· 2 i zaštite temeljnog tla, zaštita iskopa i susednih objekata, egzistencija objekta kroz...
TRANSCRIPT
1.UVOD
U naselju Mirijevo u Beogradu, predviđena je izgradnja objekta socijalnog
stanovanja na katastarskoj parceli br. 861/4, KO Mirijevo. Planirana spratnost
objekta je P + 1.
Na osnovu dogovora sa investitorom izgradnje objekta i preduzeća “Panedifik
inženjering” iz Zemuna, urađen je elaborat o geotehničkim uslovima projektovanja
i izgradnje. U elaboratu se analizira stanje temeljnog tla, napona i deformacija pod
uticajem konstrukcije objekta, kao i stanje stabilnosti objekta i terena nakon izgradnje
i u toku korišćenja.
Elaborat je obrađen na osnovu podataka postojećih geoloških istraživanja izvedenih
na ovom prostoru u predhodnom periodu. Po sadržini, elaborat je spoj interpretacije
geoloških svojstava terena koja su definisana različitim istraživačkim disciplinama, sa
podacima građevinsko-konstruktivnih elemenata objekta. Podaci istraživačkih
metoda, prikupljaju se merenjima na terenu i u laboratoriji, interpretiraju i apliciraju
na temeljno tlo u zoni uticaja objekta, i sa referentnim parametrima izvode proračuni
kojima se definišu uslovi i metode temeljenja objekta, horizontalna i vertikalna
stabilnost tla, uticaji zemljanih masa, potisci na konstrukciju i sl. Drugi parametri koji
potiču od uticaja regionalnog karaktera, kao što su seizmički uticaji ili režim voda u
podzemnim izdanima, koriste se iz regionalnih istraživanja i primenjuju na lokaciji
objekta u skladu sa njenom pozicijom u prostoru.
Osnovna svrha elaborata je da se na osnovu građevinskih i geoloških podataka
definišu uslovi temeljenja objekta, optimalne vrste i dimenzije temelja, mere sanacije
2
i zaštite temeljnog tla, zaštita iskopa i susednih objekata, egzistencija objekta kroz
vreme, kao i uslovi regulacije, nivelacije i dr. Elaborat sadrži tekst izveštaja i grafičke priloge: - geološko-geotehnicke karakteristike terena,
- geostatički proračuni za uslove temeljenja i zaštite iskopa,
- grafički prilozi - situaciju terena, osnove i preseci objekta i terena, legenda.
Elaborat je urаđen premа zаkonskoj regulativi:
1. Zаkonu o geološkim istrаživаnjimа Republike Srbije (Sl. gl. R.S. br. 44/95);
2. Zаkonu o plаnirаnju i izgrаdnji objekаtа (Sl. gl. R.S. br. 72/09);
3. Prаvilniku o sаdržini projekаtа geoloških istrаživаnjа i elаborаtа o rezultаtimа
geoloških istrаživаnjа (Sl. gl. R.S. br. 51/96);
4. Prаvilniku o potrebnom stepenu istrаženosti inženjerskogeoloških svojstаvа
terenа zа potrebe plаnirаnjа, projektovаnjа i izgrаdnje (Sl. gl. R.S. br. 51/96);
5. Prаvilniku o tehničkim normаtivimа zа izgrаdnju objekаtа u seizmičkim
područjimа (S.l. SFRJ 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90), po kome je osnovа
zа projektovаnje seizmički intenzitet prikаzаn nа kаrti zа povrаtni period
oscilаcijа od 500 godinа.
Elaborat je urađen u 4 istovetna primerka.
2. FOND DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA
Za izradu ovog elaborata korišćeni su podaci iz arhivske dokumentacije geoloških
istraživanja za uži i širi prostor lokacije budućeg objekta, na kome su izvedena
detaljna inženjerskogeološka istraživanja, uglavnom namenskog karaktera za lokacije
planirane za izgradnju stambenih zgrada, pojedinačnih objekata i saobraćajnica.
Konkretna lokacija ovog objekta obuhvaćena je isražnim radovima koji su izvedeni za
plansku dokumentaciju, tačnije, kao i za glavni projekat saobraćajnica. Rezultati
istraživanja sačuvani su u geološkom fondu Sekretarijata za urbanizam Skupštine
grada Beograda.
Podaci o terenu korišćeni za definisanje inženjersko-geoloških i geotehničkih preseka
i prisutnih litotipova koji su registrovani na istražnom prostoru, korišćeni su iz
sledeće arhivske dokumentacije:
1. „Geotehnički elaborat za izradu projekta saobraćajnica i prateće
infrastrukture u Orlovskom naselju“, „Kosovoprojekt Geotehnika“, 2009;
3
2. Inženjerskogeološko kartiranje terena na lokaciji objekta socijalnog
stanovanja u Orlovskom naselju i šire“, „Panedifik Inženjering“, Zemun, 2013;
3. „Elaborat o geotehničkim uslovima izgradnje stambenih objekata na delu
KP 861, KO Mirijevo sa jugoistočne strane ul. Orlovske u Mirijevu, Građevinski
fakultet Univeziteta u Beogradu, 2009.
Sva izvedena istraživanja pokazala su istovetan geološki profil terena, sa razvijenim
kopnenim naslagama, označenim u dokumentaciji kao deluvijalne gline (Q2 dpg
), kao i
laporovitom glinom u bazi terena (M31L
pp). Pored toga, evidentirane su i povlatne
humizirane gline , male debljine, kao i nasipi, odn, razno smeće, industrijski i
građevinski otpad.
3. VRSTE I OBIM IZVEDENIH ISTRAŽIVANJA
Za izradu inženjerskoške podloge na lokaciji budućeg stambenog objekata , korišćena
je postojeća dokumentacija koja sadrži sledeće vrste istraživanja:
Istražno bušenje,
Laboratorijska geomehanička ispitivanja,
neadekvatan opit statičke penetracije,
inženjerskogeološko rekognosciranje terena.
3. 1 Istražno bušenje
Istražne bušotine arhivskih istraživanja izvedene su u periodu do 2007 – 2009.
godine, a bušenje se izvodilo bušaćim garniturama sa rotacionim bušenjem, sa
prečnicima 146 mm. Iz bušotina su vađeni poremećeni i neporemećeni uzorci tla
iz svake litološke promene. Po završetku bušenja u bušotinama je osmatrana pojava
podzemnih voda, bez ustaljenja sezonskog nivoa.
Na osnovu uzoraka tla uzetih iz navedenih i ostalih bušotina sa ovog prostora,
urađena su detaljna laboratorijska ispitivanja. Tako dobijeni podaci u najvećoj meri
iskorišćeni su za izradu ovog elaborata.
Položaj istražnih bušotina prikazan je na situacionom planu šireg prostora (prilog 1) .
Bušotine su označene slovima i brojevima prema originalnim oznakama iz arhivske
dokumentacije.
Izvedeno je više istražnih bušotina u više istraživačkih faza, dubine do 8.0 m. Sve
4
izvedene bušotine pokazuju isti geološki profil, sa razvijenim litološkim tipovima
nastalim od tla lesnog porekla, označenim u dokumentaciji istraživanja kao
deluvijum, čiju podlogu predstavljaju sarmatske prekonsolidovane gline,
neujednačano peskovite, ili proslojene sa peskom koji u dokumentaciji nije posebno
naznačen. Dubina naslaga označenih kao deluvijalne gline je između 1.0 – 3.5 m,
ispod kojih je svuda glineno – laporoviti masiv. Prva podzemna etaža je uglavnom u
nivou deluvijalne gline.
3.2 Laboratorijska geomehanička ispitivanja tla
Kompleksna laboratorijska ispitivanja na uzorcima različitih litogenetskih sredina
izvršena su i na više poremećenih i neporemećenih uzoraka tla. Laboratorijska
ispitivanja obuhvatila su identifikaciono-klasifikaciona svojstva i karakteristike
čvrstoće i deformabilnosti tla.
Laboratorijska geomehanička ispitivanja na materijalu iz uzoraka uzetih na terenu
izvšena su prema aktuelnim standardima grupa SRPS U.B1. i to:
- Određivanje prirodne vlažnosti tla po SRPS.U.B1.012, sušenjem tla na
temperaturi od 106 o C, do ustaljene mase;
- Određivanje zapreminske mase tla sa porama, po SRPS U.B1.013, cilindrom
prečnika f;
- Određivanje granulometrijskog sastava tla po SRPS U.B1.018 kombinovanom
metodom hidrometrisanja i sejanja, a učešće pojedinih frakcija koloidnih i
zrnastih čestica prikazano je u odgovarajućim dijagramima, u procentima
frakcija na jedinicu zapremine;
- Određivanje konsistencije tla po SRPS U.B1.020, utvrđivanjem Atterberg-ovih
granica tečenja tla;
- Opiti edometarske stišljivosti tla po standardu SRPS U.B1.032, na
neporemećenim uzorcima tla, u edometarskom aparatu R/H=10.0/4.0 cm, pod
sukcesivnim opterećenjem od 50 – 100 i 200 - 400 kN/m2; konsolidacija
peskovitog tla do 4h, glinenog do 8.0 h;
- Opiti čvrstoće tla metodom triaksialne kompresije tla, po standardu SRPS
U.B1.028, u prirodno vlažnom i zasićenom stanju, sa konsolidacijom i
dreniranjem tla, za efektivne i totalne napone.
Ispitivanja fizičko-mehaničkih svojstava izvedena su pretežno na uzorcima iz gornjih
kvartarnih nivoa u kojima se objekat temelji. Rezultati služe za prognozu ponašanja
tla u prirodnim i veštačkim uslovima pri raznim inženjerskogeološkim i građevinskim
radovima.
*
5
Kako su postojeća istraživanja, ne samo na lokaciji objekta, već i na celokupnom
prostoru, detaljno definisala poreklo, vrste i prirodu sedimenata, kao i ritmiku
horizontalnog i vertikalnog pojavljivanja, pri izradi ove dokumentacije, nepobitno je
utvrđeno da se koncepcija temeljnja objekta može osloniti na zatečene podatke o
terenu, bez novih istražnih radova. Posebno iz razloga što su strukturni sklop i
litologija terena na širokom prostoru istovetni:
-svuda su zastupljene iste kvartarne vrste tla;
-dubina pojavljivanja i debljina pojedinih jedinica svuda je vrlo slična;
-geološka podloga - laporovito-glinoviti kompleks, svuda je ista i
pojavljuje se na dubini od 2.5 – 3.5 m dubine;
-ne postoji nikakva verovatnoća da se u geološkom profilu pojave druge
vrste sedimenata;
-kvartarne naslage dobro su ispitane laboratorijskim analizama;
-fizičko-mehanička svojstva su zadovoljavajuća za potrebe izgradnje i
samo u lokalnim uslovima zahtevaju posebne mere zaštite i sanacije, što uglavnom
zavisi od tipa građevinske konstrukcije;
-na terenu nisu identifikovani problemi stabilnosti ili hidrogeološki ili
drugi uslovi koji posebno ometaju izgradnju, mada je u postojećoj dokumentaciji
područje označeno kao zona umirenih klizišta;
-seizmičnost terena je svuda identična i spada u red VIII O seizmičkog
intenziteta MCS.
4. INŽENJERSKOGEOLOŠKA SVOJSTVA TERENA
4.1 Morfološka svojstva terena
Lokacija na kojoj će se graditi objekat u Orlovskom naselju (ul. Đanga Rajnharta)
nalazi se na nelegalno urbanizovanom delu grada, u nožici padine. Teren je nagiba do
15o sa apsolutnim kotama od 145.0 – 146.0 m nv, a uz padinu naviše kote terena su
iznad 150.0 m nv. Lokacija objekta nalazi se tačno u zoni visinskih kota 143.00 –
146.00 m nv.
4.2 Fizičko-mehaničke karakteristike tla
Analizom i sintezom svih dosadašnjih podataka, zaključeno je da je teren izgrađen od
sarmatskih lapora i glina masivne teksture (M31Lpp), peskovitog sastava, ili sa
peskom nataloženim između ravni ili u obliku proslojaka. Preko ovih laporovitih glina
nataloženi su kvartarni kopneni nanosi deluvijalnog porekla. Karakteristično je da je
ovakav geološki profil zastupljen na celoj ovoj padini i da debljine svih kvartarnih
tvorevina ne prelaze debljinu od oko 8.0 m.
6
KVARTAR (Q)
Nasip (n) savremenog porekla, od raznog komunalnog i građevinskog otpada,
debljine do 1.0 m, nekonsolidovan, nehomogen, slabo zbijen, nepovoljan kao
temeljno tlo; pored ovog nasipa, evidentirani su odseci približno paralelni sa padom
padine, nastali otkopima i deponovanjem zemljanog, lesoidnog tla sa lokacije.
Debljina ovog tla nije utvrđena.
Humizirana glina (lh) prašinstog sastava, sa učešćem organskih materija, u najvišoj
zoni sa žilicama i korenjem biljaka, smeđe boje; poroznost sitno cevasta i prslinska,
krupnije pore zapunjene glinenim talogom; tlo mrvičaste strukture, bez teksture,
tvrdo, pod pritiskom se troši, debljine prosečno 1.5 m; tlo nije vodom zasićeno, dobro
vodopropusno.
Fizičko – mehanički parametri tla dobijeni laboratorijskim opitima za ovo tlo su u
sledećem rasponu:
Prirodna vlažnost: W= 18.4 -20.7 %
Granica tečenja: Wl=42.5- 44.0 %
Index plastičnosti: Ip=18.8 – 20.9
Index konsistencije: Ic=0.67 – 1.28
Zapreminska težina tla: γ=18.37 – 19.27 kN/m3
Zapreminska težina u vlažnom stanju: γd=15.47 – 15.96 kN/m3
Ugao unutrašenjeg trenja φ= 20о
Kohezija tla: c= 13.0 kN/m2
Modul stišljivosti tla: Ms(100-200)= 6.493 kN/m2
Modul stišljivosti tla: Ms(200-400)= 5.168 kN/m2
Deluvijalna glina (Q2dpg
) zastupljena je u povlati nivoa, debljine do 3.5 m, smeđe
boje; homogenog prašinastog sastava, sa 10.0 % glinene i peskovite frakcije. Sadrži
sekundarne sastojke karbonatnog praha ili očvrslih zrna karbonata, veličine i do 3.0
cm; glina je srednje do visoko plastična, prslinsko – pukotinski porozna; struktura je
grudvasta, bez teksture; tvrda, kompaktna, drobi se u manje monolite; verovatno je
vodom zasićena u bazi sloja.
Fizičko – mehanički parametri ovog tla su u sledećim rasponima:
Prirodna vlažnost: W= 20.5 -28.5 %
Granica tečenja: Wl=50.0 - 57.0 %
Index plastičnosti: Ip=25.4 - 29.0
Index konsistencije: Ic=1.18 – 1.20
Zapreminska težina tla: γ=19.6 – 21.0 kN/m3
7
Zapreminska težina u vlažnom stanju: γd=17.4 – 17.6 kN/m3
Ugao unutrašenjeg trenja φ= 22о
Kohezija tla: c= 15.0 kN/m2
Modul stišljivosti tla: Ms(100-200)= 6.500 kN/m2
Modul stišljivosti tla: Ms(200-400)= 12.500 kN/m2
MIOCEN (Sarmat M31)
Laporovita glina i lapor (M31 gl,l)
Ovi sedimenti su
neutvrđene debljine, prekonsolidovani ili na granici krutosti.
Formirani su u dva nivoa, kao gornja zona oksido-redukcije i donja neizmenjena
zona. Sedimenti su smeđe-zelene boje, sa pokazateljima procesa dezintegracije,
naročito u pripovršinskoj zoni. Gline se odlikuju masivnom ili slabom tabličastom
teksturom i prisustvom pukotinsko-prslinskih sistema ispunjenih gipsom, anhidritom
ili kalcitnim prahom koji se nalaze i između pločastih ravni; to su prekonsolidovane
gline, srednje do visoke plastičnosti, izgrađene od pretežnih prašinatih frakcija
karbonatnog sastava, ali mogu sadržati i pesak u visokom procentu, kao i čitave
proslojke peska; u pogodnim morfološkim uslovima, ovaj nivo je u najvišoj zoni
delimično zasićen vodom, i predstavlja bazu jedinstvenog, manjeg kolektora
podzemne vode sa donjim poroznim kvartarnim nivoima.
Odlikuju se značajnom čvrstoćom na pritisak, sa sniženom čvrstoćom na smicanje, sa
sklonostima klizanju u pogodnim morfološkim i hidrauličkim uslovima. Masiv je
pogodan za mašinski i podzemni rad, ali je higroskopan i hemijski promenljiv u
vremenu. U dubokim iskopima karakteristično je naknadno isticanje voda iz
pukotinskog sistema, lokalno i sa snažnim priticajima. Najnepovoljniji uslovi gradnje
su u nivoima u kojima se pojavljuju proslojci peska ili značajnije prisustvo peska u
granulometrijskom sastavu. Fizičko – mehanički parametri ovog tla su u sledećem
rasponu:
Prirodna vlažnost: W= 25.0 -28.5 %
Granica tečenja: Wl=43.0 - 70.0 %
Index plastičnosti: Ip=23.0 - 44.0
Index konsistencije: Ic=0.8 – 1.10
Zapreminska težina tla: γ=19.6 kN/m3
Zapreminska težina u vlažnom stanju: γd=18.7 kN/m3
Ugao unutrašenjeg trenja φ= 21 - 23о
Kohezija tla: c= 42.0 kN/m2
Modul stišljivosti tla: Ms(100-200)= 7.900 kN/m2
Modul stišljivosti tla: Ms(200-400)= 18.500 kN/m2
8
4.3 Hidrogeološke karakteristike terena Mnogobrojna istraživanja i iskopi za objekte visokogradnje, sa podzemnim etažama,
potvrđuju da je geološki profil na ovoj padini, celom dužinom potpuno identičan, tj,
izgrađuju ga padinski deluvijumi ukupne debljine prosečno 3.0 – 4.0 m. Osnovu
terena čini sarmatska glinovito – laporovita serija.
Sa hidrogeološkog aspekta, zastupljeni sedimentni nivoi čine tri hidrogeološki
različite sredine:
-padinski lesovi (el – l*, l, pz), sa najviših nivoa padine, svi kvartarne
starosti, po prirodi su normalno konsolidovano tlo, po sastavu prašine sa malo peska i
glinene frakcije, uglavnom cevasto porozni, vodopropustljivi u vertikalnom i nešto
slabije u horizontalnom pravcu; uglavni nezasićeni vodom, sa koeficijentom
vodopropustljivosti reda 10-5
cm/sec;
-deluvijum (d pg
) po sastavu posne prašine, sa 15.0-20.0 % glinene
frakcije i promenljivim sadržajem peska, kao i mestimičnim prisustvom sitne drobine
i odlomaka stena; kod njih je zastupljena zaostala cevasta i preovlađujuća prslinska
poroznost, a koeficijent vodopropustljivosti je reda 10-(4-5)
cm/sec;
-sarmatska serija (M31gl), predstavlja glineno – laporoviti masiv, neretko
sa proslojcima peska, koji se odlikuje međuslojnom, prslinsko-pukotinskom i
intergranularnom poroznošću, s tim što su pukotine zapunjene glinenom masom, ili
drugim materijalima izlučenim tokom dijageneze; ova sredina je praktično
vodonepropusna, osim što se cirkulacija voda obavlja sporim kretanjem kroz
pukotinski sistem i moguće je formiranje manjih lebdećih izdani, ukoliko nema
slojeva peska moćnog vodozasićenja.
Opšte je pravilo da u ovim materijalima, debljina deluvijalnih slojeva određuje
debljinu izdani koja je na lokaciji objekta max. 4.0-5.0 m debljine. Vodozasićenje je
karakteristično za deluvijalne gline. Sa aspekta vodosnabdevanja, ovaj teren nema
povoljne uslove za formiranje izdani koje obezbeđuju značajnije količine voda. Izdan
u ovim sedimentima je freatskog tipa. Kapacitet izdani je 0.1-0.5, najviše 2 l/sec.
Izdanske vode su hidrokarbonatne, natrijumskog tipa, tvrdoće 18-25o dH, uglavnom
slabo zagađene industrijskim kontaminatima, ali su retko agresivne na beton.
Prihranjivanje izdani podzemnih voda vrši se uglavnom iz padavinskog bilansa. Voda
se pojavljuje na dubini oko 4.0 m, nekada i dublje, ali je u iskopu priliv voda
relativno mali. Značajniji kapacitet može se očekivati tek u nižim nivoima
deluvijalnog tla, gde se planira objekat, a značajniji priliv podzemne vode moguć je
kod većeg padavinskog izlučivanja.
Na terenu oko i iznad objekta, nivo vode je izmeren ispod granice deluvijuma, čak, u
9
gornjem nivou glinovito – laporovitog kompleksa, na dubini 4.5-6.9 m, što znači da je
voda izmerena u sušnoj sezoni. U normalnim ili maksimalnim padavinskim uslovima
ne može biti ispod 3.0 – 4.0 m dubine, pogotovu u nožici padine gde se objekat
planira.
4.4 Seizmičnost terena
Na širem prostoru oko ovog objekta nisu izvedena seizmička istraživanja za
procenu lokalnih karakteristika tla. Ranijim propisima za aseizmičku gradnju
istraživanja su podrazumevala seimičku mikrorejonizaciju terena po metodi
Medvedeva koja je obuhvatala utvrđivanje fizičko-dinamičkih odlika lokalnog tla
raznovrsnim metodama geofizičke škole.
Svetska seizmička škola je ovu metodu napustila i oslonila se na podatke regionalnih
seizmičkih karata koje se baziraju na podacima osmatranja seizmičkih pokreta u
zemljinoj kori. Izmenom i dopunom Pravilnika o gradnji objekata u seizmički
aktivnim područjima iz 1989. god, čitav prostor bivše Jugoslavije, dobio je uvećani
stepen seizmičkog intenziteta za 1o
MCS, pa je tako većina terena, pa i cela panonska
nizija, dobila seizmički intenzitet uglavnom od 8MCS.
Osnovni razlog je što je uvećan povratni period oscilacija sa 100 na 200, 500 i više
godina. Osim toga, te karte su uradjene za rizično, a ne za prosečno tlo, što je bio
slučaj sa prehodnom Kartom seizmičke regionalizacije SFR Jugoslavije. To je
predpostavka da prosečni teren u Jugoslaviji nije izgrađen od glinovito-stenovitog tla,
već od peskovito-muljevitog vodozasićenog tla. Ta činjenica uticala je na uvećanje
svih parametara rizika u tlu, a produženi povratni period oscilacije uslovio je
verovatnoću pojava zemljotresa i višeg intenziteta.
Lokacija objekta nalazi se u području sa umerenim stepenom seizmičnosti, što je u
osnovi i najveći deo Srbije (6-8o MSK-64). Na seizmološkoj karti publikovanoj
1987.godine za povratne periode 50,100,200, 500, 1000 i 10 000 godina koja
prikazuje očekivani maksimalni intenzitet zemljotresa, sa verovatnoćom pojave 63%,
područje Beograda se nalazi u sledećim rasponima perioda i intenziteta:
na oleati
za povratni period (godina)
u zoni intenziteta
MSK-64
50 70
100 70
200 80
500 80
1000 90
10000 90
Na kartama su prikazani očekivani makroseizmički intenziteti na površini terena za
10
karakteristično tlo. Pojam karakterističnog tla nije detaljno definisan ali se na osnovu
primenjene metodologije u izradi karte može zaključiti da su u okviru ovog pojma
predstavljena sva tla, različitih geomehaničkih svojstava, koja u smislu amplifikacije
uticaja zemljotresa uzrokuju ekvivalentan efekat. Pri tom je dogođeni maksimalni
seizmički intenzitet na području Beograda bio 60MSK, kao manifestacija posledica
Rudničkog zemljotresa.
U proteklih 100 godina na prostoru Srbije dogodilo se 16 zemljotresa magnitude M 5.
Aktivnost je započela 1905. godine zemljotresom kod Krupnja, da bi se poslednji
snažan zemljotres dogodio kod Gnjilana 2002. godine, a zatim kod Mionice 1999
godine, pa zatim Kraljeva 2010 godine. Jake zemljotrese su pratile serije naknadnih
udara, a u pojedinim delovima zone događali su se nezavisni slabiji zemljotresi.
Seizmički hazard Beograda pa i istraživane lokacije, uslovljen je seizmičkom
aktivnošću pet seizmičkih žarišta u njegovoj relativno bližoj okolini. To su žarišta po
seizmogenetskim kapacitetima Svilajnca(1), Rudnika (3), Lazarevca (2), Temišvara
(4) i Mionice (5). Parametri glavnih zemljotresa ovih žarišta dati su u tabeli 2. U
tabeli su prikazani vremenski parametri zemljotresa (datum i vreme događanja)
prostorni ( geografske koordinate i dubina hipocentra), energetski (magnituda,
proračunata ili izmerena i intenzitet u epicentralnoj oblasti) .
Tabela 1
datum vrem širina dužin. dubin. Imax oMCS
M intenz. u
Beogr.
zarište
08.04.1893 13:47 44.3 21.3 15km VIII 5.8 VI Svilajnac
24.03.1922. 12:22 44.5 20.5 20km VIII 5.7 VI Lazarevac
15.05.1927. 02:47 44.3 20.8 24km VIII 5.7 VI-VII Rudnik
12.07.1991 10:42 45.42 21.07 26km VIII 5.5 IV Temišvar
29.09.1998. 00:15 44.24 20.03 19km VIII 5.6 V Mionica
Parametri seizmičkog hazarda, generalno posmatrano, određuju se u sledećim
postupcima:
-definisanjem statističkih modela događanja zemljotresa u žarišnim zonama;
-definisanjem zakonitosti atenuacije seizmičkih parametara u prostoru
žarišne zone -posmatrana lokacija;
-proračunom numeričkih vrednosti seizmičkog hazarda, primenom
odgovarajućih metoda i statističkih modela.
Ovakav pristup ne zahteva analizu potpunog kataloga zemljotresa već samo ekstrema
u unapred izabranim jediničnim intervalima za period koji obuhvata baza podataka.
Kako na bazi mehanizama zemljotresa i konačne otpornosti stenske mase, magnituda
mogućih zemljotresa u regionu ima gornju granicu, to je opravdanija i pouzdanija
11
primena modela sa ograničenom maksimalnom mogućom magnitudom. U ovom
proračunu primenjena je III Gumbelova raspodela (Yegulalp i Kuo,1974) definisana
preko relacije:
P(M)=exp(-(w-M)/(w-u)k
pri čemu je:
w gornja granica magnitude
u modalna vrednost magnitude
P(M) verovatno}a da je M godi{nji maksimum
k recipro~na vrednost zakrivljenosti krive raspodele
Sprovedena analiza (Grujić i Radovanović, 1989) za period od 88 godina pokazala je
da je:
w gornja granica magnitude jednaka 7.3
u modalna vrednost magnitude 4.1
k recipročna vrednost krive raspodele 4.115
Po ovim parametrima III Gumbelove raspodele maksimalne očekivane magnitude za
dva nivoa verovatnoće (0.7 i 0.9) i različite periode posmatranja (100, 200,500 i 1000
godina) prikazane su u tabeli 3.
Tabela 2 T M(50%) M(70%) M(90%) T М(70%) TМ(90%
100 6.2 6.3 6.6 140 475
200 6.4 6.5 6.7 280
500 6.5 6.6 6.8 701
1000 6.7 6.7 1402
U tabeli 2 osenčeno su prikazane vrednosti za veličinu projektnih zemljotresa Z1 i Z2 .
Odgovarajući srednji povratni nivoi ovih zemljotresa su 140 i 1400 godina sa
verovatnoćom pojave 70%.
U tabeli su prikazane i magnitude projektnog zemljotresa (verovatnoća pojave 70% i
period osmatranja 500 godina) kako je definisano standardima EVROCOD-a 8.
Kako su parametri raspodele sračunati na uzorku od 88 godina, izvršeno je
upoređivanje dogođenog broja zemljotresa određenih značajnih magnituda sa teorijski
sračunatim brojem istih događaja po usvojenom modelu raspodele, u cilju verifikacije
pouzdanosti modela. Iz prikazanih rezultata može se zaključiti da predloženi model
verno predstavlja događanje zemljotresa na prostoru Srbije.
12
Tabela 3
M Tm(god N(s) N(osmotr)
5 9 11-12 9
5.5 23 4-5 4
6 82 1-2 1
6.5 607 - -
7.0 34000 - -
U procesu dinamičke analize lokalnog modela terena, utvrđeno je da se, po parametru
dominantne periode u funkciji transfera i parametru kvaliteta tla, pri proračunima
građevinskih konstrukcija, moraju koristiti zemljotresi sa dominantnim periodama
koje obuhvataju opseg od 0.3-14s. Može se očekivati potres sa verovatnoćom od 70%
u periodu od 500 godina, intenziteta VIIO
MSS-64.
Maksimalno horizontalno ubrzanje na osnovnoj steni za povratni period od 500
godina sa verovatnoćom pojave 70% je a0= 0.05g, što odgovara VIIO
MSC-64; na
površini, ubrzanje se očekuje u vrednosti od amax=0.05g, za teren sa debelim
površinskim slojem izgrađenim od koherentnih i mekih stena, što odgovara
intenzitetu VIIIOMSC-64
*. Koeficijent Ks u proračunu horizontalnih deformacija
konstrukcije, ne treba da je veći od 0.035.
4.5 Stabilnost terena
Deo padine na kome se nalazi objekat, kao i viši, uzbrdni deo, u arhivskoj
dokumentaciji označen je kao umireno klizište.
Uvidom na terenu, utvrđeno je da nema znakova bilo kakve aktivnosti tla. Padina na
celom frontu između ul. Djanga Rajnharta i najbliže gornje ulice, zarasla je u trnje i
delom neprohodna, pre se čini kao područje u kome su izvršena zasecanja prolaza,
sa deponovanjem iskopanog materijala.
Na sredini padine evidentirane su manje škarpe koje mogu biti odseci nastali
kretanjem, ali ih nema na najnovijem topografskom snimku 1: 500, urađenom za
Geotehnički elaborat Građevinskog fakulteta. Ostale značajno veće škarpe, nastale su
iskopom tla za krčenje prolaza ili eksploataciju tla.
Na topografskom snimku terena 1 : 1000, kao i najnovijem snimku 1: 500, sve kote
terena – izohipse, poređane su u pravilnom, odn, uglavnom paralelnom ritmu, što
pokazuje statičnost kosine, osim delova terena sa škarpama od raznih iskopa.
13
Foto 1 – Pogled na ul. Djanga Rajnharta sa ulazom prema montažnom naselju
Foto 2 – Pogled niz padinu prema ul. Djanga Rajnharda
14
Foto 3 – Pogled na objekte na vrhu padine uz gornju ulicu
Foto 4 – Pogled niz padinu prema Mirijevu
16
Foto 7 – Pogled na drugu stabilnu škarpu
Foto 8 – Manji odsek na sredini padine, bez znakova kretanja
17
Foto 9 – Pogled na mikrolokaciju objekta
5. GEOTEHNIČKI USLOVI PROJEKTOVANJA OBJEKTA
5.1 Opšte tehničke karakteristike objekta
Objekat za socijalnog stanovanja u ul. Orlovskoj (Djanga Rajnharta), planiran je kao
P + 1, gabaritnih dimenzija u obliku slova „G“ ćirilicom 30.00 x 11.00 m u jednom
pravcu i 27.60 x 11.00 m u drugom pravcu. Konstrukcija zidova je od blokova,
tavanica nad suterenom LMT međuspratna konstrukcija. Temelji objekta trake po
svim pravcima. Objekat je smešten u nožici nenaseljene padine, preko puta Orlovskog
naselja, uz saobraćajnicu Djanga Rajnharta.
Ovim elaboratom analiziraju se uslovi temeljenja objekta sa potencijalnim
opterećenjima i naponima u tlu, odn, uticajima na temeljnim trakama.
5.2 Uslovi u temeljnom tlu
Na geotehničkim presecima terena prikazane su sedimentne jedinice od kojih je ovaj
teren izgrađen. Projektovanim rešenjem objekta, kota poda najniže etaže postavljena
18
je u sloju deluvijuma (Q2dpg
) u kome se realizuju naponi od opterećenja. U podlozi
ovog tla koje u zbiru sa gornjim slojem ima debljinu oko 5.0 m, leže panonski
prekonsolidovani lapori, kao prekonsolidovano tlo.
Nivo podzemnih voda je na dubini ispod temelja objekta. Prema projektnom rešenju,
kote podova donjih etaža, terena i temelja su:
- kota prizemlja 0+00 m (aps. kota 144.60 m n);
- kota temeljenja objekta max. -1.0 m (aps. kota 143.60 m nv);
- kota terena na uzbrdnoj strani objekta oko 147.50 – 148.00 m nv;
- dubina temeljenja objekta od nivelisanog terena – 1.0 m.
Sa ovom dispozicijom, najniža kota iskopa je oko 3.00 na uzbrdnoj strani, + (-1.0 m)
za temeljne trake. Na najnižoj strani objekta, za formiranje podne konstrukcije,
izvršiće se eventualno nasipanje visine do 0.5 m. Iza objekta na uzbrdnoj strani,
formira se škarpa visine 3.0 – 3.5 m
Objekat se izvodi u slojevima deluvijalnog tla a naponi se prostiru u istoj sredini i u povlati panonskog laporovito – glinenog kompleksa.
Proračunski parametri tla u iskopu i donjeg, temeljnog tla do dubine uticaja napona:
Deluvijalna glina (Q2dpg
)
Prirodna vlažnost: W= 20.5 %
Granica tečenja: Wl=50.0 %
Index plastičnosti: Ip=25.4
Index konsistencije: Ic=1.18
Zapreminska težina tla: γ=19.6 kN/m3
Zapreminska težina u vlažnom stanju: γd=17.4 kN/m3
Ugao unutrašenjeg trenja φ= 22о
Kohezija tla: c= 15.0 kN/m2
Modul stišljivosti tla: Ms(100-200)= 6.500 kN/m2
Modul stišljivosti tla: Ms(200-400)= 12.500 kN/m2
5.3 Geostatički proračuni
U narednom tekstu prikazani su rezultati proračuna nosivosti i sleganja tla na primeru
temeljnih traka. Proračuni su izvedeni sa parametrima deluvijalnog tla, do dubine
uticaja napona od objekta. Analiziraju se vrednosti dozvoljenog opterećenja tla i
sleganja za maksimalni dozvoljeni napon u tlu.
Uticajni parametar proračuna dozvoljenog opterećenja je dubina temeljenja, širina
19
temeljne trake i ugao unutrašnjeg trenja i kohezija tla:
I. Proračun dozvoljenog opterećenja (qa) izvodi se po formuli :
qf
qa = ------------
Fs
gde je:
qf - granična nosivost (kN/m2)
Fs – faktor sigurnosti, Fs = 2,5
Granična nosivost (qf) za svaku sredinu je sračunata po obrascu Terzaghi-ja za
pravougaonu temeljnu ploču:
2 B
qf = ------ (1 + 0,3 x ------) x C x Nc' + x D x Nq' + 0,5 x x B x N'
3 L
gde je:
- zapreminska težina tla iznad temeljnog dna (kN/m3)
- zapreminska težina tla ispod temeljnog dna (kN/m3)
c - kohezija tla (kN/m2)
D - dubina fundiranja (m)
V – širina temelja (m)
Nc', Nq', N' – redukovani faktori nosivosti
II. Proračun sleganja
Proračun sleganja je izveden po obrascu:
Pz
S = --------- x H
Ms
gde je:
S - sleganje (cm)
Pz - napon na dubini z usled dopunskog opterećenja (kN/m2)
Ms- modul stišljivosti (kN/m2)
H - debljina sloja (cm)
Rasprostiranje vertikalnih napona u tlu koji će se prenositi pod uticajem opterećenja
20
sračunato je za karakterističnu tačku temeljne trake.
TEMELJNA TRAKA ZIDA
Analize se izvode na varijantne temeljne trake i napone u tlu. Uzimaju se sledeći
elementi:
- dimenzije temeljne trake l=10.0 m, b=0.60 b=0.80 m; b=1.0 m;
- dubina temelja 0.80 m ispod kote nivelacije terena, odn, 1.0 m od kote poda ili
sl.;
- naponi u tlu od 120.0, 150.0, 200.0 kN/m2;
- zapreminska težina = 19.6 kN/m3
- ugao unutrašnjeg trenja = 22o
- kohezija c = 15.0 kN/m2
- Modul stišljivosti ( 100 – 200 kN/m2) Ms = 6.500 kN/m
2
1. Dozvoljeno opterecenje po metodi Brinch-Hansen-a , širina trake 0.60 m
Podaci o objektu
Dubina fundiranja Df = 1.0 m.
Duzina temelja L (m), Sirina temelja B (m) 1. 10.00 0.60
2. 0.00 0.00
3. 0.00 0.00
4. 0.00 0.00
5. 0.00 0.00
6. 0.00 0.00
7. 0.00 0.00
8. 0.00 0.00
9. 0.00 0.00
10. 0.00 0.00
Podaci o tlu: 1. sloj
Kohezija: c=15.0 kN/m2
Ugao unutrašnjeg trenja: =22
Zapreminska težina tla: =19.6 kN/m3
Dubina fundiranja Df: 1.00 m
Fim: 15.075
Cm: 6.000
Nc: 10.024
Nq: 3.969
Ngama: 1.440
L( 1) = 10.00 m B( 1) = 0.60 m
Qf = C * Nc * Sc * Dc * Ic +
0.5 * Gama * B * Ngama * Sgama * Dgama * Igama +
Gama * Df * Nq * Sq * Dq * Iq Dozvoljeno opterećenje Qa= 189.00 kPa
21
1. Dozvoljeno opterecenje po metodi Brinch-Hansen-a, širina trake 0.8 m
Podaci o objektu
Dubina fundiranja Df = 1.00 m.
Duzina temelja L (m), Sirina temelja B (m) 1. 10.00 0.80
2. 0.00 0.00
3. 0.00 0.00
4. 0.00 0.00
5. 0.00 0.00
6. 0.00 0.00
7. 0.00 0.00
8. 0.00 0.00
9. 0.00 0.00
10. 0.00 0.00
Podaci o tlu: 1. sloj
Kohezija: c=15.0 kN/m2
Ugao unutrašnjeg trenja: =22
Zapreminska težina tla: =19.6 kN/m3
Dubina fundiranja Df: 1.00 m
Fim: 15.075
Cm: 6.000
Nc: 10.024
Nq: 3.969
Ngama: 1.440
L( 1) = 10.00 m B( 1) = 0.80 m
Qf = C * Nc * Sc * Dc * Ic +
0.5 * Gama * B * Ngama * Sgama * Dgama * Igama +
Gama * Df * Nq * Sq * Dq * Iq
Dozvoljeno opterećenje Qa= 187.00 kPa
1. Dozvoljeno opterecenje po metodi Brinch-Hansen-a, širina trake 1.0 m
Podaci o objektu
Dubina fundiranja Df = 1.00 m.
Duzina temelja L (m), Sirina temelja B (m) 1. 10.00 1.00
2. 0.00 0.00
3. 0.00 0.00
4. 0.00 0.00
5. 0.00 0.00
6. 0.00 0.00
7. 0.00 0.00
8. 0.00 0.00
9. 0.00 0.00
10. 0.00 0.00
Podaci o tlu: 1. sloj
Kohezija: c=15.0 kN/m2
22
Ugao unutrašnjeg trenja: =22
Zapreminska težina tla: =19.6 kN/m3
Dubina fundiranja Df: 1.90 m
Fim: 13.639
Cm: 6.000
Nc: 10.162
Nq: 3.466
Ngama: 1.077
L( 1) = 10.00 m B( 1) = 1.00 m
Qf = C * Nc * Sc * Dc * Ic +
0.5 * Gama * B * Ngama * Sgama * Dgama * Igama +
Gama * Df * Nq * Sq * Dq * Iq
Dozvoljeno opterećenje Qa= 188.00 kPa
2. Proračun konsolidacionog sleganja po Steinbrenner-u, širina trake 0.80 m
Podaci o objektu dužina temelja L = 10.00 m
širina temelja B = 0.80 m
Poluprečnik temelja r = 0.00 m
Geostatički napon u nivou kote fundiranja Gp = 20.0 kN/m2
Kontaktno opterećenje ó = 120.0, 150.0, 200.0 kN/m2
Kriterijum Sz >= Sg * 0.2 = 20.00 %
Proračun konsolidacionog sleganja po Steinbrenner-u (za poluprostor)
Sloj Debljina (m) Gama (kN/m3) C
---------------------------------------------------------------------------
1 0.50 19.60 6500
2 0.50 19.60 6500
3 0.50 20.00 7000
4 0.50 20.00 7000
5 0.50 20.50 7500
6 0.50 20.50 7500
7 0.50 21.00 8000
8 0.50 21.00 8000
9 0.50 21.50 8500
10 0.50 21.50 8500
----------------------------------------------------------------------------
Sleganje slojeva za napon =150.0, 200.0 i 250.0 kN/m2
=120.0 kN/m2 =150.0 kN/m
2 =200.0 kN/m2
s(1) = 0.246 cm s(1) = 0.316 cm s(1) = 0.491 cm
s(2) = 0.246 cm s(2) = 0.316 cm s(1) = 0.491 cm
s(3) = 0.215 cm s(3) = 0.276 cm s(2) = 0.491 cm
s(4) = 0.215 cm s(4) = 0.275 cm s(3) = 0.430 cm
s(5) = 0.199 cm s(5) = 0.253 cm s(4) = 0.428 cm
s(6) = 0.198 cm s(6) = 0.251 cm s(5) = 0.394 cm
s(7) = 0.184 cm s(7) = 0.230 cm s(6) = 0.390 cm
s(8) = 0.182 cm s(8) = 0.226 cm s(7) = 0.358 cm
s(9) = 0.000 cm s(9) = 0.207 cm s(8) = 0.352 cm
s(10) = 0.000 cm s(10) =0.202 cm s(9) = 0.323 cm Ukupno:S=1.485 cm Ukupno:S=2.552 cm Ukupno:S=3.971 cm
23
Za traku širine 0.80 m, sleganja tla od napona =120.0 – 200.0 kN/m2, niža su od
gornje granice dozvoljenih, pa se može smatrati da je stanje slično i za temeljne trake
širine 0.60 – 1.0 m, tj, tolerišu se razlike proračunskih sleganja od +/- 1.0 – 2.0 cm.
Iz ovoga sledi da temeljne trake navedenih dimenzija, zadovoljavaju napone u tlu do
200.0 kN/m2, za šta nije neophodna nikakva sanacija tla.
5. ZAKLJUČCI O FUNDIRANJU
Lokacija stambene zgrade nalazi se na terenu sa kotama oko 143.0 – 145.0
m.n.v, odn, sa oko 2.00 m visinske razlike na dužini zgrade;
Geološku građu terena do dubine uticaja napona od objekta, čine kvartarni
sedimenti predstavljeni deluvijalnim tlom, koje je oslonjeno na čvrste do krte
panonske gline i lapore;
Na lokaciji objekta, kao i uzbrdno, na gornjim delovima padine, nema
objektivnih znakova kretanja tla, odn, klizanja, puženja ili odlamanja; padina
je stabilna i manjim sanacionim objektima mogu se otkloniti eventualni rizici
od potencijalnih problema koji ne mogu imati značajne razmere;
Delovi terena do 3.5 – 4.0 m dubine, imaju funkciju slabog kolektora
sprovodnika; ispod te dubine, tlo je stalno vodom zasićeno; međutim, kako je
lokacija objekta u nožici padine, u kišnom periodu može se očekivati
vodozasićenje iskopa odmah nakon zasecanja tla, s obzirom da se voda
gravitaciono spušta niz padinu, a iskop je zagat koji se odmah puni vodom;
priticaj, odn, kapacitet vode u plitkom iskopu zavisi od kontinuiteta i količine
padavina;
Sa projektovanom kotom fundiranja Kf = - 3.30 ili više, odn, 0.8 – 1.0 m od
kote nivelacije (ili kote poda prizemlja), objekat će se oslanjati na sloj
deluvijuma, a pritisci od opterećenja od objekta prenosiće se kroz isti sloj, kao
i plitko kroz donje lapore, odn, gline;
Proračuni nosivosti i sleganja temeljnog tla izvedeni su za temeljnu traku
varijantnih širina (b= 0.6, 0.80, 1.0 m) i opterećenja u zidu (napona u tlu) od
150.0, 200.0 i 250.0 kN/m2;
Utvrđeno je da je dozvoljeno opterećenje tla oko 180.0 kN/m2 (+/-), za dubinu
temelja do 1.00 m od kote poda prizemlja (0.80 m od kote nivelacije);
24
Sleganja u ovom tlu, od napona nižeg reda veličine, ne ugrožavaju stabilnost
objekta. Za širine temelja od 0.80 m, za max. primenjene napone do 200.0
kN/m2 nema sleganja iznad dozvoljenih granica; isti zaključak odnosi se na
druge predložene širine traka od 0.60 – 1.0 m;
Proračuni su izvedeni sa prosečnim parametrima tla koje je istovetno na celom
gabaritu objekta i šire.
Pri proračunima naprezanja konstrukcije, gde se koriste koeficijenti posteljice
tla, za deluvijalno tlo na ovom području, mogu se koristiti vrednosti koeficijenta
posteljice tla u iznosu od k=10.000 kN/m3
7. OSTALI GEOTEHNIČKI USLOVI
7.1 Izrada zemljanog iskopa
U ovom tlu, projektovani zemljani iskop može se izvoditi pod sledećim uslovima:
- iskop se izvodi u stabilnom tlu, a do izrade potporne konstrukcije, može se
štititi razupiranjem;
- ovaj materijal je II kategorije po GN 200, litološki homogen i izotropan,
prirodno vlažan i mek za ručni i mašinski rad.
Svi radovi na iskopu moraju se obavljati kontinualno, u maksimalno kratkom roku, sa
betonskim radovima u kontinuitetu, bez zapuštanja iskopa.
7.2 Odvodnjavanje i hidrotehnička zaštita objekta
Instalacije hidrotehničke mreže izvesti po mogućstvu u betonskim kanalima tako da
su vidljive i dostupne za intervencije, s obzirom na osetljivost tla na naknadna
provlažavanja.
Olučni sistem proračunati na maksimalni prijem voda, a vodu izvesti kanalicama u
rigolu duž ul. Djanga Rajnharta (strana prema objektu). Dužinu rigole odrediti u
dogovoru sa nadležnima investitora i projektantom hidrotehničke mreže.
Trotoari se izvode na min. 1.0 m od zida objekta, na podlozi od šljunčanog maltera,
preko dobro zbijenog tla valjcima za koherentno tlo.
Hidrotehničku zaštitu objekta od vlage u tlu, predvideti u projektu vodootpornim
25
betonom, jer nema uslova za odvod podzemne vode, a moguće je ni potrebe za izradu
drenaže. Pri završetku iskopa za temelje, proceniti potencijale podzemne vode i doneti
odluku o tipu zaštite objekta – vodootporni beton ili hidroizolacija. Ovu odluku doneti
zapisnički, na licu mesta, u dogovoru sa potpisnikom ovog elaborata.
7.3 Nivelaciono nasipanje
Nivelaciono nasipanje oko objekta, kao i uređenja površina, izvodi se pod sledećim
uslovima:
nivelaciono nasipanje izvan objekta, izvodi se tlom iz iskopa sa dubine do 2.5
m, ili bilo kojim materijalom zrnastog granulata.
Zbijanje vezanog tla za nivelacioni nasip izvodi se valjcima odgovarajućih dimenzija,
u slojevima debljine 20-25 cm, do 90 % po Proctor – u.
7.4 Izrada zaštitnih objekata
Visinska razlika u terenu na gabaritu objekta, uloviće iskop sa odsekom visine oko +/-
2.0 m, za šta je neophodno uraditi projekat potpornog zida sa kontraforima prema
padini i barbakanama za odvod vode iz zemljane prizme iza zida. Dubinu temelja
potpornog zida i širinu temeljne stope utvrdiće projektant, a parametri za proračune
stabilnosti zida na klizanje iznose:
Zapreminska težina tla: γ=18.0 kN/m
3
Ugao unutrašenjeg trenja φ= 20о
Kohezija tla: c= 10.0 kN/m2
8. USLOVI IZRADE SPOLJNE INFRASTRUKTURE
8.1 Fekalna kanalizacija
Radi sanitacije prostora moguća je obaveza investitora da izgradi fekalnu
kanalizacionu mrežu. Linijska mreža će imati neujednačene padove. Prema
standardima izgradnje kanalizacione mreže, dubina iskopa neće biti veća od 2.0 m, a
na toj dubini mogu se polagati manji cevni objekti bez sanacije tla, dok je za
kolektore većih prečnika od Fi=400.0 mm neophodna sanacija podtla izradom
šljunčanih podloga i nivelacionog sloja od peska.
Uslovi iskopa rovova nemaju posebne zahteve, ukoliko su plići od dva metra, s
obzirom na karakteristike tla. Za dublje rovove od 2.0 m, neophodna je zaštita
razupiranjem.
26
Izgradnja pratećih objekata izvodiće se konkretnim uslovima sanacije temeljnog tla, u
zavisnosti od opterećenja, odn, napona na temeljnoj spojnici. Objekti šahta su malih
gabaritnih opterećenja i temeljenje se može izvoditi na svim tipovima direktnih
temelja.
Za objekte koji manipulišu procesnom ili tehnološkom vodom, neophodna je izrada
vodonepropusnih tankvana ili širokih trotoara, da bi se temelji zaštitili od uticaja
izlivanja voda pod pritiskom, ili suvišnih voda. Takođe, objekti koji koriste mazute i
druge derivate, kao i otrovne i opasne materije, moraju imati nepropusne tankvane
radi zaštite podzemlja od zagađenja.
Uslovi za izgradnju kanalizacije otpadnih voda sa pratećim objektima, istovetni su, ali
se podrazumeva primena propisa o zaštiti voda i tla od opasnih i otrovnih materija.
8.2 Vodovodna mreža
Uslovi za vodovodnu mrežu vrlo su ujednačeni i povoljni na celom prostoru.
Prateći objekti vodovoda, šahte, podstanice i eventualni objekti visokogradnje, mogu
se temeljiti na lokalnom tlu direktnim metodama (plitko temeljenje), na svim vrstama
temelja. Naponi na temeljnom kontaktu, ne treba da budu veći od 130.0 – 150.0
kN/m2; u suprotnom, potrebne su manje sanacije temeljnog tla, zavisno od dubine
temeljenja.
Objekti na kojima se vrši distribucija vode ili je koriste u tehnološkom procesu,
moraju imati zaštitne trotoare zbog izlivanja vode i ugrožavanja temelja.
8.3 Elektro-instalacije
Posebni uslovi za izradu elektro-mreže nisu neophodni, jer se visokonaponski kablovi
postavljaju direktno u tlo, na kotama koje nisu uslovljene karakteristikama tla. U
svakom slučaju, kablovi naponske mreže biće izvan nivoa podzemnih voda i nebitno
je da li su u humiziranom sloju ili osnovnom tlu.
Krupni objekti elektro-mreže, kao što su podstanice, transformatori i sl, mogu imati
velika opterećenja od konstrukcije, pa se temeljenje može izvoditi direktno, ali uz
obaveznu sanaciju temeljnog tla, izradom različitih vrsta tamponskih slojeva.
Za objekte koji u tehnologiji koriste otrovne i opasne materije (živa), moraju se
predvideti nepropusne tankvane radi zaštite podzemlja od zagađenja.
27
ZAKLJUČAK
Objekat se može graditi bez posebnih uslova sanacije temeljnog tla i posebnih uslova
zaštite terena.
Nema pojava klizanja ili drugih oblika destrukcije tla, osim zatečenih degradacija,
nastalih neplanskom gradnjom i nenamenskim korišćenjem zemljišta.
Površinsko tlo do dubine 2.5 – 4.0 m je kopnenog kvartarnog porekla, vodopropusno i
bezvodno, a podzemna voda uglavnom je u njegovoj bazi.
Na gabaritu objekta koji je u nožici dela padine, pri značajnim padavinama može se
skupljati površinska i gravitaciona voda u zagatu iskopa koji nije dubok.
Projekat objekta treba da sadrži rešenja o zaštiti objekta od vlage i vode
vodonepropusnim betonom, kao univerzalnim rešenjem. Pojedinosti oko zaštite treba
rešiti uviđajem na gotovom iskopu na koti temeljenja. Nakon toga, zapisnički utvrditi
način zaštite objekta nepropusnim betonom ili hidroizolacijom.
Izrada drenaže za podzemnu vodu, nema svrhu, s obzirom da nema odvoda na ulici, a
neposredno ispod ulice nalaze se stambeni objekti. Osim toga, objekat štiti
hiroizolacija ili vodonepropusni beton.
Kišnicu sa krova odvesti kanalicama do rigole na gornjoj strani ul. Djanga Rajnharta
(prema objektu). Dužinu rigole duž ulice utvrditi u konsultacijama sa projektantom
hidrotehničke zaštite.
Beograd, 07.09.2013 Obradila:
Zagorka Komad, dipl. ing. geol.