencija prakse korporativnog upravljanja
Hrvatska 2007. i 2010.
19.2.2013
13
Važnost vlasničkog kapitala u korporativnom upravljanju
• nudi posjedniku rezidualno pravo u zaradama i likvidacijskoj vrijednosti
• ugovara se vrijeme trajanja poduzeća • Daje pravo posjednicima:
– na izbor nadzornog odbora (ili izravno odbora direktora u nekim sistemima)
– za odluku o zamjeni menadžmenta – za odluku o menadžmentskim kompenzacijama – pristupa internim mjerama izvedbe na periodičnoj osnovi – provedbe revizija po posebnim uvjetima – odobrenja važnih investicija i poslovnih prijedloga i nakana prije
implementacije – nadgledavanja rada menadžmenta poduzeća.
Williamson, O. E. (1994), Strategizing, Economizing, and Economic Organization, u „Fundamental Issues in Strategy: A Research Agenda“, Rumelt R.P.,
Schendel D.E. i Teece D.J. (ur.), Harvard Business School Press, Boston, 1994., str. 389
Daje li vlasnički kapital pravo vlasnicima na postavljanje krucijalnih ciljeva poduzeća?
• Poduzeće stvara vrijednost ako: – Nudi proizvode koji vrijede više kupcima nego
što ih plaćaju
– Ako pruža mogućnosti menadžerima i radnicima da budu produktivniji na svom poslu nego negdje drugdje
– Ako osigura veće (i/ili sigurnije) dugoročne profite svojim vlasnicima
– Ako stvara veću korist okolini u odnosu na troškove svojeg djelovanja
Višestrukost ciljeva poduzeća
Daje li vlasnički kapital pravo vlasnicima na postavljanje krucijalnih ciljeva poduzeća?
19.2.2013
14
• Nema jedinstvenih ciljeva jednakih za sva poduzeća
• Poduzeće mora uskladiti raznovrsne ciljeve kako bi se ostvarila njegova temeljna svrha i
• Usklađivanje ciljeva ovisi i o odnosima ključnih interesno-utjecajnih skupina
Maksimiziranje “sposobnosti stvaranja bogatstva” (Wealth Producing Capacity) prije negoli zadovoljavanje interesa samo jedne interesno-utjecajne skupine (Drucker, 1991;
Blair, 1995)
Ciljevi se postavljaju usklađivanjem interesa
Glavni ciljevi
Interesi vlasnika
Interesi menadžmenta
Interesi zaposlenih
Interesi kupaca
Interesi dobavljača
Interesi sindikata
Interesi bankara i
drugih kreditora
Interesi države i supranacionalnih
institucija
Moral i etika poslovanja
Interesi društva i slobodnog tržišta
Interesi strateških partnera
19.2.2013
15
• Potrebno je naglasiti kako zadatak poduzeća nije samo i isključivo ispunjavanje zahtjeva interesno-utjecajnih skupina.
• Pravo pitanje bi se moglo postaviti na sljedeći način: kako poduzeće može zadovoljiti zahtjeve svojih interesno-utjecajnih skupina i istodobno maksimizirati sposobnost stvaranja bogatstva.
Život je suma svih naših izbora. Albert Camus