196

ASOPIS ZA POPULARIZACIJU UMARSTVA Broj 196 Godina XV. Zagreb, travanj 2013. ISSN 1330 6480

Kontrola populacije potkornjaka imoljca jelinih iglica

Telaica - biser Dugog otoka

U umus dozvolama

za sakupljanjeumskih plodova

Nova uredba o trgovini drvom

Mjesenik Hrvatske ume Izdava: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Ivan Paveli Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: Irena Devi, Marija Glava, Vesna Plee, Ivica Tomi i Goran Vincenc Ureivaki odbor: predsjednik Branko

Metri, Ivan Hodi, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Krimani, eljka Bakran Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovia 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 e-mail: [email protected], [email protected] se ne mora uvijek slagati s miljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Prvi cvat, Marinko Bonjakovi Zadnja stranica: Planinska voda, M. BonjakoviGrafiko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., ZagrebNaklada: 6200 komCJENIK OGLAS NOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; treina stranice (1/3) 1200kn; etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogue dijeliti). U ovu cijenu nije uraunat PDV koji plaaoglaiva.impr

essu

mu

ovom

bro

juSnijeg nanio velike tete umarima 3

3 Snijeg nanio velike tete umarima

5 U umu s dozvolama za sakupljanje umskih plodova

7 Nova uredba o trgovini drvom

8 Obiljeeno desetljee FSC-a

8 Potpisani ugovori s malim pilanarima

9 Proljetno poumljavanje na novogradikom i poekom podruju

10 Slab odaziv hrvatskih umara

11 Sveano obiljeeni dani Josipa Kozarca u Lipovljanima

12 Odrana 8. redovna skuptina SIT-a

13 Zanimljivo europsko nadmetanje mladih umara

14 umske sastojine u okruenju ledenjakog jezera

16 Kontrola populacije potkornjaka i moljca jelinih iglica

18 Bijeli bor, movare i moni traktori

20 Biser Dugog otoka

22 Posljednja oaza movarnog zmijinca u Hrvatskoj

25 Platane

28 Ljeilite preputeno zubu vremena

30 Skok na skok

32 Kako se nekad titila domaa proizvodnja

33 Umijee oblikovanja biljaka kao filozofija ivota

36 Uskrnji otok - jedna sasvim obina ekoloka pria

37 Hrvatska rijeka Jordan

39 isti jetra i obnavlja organizam

40 Vrlo opasan karantenski tetnik

41 Drvo za stanovanje, misu ili izlazak

43 Tko e s nama u umicu?

Broj 196 | Travanj 2013. HRVATSKE UME 3

pogodna su i za razvoj raznih uzronika biljnih bolesti, ali i raznih tetnika to u konanici utjee ne samo na zdravstveno stanje ote-enog stabla ve i duinu ivota. Osim teta u umama nastaju i tete na poljoprivrednim kulturama, ali i u vonjacima.

Velike tete priinjava i snijeg koji se zadrava na granama ta-kozvana kitina, te snijeg koji pada u velikim krpama i sve zamete poznat je po narodnom nazivu plata ili lopatar. Sitni snijeg koji kripi pod nogama naziva se suac.

Prave tete odnosno posljedice snjenog nevremena Gorani e tek zbrajati na proljee. Uz tete na stambenim objektima, bit e i jo vie teta u prirodi. Uz oteenja drvea, jo e biti vea teta gubitci u proizvodnji, izazvani zastojem u radu zbog visokog sni-

Za veinu sluajnih turista ili gostiju koji navrate u ovaj kraj, snijeg i zima su neto lijepo i nezabo-ravno. I jest, takva snijegom ukraena priroda prekrasna je za oko onome tko u ovaj kraj navrati nakratko. Snjena bjelina okupana zimskim zrakama sunca predstavlja pravi raj na zemlji, kad se moe uivati u snijenim blagodatima: skijanju, sanjkanju, izradi snjegovia i sl. Ove godine snijeg je bio izdano napadao, kao nikad u posljednjih tridesetak godina. Tijekom veljae u Del-

nicama ga je znalo biti i preko 1,5 m, u Begovom Razdolju i preko 2 metra. A ono to Gorani nazivaju zapusima, bili su visoki i preko etiri metra. Naime posljednja godina u kojoj je pao tako obilan snijeg bila je po sjeanjima domaih ljudi 1983. Stariji pamte po tako obilnim koliinama snijega 1943., ali i 1976. godinu. Stoga smo za starije, ali i one neto mlae kao prilog ovom napisu pripremili i poneto novijih, ali i starih foto-grafija u znak prisjeanja na teke, ali ipak lijepe goranske zime.

Na stranicama Dravnog hi-drometeorolokog zavoda, dobili smo jo neka dodatna pojanjena vezana uz snijeg, odnosno nazive za odreene vrste snijega. Saznali smo da lo uinak izaziva mokar snijeg koji svojom masom optere-uje grane drvea i izaziva lomove. Od tereta snijega povaljuju se cije-la stabla. No, tete od snjegoloma su izrazito velike to e potvrditi i sami umari. Drvee koje je pretr-pjelo oteenja od snijega, manje je stabilno, esto je iskrivljeno i vi-estruko razgranato. Takva stabla

aktu

alno

Teks

t: Ve

sna

Ple

e

Fot

o: D

ejan

Kap

,M

iros

lav

Jane

, B

oris

Ple

e i

arhi

va

Svi koji nisu iz Gorskog kotara ili su davno iz ovog kraja Lijepe nae iselili teko mogu razumjeti ono

to se naziva, pravom snjenom, ali i tekom zimom, kakva je bila ovogodinja. U posljednjih tridesetak

godina ova je bila najobilnija snijegom, stoga ni umari nisu mogli na rad u umu

gotovo tri mjeseca.

ZIMA U GORSKOM KOTARU

Snijeg naniovelike teteumarima

Izvlaenje trupaca zimi

Spaavanjedivljai zima 1964.

Tako se nekad skijalou Gorskom kotaru

4 HRVATSKE UME Broj 196 | Travanj 2013.

jega. Lovci se pak boje velikih gubitaka na divljai. Treba naglasiti da zimske nedae u potpunosti iscrpljuju divlja, dok im siromane zalihe hrane prekri-va snijeg. Divlja u dubokom snijegu postaje lak plijen grabeljivaca (vuk, lisice), ali i krivolovaca. Prave tragedije stradavanja srna iz zime bogate snije-gom 1983. prisjetio se umirovljeni lu-gar Slavko Plee koji je nekad radio u umariji Delnice, delnike podrunice Hrvatskih uma.

- Te godine jako je stradala i jelen-ska divlja. Najtraginiji su bili prizori, kad smo u nekoliko navrata, u kotli-nama nailazili i po desetak mrtvih srna ukopanih u snijegu. Sklanjajui se pred visokim snijegom, sputale bi se u do-lac, tako da nisu mogle ni naprijed ni nazad. Jednostavno bi ostale ukopane u snijegu, noicama nisu mogle dosei tlo, a preslabe su bile da se snagom ti-jela izvuku iz nanosa,- naglasio je Plee.

Istaknuo je bojazan kako bi i ovogodinji udar snijega mogao imati sline posljedice na divlja. Tog miljenja je i rukovoditelj Odjela za lovstvo delnike podrunice Dario Majnari.

Na terenima delnike podrunice Hrvatskih uma nije se radi-lo i vie od tri mjeseca, od sredine prosinca pa sve do sredine ouj-ka. Zbog toga su velike tete pretrpjeli ne samo umari, ve i drvna industrija, jer cijelo to vrijeme nije bilo isporuke sirovine iz goran-skih uma, a zaliha nisu imali na raspolaganju. Pred umarima u delnikoj podrunici izvrenje je godinjeg plana proizvodnje od 430.000 m3, pa e trebati uloiti dodatne napore svih zaposlenih poglavito u proizvodnji da se plan na vrijeme izvri, istie voditelj delnike podrunice Sreko Petranovi.

teta u umi nije bio poteen ni Nacionalni park Risnjak. Poetkom oujka nai nadzornici obili su teren, i uoili ve-

lika stradavanja divljai, koja je zbog pomanjkanja hrane oslabjela, te ostala zarobljena u snijegu ili pak bila rtva vukova i sl. No, o

Jeleni lopatari u zimskim uvjetima

pravim tetama moi e se govoriti onda kad snijeg okopni i kad se bude moglo bez prepreka obii cijeli teren - govori ravnatelj NP Risnjak Miljenko Gaaparac.

No ovu e zimu u Gorskom kotaru pamtiti ljudi, a najvie u-mari, po lijepim sjeanjima. Uz obilan snijeg ove godine odrano je tijekom veljae 45. Europsko umarsko natjecanje u nordijskom skijanju. Ova je dosad jedna od najveih sportskih manifestacija ikad odranih u Gorskom kotaru. Okupila je preko 600 natjecate-lja iz dvadesetak europskih drava. Svi natjecatelji bili su ne samo zadovoljni gostoljubivou Gorana, ve oduevljeni ljepotom ou-vane prirode ovoga kraja, te posebno nainima na koji umari gos-podare umama u ovom kraju. Goranske ume prava su rijetkost, i primjer dobro ouvanih uma, ne samo u Europi ve i u svijetu. To je ono lijepo to emo svi pamtiti, iz ove snjene zime. Moda na kraju i shvatiti da snijeg nije samo teret koji izaziva nedae i tetu, ve bi ga trebalo bolje koristiti u cjelini s naom prekrasnom prirodom i ugostiteljskom ponudom u privlaenju vie turista u ovaj prelijepi kraj nae zemlje.

ienje umskih cestau GJ Litori umarija Vrbovsko

Probijanje kroz snijeni nanos


Medvjei luk

Oprez pri branjumedvjeeg luka

Uskoro poinje sezona branja medvjeeg luka ili srije-mua, vrlo ukusne biljke koja se koristi za pripremu salata, juha, umaka i namaza. Pored toga, ima brojna ljekovita svojstva, koja dolaze do izraaja u proljee prije nego to procvjeta. Ba zbog toga, pojedini neiskusni berai zamije-ne medvjei luk sa mrazovcem koji ima vrlo sline listove ali i iznimno opasan alkaloid kolhicin, stanini otrov koji stvara poremeaj rada metabolizma stanica i ostavlja reperkusije na svim organskim sustavima. Dovoljna su dva ili tri lista mrazov-ca da uzrokuju trovanje odrasle osobe. Protuotrov ne postoji a intenzivna medicina svojim suportnim metodama moe tek donekle pomoi. Kao posljedica trovanja, prolog proljea u Hrvatskoj je preminula jedna osoba dok je smrtni sluaj za-biljeen i u susjednoj Sloveniji. Pored mrazovca, medvjeem luku se u skupinama pridruuju emerika i urica, to dodat-no oteava sakupljanje.

Ono to medvjei luk razlikuje od opasnog mrazovca ka-rakteristian je intenzivni miris i okus po enjaku koji ga razli-kuje od slinih biljaka. Smatra se djelotvornim u borbi protiv povienog tlaka i kolesterola, a koristi se i u lijeenju kalja, sa

SPOREDNI UMSKI PROIZVODI

U umu s dozvolama za sakupljanje umskih plodova

Pribliavanjem prvih proljetnih dana i buenjem prirode iz dugotrajnog zimskog sivila, sve se mijenja.

Ljudi, neki iz uitka, neki u dananjoj besparici iz potrebe kreu u umu da bi nabrali poneto umskih plodova za vlastite potrebe da si malo poprave kuni budet. No, vremena su se promijenila pa ni odlazak

u prirodu ne znai za veinu oputanje i mirno sakupljanje onoga to priroda nudi. ak

tualn

oTe

kst:

Vesn

a Pl

ee

F

oto:

Arh

iva

Sakupljanje sporednih umskih proizvoda za vlastite potre-be ili u komercijalne svrhe moglo bi mnoge ljubitelje pri-rode i sakupljae kotati od tisuu do sedam tisua kuna. Naravno, radi se o kaznama koje slijede ako se ljudi prije dolaska u umu ne snabdiju odgovarajuim dozvolama izdanim od strane Hrvatskih uma, odnosno resornog Ministarstva. Ovim dozvolama za sakupljanje toliko eljenih plodova, Ministarstvo zatite okolia i prirode nastoji uvesti reda u ovu nazovimo spo-

rednu djelatnost, te sprijeiti da se iz ume ne iznosi sve i svata bez kontrole. Za veinu ljudi, ali i za brojne medije u naoj zemlji koji su se tijekom oujka raspisali o ovoj problematici, to je jo jedna dodatna tlaka i namet ve dovoljno osiromaenim graani-ma. Svi redom govore, zar uma nije vlasnitvo svih nas, tko je taj koji e nam zabraniti slobodno kretanje po umi i onemoguiti nam da iz nje uzmemo ono to svakom od nas pripada. Ljudi koji nedovoljno poznaju navedenu problematiku misle da su zakoni,

smirivanje upale eluane sluznice, upale mokranog mjehura te kao prevencija od sranog udara.

Mrazovcu se ljekovita svojstva jo uvijek istrauju. U naro-du je poznat i kao biljni arsen. Simptomi trovanja mrazovcem su bolovi u elucu, grevi, proljev, povraanje, grebanje u grlu, munina, krvavo mokrenje, dehidracija te opi kolaps. (gv)

paroga u prirodi


odnosno pravilnici koji se odnose na sakupljanje sporednih um-skih proizvoda vjerojatno doneseni preko noi da bi se uvelo reda prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. No, da nije tome tako i da su ovi pravilnici u primjeni ve dugo vremena znaju najbolje strunjaci, mahom umari koji su ih donosili. Treba naglasiti da su se i prije stotinjak godina donosili zakoni vezani uz uvoenje i potivanje umskog reda pa mislimo da se, izmeu ostalog i gore spomenuti propisi, odnose na tu vrstu problematike. Postavlja se samo pitanje kako se to i na koji nain dosada primjenjivalo u praksi. Vjerojatno ne onako kako je bilo napisano jer sada se, vje-rujemo ne bi dizala tolika buka i bunt protiv navedenih propisa.

Ono to e najvie naljutiti berae su propisi koji se odnose na najee sakupljane plodove naih uma poput gljiva, paroga, umskog voa i sl. No, da bi bili sigurni, prije odlaska u umu, svi trebaju ve kako smo napomenuli ishoditi dozvolu i platiti odre-

enu novanu naknadu, jer kontrole se pojaavaju. Pri tome treba razlikovati radi li se o privatnoj osobi koja bere umske plodove za vlastite potrebe ili o beraima koji e te plodove prodavati, recimo na trnici. Komercijalni berai koji e brati vee koliine nekih plodova moraju se najprije dopisom obratiti Ministarstvu zatite okolia i prirode, da bi dobili dozvolu za komercijalno branje. Kad je dobiju moraju od odreene podrunice Hrvatskih uma dobiti

Posljednjih godina u umu su nahrupili i strani dravljani koji u svojim matinim dravama ili nemaju

bogat biljni svijet ili nemaju dozvolu za ulazak u umu. Iako postoje propisana pravila na koji nain sakupljati odreenu biljnu vrstu ili umski plod,

veina beraa toga se ne pridrava, ali naalost ne vodi se rauna ni o koliinama koje se beru.

dozvolu na kome podruju odnosno terenu umarije e sakupljati umske plodove. Za sakupljanje svih vrsta sporednih umskih pro-izvoda primjenjuje se Cjenik umskih proizvoda Hrvatskih uma.

Postoje dnevne, tjedne ili mjesene dozvole, pa se tako dnevno za vlastite potrebe moe sakupiti do 2 kg gljiva.

Sukladno vaeem Zakonu o umama i Zakonu o zatiti prirode, te Statutu H, donesen je u svibnju 1994. Pravilnik o sporednim umskim proizvodima Hrvatskih uma. S obzirom na mnogobrojnost i raznovrsnost sporedne umske proizvode teko je sistematizirati, no prema namjeni mogu se podijeliti na: one koji slue za obnovu uma, uzgoj drvea, podizanje nasada (umsko sjeme, sadnice umskog drvea iz prirodnog podmlatka), za indu-strijsku preradu, hranu i lijeenje, te za potrebe stoarstva. Prema Pravilniku o ureivanju uma u koritenje sporednih umskih pro-izvoda spada i paarenje, brst, irenje, sakupljanje gljiva i ljekovi-tog bilja, branje sjemena i plodova, skupljanje aba i pueva, isko-ritavanje ljunka, pijeska i kamena, iskoritavanje humusa i gline.

S nekim udrugama Hrvatske ume imaju sklopljene i ugovore.S Hrvatskim gljivarsko - mikolokim savezom sklopljen je

ugovor po kojem lanovi saveza ulaze u umu s lanskom iska-znicom saveza te osobnom iskaznicom, ali se kao i drugi berai moraju prije odlaska u umu javiti nadlenoj umariji.

- Svi vaei Zakoni o sakupljanju sporednih umskih proizvo-da nisu problem domaim ljudima, koji su navikli na red u umi pa ga se i sami pridravaju, - istiu u Odjelu za ekologiju delnike podrunice Hrvatskih uma. I dok su ranijih godina ulasci u umu u svrhu branja umskih plodova bivali rjei, u novije vrijeme to je postala gotovo masovna pojava. Bere se sve od reda ne vodei pri tome rauna o zatiti prirode. Posljednjih godina u umu su nahrupili i strani dravljani koji u svojim matinim dravama ili nemaju bogat biljni svijet ili nemaju dozvolu za ulazak u umu. Iako postoje propisana pravila na koji nain sakupljati odreenu biljnu vrstu ili umski plod, veina beraa toga se ne pridrava, ali naalost ne vodi se rauna ni o koliinama koje se beru. tete koje naprave nesavjesni berai, nisu samo gubitci u materijalnom smislu, ve i unitavanje stanita pojedinih biljnih vrsta kojima u konanici prijeti potpuno nestajanje. Stoga je konano trebalo krenuti s provedbom ovih propisa da bi se uvelo vie reda u umi, te da bi se zatitilo ono to raste u prirodi pred najezdom beraa, jer sloit e se vjerojatno svi treba neto umskih plodova ostaviti i narednim generacijama. A o pravilnicima i cjeniku umskih pro-izvoda trebalo bi moda provesti i detaljniju analizu i poboljati postojeu regulativu. Takoer bi bilo zanimljivo vidjeti autohtone proizvode naih uma u naim prodavaonicama i restoranima, te na taj nain omoguiti lokalnom stanovnitvu da povea kuni budet. Iako je platena mo naih ljudi niska, znatno je bolja raunica kupiti dozvolu od nekoliko kuna ili nekoliko desetaka kuna, nego platiti kaznu od nekoliko tisua kuna.

umsko voe

Vrganji


ne preraivaa drva FSC certificirano, to bitno bolje identificira porijeklo sirovine jer su nositelji certifikata pod sustavom redovne godinje kontrole i kod njih je vrlo vaan sustav sljedivosti. No, samo posjedovanje FSC certifikata nije dovoljno, pa je FSC izdao dodat-ne upute za nositelje certifikata kojim ih obavezuje da u skladu s primjenjivim zakonskim propisima prue informaciju o vrsti i porijeklu drva koje uvoze. U tom smislu su i hrvatski izvoznici duni dati takvu izjavu carini pri izvozu drvnih proizvoda. Za kontrolu pro-vedbe ove Uredbe zaduena su nadlena tijela, odno-sno u sluaju Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede.

Iako su namjere ove Uredbe izuzetno pozitivne, vjerojatno e zbog nedoreenosti biti dosta problema u njenoj provedbi. Ova e uredba imati veliki utjecaj na zemlje izvoznike drva izvan Europske unije koji bi se mogli nai u situaciji da im se ne dopusti uvoz dok se ne obave dubinske kontrole od strane kupaca. Hrvatska je tu u boljoj situaciji jer je veina njenih proizvoda FSC certificirana. Dodatno, Hrvatska kao

izvoznik drva e imati obvezu davanja izjava o porijeklu do ulaska u Uniju 1. srpnja 2013. godine. Nakon toga se mi pojavljujemo u ulozi onoga koji treba obaviti procjenu rizika kod svojih kupaca izvan Unije, to e bit manji problem s obzirom na zanemariv uvoz drva iz zemalja izvan EU u Hrvatsku.

doga

aji

Teks

t: R

atko

Mat

oev

i

Fot

o: G

. Vin

cenc

EUROPSKA UNIJA

Nova uredbao trgovini drvom

EU Uredba o drvu utvruje obvezu provoenja sustava dubinske kontrole (due diligence) pristupa

informacijama, procjenu rizika i ublaavanje utvrenog rizika. Pri odreivanju stupnja rizika

moraju se koristiti vjerodostojne informacije o zemlji porijekla, dobavljau, proizvodu i bilo koje druge

izvore informacija.

EU Uredba o trgovini drvom (EU Timber Regulation br. 995/2010) jest uredba koja govori o utvrivanju obveza svih subjekata koji stavljaju u promet drvo i drvne pro-izvode u Europskoj uniji je stupila na snagu 3. oujka 2013. Ona je istovremeno stupila na snagu i u Hrvatskoj, a bit e prilino vana za sve nae izvoznike drvnih proizvoda. Njen cilj je spreavanje uvoza ilegalno posjeenog drva tako to zahtijeva od svih tvrtki u EU koje stavljaju u promet drvo ili drvne proizvode moraju dokazati njihovo porijeklo. Svaki kupac drvnih proizvoda iz EU zemalja mora procijeniti sve rizike za eventualnu ilegalnost uvezenih drvnih proizvoda kod svojih dobavljaa izvan EU. Ona se ne odnosi na drvo koje se prije ovog datuma ve nalazi na EU tritu.

Ova uredba je vezana uz cijeli niz drugih procesa u Europskoj uniji kojima je cilj smanjivanje udjela ilegalno posjeenog drva na tritu. Time se potie ouvanje uma i zatita prirode u zemlja-ma izvoznicama drva, a i poboljava konkurentski poloaj onih subjekata koji posluju legalno, a samim su time cjenovno skuplji od ilegalnih operatera. FLEGT sustav je sustav dozvola koji osi-gurava da u EU ulaze samo drvni proizvodi proizvedeni u skladu s nacionalnim zakonodavstvom zemlje proizvoaa. Ovaj ugovor je potpisan s desetak afrikih i azijskih zemalja, a ne odnosi se na Hrvatsku.

EU Uredba o drvu utvruje obvezu provoenja sustava du-binske kontrole (due diligence) pristupa informacijama, procjenu rizika i ublaavanje utvrenog rizika.

Pri odreivanju stupnja rizika moraju se koristiti vjerodostojne informacije o zemlji porijekla, dobavljau, proizvodu i bilo koje druge izvore informacija.

Proizvod se ne bi smio naruivati prije nego je proveden taj proces i poduzete sve potrebne mjere kako bi se smanjio rizik.

Iako ovo izgleda prilino jednostavno u teoriji, u praksi jo uvijek ima puno nedoumica kako bi taj sustav dubinske kontrole trebao izgledati. Dobra okolnost za hrvatske proizvoae i izvo-znike jest to to je drvo Hrvatskih uma, ali i drvni proizvodi vei-


Povodom Svjetskoga dana uma, Hrvatske ume su organizirale okrugli stol pod nazivom 10 godina FSC certifikata u Hrvatskim umama kojemu je cilj

bio predstaviti vanost tog certifikata u proteklom razdoblju. FSC predstavlja

veliku ast i meunarodno priznanje nainu gospodarenja umama unutar

Hrvatskih uma d.o.o.doga

aji

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

SVJETSKI DAN UMA

Obiljeenodesetljee FSC-a

Uvodnim rijeima skupu se obratio predsjednik Hrvat-skog umarskog drutva Petar Jurjevi nakon kojeg je rije preuzeo lan Uprave Hrvatskih uma, Ivan Itok. Istaknuo je kako su Hrvatske ume vlasnici ovog vrijednog priznanja jo od 2002. godine te je naglasio kako dobivanje FSC certifikata nije jednokratan proces ve trajan zada-tak za tvrtku koji e zahtijevati znatna ulaganja, koja se svakako isplate jer od njega imaju korist i ume i drvopreraivai. Ratko Matoevi iz H Consulta odrao je kratko predavanje o povije-sti i razvoju ideje o certificiranju uma. Napomenuo je kako su Hrvatske ume vrlo rano prepoznale vanost certificiranja te da je naa tvrtka prva u regiji certificirala sve svoje povrine. Prikazani su odnosi certificiranja u globalnim razmjerima gdje je istaknuto kako Hrvatske ume sa 2 milijuna ha certificiranih povrina jo uvijek pripadaju meu 10 najveih u svijetu. Za pohvalu je i to su u zadnjih godinu dana, FSC diplomu stekla i dva privatna subjek-ta u Hrvatskoj, a naglaeno je da broj certificiranih tvrtki u drvnoj industriji iz dana u dan raste te ih je sada preko dvjesto.

Zdravko Jeli, predstavnik Udruenja drvopreraivaa pri HGK govorio je o vanosti FSC-a za drvnu industriju te je e-stitao Hrvatskim umama na uloenom trudu kako bi ouvali taj certifikat, koji je postao vrlo vaan imbenik poslovanja na tritu Europske unije. No nije samo u Europi bitno posjedovati FSC. Azijska trita poput Kine i Vijetnama ulau velika sredstva kako bi se domogla te vrijedne potvrde provjerenog izvora sirovine. Ravnateljica instituta Dijana Vuleti takoer je pohvalila vrijed-nost certifikata, no naglasila je da on nije u potpunosti iskoriten. S njom se sloio Vlado Filipec iz Buje Exporta istaknuvi spored-ne umske proizvode kao golemi potencijal koji se moe dodatno unoviti, poput tartufa ili gljiva. Certifikator Krunoslav Boban zorno je prikazao zahtjeve vanjskog trita: ili ima certifikat i tri-te ili nema nita od toga! Javnost u Hrvatskoj jo uvijek malo zna o ovome certifikatu, zbog ega se ne inzistira na kupnji proizvoda pod FSC markicom, no svjetski trendovi su jasni. Proizvodi bez certifikata nee moi nai put do kupaca.

POSLOVANJE

Ugovori nisu Sveto pismo, i ako bude potrebno do-datno emo ih modificirati. Pred nama je potovanje meusobno potpisanih obveza, pri emu e Hrvatske ume najkasnije u drugom tromjeseju ove godine ispuniti sve obveze vezane uz isporuku sirovine. U prvom tromje-seju to nije bilo mogue zbog velikih koliina snijega. Najvie pri-govora od strane pilanara dosad je bilo vezano uz manjak sirovine. Dio potrebne sirovine moi e se kupiti i na licitacijama. Uvjet za dobivanje sirovine je redovito plaanje odnosno ispunjavanje obveza od strane kupaca, - istaknuo je Paveli.

Pozvao je pilanare da sudjeluju i u koritenju sredstava iz fon-dova Europske unije kako bi unaprijedili proizvodnju, a pri tome e im Hrvatske ume pomoi koliko budu mogle.

Zadovoljstvo potpisanim ugovorima nije krio ni predsjednik Udruge malih pilanara Gorskog kotara arko ebuhar. Zahvalio se posebno predsjedniku Uprave H to je doao na potpisivanje ugovora u Fuine.

Ovim inom ste pokazali da nas uvaavate, iako u potpu-nosti nismo zadovoljni svim uvjetima. Potpisivanje ugovora samo e djelomino otkloniti nastale probleme zbog pomanjkanja siro-vine, time se garantira godinja isporuka samo 40 posto sirovine u odnosu na sadanje kapacitete. No i ovo rjeenje daleko je bolje

Poslije gotovo jednogodinjih pregovaranja i dogovora, izmeu Hrvatskih uma i pilanara s

podruja Liko - senjske i Primorsko - goranske upanije, dolo je do konanog potpisivanja ugovora o opskrbi sirovinom. Desetgodinje (okvirne) i godinje ugovore s pilanarima Liko-senjske upanije potpisao

je ranije u Otocu, a s pilanarima Gorskog kotara u Fuinama sredinom oujka predsjednik Uprave

Hrvatskih uma Ivan Paveli.

Potpisani ugovori s malim pilanarima


doga

aji

Teks

t: Iv

ica

Tom

i

Fot

o: I.

Tom

i, K

. Nus

pahi

Na podruju UP Nova Gradika najvie se poumljavalo na povrinama umarija Trnjani i Slavonski Brod (454.880 sadnica na 69 ha),

na kojima je prologa ljeta izvrena strojno -kemijska priprema stanita. umske sadnice

proizvedene su u vlastitom rasadniku u Cerniku, a manji dio (51.000) nabavljen je

iz rasadnika UP Zagreb.

BIOLOKA OBNOVA UMA

Proljetno poumljavanje na novogradikom i poekom podruju

U sklopu radova na biolokoj obnovi uma tijekom pr-voga tromjeseja, novogradika podrunica Hrvatskih uma planirala je na 140 ha posaditi 767.435 sadnica, od ega 482.780 hrasta lunjaka, 138.385 kitnjaka, 114.360 poljskoga jasena i 31.910 sadnica obine bukve. Pritom e biti utroeno 4.557 radnih dana.

Najvie posla na trnjanskoj i slavonskobrodskoj umariji -Prema rijeima Katice Nuspahi, dipl. ing. um., strune surad-nice za uzgajanje uma, umske sadnice proizvedene su u vlastitom rasadniku u Cerniku, a manji dio (51.000) nabavljen je iz rasadni-ka UP Zagreb. Proljetno poumljavanje na najveim povrinama, na kojima je prologa ljeta izvrena priprema stanita na strojno - kemijski nain, obavljalo se na podruju umarija Trnjani (g.j. Dolca, 28 ha) i Slavonski Brod (g.j. Mrsunjski lug Migalovci, 41 ha), gdje je planirano posaditi 454.880 lunjakovih sadnica.

Sadnja na povrinama velike i kamenske umarije - Na po-druju poeke podrunice Hrvatskih uma planirano je u sklopu bioloke obnove uma (sanacije) na 2,5 ha posaditi 22.150 sadni-ca, od ega u umariji Velikoj 1000 hrasta lunjaka (g.j. Poljana-ke ume), a u umariji Kamenskoj 21.150 kitnjaka (g.j. Zapadni Papuk kamenski). Kako smo doznali od Ljiljane Fliszar, dipl. ing. um., strune suradnice za uzgajanje uma, izvritelji posla su uz-gojni radnici.

u odnosu na ranije stanje. Ako ne doe do znaajnijih promjena do kraja godine bit e zatvorena jedna treina od sadanjeg broja pilana, te otputanje dijela radnika - istaknuo je ebuhar.

Prema miljenju malih pilanara Primorsko - goranske upa-nije, prioritete u opskrbi sirovinom trebale bi imati domae pila-ne, zato bi trebalo stvoriti i zakonske preduvjete. Dosada je to po njihovom miljenju bio Zakon o brdsko - planinskom podruju lanak 21., no ulaskom Hrvatske u Europsku uniju taj zakon se ukida, pa bi se trebala pronai nova zakonska rjeenja. Polazite bi mogao biti ili ve gotov prijedlog Zakona o Gorskom kotaru kojeg je Grad Delnice predstavio iroj javnosti prije dvije godine (naa-lost bez potpore iz drugih sredina) ili pak po njihovom miljenju trenutno vaei zakonski akti susjedne Slovenije vezani uz ruralna podruja. Ukljuivanje u rjeavanju navedene problematike mali pilanari Liko - senjske i Primorsko - goranske upanije oekuju i od svojih upanija, ali i lokalnih samouprava.

Tekst: Vesna Plee Foto: V. Plee

Potpisivanje ugovora s pilanarima

Poumljavanje hrastom lunjakom u gospodarskojjedinici Mrsunjski lug - Migalovci (UP Nova Gradika)

Potpisani ugovori s malim pilanarima


U Opatiji je odran 57. seminar biljne zatite. Hrvatsko drutvo biljne zatite je svojim lanovima na seminaru, dvojici agronoma i jednom umaru

dodijelilo priznanja. S ponosom istiemo da je povelju s bronanom plaketom dobio mr. sc. eljko Kauzlari

djelatnik UP Delnice. Uz to, besplatnim prisustvom na seminaru nagraena su etiri studenta agronomije i

Ivana Medved, studentica umarskog fakulteta.

doga

aji

Teks

t/fot

o: M

ilan

Gla

va

Detalj sa sastanka

SEMINAR BILJNE ZATITE

Slab odaziv Hrvatskih umara

Hrvatsko drutvo biljne zatite svake godine na svea-nom otvaranju na svojevrstan nain promovira svoje lanove, nove magistre i doktore znanosti. Sa umar-ske strane, to je uprilieno za mr. sc. eljka Kauzlari-a, mr. sc. Andrijanu Tadi i dr. sc. Andriju Vukadina.

Seminaru biljne zatite prisustvovalo je oko 530 sudionika. Za umarsku sekciju prijavljeno je 15 referata od ega su domaih 18 te 7 stranih autora.

Tijekom seminara odrana je Izborna skuptina HDBZ. Za novu predsjednicu drutva izabrana je prof. dr. sc. Renata Baok, a s nae strane za lana UO drutva izabran je prof. dr. sc. Milan Glava.

Radnom dijelu umarske sekcije prisustvovalo je manje od 20 domaih umara, oko 10-tak strunjaka iz BiH i Slovenije, isto to-liko agronoma, predstavnici dvije firme za proizvodnju i prodaju sredstava za zatitu bilja i nekoliko drugih sudionika.

Na poetku rada umarske sekcije, goste i predavae pozdravio je njen voditelj prof. dr. sc. Milan Glava. Ukazao je na potekoe zbog kojih je slab odaziv domaih umara na proli i ovaj seminar. Prisutne je pozdravio i dekan umarskog fakulteta Sarajevo prof. dr. sc. Mirza Dautbai. Svi su prisutni zakljuili da bi bilo vrlo tetno ako bi domai umari odustali od sudjelovanja u buduim seminari-ma, te da emo bez obzira na dogaanja i dalje aktivno sudjelovati i na narednim seminarima.

U prva tri referata tretirala se materija o ivotinjama kao tet-nicima, predatorima i problemima izvoenja zatitarskih radova i zatienih ptica. Zatim su izneseni rezultati unitavanja korova her-bicidima uz istovremenu zatitu mladih hrastovih biljaka. Detaljno se govorilo o vrlo sloenim zakonitostima vode u tlu, opskrbi biljaka vodom i ugroenosti uma od poara u sunim periodima. Povezano s tim izneseni su podaci o umskim poarima u nas i u BiH. Dan je osvrt na defolijatore umskog drvea i grmlja u nizinskim uma-ma i opasnost od teta borove ose predivice za planinski bor. Tri se referata odnose na nove tetne organizme u nas. To su pseudoglji-va Phytophthora alni opasni uzronik suenja stabala crne johe, jasenova grbica, Abraxas pantaria na jasenu u NP Krka i predatori smrekovi potkornjaka drvaa, Thanasimus formicarius i Nemosoma elongatum, na podruju sjevernog Velebita. Jedno izlaganje je bilo o ulovu neciljanih vrsta kukaca primjenom TriNeta. Meu necilja-nim kukcima najee su muhe, pele, ose i mineri.

Izuzetno vano izlaganje odnosilo se na eradikacijske mjere koje bi se po zakonima morale poduzeti u sluaju pojave odreenog stra-nog organizma. Autor izlaganja smatra da umarstvo treba pripremi-ti Strategiju za zatitu zdravlja uma i to kao nacionalno opredjelje-nje. Radni dio umarske sekcije zavrio je pregledom karantenskih organizama znaajnim za hrvatsko umarstvo.

Ocijenjeno je da su sva izlaganja bila od velike koristi za sve sluatelje umare, agronome i druge strunjake. Trudit emo se da tako bude i dalje.

Priznanje mr. sc. eljku Kauzlariu na sveanom otvaranju

Izlaganje Damira Jelia


doga

aji

Teks

t/fot

o: M

arija

Gla

va

OBLJETNICA ROENJA VELIKOG UMARA I KNJIEVNIKA

Sveano obiljeeni daniJosipa Kozarca u Lipovljanima

Sretan li je onaj narod koji zna cijeniti to je uma Josip Kozarac

Povodom dana Josipa Kozarca u Lipovljanima je odran cjelodnevni program. Uzvanike je doekao naelnik opine Mario Ribar odravi pozdravni govor. U mje-snoj knjinici im je djelatnica Marica Tisaj predstavila tri prigodne izlobe: umu okom umara, umu okom slikara i tematsku, opus Kozarevih djela. Naglasila je kako se ova obljet-nica poklapa s danom opine i upe. Uslijedilo je sveano otvara-nje Sobe Josipa Kozarca u umariji Lipovljani, gdje je podrumska

prostorija ureena tako da izgleda autentino, tj. odgovara vreme-nu tamonjeg Kozareva djelovanja. U sobi su smjeteni artefakti odabrani prema sugestijama Slavice Moslavac, ravnateljice muze-ja Moslavine i geodeta UP Zagreb Ivice Tomaza, te skulptura umara Damira Pavelia nainjena prema logotipu osmiljenom za ovu obljetnicu. Sveanost je vodila Karmen Valenta, a govorili su: upravitelj umarije Dinko Hace, M. Ribar, lanica Uprave H Marija Veki, te u ime upanice Marine Lovri Mercel, doupan Sisako moslavake upanije Andrija Rudi. Otvaranje je upot-punio monolog na temu Tena koji je prilagodila Anka Doleal na-stavnica mjesne kole J. Kozarac u izvedbi mlade Katarine Nerlo-vi. U samoj koli odran je struni skup koji je vodio predsjednik organizacijskog odbora Josip Kraji. Predsjednitvo su inili aka-demik Slavko Mati, Ljiljana Koleni sa Filozofskog fakulteta u Osijeku i dekan umarskog fakulteta, Milan Orani. Iscrpna izla-ganja na temu Kozarevih literarnih ostvarenja odrali su profesori sa Filozofskog fakulteta Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku: dekanica Ana Pintari, Sanja Juki, Goran Rem i Ivan Toljan, te

Berislav Majhut s Uiteljskog fakulteta u Zagrebu. O Kozarcu kao vrhunskom umarskom strunjaku govo-rio je M. Orani. Iznio je dokaze temeljene na istrai-vanju: Kozarac je bio urednik umarskog lista gdje je objavio vrlo vrijedne lanke, bio je upravitelj umarije, borio protiv prenamjene umskog zemljita, za mjeo-vitost uma, protiv devastacije, za provoenje uzgojnih radova, uveo je pojmove greda, bara i niza koje danas

U Lipovljanima su sredinom oujka povodom obljetnice roenja naeg velikog umara i knjievnika sveano obiljeeni Dani Josipa Kozarca pod pokroviteljstvom Sisako moslavake upanije.

Kao to to Kozarac i zasluuje oko organizacije se potrudio velik broj ljudi.

koristi znanost. Na njegovo izlaganje nadovezala se Anica Bili sa HAZU koja je s akademikom Matiem dokazala da su Kozare-vi opisi vjerodostojni i s literarnog i sa strunog aspekta. Tako u Slavonskoj umi pisac opisuje umu hrasta lunjaka s rastavljenim aem, a u Mrtvim kapitalima ukazuje na gospodarski potencijal zemlje koji treba oploditi znanjem i vjetinom. Akademik Mati kazao je kako se Kozarac trudio narodu otvoriti oi i ukazati da je uma neprocjenjivo bogatstvo koje se ne smije prepustiti tuin-cima. Skupu su nazoili i studenti koji su izlagali i za to bili na-graeni plaketama. Od umara to su bili Damir Maroevi, Luka Klanac i Tomislav Luki, a od jezikoslovaca Mirjana Foro, Sonja Smojevar i Davor Ivankovac. Na kraju dana svi su zajedno imali priliku uivati u prigodnoj predstavi Lipa li si Teno! u izvedbi glumaca iz HNK - a Osijek.

Dekanovo izlaganje

Soba Josipa Kozarca


doga

aji

Teks

t/fot

o: G

oran

Vin

cenc

Na poetku skuptine, uvodnim rijeima prisutnima se obratio predsjednik SIT-a Tomislav Uarevi dok su pozdravne govore imali Ivan arevi, upravitelj umarije Sinj u ime voditelja UP Zorana ure-via, Goran ivkovi zamjenik predsjednice GRV-a te Mladen Novosel, predsjednik SSSH. Predsjednik Uarevi iznio je iscrpno izvjee o radu Sindikata u proteklih godinu dana te je istaknuo kako se u medijima od sijenja 2011. godine vodi kampanja ko-joj je cilj proglasiti nas neefikasnima, a potom dati ume na gos-podarenje treim osobama na jo nepoznati nain. Naglaeno je da je stav SIT-a kako u Hrvatskim umama nema vika radnika ve manjka posla. Takoer je elaborirana potencijalna opasnost za ume i hrvatsko umarstvo kada se provode ogranieni akcijski planovi, a bez jasne strategije razvoja sektora umarstva i drvne industrije koja bi trebala prethoditi novom Zakonu o umama. U utrci za profitom izgubio se ovjek radnik, podvueno je u izlaganju! Financijsko izvjee podnijela je tajnica Sindikata Jelica Rupi, a potvrdio ga je Nadzorni odbor. Predsjednik NO-a San-

SINDIKATI

Odrana8. redovna skuptina SIT-a

drino Rac istaknuo je proteklo razdoblje kao izuzetno uinkovito te je pohvalio ovakav nain voenja financija utemeljen na ljudi-ma iz Sindikata kao daleko isplativiji od angairanja profesionalne agencije.

Osma skuptina je ujedno bila i reizborna jer je dopredsjed-nik Kreimir Pavi prihvatio mjesto upravitelja umarije, te po sta-tutu i opim aktima poslodavca ne moe vie obavljati tu funkciju. Mjesto sindikalnog povjerenika za UP Poega pripalo je Marku Barukiu, dok je za dopredsjednika SIT-a izabran Marinko Un-ger iz UP Bjelovar. Za planove aktivnosti u 2013. godini ista-knuto je da je prioritet struke borba protiv nelojalne konkurencije i poboljanje komunikacije meu lanovima sindikata. SIT se zalae za poveanje inspekcijskih kontrola u poslovanju kupaca i pilanara te investiranje u poslove kojima se mogu sauvati radna mjesta. Istaknut je primjer Austrije gdje su dravne ume suvla-snici 16 energana na biomasu u kojima se na slian nain moe zaposliti dio radnika iz Hrvatskih uma d.o.o.

Pod tokom razno, predsjednik SSSH Mladen Novosel iznio je plan akcije za Meunarodni praznik rada 1. svibnja pod geslom Mijenjajte smjer u kojoj se planira masovni prosvjed sa glavnom manifestacijom na Trgu bana Jelaia. U fokusu su mladi, njihovo nezapoljavanje i diskriminacija na tritu rada u Hrvatskoj. Od ostalih toaka dogovoreno je da e sportske igre biti kao i prote-klih godina ujesen te je najavljena izborna sjednica za predsjedni-tvo Sekcije mladih SIT-a koja e se odrati u travnju.

U Sinju UP Split, odrana je u petak osma po redu redovna skuptina Sindikata inenjera i tehniara umarstva. U ugodnom prostoru Alkarskih dvora, u galeriji Sikirica ije je izloene radove predstavila

djelatnica Galerije, lanovi Sindikata su se osvrnuli na prolu te donijeli strategiju za ovu godinu.


Na tandu slavonskobrodskog ogranka HD-a

Tijekom natjecanja na umarskom poligonu - precizni prerez na podlozi

UMARSKA OLIMPIJADA SREDNJOKOLACA I STUDENATA

Zanimljivo europsko nadmetanje mladih umara

doga

aji

Teks

t/fot

o: Iv

ica

Tom

i

umarska olimpijada Alpe Adria okupila je u Slavonskom Brodu uenike srednjih kola i studente, dvadesetak ekipa i 85 natjecatelja iz Europske unije:

Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske

U Slavonskome Brodu je 21. i 22. oujka na poligonu Srednje kole Matije Antuna Reljkovia odrana 8. u-marska olimpijada Alpe Adria. Unato loem kio-vitom i vjetrovitom vremenu prvoga dana, natjecanje mladih umara okupilo je 21 ekipu uenika srednjih kola i stude-nata, ukupno 85 natjecatelja iz 20 kola Europske unije: Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske. Nakon postrojavanja natjecatelja i po-laganja zakletve, zapaljena je olimpijska vatra. Uime glavnih pokro-vitelja skupu su se obratili prigodnim rijeima predstavnici Mini-starstva poljoprivrede, Hrvatskih uma, Ministarstva obrazovanja, Brodsko - posavske upanije te predstavnici Grada i Srednje kole.

Najuspjeniji austrijski natjecatelji - Natjecalo se u pet u-marskih disciplina: okretanju vodilice, kombiniranom prerezu, pre-ciznom prerezu na podlozi, podsijecanju stabla (zasjek) i kresanju grana. Finalna disciplina bila je kresanje grana tijekom koje je su-djelovalo 12 najboljih natjecatelja nakon etiri discipline. Najbolji rezultat u momadskoj konkurenciji ostvarila je austrijska ekipa Bruck An Der Mur, a i pojedinano su austrijski predstavnici bili

najuspjeniji (pobjednici Christian Warmutch meu mukaracima i Julia Krampl kod ena). Vrijedan rezul-tat postigao je Zvonimir tivi sa umarskoga fakulteta koji je osvojio srebrnu medalju u okretanju vodilice i mijenjanju lanca, a istaknuo se i Zvonko Peri, uenik 4. razreda brodske srednje kole, plasiravi se na sedmo mjesto. Pobjednicima su urueni pehari, medalje i di-plome, a priznanja su dobili i brojni sudionici u svim disciplinama.

- Cilj ove manifestacije bio je da se umarskoga rad-nika predstavi kao vrijednog i ravnopravnog sudioni-ka u svim procesima umarske proizvodnje. Pritom je i sjea stabala jedan od glavnih uzgojnih zahvata koji osigurava odrivost gospodarenja kao temeljnoga cilja opstojnosti naih uma - istaknula je koordinatorica na-

tjecanja Daria Pinjuh Budisavljevi, profesorica umarske struke u brodskoj koli.

Razmjena znanja i vjetina - Broani su po drugi put bili domaini ovoga tradicionalnog natjecanja i ravnopravni sudionik olimpijada, kao dosad jedini predstavnik Hrvatske, iako u nas po-stoji jedanaest kola umarskog usmjerenja. Ove godine pridruili su im se i studenti zagrebakoga umarskoga fakulteta, koji su po prvi put ukljueni u organizaciju. Ovaj znaajan dogaaj vrijedan pozornosti bio je pravo mjesto za razmjenu znanja i vjetina te skla-panja prijateljstva meu mladima susjednih europskih zemalja.

Olimpijada je imala i popratne sadraje, a posebno valja ista-knuti tand slavonskobrodskog ogranka Hrvatskoga umarskog drutva. U povodu 21. oujka, Meunarodnoga dana zatite uma i prvoga dana proljea, brodski su umari predvoeni predsjednikom Marijanom Mikiem, dipl. ing. um., uz potporu UP Nova Gra-dika, na izlobenom prostoru promovirali umarstvo i umarsku struku. Posjetitelji su se mogli upoznati sa umarskom literaturom, glavnim vrstama drvea slavonskoga kraja i drugim edukativnim sadrajima.


ure

ivan

je

uma

Teks

t: Iv

ica

Tom

i

NAE GOSPODARSKE JEDINICE

umske sastojine u okruju ledenjakoga jezera

Gospodarska jedinica Sjeverni Dilj aglinski protee se na sjevernim, sjeverozapadnim i sjeveroistonim diljskim broncima na povrini 4902 ha, u sastavu je umarije aglin poeke podrunice Hrvatskih uma. Ovaj prostor

poznat je po Sovskom jezeru, jedinstvenom primjeru prirodnoga jezera brdsko - breuljkastoga podruja kontinentalne Hrvatske.

N a sjevernim, sjeverozapadnim i sjeveroistonim obron-cima Dilj gore, najnieg dijela planinskoga masiva Poeke kotline koju ova gora dijeli od Posavine, pa joj otuda i naziv, smjetena je gospodarska jedinica Sjeverni Dilj aglinski. Prostorno se protee na povrini 4902 ha, od naselja Djedine rijeke na zapadu do sela Imrijevaca na istoku, a hidrografski pripada slivu rijeke Save, odnosno njene pritoke Or-ljave. U sastavu je umarije aglin poeke podrunice Hrvatskih uma, a prema teritorijalno-administrativnoj podjeli pripada Po-eko - slavonskoj upaniji. Njenu zapadnu granicu ine prometni-ce Djedina rijeka Ivanovci te Djedina rijeka Osovlje - Slavonski Brod. Sjeverna joj je granica dolina rijeke Londe, a glavno bilo Dilj gore ini junu granicu koja se prua u smjeru od zapada pre-ma istoku i zavrava na tromei poeke, novogradike i osjeke podrunice Hrvatskih uma. Istona granica je dolina potoka Pai-ce, od Klinkovca do utoka Paice u Londu.

Hrastovo-grabove i bukove ume - Najvii vrh gorskih kosa je Jurje brdo na 471 m nadmorske visine, jugozapadno od Sovsko-ga jezera, a najnia kota je na potoku Londi kod sela Latinovca. Jezero je smjeteno sjeverno od Slavonskoga Broda i jugozapadno od sela Sovski Dol, poznati je ostatak ledenog doba i Panonskoga mora, fenomen Dilj gore i biser Slavonskoga gorja. Jedinstven je primjer prirodnoga jezera brdsko - breuljkastoga podruja kon-tinentalne Hrvatske, ima hladne podvodne izvore, a djelomice je ureeno za turistiko - rekreacijske i edukacijske namjene. Pouno - tematska staza Sovsko jezero protee se u duini oko 1500 m, a na njoj su informacijske ploe o raznolikom biljnom i ivotinj-skom svijetu i drugim osobitostima ovog osebujnoga prirodnog kutka. Jezero je movarno stanite velike bioloke raznolikosti, a kao znaajni krajobraz proglaeno je 1989. godine. U blioj i daljoj okolini okruuju ga ume, a preteit dio umskih sastojina

pripada klimazonalnoj zajednici hrasta kitnjaka i obinoga graba i zajednici bukve. Specifine su zajednice ove gospodarske jedinice umska zajednica hrasta medunca i crnoga jasena te obine bukve s klokoikom. Budui da poeki umari gospodare ovim umama, zainteresirani su za zatitu i unapreenje ovoga nesvakidanjeg kra-

ume pakoga Dilja

Sovsko jezero - raznoliko movarno stanite i znaajan krajobraz na visini 430 m


Bukova sastojina u fazi oplodne sjee

jobraza. Na jugozapadnim diljskim obroncima i stranama umski su izvori vrlo rijetka pojava, no zato su vrlo esti na sjevernozapad-nim stranama, premda ne obiluju vodom cijele godine. Posljedica toga je izrazito oskudan biljni i ivotinjski svijet.

Bukva najzastupljenija vrsta - Od devet umskih zajednica na ovome podruju najzastupljenija je spomenuta uma hrasta kitnjaka i obinoga graba (varijanta s bukvom) na 2.613 ha, koja zauzima vie od polovice ukupne obrasle povrine (54 %). Slije-di submontanska bukova uma s dlakavim aem (992 ha), uma

hrasta kitnjaka i obinoga graba (581 ha), uma hrasta medunca i crnoga jasena (335 ha) i dr. Rije je uglavnom o mjeovitim sasto-jinama (93 %) i neznatnom dijelu istih sastojina (7 %). Gospo-darske ume obuhvaaju 4.810 ha, a 32 ha ine ume s posebnom namjenom. ume visokog uzgojnog oblika (sjemenjae) prostiru se na 3.647 ha ili na tri etvrtine ukupne obrasle povrine (75 %), panjae na 810 ha (17 %), a ostalo su kulture (248 ha, 5 %) i ikare (138 ha, 3 %).

Ukupna drvna zaliha iznosi 1.015.825 m3 na 4.704 ha, najza-stupljenija vrsta drvea je obina bukva (57 %), zatim hrast kitnjak (21 %), obini grab (8%), cer (5 %), a meu etinjaama ameri-ki borovac (2 %). Drvna je zaliha u usporedbi s 2003. godinom poveana za 118.099 m3, a prosjena za 2013. iznosi 260 m3/ha. U apsolutnom iznosu najvie se poveala zaliha bukve i graba, a smanjena je hrasta kitnjaka. Ukupna sjeiva drvna masa (etat) u sljedeih deset godina iznosi 237.360 m3 na 2.860 ha, od ega glav-ni prihod (oplodne sjee) ini 157.041 m3 (453 ha), a prethodni (prorede) 80.319 m3 (2.407 ha). Ukupni propisani etat iznosi 23,7 % od propisane drvne zalihe ili 97,80 % desetogodinjeg tekueg volumnog prirasta. Najvei intenziteti propisani su kod bagrema, amerikoga borovca, obine smreke, mekih listaa, graba i cera. U apsolutnim iznosima najvie e se sjei obina bukva (57 %), kitnjak (24 %), obini grab (7 %), cer (5 %) te crnogorine vrste drvea (3%).

Obnovljena Osnova gospodarenja - Ova gospodarska jedi-nica obuhvaa 88 odjela i 414 odsjeka, prosjena povrina odjela iznosi gotovo 56 ha, a odsjeka 12 ha. Ukupna povrina povea-na je za 295 ha zbog prikljuenja novih estica te preciznije iz-mjere GPS - metodom i koritenjem ortofoto snimaka. Obrasla povrina poveana je za 355 ha zbog prikljuenja novih estica, zaumljenja dijela istina te preciznije izmjere cesta i neobrasloga neproizvodnog zemljita. Prvi ureajni elaborat (Osnova gospoda-renja) izraen je 1983. godine i od tada se rade redovne obnove i revizije. Budui da je zavretkom prole godine istekao rok vaenja prethodnom elaboratu, za GJ Sjeverni Dilj aglinski obnovljena je Osnova gospodarenja s rokom vaenja od 1. sijenja 2013. do 31. prosinca 2022. godine. Tijekom prve godine vaenja gospodari se po Godinjem planu koji je odobrilo Ministarstvo regionalnoga razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva. Foto: B. Puaa, Odjel za ureivanje uma UP Poega

Kultura obine smreke izloena napadu potkornjaka

Sedamdesetogodinja sjemenjaa hrasta kitnjaka


Osmerozubi smrekov potkoranjak (Ips typographus) ili smrekov pisar, napada uglavnom smreku i jelu tj. fizioloki oslabljena stabla. Preteito je sekundarni tetnik, koji se na lak nain suzbija lovnim stablima ili spaljivanjem onih dijelova stabala koji se ne mogu otkoravati. No kod prekomjerne gradacije napada i zdrava stabla. Crnosmee je ili crne boje, duine oko 5,5 mm. Pod korom bui jedno, dva ili trokraka uzduna kanala. Duina kanala ovisi o gustoi populacije odnosno intenzitetu napada. Na napadnutom stablu vrlo lako se uoavaju tragovi potkornjaka, i to u donjem dijelu stabla, jer pri-godom ubuivanja odmah izbacuje piljevinu. Kod buenja kore piljevina je crveno smea, u sluaju ubuivanja u bijel i drvo, bijele je boje. Ima dvije generacije, prva se roji u travnju ili svibnju, dru-ga u lipnju i srpnju, ovisno o vremenskim prilikama.

esterozubi smrekov potkornjak (Pitygenes chalcograp-hus), dug je od 2 do 2,3 mm, sprijeda je crne boje, u stranjem dijelu kestenjaste. Roji se u rano proljee, rojenje zna i dulje po-trajati, u nas daje redovito dvije generacije. Na starijim stablima nalazi se uglavnom u gornjem dijelu, kod mlaih stabala s tanjom korom napada cijela stabla.

Kontrola populacije potkornjaka na terenima delnike po-drunice prati se od 1995. Praenje se vri uz pomo Theysonovih klopki uporabom feromona Pheroprax (za osmeruzbog smreko-vog potkornjaka) i Chalcoprax (za esterozubog smrekovog pot-kornjaka).

U sedamnaest godina praenja najvei broj evidentiran je 2005. (329.173), 2006. (215.235), 2007. (200.382), najmanji broj 2000. (14.664).

Prole godine, od poetka travnja do kraja kolovoza eviden-tirano je ukupno 105.736 potkornjaka u 41 odjelu. Najvei broj zabiljeen je u lipnju (38.653), svibnju (26.465) i srpnju (25.065). Po umarijama najvei broj evidentiran je na podruju umarije Vrbovsko (g.j. Litori i Miletka), umariji Tre (g.j. Sungerski lug), Skrad (g.j. Jasle), umariji Gerovo (g.j. Suica)

Uz potkornjake, od 1995. provodi se i kontrola populacije moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella). Prve godine kontrole,

UMSKI TETNICI

Kontrola populacije potkornjaka i moljca jelinih iglica

zat

ita

um

aTe

kst:

Vesn

a Pl

ee

F

oto:

V. P

lee

i ar

hiva

Najznakovitiji umski tetnici dananjice, ne samo kod nas ve i u svijetu, su potkornjaci. Napadaju najvie stabla smreke i jele, ali i

bora i aria. Do njihovog prenamnoavanja dolazi zahvaljujui povoljnim uvjetima, kao to su razdoblja dugotrajnih sua ili

pak nagomilane velike koliine neokoranog materijala poslije lomova ili izvala.

Moljac jelinih iglica


Prole godine, od poetka travnja do kraja kolovoza evidentirano je ukupno 105.736 potkornjaka u 41

odjelu na podruju delnike podrunice. Najvei broj zabiljeen je u lipnju (38.653), svibnju (26.465) i

srpnju (25.065).

od 1296 pregledanih odjela, u njih 581 zabiljeen je intenzitet slabe zaraze, u 289 srednje, dok je u 13 odjela zabiljeen intenzi-tet jake zaraze od jedan posto. Tijekom slijedeih godina praenja poveavao se intenzitet zaraze u kategoriji slabog napada. U 2012. od 1518 pregledanih odjela, u 618 zabiljeena je slaba zaraza, u

134 srednja, dok jake zaraza nije evidentirana ni u jednom odjelu.

Ovog izuzetno opasnog tetnika, koji je uzrokom na-glog opadanja iglica i suenja stabala, u umarsku entomolo-giju prvi put je uveo R. Hartig 1896. vrei opaanja u 30 do 40 godina starim mjeovitim sastojinama jele i smreke na podruju Bavarske.

Moljac jelinih iglica lepti-ri je s rasponom krila od 10 do 12 mm. Na svaku iglicu odlae po jedno jaje. Gusjeni-ca se ubuuje u iglicu i u njoj preivljava. U drugoj polovini travnja zakukulji se na donjoj strani iglice, poslije mjesec dana iz kokona izlaze odrasli leptiri. Kokon je bijele boje (rijetko crvenkaste), neprozi-ran je, duine 6 do 7 mm, valj-kastog je oblika, sa suenim krajevima. Nalazi se na donjoj strani iglice, u rjeim sluaje-vima na izbojku. U odnosu na novi kokon, prologodinji je smeuran i prljavo je sive boje.

U naoj zemlji umarska struka se s ovim tetnikom prvi put susree 1954. na po-druju umarije Fuine. Tom prilikom zabiljeene su vrlo velike tete na sastojinama jele, koje su se morale posjei da bi se zaustavilo daljnje irenje zaraze.

Poslije trinaest godina, 1967. u Gorskom kotaru moljcem jelinih iglica bilo je zaraeno vie od polovice gos-podarskih jedinica u kojima prednjai jela. Na polovici za-raenih povrina, zaraza je bila slabog intenziteta, na drugoj polovici srednjeg do jakog in-tenziteta.

Da bi se sprijeilo irenje zaraze i daljnje tete na sastoji-

nama pristupilo se suzbijanju leptira moljca jelinih iglica aviotre-tiranjem metodom toplog zamagljivanja. Suzbijanje je izvreno na podruju umarije Fuine (g.j. Bitoraj na povrini od 1137 ha). Provedena su dva tretiranja koja su se pokazala vrlo uspjenima.

I osamdesetih godina prolog stoljea zabiljeen je ponovo jai intenzitet zaraze moljcem jelinih iglica. Izazvao je mjestimino su-enje pojedinih jelovih stabala, a nerijetko i itavih sastojina.

Iako ovaj umski tetnik u umama Gorskog kotara trenutno ne predstavlja veu opasnost kao nekada, zahtjeva daljnje stalno praenje i kontrolu, da se ne bi ponovila povijest u smislu pojave zaraze veeg intenziteta te time tete na sastojinama.

Suci

Theysonova klopka

Potkornjaci

Osmerozubi smrekov potkornjak


euro

psko

um

arst

voTe

kst:

Mar

ija G

lava

Fo

to: A

rhiv

a

Bizoni, rakuni, divlji konji, velike movare ... ne, ne, nije rije o Americi. Rije je o

Bjelorusiji, zemlji na sjeveroistoku Europe, tri puta veoj od Hrvatske. Bjelorusiju esto nazivaju zemljom plavih oiju. To je zato to

je iznimno bogata slatkom vodom.Ima ak vie od 10.000 jezera i vie od 20.000 rijeka. Mnoga jezera spojena su

rijekama, a okruuju ih ume.Ne postoji slina zemlja.

BJELORUSIJA

Bijeli bor, movare i moni traktori

Bjelorusija je veinom nizinska zemlja, prosjene nadm. vis. 160 m. To je ini pogodnom za sve: ume, uzgoj itarica, povra i voa. No, naalost, budui da je cijela zemlja bila zahvaena radioaktivnim zraenjem iz er-nobila 1986. godine, jo se uvijek oporavlja od posljedica. Klima je umjerena kontinentalna. umski pokrov neto je manji nego na, iznosi oko 40 %, ali se prostire na neto vie od tri puta ve-oj povrini i ukupna drvna zaliha iznosi 1,6 milijardi m3, iz ega proizlazi da su ume Bjelorusije znatno gue od naih. umsko zemljite i drvna zaliha po stanovniku dvostruko su vee nego to je to prosjeno u Europi (vie od 170 m3 po stanovniku). Godinji prirast iznosi oko 30 miliona m3. Od propisanog etata ostva-ruju oko 70 %. U Bjelorusiji se prakticira ista sjea koju prati poumljavanje. Bilj-nih vrsta je oko 12.000, a zatieno je vie od 200. Meu drveem je daleko najvie bijeloga bora, slijedi obina breza, obina smreka, crna joha, hrast lunjak i topole. ume su u potpunosti u vlasnitvu drave. Na gospodarske ume otpada 50 %, na zatitne 19 %, na ume posebne namjene, tonije one predviene za zatitu biorazno-likosti i konzervaciju 14 %. Dio uma pripada u kategoriju radi-oaktivnih i u njima se provode iskljuivo radovi motrenja i zatite jer bi opasnost od poara, tetnika ili bolesti znaila daljnje irenje radijacije.

U sustavu Ministarstva umarstva je 65 stalnih umskih ra-sadnika i 42 privremena, na vie od 12.000 ha. Prole je godine u njima proizvedeno vie od 300 miliona komada sadnog materijala.

Krovna udruga bjeloruskih umara je Ministarstvo umar-stva. Uprava uma je est i tamo se nazivaju Dravne proizvodne umske asocijacije, a kao i kod nas upravljaju manjim jedinicama koje odgovaraju naim umarijama. Mladi Bjelorusi koji namje-ravaju postati inenjerima umarstva ili drvne industrije upisuju umarski fakultet ili umarsko inenjerstvo i drvno tehnolo-

ki fakultet. Oba su u sklopu Bjeloruskog dravnog tehnolokog univerziteta u Minsku. Drugi fakultet sa umarskim odsjekom je Bioloki fakultet u Gomelu. Institucija izravno vezanih sa umar-stvom ima u svakoj regiji. Bellesrad, Dravna institucija za prae-nje radijacije i sigurnost, osnovana je nakon ernobilske katastrofe; prvenstveno se bavi praenjem koliine radijacije, te iskoristivou i rehabilitacijom vegetacije. Druga institucija koja se bavi radija-cijom, tonije njezinim utjecajem na umu je umarski institut u Gomelu, a tamonji su znanstvenici istraujui mogunosti sma-njenja izloenosti stanovnitva radijaciji iz umskih ekosistema i

rehabilitacije uma doli do zanimljivih rezultata. Ustvrdili su da uma ini fi-ziku barijeru irenju radijacije zadra-vajui zrane mase i time titei naselja i poljoprivredna zemljita, ali da je zato sama puno zagaenija. Uvidjeli su da radioaktivne estice s vremenom padaju na tlo i da se njihova koliina postepeno smanjuje putem distribucije - tijekom hranjenja i razmnoavanja biljaka i ivo-tinja. umarski institut postoji i u Min-sku, u sklopu Nacionalne akademije znanosti Bjelorusije, a bavi se umjetnim

podizanjem uma, iskoritavanjem, biodiverzitetom i zatitom. U sklopu akademije su i instituti: eksperimentalne botanike, gene-tike i citologije, mikrobiologije, zoologije, te Centralni botaniki vrt.

Ako se izuzmu baltike zemlje, Bjelorusija je openito, ra-zvijenija od drugih zemalja biveg SSSR-a, pa tako prednjai i u umarstvu. Dobar dio drvnih proizvoda izvoze u susjedne, zapad-ne zemlje. No, ono po emu su vjerojatno najpoznatiji je proi-zvodnja traktora. Po tome su sedmi na svijetu i izvoze ih u velik broj zemalja. Osim poljoprivrednih, proizvode umske traktore i svu potrebnu umsku mehanizaciju: forwardere, harvestere, chi-ppere (strojeve za izradu sjeke), skiddere (traktore za izvlaenje) i loadere (strojeve za utovar trupaca), kao i plugove za umarstvo.

Bjeloruski vuk

Usnulo tele europskoga bizona


Ono ime su ovdanji umari nezadovoljni je gustoa umskih prometnica. Smatraju da je premalo onih stalnih, a najveu zapre-ku izgradnji novih predstavlja struktura tla. Segment u kojem je ova zemlja ovisna je proizvodnja energije. Proizvodnja iz vlastitih resursa je na svega 15 %. Zato su UN u Bjelorusiji razvile program pod nazivom Energija iz biomase za grijanje i opskrbu toplom vo-dom.

Bjelorusija je poznata po svojim lovitima i lovnome turizmu. Lovita je 257 na 16,7 mil. ha. ivotinja izuzeta od lova, koju tite i prate njezino zdravstveno i brojno stanje i koja je uvrtena u Crvenu knjigu Bjelorusije je europski bizon (Bison bonasus). Najvie jedinki nalazi se u nacionalnom parku Bjelovjekaja (bijela kula) pua (gusta uma). Dio parka prostire se na jugozapadu Bjelorusije, a dio na jugoistoku Poljske. Zbog injenice da je rije o praumi koja broji tisuljea i zbog europskog bizona, Bjelo-vjekaja pua, odnosno Bijalovijea predstavlja nacionalno blago i ponos za oba naroda. Praumu dijeli ograda koja se prostire du granice dviju drava to je vjerojatno na tetu bizona obiju strana i to zbog malog genetskog bazena. Osim bizona, iznimno znaajan je i tarpan, divlji konj (Equus caballini gmelini), kojega je mogu-e vidjeti u ovome NP-u, kao i vuka i risa. Suvremeni tarpani su genetski rekonstruirani (donekle uspjeno) i reintroducirani u NP. Izvorna pasmina je izumrla. Ova prauma u kojoj prevladavaju bor, bukva, hrast, joha, smreka je u svojim prapoecima zauzima-la ogroman prostor - prostirala se od Baltikoga mora do rijeke Dnjepar. Najvee devastacije odvijale su se tijekom Napoleono-vog osvajanja i svjetskih ratova. Danas se bjeloruski dio rasprostire na oko 870.00 km2, a u obje drave je prauma pod zatitom UNESCO-a kao rezervat biosfere. Neki od tamonjih prastarih hrastova imaju i imena. Na bjeloruskoj strani nalazi se Car starosti preko 800 godina. Najstariji je od svoje vrste u dravi i spomenik je prirode.

U sreditu zemlje prostire se NP Naroanski. Njegova 42 jezera okruuje 37000 ha, veinom borove ume. Biljnih vrsta je oko 900, oko 30 se ubraja meu ugroene, a oko deset ih je upisa-no u Crvenu knjigu Bjelorusije. U sklopu NP-a su dendroloki vrt s oko 400 vrsta biljaka (dekorativnih, ljekovitih, zainskih) na 16 ha i umski muzej u kome je prikazan razvoj pojedinih vrsta dr-vea od sjemena do fizioloke zrelosti tipinih za Bjelorusiju. Dio parka od meunarodne vanosti su Plava jezera okruena umom. Tamo je mogue vidjeti rijetke vrste, snjenu gusku i velikog ron-ca. Veliki NP na oko 70.000 ha jesu Braslavska jezera na sjeveru. Sastavljen je od 30 povezanih jezera i uma bora i jele. Od ukupno

oko 800 biljnih vrsta 20 je uvrteno u Crvenu knjigu. Dom je brojnoj divljai (medvjed, los, srna, jazavac).

NP Pripjat na krajnjem jugoistoku zemlje osnovan je nakon i zbog ernobilske katastrofe. Desetljeima naputeno podruje pre-puno mrtvih borovih stabala iju je tamnozelenu boju iglica zami-jenila boja re, poele su naseljavati ptice i sisavci. Vieni su risovi i sove uare, a i tragovi medvjeda, to desetljeima prije nije bio sluaj. Ne uznemiravana bilo kakvim djelovanjem ovjeka priroda se rascvala. No, osim zbog toga to je to NP, lov na tom podruju jo uvijek nije doputen zbog zdravstvene sigurnosti. Ohrabruje podatak da su vrijednosti radijacije jako pale, to je dokaz da pri-roda ima djelotvorne mehanizme kojima svaki poremeaj i zlo-namjerno djelovanje vraa u normalu, odnosno u stanje zdravlja. Ipak, na itavom podruju Polesja i Gomela jo e se viati defor-mirane ivotinje, a vlada mora nai efikasne mehanizme da sprijei svoje siromano stanovnitvo pribjegavanju pronalaenja hrane, i biljne i ivotinjske u radioaktivnim umama.

Na krajnjem sjeveru zemlje je rezervat biosfere Bjarezinski. Krajem prologa stoljea Europski koncil ga je uvrstio u mreu bi-ogenetskih rezervata, a nedugo potom mu je dodijelio i europsku diplomu. To je kompleks movara, borovih prauma i isuenih rijenih korita na povrini od oko 82.000 ha. Rezervat karakterizi-raju mahovi tresetari. Mahovina roda Sphagnum prekriva 50.700 ha. Podruje naseljava crna roda i vie vrsta grabljivica. Biljnih vrsta na spisku dravne Crvene knjige je 37, a ivotinjskih osam (bizon, medvjed, jazavac, ris, imi mali veernjak i vrtni puh). Nacionalni rezervat, Prizbukoje Polesje takoer karakteriziraju borovi i movare, zatim movarne ume i livade. Smjeten je na tromei s Poljskom i Ukrajinom. Granicom tee rijeka Bug.

Rakuni iz podnaslova autohtona su amerika vrsta kao i kunopsi, autohtoni na krajnjem istoku Azije, introducirani za vremena SSSRa zbog krzna. To je bilo nepromiljeno jer su obje vrste invazivne i negativno utjeu na ekosustav (brojnost vo-dozemaca i ptica). Kunopas po pitanju hra-ne predstavlja konkurenciju ne samo lisici i jazavcu, nego i rakunu. On je rasprostranjen po cijeloj zemlji. Rakuna je najvie na kraj-njem jugu.

Bjelorusija je potpisnica vie od 20 me-unarodnih konvencija i protokola, a certi-ficiranje je zadaa Ministarstva. Potpisnici su Protokola iz Kyota i neprofitne organi-zacije PEFC za certificiranje u umarstvu. Prema shemi PEFC - a certificirana su 94 poduzea, a prema FSC 67.

Samo neka Puevik, zli staroslavenski umski duh zauvijek napusti Bjelorusiju.

Znak upozorenja ispred ume.

Bijeli bor i rijeka, esti prizori u Bjelorusiji


Kukuljice gubara

Gusjenica gubara

enke odlau jaja u jajnim leglima

Zbog svoje iznimne ljepote, jedinstvenoga prirodnog bogatstva i znaaja, Telaica je 1988.

godine proglaena parkom prirode. Ovo osebujno i zanimljivo podruje postalo je zatieno jo 1980. zahvaljujui svojem posebice vrijednom biljnom i ivotinjskom svijetu, geolokim i geomorfolokim

rijetkostima te arheolokoj batini.

U jugoistonome dijelu Dugog otoka, najveeg u sku-pini sjevernodalmatinskih otoka, u sastavu Zadarske upanije, smjeten je zaljev Telaica. Zbog svoje izni-mne ljepote, jedinstvenoga prirodnog bogatstva i zna-aja, 1988. godine je proglaen parkom prirode. Ovo osebujno i zanimljivo podruje postalo je zatieno jo 1980. zahvaljujui svo-jem posebice vrijednom biljnom i ivotinjskom svijetu, geolokim i geomorfolokim rijetkostima, nesvakidanjim i vrijednim zajed-nicama morskoga dna te zanimljivoj arheolokoj batini. Prostor Parka prirode Telaica je zapravo prirodni nastavak Nacionalnog parka Kornati, no neznatno je zeleniji i umovitiji od kornatskog otoja te jo uvijek jedini otoni park prirode u Hrvatskoj. Protee se na povrini 70,50 km2, od ega kopneni dio obuhvaa 25,95 km2, a morski 44,55 km2. Parkovni prostor poznat je po bogatstvu izrazitih suprotnosti i raznolikosti. Naime, ovdje nailazimo na tihe i mirne plae, poloenu obalu s jedne i divlje strme stijene s druge strane, ume hrasta crnike i alepskoga bora te ogoljeli kamenjar. Osim toga, moemo vidjeti obraena polja, vinograde i maslinike, no i degradirane oblike vegetacije na suhim stanitima. Temeljno obiljeje ovoga podruja ine tri fenomena: zaljev Telaica, strme stijene Dugog otoka i slano jezero Mir. Zaljev je najvea, najljepa i najsigurnija prirodna luka na Jadranskome moru, a nije vidljiv ni s jedne strane jer ga zaklanjaju visoke i strme hridi Dugog otoka i oblinji otoci. Njegova duina je 8.200 m, najvea irina 1.500 m, a ima izrazito razvedenu obalu s 25 manjih uvala i 19 otoia (6 unutar zaljeva i 13 izvan).

TELAICA

Tekst: I. Tomi Foto: I. Tomi, Arhiva

Naziv zaljeva vjerojatno potjee od latinskih rijei tre lagus (tri jezera). Naime, sastoji se od tri dijela meusobno odvojenih suenjima, zapravo krkim ponikvama koje su se pod morem nale prije desetak tisua godina. Najvea dubina mora iznosi 67 m. S vanjske strane zaljeva uzdiu se velianstvene okomite hridi, po-znate dugootoke stene (strmci, klifovi), do 161 m nad morem (Grpaak) te sputaju u dubinu do 85 m. Prostor je poznat po bo-gatstvu zanimljivih biljnih (oko 40) i ivotinjskih vrsta, a uz stijene se uoavaju dupini. Na samim stijenama pod morem nalaze se razliiti koralji, uz ve poznate i rijetke crvene koralje. Na strmim liticama raste i dubrovaka zeina (Centaurea ragusina), na po-znati i rijetki biljni endem, s podvrstom lungensis koja raste samo

Biser Dugog otoka

Slano i ljekovito jezero Mir zanimljiva turistika atrakcija

Okomite stijene (klifovi) prirodni fenomen Parka


ovdje, od vrha do dna strmaca. Drvenastoj mljeiki (Euphorbia dendroides) je to najsjevernije stanite. Na ovome se prostoru gni-jezde sivi i eleonorin sokol, dvije zatiene vrste, pa je Telaica proglaena ornitoloki znaajnim podrujem.

U jugozapadnome dijelu Parka, u uskome dijelu kopna izme-u zaljeva i otvorenoga mora, smjeteno je slano i ljekovito jezero Mir, pribline duine 900 m, najvee irine 120 m te najvee du-bine 6 m. Njegov postanak vezan je za vrijeme poslije zadnjega le-denog doba, kada se morska razina podigla za oko 120 m, a krka depresija ispunila morem. Morska voda prodirala je kroz brojne podzemne mikropukotine, posebice sa sjeverne strane. Budui da je povezano podzemnim kanalima s morem, jezero je slano, a sa-linitet mu je natprosjean i obino vei od okolnoga mora zbog izraenog isparavanja i zatvorenosti. Dosad su u jezeru uoene neznatne promjene vodne razine jer su pukotine koje ga spajaju s morem slabe propusnosti. Tijekom olujnoga vjetra more se u jugoistonom dijelu prelijeva u jezero kojemu je obala preteito niska i stjenovita, s mnotvom krapa. Jezersko dno je u pliim dijelovima stjenovito, u dubljim prekriveno pelitima (glinastim kamenjem od blata i mulja), a na jugoistonome dijelu i fangom (ljekovitim mineralnim muljem). Zbog svoje plitkoe, jezero je ljeti toplije, a zimi hladnije od okolnoga mora te je stoga bioloki siromano. Od jezera se moe doi do mjesta odakle se prua je-dinstven i nezaboravan pogled na jadransku puinu i jugozapadne Kornate.

Park prirode Telaica pripada eumediteranskoj zoni ka-rakteristinoj po visokim temperaturama tijekom cijele godine, a bogat je vrlo raznolikim tipovima stanita (travnjaci, cretovi, ika-re, ume, kultivirane neumske povrine i dr.). Do sada je ovdje utvreno 339 vrsta cvjetnjaa, papratnjaa i etinjaa. Na breulj-cima uspijeva bogata mediteranska vegetacija s oko 500 biljnih vrsta, a oko 300 ih je pod morem. Vazdazeleni biljni pokrov zna-kovit je po znaajnoj klimazonalnoj umskoj vegetaciji mjeovite ume ili makije hrasta crnike i crnoga jasena, ali ta je zajednica na podruju Parka neznatno zastupljena. Preteito je to visoka i niska makija, graena od istih elemenata kao i uma, no rije je o gustim i gotovo neprohodnim sastojinama. Na mjestima gdje je makija degradirana pojavljuju se heliofilne ikare - garizi koji

prevladavaju u Parku. Osim navedene vegetacije, rastu i degradi-rane ume alepskoga bora, esto izloene poarima, a nailazimo i na suhe travnjake s naputenim pastirskim kuicama, suhozide i staze, ali i obraena polja s vinogradima i maslinicima.

Posebna atrakcija Telaice je najmanji i najneobiniji otoi Taljuri koji je zapravo mala kamena ploa s promjerom oko 60 m i visine gotovo 3 m. Iz daljine nam je izgledao poput ravne plohe, a izgraen je od vodoravno uslojenog vapnenca ije su gornje slo-jeve raznijeli valovi. Zanimljivo je da nema vegetacije jer je za loe-ga vremena izloen visokim valovima, a cjelokupna hrid nestane u morskoj pjeni. Geoloka posebnost otoka je pilja bez svoda, koja je nastala otapanjem ili uruavanjem svoda u geolokoj prolosti.

zat

ien

i pri

rodn

i ob

jekt

iMirna luka u zaljevu, u blizini jezeraSlano i ljekovito jezero Mir

zanimljiva turistika atrakcija

Dubrovaka zeina - endemina biljka nastrmim stijenama (strmcima) Parka


Vrijedno je istaknuti kako je more oko Taljuria iznimno bogato raznovrsnom ribom, posebice dubinskom. Nenaseljeni otok Ka-tina, povrine 1,12 km2, najslikovitiji je i jedan od veih meu otocima, a smjeten je na ulazu u zaljev, izmeu Dugog otoka na sjeveru i Kornata na jugu. Od Dugog otoka odijeljen je 100 m irokim i tek 2 m dubokim kanalom Mala Proversa, a s june strane je kanal Vela Proversa, irok priblino 500 m i pogodan za plovidbu. Potonji dijeli Katinu od otoka Kornata.

Ostaci rimske graevine u Maloj Proversi te brojne pre-dromanike crkvice, osobito Crkva sv. Ivana u Stivanjem Polju, svjedoe o tome da je Telaica od davnine bila naseljen kraj. Za-nimljivo je da su poeci ribarstva u Hrvata zapoeli ba na ovim obalama, o emu nam svjedoi prvi zapis o ribarstvu potkraj 10. stoljea. Turistika ponuda u jednom od naih najzanimljivijih i najfascinantnijih parkova prirode obuhvaa, osim posjeta jezeru Mir i mogunosti ronjenja na nekoliko atraktivnih mjesta u blizini okomitih stijena, i etnju kroz ume alepskoga bora i hrasta crnike, vonju biciklom, dolazak u svjetionik na otoku Vela Sestrica te ne-zaboravan pogled s vidikovca Grpaak. Ovo i jo mnogo toga pri-vlai posjetitelje u zaljev Telaicu koji kao i cijeli istoimeni park zaslueno pripada visokoj kategoriji zatienih dijelova prirode u Republici Hrvatskoj. Na ovo arobno mjesto najjednostavnije je doi turistikim izletnikim brodom ili izravnim brodskim linija-ma iz Zadra i oblinjih mjesta do naselja Sali na Dugom otoku, koje je najblie Telaici. Dolazak turista povean je i zbog blizine triju hrvatskih nacionalnih parkova: Kornati, Paklenica i Krka te dvaju parkova prirode: Vransko jezero i Velebit.

Park prirode Telaica- osebujnost i fascinantna prirodna ljepota

Otoi Taljuri

Movarni zmijinac (Calla palustris) viegodinja je biljka koja se u prolosti mogla nai na vie raznih

lokaliteta u naoj zemlji. Danas se moe nai samo na jednom lokalitetu u gospodarskoj jedinici Sungerski

lug u neposrednoj blizini Mrkoplja.

SUNGERSKI LUG

Posljednja oaza movarnog zmijinca u Hrvatskoj

Gospodarska jedinica Sungerski lug nalazi se na nad-morskoj visini od 780 metara. Zauzima jugozapadnu stranu Sungerske doline, dijelom obronke avlinove glavice ispod naselja Brestova Draga, te Veliku Planu na ulazu u Sunger. Omeuju je padine ikog vrha i Prenke s jedne strane te Mrkovca i Glavice s druge strane. Ukupna povrina gospodarske jedinice iznosi 163,20 ha, obrasla je umom na po-vrini od 159,34 ha, neobrasle povrine je 2,21 ha, ima oko 1,65 ha neplodnog zemljita. Duga je oko 2,28 km te iroka 1,25 km.

Podruje je u kojem prevladava crnogorina uma, uma jele s rebraom. U umi se nalaze brojna manja udubljenja, nalik na ponikve, koje predstavljaju vrstu prijelaznih cretova. U proljee su esto poplavljena, ljeti uglavnom presuuju. Zahvaljujui mahu tresetaru koji ovdje obilno raste, stanite je stalno vlano te omo-guava rast bujnoj vegetaciji. U prizemnom rau najee se na-lazi borovnica, brusnica, mahovine posebno vlasac, umski cecelj, paprat rebraa, smrekova crvotoina, mala orhideja godijerka.

Godine 2009. provedena su bioloka istraivanja creta u Sun-gerskom lugu od strane Javne ustanove Priroda iz Rijeke, Udru-ge studenata biologije (Bius) te Prirodoslovnog muzeja u Rijeci. Tom prigodom napravljen je popis biljnih vrsta, gljiva i liajeva pronaenih na cretu. Determinirane su 73 vrste, 54 vrsta cvjetnica i mahovina, 6 vrsta liajeva i 13 vrsta gljiva.

Ono to je najvrednije, posebnog je prirodno znanstvenog znaenja. Otkriveno je nalazite rijetke biljke movarnog zmijinca (Calla palustris), biljke iz porodice kozlaca. Borealni je relikt i je-dino je preostalo stanite ove rijetke biljke u Hrvatskoj.


Stanite movarnog zmijinca kao vrlo rijetko uvrteno je u Nacionalnu ekoloku mreu Republike Hrvatske,

a bit e kao prijedlog koji priprema Republika Hrvatska uvrtena i na ekoloku mreu Europske unije Natura 2000. Predloena je i za zatitu kao botaniki

spomenik prirode.

Movarni zmijinac potjee iz hladnih regija sjeverne he-misfere. Ima ga u srednjoj, istonoj i sjevernoj Europi te u Sun-gerskom lugu, najjunijoj je toka njenog rasprostiranja na europ-skom kontinentu. Viegodinja je zeljasta biljka, sjajnih srcolikih listova. Ima dosta neugledne cvjetove sakupljene u cvat, obavijene bijelim pricvjetnim listovima. Plodovi su joj jarko crvene boje. Za-hvaljujui prof. dr. sc. Jasenki Topi iz Dravnog zavoda za zatitu prirode koja je zasluna za otkrie ove rijetke biljke, koju istrauje

zat

ita

pri

rode

Teks

t: Ve

sna

Ple

e

Fot

o: G

. Vin

cenc

, arh

iva

dui niz godina mogu se dobiti i dodatna saznanja o razlozima njenog nestajanja u naoj zemlji, odnosno slabijeg rasta i na ovom lokalitetu.

Radi se o izuzetno osjetljivoj biljci. Zahtijeva odreeno stanite i mikroklimatske uvjete kojih danas naalost zbog klimatskih pro-mjena te poveane sue teko nalazimo i u naoj zemlji. Dodatni faktori koji su nepovoljno djelovali na nestajanje ove rijetke biljke s prijanjih lokaliteta su poveana urbanizacija, gradnja infrastruk-ture. Zbog, kako smo ve napomenuli nepovoljnih ekolokih i klimatskih prilika gotovo je nemogue nai zamjensko stanite u naoj zemlji, stoga se prilo mjerama zatite movarnog zmijinca u Sungerskom lugu.

Javna ustanova Priroda iz Rijeke pokrenula je zatitu creta u Sungerskom lugu jo 2006. Otada provedene su i akcije konje i uklanjanja dijela zeljaste vegetacije, ukopanih trulih grana, deba-la, eera, suhog aa, na jedinom preostalom stanitu movarnog zmijinca u Hrvatskoj. Zeljasta vegetacija uklonjena je runo, dok je dio povrine obrastao drhtavim aom pokoen kosilicom. Ova akcija je bila potrebna iz razloga, kako cretovi prirodno zarauju, dno im se podie, a dodatnu opasnost za odravanje populacije movarnog zmijinca predstavlja bacanje smea i odsjeenog granja i kroanja nakon sjee ume.

Stanite movarnog zmijinca kao vrlo rijetko uvrteno je u Nacionalnu ekoloku mreu Republike Hrvatske, a bit e kao pri-jedlog koji priprema Republika Hrvatska uvrtena i na ekoloku mreu Europske unije Natura 2000. Predloena je i za zatitu kao botaniki spomenik prirode.

uma u Sungerskom lugu zimi

Movarni zmijinac


NOVO U PONUDI LOVAC MRAZA H-210 HRVATSKI PROIZVOD

Pakraka ulica 10, HR-43 000 Bjelovar, Tel. 00 385 43 244 111, Fax 00 385 43 244 422, www.hittner.hr Tip Lovac mraza H-210 Teina bez plina kg 935 Ukupna duina mm 4100 Ukupna irina mm 1650 Visina (sa gumom) mm 1670 Maksimalna povrina rada 4-8 ha Brzina u radu 4-8 km/h Maksimalni dohvat ventilatora 100 m Razmak prolaza stroja 50-80 m Prosjena potronja plina 30-40 kg/h Sigurnosni standardi EEG/EC Boca plina / punjenje plina 6/ 35 kg Testiran kod temperature -5 do -7 u posebnim fazama cvatnje Minimalna potrebna snaga traktora

48 kW

Prikolica H-4,5

Prikolica H-1,5

Sa Hunterfrostom sprijeite smrzavanje vaih voaka i vinograda ili zagrijte zrak u plastenicima

umarska prikolica H-10

HITTNER Korak ispred ostalih

EcoTrac 55V

EcoTrac 120V

EcoTrac 40


viseim lopticama. Plodovi su sitni, obrnuto unjasti oraii, s uperkom smeih dlaka pri osnovi, a oblikuju okruglaste skupne plodne glavice promjera do 2,5 cm. One su svjetlosmee boje, a na stapci gotovo uvijek visi jedna plodna glavica.

Amerika platana razmnoava se sjemenom i reznicama koje se lako zakorjenjuju, brzorastua je i dugovjena vrsta, a doivi starost ak 600 godina. Tijekom uzgajanja voli naplavljena, svjea i duboka tla uz potoke, rijeke i jezera. Stabla su osjetljiva na ote-enja od jakih vjetrova, leda, zrane oneienosti. Otpornija je na hladnou od azijske platane. Zbog isprepletenog korijenja dobra je za stabiliziranje tla i smanjivanje erozije. Kao esto stablo i jedno od najveih u istonim listopadnim umama Sjeverne Amerike, raste pored rijeka pojedinano ili u malim skupinama s drugim drveem, a samo ponekad u velikim istim sastojinama. U Europi se rijetko uzgaja kao ukrasna vrsta drvea.

Azijska platana (Platanus orientalis) je visoko listopadno drvo koje naraste 30-40 m, u promjeru 2-4 m, rasprostranjeno u jugoistonome dijelu Europe te u jugozapadnoj Aziji. Ima snano deblo i iroku, nepravilno razvijenu, izrazito rijetku kronju. Kora je glatka, arena, u nijansama smee i sive boje, ljuti se u velikim krpama, a u starosti je siva, ploasta, sitno ispucala. Korijenski sustav je vrlo razgranat i snaan te dosta duboko prodire u dubinu i irinu, osiguravajui stabilnost stablima. Izbojci su koljenasti, okrugli, sjajni, zelenkastosmee do crvenkastosmee boje, posuti sitnim crvenkastim lenticelama. Pupovi su zavojito razmjeteni,

Stablo amerike platane

mal

a enc

iklo

pedi

ja u

mar

stva

ALOHTONE VRSTE

Platane (Platanus)Rod platana obuhvaa 6-7 vrsta preteito listopadnog, krupnog i dugovjenog drvea koje narastu u visinu

do 50 m, na podruju od jugoistone Europe do Indije te na prostoru Sjeverne Amerike

Kora debla platana je svijetla, utozelenkaste boje, sa svjetlijim i tamnijim glatkim plohama, karakteristina po ljutenju u oveim, tankim ljuskama; zrele mladice imaju glatku i golu koru. Pupovi su unjasti, obavijeni uzduno izbrazdanim ljuskicama i skriveni u unjastoj udubini pe-teljke te su nevidljivi prije opadanja lia. Listovi su naizmjenini, jednostavni, trorenjasti ili peterorenjasti, s dugom peteljkom i znakovitom nervaturom. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni, viesimetrijski, muki i enski su vrlo slini, skupljeni u glaviaste cvatove koji se nalaze na dugim stapkama. Plodovi su obrnuto unjasti, na osnovi s uperkom lankovitih i lomljivih dlaica, a tvore skupni plod, kuglastu glavicu koja se rasipa.

Amerika platana, sjevernoamerika platana (Platanus occidentalis) je visoko listopadno drvo izrazito velike i pomalo nepravilne kronje i uspravnih, ravastih i snanih grana, koje naraste u visinu 40 do 50 m. Rasprostranjena je na podruju istonih i junih dijelova Sjedinjenih Amerikih Drava. Deblo je valjkasto, relativno velike visine i ogoljelo, a prsni mu je promjer priblino 3 m. Kora je arena, u smeesivim tonovima, ljuti se u manjim ljuskama. Izbojci su koljenasti, okrugli, goli i sjajni, crvenkastosmee, ukastosmee ili zelenkastosmee boje. Posuti su istobojnim, sitnim, neznatno ispupenim lenticelama. Pupovi su zavojito rasporeeni, krupni, unjasti, zaobljenoga vrha, neto spljoteni, pokriveni izvana jednom golom i sjajnom ljuskom. Listovi su jednostavni, uglavnom trorenjasti, polukoasti, dugi i iroki 10-22 cm. Odozgo su zeleni, goli i sjajni, a na naliju svje-tlozeni, uz ile dlakavi. Srednji reanj iroko je trokutast, najee krai od irine svoje osnove. Plojka ima tupokutnu do klinastu ili ravno odsjeenu osnovu. Peteljka je znakovita po jako proirenoj osnovi koja pokriva pup. U jesen listovi poprimaju boju ukasto-smeih do smeih tonova. Cvjetovi ine glaviaste cvatove, sline


Parkovna stabla javorolisne platane

crvenkastosmei ili zeleni, krupni, unjasti, dugi 6-9 mm, zaoblje-noga vrha, neznatno spljoteni. Pokriveni su samo jednom, golom i sjajnom ljuskicom. Listovi su jednostavni, naizmjenini, tanko koasti, dugi i iroki 10-20(30) cm, dlanasto razdijeljeni na 5, rje-e 3 ili 7, otrih renjeva koji su pri dnu sueni, duboko i krupno nazubljenog ruba. Lisna je peteljka crvenkasta, ima vrlo proire-nu osnovu koja pokriva pup. Listovi u jesen poprimaju smeu ili zagasito crvenkastu boju. Cvjetovi su jednospolni, u viseim glaviastim cvatovima. Muke su glavice zelene i smjetene su u pazucu listova, a enske su crvene i nalaze se vrno na izbojcima. Pojedini cvjetii su izrazito sitni i neuoljivi. Vrijeme cvatnje je u travnju, a cvate usporedno s listanjem. Plo-dovi su okruglaste, smee, bodljikaste, sku-pne plodne glavice, velike 2-2,5 cm, po 3-6 (najee 3-4) na dugakoj, zajednikoj stap-ci. Tijekom cijele zime ostaju na izbojcima, a raspadaju se na stablu u vrijeme prvih toplijih proljetnih dana. Pojedini mali plodovi ora-ii iroki su do 4 mm, unjasto su uiljeni i na vrhu zadebljali.

Vegetiranje do 2000 godina - Azijska platana je jednodomna biljka, heliofit (bilj-ka svjetla), doivi starost od nekoliko stotina godina, a moe vegetirati i do 2000 godina te dostii prsni promjer od vie metara. Raste preteito na naplavnim stanitima, pjeskovi-tim i ljunanim rijenim terasama i sprudo-vima, uz vodene tokove, jezera, no ne podno-si stajau vodu. Ova stanita nalaze se u zoni

polusredozemne listopadne i zimzelene vegetacije, na priblino 400-600 m nadmorske visine. Javlja se u reliktnoj zajednici s ora-hom (Juglando-Planetum orientalis). Kultivirana azijska platana raste na znatno veim visinama, i do 1000 m. Brzo raste i nerijetko se uzgaja kao ukrasno drvo, zbog hladovine du cesta i u gradskim perivojima, na podruju Sredozemlja i Orijenta, a kod nas esto u Primorju. U Hrvatskoj su poznata dva orijaka stabla u Trstenom kod Dubrovnika, stara ak tristotinjak godina. Jedno od njih na trgu visoko je oko 50 m, koliki je i promjer kronje, s promje-

rom debla 4 m i opsegom gotovo 13 m. To su spomenici parkovne arhitekture, zatieni 1961. i 1962. godine.

Javorolisna platana, hibridna platana (Platanus x hispanica) je krupno stablo ve-like kronje koje naraste u visinu do 40 m, s promjerom do 2 m, a ponekad i vie. Vrlo je vjerojatno da je nastala na jugu Europe, po-slije otkria Amerike, kao spontani krianac izmeu unesene amerike i samonikle azijske platane. esto se uzgaja kao ukrasno drvo, posebice u drvoredima zapadne i srednje Eu-rope. Korijenski sustav je osobito snano ra-zvijen te prodire duboko i iroko u tlo. Kora je glatka, tanka (do 5 mm), arena, u nijan-sama smee i sive boje, ljuti se u krpama. U starijih je stabala u donjemu dijelu debla sitno ispucala. Izbojci su plitko uljebljeni do okruglasti, goli, sjajni, crvenkastosmei do zelenkastosmei, posuti svijetlim lenti-

Stablo amerike platane(Platanus occidentalis)


celama. Mladi izbojci su gusto dlakavi. Pupovi su zavojito razmjeteni, krupni, unjasti, zaobljenog ili tupo uiljenoga vrha, pokriveni jednom ljuskicom. Listovi su dlanasto - renjasti, 15-25 cm dugi i iro-ki, s 3-5 renjeva koji su trokutasti do iroko troku-tasti, a urezi su zaobljeni do tupi. Listovi su krupniji nego u roditeljskih vrsta. Cvjetovi su u viseim gla-viastim cvatovima, nalaze se u pazucima listova. enski su uglavnom crvne boje i nalaze se vrno na izbojcima. Vrijeme cvatnje je u travnju, istovremeno s listanjem. Plodovi su skupni, u obliku okruglastih plodnih glavica koje su bodljikaste, promjera 2-2,5 cm. Najee su po dvije na dugakoj zajednikoj stapci, dozrijevaju u jesen iste godine, tijekom zime ostaju na izbojcima, a u rano proljee se raspadaju. Sjemenke slue za hranu pticama i vjevericama. Ja-vorolisna platana je vrsta drvea koja se razmnoava sjemenom i vegetativno.

Otpornost na klimatske nepogode i oneie-nost - Za razliku od orijentalnoga roditelja, vrlo je otporna na mraz, vjetar, nije osjetljiva na ispune plinove i vrlo dobro podnosi suhu gradsku klimu s jakim sunevim zraenjem. ini se da je ak tole-rantna i na nepovoljno ekstremno suavanje i beto-niranje prostora oko stabla. Stoga je ubrzo postala jedno od najomiljenijih stabala u parkovima diljem Europe. U Hrvatskoj se ee uzgaja od amerike i azijske platane.

Tekst: Ivica Tomi Foto: Arhiva Listovi i plodovi azijske platane


Osamdesetih godina 19. stoljea poumljeni su ogoljeli kamenjarski panjaci oko Malog i Velog Loinja ime je zauvijek izmijenjen

izgled ovog dijela otoka. Vremenom su se guste borove ume same proirile i

postale simbolom Loinja. Usporedo s poumljavanjem otoke goleti na Loinju se

poeo razvijati zdravstveni turizam.

vilu koju je okruio lijepim perivojem. No vila je bila previe izloena buri, pa je iznad luke, u podnoju brda Kalvari-ja, na mjestu zvanom Pod Javori, slje-dee godine dao sagraditi novi dvorac i uz njega urediti velik terasasti perivoj. Pod Javori su bili idealno mjesto koje Kalvarija titi od direktnih udaraca bure sa sjeveroistoka dok otvorenost prema sjeverozapadu omoguuje slo-bodnu cirkulaciju morskog zraka. Ve 1893. godine nadvojvoda je prodao

dvorac i perivoj no i dalje je s obitelji posjeivao Veli Loinj. Oaran ljepotom veloloinjske okolice, potaknuo je i pomagao izgradnju i ureenje puteva i etnica uz more.

U dvorcu u Pod Javorima 1903. godine otvoreno je ljeilite s tridesetak soba. Gosti su ondje bili udobno smjeteni i imali su stalnu pasku lijenika. etalite uz more obilovalo je lijepim na-sadima, bilo je bez praine i vrlo mirno. Nakon Drugog svjetskog rata jugoslavenski crveni kri otvorio je u Velom Loinju Klimatsko ljeilite za djecu koje je 1962. godine postalo Djeja bolnica za alergijske bolesti dinih organa. Tri godine kasnije, zbog privredne reforme, ograniena su financiranja lijeenja prirodnim ljekovitim initeljima. Djeja bolnica je izgubila svoju zdravstvenu ulogu i uskoro prestala s radom. Godine 1968. osnovana je Djeja bolnica za alergijske bolesti s odjelom za odrasle i u njoj su niz godina lije-ena djeca iz Demokratske Republike Njemake. Djeja bolnica je 1993. godine izgubila status bolnice i postala Ljeilite za lijeenje bolesti dinih putova i alergija. Tijekom proteklog stoljea pokraj dvorca je podignuto vie zgrada koje danas ine kompleks ljeilita.

Perivoj su za nadvojvodu projektirali beki vrtni strunjaci ko-ristei se prednostima terasastih obronaka brda Kalvarije. Radove oko ureenja zemljita izveli su mjetani i domai majstori. Bio je to velik posao. Zemljite je najprije trebalo oistiti, potom zasaditi drvee i grmlje, urediti staze i puteljke te postaviti klupe. Najvi-a terasa strmih Kalvarijinih obronaka nalazi se prilino visoko, a bilje je trebalo obilno zalijevati. Zbog toga su izgraena posebna postrojenja koja su bunarsku vodu najprije zagrijavala i kroz cijevi

Loinj odlikuje blaga sredozemna klima s toplim i suhim ljetima, blagim i kiovitim zimama te pro-sjenom godinjom temperaturom od 15,7C. Mala razlika izmeu prosjenih godinjih maksimalnih i minimalnih tempe-ratura, povoljan utjecaj morskog aerosola i prosjena vlanost zraka od 70% ini loinj-sku klimu idealnom za lijeenje kroninih bolesti dinih organa dok visoka godinja osunanost od 2663 sata povoljno utjee na neke kone bolesti.

Ljekovitost blage otoke mikroklime otkrivena je zahvaljujui meteorolokim promatranjima profesora Ambroza Haraia u Ma-lom Loinju zapoetih 1. kolovoza 1880. godine i profesora Mel-chiada Budinicha koji je od 1. lipnja 1888. godine meteoroloka mjerenja provodio u Velom Loinju. Rezultate svojih motrenja Ha-rai i Budinich slali su u Be gdje su bila objavljivana u meteoro-lokim godinjacima. To je privuklo pozornost austrijskog lijenika balneologa i klimoterapeuta Conrada Clara i Leopolda Schrttera, strunjaka za bolesti plua i grla. Kao priznati strunjak klimatolo-gije, Schrtter je na Kvarneru traio najprikladnija mjesta za osni-vanje turistikih zimovalita. Poetkom 1885. godine doktor Clar je u Mali Loinj doveo svog oboljelog sina koji se ondje za nekoliko tjedana potpuno oporavio.

Oduevljeni svojstvima loinjske klime, Clar i Schrtter su svo-jim strunim savjetima i preporukama pridonijeli da Beka dravna komisija 1892. godine Veli i Mali Loinj proglasi morskim klimat-skim ljeilitima nakon ega je Loinj postao omiljeno odmorite austrougarske aristokracije. Tada sagraen

196

Documents