16. novembar. 2012
DESCRIPTION
Cacanski glasTRANSCRIPT
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 44 CENA 30 DIN.
www.cacansk ig las . r swww.cacansk ig las . r s
^A^AK, 16. NOVEMBAR 2012. GODINEGODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM
U~enici Tehni~ke {kole posetili Krf
TRAGOM PREDAKA
strana
11.
Akcija Gra|evinske inspekcije
strana
5.
ODZVONILO
LIMENKAMA
I DRVENIM
GARA@AMA
strana 17.
strana 8.
strana 12.
DOPRINOS SRPSKOJ
BIBLIOGRAFIJI
Za tri odgovorna lica u FRA,
dva sudska ve{taka i 10 advokata
OSLOBA\AJU]A
PRESUDA
PO^ELA
JESEWA
PRODAJA
SADNICA
PO^ELA
JESEWA
PRODAJA
SADNICA
U Institutu za vo}arstvo
Mariji Orbovi} dodeqena nagrada
„Du{an Pankovi}”
VA@AN DAN
ZA SRPSKE
PUTARE
VA@AN DAN
ZA SRPSKE
PUTARE strana
3.
U Br|anima zapo~eta izgradwa deonice auto-puta
od Qiga do Preqine
2 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEMARKETING
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 3POLITIKA
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Ran|i}.
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
U BR\ANIMA ZAPO^ETA IZGRADWA DEONICE AUTO - PUTA OD QIGA DO PREQINE
Auto put Beo-
grad - Ju`ni
Jadran koji
predstavqa
najkra}u vezu
prestonice i wegovog zale-
|a sa Crnom Gorom, treba-
lo bi da pove`e Srbiju sa
Rumunijom, Crnom Gorom
i Italijom. Predvi|eno je
da na deonici od Qiga do
Preqine budu izgra|eni
dve trase punog profila,
sa 78 mostovskih konstruk-
cija, dve “petqe”, pet tune-
la i veliki broj za{tit-
nih zidova od buke i za re-
gulaciju re~nih korita i
potoka.
Na trasi od Qiga do
Preqine bi}e otvoreno
pet gradili{ta, {to poka-
zuje veliku ozbiqnost u
gradwi auto - puta, rekao
je ministar Velimir
Ili}:
- Odmah }e biti zapo~e-
ta izgradwa dva tunela i
otvorena ~etiri gradili-
{ta. Sve probleme smo re-
{ili, po~ev od uplate
avansa, eksproprijacije i
obezbe|ewa gra|evinske
dozvole. Pripreme su
obavqene za oko 100 dana i
otvorena su ozbiqna gra-
dili{ta. Nastavi}emo da
radimo dogovorenom dina-
mikom i nadamo se da izvo-
|a~ iz Azerbejxana ne}e
imati nikakvih problema,
jer }emo ga sve vreme “pra-
titi” sa procesom ekspro-
prijacije, izdavawa gra|e-
vinskih dozvola, gradwom
prate}e infrastrukture i
svim ostalim {to je neop-
hodno. Ovo je veliki dan za
srpske putare i gra|evina-
re, jer je ve} na po~etku ra-
dova firma “Planum” do-
bila avans od 15, a “Ener-
goprojekt” od sedam mili-
ona evra. To }e mnogo zna-
~iti gra|evinskim firma-
ma, jer prvi put se u Srbi-
ji realizuju kapitalne
inevsticije tako {to se
izvo|a~ima daje avans, da
bi radnici bili na vreme
pla}eni i blagovremeno
nabavqen materijal. Do
sada su u ovakvim poslovi-
ma putari maltene bankro-
tirali i mnoge putarske
firme su propale, zbog ~e-
ga `elimo da ih vratimo
“u igru”. O~ekujemo da ~i-
tav posao od Beograda do
Preqine bude zavr{en za
38 meseci i trudi}emo se
da te rokove ispo{tujemo.
Po{to je izrazio
zadovoqstvo {to su srpski
podizvo|a~i zapo~eli ve-
liki posao, poveren azer-
bejxanskoj kompaniji
“Azvirt”, prvi sekretar
Ambasade Azerbejxana u
Beogradu Anar Axamov je
naglasio da je re~ o jednoj
od najboqih azerbejxan-
skih kompanija, koja }e
u~initi sve {to je mogu}e
da ova zna~ajna investici-
ja bude zavr{ena u predvi-
|enom roku, i po`eleo
srpskim podizvo|a~ima da
uspe{no okon~aju zapo~e-
ti projekat.
U radove na jednoj od
tri deonice auto - puta od
Qiga do Preqine u sredu
su “uvedeni” doma}i podi-
zvo|a~i preduze}a “Pla-
num” i “Energoprojekt”,
kojima je, kako je rekao mi-
nistar Ili}, upla}en
avans u ukupnom iznosu od
22 miliona evra, {to je
jo{ jedan garant da }e pu-
tari blagovremeno obavi-
ti ugovorene poslove.
“Planum” je ugovorio naj-
ve}i posao u centralnoj
Srbiji (izgradwu druge i
tre}e deonice auto - puta i
dva tunela ”Savinac” i
“Br|ani” na trasi od Qiga
do Preqine) u godini kada
obele`ava zna~ajan jubilej
- 65 godina od osnivawa
kompanije, rekao je gene-
ralni direktor Ratomir
Todorovi}, naglasiv{i
zna~aj ~iwenice da su u
sredu radovi zapo~eti na
delu trase na kome su re{e-
ni svi imovinsko pravni
odnosi, a na lokaciji
udaqenoj oko kilometar od
glavnog gradili{ta i
“probijawe” izlaznog dela
tunela “Br|ani”.
Posle “Planuma” u po-
sao je uveden i beogradski
“Energoprojekt”, ~iji di-
rektor Stojan ^ovakov je
najavio da }e ta kompanija
na specifi~an na~in obe-
le`iti ovaj veliki doga-
|aj, jer je re~ o investici-
jama koje “daju krv i mogu}-
nost izvo|a~ima da pre`i-
ve i `ive”.
- Ovakvi infrastruk-
turni i kapitalni projek-
ti obezbe|uju gra|evin-
skim preduze}ima da `ive
i mladim in`ewerima da
u~e, edukuju se i nastave
dobru gra|evinsku istori-
ju koju ova zemqa ima. Ve-
rujemo da }emo izgradwom
ovakvih objekata podsta}i
i privredni razvoj regio-
na i ~itave zemqe.
Gradona~elnik ^a~ka
Vojislav Ili} rekao je,
pored ostalog, da Grad
mnogo o~ekuje od izgradwe
auto - puta i izrazio nadu
da }e ona doprineti ubrza-
nom razvoju ^a~ka u sva-
kom pogledu: “On }e mnogo
zna~iti svim op{tinama i
gradovima koje }e poveza-
ti, zbog ~ega }e ovaj dan,
kada su po~eli radovi, si-
gurno u}i u istoriju.”
Dugo najavqivan po~e-
tak radova na izgradwi
koridora 11 sa velikim
zadovoqstvom propratio
je i predsednik Op{tine
Gorwi Milanovac Mili-
sav Mirkovi}: “Ovo je zna-
~ajan datum, ne samo za ^a-
~ak i Gorwi Milanovac,
ve} i za ~itavu Srbiju, jer
}e gradwa ovog kapitalnog
infrastrukturnog objekta
pospe{iti razvoj privre-
de, proizvodwe, trgovine,
ugostiteqstva i
zapo{qavawe, i uop{te,
da}e veliki zamajac razvo-
ju regiona i ~itave zemqe.”
M.N.
VELIKI DAN ZA SRPSKE PUTAREU prisustvu ~elnika ^a~ka i Gorweg Mi-
lanovca i predstavnika izvo|a~kih i
projektantskih firmi, ministar gra|evi-
ne i urbanizma Velimir Ili} u sredu je
u Br|anima ozvani~io po~etak radova na
jednoj od tri deonice auto - puta od
Qiga do Preqine, poverenih doma}im
podizvo|a~ima, gra|evinskim preduze}i-
ma “Planum” i “Energoprojekt”. Re~ je o
trasi dugoj oko 40 kilometara, na kojoj
}e biti otvoreno pet gradili{ta i anga-
`ovano vi{e od 3.000 radnika. Celoku-
pan posao koji je ugovoren sa azerbejxan-
skom komapnijom “Azvirt” trebalo bi da
bude zavr{en za 38 meseci, a ova zna~aj-
na investicija ko{ta}e oko 308 miliona
evra. Dr`ava }e je finansirati kredi-
tom dobijenim od Vlade Azerbejxana od
300 miliona evra, koga }e vra}ati po
fiksnoj kamatnoj stopi od ~etiri odsto i
rokom otplate od 15 godina, uz grejs pe-
riod od tri godine.
4 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
ALEKSANDAR DA^I], POMO]NIK GRADONA^ELNIKA ZA DRU[TVENE DELATNOSTI
GRADONA^ELNIK VOJISLAV ILI] PRIREDIO PRIJEM ZA RODOQUBA PETROVI]A,
DOBITNIKA NAGRADE ZA @IVOTNO DELO
DRU[TVO
Novoimenovani po-
mo}nik gradona-
~elnika Aleksan-
dar Da~i} je, imaju}i u vi-
du da je informisawe jedna
od oblasti u sklopu dru-
{tvenih delanosti, za koje
je po funkciji odnedavno
zadu`en, u utorak na “rad-
nu kafu” pozvao novinare
iz lokalnih redakcija. Po-
{to je izrazio uverewe da
}e i kao funkcioner i kao
biv{i novinar uspostavi-
ti korektnu i dobru sarad-
wu sa svim medijima, Da-
~i} je najavio da }e u obla-
sti kulture biti realizo-
vana strate{ki va`na in-
vesticija:
- Re~ je o rekonstrukci-
ji zgrade Doma vojske, koja
}e, u zavisnosti od finan-
sijskih mogu}nosti buxeta,
za godinu, dve ili tri, bi-
ti adaptirana i u wu pre-
seqena Gradska bibliote-
ka, a preostali prostor
ostavqen za multifunkci-
onalnu namenu. Postignut
je dogovor i opredeqena su
sredstva i za izgradwu
objekta Muzi~ke {kole i
sportske sale u Mr~ajevci-
ma.
Kao doju~era{wi novi-
nar, izrazio je nadu da }e
saradwa sa medijima biti
i korektnija nego ranije,
jer “gradska vlast `eli da
taj vid komunikacije po-
digne na vi{i nivo.”
- ^elnici Grada }e jed-
nom mese~no odr`avati
konferencije za novinare,
na kojima }ete mo}i da
postavqate pitawa iz svih
oblasti. Kada je, pak, re~ o
finansirawu medija, na{e
opredeqewe je projektno
finansirawe. Predlo`i-
}emo da bude raspisan kon-
kurs i na osnovu stava
stru~ne komisije predlo-
`eni mediji ili produkci-
je, koji }e dobijati buxets-
ka sredstva. I prenosi
skup{tinskih zasedawa u
narednoj godini, bi}e, ta-
ko|e putem konkursa, pove-
reni odre|enoj televizij-
skoj ku}i.
Stawe u medijima u ~i-
tavoj zemqi i u na{em gra-
du je izuzetno te{ko, zbog
~ega je i stav vladaju}e ko-
alicije i opozicije da bi
lokalnim glasilima tre-
balo maksimalno pomo}i,
ali vode}i ra~una da ne bu-
de “probijen” buxet, obe-
}ao je Da~i}. M.N.
Pro{le sedmice grado-
na~elnik Vojislav
Ili} sa saradnicima
uprili~io je prijem za
dugogodi{weg novinara i
predsednika SO u dva man-
data Rodoquba Petrovi}a,
jednog od tri ovogodi{wa
dobitnika nagrade za `i-
votno delo, koju dodequje
Udru`ewe novinara Srbije
i Crne Gore. Ili} je tom
prilikom Petrovi}u uru-
~io skroman poklon i po-
{to mu je zahvalio {to je
svojim radom zadu`io ^a-
~ak, po`eleo uspeh u budu-
}em radu, dug `ivot i poro-
di~nu i li~nu sre}u.
- Novinarstvo je u izu-
zetno te{koj situaciji,
zbog ~ega }e lokalna samou-
prava u~initi sve {to mo-
`e da pomogne novinarima.
Pomagali smo i ubudu}e
}emo to ~initi i nastojati
da u buxetu za slede}u godi-
nu izdvojimo vi{e sredsta-
va. Ne smemo da dozvolimo
da ova profesija padne na
kolena, jer posle ju je te-
{ko uzdi}i.
Ili} je obe}ao da }e lo-
kalna samouprava maksi-
malno pomo}i novinarima
i izrazio uverewe da }e
oni i ubudu}e raditi ko-
rektno i izve{tavati
objektivno o svemu {to se
de{ava, ne samo u ^a~ku,
ve} i ~itavom Moravi~kom
okrugu.
Nisam navikao na na-
grade i priznawa, jer kada
je moja generacija bila u
punoj snazi, one su dodeqi-
vane drugima, a kada smo
mi do{li na red, nestalo je
priznawa i odlikovawa,
pomalo u {ali obratio se
kolegama i predstavnici-
ma gradske vlasti Petro-
vi}. Podsetio je pritom da
je prethodne nagrade dobio
od Tanjuga 1999. godine,
kao ratni izve{ta~ i od
Sabora truba~a u Gu~i, po-
vodom 50 godina od osni-
vawa ove manifestacije,
ali da ga je ova posledwa
posebno obradovala, jer je
priznawe stiglo od kolega.
Govore}i o materijalnom i
dru{tvenom polo`aju no-
vinara, on je podsetio da se
ovim poslom bavi 45 godi-
na i da “i kada je bio na
drugim funkcijama, nije
prestajao da bude novinar”.
Radio je 45 godina za Ta-
njug, za “Politiku” ~etvrt
veka, bio je i dopisnik
RTS-a, napisao ~etiri
kwige i stekao veliko is-
kustvo rade}i u pisanim,
elektronskim medijima i
agencijama: “Kao dugogo-
di{weg novinara najvi{e
me poga|a to {to smo oku-
pirani lo{im i vestima o
hap{ewima, poplavama,
kriminalu, nesre}ama...
Kao da nema ni~eg lepog
{to ohrabruje, podsti~e,
zbog ~ega sam opravdano za-
brinut za novinarstvo. I
status novinara je bedan,
plate su od 20 do 30 hiqada
dinara, a honorari od pet
do deset hiqada dinara. To
nikada nije bilo. Ja sam
1990. godine za tri “Poli-
tikine” plate, na primer,
sa sinom letovao sedam da-
na na Havajima. To je danas
nemogu}e.”
Na izuzetnom priznawu,
ovogodi{wem dobitniku
nagrade za `ivotno delo
~estitao je i predsednik
SG Veqko Negovanovi}:
“Petrovi} je jedan od naj-
vrednijih hroni~ara na{eg
grada i ovog vremena. On je
skroman, ali i ~ovek koji
izuzetno voli svoj grad i
sugra|ane, {to se videlo i
vidi u svakom wegovom no-
vinarskom tekstu i publi-
cisti~kom radu.”
M.N.
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i elek-
tri~nih `i~anih in-
strumenata (gitara,
mandolina,
bas primova,
i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
Problem finansirawa lokalnih medija bi}e
prisutan i u narednom periodu i gradska vlast }e
nastojati da ga barem delimi~no re{i, i to planski,
najavio je predsednik SG Veqko Negovanovi}.
- Poku{a}emo da sve redakcije i novinare stavi-
mo u isti, ili pribli`no isti polo`aj, da ne bismo
napravili ve}u gre{ku i dozvolili da pojedini bu-
du u povla{}enom polo`aju, a drugi u situaciji da
ne mogu da egzistiraju.
On je podsetio da su elektronski mediji do sada
dobijali novac za prenos skup{tinskih zasedawa, a
vi{e wih i na osnovu ugovora koji je potpisivao
gradona~elnik.
PLANSKO FINANSIRAWE MEDIJA
NAGRADA OD KOLEGA JE NAJDRA@E PRIZNAWE
„RADNA KAFA” SA NOVINARIMA
Ministarstvo za lokalnu samoupra-
vu i Ministarstvo za kulturu i medije
dostavili su svim gradovima i op{ti-
nama jo{ pre dve godine preporuku o
sufinansirawu javnog interesa u medij-
skom sektoru, po jedinstvenoj metodolo-
giji i uslovima. Preporuka u kojoj je
nazna~eno da bi sredstva za javno
informisawe na godi{wem nivou tre-
balo da iznose dva odsto od ukupnog
godi{weg buxeta, implementirana je i
u Medijsku strategiju, usvojenu u sep-
tembru ove godine.
^iwenica da je pro{le i ove godine
u gradskoj kasi ^a~ka za ove namene iz-
dvojeno {est puta mawe para, bila je po-
vod da se sastanu vlasnici ovda{wih
lokalnih medija i zakqu~e da bi pril-
kom kreirawa buxeta za 2013. godinu, za
informisawe trebalo predvideti sred-
stva u skladu sa preporukama resornih
ministarstava. U zakqu~cima ~elnika
ovda{wih medijskih ku}a, koji su ponu-
dili pomo} u ciqu dono{ewa kvalitet-
nih odluka, se jo{ ka`e: “Insistiramo
da se nakon usvajawa buxeta utvrde ja-
sni kriterijumi po kojima }e se vr{iti
raspodela tih sredstava”
PREPORUKA
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 5GRAD
Ova akcija }e,
najavquje na~elnik
Gradske uprave za
inspekcijske poslove Sto-
jan Vojinovi}, biti nas-
tavqena prema priorite-
tima, odnosno gra|anima
}e biti nalo`eno da uklo-
ne gara`e sa javnih povr-
{ina i mesta na kojima
ugro`avaju bezbednost u
saobra}aju i dece pored
{kola i obdani{ta. Bi}e
ukloweni i brojni objekti
koje vlasnici uop{te ne
koriste kao gara`e, ve} su
ih pretvorili u radioni-
ce, {upe i ostave za hranu
koja privla~i glodare i
druge `ivotiwe, zbog ~ega
su u pojedinim naseqima
~esto i izvor zaraze, tim
pre {to ni okolni pro-
stor niko od stanara ne
odr`ava.
- U prethodnom periodu
nalagali smo vlasnicima
da uklone gara`e sa loka-
cija na kojima je, na pri-
mer, trebalo da “pro|e”
ulica, kao {to je slu~aj u
Bulevaru Vuka Karaxi}a.
Na tome su insistirali
policija i Savet za bez-
bednost saobra}aja, da bi
se “oslobodile” dve ulice,
na kojima je posle
otvarawa bulevara i izla-
ska na obilazni put, znat-
no pove}ana frekvencija
saobra}aja. Iako posle to-
ga ima dovoqno mesta za
parkirawe, vozila se
uglavnom jo{ uvek nalaze
na kolovozu, zbog ~ega smo
~esto tra`ili od saobra-
}ajne policije da interve-
ni{e, a od “Gradca” da po-
stavi znak o zabrani
parkirawa i zaustavqawa.
Gara`e su uklowene i na
prostoru na kome je Grad-
ska stambena agencija pla-
nirala da gradi stambenu
zgradu na Qubi}kom keju i
u Nu{i}evoj ulici, u ne-
posrednoj blizini novog
objekta za dnevni boravak
dece sa posebnim potreba-
ma. Uklowene su i metalne
gara`e u Trnavskoj ulici,
a ostale su zidane, ~iji
vlasnici poseduju dozvole
- nabraja Vojinovi} samo
neke od akcija sprovedenih
tokom ove godine, nagla-
{avaju}i da je za prethod-
nih deset meseci grad
“o~i{}en” od skoro 500 ga-
ra`a.
Posledwih dana po zah-
tevu Saveta za bezbednost
saobra}aja “napadnut” je
Qubi}ki kej, jer su ovi
bespravni objekti ugro`a-
vali bezbednost gra|ana,
posebno nakon {to je Uli-
ca Danice Markovi} po-
sle izgradwe mosta “pro-
du`ena” preko kanala. Vo-
jinovi} obja{wava zakon-
sku proceduru i nagla{ava
da inspektori prvo na ga-
ra`e oka~e obave{tewa i
daju vlasnicima rok da
uklone objekte. U protiv-
nom, oni moraju da prime-
ne Zakon o upravnom po-
stupku i da, tako|e po{tu-
ju}i precizne rokove, do-
nosu re{ewe, zakqu~ak o
izvr{ewu i tek, ukoliko se
gra|ani oglu{e o sve ove
“papire”, nalo`e prinud-
no izvr{ewe, za{ta je
Grad anga`ovao JP “Grad-
sko zelenilo”. Bez obzira
{to je objekat bespravno
podignut, inspekcija mora
da ispo{tuje zakonski rok,
nagla{ava na~elnik Grad-
ske uprave i najavquje nove
akcije koje }e do kraja go-
dine biti sprovedene u
Nemawinoj ulici, pored
Lozni~ke reke. Ovi objek-
ti ne}e biti uklawani je-
dino iz dvori{ta i sa lo-
kacija na kojima ne ugro-
`avaju bezbednost dece i
u~esnika u saobra}aju, ka-
`e Vojinovi} i podvla~i
da ima jo{ posla u ovoj
oblasti, ali da tri gra|e-
vinska inspektora ne sti-
`u, da uz ostale obaveze i
zadu`ewa, prekontroli{u
~itav grad i upozore vla-
snike da uklone svoje
“divqe” objekte.
Na pitawe, da li su sa-
mo gara`e “trn u oku” in-
spektora i da li investi-
tori, kao ranijih godina,
grade bespravno i ostale
objekte, Vojinovi} ka`e:
“Niko ne sme da se usudi da
radi bez gra|evinske do-
zvole velike, kapitalne
objekte za stanovawe i
proizvodne hale, jer in-
spekcija strogo kontroli-
{e sve te radove. Dodu{e i
Zakon o planirawu i
izgradwi, donet 2009. go-
dine, pored ostalog, pred-
vi|a da se ne mo`e nalo`i-
ti ru{ewe objekata ~iji su
investitori blagovremeno
podneli zahtev za legali-
zaciju, kojih ima izuzetno
mnogo, sve dok taj postupak
ne bude okon~an.”
Vojinovi} smatra da
inspekciji veliki pro-
blem pri~iwava to {to SG
nije usvojila Program
postavqawa privremenih
objekata, u kome }e urbani-
sti predvideti na kojim
lokacijama mogu da budu
postavqene gara`e, trafi-
ke, bilbordi... Na osnovu
wega bi bio raspisan jav-
ni konkurs na koji bi se ja-
vili zainteresovani vla-
snici i pod zakup, po utvr-
|enoj ceni i na odre|eno
vreme dobijali odgovara-
ju}i prostor. M. N.
^a~anska kriminalisti~ka policija odredila je u
subotu meru zadr`avawa Radisavu P. (1986) iz
^a~ka, zbog postojawa sumwe da je izvr{io krivi~no
delo ubistvo u poku{aju nad Nemawom J. (1986) iz ^a~-
ka.
Osumwi~eni Radisav P. je, u subotu oko 3 ~asa, sa-
~ekao Nemawu J. ispred jednog ugostiteqskog objekta u
Ulici vojvode Stepe i napao ga, nanev{i mu vi{e ubo-
da no`em u predelu glave i le|a. Nakon izvr{ewa ovog
krivi~nog dela on se udaqio u nepoznatom pravcu, ali
je efikasnom akcijom policije identifikovan i pri-
veden. Nemawa J. prevezen je u ~a~ansku Bolnicu i na-
lazi se van `ivotne opasnosti.
Uvi|aj na licu mesta izvr{ili su istra`ni sudija
Vi{eg suda u ^a~ku i zamenik Vi{eg javnog tu`ioca u
^a~ku, u prisustvu policijskih slu`benika PU ^a~ak.
Radisav P. }e, uz krivi~nu prijavu, biti priveden
istra`nom sudiji Vi{eg suda u ^a~ku.
SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK
POKU[AJ UBISTVA
PO NALOGU GRA\EVINSKE INSPEKCIJE GRA\ANI OVE GODINE UKLONILI
OKO 500 BESPRAVNO POSTAVQENIH GARA@A
ODZVONILO LIMENKAMA
I DRVENIM GARA@AMA
Rekonstrukcija i ugradwa drugog trans-
formatora na TS 110/35 kV Gu~a,
najva`nijoj investiciji Ogranka ^a~ak u
2012. godini, privodi se kraju
Planskim investirawem i prema raspolo`ivim
sredstvima po~etkom leta u ED ^a~ak, uspe{no je
zapo~eta rekonstrukcija TS 110/35 kV Gu~a.
Ugradwa drugog transformatora i opremawe oba DV poqa
110 kV omogu}i}e duplo ve}u snagu i obezbediti komplet-
no napajawe privrede i doma}instava na teritoriji ED
Gu~a. Posle svih ispitivawa i merewa o~ekuje se da }e ovaj
elektroenergetski objekat biti u pogonu po~etkom decem-
bra.
Najva`nija investicija ED ^a~ak u u posledwih 30 god-
ina svakako jeste ugradwa drugog transformatora na TS
110/35 kV Gu~a i kompletna rekonstrukcija ovog objekta.
Ovaj strate{ki va`an EE objekat dva puta }e pove}ati
kapacitet na teritoriji Draga~eva i time omogu}iti nes-
metano napajawe svih kupaca. Direktor za tehni~ki sistem
ED ^a~ak Dragan Jankovi} isti~e da je ovaj posao od
izuzetnog zna~aja za Elektrodistribuciju ^a~ak, i dodaje:
- Ovo je kapitalna investicija Elektrodistribucije
^a~ak, u koju je do sada ulo`eno vi{e od 60 miliona
dinara, kojom }e se podi}i nivo sigurnosti u napajawu
draga~evskog kraja. U toku novembra se o~ekuje zavr{etak
svih radova na drugom transformatoru i opremawu oba
DV poqa 110 kV, bi}e zavr{ena rekonstrukcija kompletne
za{tite i uveden sistem daqinskog upravqawa. Nakon
zavr{etka radova u planu je remont starog transformato-
ra koji nije imao remonte oko trideset godina, a pretrpeo
je brojne udare sistema i izdr`ao do danas. Nova dupli-
rana snaga TS 110/35 kV Gu~a od 40 MVA, pru`i}e sig-
urnost i otvoriti nove mnogu}nosti za privrednike u
Draga~evu, koji }e nesmetano mo}i da planiraju budu}e
investicije i pro{iruju svoje kapacitete. Trajno se
re{ava problem u napajawu celog konzuma, dakle svi
prekidi na naponskom nivou 110 kV bi}e svedeni na min-
imum.
Pored radnika ED ^a~ak i PD "Elektrosrbija"
Kraqevo, u ovaj posao bile su ukqu~ene najmerodavnije
institucije i najkvalitetniji izvo|a~i radova:
Energotehnika Ju`na Ba~ka iz Novog Sada, Enerxi kom-
pani iz Kraqeva, Institut Nikola Tesla. U toku su
zavr{ni radovi koje izvode Novosa|ani, prate}i zadatu
dinamiku i tra`eni kvalitet.
Pored radova na TS 110/35 kV Gu~a, u Draga~evu se
neprestano realizuju planski remonti, odr`avawe, kao i
neophodni radovi na vi{e elektroenergetskih objekata,
ka`e direktor ED Gu~a Radojko Vidojevi}:
- U prvoj polovini godine smo radili na jo{ tri TS
10/04 kV sa prikqu~nim 10 kV DV:TS Lokva u selu Gu~a,
zatim TS Gerzi}i i TS Jeremi}i. Radimo na rekonstruk-
ciji MNN u selima: Vi~a, Rtari, Gorwi Dubac i Dqin.
Na{ teren je specifi~an, brdsko-planinska konfiguraci-
ja, ali stru~ne slu`be Elektrodistribucije imaju komple-
tan uvid u stawe na terenu. Prema mogu}nostima vr{imo
pregled i pripreme elektroenergetskih objekata za zimski
period, otklawamo uo~ene nedostatke, nadamo se da }e i
naredne zime na{ sistem funkcionisati besprekorno.
I pored krize u zemqi i energetskom sektoru,
pa`qivim planirawem u ED ^a~ak, ispuwavaju se plani-
rane investicije za 2012. godinu. Udvostru~eni kapacitet
TS 110/35 kV Gu~a doprine}e sigurnijem napajawu u kon-
tinuitetu na teritoriji Draga~eva, EE sistem }e biti
izdr`qiviji i bezbedniji, a potro{a~i sigurno zadovo-
qniji.
Aleksandra Luki}
Zbog sve u~estalijih zahteva skup{ti-
na stanara, Saveta za bezbednost sao-
bra}aja, predstavnika {kola i vrti-
}a, gra|evinska inspekcija ima pune
ruke posla, o ~emu, pored ostalog
svedo~e i podaci da je za proteklih
deset mesci, izdala oko 500 naloga za
uklawawe bespravno podignutih ga-
ra`a. Nakon toga, obavqena je kon-
trola na terenu i konstatovano da su
svi vlasnici, izuzev u jednom slu~aju,
gde su prinudno uklawawe objekta
obavili radnici “Gradskog zeleni-
la”, sami demontirali svoje “limen-
ke” i poru{ili drvene gara`e.
POSLE VI[E OD 30 GODINA UGRA\EN DRUGI TRANSFORMATOR U TS GU^A
KOMPLETNO NAPAJAWE
PRIVREDE I DOMA]INSTAVA
6 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEDRU[TVO
Po{to se ni na
tre}i oglas
objavqen pro-
{log meseca za prodaju
pravnog lica i dela imo-
vine ste~ajnog du`nika
metodom javnog nad-
metawa, niko od zainte-
resovanih kupaca nije ja-
vio, Agencija za priva-
tizaciju je ponovo pro-
glasila neuspe{nom pro-
daju ~a~anskog preduze}a
“Niskogradwa - ^a~ak
put”. Procewena vred-
nost pravnog lica izno-
sila je 75,1, a objekata
firme, me|u kojima su
upravna zgrada, servisna
radionica, magacin, sto-
vari{te, i ma{ine bager
to~ka{, poluteretno mo-
torno i teretno vu~no
vozilo, 45,4 miliona di-
nara.
Poverenik Radovan
\urovi} je za “^a~anski
glas” izjavio da su, po-
{to je propao jo{ jedan
poku{aj prodaje, ponovo
na potezu poverioci:
- Zainteresovanih ku-
paca ima, ali se oni,
zbog nekih razloga nisu
javili na posledwi
oglas. Potencijalni no-
vi vlasnici i daqe iska-
zuju interesovawe, bilo
putem pisma o namerama,
ili na drugi na~in. Po-
{to su se stekli svi uslo-
vi, hitno }e biti ogla-
{ena nova prodaja.
\urovi} nagla{ava i
da }e odbor poverilaca u
me|uvremenu odlu~iti da
li }e na slede}em kon-
kursu pravno lice i deo
imovine biti ponu|eni
na prodaju po prethodno
utvr|enoj ceni od 75,1,
odnosno 45,4 miliona di-
nara, ili }e one biti ko-
rigovane. O tome }e, ka`e
on, odlu~iti poverioci
koji su “u aktivnom ste-
~aju” i Agencija za pri-
vatizaciju. \urovi} pod-
se}a da je prvi put bila
ogla{ena prodaja kom-
pletnog ste~ajnog du`ni-
ka - i pravnog lica, ma-
{ina i opreme, drugi put
je novom vlasniku ponu-
|ena izdvojena imovina
na koje poverioci imaju
razlu~no pravo i tre}i
put prodaja komletne
imovine i pravnog lica.
“Niskogradwa” je pre
privatizacije (14. juna
2007. godine) bila jedna
od najuspe{nijih ~a~an-
skih putarskih firmi,
koja se bavila izgradwom
i rekonstrukcijom sao-
bra}ajnica, proizvod-
wom asfalta i betona.
Preduze}e je pre pet go-
dina na aukciji, na kojoj
je bilo osam zaintereso-
vanih ponu|a~a, za 230
miliona dinara, odno-
sno po ceni deset puta ve-
}oj od po~etne, kupio be-
ogradski privrednik
Milenko Zimowi}, ina-
~e ro|eni ^a~anin.
Posle privatizacije u
kolektivu sa 111 zaposle-
nih radnika, na`alost,
po~eli su veliki proble-
mi, prevashodno zbog
ka{wewa u isplati za-
rada, zbog ~ega su radni-
ci tokom 2008. godine vi-
{e puta {trajkovali.
Krajem septembra Agen-
cija je, zbog neis-
puwavawa obaveza iz ku-
poprodajnog ugovora, po-
ni{tila privatizaciju,
da bi zbog velikih dugov-
awa, nepunu godinu ka-
snije, “Niskogradwa”
oti{la u ste~aj.
M. N.
POVERIOCI PONOVO NA POTEZU
Konferencijom
za novinare,
odr`anom u sre-
du, Dragan Mi-
lenkovi}, direk-
tor, Milo{ Trip-
kovi}, predsed-
nik Samostalnog
i Dragan ]iko-
vi}, predsednik
Nezavisnog sin-
dikata u Fabri-
ci hartije, poku-
{ali su da, kako
su rekli, izvr{e
i medijski priti-
sak na rukovod-
stvo Grada, od
koga po ko zna
koji put zahtevaju
da im ugovori sa-
stanak u resor-
nim ministar-
stvima, ne bi li
kona~no saznali
kakva je daqa
sudbina 265 rad-
nika u jedinoj
srpskoj fabrici
za proizvodwu
papira.
Agonija u predu-
ze}u traje od
marta pro{le
godine, kada je, zbog
ogromnih dugovawa u po-
gonima iskqu~ena struja i
obustavqena proizvodwa,
da bi Agencija za privati-
zaciju u decembru raski-
nula kupoprodajni ugovor
sa bugarskom kompanijom
“^estjim”, koja je od 2007.
bila ve}inski vlasnik ove
~a~anske firme. Po{to
program restrukturirawa
koga su Bugari doneli
2010. godine nije sprove-
den, stari - novi direktor
Dragan Milenkovi} sa sa-
radnicima predlo`io je
novi plan reorganizacije
fabrike, u kome je predlo-
`eno o`ivqavawe osnovne
proizvodwe, pokretawe
rada energane i izneti
pokazateqi u prilog tvrd-
wi da bi FH u dogledno
vreme mogla pozitivno i
samostalno da posluje. Taj
projekat predo~en je Mi-
nistarstvu privrede, od
koga je zatra`eno da obez-
bedi oko 1,1 milion evra
za rekonstrukciju pogona,
nabavku sirovina i
stavqawe u funkciju ener-
gane, koja bi, osim energi-
je za proizvodwu, mogla da
obezbe|uje i paru za gre-
jawe ve}eg dela grada. Po-
sle vi{e dogovora i pre-
govora, od ministra Mla-
|ana Dinki}a je, me|utim,
stigao odgovor da u dr-
`avnoj kasi nema para za
pokretawe proizvodwe,
niti za sprovo|ewe soci-
jalnog programa i isplatu
otpremnina za zaposlene,
i da novac eventualno mo-
`e biti obezbe|en u buxetu
za narednu godinu, ka`e
direktor Milenkovi} i
podse}a da je bugarska
firma kupila fabriku sa
dugom od oko 520 miliona
dinara, da bi nakon raski-
da ugovora on dostigao ci-
fru od 15 miliona evra:
- Iz fabrike je ispum-
pavan novac na sve mogu}e
na~ine i ona je dovedena u
katastrofalnu situaciju,
pre nego {to je u martu
pro{le godine prestala
da radi. Nakon toga, Agen-
cija je tri puta produ`a-
vala ugovor ve}inskom
vlasniku, uz obe}awe Bu-
gara da }e ulo`iti maksi-
malne napore da fabriku
vrate na pravi kolosek.
Po{to obe}awa nisu
ispuwena, ugovor je raski-
nut u decembru 2011. i me-
sec dana kasnije
postavqen zastupnik dr-
`avnog kapitala, koji je
samo sproveo zakonsku
proceduru kada je re~ o iz-
boru novih organa i usva-
jawu akata preduze}a -
dopuwava Milenkovi}
hronologiju neslavnih
zbivawa koja su Fabriku
hartije dovela na ivicu
bankrota. Zbog, kako je re-
kao, brojnih zloupotreba
i kriminalnih radwi koje
su po~inili predstavnici
bugarskog vlasnika, di-
rektor je u aprilu ove go-
dine podneo tu`bu Javnom
tu`ila{tvu i dobio uver-
avawe da }e biti sprovede-
na istraga i preduzete sve
zakonske mere, da bi se
osporila potra`ivawa
firme “^estjim” od skoro
700 miliona dinara.
U nedavnom razgovoru
sa ministrom Mla|anom
Dinki}em, Milenkovi}
mu je, ka`e, predo~io pro-
gram o`ivqavawa fabri-
ke i analizu o u~inku
energane koja bi, uz rela-
tivno male investicije,
mogla da proizvodi 8,5 me-
gavata struje i paru za gre-
jawe ve}eg dela grada, ~i-
me bi mese~no ostvarivala
ostatak dohotka od oko 50
miliona dinara. U tom
slu~aju i proizvodwa pa-
pira ne bi bila optere}e-
na tro{kovima energije,
tvrdi on i izra`ava
~u|ewe {to nadle`ni u re-
sornim ministarstvima
ne uva`avaju ove
~iwenice. Dok se oni
“prepisuju i dopisuju”,
Agenciji se javqaju zain-
teresovani kupci, me|u
kojima je najozbiqnija be-
ogradska fabrika “Umka”,
ka`e Milenkovi} i izra-
`ava bojazan da ona ima
nameru da demontira ener-
ganu i turbine i opremu
preseli u Beograd, {to bi
dovelo do definitivnog
ga{ewa ~a~anske fabrike.
- I ovim putem molimo
~elnike na{eg Grada da
hitno ugovore sastanak sa
ministrom Dinki}em, da
bismo mu predo~ili doku-
mentaciju o fabrici i ar-
gumente da ona treba da
opstane i radi i da mo`e
da donese boqitak i svo-
jim radnicima, a kasnije i
~itavom gradu - apelovao
je Milenkovi}. M. N.
RUKOVODSTVO FABRIKE HARTIJE TRA@I OD ^ELNIKA GRADA DA IM UGOVORE SASTANAK U
RESORNIM MINISTARSTVIMA
Fabrika nije ni u ste~aju, niti u postupku
restrukturirawa, a u kakvom je statusu, nisu
znali da defini{u ni predstavnici Agencije
za privatizaciju, ka`e predsednik Samostal-
nog sindikata Milo{ Tripkovi}:
- U Agenciji nam je posledwi put re~eno da
zaboravimo {ta je bilo, {to prakti~no zna~i
da bismo trebali da se odreknemo na{ih plata
i radnog sta`a. Dr`ava nas je “preuzela” pre
skoro godinu dana, a mi i pored toga ne znamo
u kakvom je ona statusu. Znamo samo da od mar-
ta pro{le godine ne radimo, a da nas “vode”
kao zaposlene radnike, iako 20 meseci nismo
primili platu i imamo zdravstvene kwi`ice
overene samo do kraja decembra.
BEZ PLATA 20 MESECI
POMO] DR@AVE JO[ NEIZVESNA
NI NA TRE]EM JAVNOM OGLASU NIJE BILO ZAINTERESOVANIH KUPACA
ZA PREDUZE]E „NISKOGRADWA - ^A^AK PUT”
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
O SEDI[TIMA I PODRU^JIMA SUDOVA I JAVNIH TU@ILA[TAVA
NA TERITORIJI MORAVI^KOG OKRUGA
7
marketing 032/342-276
GRAD
Predlog Zakona o se-
di{tima i podru~-
jima sudova i jav-
nih tu`ila{tava i Zakona
o ure|ewu sudova i sagle-
davawe problematike
funkcionisawa sudova na-
kon uspostavqawa nove
mre`e sudova u Republici
Srbiji, bili su tema sed-
nice Saveta Moravi~kog
upravnog okruga, odr`ane
pro{log petka.
- Prema novoj mre`i su-
dova sve `albe po drugom
stepenu bi bile re{avane u
Vi{em sudu u ^a~ku. Tako-
|e smo predlo`ili da se
izvr{ewe krivi~nih sank-
cija nad licima sa terito-
rije Moravi~kog okruga
sprovodi u Okru`nom za-
tvoru u ^a~ku. Ova inici-
jativa je predo~ena svim
relevantnim dr`avnim or-
ganima, a obavestili smo i
narodne poslanike sa teri-
torije MUO, koji }e mo}i
da uti~u prilikom glasawa
o ovom Zakonu - rekao je,
izme|u ostalog, na~elnik
Moravi~kog upravnog
okruga Darko Domanovi}.
Predsednica Osnovnog
suda u ^a~ku Svetlana
Kruni} Tasevski, istakla
je da je Kolegijum sudija
Osnovnog suda u ^a~ku po-
dr`ao predlog Radne grupe
za izmenu Zakona o sedi-
{tima i podru~jima sudo-
va i javnih tu`ila{tava u
Republici Srbiji. Prema
ovom predlogu, na podru~ju
Moravi~kog okruga bili
bi formirani osnovni su-
dovi u ^a~ku, Gorwem Mi-
lanovcu i Ivawici, a
Osnovni sud u ^a~ku bi
imao i sudsku jedinicu u
Gu~i, obja{wava Svetlana
Kruni} Tasevski.
- Svi ovi osnovni sudo-
vi bili bi podru~ni sudo-
vi za Vi{i sud u ^a~ku, ~i-
me bi on oja~ao i dobio
status okru`nog, {to je
bio do 1989. godine, do ka-
da je i Op{tinski sud u
Ivawici bio u okviru
wega. Na ovaj na~in bi se
smawili tro{kovi puto-
vawa i pove}ala efika-
snost, odnosno poboq{ao
rad suda - ka`e predsedni-
ca Osnovnog suda u ^a~ku.
ISPO[TOVATI
TERITORIJALNU
PODELU
Prema predlogu Radne
grupe Ministarstva prav-
de, koja se bavi izmenema
pravosudnih zakona i mre-
`e sudova u Srbiji, op{ti-
ne Gorwi Milanovac i
Ivawica dobi}e ponovo
svoje sudove, koji su ukinu-
ti usvajawem takozvanih
reformskih zakona u pra-
vosu|u. Nova zakonska
re{ewa na sednici Saveta
Moravi~kog okruga pred-
stavio je Ne|o Jovanovi},
narodni poslanik, ~lan
Odbora za pravosu|e i dr-
`avnu upravu i ~lan Odbo-
ra za ustavna pitawa i za-
konodavstvo. Prema pred-
logu ovog Zakona i Osnov-
ni sud u Ivawici ubudu}e
bi bio u nadle`nosti Vi-
{eg suda u ^a~ku, a ne kao
do sada u U`icu, ~ime bi se
ispo{tovala teritorijal-
na podela okruga, rekao je
Jovanovi}, dodaju}i da bi,
tako|e, i zatvorske kazne
bile slu`ene u Okru`nom
zatvoru u ^a~ku, ~ime bi se
dobila precizna evidenci-
ja o po~iniocima prekr{a-
ja.
- To je predlog Radne
grupe Ministarstva prav-
de koji }e biti uvr{ten u
skup{tinsku proceduru do
kraja godine. Da li }e do-
`iveti izmene i promene,
vide}emo tokom procedure,
imaju}i u vidu da se amand-
manima mo`e korigovati i
poboq{ati kvalitet pred-
loga Zakona o mre`i sudo-
va. Za okrug je bitno da se
sudovi vra}aju tamo gde su
do sada postojale sudske je-
dinice, u Ivawicu i
Gorwi Milanovac, pri ~e-
mu bi i tu`ila{tva treba-
lo da do`ive istu takvu re-
vitalizaciju. Tu`ila{tvo
bi najverovatnije bilo
vra}eno u Ivawicu, s tim
{to postoje uslovi da se
vrati i u Gorwi Milano-
vac, uz ideju da tu bude
Kancelarija tu`ila{tva.
Uva`ili smo primedbe Ve-
necijanske komisije, kao i
predloge koje smo ~uli iz
baze, odnosno struke -
obja{wava Jovanovi}, do-
daju}i da je uslov za
vra}awe pojedinih sudova
bio kvalitet i prohodnost
putne mre`e i geografski
polo`aj. Prema wegovim
re~ima, va`an je i priliv
predmeta, kako bi se anali-
ti~no sagledala situacija
da li uop{te postoji
opravdanost za postojawe
suda.
SUDIJE ]E BITI
RASTERE]ENE
S obzirom na to da je na-
veden i problem sistemati-
zacije radnih mesta i pre-
optere}enost sudija pred-
metima, nametnulo se i
pitawe: Da li }e biti ras-
tere}ene sudije koje su pre-
terano optere}ene brojem
predmeta?
- Odlukom Ustavnog su-
da o vra}awu odre|enog
broja sudija, upravo }e se
posti}i i taj ciq. Povrat-
kom na sudske funkcije, su-
dije }e biti ravnomerno
optere}ene predmetima, a
time }e biti podignut i
kvalitet rada. U toku je i
priprema Pravilnika o
ocewivawu sudija, koji }e
pratiti wihov rad u pogle-
du efikasnosti, kvaliteta
presuda i broja re{enih
predmeta - istakao je na-
rodni poslanik.
Jovanovi} je tako|e na-
javio i izmene Zakona o
izvr{ewu i obezbe|ewu,
kako bi se ukinula odredba
Zakona kojom se zabrawuje
izvr{ewe nad firmama ko-
je su u restrukturirawu.
Poseban problem pred-
stavqaju izvr{ni predme-
ti, kojih samo u Osnovnom
sudu u ^a~ku ima oko
60.000.
- Kada je u pitawu
izvr{ewe presuda i nemo-
gu}nost sprovo|ewa
izvr{ewa, posebno bih is-
takao jedan problem koji
postoji vi{e od decenije, a
to je nemogu}nost
sprovo|ewa izvr{ewa pre-
ma subjektima u restruk-
turirawu, odnosno prema
subjektima privatizacije u
r e s t r u k t u r i r a w u .
Izvr{ewa u tim slu~ajevi-
ma su nesprovodiva, jer to
ne dozvoqava zakon. To je
apsurdna odluka, koja hit-
no treba da bude elimini-
sana, tim pre {to je Ustav-
ni sud zauzeo stav da se tom
odredbom Zakona o priva-
tizaciji grubo povre|uje
na~elo su|ewa u razumnom
roku. Trudi}u se da ta od-
redba {to pre bude elimi-
nisana. U toku je javna ras-
prava o novom predlogu Za-
kona o izvr{ewu i
obezbe|ewu - rekao je, izme-
|u ostalog, Ne|o Jovano-
vi}.
Ovoj sednici su prisu-
stvovali narodni poslani-
ci u Skup{tini RS sa pod-
ru~ja Moravi~kog okruga,
predsednik SG ^a~ka,
predsednici tri op{tine,
predsednici Vi{eg,
Osnovnog, Privrednog i
Suda za prekr{aje u ^a~ku,
Vi{i tu`ilac i Osnovni
tu`ilac.
N. R.
Prema predlogu Radne grupe za izmenu
Zakona o sedi{tima i podru~jima sudova
i javnih tu`ila{tava u Republici Srbi-
ji, Osnovni sud u Ivawici ubudu}e bi
bio u nadle`nosti Vi{eg suda u ^a~ku, a
ne kao do sada u U`icu, ~ime bi se ispo-
{tovala teritorijalna podela okruga.
Zatvorske kazne bi se tako|e slu`ile u
^a~ku, u Okru`nom zatvoru, a time bi se
dobila precizna evidencija o po~inio-
cima prekr{aja, rekao je, izme|u osta-
log, Ne|o Jovanovi}, narodni poslanik,
~lan Odbora za pravosu|e i dr`avnu
upravu i ~lan Odbora za ustavna pitawa
i zakonodavstvo.
OSNOVNI SUDOVI I U
MILANOVCU I IVAWICI?
8 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEDRU[TVO
Sudsko ve}e Vi{eg suda
u ^a~ku donelo je presudu,
kojom su tri odgovorna li-
ca iz Fabrike reznog ala-
ta, dva sudska ve{taka i 10
advokata oslobo|eni optu-
`be za zloupotrebu slu-
`benog polo`aja i poma-
gawe u izvr{ewu tog kri-
vi~nog dela.
Optu`nicu je 2006. po-
diglo, tada Okru`no javno
tu`ila{tvo i po prvobit-
noj presudi osu|eni su dr
Velimir Drobwak, biv{i
direktor FRA i advokat
Qubica Mari}, dok su
ostali zbog nedostatka do-
kaza oslobo|eni. Zbog toga
{to su navodno o{tetili
fabriku za 18.418.774 di-
nara, Velimir Drobwak je
osu|en na ~etiri godine i
dva meseca zatvora, a
Qubica Mari} na ~etiri
godine. Prema navodima u
presudi, Drobwak je, kao
odgovorno lice u Fabrici
reznog alata, nevr{ewem
svoje slu`bene du`nosti,
kao generalni direktor
omogu}io drugome prib-
avqawe imovinske kori-
sti, na taj na~in {to je
znao da se novac dobijen
prodajom imovine upla}uje
na `iro-ra~un otvoren na
ime advokata Qubice Ma-
ri} i da ona sa tim novcem
raspola`e po svom
naho|ewu. Navedeni nov~a-
ni iznos se odnosio na is-
platu advokata koji su za-
stupali radnike u sudskom
sporu protiv FRA, zbog
neispla}ene razlike na
li~ni dohodak.
Na presudu su se 2010.
godine Drobwak i Mari}-
ka `alili Apelacionom
sudu u Kragujevcu, koji je
re{ewem od 11. maja 2011.
ukinuo presudu sada Vi{eg
suda u ^a~ku, zbog apsolut-
no bitnih povreda odreda-
ba krivi~nog postupka i
odlu~io da predmet vrati
na ponovno postupawe.
U ponovqenom postupku
Vi{i sud je, postupaju}i
po re{ewu Apelacionog
suda, kao i izvedenim no-
vim dokazima, doneo oslo-
ba|aju}u presudu za sve op-
tu`ene u ovom postupku.
Na Skup{tini Poslovnog udru`ewa
“Gradac 97”, odr`anoj 5. novembra, razma-
trano je stawe u privredi ^a~ka, sa poseb-
nim akcentom na saradwi privrednih ~i-
nilaca i gradske vlasti za poboq{awe
poslovnog ambijenta i konstatovano da je
“stawe u privredi grada katastrofalno”.
Svi pokazateqi govore da ^a~ak ima pro-
sek plate ispod republi~kog nivoa, a broj
nezaposlenih raste.
Pre konstituisawa gradske vlasti
Udru`ewe je objavilo proglas, kojim je
tra`ilo uspostavqawe saradwe vlasti sa
privrednim subjektima, kako bi se stvo-
rio povoqniji ambijent za br`i lokalni
ekonomski razvoj i ve}e zapo{qavawe u
privredi.
- Posle 100 dana nove vlasti u ^a~ku,
mo`emo konstatovati veliko intereso-
vawe predstavnika nove lokalne samou-
prave za probleme u privredi.
Uspostavqena je saradwa sa Forumom
privrednika ^a~ka, ~iji je osniva~ i PU
“Gradac 97”, data je logisti~ka podr{ka
za pokretawe proizvodwe u biv{oj “^ip-
sari” i podr`ana je inicijativa za razvoj
Nau~no tehnolo{kog parka. Odr`an je sa-
stanak sa predstavnicima “Merkatora”, a
tema je bila davawe na kori{}ewe poslov-
ne zgrade biv{eg preduze}a “1. oktobar”
Gradu ^a~ku (od vlasnika “Merkatora”).
Pokrenute su inicijative za o`ivqavawe
rada PKS-a, civilnog dela “Slobode”,
“Niskogradwe”... Posebno veliku anga`o-
vanost, predstavnici vlasti su ispoqili
na realizaciji inicijative na{eg
Udru`ewa da kompanija “RIS mebl”, koja
proizvodi name{taj u Prawanima, a izvo-
zi u Rusiju, otvori novi pogon i zaposli
do 200 radnika u ^a~ku.
Nova gradska vlast je napravila veliki
pomak poku{avaju}i da u na{ grad dovede
“Lidl”, koji je odustao od izgradwe svog
objekta u ^a~ku. Predstavnici Foruma
privrednika ^a~ka u~estvuju u radu Grad-
skog ve}a. Aktivno se govorilo o
dovo|ewu italijanskih firmi u ^a~ak -
navodi se u saop{tewu PU “Gradac 97”,
koje je potpisao predsednik Skup{tine
Dragan Stefanovi}, a koje je dostavqeno
gradona~elniku ^a~ka Vojislavu Ili}u i
sredstvima javnog informisawa.
U 100 dana rada gradska vlast je pokaza-
la veliku zainteresovanost za
poboq{awe privrednog ambijenta, kakva
do sada u ^a~ku nije postojala, zakqu~ak
je saop{tewa. U narednom periodu Po-
slovno udru`ewe “Gradac 97” o~ekuje da
vlast nastavi istim intenzitetom, koji }e
sigurno dati konkretne rezultate.
N. R.
Ravnogorski pokret ^a~ak prosla-
vio je u ponedeqak svoju krsnu sla-
vu, Svetog Varnavu Hvostanskog,
uz prisustvo brojnih gostiju i predstav-
nika politi~kih partija i pokreta.
Dragan ]endi}, predsednik Gradskog
odbora Ravnogorskog pokreta, zahvalio
je prisutnima i rekao da primer sve{te-
nomu~enika Varnave Hvostanskog
opomiwe na vrednosti `ivota, i na ono
zbog ~ega vredi `iveti i umreti.
Aco \enadi}, naveo je da je ciq Rav-
nogorskog pokreta dokazivawe i ~uvawe
istine. Jedna od najve}ih istina
sahrawena je pored Morave, a Ravnogor-
ski pokret aktivno radi na otkrivawu
te istine, odnosno na pronala`ewu
ostataka `rtava komunisti~kog terora,
rekao je on. Namera je da ti ostaci budu
pokopani u kripti nove crkve pored
osnovne {kole „Ratko Mitrovi}“.
RAVNOGORSKI POKRET U ^A^KU
PROSLAVIO KRSNU SLAVU
SLAVA PRAVIM
VREDNOSTIMA
ODR@ANA SKUP[TINA POSLOVNOG
UDRU@EWA „GRADAC 97“ ^A^AK
U PONOVQENOM POSTUPKU VI[EG SUDA U
^A^KU, ZA TRI ODGOVORNA LICA U FRA,
DVA SUDSKA VE[TAKA I 10 ADVOKATA
VLAST ZAINTERESOVANA
ZA POBOQ[AWE
PRIVREDNOG AMBIJENTA
OSLOBA\AJU]A
PRESUDA ZA SVE OPTU@ENE
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 9
marketing 032/342-276
MARKETING
10 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
marketing 032/342-276
MARKETING
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
U^ENICI TEHNI^KE [KOLE POSETILI KRF
11REPORTA@A
TRAGOM PREDAKANije re~ o uobi~ajenoj ekskurziji ve} o javnom ~asu nacionalne istorije
Povodom dana
oslobo|ewa
^a~ka u Pr-
vom svetskom
ratu, u~eni-
ci Tehni~ke {kole su 25.
oktobra u velikoj dvorani
Doma kulture priredili
program “Ima nade” i
wime podsetili svoje su-
gra|ane na prelazak srpske
vojske preko Albanije i
wen boravak na Krfu.
Istoriju i tradiciju svog
naroda uspeli su da pove`u
sa neda}ama savremenika,
jer je priredba bila i pri-
lika za prikupqawe novca
koji je potreban da bi se
biv{i u~enik ove {kole le-
~io u inostranstvu.
Ve} sutradan, u~esnici
programa i profesori koji
su im pomogli u pripremi,
krenuli su o sopstvenom
tro{ku put Krfa, “u posetu
mestu najve}eg srpskog
stradawa u novijoj istori-
ji, ali i mestu srpskog vas-
krsnu}a”.
Posle no}ne vo`we sti-
gli su u pristani{te Igu-
menica, na Jonskom moru, a
odatle, trajektom, na “ostr-
vo spasa”.
- Odmah po iskrcavawu
do~ekala nas je na{a “doma-
}ica” Qiqa, turisti~ki
vodi~, i povela nas u pano-
ramno razgledawe grada -
do~arava nam obilazak Kr-
fa vo|a putovawa Sr|an
Gli{ovi}, ina~e profesor
geografije u ~a~anskoj
{koli. - Voze}i se autobu-
som i posmatraju}i lepote
grada, slu{ali smo o
wegovoj bogatoj pro{losti,
zdawima, `ivotu Srba na
Krfu. Onda smo se uputili
ka Srpskoj ku}i i Muzeju
Srba na Krfu 1916 - 1918,
gde smo dobili puno inte-
resantnih podataka o dola-
sku, boravku i odlasku Sr-
ba sa Krfa, kao i utisku ko-
ji su na{i preci ostavili
na doma}e stanovni{tvo.
Wima u ~ast, hor je ispred
Srpske ku}e otpevao “Tamo
daleko”, {to je prijatno iz-
nenadilo me{tane, koji su
nas nagradili aplauzom.
Posle posete Srpske ku}e i
muzeja, krenuli smo u obi-
lazak grada. Divili smo se
arhitekturi mesta koje no-
si pe~at vi{e epoha i civi-
lizacija. Obi{li smo pre-
lepi dvorac Ahileon, koji
je pripadao Elizabeti II,
`eni austrougarskog cara
Franca Josefa, kao i crkvu
svetog Spiridona, koga me-
{tani smatraju za{titni-
kom ostrva. Pro{etali smo
Esplanadom, jednim od naj-
lep{ih trgova u Evropi i
na Listonu, najlep{em {e-
tali{tu u gradu, osetili
duh Pariza.
Bilo je planirano da
mladi putnici otplove
brodi}em do ostrva Vido i
venac koji su poneli iz
^a~ka spuste u Plavu grob-
nicu, ali ih je jak vetar u
tome spre~io, pa su venac
polo`ili na spomen - plo-
~u u pristani{tu Guvije,
gde su se od januara do apri-
la 1916, godine iskrcavali
srpski vojnici.
Narednih dana posetili
su Meteore, crkvu svete
Petke i Afroditine izvo-
re. U Paraliji su ih do~e-
kali profesori Politeh-
ni~ke {kole iz Katerinija,
~iji su gosti bili nekoli-
ko sati. Petodnevno puto-
vawe zaokru`ili su obila-
skom Soluna i Srpskog voj-
ni~kog grobqa na Zejtinli-
ku.
U svoj grad su se vratili
sa dubokim impresijama i
uvereni da su uradili “pra-
vu stvar”.
- Veliko mi je zadovo-
qstvo {to sam pre{ao put
kojim su na{i preci i{li
u Prvom svetskom ratu.
^ast mi je {to sam bio je-
dan od u~enika koji su po-
lo`ili venac na spomen
obele`je u Guvijeu - nagla-
{ava Du{an Grujovi} i do-
daje da }e mu osim Krfa u
trajnom se}awu ostati So-
lun i ~uvar Vojni~kog
grobqa \or|e Mihailo-
vi}, ~ovek koji dobro po-
znaje na{u istoriju i ve}
decenijama upoznaje pose-
tioce sa stradawem Srba u
Prvom svetskom ratu.
Drugi u~enik, Du{an
Borovi}, ka`e da je na Kr-
fu osetio duh na{eg naro-
da, dok wegova odeqenska
drugarica Aleksandra ^o-
lovi} isti~e da je na puto-
vawu obogatila znawe iz
nacionalne istorije i ste-
kla nova prijateqstva.
Na{i sagovornici su iz
odeqewa 2/9, budu}i arhi-
tektonski tehni~ari, a oni
i wihov razredni stare{i-
na Goran Petrovi} su i
osnovni “krivci” za orga-
nizovawe priredbe i puto-
vawe povodom zna~ajnog
istorijskog datuma.
- Ideja se javila pro{le
godine, posle jednog zajed-
ni~kog izleta. Tada sam
shvatio da je su ovih 24 u~e-
nika divna deca i da se sa
wima mo`e dosta uraditi i
u oblasti vannastavnih ak-
tivnosti - ponosan je raz-
redni stare{ina.
Poverewe profesora
u~enici su opravdali i
svojim pona{awem u Gr~-
koj.
- Studijsko putovawe
zahteva zainteresovanost i
odgovorno pona{awe u~e-
snika. Deca su bila veoma
radoznala, a wihovo
vaspitawe i ozbiqnost su
za svaku pohvalu - konstatu-
je profesorka srpskog jezi-
ka i kwi`evnosti Ana Pa-
vlovi}. Kao autor scenari-
ja priredbe koja je pretho-
dila odlasku na Krf, ona
nagla{ava da su u~enicima
i profesorima u realiza-
ciji programa dragocenu
pomo} pru`ili Gradska
biblioteka “Vladislav
Petkovi} Dis” i Dom kul-
ture. A za uspe{nost stu-
dijskog putovawa zasluge,
osim u~esnicima, pripada-
ju turisti~koj agenciji “A -
Superturs”.
E.V.
12 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
U INSTITUTU ZA VO]ARSTVO PO^ELA JESEWA PRODAJA SADNICA
SELO
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 50 - 60 dinara
pasuq 220 - 500
paprika 30 - 80
paradajz 50 - 80
krastavac 80 - 90
plavi paradajz 30 - 40
rotkva 60 - 70
tikvice 120 - 130
kupus 25 - 30
karfiol 30 - 40
per{un 20
{argarepa 40 - 70
cvekla 50 - 60
prokeq 200 - 250
zelena salata 20 - 30
spana} 100 - 120
praziluk 50 - 60
crni luk 50 - 60
beli luk 300 - 400
VO]E
suve {qive 250 - 350
jabuke 50 - 100
kru{ke 60 - 100
duwe 60 - 80
gro`|e 120 - 130
ju`no vo}e 140 - 400
orasi 800 - 900
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 80 - 100
pili}i 370
jaja 9 - 13
kajmak 400 - 700
sir 300 - 400
pr{uta 1.300 - 1.600
slanina 400 - 900
suxuk 800 - 900
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici 190 - 210
prasi}i 170 - 180
ovce 110 - 120
jagwad 220 - 250
p{enica 33
je~am 33
kukuruz 33
RIBA
{aran 380
pastrmka 435
fileti soma 279
tolstolobik 285
Institut za vo-
}arstvo je, kao i
prethodnih go-
dina, pripre-
mio bogat asortiman sad-
nog materijala za sezonu
2012/2013. Za prodaju je
pripremqeno izme|u 80 i
90 hiqada drvenastih sad-
nica, a od jagodi~astog vo-
}a, konkretno maline, oko
300.000 i kupine 15-20
hiqada sadnog materijala.
Prema re~ima Branka Jo-
vanovi}a, rukovodioca ra-
sadni~ke proizvodwe, iako
je prodaja po~ela tek kra-
jem pro{le sedmice,
intersovawe za sadnice je
veliko. Izuzetno uspe{na
prodaja sadnog materijala
u Institutu za vo}arstvo
govori da su vo}ari, ne sa-
mo ~a~anskog kraja, ve} i
~itave Srbije svesni
~iwenice da zdrav, odno-
sno sertifikovan sadni
materijal obezbe|uje veoma
uspe{nu proizvodwu.
Kada je re~ o drvena-
stom vo}u, najve}e
interesovawe vlada za sad-
nice {qive, vi{we,
tre{we, duwe i jabuke. U
prethodnom periodu su iz-
uzetno aktuelne i tra`ene
bile sadnice {qive, zbog
adekvatne cene i izvoza
ovog vo}a na tr`i{te Ru-
ske Federacije.
- Aktuelne su {qive,
tre{we, vi{we, jabuke,
duwe, ali i maline, iako je
ove godine bila velika su-
{a i lo{a cena. I pored
ovogodi{weg lo{eg roda
velika je potra`wa za sad-
nicama maline, ne samo u
Srbiji, ve} i u Bosni. Naj-
ve}e interesovawe ve} tra-
dicionalno vlada za sad-
nice {qive ~a~anskih sor-
ti, koje su ove godine bile
aktuelne u proizvodwi i
plasmanu na doma}em i
inostranom tr`i{tu. Sve
ove vo}ne vrste mogu da se
gaje na na{em podru~ju i
donose visoke prinose - ka-
`e Branko Jovanovi}.
Velike koli~ine sadnog
materijala posledwih go-
dina se prodaju uglavnom
poznatim kupcima,
ozbiqnim proizvo|a~ima
iz op{tina Prijepoqe,
Kosjeri}, U`ice, Priboj.
- Cene sadnica su vi{e
nego pro{le godine za 10
do 20 odsto, u zavisnosti
od kretawa kursa evra.
Sadnice {qive prodaju se
za 280 dinara, a jabuke za
230. Cena standardnog ma-
terijala duwe je 260, dok je
sertifikovana sadnica
ovog vo}a 360 dinara. Za
veoma tra`ene tre{we, kao
i za sadnica vi{we, treba
izdvojiti 360 dinara. Cena
standardne sadnice mali-
ne, miker i vilamet, je 45
dinara. Dvogodi{wa sad-
nica oraha je 1.700 dinara.
Ali, orah se sadi od 100 do
120 sadnica po hektaru -
obja{wava Branko Jovano-
vi}.
Poznato je da
stru~waci Instituta za
vo}arstvo ponudu sadnog
materijala za svaku sezonu
prilago|avaju tr`i{nim
kretawima i novim tren-
dovima u vo}arskoj
proizvodwi. Jovanovi}
podse}a da se sadnice vo}a-
ka mogu saditi nakon zavr-
{etka vegetacije, od kraja
oktobra, pa do “kretawa”
vegetacije u prole}e, pod
uslovom da je temperatura
iznad 0 stepeni. Jesewa
sadwa ima niz prednosti
nego prole}na, jer se u toku
zime, pri povoqnim tempe-
raturama korenov sistem
aktivira i po~ne sa
obnavqawem, tako da sad-
nice posa|ene u jesen imaju
sigurniji prijem i ve}i
porast, naro~ito ako nije
obezbe|eno zalivawe u su-
{nim godinama. Sadnice
vo}aka je boqe saditi ~ak i
u decembru i januaru, uko-
liko vremenski uslovi do-
zvole, nego u prole}e, isti-
~e Jovanovi}.
Pripremu zemqi{ta za
sadwu treba obaviti
rigolovawem ili dubokim
orawem. Pre toga je
po`eqno obaviti meliora-
tivno |ubrewe stajwakom i
mineralnim |ubrivima.
Na strmim terenima i ma-
lim parcelama sadwa se
mo`e vr{iti i bez pret-
hodnog orawa u
pripremqene jami}e, ~ija
veli~ina treba da bude
{to ve}a, da bi u prvim go-
dinama korenov sistem
imao dobre uslove za raz-
voj.
Kad se zemqi{te slegne
i usitni, mo`e se pristu-
piti razmeravawu i sadwi.
Razmak sadwe zavisi od
vo}ne vrste, podloge i pla-
niranog sistema gajewa,
ka`e Branko Jovanovi}.
N. R.
Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede donelo je odluku da se sva poqo-
privredna gazdinstva stavqena u pasivan status zbog dospelih, a neizmirenih kredita, na osno-
vu Uredbi Podsticawe poqoprivredne proizvodwe putem kreditne podr{ke kroz subvencioni-
sawe dela kamate iz 2011. i 2012. godine, budu vra}ena u aktivan status do 1. decembra 2012.
Na osnovu ove odluke poqoprivrednici koji su bili u pasivnom statusu dobi}e mogu}nost da
podnesu zahteve za subvencije.
Nakon 1. decembra 2012. poqoprivredna gazdinstva koja ne otplate dospele kredite ili koji-
ma reprogram ne bude odobren, bi}e vra}ena u pasivan status.
ZDRAVA SADNICA,
USPE[NA PROIZVODWACene vi{e nego pro{le godine za 10 do 20 odsto
Branko Jovanovi},
rukovodilac rasadni~ke proizvodwe
SUBVENCIJE
ZA PASIVNA
GAZDINSTVA
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
LEKARI PROSLAVILI SVOJU SLAVU CRVENI KRST ^A^AK PROSLAVIO SLAVU
SVETI KOZMA I DAMJAN
POVODOM SVETSKOG DANA BORBE PROTIV SIDE
13ZDRAVSTVO
Crveni krst ^a~ak
je u sredu prosla-
vio slavu Sveti
Kozma i Damjan uz pred-
stavnike lokalne samou-
prave, direktore javnih
preduze}a i mnoge druge go-
ste. U svojoj tradiciji du-
goj 136 godina Crveni krst
se trudi da na sve na~ine
pomogne ugro`enim poje-
dincima, istakla je sekre-
tarka Biqana Davidovi}:
- Danas zajedno re`emo
slavski kola~, palimo sve-
}u i molimo se za zdravqe
svih na{ih {ti}enika, ko-
jih je 628. Treba jo{ jednom
da se podsetimo {ta smo
uradili, a {ta nam tek
predstoji. I slavu
proslavqamo radno, jer je
deo ekipe Crvenog krsta na
terenu.
Davidovi}ka je istakla
da Crveni krst nema neiz-
mirenih obaveza prema
dobavqa~ima i jo{ uvek
posti`e redovnu isplatu
plata svim zaposlenima.
Ispred Grada, na slavu
Crvenog krsta do{li su
gradona~elnik Vojislav
Ili} i wegov zamenik Ra-
denko Lukovi}, i tom pri-
likom obe}ali da }e nared-
ne godine po~eti radovi na
objektu u Ulici vojvode
Stepe, namewenom za Na-
rodnu kuhiwu i adaptacija
Kolektivnog zdravstvenog
centra.
Potpredsednica Uprav-
nog odbora Crvenog krsta
dr Nada Lazovi} istakla je
da je Crveni krst uvek pri-
sutan da podr`i razne ma-
nifestacije u vezi sa
zdravqem koje organizuju
Zdravstveni centar i Za-
vod za javno zdravqe.
- Crveni krst poma`e
onima koji nemaju dovo-
qno, ali i onima koji ima-
ju da usmere svoj vi{ak
sredstava onima kojima je
potrebno. Veliko broj
qudi se hrani u Narodnoj
kuhiwi, `ao mi je {to ima
toliko ugro`enog naroda,
ali sutuacija je takva, a mi
smo tu da im pomognemo.
Trudimo se da pomognemo i
deci u {kolama koja su
ugro`ena, da animiramo
mlade da se ukqu~e u razne
aktivnosti. Pozivam sve
qude dobre voqe, koji ima-
ju i mogu, da pomognu dru-
gima i da se obrate Crve-
nom krstu - rekla je dr La-
zovi}.
I. R.
Centar za kontrolu i prevenciju bole-
sti ZZJZ ^a~ak organizova}e slede-
}eg petka, 23. novembra, na Gradskom trgu
od 16 do 18 ~asova, besplatno javno testi-
rawe na HIV. Kao i do sada, Centar na
ovaj na~in, obele`ava 1. decembar, Svet-
ski dan protiv HIV-a i side. U ovoj akci-
ji u~estvuju i nevladina organizacija
“Asocijacija Duga” iz [apca i volonteri
Crvenog krsta ^a~ak. I. R.
Muzika je od pam-
tiveka mo}an
“alat” za isce-
qewe du{evnih i telesnih
tegoba, uspostavqawe du-
hovne i emotivne ravnote-
`e i op{teg sklada.
TELO KAO MUZI^KI
INSTRUMENT
Svaka }elija na{eg tela
vibrira odre|enom fre-
kvencijom, zapravo, ceo
na{ organizam proizvodi
odre|enu melodiju. Ukoli-
ko u toj melodiji vlada
harmonija, zdravi smo,
ukoliko we nema - nismo.
Tu se krije potencijal za
le~ewa muzikom. Na{ or-
ganizam mo`e se posmatra-
ti i kao instrument koji je
neophodno dobro “na{ti-
movati”, onako kao {to se
{timuju klavir ili gita-
ra. Na{i mo`dani talasi
poslu{no reaguju na svaku
frekvenciju koju primaju.
Kako je zvuk vibracija, on
}e delovati na sve delove
na{eg bi}a na fizi~kom,
emocionalnom i duhovnom
nivou. Muzikom se mogu
ciqano le~iti razli~ite
bolesti i tegobe, ali i
podsticati kreativnost i
smawewe stresa. Drugim
re~ima, muzika povoqno
deluje na ja~awe imuniteta
i oporavak nakon bolesti.
Poznato je da slu{awe mu-
zike podsti~e lu~ewe en-
dorfina, hemijskog jediwe-
wa poznatog i kao „hormon
sre}e”, jer popravqa
raspolo`ewe i uspe{no
uklawa bol.
„DOKTOR” MOCART
Kada se govori o zan-
imqivostima u vezi sa mu-
zikom, nemogu}e je ne pome-
nuti „Mocartov efekat’’,
odnosno fenomen pozitiv-
nog efekta Mocartovih
muzi~kih kreacija na na{
um. Veliki broj uglednih
nau~nika, na osnovu broj-
nih eksperimenata, potvr-
dio je da wegova muzika
harmonizuje aktivnosti le-
ve i desne hemisfere na{eg
mozga. Na taj na~in, Mo-
cartova muzika opu{ta,
podsti~e kreativnost i
motivaciju, poboq{ava
koncentraciju i sposob-
nost razmi{qawa. Muzika
salcbur{kog ~uda od dete-
ta, ne samo {to godi uhu i
{titi od pogubnih uticaja
stresa, nego i vrlo podsti-
cajno deluje na jasno}u
izra`avawa i sposobnost
dono{ewa intuitivnih
zakqu~aka. Istra`ivawa
sprovedena na laborato-
rijskim `ivotiwama, usta-
novila su da su mi{evi ko-
ji su slu{ali Mocarta, br-
`e i lak{e pronalazili
izlaz iz lavirinta, od
onih koji su isti zadatak
obavqali u ti{ini ili su
bili izlo`eni nekoj drugoj
muzici ili buci.
Najzanimqivije je da su se
mi{evi koju su Mocartovu
muziku slu{ali jo{ dok su
bili u utrobi, nakon dola-
ska na svet pokazali dale-
ko inteligentniji i
snala`qiviji od onih koji
tu privilegiju nisu imali.
Ovo saznawe mo`e se pri-
meniti i na qudsku popu-
laciju - budu}e majke ne}e
pogre{iti ukoliko u toku
trudno}e slu{aju Mocar-
tove sonate.
DREVNE METODE
Trebalo bi podsetiti
na neke drevne metode –
le~ewe putem zvuka gonga,
odnosno zvu~nih vibracija
tibetanskih zdela. I jedno
i drugo stvaraju vibracije
koje blagotvorno deluju na
um i telo vra}aju}i mu pr-
vobitnu ravnote`u. Na taj
na~in mogu se otkloniti
brojne telesne i duhovne
blokade, bol, stres, straho-
vi, ali i stvoriti pozi-
tivne emocije.
Kineski zvon~i}i, vise-
}i predmeti od bambusa,
metalnih cev~ica ili
{koqki pri strujawu va-
zduha proizvode prijatan
zvuk.
Preporu~qivo je dr`a-
ti ih u stanu, ku}i, vrtu
ili u radnom prostoru, jer
ne`ni tonovi koje nasu-
mi~no proizvode, uklawaju
stres i umawuju teskobu,
istovremeno, donose ose}aj
mira i prijatnosti. Tako-
|e, veruje se da wihov zvuk
uklawa negativne energije
iz prostora.
I. R.
MELODIJE KOJE [TITE ZDRAVQE MUZIKOM PROTIV STRESA
Muzika, posebno klasi~na, povoqno uti~e i na
biqni i `ivotiwski svet. Ustanovqeno je da biqke
pod uticajem muzike br`e rastu, a krave daju vi{e
mleka. Toskanski vinogradar Karlo Kiwoci je 2001.
godine u potrazi za ekolo{kim na~inom za{tite lo-
ze od {teto~ina, koristio muziku. U svoj veliki vi-
nograd postavio je zvu~nike i vinovu lozu izlo`io
klasi~noj muzici i primetio da je gro`|e br`e sa-
zrelo.
Tim povodom, 2006. godine grupa stru~waka sa
firentinskog poqoprivrednog fakulteta sprovela
je istra`ivawe u kojem su Kiwocijevi zakqu~ci i
nau~no potvr|eni.
MUZIKA ZA BIQKE
UVEK SPREMNI
DA POMOGNU
BESPLATNO TESTIRAWE NA HIV
MOLIMO SE ZA
BOQA VREMENA
Rezawem slavskog kola~a
u ~a~anskoj Crkvi, a
kasnije koktelom u klubu
“Velvet” lekari ^a~ka
obele`ili su u sredu svoju
slavu Svete Vra~eve. Od
2002. godine, svake godine
se kao doma}ini smewuju
Srpsko lekarsko dru{tvo
i Udru`ewe privatnih le-
kara i stomatologa, a ove
godine je doma}in bio sto-
matolog Nenad Mojsilo-
vi} ispred Srpskog lekar-
skog dru{tva.
Doktor Mojsilovi} je,
~estitaju}i slavu svojim
kolegama, podsetio da je
protekla godina, kao i u
svim sferama dru{tva, bi-
la te{ka i za zdravstvo.
- Materijalna situaci-
ja je te{ka u celoj zemqi i
u skladu sa tim se i mi po-
na{amo. U stomatologiji
je do{lo i do reformi, ko-
je dosta nepovoqno uti~u
na neke zaposlene. Kako }e
se to zavr{iti, niko ne
zna. Pacijenti ne treba ni-
{ta da osete, a to je veoma
te{ko. Nadamo se nekom
boqem vremenu i molimo
se danas da ono do|e {to
pre - rekao je dr Mojsilo-
vi}.
Slede}e godine doma}in
lekarske slave bi}e dr sto-
matologije Mi{ko Jovano-
vi}, predsednik Udru`ewa
privatnih lekara i stoma-
tologa. I. R.
14 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEZDRAVSTVO
Specijalna bolnica
“Merkur” iz
Vrwa~ke Bawe, koja
je jo{ 2008. godine postala
prvi Nacionalni eduka-
tivni centar za obolele od
{e}erne bolesti, kao prva
ustanova takvog tipa u
Evropi, organizovala je
niz manifestacija povo-
dom 14. novembra, Svet-
skog dana borbe protiv di-
jabetesa. Pod motom da na
{e}ernu bolest treba mi-
sliti 365, a ne samo jedan
dan u godini, endokrino-
lozi i stru~ni timovi ove
renomirane zdravstvene
ustanove su, imaju}i u vidu
i ~iwenicu da ova bolest
sve ~e{}e poga|a mla|u po-
pulaciju, tokom ~itave
sedmice organizovali niz
savetovawa, predavawa,
prakti~nih demonstraci-
ja. U osnovnim i sredwim
{kolama odr`ali su pre-
davawe na temu Zna~aj
zdrave ishrane i fizi~ke
aktivnosti, sa osnovcima
u~estvovali u trci “Sa
Merkurom do zdravqa”, a
za u~enike sredwih {kola
organizovali likovne kon-
kurse i za najboqe u~esni-
ke obezbedili prigodne
nagrade.
Gra|anima i posetioci-
ma Vrwa~ke Bawe bilo je
omogu}eno da na Izvorima
mineralnih voda besplat-
no izmere nivo {e}era u
krvi, a gostima “Merkura”
da prisustvuju javnim ~a-
sovima kuvawa i pripremi
jela prilago|enim dijabe-
ti~arima. Za goste su, u
ovoj sedmici progla{enom
“nedeqom dijabetesa”, or-
ganizovane i jutarwe
{etwe Bawom, jutarwe ve-
`be u prirodi i popodnev-
ne ve`be u bazenima.
Glavni endokrinolog
Specijalne bolnice “Mer-
kur” dr Dragana @ivoji-
novi} isti~e ~iwenicu da
je dijabetes vrlo slo`ena
bolest, ~ije je le~ewe veo-
ma zahtevno, dugotrajno i
za pacijente i dr`avu izu-
zetno skupo. Upravo zbog
toga boravak u “Merkuru”,
kao Nacionalnom eduka-
tivnom centru, ima velike
prednosti, jer se i eduka-
cija, prevencija i le~ewe
obolelih sprovode na jed-
nom mestu, pod svakodnev-
nom kontrolom stru~nog
tima, sastavqenog od leka-
ra razli~itih specijalno-
sti, i {to je jo{ va`no, u
relativno kratkom vre-
menskom periodu. Da su se
u sve te prednosti i pogod-
nosti koje obezbe|uje Spe-
cijalna bolnica uverili
brojni bolesnici, svedo~i
podatak da godi{we vi{e
od 10.000 pacijenata, na-
kon boravka u “Merkuru”,
zna~ajno unapredi svoje
zdravqe. Rezultati eduka-
cije su, na primer, pokaza-
li da je kod 3,24 odsto pa-
cijenata iskqu~ena insu-
linska terapija, kod 70 od-
sto je poboq{ana glikore-
gulacija, da je 25 odsto ko-
rigovalo dozu insulina i
da je ~ak 95 procenata po-
laznika {kole za obolele
od dijabetesa prihvatilo
mere, ~iji je ciq zdrav-
stveno odgovorno
pona{awe.
M. N.
BROJNE AKTIVNOSTI SPECIJALNE BOLNICE „MERKUR“ POVODOM
SVETSKOG DANA BORBE PROTIV DIJABETESA
Osobe obolele od {e}erne bolesti, starije od 18
godina i koje su na terapiji insulinom, imaju pravo
na petodnevno le~ewe u “Merkuru”, jednom u sedam
godina, o tro{ku Republi~kog fonda za zdravstveno
osigurawe. Neophodno je da uput izabranog lekara i
medicinsku dokumentaciju dostave lekarskoj komi-
siji RFZO, koja }e im izdati overeno mi{qewe o
upu}ivawu na takozvanu produ`enu rehabilitaciju.
Potom se o terminu boravka u Specijalnoj bolnici
mogu informisati svakog radnog dana, od 7 do 14,30
~asova, putem telefona 036/618-870.
SVE NA JEDNOM MESTU
KAKO STI]I U „MERKUR“
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
OBELE@EN DAN BORBE PROTIV [E]ERNE BOLESTI
15ZDRAVSTVO
Na Svetski dan dija-
betesa, pod sloga-
nom “Preuzmi kon-
trolu dijabetesa”,
stru~waci su upozorili da
se broj obolelih pove}ava.
U Srbiji sa ovom bole{}u
`ivi vi{e od pola milio-
na qudi, a na ~itavoj pla-
neti, svakih deset sekundi
jedna osoba umre od bole-
sti ~iji je uzrok dijabetes.
Stru~waci upozoravaju da
}e svako tre}e dete ro|eno
od 2000. godine oboleti od
dijabetesa, kao i da se sva-
ke godine 3,8 miliona
smrtnih slu~ajeva mo`e
pripisati dijabetesu.
Stru~waci naro~ito
apeluju na podizawe svesti
o zna~aju prevencije dija-
betesa, kao i merama neop-
hodnim za rano otkrivawe
i kontrolu ove bolesti.
Pacijent, isti~u, treba da
bude aktivno ukqu~en u
proces le~ewa, jer u su-
protnom i najboqi lekovi
ne}e biti od pomo}i.
ANIMIRANI ^A^ANI
Zahvaquju}i Dru{tvu
dijabeti~ara ^a~ak i u na-
{em gradu je adekvatno
obele`en Dan borbe pro-
tiv {e}erne bolesti. Pre-
ma re~ima Biqane Vasoje-
vi}, sekretara Dru{tva,
aktivnosti kojima je Dru-
{tvo obele`ilo ovaj dan,
podeqene su na decu dijabe-
ti~are, zdravu populaciju
i odrasle koji su oboleli
od {e}erne bolesti.
U ponedeqak je u pro-
storijama Dru{tva, dr Ra-
da Petrovi} odr`ala pre-
davawe na temu “Prava edu-
kacija za sve”, a nakon pre-
davawa organizovana je
{etwa na igrali{tu koje
se nalazi pored prostorija
Dru{tva. [etwa je treba-
lo da podseti koliko je fi-
zi~ka aktivnost bitna za
le~ewe {e}erne bolesti.
Nakon {etwe, deca i
roditeqi su razmenili is-
kustva o zdravom na~inu
ishrane, uz konzumirawe
hrane koje su sami pripre-
mili i doneli.
U sredu, na Svetski dan
borbe protiv {e}erne bo-
lesti, Dru{tvo je svoju ak-
tivnost posvetilo zdravoj
populaciji. Naime, u “Ro-
da centru”, od 11 do 14 ~a-
sova, svi zainteresovani
sugra|ani mogli su da iz-
mere nivo {e}era u krvi, a
partneri u ovoj akciji bi-
li su Preventivni centar
i Zavod za za{titu javnog
zdravqa.
- Uz to, posetioci su
mogli izmeriti i krvni
pritisak, visinu i te`inu.
Akcije poput ove su veoma
dobro pose}ene i zna~ajne,
jer se tokom wih otkrije do
13 odsto novih dijabeti~a-
ra - ka`e Biqana Vasoje-
vi}.
U ~etvrtak je u prosto-
rijama Dru{tva za borbu
protiv dijabeta, dr Du{i-
ca [uluburi} odr`ala
predavawe nameweno odra-
slim osobama koje boluju
od {e}erne bolesti. Nakon
predavawa organizovana je
radionica o upotrebi apa-
rata za merewe nivoa {e}e-
ra u krvi, a ~itava manife-
stacija je zatvorena tradi-
cionalnim {ahovskim tur-
nirom.
„PRAKTI^NA
DIJABETOLOGIJA”
- ADEKVATNI
PRIRU^NIK
Povodom Dana borbe
protiv {e}erne bolesti,
stru~waci su podsetili o
~emu sve dijabeti~ari tre-
ba da vode ra~una. Osim re-
dovnog uzimawa terapije,
lekari savetuju obolelima
od {e}erne bolesti da pro-
mene na~in `ivota. Neki
od saveta su da dijabeti~a-
ri beli hleb zamene ra`a-
nim, beli pirina~ inte-
gralnim, a da krompir i
testenine, koje ina~e podi-
`u {e}er u krvi, konzumi-
raju u mawim koli~inama.
O ovim, ali i mnogim dru-
gim savetima, dijabeti~a-
ri mogu da pro~itaju u
kwizi dr Vlada Veli~ko-
vi}a “Prakti~na dijabeto-
logija”. Dr Veli~kovi} je
poznato ime u endokrino-
logiji, a kroz svoj rad sa
pacijentima, naro~ito se
posvetio onima koji boluju
od dijabeta i iznalazio na-
~ine o tome kako da im po-
mogne. Jedan od tih na~ina
je i wegova posledwa
kwiga, odnosno kako on ka-
`e “priru~nik za dijabeti-
~are”. U kwizi “Prakti~-
na dijabetologija” mo`e se
pro~itati o istorijatu ove
bolesti, o tome kako je ot-
kriti, kako je uspe{no le-
~iti, kako uzimati lekove,
tablete, insulin... Tako|e,
mogu se prona}i i detaqi o
tome kako negovati stopa-
lo, na koji na~in odr`ava-
ti higijenu bolesnih oso-
ba, kako koristiti insu-
lin, kako vr{iti samokon-
trolu {e}erne bolesti i
mnogi drugi medicinski
saveti neophodni osobama
obolelim od dijabeta. I. R.
RECEPTI ZA DIJABETI^AREPovodom Dana borbe protiv {e}erne bolesti, izdvajamo tri recepta za dija-
beti~are iz kwige "Ishrana i kuvar za dijabeti~are" dr Vlada Veli~kovi}a.
TORTA OD JABUKA
Margarin - tri ka{ike
Fruktoza - tri ka{ike
Bra{no - jedna ~a{a
Pra{ak za pecivo - jedna ka{i~i-
ca
Soda bikarbona - pola ka{i~ice
Cimet - jedna ka{i~ica
Oqu{tene jabuke - 1,5 ~a{a
Orah - osam jezgri
Suvo gro`|e - dve ka{ike
Priprema:
Margarin penasto umutiti sa
fruktozom. Izme{ati bra{no,
pra{ak za pecivo i sodu bikarbo-
nu. Jabuke o~istiti, oqu{titi i
skuvati. Kada se skuvaju, izgwe~iti
na sitno i izme{ati sa margari-
nom. Dodati gro`|e i orahe i pe}i
u podmazanom plehu oko 45 minuta.
Slu`iti posuto cimetom.
VITAMINSKI HLEB
Bra{no polubelo - jedna ~a{a
Bra{no ra`ano - jedna ~a{a
Heqdino bra{no - jedna ~a{a
Ovsene pahuqice - pola ~a{e
Voda - tri ~a{e
So - jedna ka{i~ica
Fruktoza - pola ka{i~ice
Sve` kvasac - jedno malo pako-
vawe
Uqe - dve ka{i~ice
Od ove koli~ine sastojaka dobija se jedan kilogram hleba.
Priprema:
Zamesite prvo malu koli~inu bra{na, soli, fruktoze i kvasca
mlakom vodom i ostavite da nado|e. Kada nado|e, izme{ajte sve
vrste bra{na i ovsene pahuqice, koje ste prethodno ostavili da
odstoje u mlakoj vodi i posolite jo{ malo. Tu smesu pome{ajte
sa kvascem koji je nado{ao, dolivaju}i po malo vode i mesite te-
sto. Ovo radite sa mlakom vodom da bi se hleb boqe sjedinio i
nado{ao. Sipajte testo u podmazan pleh i ostavite da nado|e.
Pecite na 200 stepeni oko jedan sat, dok hleb lepo ne porumeni.
SOS OD PARADAJZA
Paradajz - 250 gr
Bra{no - jedna ka{ika
Crni luk - jedna mala glavica
Fruktoza - pola ka{i~ice
So i mleveni biber na vrh no-
`a
Uqe - jedna ka{ika
Seckani per{un - jedna ka{i-
ka
Priprema:
Paradajz iseckati, ukuvati i
propasirati. Na uqu propr-
`iti bra{no (napraviti sve-
tlu zapr{ku), dodati pasirani
paradajz i sitno seckani luk i
malo vode, jednu {oqicu. Po-
soliti, dodati malo bibera i
seckani per{un i kuvati do
kqu~awa, uz stalno me{awe.
Dru{tvo dijabeti~ara u ^a~ku broji 1.250 ~lano-
va, od kojih su 75 deca.
- Aktivnosti kojima se bavimo tokom cele godi-
ne su merewe nivoa {e}era u krvi i krvnog pritiska,
svakog utorka i ~etvrtka, u na{im prostorijama, od
8 do 10 ~asova. Radimo i na terenu u mesnim zajedni-
cama Palilula i Ko{utwak, na Qubi} keju u Klubu
penzionera, a imamo i ~este akcije ranog otkrivawa
i prevencije {e}erne bolesti tokom raznih javnih
manifestacija, kao {to su Kupusijada, Sabor truba-
~a, Sabor frula{a i mnoge druge. Te akcije obi~no
sprovodimo u saradwi sa Preventivnim centrom i
Zavodom za za{titu javnog zdravqa. Tako|e, svake
godine na{a deca besplatno odlaze u kamp - rekla je
Biqana Vasojevi}. Ona je istakla da su ~lanovi Dru-
{tva zainteresovani za edukaciju i da redovno pra-
te predavawa koja se organizuju, ali je pozvala i
ostale dijabeti~are koji nisu ~lanovi Dru{tva da
se prikqu~e, jer “dobra edukacija i {to ve}e znawe
o ovoj bolesti dovode do boqe regulacije bolesti i
smawewa komplikacija, kao {to su {log, infarkt,
slepilo...”
AKTIVNOSTI DRU[TVA DIJABETI^ARA
Skoro pola milio-
na qudi u Srbiji
boluje od dijabete-
sa, a oko 250.000 i
ne zna da boluje od
te bolesti, upozo-
rili su stru~waci
povodom
obele`avawa Dana
borbe protiv {e-
}erne bolesti, u
sredu 14. novembra
EDUKACIJA PACIJENATA
JE VEOMA BITNA
16 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEOBRAZOVAWE
- naglasila je Svetlana Jan~i}, zamenik
upravnika Narodne biblioteke Srbije
Sa namerom da u~enike upoznaju sa prirodom i na-
~inom rada Narodne biblioteke Srbije, ~a~an-
sku Gimnaziju su 8. novembra posetile Svetlana
Jan~i}, zamenik upravnika ove ustanove i Ivana Niko-
li}, na~elnik Odeqewa selektivne nabavke.
- Dolazimo iz institucije koja vr{i ~asnu du`nost
prikupqawa, ~uvawa i za{tite bibliote~ke gra|e za bu-
du}a pokolewa - kazala je Svetlana Jan~i}, predstavqa-
ju}i gimnazijalcima NBS.
U predavawu “Od Vozarevi}evog ~itali{ta do bibli-
oteke 21. veka”, ona je sa`ela 180 godina postojawa bi-
blioteke koja, budu}i od nacionalnog zna~aja, radi pod
patronatom dr`ave i na osnovu zakonske regulative.
Insistiraju}i na pro`imawu tradicije i savremenosti,
kao potvrdi identiteta i kulture naroda, Svetlana Jan-
~i} je podsetila da je ova ustanova utemeqena 1832. godi-
ne, kada je u tek oslobo|enoj Srbiji odlukom kneza Mi-
lo{a Obrenovi}a, a pod pokroviteqstvom wegovom bra-
ta Jevrema, u maloj kwi`ari Gligorija Vozarevi}a, kod
Kalemegdana, otvoreno ~itali{te. Kwige su stizale od
darodavaca, a radi popuwavawa fonda, nepismeni knez,
koji je o~igledno shvatao zna~aj kulture za napredak Sr-
bije, doneo je ubrzo i odluku o obaveznom primerku.
Pre nego {to je postala samostalna institucija Bi-
blioteka je izvesno vreme (1833 - 1838) pripadala [tam-
pariji u Kragujevcu i radila pri Ministarstvu prosve-
te. Za bibliotekara prvi je postavqen Filip Nikoli},
koji je Bibliotekom rukovodio od 1853. do 1856. godine,
da bi potom na weno ~elo dolazili \ura Dani~i}, Jan-
ko [afarik, Stojan Novakovi} ... Najdu`e, od 1903. do
1927. godine, wen upravnik je bio Jovan Tomi}. Vo|ena
vrsnim intelektualcima, ustanova se, naglasila je Sve-
tlana Jan~i}, razvijala po evropskim uzorima, a taj na-
predak je podrazumevao izrade kataloga, po~etak rada na
bibliografiji, uspostavqawe veza sa doma}im i stra-
nim kwi`arima i antikvarima, postavqawe temeqa za-
konodavstvu i sticawe samostalnog statusa. Uz sve to,
Biblioteka se borila za adekvatan prostor i nije uspe-
la da ga dobije sve do druge polovine pro{log veka.
U Prvom svetskom ratu (tada se nalazila u kapetan
Mi{inom zdawu) Narodna biblioteka je ostala bez zna-
~ajnog dela svog fonda, a u zemqu jo{ uvek nije vra}eno
sve {to je neprijateq u to vreme zaplenio. Drugi svetski
rat do~ekala je u zgradi na Kosa~in}evom vencu koja je u
bombardovawu 1941. godine sru{ena do temeqa. Nestalo
je sve ono {to je Vozarevi}evih dana popuwavano, popi-
sivano i ~uvano, a ostale su samo kwige koje su se zate-
kle kod ~italaca”, podsetila je zamenica upravnika.
Posle oslobo|ewa, Biblioteka ponovo staje na noge i
1947. godine biva otvorena za ~itaoce, u zgradi biv{eg
hotela “Srpska kruna”, a u savremeni, namenski gra|en
objekat na Svetosavskom platou, useli}e se tek 1973. go-
dine. Usledi}e “period intenzivnog razvoja” Bibliote-
ke, da bi wen fond danas imao 6.000.000 jedinica, a novo
vreme donelo je brojne inovacije, kao {to su elektron-
ski pristup gra|i, digitalizacija, nova odeqewa i sa-
vremena konzervatorska loboratorija. Prevashodni
ciq ove ustanove i qudi koji rade u woj jeste, naglasila
je zamenica upravnika, da svet informacija, sadr`an u
bibliote~kom fondu, u~ine {to dostupnijim korisni-
cima, odnosno da korisnika dovede u “sam centar zbi-
vawa”. E. V.
Kwiga "Ka
korisniku
sa inva-
liditetom" ( NBS,
2012) je, kako je
objasnila autorka
mr Dragana
Milunovi}, rezul-
tat saradwe koju je
ona, kao rukovodi-
lac Odseka za
pru`awe usluga
slepim i slabo-
vidim licima
Narodne bib-
lioteke Srbije,
prethodnih godina
ostvarila sa
zaposlenima u
javnim bib-
liotekama u na{oj
zemqi. Kwiga
sadr`i 100 pitawa
i odgovora vezanih
za pru`awe bibliote~kih usluga osobama sa inva-
liditetom i predstavqa "prakti~an i konkretan"
priru~nik za bibliotekare, kojima su, u skladu sa
zahtevima savremenog doba, kada se sve vi{e te`i
ukqu~ivawu invalida u sve sfere `ivota, veoma
potrebne obuke za rad sa hendikepiranim licima.
Promociju kwige, 13. novembra u {koli koja se
bavi obrazovawem dece ometene u mentalnom razvo-
ju, organizovala je Gradska biblioteka "Vladislav
Petkovi} Dis", koja je ove godine, uz podr{ku
Grada i Nacionalne slu`be za zapo{qavawe,
zapo~ela realizaciju javnog rada "Inkluzija
kwigom". Tokom protekla ~etiri meseca, podsetila
je direktorka Biblioteke Danica Ota{evi}, dva
lica, anga`ovana na javnom radu ( Jovana Me~anin
i Du{an Barali}) su, uz pomo} stalno zaposlenih
bibliotekara, uspostavili kontakt sa ustanovama
i organizacijama koje se bave brigom ili za{titom
osoba sa invaliditetom, kao i starih i nemo}nih
osoba, i zapo~eli program dostave bibliote~ke
gra|e na ku}ne adrese ili distribucijom preko
udru`ewa osoba sa hendikepom.
Predstavqawu kwige "Ka korisniku sa inva-
liditetom" i javnog rada "Inkluzija kwigom"
prisustvovali su zaposleni u [OSO "1. novem-
bar", ali i drugih obrazovnih ustanova u gradu. U
programu koji je prethodio promociji u~estvovali
su u~enici [OSO "1. novembar" i slabovida pes-
nikiwa Ivana Veli~kovi}.
E. V.
PREDSTAVNICI NARODNE BIBLIOTEKE U POSETI GIMNAZIJI
U [OSO „1. NOVEMBAR“ PREDSTAVQENA KWIGA „KA KORISNIKU
SA INVALIDITETOM“
KORISNIK JE U CENTRU ZBIVAWA
PRAKTI^AN PRIRU^NIK
ZA BIBLIOTEKARE
Kako nam se zima bli`i,
mladi u ^a~ku imaju ja-
ko malo mogu}nosti da
kvalitetno provode slobodno
vreme. Napoqu je hladno, na{
grad nema zatvoren bazen, nema
bioskopa, a fiskulturne sale
napla}uju iznajmqivawe. Ve}i-
na mladih zato svoje slobodno
vreme provodi za ra~unarom na
sajtovima, kao {to su Facebook
i Youtube ili igraju igrice.
Ali internet ne mora biti ne-
gativna zabava ako se koristi
na pravi na~in. Primer za to je
na{ sugra|anin Petar, student
koji slobodno vreme, kao ve}ina
mladih, provodi za ra~unarom,
ali na kvalitetan na~in. Nai-
me, Petar je, koriste}i inter-
net, sam nau~io osnove audio i
video monta`e, {to je kasnije
usavr{io, i danas, iako samouk,
ispravqa gre{ke koje
~ine iskusni monta`e-
ri koji postavqaju vi-
deo spotove na{ih ve-
likih muzi~kih zvezda
na Youtube. Petru je ovo
znawe ~ak pomoglo da se
zaposli i danas radi
poslove monta`e na jed-
noj televiziji.
- Oduvek su me zani-
mali video spotovi, in-
teresovalo me je kako
qudima uspeva da uklo-
pe sliku i zvuk, kako
prave odre|ene efekte i
kako to na kraju izgleda
savr{eno. Okolini je
najpre bilo ~udno kada
su videli da sam po~eo
sam da montiram snimke, jer su
navikli da omladina obi~no
“visi na fejsu”, kako oni ka`u.
Na kraju su se odu{evili kada
su videli rezultate mog rada -
ka`e Petar, koji je spojio lepo
i korisno i danas znawe koje je
stekao na internetu, koristi na
poslu.
Internet je pun korisnih,
zanimqivih mogu}nosti, mo`e-
te na}i mno{tvo programa i
informacija. Ako ste prinu|e-
ni da svoje slobodno vreme u
ovim hladnim danima provodi-
te u svojim domovima za ra~una-
rom, potrudite se da to vreme
provedete kvalitetno i nau~ite
ne{to novo {to }e vam koristi-
ti u `ivotu.
Sa{a Pe{i}
KAKO DA MLADI
KVALITETNO PROVODE
VREME ISPRED RA^UNARA
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 17KULTURA
Nagrada “Skender Kule-
novi}” na 40.
Kwi`evnim susretima u
Prijedoru na Kozari, dodeqena
za najboqu kwigu pesama na srp-
skom jeziku u 2012. godini, pri-
pala je kwizi “Moji ro|aci iz
doline cve}a” Dobrice Eri}a, u
izdawu IK “Legenda” iz ^a~ka.
Kwigu ~ini izbor pesama za od-
rasle, a objavqena je povodom 55.
godina od objavqivawa prve pe-
sme Dobrice Eri}a “Svitak” u
“^a~anskom glasu” 1957. godine,
~ime je i na{ list bio deo povo-
da za zna~ajnu godi{wicu “le-
gende srpskog pesni{tva koja
hoda”. IK “Legenda”, vlasnika
Dragana Biser~i}a, i ove godi-
ne je tradicionalno svoja
izdawa predstavila na 57. Beo-
gradskom me|unarodnom sajmu
kwiga, a Dobrica Eri} je potpi-
sivao svoju kwigu na {tandu
svog ~a~anskog izdava~a, pri-
dru`ili su mu se i Qubivoje
R{umovi}, Marko Lopu{ina,
Oskar Frajzinger, Mi}a Milo-
vanovi} i drugi. U Eri}evim
izabranim pesmama brojni su
stihovi posve}eni ^a~anima,
Moravi i drugim lokacijama
ovog grada. Me|u tri Milana
opevan je Milan \okovi} i na{
list, “^a~anska balada” posve-
}ena je Milutinu Jakovqevi}u,
u jednoj doziva restoran “Prole-
}e”...
Posebnu pa`wu na sajmu iza-
zvali su novi naslovi “Legen-
de”, kojih je bilo tridesetak.
Me|u wima su romani na{eg su-
gra|anina Milutina Mi}e Mi-
lovanovi}a, obnovqeno izdawe
kwige “^uvari mitskog stada” i
novi roman, “Blagosloveni i
prokleti” sa kojim }e izdava~
konkurisati ove godine za
NIN-ovu nagradu. U istoj edi-
ciji “Mala klasi~na bibliote-
ka” objavqena je i kwiga “Mli-
nar koji je zavijao kao vuk”, naj-
~itanijeg savremenog finskog
pisca Arto Pasilina, prvi put
plasiranog kod nas u prevodu
^edomira Cvetkovi}a, prevede-
nog na 46 jezika sa milionskim
tira`ima i presti`nim ino-
stranim nagradama, tako|e auto-
ra deset ekranizovanih romana.
U biblioteci “Specijalna
izdawa” objavqeno je 14 naslova
me|u kojima je najtra`enija bila
kwiga Sa{e Simonovi}a “Laku
no}, Nina”, autor je poznat ~i-
tala~koj publici po romanima
“Kosovo, jedna qubavna pri~a”
i “Krovovi od papira”.
IK “Legenda” je nastavila sa
tradicijom da objavquje dela
doma}ih autora, pa su se me|u
novim izdawima na{le i pesme
Borisa Kapetanovi}a u kwizi
“Homer za ra~unarom”, vicevi o
^aku Norisu “^etiristotine
udaraca” ~a~anskog autora, koji
se potpisao pod pseudonimom
kao Xef Bratis. Iako je pose}e-
nost Sajmu kwiga, na kome je ovaj
izdava~ prisutan ve} 15 godina,
bila mawa nego ranijih godina,
u “Legendi” su zadovoqni kako
su predstavili svoja nova
izdawa i grad iz koga dolaze, re-
kao je Dragan Biser~i}, vlasnik
izdava~ke ku}e koja istrajava u
vremenu kada se sve vi{e pi{e, a
sve mawe ~ita.
Z. L. S.
@iri 18. Susreta bibli-
ografa Srbije, odr`a-
nog 9. novembra u In-
|iji, dodelio je Mariji Orbo-
vi}, bibliotekaru-savetniku Za-
vi~ajnog odeqewa Gradske bi-
blioteke “Vladislav Petkovi}
Dis” iz ^a~ka, nagradu “Du{an
Pankovi}” za trajan doprinos
unapre|ewu srpske bibliogra-
fije. Organizator Susreta bi-
bliografa, koji ~uvaju uspomenu
i nose ime ~uvenog istra`iva~a
dr Georgija Mihailovi}a, je Na-
rodna biblioteka “\or|e Nato-
{evi}” iz In|ije, a od ove godi-
ne, ovo presti`no priznawe
nameweno bibliografima Srbi-
je nozi naziv “Du{an Panko-
vi}”, po jo{ jednom zna~ajnom
bibliotekaru i bibliografu.
Inicijativa za dodelu ove na-
grade potekla je iz ~a~anske Bi-
blioteke, ku}e u kojoj Marija
Orbovi} ve} decenijama radi i
istra`uje. Ovo nije prvo veliko
priznawe ~a~anskoj bibliote-
karki. Dru{tvo bibliotekara
Srbije dodelilo je Mariji Or-
bovi} 2008. godine Povequ za
doprinos unapre|ewu bibliote-
karstva.
Iz obrazlo`ewa predloga na-
grade, koje je na sve~anom skupu u
In|iji pro~itala direktorka
~a~anske Biblioteke Danica
Ota{evi}, mogu}e je sagledati
kako sa bibliotekarima, koji
vrsno rade svoj posao, nadrasta-
ju lokalne okvire i ustanova i
sredina u kojoj rade. Tako je Du-
{an Pankovi} dobio svog do-
slednog i posve}enog nasledni-
ka, {to potvr|uje i obrazlo`ewe
bilbiotekara Olivere
Nedeqkovi} “skra}eno” na tri
stranice, istakla je Ota{evi}-
ka. Bibliografije su putokazi,
temeqne ~itanke, smernice svez-
nawa o pojedinim pojavama i
li~nostima. Marija Orbovi},
skroman i po`rtvovani istra-
`iva~, poznata je uskom krugu
bibliografa Srbije. Pod wenim
imenom u evidenciji Narodne
biblioteke Srbije nalazi se 80
jedinica, a sigurno ih je vi{e.
Nagra|ena bibliotekarka pot-
pisuje 11 kwiga, osam kataloga
izlo`bi i vi{e desetina radova
u kwi`evnim i stru~nim ~aso-
pisima i tematskim zbornici-
ma. Vi{e od 100 bibliografskih
jedinica, do kojih je Orbovi}ka
do{la, dragocena su dopuna
izdawu “Srpska bibliografija.
Kwige 1868-1941”. U taj kontekst
spada i pojava kwige “Kupa~ica
i zmija” 2003. godine sa 27 pri-
povedaka Danice Markovi}, za
koju se verovalo da je pesnikiwa
sa tek dve poznate pri~e. Marija
Orbovi} je u periodici otkrila
ovih 27 pripovedaka, koje su Da-
nicu Markovi} svrstale u sam
vrh proznih pisaca s po~etka 20.
veka.
Z. L. S.
NAGRA\ENA KWIGA DOBRICE ERI]A U IZDAWU ^A^ANSKE IK „LEGENDA“
MARIJI ORBOVI] DODEQENA NAGRADA „DU[AN PANKOVI]“
POLA VEKA PRVE PESME
OBJAVQENE U „^A^ANSKOM GLASU“
Kwiga nastala povodom 55
godina od objavqivawa prve
pesme „Svitak“ u „^a~anskom
glasu“ 1957. godine
NAJZNA^AJNIJA ISTRA@IVAWA
Od 16 bibliografija, koliko ih je Gradska biblioteka do sada
objavila, devet potpisuje Marija Orbovi}. Danica Ota{evi} je na
sve~anoj dodeli nagrade izdvojila najzna~ajnije: “^a~ansko {tam-
parstvo i izdava{tvo: 1833-1941”, kao temeqnu kwigu ~a~anskog
izdava{tva i kulture, koja sadr`i 429 popisanih bibliografskih
jedinica i pregled dru{tvenih, politi~kih i kulturnih prilika
u na{oj sredini. Ova kwiga donela je Mariji Orbovi} nagradu
“Stojan Novakovi}”. Kapitalna je i biobibliografija “Ispuwen
`ivot”, posve}ena piscu, novinaru i kolekcionaru Sini{i Pau-
novi}u, nastala 2008, koja sadr`i 1.362 bibliografske jedinice i
obuhvata wegov bogat i dug `ivot kroz ~itav 20. vek. Posebno me-
sto zauzimaju i Bibliografija ~asopisa “Gradac” sa 1.570 jedini-
ca, dve kwige Bibliografije ~asopisa “Vrelo” Zavi~ajnog dru-
{tva Trnava i Bibliografija kwi`evnog ~asopisa “Polet” iz
1924-1926. godine sa 245 jedinica.
ZA TRAJAN DOPRINOS
SRPSKOJ BIBLIOGRAFIJI
18 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^a~anski glas i kwi`are
Vulkan }e obradovati ~etvoro ~italaca koji bu-
du najbr`i i jave se od 11 do 11,30 ~asova u re-
dakciju lista (tel: 344-772). Uz kupqen posledwi
broj ^a~anskog glasa, nagra|eni naredna dva
dana kwige mogu podi}i u kwi`ari Vulkan u
Roda centru.
Kada su ose}awa u
pitawu, `ene su ~esto
podlo`ne samoobmani i po-
staju zarobqenice sistema
koji su same stvorile.
Poznati italijanski
psiholog \or|o Nardone
smatra da gre{ke koje `ene
prave u qubavi poti~u iz
uloga koje su same sebi na-
metnule u okviru porodice,
emotivne veze ili prilikom
razvijawa sopstvene li~no-
sti. Te uloge nisu lo{e sa-
me po sebi, ali su zbog ~e-
stog izvo|ewa na pozornici
svakodnevnog `ivota posta-
le pogre{ne.
Nardone u svojoj kwizi predstavqa razli~ite tipove
`enskih samoobmana i ilustruje ih primerima. Wegove
“junakiwe” nisu fiktivni likovi ve} `ene od krvi i me-
sa: neodoqiva zavodnica Vanesa, ratoborna amazonka
Gracija, varqiva kameleonka Suzana, Marija, princeza
koja qubi `abe uverena da }e se one pretvoriti u prin~e-
ve, \or|ina dobra vila, Lucija je uspavana lepotica ko-
ja ~eka princa na belom kowu... Kroz ove interesantne,
zabavne i pou~ne pri~e lako }ete prona}i odgovor kako
da izbegnete qubavne zamke.
@ene pre svega moraju da prepoznaju ulogu koju su pre-
uzele i da je potom ostave za pozornicu, a `ivot da `ive
vo|ene srcem i iskrenim ose}awima.
^ovek poku{ava da uzme
sudbinu svoje vrste u svo-
je ruke. Mo`emo li zaista sa-
mi da izmenimo tok evolucije
i, ako uspemo, kuda }e nas to
zapravo odvesti? Zvu~i kao
nau~na fantastika, ali to po-
staje na{a stvarnost…
Roman Staklene sudbine, u
izdawu Alnarija, dramati~-
na je pri~a o dve devoj~ice i
jednom de~aku, ro|enim iz em-
briona istih biolo{kih
roditeqa, ali koje su rodile
tri razli~ite majke… U tri
razli~ite porodice i tri raz-
li~ite zemqe.
Ove `ene zatrudnele su ve-
{ta~kim putem, a slu~aj nele-
galne trgovine embrionima dolazi do inspektora Vul~a-
nova. Tokom istrage, on se zaqubquje u lepu Engleskiwu
Tri{u, koja je ve} {est godina na psihijatriskom le~ewu
zbog neobja{wivih snova i halucinacija. Inspektor ne
mo`e ni da pretpostavi da su ova wena iskustva zapravo
stvarna.
U sredi{tu istrage uskoro }e se na}i mo}na me|una-
rodna kompanija, koja kuje grandiozne planove o primeni
novih tehnologija za~e}a...
Qudmila Filipova
STAKLENE SUDBINE
\or|o Nardone
ZA[TO ME NE VOLI
Mo`ete imati sve {to `eli-
te, uraditi sve {to ho}ete
i biti onakvi kakvi biste
`eleleli da budete, ukoliko je va{
pristup pravilan, govorio je Bra-
nislav Mari~i}, vlasnik i direk-
tor Preduze}a za konsalting,
menaxment i izdava~ku delatnost
“FINESA” iz Beograda i autor vi-
{e kwiga i kreativnih programa za
usavr{avawe nastavnika i svih
qudi koji prenose na bilo koji na-
~in svoja znawa, gostuju}i u utorak
kao predava~ Kulturno-obrazovnog
programa Doma kulture. U ostvari-
vawu svojih li~nih ili poslovnih
ciqeva neophodno je definisati pr-
vo {ta se od `ivota `eli, odrediti
ciqeve i projektovati sliku o sebi
za 20 godina. Kqu~no je pitawe da
li mi kao pojedinci radimo na tome
da tu sliku i ostvarimo, ili samo
~ekamo da se sama stvori, {to je
prakti~no nemogu}e. Uprkos svemu
svaki ~ovek ima neki ciq u `ivotu,
iako mnogi od nas nisu toga ni sve-
sni. Neki od nas rade na ostvarewu
tog ciqa, neko br`e, neko sporije,
neko podsvesno, a neko sa ogromnom
motivacijom, ambicijom i sistema-
ti~nim planom, dok neko drugi, le-
`erno posmatra i planira iz pri-
krajka, rekla je Verica Kova~evi},
urednica Kulturno-obrazovnog
programa, najavquju}i svog gosta.
Ciqevi se veoma razlikuju, kao i
su{tine na{ih o~ekivawa i metode
wihovog realizovawa. Neki qudi
moraju videti svoje ciqeve jasno na-
crtane pred sobom da bi pokrenuli
akciju za wihovo ostvarewe. Druge
qude motivi{e ohrabrewe i pohva-
la, koje primaju od svojih prijateqa
i svojih voqenih, a ponekad se
ciqevi postavqaju kao izazovi.
I jedni i drugi `ude za onim po-
sebnim ose}awem koje donosi uspeh,
ose}awem koje prija, a koje se dosti-
`e jedino postizawem ciqa! Te{ko
je zamisliti nekoga ko nema nikakve
ciqeve u `ivotu, jer to onda name}e
antropolo{ko pitawe svrhe i smi-
sla qudskog `ivota, rekao je Mari-
~i} i ponudio mogu}e odgovore na
pitawa kako prona}i pravog part-
nera, dobar posao, podi}i
samopouzdawe, zaraditi vi{e nov-
ca, imati boqi uspeh u {koli i na
fakultetu, poboq{ati zdravqe,
me|uqudske odnose, karijeru... Su-
{tinu svakog odgovora ~ini
odre|ivawe ciqa, primereno
planirawe aktivnosti i analiza
ambijenta u kome ciqeve treba
ostvariti.
Branislav Mari~i} je od 1993.
godine licencirani predava~ – in-
struktor “Silva metode” razvoja
uma i kontrole stresa, a od 1999. i
predava~ – instruktor Programa
razvoja intelektualnih sposobno-
sti britanskog Buzan centra, ~iji je
autor Toni Buzan. Organizovao je i
odr`ao vi{e od 400 seminara u
zemqi i inostranstvu pod nazivi-
ma: Kreativna nastava, Brzo i efi-
kasno ~itawe, Samodisciplina, Sa-
vr{eno pam}ewe i koncentracija,
Briqantno u~ewe, Efikasno u~ewe
za decu, Mape uma u poslovnoj pri-
meni, Principi uspeha, [ampion
prodaje...
Z. L. S.
Prvi put sa samo-
stalnom izlo-
`bom u u Likov-
nom salonu Doma kultu-
re u ^a~ku Jadran Kr-
najski, akademski sli-
kar iz Beograda, pred-
stavio je svoj ciklus
slika posve}en Beogra-
du kao celinu. Ulice,
trgovi, mostovi, arhi-
tektonska zdawa glav-
nog grada, spomenici,
hramovi, reke, na slika-
ma Krnajskog su veseli
par~i}i na platnu, kom-
ponovani tako da podse-
}aju na ilustracije naj-
lep{ih bajki ili sli-
kovnica za decu. Umet-
nik ih vidi u sve`em,
optimisti~nom kolori-
tu, a odraz su wegove
prirode i potrebe za
lep{im i veselijim sve-
tom. Slikar ka`e da
u`iva u tom sudaru ja-
kih i ~istih tonova i
~iwenici da wegova
umetnost podse}a na
slike za de~ije sobe.
Jadran Krnajski bi
`eleo da po~etnu ideju,
koja je “krenula” iz Uli-
ce kraqa Aleksandra i
wenog drvoreda, neka-
da{weg Bulevara revolu-
cije, pretvori i obimni-
ji serijal kojim }e se
predstaviti samostalno
i beogradskoj publici.
Slike su nastajale kao
kola` od fotografisa-
nih objekata, koji imaju
odre|eni karakter,
ostavqaju utisak na po-
smatra~a, fotografije su
potom postajale skice
pretakane u {arene moti-
ve uqa na platnu.
Krnajski je ro|en u
Puli 1961. godine. Di-
plomirao je na odseku za
slikarstvo Fakulteta
likovnih umetnosti u Be-
ogradu u klasi profesor-
ke Milice Stevanovi},
kod koje je zavr{io i po-
slediplomske studije. Od
1989. godine je ~lan
ULUS-a.
Z. L. S.
BRANISLAV MARI^I],
LICENCIRANI PREDAVA^ RAZVOJA INTELEKTA
IZLO@BA JADRANA KRNAJSKOG U LIKOVNOM SALONU
OSTVARITI SVOJE CIQEVE
CIKLUS POSVE]EN BEOGRADU
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 19
marketing 032/342-276
Dom kulture
Petak, 19. novembar - "^AROBWAK IZ OZA"
pozori{na predstava za decu gluma~ke radionice Doma
kulture, velika sala, 11 ~asova
Ponedeqak, 19. novembar - Koncert kvarteta "SENSA",
velika sala, 20 ~asova
Utorak, 20. novembar - KONCERT MIROSLAVA
ILI]A, velika sala, 20 ~asova
Utorak - Izlo`ba grupe RU@, Bojana Stamenkovi}
i Jelena Fu`inato, Likovni salon, 19 ~asova
^etvrtak, 22. novembar - dugometra`ni animirani
film "Rabinova ma~ka", mala sala, 20 ~asova
PR
IP
RE
MI
LA
: I
rena
Ra
n|i}
Kafe "[TO DA NE"
- Petak, 16. novemba
- svirka benda „AFTER DARK”, 22 ~asa
Kafe klub „VELVET“
Subota, 17. novembar
- svirka benda "VESELE
80te", 23 ~asa
Restoran
„ROMANSA"
- Qubiteqi staro-
gradske muzike dobro-
do{li su svake ve~eri
od 17 ~asova
Restoran
"STARI GRAD"
- Svakog vikenda
starogradska svirka
Kafana
„PALILULAC“
- Svakog vikenda nas-
tupa orkestar "[e{ir
moj"
„SRPSKI PAB”
Petak, 16. novembar
- "ALTERNATIVA", 22 ~asa
Subota, 17. novembar
- "ZA[TO DA NE", 22 ~asa
Narodni muzej
Ponedeqak, 19. novembar u 19 ~asova - Sve~ano otvarawe
izlo`be "AKATIST VE^NOM", autori Biqana [ipeti},
Ivana Mari~i}, Maja Vuja{anin i Vesna Stanisavqevi}
- Stalna postavka u konaku Jovana Obrenovi}a
Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17 ~asova,
vikendom od 9 do 13 ~asova
Gradska biblioteka
„V. P. DIS“
Petak, 16. novembar,
Radionice "Dinar na{ novac"
i "Moj buxet i ja", Ekonomska
{kola, od 10 do 14 ~asova
U projektu u~estvuju Dubravka Ili}, Bogdan
Trifunovi}, Aleksandar Vukajlovi},
Vladimir Simi}
Istorijski
arhiv
Izlo`ba „Jugoslovensko -
francuski odnosi 1918-1941”
GRADSKA BA[TA
Svakog petka i subote
GIPSY ALEKSI]I,
rezervacije na 063-620-333
20 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINERECEPTI
Tvrdo skuvati jaja i kada
se ohlade ise}i ih na
kolutove, kao i
rotkvice. [unku izreza-
ti na duguqaste koma-
di}e i sitno iseckati
per{un. U ~iniju
pore|ati kolutove jaja,
{unku i rotkvice.
Izme{ati per{un sa
jogurtom, majonezom,
senfom, qutom
papri~icom i limunovim
sokom. Ovom smesom
preliti sve sastojke
salate.
Izmrviti kvasac sa
ka{i~icom {e}era i pet
ka{ika mleka. Ostaviti
ga 15 minuta da naraste.
Zamesiti testo od
bra{na, {e}era, jaja,
rastopqenog margarina,
soli i rendane limunove
kore, prome{ati ga i
potom dodati mleko i
kvasac. Ostaviti da
testo odstoji jedan sat.
Pe}i ga u kalupu za
bakin kola~ koji je
prethodno podmazan
margarinom ili
maslacem.
BABIN
KOLA^
PRIPREMA
PRIPREMA
Kesica kvasca
75 g {e}era
250 ml mleka
350 g bra{na
^etiri jaja
150 g margarina ili
maslaca
Kora od limuna, malo
soli
SASTOJCI
SASTOJCI
Osam jaja
125 g kuvane {unke
Veza rotkvica
Jogurt, majonez, senf,
malo qute paprike,
soli i soka od limuna
SALATA
OD JAJA
za ~as
k'o od {ale
Vreme pripreme:
Te`ina:
dva, tri sata
onako
Vreme pripreme:
Te`ina:
[nicle posoliti i
pobiberiti, a potom ih
pr`iti sa obe strane dok
ne dobiju finu mrku boju.
Dodati oqu{tene cele
{argarepe, paradajz pire
i crno vino, poklopiti i
dinstati jedan sat.
Posebno propr`iti seck-
anu slaninu, oqu{tene
cele glavice crnog luka,
masline i {ampiwone i
pr`iti ih na tihoj vatri
oko 40 minuta. U preliv
staviti ka{i~icu gustina
i malo {e}era. Preliti
{nicle ovim sosom i jelo
slu`iti uz bareno povr}e.
Pavlaku dobro ohla-
diti, posoliti i ru~no
umutiti. Narendati
ren, za~initi ga sokom
od limuna i sjediniti
sa pavlakom. U smesu
dodati malo {e}era.
Uviti tanko ise~enu
pe~enicu, {unku ili
pr{utu kao fi{ek i
puniti ga kremom.
FI[ECI
PUWENI
PAVLAKOM
I RENOM
PRIPREMA
PRIPREMA
Pola korena rena
^a{a pavlake
250 g pe~enice,
{unke, dimqenog
lososa, pr{ute...
So, limunov sok,
malo {e}era
SASTOJCI
SASTOJCI
750 g gove|e ple}ke bez
kostiju
50 g dimqene slanine
260 g crnog luka
Dve {argarepe
1/4 l crnog vina
Ka{ika paradajz pirea
125 g sve`ih {ampiwona
Teglica maslina
Ka{i~ica gustina
Uqe, so, mleveni biber,
malo {e}era
GOVE\E
PE^EWE SA
MASLINAMA
90 minuta
nije stra{no
Vreme pripreme:
Te`ina:
pola sata
Laganica
Vreme pripreme:
Te`ina:
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
KAKO DA OD BA[TA I BALKONA STVORITE SOPSTVENI RAJ
21BA[TE I BALKONI
Sreda, 21. novembarUtorak, 20. novembarPonedeqak, 19. novembarPetak, 16. novembar Nedeqa, 18. novembarSubota, 17. novembar
120
C
-10
C
140
C 150
C 160
C 140
C 130
C
00
C
120
C
-10
C
VREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZAVREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZA
^etvrtak, 22. novembar
Sun~anoKi{aSun~ano Sun~ano
-10
C 10
C00
C-10
C
Ki{aDelimi~no obla~no Obla~no
Da bi vam japanski
vrt bio {to auten-
ti~niji, posadite
i biqke karakteristi~ne
za isto~wa~ke ba{te.
Japanski javor je naj-
poznatiji. Brojni su
wegovi varijeteti, ali ih
sve mo`emo svesti na dva
tipa. Acer japonicum je
mawe drvo ili `bun. Li-
stovi su mu re`weviti,
zelenkaste boje, a u jesen
jarko crveni. Druga vrsta
je acer palmatum, a varije-
tet “atropurpureum” sa
svojim purpurno crvenim
listovima sigurno je naj-
popularniji me|u wima.
Raste tako|e kao malo dr-
vo i `bun, i pravi je
ukras u malom vrtu.
Rododendron je `bun
omiqen zbog atraktivnih
krupnih cvetova, od ra-
nog prole}a, do kasne je-
seni. Rododendron nije
lako uzgajati, a imati ga
u vrtu pravi je izazov za
istinske qubiteqe biqa-
ka. Za wegov rast potreb-
no je rastresito, dobro
drenirano zemqi{te, bez
kre~a, odre|ene kiselosti
(pH 4 - 5). On ne podnosi
zadr`avawe vode, ali ni
potpuno isu{ivawe. Vo-
li visoku vla`nost va-
zduha i polusenku.
Bambusima se ~esto kod
nas nazivaju i one vrste
trava koje po izgledu pod-
se}aju na wih. Mnogi su
preveliki za prose~an
vrt. Odaberite ni`e va-
rijetete ili utisak
isto~wa~ke ba{te po-
stignite sadwom neke
druge trave.
Hoste su veoma
rasprostrawene i kod
nas. Idealne su za polu-
senku i senku. U posledwe
vreme mogu se na}i varije-
teti belo-zelenih talasa-
stih listova koji izgle-
daju izuzetno atraktivno.
Nisu zahtevne za negu, je-
dino ih treba za{tititi
od pu`eva gola}a, kojima
je upravo li{}e hoste
omiqena hrana.
Pored ovih biqaka ne-
izostavno posadite i iri-
se. Izbor boja i vrsta vam
omogu}avaju da napravite
interesantnu kombinaci-
ju.
LOKVAW
Bez sumwe, jezero unosi
potpunu harmoniju u ba-
{tu. Ali, ono je usamqeno
bez kraqa vodenih biqa-
ka - lokvawa. Kod nas se u
prirodi mo`e videti sa-
mo beli lokvaw, koji je
za{ti}ena vrsta. U cve}a-
rama i garden centrima
postoji veliki broj kul-
tivisanih sorti. Svi oni
imaju bele, `ute, roze ili
crvene cvetove, ali pod
uslovom da je jezero na
sun~anom mestu. Lokvaw
voli svetlost i toplotu.
Potrebno mu je najmawe
pet - {est sati da se vode-
na povr{ina greje inten-
zivno, da bi mogao da cve-
ta tokom celog leta.
Najboqe vreme za
sadwu lokvawa su maj i
jun, ali po{to postoje od-
govaraju}e posude mo`e se
saditi i do jula. U ovom
periodu voda se zagreva
dovoqno i ravnomerno,
{to omogu}ava da listo-
vi biqke brzo legnu na
vodeno ogledalo. Voda ne
treba da se mewa do jese-
ni, ve} samo da se dodaje u
zavisnosti od ispar-
avawa.
An|elija Milojkovi}, An|elija Milojkovi},
pejza`ni arhitektapejza`ni arhitekta
PPripremila: N. R.Pripremila: N. R.
AUTENTI^AN JAPANSKI VRT
22 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEDE^JA STRANA
ALENO,
MALENO, CARA
S KOWA
SJAHALO.
odgovor:
BEZ IVERA NA
VODI ]UPRIJA.
led
odgovor:
VAZDAN RADI,
A HLEBA I VODE
NE TRA@I.
odgovor:
BELE P^ELE NA
ZEMQU SELE.
pahuqice
odgovor:
jagoda
BELO JE, SNEG
NIJE, SLATKO
JE, MED NIJE.
odgovor:
{e}er
sat
Zagonetke su u po~etku predstavqale kulturne formule, u kojima se krio mitski
smisao, a kasnije su se pretvorile u dru{tvenu zabavu, u obliku o{troumnosti i
dosetqivosti. One su tako|e vredni svedoci domi{qatosti srpskog naroda.
Re{ite neke od srpskih narodnih zagonetki!
ZANIMQIVOSTI
O MA^KAMA
- Predewe je obi~no znak u`ivawa, ali dubok zvuk predewa ukazuje na bol. Ako po-
znajete dobro svoju ma~ku, uo~i}ete razliku.
- Ma~ke po~iwu da predu u prvoj nedeqi `ivota i mogu da predu uporedo di{u}i.
- Nau~nici jo{ uvek ne znaju odakle poti~e zvuk predewa, ali neki veruju da pro-
izilazi iz kardiovaskularnog sistema, a ne iz grla.
- Ma~ke se mogu razboleti, pa ~ak i uginuti ako jedu ~okoladu.
- Puls ma~ke je izme|u 160 i 240 otkucaja u minuti, zavisno od starosti.
NAJDU@A MA^KA NA SVETU
UGinisovu kwigu rekorda, kao najdu`a ma~ka na svetu upisan je ma~ak iz Nevade.
Petogodi{wi Stjui od po~etka wu{ke do vrha repne kosti duga~ak je ~ak 123,2
centimetra. Pripada jednoj vrsti ma~aka iz Mejna, koju nazivaju “rakun iz Mej-
na”. Ma~ke ove vrste odlukuju se visokom inteligencijom, prijatnim karakterom i neo-
bi~no dugim telom.
Mogu da le~e ~oveka, da mu prima-
ju inekcije, vakcine, da mu vade
bris.
Milan Milovanovi}
Astronauti su fudbaleri.
Sr|an Radovanovi}
Oni lete u svemiru.
Ema Karaklaji}
To su qudi koji istra`uju po
svemiru.
Marko Jovanovi}
KO SU ASTRONAUTI?
Odgovaraju deca iz vrti}a "Bo{ko Buha" uzrasta 5, 6 godina
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 23KULTURA
Osamnaesti broj ~asopisa za bi-
bliote~ko-informacionu delat-
nost “Glas biblioteke”, koji od
1988. godine objavquje Gradska bibliote-
ka “Vladislav Petkovi} Dis”, pred-
stavqen je pro{log ~etvrtka u Galeriji
Narodnog muzeja. Hroniku razvojnog puta
ovog renomiranog ~asopisa predstavila
je glavni urednik izdawa i direktor
Gradske biblioteke Danica Ota{evi},
istakav{i da je re~ o
“putu zasnovanom na
prakti~nim isku-
stvima”, dobro kon-
cipiranom od samog
po~etka za {ta je za-
slu`an wegov prvi
urednik i osniva~
Qubomir Markovi}.
O sadr`aju 18. broja
iscrpno je govorila
Svetlana Jan~i}, za-
menik upravnika Na-
rodne biblioteke Sr-
bije, istakav{i da je
re~ o recenziranom
~asopisu koji ima
{iri koncept zasno-
van na nekoliko te-
matskih krugova, okrenu-
tih tradicionalnom i sa-
vremenom kod nas i u svetu.
Kroz promotivni susret
publiku je vodila biblio-
tekar savetnik mr Marija-
na Matovi}. Novi broj
“Glasa biblioteke”, koji
od 11. izdawa ima novi di-
zajn, grafi~ki je obliko-
vao Milenko Savovi}. Od
14. broja ~asopis donosi portret biblio-
tekara kao novu rubriku, a prvi put se
{tampa i izve{taj o radu Biblioteke. Na
250 stranica “Glas biblioteke” donosi
16 radova priznatih bibliote~kih rad-
nika iz zemqe i inostranstva. [tam-
pawe ovog broja pomoglo je Ministar-
stvo kulture, a redakciju ~asopisa ~ine
radnici ~a~anske Biblioteke, Narodne
biblioteke Srbije i Matice srpske. Od
ove godine “Glas biblioteke” poseduje i
sopstveni ISSN broj za elektronsko
izdawe, ~ime je zvani~no registrovan kao
~asopis koji izlazi u {tampanoj i elek-
tronskoj formi.
Kao posebno zanimqivi izdvojeni su
radovi: Mirka Drmanca koji se bavi
istorijom Haxi}a (Viverove) ku}e, tre}e
po starosti, a o~uvane u ^a~ku, u kojoj se
danas nalazi upravna zgrada Gradske bi-
blioteke; rad Ma{e Miloradovi} iz
NBS o fotografiji u bibliotekama; rad
Svetlane Jan~i} o Biblioteci Srpske
pravoslavne crkvene op{tine u Trstu;
rad Bogdana Trifunovi}a o digitaliza-
ciji audiovizuelnih kolekcija u Grad-
skoj biblioteci ostvarenoj u saradwi sa
~a~anskim medijima; prilog o radu De~-
jeg odeqewa Biblioteke koji potpisuju
bibliotekari za decu Jelena Dukovi},
Marijana Lazi} i Ana Stanojevi}. U 18.
broju “Glasa biblioteke” izdvaja se i ne-
koliko prikaza kwiga zna~ajnih za bi-
bliote~ku delatnost, jedna od wih je i
monumentalna Bibliografija Ive An-
dri}a u izdawu Matice srpske, Marija
Popovi} pi{e o Bibliografiji Alek-
sandra Ristovi}a, a izve{taj o radu
Gradske biblioteke u protekloj godini
potpisuje Danica Ota{evi}. Z. L. S.
Kao dugogodi{wi
dobri saradnici
Arhiva Srbije i
Arhiva Jugoslavije, ~ije
izlo`be ~esto premijerno
vidi prvo ~a~anska publi-
ka, predstavnici Me|uop-
{tinskog istorijskog ar-
hiva bili su uva`eni go-
sti izlo`be otvorene ne-
davno u Kraqevskom dvoru
na Dediwu. Iz fondova
ova dva Arhiva pod zajed-
ni~kim nazivom postavke
“Dvor jugoslovenskog
kraqa kroz stvarala{tvo
arhitekte Nikole Krasno-
va” predstavqeni su doku-
menta, crte`i, skice iz
bogatog opusa ~uvenog ar-
hitekte, koji je na inicija-
tivu kraqa Aleksandra, u
periodu izme|u dva rata,
zapo~eo gradwu
Kraqevskog kompleksa na
Dediwu. Autori ove izlo-
`be su arhitekta Drago-
mir Acovi} i Viktorija
Kamili}, istori~ar umet-
nosti i kustos Kraqevskog
dvora. Kao iskusan i sve-
stran umetnik Nikola
Krasnov predstavqen je
kao projektant, idejni tvo-
rac dekoracije dvorova i
likovni kriti~ar. Ova po-
seta kolektiva Istorij-
skog arhiva iz ^a~ka dogo-
vorena je sa Arhivom Jugo-
slavije prilikom plani-
rawa izlo`be “Jugoslo-
vensko francuski odnosi
1918 -1941”, otvorene 9. ok-
tobra u ~a~anskom Arhivu.
Dobrodo{licu svim
arhivistima po`eleli su
W.K.V. Prestolonasled-
nik Aleksandar Drugi Ka-
ra|or|evi} i princeza Ka-
tarina, a izlo`bu posve}e-
nu Nikoli Krasnovu,
otvorili su arhitekta
Dragomir Acovi} i mini-
star kulture i informi-
sawa Bratislav Petkovi}.
Kraqevski kompleks na
Dediwu sastoji se od dva
dvora, Kraqev je zidan od
1925. do 1929., a Beli dvor
od 1934. do 1936. godine.
Sagra|eni su u stilu en-
gleskih gra|anskih ku}a, a
gradwu je dovr{io knez
Pavle nakon pogibije
kraqa Aleksandra Prvog.
Kompleks sadr`i i zgrade
dvorske stra`e, ekonoma-
ta, dvorskog garnizona,
kapela Svetog Andreja i
Beli paviqon. Obilazak
Kraqevog dvora uz stru~-
nu pomo} kustosa Tipolda,
uverio je arhiviste u izu-
zetan enterijer i umetni~-
ko stilizovawe ovog objek-
ta za koje je zaslu`an arhi-
tekta Nikola Krasnov.
Istog dana ~a~anski arhi-
visti posetili su i kom-
pleks na Oplencu, zadu-
`binu Kraqa Petra Pr-
vog koja zvani~no postoji
od 1993. godine, a kraq ju
je kao mesto svoje Zadu`bi-
ne odabrao 1902, osve{ta-
na je 1912, skrnavqena je i
o{te}ena 1915, a crkvu je
obnovio i osve{tao wegov
sin Aleksandar 1930. To-
kom boravka u Topoli ko-
lektiv Arhiva posetio je
jedan od najlep{ih svet-
skih mauzoleja, crkvu Sve-
tog \or|a na Oplencu -
Mauzolej dinastije Kara-
|or|evi}, u kojoj se nalaze
dva sarkofaga, u jednom je
pohrawen Kara|or|e, ro-
dona~elnik dinastije, a u
drugom Kraq Petar Prvi,
dok su ostali Kara|or|e-
vi}i sahraweni u kripti
Mauzoleja. Arhivisti su
se upoznali i sa stalnom
postavkom izlo`be o Pr-
vom srpskom ustanku sme-
{tenom u Kara|or|evom
Konaku od 1969. i Kara-
|or|evom crkvom Svete
Bogorodice. Pored Mau-
zoleja, u okviru kompleksa
Zadu`bine nalaze se i
kraqevski vinogradi, vin-
ski podrum, kraqeva i
kraqi~ina vila, ku}a
kraqa Petra u kojoj je
imao svoj radni kabinet i
vodio bele{ke o gradwi
na Oplencu, `ivotu i To-
poli, sve do 1921. kada je
preminuo. Z. L. S.
PREDSTAVQEN 18. GLAS BIBLIOTEKE
I TRADICIONALAN, I SAVREMEN
KOLEKTIV ISTORIJSKOG ARHIVA NA IZLO@BI U KRAQEVSKOM KOMPLEKSU I NA OPLENCU
ARHIVISTI SA KARA\OR\EVI]IMA
24 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEGORWI MILANOVAC
Zamenik predsednika op{tine
Gorwi Milanovac Miroslav
Milovanovi} uprili~io pri-
jem za novog direktora ame-
ri~ke nevladine organizacije
USAID
Novi direktor Projekta odr`ivog
razvoja u okviru USAID-a, Hauard
Okman, zajedno sa Nenadom Mo-
slavcem iz ove organizacije, posetio je
protekle nedeqe op{tinu Gorwi Milano-
vac i susreo se sa zamenikom predsednika
gorwomilanova~ke op{tine.
- Ovo je moj prvi susret sa op{tinom
Gorwi Milanovac, ali odmah se vidi da
va{a lokalna samouprava mnogo ula`e u
oblast za{tite `ivotne sredine. Tako|e,
primetno je i da je privreda va{eg kraja
na zavidnom nivou, i ukoliko u svim va-
{im uspesima ima i zrna zasluge USAID-
a, onda je na{e zadovoqstvo tim ve}e. Mo-
jim dolaskom ne mewa se ni{ta u odnosu
na{e organizacije prema va{oj sredini.
Nadam se da }e saradwa biti svakim da-
nom sve boqa i boqa, na obostranu korist
- istakao je Okman.
Goste je u svom kabinetu primio zame-
nik predsednika op{tine Gorwi Milano-
vac Miroslav Milovanovi}.
- Dosada{wa saradwa sa USAID-om je
rezultirala mnogobrojnim zna~ajnim pro-
jektima, na korist me{tana Rudni~ko ta-
kovskog kraja. Nema razloga da se takva
praksa i daqe ne nastavi, pogotovu ako se
u obzir uzme me|uop{tinska saradwa na-
{eg grada, ^a~ka, Kraqeva, Ra{ke i
Vrwa~ke Bawe, koja je zapo~eta krajem
pro{le godine i ve} je dala zavidne rezul-
tate. Nadamo se da }e se obostrana sarad-
wa u tom smislu i nastaviti, kao {to se
nadamo da }e novi predstavnici ameri~ke
organizacije, sebe, svoju porodicu i svoje
saradnike pobli`e upoznati sa bogatom
istorijom i prirodnim lepotama Rudni~-
ko takovskog kraja - rekao je zamenik pred-
sednika op{tine Gorwi Milanovac.
G. T.
Predsednik op{ti-
ne Gorwi Milano-
vac uprili~io
prijem za praunu-
ku slavnog francu-
skog vojskovo|e iz
Prvog svetskog rata
Igrom slu~aja, od-
nosno, sudbine,
praunuka slavnog
generala po kojem u skoro
svakom srpskom gradu jed-
na ulica nosi ime, udata je
za Gorwomilanov~anina.
Mo`da je upravo ta
~iwenica bila povod da
se u kabinetu predsednika
op{tine Gorwi Milano-
vac na|u Milan Vuji}, ro-
|eni Gorwomilanov~anin,
wegova supruga Sigolen
Fran{e D’epere i ruko-
vodstvo op{tine Gorwi
Milanovac.
- Drago mi je {to se na-
lazim u zavi~aju mog su-
pruga, a mogu}e je i da je u
izboru mog `ivotnog
partnera veliku ulogu od-
igralo i to {to je moj
slavni pradeda, Luj Fe-
liks Fransoa Fran{
D’epere, veliku ratnu sla-
vu stekao upravo na ovim
prostorima. Moj suprug
mi ~esto pri~a o slavnoj
tradiciji svog naroda kao
i o bogatoj istoriji naro-
da Rudni~ko takovskog
kraja, dok sam u prirodne
lepote ovog podru~ja i sa-
ma imala prilike da se
uverim. Nadam se da }u u
budu}nosti ~e{}e dolazi-
ti u zavi~aj mog supruga,
kao i da }e sve vi{e mojih
zemqaka odlu~iti da do|u
u va{u zemqu - rekla je
francuska go{}a tom
prilikom.
Tokom sastanka kod
predsednika Op{tine, do-
govoreno je da u staroj
{koli u Varnicama u na-
rednih nekoliko godina
bude preure|en prostor za
stalnu izlo`benu postav-
ku fotografija i dokume-
nata iz 19. i 20. veka, u re-
`iji Sigolen Fran{e
D’epere.
G. T.
Predsednik op{ti-
ne Gorwi Mila-
novac Milisav
Mirkovi}, primio je u
svom kabinetu vi{e~lanu
delagaciju Crvene Zvezde,
koju su ~inili Vladica
Popovi}, Milo{ [e-
sti}, Jovan A}imovi},
Sr|an Vasiqevi} i Dule
Jovanovi}. Tom prilikom
su uru~eni i prigodni po-
kloni i evocirane uspo-
mene.
- Za Gorwi Milanovac
me ve`u neke od najdra`ih
uspomena u `ivotu. Ovde
sam bio na odslu`ewu voj-
nog roka, pa sam, istovre-
meno, bio i jedan od trene-
ra u Takovu, {to mi je,
smatram, mnogo pomoglo
da se kasnije, sa mojim
klubom vinem do krova
sveta. Iz tog perioda
imam jo{ mnogo prijate-
qa, ali se nadam da ih sti-
~emo i na{im redovnim
dolascima u Gorwi Mila-
novac. Raduje me {to Mi-
lanovac, osim industrij-
ske ima i sportsku zonu,
stadion Takova sa atlet-
skom stazom, novi stadion
Metalca, sportsku halu
„Breza“, kao i trim stazu
pored Despotovice, gde se
u svako doba dana mo`e
videti veliki broj atle-
ti~ara i rekreativaca,
kako u`ivaju na ovom pro-
storu. Da ne zaboravimo,
tu je i gradski bazen, pa se
sa pravom mo`e re}i da je
Milanovac po infra-
strukturi jedan od vode-
}ih sportskih gradova u
ovom delu Srbije - rekao
je proslavqeni fudbaler
i trener Crvene Zvezde
Vladica Popovi}.
U sportskoj hali „Bre-
za“ u Gorwem Milanovcu
je tim povodom odigrana
utakmica izme|u mla|ih
kategorija Srpskih orlo-
va i predstavnika Gorweg
Milanovca, dok su vetera-
ni grada pod Rudnikom
odmerili snage na parke-
tu sa veteranima Crvene
Zvezde.
G. T.
NOVI DIREKTOR USAID-A RAZGOVARAO
SA ^ELNICIMA OP[TINE
NASTAVAK
DOBRE SARADWE
DELEGACIJA FK CRVENA ZVEZDA U GRADU POD RUDNIKOM
VETERANI KOD PREDSEDNIKA
PRAUNUKA ^UVENOG VOJSKOVO\E
U POSETI GORWEM MILANOVCU
D' EPERE PONOVO
ME\U SRBIMA
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 25LU^ANI
U organizaciji Centra za kulturu op-
{tine Lu~ani, u Gu~i je ju~e predstavqe-
na kwiga “Gradina na Jelici”, autora
doktora Mihaila Milinkovi}a, profe-
sora na Odeqewu za arheologiju Fili-
zofskog fakulteta u Beogradu. O jednom
od najzna~ajnijih ranovizantijskih i
ranosredwevekovnih nalazi{ta u Srbi-
ji, a i {irem regionu, govorili su: Del-
fina Raji}, direktor Narodnog muzeja u
^a~ku, doktor Miroslav Kati}, direk-
tor Odeqewa za konzervaciju Zavoda za
za{titu spomenika kulture u Trogiru,
recenzent kwige, docent doktor Perica
[pehar, sa Filozofskog fakulteta u Be-
ogradu i autor kwige, profesor Mihai-
lo Milinkovi}.
Promocija kwige “Gradina na Jeli-
ci”, uz izlo`bu fotografija arheolo-
{kih nalaza, prire|ena je u Centru za
kulturu u Gu~i.
Na 13. sednici
Op{tinskog ve-
}a, koja je odr-
`ana u utorak, razmatrani
su predlozi odluka o Op-
{tinskoj upravi, osnivawu
javnog pravobranila{tva,
osnivawu pravne pomo}i i
za{titnika gra|ana. Na
sednici je data saglasnost
na cenu grejawa preduze}a
“MB - Namenska”, kao i na
cenu prevoza putnika u
gradskom i prigradskom
saobra}aju na teritoriji
op{tine Lu~ani.
Op{tinskom ve}u je
predstavqen nacrt odluke
o Op{tinskoj upravi, u ko-
joj je ona organizovana u se-
dam odeqewa sa dve nezavi-
sne oblasti rada, pravo-
branila{tvo i za{tita
gra|ana. Op{tinska uprava
je do sada bila organizova-
na u {est organizacionih
jedinica uz posebnu oblast
rada, pravobranila{tvo.
^lanovi ve}a su na sednici
dali brojne sugestije o nad-
le`nosti, unutra{woj or-
ganizaciji, na~inu ruko-
vo|ewa i drugim pitawima
u vezi sa radom i organiza-
cijom Op{tinske uprave,
nakon ~ega je doneta odluka
da se uz uva`avawe primed-
bi, ponovo pripremi nacrt
odluke o Op{tinskoj upra-
vi za narednu sednicu ve}a.
Novi nacrt odluke treba
da omogu}i racionalniju
organizaciju i pove}a efi-
kasnost rada lokalne samo-
uprave.
Op{tinsko ve}e je na
sednici dalo saglasnost na
cenu grejawa za predstoje}u
grejnu sezonu koju je pred-
lo`ilo preduze}e “MB -
Namenska”, koje vr{i ispo-
ruku toplotne energije za
naseqeno mesto Lu~ani.
Cena grejawa za stambeni
prostor je 78 dinara po me-
tru kvadratnom bez PDV-a,
dok }e cena za poslovni
prostor iznositi 234 dina-
ra po kvadratu bez PDV-a,
za predstoje}u grejnu sezo-
nu.
Data je i saglasnost na
cene prevoza preduze}u
“Autoprevoz” ^a~ak, koje
su pove}ane za oko 15 odsto.
U okviru teku}ih
pitawa, izme|u ostalog,
razmatran je zahtev stanov-
nika sela Roga~a za formi-
rawe mesne zajednice i
zakqu~eno da svaki takav
zahtev gra|ana mora biti
usagla{en sa skup{tin-
skom Odlukom o formi-
rawu mesnih zajednica.
^lanovi Op{tin-
skog ve}a su na 12.
sednici utvrdili
predloge odluka o osni-
vawu mesnih zajednica,
Centra za kulturu i sport
i organizaciji Draga~ev-
skog sabora truba~a u Gu-
~i. Ve}e je donelo i pred-
log re{ewa o postavqawu
javnog pravobranioca op-
{tine Lu~ani i obavilo
pripreme za sprovo|ewe
izbora za savete mesnih
zajednica i zavo|ewe sa-
modoprinosa.
Odlukom o mesnim za-
jednicama Op{tinsko ve-
}e je u nacrtu dalo
ovla{}ewe MZ da umesto
Skup{tine op{tine orga-
nizuje svoju mesnu samou-
pravu, tako {to }e uredi-
ti poslove MZ, wene orga-
ne i wihov izbor, organi-
zaciju i rad, na~in
odlu~ivawa i druga
pitawa zna~ajna za rad
MZ, budu}i da se ona sa-
glasno zakonu, ure|uju ak-
tima mesne zajednice u
skladu sa Statutom op-
{tine.
Op{tinsko ve}e je do-
nelo nacrt nove Odluke o
osnivawu Centra za kul-
turu i sport, kojom se iz
nadle`nosti dosada{we
ustanove izdvaja oblast
turizma. Ovom obla{}u
}e se baviti posebna usta-
nova, ~ije formirawe sle-
di. Usledilo je i usvajawe
odluke o organizaciji
Draga~evskog sabora tru-
ba~a kojom se ona povera-
va Centru za kulturu i
sport i Mesnoj zajednici
Gu~a. Odlukom je precizi-
rano da sredstva ostvare-
na po osnovu lokalnih
javnih prihoda ~ine pri-
hod buxeta op{tine, dok
su sredstva ostvarena po
osnovu sponzorstva, dona-
torstva i reklama
namewena Centru za kul-
turu i sport, od kojih }e
se finansirati infra-
struktura Sabora i delat-
nost Centra, a o ~emu }e
odluku donositi Upravni
odbor Centra.
Na mesto javnog pravo-
branioca Op{tinsko ve}e
je postavilo Ratka Joko-
vi}a, diplomiranog prav-
nika, koji je i do sada
obavqao te poslove. Ve}e
je dalo saglasnost i na
inicijativu Osnovne
{kole “Gu~a”, da ova usta-
nova ponese ime akademi-
ka Milenka [u{i}a, ro-
|enog u ovoj varo{ici.
Pripremila: N. R.
U CENTRU ZA KULTURU U GU^I, PROMOVISANA KWIGA
DOKTORA MIHAILA MILINKOVI]A
NA 12. SEDNICI OP[TINSKOG VE]A O OSNIVAWU MZ, CENTRA
ZA KULTURU I SPORT I ORGANIZACIJI SABORA TRUBA^A
„GRADINA NA JELICI“
OP[TINSKO VE]E O UPRAVI, OSNIVAWU JAVNOG PRAVOBRANILA[TVA,
PRAVNE POMO]I I ZA[TITNIKA GRA\ANA
SREDSTVA JAVNIH PRIHODA
ZA BUXET OP[TINE
SAGLASNOST NA CENE GREJAWA I PREVOZA
26 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINESPORT
Iiz sedmog kola
Mu{ke lige Zapad
rukometa{i Mla-
dosti iza{li su kao po-
bednici. U sredu su u hali
“Mladost” savladali
kom{ijsku Atenicu sa
28:19. Zna~ajniju prednost
Mladost je ostvarila
posledwih 15 minuta
utakmice, a do tada je gol
razlika bila svega tri,
~etiri poena.
- Nismo na vreme zapo-
~eli pripreme. Uspevamo
da se dr`imo nekih 40, 45
minuta, ali ve} tada se
vide nedostatak fizi~ke
spremnosti i pad koncen-
tracije. Ve}inu utakmica
smo tako izgubili. Prvih
{est kola smo odigrali sa
ekipama koje su na vrhu
tabele, preostaju nam ~e-
tiri susreta sa protivni-
cima koji su, otprilike,
na{eg nivoa i o~ekujemo
boqe rezultate. Na ovoj
utakmici nam je nedosta-
jao desni bek i to se ite-
kako osetilo - izjavio je
Zoran ]ubovi}, trener
RK Atenica.
Treneri obe ekipe slo-
`ili su se da su kom{ij-
ski derbi odigrali pod
velikom tenzijom.
- Nismo sumwali u is-
hod, ali bilo je dosta gre-
{aka u ne toliko zan-
imqvoj utakmici. Na{a
ekipa je bila spremnija,
{to se i videlo - ukratko
je prokomentarisao kom-
{ijski derbi trener Mla-
dosti Milo{ Vidi}.
Do kraja jeseweg dela
sezone Mladost o~ekuju ja-
ki rivali, Kara|or|e, Be-
li an|eo, Lokomotiva La-
povo i Hidroelektrana
Bajina Ba{ta. Svi ti ti-
movi pretenduju na prvo
mesto, na kome se sada na-
lazi Mladost. Te utakmi-
ce }e, smatra Vidi}, odre-
diti prvenstvo.
Sa druge strane, trener
Atenice o~ekuje da se
wegova ekipa na|e u sre-
dini tabele. Posle {e-
stog kola bili su deveti
sa dva boda. Z. J.
Ufinalnoj utakmici Kupa ^a~ka
fudbaleri Slobode pobedili su u
sredu Polet iz Trbu{ana sa 4:1
(3:0). Golove za Slobodu postigli su \u-
rovi}, dva Dragan Jovanovi} i Tomi}, a
Stevani} je smawio rezultat pred sam kraj
utakmice, u 89. minutu.
Pehar pobedni~koj ekipi predao je Ne-
nad Stankovi}, predsednik Fudbalskog
saveza ^a~ka.
Osim Slobode, za trofej Moravi~kog
okruga bori}e se Takovo, Prilike i Ko-
tra`a Franc komerc, pobednici op{tina
Gorwi Milanovac, Ivawica i Lu~ani.
Polufinalni parovi bi}e naknadno izvu-
~eni. Z. J.
RK MLADOST - RK ATENICA 28:19
TROFEJ ZA SLOBODU
U drugom kolu Druge futsal li-
ge Zapad Fontana u Prijepoqu
savladala @upski rubin sa 6:9
(4:2)
KMF @upski rubin: Nestorovi} M, [pi-
ca, Radivojevi}, Novkovi}, Luinovi}, Ron-
di}, Pajevi}, Nestorovi} B, Mini}, ]ati},
Ma{ovi}.
KMF Fontana: Teofilovi}, Markovi},
Stevani} V, Karovi}, Stevani} M, Spasoje-
vi}, Ristanovi}, ]etenovi}, Sejdi}, Avra-
movi}, Melentijevi}.
Sudije: Mandi} (U`ice) i Abrazovi} (Nova
Varo{)
Strelci: [pica, Novkovi}, Pajevi}, Lui-
novi} i Rondi} (@upski rubin), Ristano-
vi}, Avramovi}, Markovi} i Spasojevi}
(Fontana).
Doma}ini su ve} posle ~etiri minuta
igre imali dva gola prednosti.
[est minuta kasnije Fontana izjed-
na~ava, ali doma}in na odmor odlazi sa dva
gola prednosti. Po~etkom drugog poluvre-
mena @upski rubin pove}ava prednost na
5:2. Posledwih 11 minuta ^a~ani igraju sa
petim igra~em i umesto Teofilovi}a, na
gol staje Spasojevi}. Rezultat je preokrenut
za samo ~etiri minuta na kona~nih 6:9.
Centralna figura utakmice bio je Ivan
Markovi} koji je za Fontanu postigao ~eti-
ri gola.
- Utakmica je bila vrlo te{ka za nas, ali
ni{ta ne mo`e da opravda na{u lo{u igru
u prvom poluvremenu. Velika voqa i pozi-
tivna atmosfera, koja vlada u timu, povra-
tila nas je i preokrenuli smo rezultat u
svoju korist. Najbitnija su tri boda koja se
pamte - izjavio je Markovi} posle utakmice.
U ponedeqak Fontana je prvi put izgu-
bila u sezoni i to kao doma}in. U hali
“Mladost” savladao ju je Partenon sa 4:5.
Neiskori{}ene {anse doma}ina gosti iz
Smederevske Palanke su iskoristili i za-
slu`eno iz ^a~ka odneli tri boda.
U ~etvrtom kolu Druge futsal lige u
ponedeqak, 19. novembra, Fontana do~ekuje
drugi tim Ekonomca.
MALI FUDBAL
POBEDA I PORAZ FONTANE
RUKOMET
OSTALI REZULTATI
Prva liga Zapad `ene
Osmo kolo
Loznica grad - ^a~ak 30:28
Deveto kolo
^a~ak - Metalac AD
^a~ak je i daqe deseti sa tri boda.
Mu{ka liga Zapad
[esto kolo
Atenica - Ariqe 28:36
Omladinac - Mladost 16:27
Mladost je prva sa deset bodova, a Atenica koja je
sakupila dva boda je deveta na tabeli Mu{ke lige
Zapad.
KOM[IJSKI DERBI
FINALE KUPA ^A^KA
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 27SPORT
Za malo je falilo da se i
pro{le subote ponovi
utakmica sa Slobodom ko-
ju je Borac izgubio u posled-
wim trenucima sa samo jednim
ko{em razlike. Odli~no su ^a-
~ani po~eli i daleko odmakli
Beogra|anima. U jednom tre-
nutku su vodili i sa 23 poena.
Gosti su se razigrali u drugom
poluvremenu, a naro~ito
posledwih pet minuta, kada
Pavlovi} nije ma{io trojke.
- Posle ovakvog fini{a
uop{te nemam ose}aj da smo po-
bedili. I ovu utakmicu smo
hteli da odigramo kao sa Me-
talcem, koju je Borac dobio sa
69:39, ali nam se dogodila Slo-
boda. Upozorio sam svoju ekipu
u poluvremenu da Beograd ima
igra~e koji odjednom mogu da se
izdignu iz lo{e igre i preo-
krenu rezultat - izjavio je Ra-
{ko Boji}, trener Borac Mo-
cart sporta.
U samoj zavr{nici ^a~ane je
izvukla trojka Nemawe Prolo-
vi}a i ~etiri penala koja je
ubacio [qivan~anin.
- Na{e gre{ke su dovele do
penal zavr{nice. Na sre}u, bi-
li smo skoncentrisaniji i za-
slu`eno pobedili - prokomen-
tarisao je igra~ Nemawe Todo-
rovi}a.
Najboqi u~inak, 19 poena,
kod Beogra|ana je imao Aleksej
Ne{ovi}, ali je Bor~ev
[qivan~anin imao NBA ve~e.
Ubacio je 33 ko{a.
- Planirali smo da od Borca
u ^a~ku ne primimo vi{e od 70
poena. Bilo je te{ko po{to su
imali raspolo`enog
[qivan~anina. Ne znam da li
zato {to smo kasnili i zbog
problema koje smo imali u sao-
bra}aju, moji momci su lo{e
odigrali prvo poluvreme. U
drugom su dali sve od sebe i
zadovoqan sam wihovom igrom
u tre}oj i ~etvrtoj ~etvrtini -
prokomentarisao je Sr|an Je-
kovi}, trener OKK Beograd.
Borac Mocart sport gosto-
vao je u sredu Smederevu 1953.
Ovu utakmicu su izgubili
69:64.
U osmom kolu, Borac u subo-
tu na svom terenu do~ekuje Rad-
ni~ki FMP. Utakmica po~iwe
u 19 ~asova.
Z. J.
BORAC MOCART SPORT - OKK BEOGRAD 82:80 (24/17, 23/12, 13/18, 22/33)
ZAMALO OD GOTOVINE VERESIJA
HEBA JUNIORSKA LIGA
^etvrto kolo
Borac Mocart sport - Partizan 53:61
U petom kolu ^a~ani gostuju Nibaku iz Ni{a.
Utakmica }e biti odigrana u subotu. Posle ~etiri
kola, Borac je drugi na tabeli sa sedam bodova.
ABS ELEKTRO
^etvrto kolo
Aktavis akademija - Borac Mocart sport 69:64
Mladost Zaje~ar - Mladost ^a~ak 59:78
U petom kolu kadeti Borca do~ekuju Mladost iz
Zaje~ara. Utakmica je u subotu. Trenutno kadeti
Borca su na sedmom mestu na tabeli ABS Elektro
lige, a do sada su prikupili {est bodova.
Mladost u subotu do~ekuje imewake iz Zemuna.
Trenutno su peti sa sedam bodova.
DRUGA MU[KA LIGA SRBIJE
Sedmo kolo
Mladost ^a~ak - Proleter Naftagas 67:62
U osmom kolu Mladost gostuje Napretku u Kru{evcu.
Na tabeli Druge mu{ke lige ^a~ani su sedmi sa 10
bodova.
PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD
[esto kolo
@elezni~ar - Priboj 70:80
Sedmo kolo
Radni~ki student Kragujevac - @elezni~ar ^a~ak
@elezni~ar je {esti sa 12 bodova.
DRUGA REGIONALNA LIGA ZAPAD
Peto kolo
^a~ak 94 - Mile{evac 57:69
[esto kolo
Ivawica - ^a~ak 94
Posle prvog poraza od ekipe iz Prijepoqa ^a~ak 94
je drugi sa devet bodova.
Borac Mocart sport: [qivan~anin 33, Prolovi} 11, Trti} 2, Kosanovi}, Mitrovi}, Pavlovi}, Vasili-
jevi}, Todorovi} 7, Markovi}, Radisavqevi} 3, Radovi} 13, Panti} 13.
OKK Beograd: Ne{ovi} 19, [epa 6, Kne`evi} 11, Dimitrijevi}, Malixan 9, Popovi} 15, Jefti}, [utu-
lovi} 5, Koprivica, Maksimovi}, Murgani}, Pavlovi}.
Sudije: Jov~i} (Beograd), Nikoli} (Zemun) i Stanoj~i} (Novi Sad)
Ne ma{i
Mla|an [qivan~anin
^a~ani su poveli
ve} u sedmom mi-
nutu. Golman Ti-
moka se najpre poigrava
sa loptom, Ra{kovi} mu
je oduzima i vratar ru{i
najboqeg strelca Borca.
Ra{kovi} je siguran sa
bele ta~ke i dovodi svoju
ekipu u rano vo|stvo.
Drugi gol doma}ini
ponovo posti`u u sed-
mom minutu, ali drugog
poluvremena. Jeremi} je,
na distanci od 25 meta-
ra, sa ivice kaznenog
prostora pravo poslao
loptu u desni ugao Timo-
kovog gola.
- Pobedio je boqi
tim i ni{ta drugo mi ne
preostaje, nego da im ~e-
stitam. Nadam se da smo
pokazali malo od na{eg
kvaliteta ~a~anskoj pu-
blici - izjavio je trener
Timoka Mom~ilo Rai~e-
vi}.
- Mi svaku utakmicu
igramo pod psiholo-
{kim pritiskom. Gosti
su nam fakti~ki poklo-
nili vo|stvo i to nam je
donekle olak{alo posao.
U pauzi sam tra`io od
svojih igra~a da {to pre
postignemo gol da bi
lak{e zavr{ili utakmi-
cu. Jeremi}eva lucid-
nost je imala rezultata,
tako da sam zadovoqan,
kada sve saberem. Ostali
smo u trci sa Vo`dovcem
i nadam se da }emo uspe-
{no privesti kraju
jesewu polusezonu - re~i
su Zorana Wegu{a, tre-
nera Borca.
Posle 14 odigranih
utakmica Borac je tre}i
na tabeli Prve lige Sr-
bije sa 26 poena. U 15. ko-
lu gostuje Jedinstvu Pu-
tevi. Z. J.
BORAC - TIMOK 2:0 (1:0)
OSTALI U TRCIPrva liga Srbije 14. kolo
Borac: Petri}, Boranija{evi}, Masla} (Radanovi}),
Alve{, Atanackovi}, @ivanovi} (Jevtovi}),
\okovi}, Martinovi}, Jeremi} (Jovan~i}), Zo}evi},
Ra{kovi}.
Timok: Jovanovi}, \okovi}, Jovandi}, Lalevi},
Savi}, Stamenkovi}, Cvetkovi} (Stepanovi}),
Stankovi}, Jokovi}, Kali~anin i Stojkovi}
(Nikoli}).
@uti kartoni: Boranija{evi} i Jevtovi} (Borac),
Stankovi} (Timok).
Strelci: Ra{kovi} i Jeremi}
JELEN SUPER LIGA
Javor - Rad 1:0
U slede}em kolu Javor gostuje Novom Pazaru.
Ivawi~ani su osmi na tabeli JSL (16 poena).
MLA\E KATEGORIJE
Omladinci Borca su u 13. kolu Kvalitetne lige Sr-
bije pobedili Crvenu zvezdu sa 2:0. Kadeti su u Lo-
znici igrali nere{eno, 1:1. Uspe{noj seriji mla-
|ih Bor~evih kategorija doprineli su i pioniri
koji su na gostovawu, tako|e u Loznici, savladali
doma}ina sa 3:0.
14.KOLO
Radni~ki (NP) - Metalac 1:0
Mladost Lu~ani - Mladenovac 1:0
15. KOLO
Metalac - Proleter
Be`anija Mladost
Na tabeli Prve lige Mladost je deveta (19 poena),
a Metalac deseti (16 poena).
28 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
SUTRA KUP REKTORA
SPORT
U^a~ku }e sutra biti odr`an 32. Kup Rek-
tora, takmi~ewe koje okupqa vi{e od
hiqadu studenata Univerziteta u Kragujev-
cu. Oni }e se takmi~iti u 13 disciplina, a
Ekonomski fakultet }e i ovoga puta poku{a-
ti da odbrani titulu koju je osvajao sedam
godina za redom.
Kup Rektora je karakteristi~an samo za
Kragujeva~ki univerzitet i traje jedan dan.
Studenti }e se po kup sistemu takmi~iti u
fudbalu, mu{koj i `enskoj odbojci, ko{ar-
ci...
Ve} po tradiciji, posle progla{ewa po-
bednika slede zabava i dru`ewe. Ove godine
bi}e obele`en “Najve}om studenskom `ur-
kom - part 4”.
Kup Rektora organizuje Studentski par-
lament Fakulteta tehni~kih nauka. Z. J.
OKRU@NA LIGA
13. KOLO
Dowa Vrbava - Vujan 2:1
Jedinstvo K - Miokovci 0:0
Mladost - Kotra`a 2:0
Brezak - Jedinstvo GG 1:0
Luwevica - Slatina 0:3
Rudar - Morava 5:0
Spartak - Ov~ar 2:1
Napredak - Draga~evo 1:2
1. Slatina 32
2. Draga~evo 28
3. Jedinstvo (K) 27
4. Dowa Vrbava 23
5. Rudar 22
6. Mladost 22
7. Miokovci 22
8. Ov~ar 20
9. Spartak 18
10. Jedinstvo (GG) 18
11. Kotra`a Franc komerc 17
12. Morava 14
13. Brezak 10
14. Napredak 9
15. Vujan 6
16. Luwevica 4
15. KOLO
Nedeqa, 13 ~asova
Vujan - Draga~evo
Ov~ar - Napredak
Morava - Spartak
Slatina - Rudar (subota)
Jedinstvo (GG) - Luwevica
Kotra`a - Brezak
Miokovci - Mladost
Dowa Vrbava - Jedinstvo (K)
SRPSKA LIGA ZAPAD
12.KOLO
Polet (Q) - Sloboda (^) 1:0
13. KOLO
Sloboda (^) - Rudar0:1
Pobeda - Polet 0:1
14. KOLO
Polet (Q) - @elezni~ar (nedeqa)
Radni~ki Stobeks - Sloboda (^) (su-
bota)
Posle 13 odigranih utakmica Polet
je peti sa 20, a Sloboda 14. sa 11 bo-
dova.
ZONA MORAVA
14. KOLO
Prijevor - Takovo 3:2
Metalac - Orlovac 1:0
Omladinac (Z) - Mokra Gora
0:2
Jo{anica ND 2011 - Polet (T)
3:0
15. KOLO
Nedeqa, 13 ~asova
Orlovac - Trep~a
Polet (T) - Prijevor
Sloboda (G) - Omladinac (Z)
Na tabeli zone Morava Polet je osmi
(19 bodova), Orlovac 13. (16 bodova),
Prijevor 14. (14 bodova), a Omladi-
nac 15. (11 bodova).
PETLI]I OKRU@NA LIGA
13. KOLO
Borac 1 - Srpski orlovi 11:1
Gu~a - Mladost Lu~ani 6:0
Javor - Junior soker 6:0
Metalac - Borac 2 7:0
[umadija Br|ani - Takovo 0:9
Zaostale utakmice
Takovo - Metalac 0:7
Mladost Radost - ^a~ak 94 5:1
TABELA
1. Borac 1 31
2. Mladost radost 31
3. Metalac 29
4. Orlovi 27
5. Borac 2 20
6. Gu~a 19
7. Javor 16
8. ^a~ak 94 13
9. Junior soker 10
10. Srpski orlovi 8
11. Mladost Lu~ani7
12. Takovo 3
13. [umadija Br|ani 0
PIONIRI
10. KOLO
Prilike - Takovo 1:4
Mladost rudar - Mladost radost 2:1
Mladost L - Borac 2 0:3
1. Gu~a 24
2. Borac 2 18
3. Mladost Lu~ani 15
4. Mladi rudar 12
5. Mladost radost 9
6. Takovo 6
7. Prilike 3
KADETI
10. KOLO
Mladost Preqina - BIP 0:2
Mladost Atenica - Omladinac (od-
lo`eno)
1. Takovo 19
2. BIP 13
3. Mladost Atenica 10
4. Mladost Preqina 7
5. Omladinac Zabla}e 0
OMLADINCI
10. KOLO
^a~ak 94 - Prijevor 2:1
Polet Qubi} - Takovo 0:1
Zaostala utakmica
BIP - Polet 6:0
1. Takovo 21
2. ^a~ak 94 19
3. BIP 13
4. Prijevor 6
5. Polet Qubi} 0
SLEDI I NAJVE]A STUDENTSKA @URKA
FUDBALSKI KLUB GAU^OSI
Dvojica fudbalera Gau~osa Lazar Mi-
jailovi} i Wego{ Lukovi} dobila su
nedavno poziv da zaigraju za Crvenu zve-
zdu u kategoriji de~aka ro|enih 2002. i
2003. godine. Odigrali su i prvu utakmi-
cu za beogradski klub na kojoj je Wego{
postigao dva gola.
Zvezdini stru~waci odavno su pratili
de~ake koji igraju u Fer plej i Mini mak-
si ligi. Izme|u ostalih, za oko su im zapa-
la i dvojica mladih fudbalera Gau~osa.
U Gau~osima sa decom rade treneri
Ivan Nikoli}, Ivan Milinkovi}, Niko-
la Vasili} i trener golmana Nenad Vla-
di}.
- Moramo da pomenemo i fizioterape-
uta Nenada Buri}a, koji nam itekako zna-
~i. Uskoro po~iwu takmi~ewa u Mini
maksi ligi. Pro{le sezone je generacija
na{ih de~aka ro|enih 2004. godine bila
prva u Moravi~kom okrugu i Zapadnoj Sr-
biji. Ove godine imamo ve}e ambicije i
o~ekujemo boqe rezultate u svim godi{ti-
ma - ka`u Ivan Nikoli} i Boban Mijai-
lovi}, vlasnici FK Gau~os. Nikoli} je i
glavni trener kluba.
U toku je i upis u {kolu fudbala za de-
~ake ro|ene 2002. i mla|e.
Z. J.
LAZAR I WEGO[
IGRALI ZA ZVEZDU
RATNICI [AMPIONI
JUNIORSKE LIGE
AMERI^KI FUDBAL
Uizuzetno uzbudqivom finalu An|eo-
ski ratnici su u nedequ, na stadionu
FK BIP, pobedili u posledwe dve
godine vladare u svojoj uzrasnoj kategoriji
Panterse iz Pan~eva sa 16:14 (8:0, 0:0, 0:8,
8:6). ^a~anima je pripao trofej “Veqko Ma-
kojevi}” koji nosi ime po tragi~no preminu-
lom igra~u i treneru kragujeva~kih Divqih
veprova.
Ba{ kao i pro{le godine, odigran je vrlo
zanimqiv me~, ovoga puta u korist Ratnika.
Obe ekipe su imale jaku odbranu, ali pre-
lomni trenutak bio je ta~daun za ^a~ane ko-
ji su pretvarawem za dva poena uhvatili
prednost od 16:8. Kada su svi mislili da je
pobeda gotova, minut pre kraja utakmice i
Pantersi posti`u ta~daun i smawuju rezul-
tat na 16:14. Krenuli su na pretvarawe za dva
poena, ali je u odbrani Ratnika najpriseb-
niji bio Du{an Ili} koji zaustavqa trka~a
Pantersa i veliko slavqe je moglo da po~ne.
Nagrada za najboqeg igra~a juniorske li-
ge po drugi put za redom pripala je Mihailu
Josovi}u.
- Ovo je moja posledwa sezona sa Ratnici-
ma i napokon je titula do{la u prave ruke.
Ovaj trenutak }u pamtiti do kraja `ivota.
Hvala mojim saigra~ima i trenerima, a po-
sebno mojoj porodici koja je na svakoj utak-
mici bila uz mene - ukratko je Mihailo is-
kazao svoje ushi}ewe.
- Ponosan sam {to sam deo ove ekipe, do-
kazali smo koliko vredimo. Hvala svima na
podr{ci. Jedan ciq je ostvaren, kre}emo na
drugi da se vratimo u najelitnije takmi~ewe
u seniorskoj kategoriji Super ligu Srbije -
rekao je najboqi defanzivac Ratnika Du{an
Ili}.
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 29SPORT
Znali su odavno da
ovde imaju dosta
navija~a, ali je
opet velika pose-
}enost na
otvarawu Red star {opa
prijatno iznenadila prvo-
timce Crvene zvezde Mila-
na Jovanovi}a, Darka La-
zovi}a i Filipa Mladeno-
vi}a. Sva trojica su do{a-
la, pro{log ~etvrtka, u
rodni grad na sve~ano
otvarawe Zvezdine prodav-
nice. Jedva se probijaju}i
kroz gu`vu, svima su deli-
li autograme i slikali se
sa navija~ima, probali
dukseve, majice, trenerke.
- Ode}a je stvarno kva-
litetna. Drago mi je da jed-
nu ovakvu prodavnicu ima
i moj rodni grad, nadam se
da }e dobro raditi -
pri`eqkuje Darko Lazo-
vi}. I Filip Mladenovi}
je nekoliko puta do sada
otvarao Zvezdine prodav-
nice.
- Svuda je bilo puno, ali
nigde kao u ^a~ku - potvr-
dio je i Filip. Sva troji-
cu je naro~ito obradovao
dolazak velikog broja dece.
Kako ka`u, to je pouzdan
znak da }e zvezda{a biti
jo{ vi{e. U jednom trenut-
ku su iz “Dragi{e” pojuri-
le ~itave kolone malih i
velikih |aka. Neko od dece
je prethodno u {kolskom
dvori{tu video trojicu
fudbalera i podma{io
ostale. Za ~as su opkolili
fudbalere, kojima nije bi-
lo spasa. No, wih trojica
se nisu bunili. Naprotiv.
Kada su se islikali sa |a-
cima, posvetili su pa`wu
ostalim posetiocima.
Otvarawe Zvezdine pro-
davnice je kona~no veliko
olak{awe za mnoge koji ne
znaju {ta da kupe mu{kar-
cima za ro|endane ili pra-
znike. Nema veze ako nisu
navija~i. Ko bi prosuo
Zvezdino vino? Red star
ima i gomilu poklona za
najmla|e i de~ake i devoj-
~ice, lopte, slagalice,
olovke… Prodavnica se
nalazi u Ulici Svetog Sa-
ve, ba{ preko puta {kole
“Dr Dragi{a Mi{ovi}” i
po~ela je da radi pre 15 da-
na.
Jo{ jedno olak{awe za
Delije i neodlu~ne pri ku-
povini poklona najavquje
i vlasnik radwe Bratislav
Petkovi}. Za novogodi{we
i bo`i}ne praznike mo`e-
mo o~ekivati i sni`ewa u
Red star {opu. Z. J.
I kada ne igra, Filip najvi{e nosi majice Crvene zvezde, a Darko dukserice.
Crvena boja ih podse}a i na Borac, klub u kome su igrali pre Zvezde. Kako su se ^a-
~ani plasirali u daqa takmi~ewa Kupa Srbije, Filip i Darko pri`eqkuju da se
u finalu ponovo sastanu Zvezda i Borac. Obojica ka`u da su u osmini Kupa navi-
jali za tim u kome su nekada igrali.
FILIP NOSI MAJICE, DARKO DUKSEVE
- Privatno uglavnom nosim Zvezdine ka~kete i
{alove. Kako sam u{ao, uzeo sam jedan ka~ket da pro-
bam kako mi stoji. Dresove i trenerke nosim svako-
dnevno na terenu - ka`e Milan Jovanovi}.
MILAN NAJVI[E VOLI KA^KETE
I ^A^AK DOBIO ZVEZDINU PRODAVNICU
SVE ZA DELIJE
Milan Jovanovi} Filip Mladenovi} i Darko Lazovi}
30 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
marketing 032/342-276
MARKETING
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 31REPORTA@A
Kada smo pre ne{to
vi{e od godinu dana,
prilikom povratka
sa uspona na Rilu, iz
autobusa posmatrali mo}ni
Pirin, kazali smo: “Idu}e go-
dine idemo tamo.” Re~eno -
u~iweno, i ovog septembra nas
24 planinara krenusmo iz ^a~-
ka put Bugarske.
U Ni{u nam se pridru`uju
vodi~i Maja i Miki. Uz dobro
raspolo`ewe i nekoliko pauza
u ve~erwim satima sti`emo u
Bansko, qupki gradi} i ski
centar podno Pirina. Sme{ta-
mo se u “Bojanovo }o{e”, mali
hotel u centru `ivopisnog tu-
risti~kog mesta, koje izgledom
opona{a stare bugarske varo-
{i, sa kamenim ku}ama, kaldr-
misanim ulicama, malim trgo-
vima, crkvama i mehanama.
Sutradan, u jutarwim sati-
ma, kre}emo ka ciqu. Kroz gu-
stu ~etinarsku {umu vozimo se
do planinarskog doma “Vihren”
(1.950 m), odakle ve}i broj staza
vodi ka planinskim vrhovima.
Plato oko doma vri od plani-
nara. Vedro je, tek poneki obla-
~ak. Iza doma masiv Todorke,
pred nam Vihren, po visini
tre}i vrh Balkana.
Na Pirinu postoji pedese-
tak vrhova vi{ih od 2.500 meta-
ra, a mi smo re{ili da odvoji-
mo dva: najvi{i Vihren (2.914
m) i drugi po visini, Kutelo
(2.908m). Po{to u predelima
vi{im od 2.000 metara, {ume
uglavnom nema, kre}emo se str-
mom kamenom stazom, kroz tra-
vu i makiju, do Vihrenskog pre-
voja, odakle vidimo Vlahinska
jezera, dva, od oko 180, koliko
ih ovaj planinski masiv krije.
Sa prevoja idemo dosta {iro-
kom i golom, kamenom strmi-
nom. Jo{ malo napora i svi su
na vrhu. Pogled oduzima dah.
Kratak odmor, fotografisawe,
pa silazak. Strana kojom se
vra}amo strmija je od one kojom
smo se peli, a stene glatke, iz-
lizane cipelama brojnih pla-
ninara. Neophodan je najve}i
mogu}i oprez.
Na prevoju Premkata, izme|u
Vihrena i Kutela, delimo se u
dve grupe. Jedna odlazi nizbrdo
ka planinarskom domu, druga
nastavqa uspon na Kutelo, sa
`eqom da poseti i Kon~eto,
ako bude izvodqivo. Nad nama
se nadvija gust oblak, ose}amo
po neku kap ki{e. Za nepun sat
smo na Kutelu 1. Du` grebena su
Kutelo 2 i Kon~eto - sedlo, kao
no` o{tro, obezbe|eno sajlom.
Zbog mogu}e ki{e i nedostatka
vremena, te{ka srca odustajemo
od “sedla”.
U povratku se u domu Bande-
rica sastajemo sa prvom grupom
i odlazimo u Bansko. Odmor,
{etwa i malo {opinga, onda
ve~era uz muziku, pa na spavawe.
Vaqa poraniti, sutra idemo na
Todorine vrhove.
Sutradan smo ponovo u domu
“Vihren”, a odatle drugom sta-
zom, preko potoka, pa pored
Okomog i Ribnog jezera. Ne zna
se koje je lep{e? Pauza za doru-
~ak, pa daqe uzbrdo, do prevoja
ispod vrha Mala Todorka. Tu se
odvaja mawa grupa i odlazi do
dva prelepa okrugla jezera. Zo-
vu ih Todorine o~i. Ve}ina
planinara, preko grebena od
krupnog i grubog kamena, izla-
ze na vrh Mala Todorka (2.712
m). Predah, pa put Velike To-
dorke (2.746 m), na drugom kraju
masiva. Ispod nas, kao na dla-
nu, vidimo zavr{etak `i~are i
po~etak ~uvene ski staze “Tom-
ba”. Posle du`e i zaslu`ene pa-
uze spu{tamo se pored Todori-
nih o~iju prema Vasili{kim
jezerima i Demjanici, pravoj
planinskoj reci, ~iji tok pro-
seca stene i stvara brojne brza-
ke i vodopade. Ovu turu zavr{a-
vamo na Todorovoj oranici -
poqani okru`enoj visokim
smrekama. Autobus nas vozi do
hotela, `urimo na spavawe, a
kako i ne bismo kada smo tog
dana pre{li vi{e od 30 kilo-
metara.
Dan povratka je turisti~ki.
Pose}ujemo Stobske piramide,
zanimqivu prirodnu pojavu na-
domak sela Stob, svra}amo u
Rilski manastir, a po prelasku
granice idemo na Vlasinsko je-
zero. Na{i prijateqi iz Ni{a
potrudili su se da nam organi-
zuju ve~eru u jednom restoranu u
okolini grada. Bilo je izvan-
redno, putovawe koje se ne zabo-
ravqa.
Stojanka \urovi}
PLANINARI PD „KABLAR“ U BUGARSKOJ
NA VRHOVIMA PIRINA
32 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE[ARENA STRANA
1. Minimalistkiwa
@ene u ovoj kategoriji
majstori su organizacije.
U wihovoj torbi se nalaze
nov~anik, kqu~evi, mobil-
ni telefon i sun~ane nao-
~are, naravno - ako je sun-
~ano. Predmet koji nema
svrhu ne}e se na}i u
wihovoj torbi. Ta~no zna-
ju gde se {ta nalazi i izu-
zetno su organizovane i u
`ivotu.
2. Kreativna `ena
Torba koju najboqe opi-
suje izraz “rupa bez dna”
pripada kreativnoj `eni.
U wenoj torbi nalazi se
sva{ta - od zaboravqenih
nepla}enih ra~una do ter-
mosa sa kafom. One obi~no
biraju torbe jarkih boja,
kojima pokazuju pristupa~-
nost.
3. S.O.S. junakiwa
Ona zna da je `ivot pun
iznena|ewa i spremna je za
wih. U torbi nosi puno
stvari, ali svaka ima svr-
hu, bila to ~etkica za zube,
ukrasi za kosu, nakit za
podizawe dnevnog imixa
ili puwa~ za mobilni te-
lefon.
4. Bri`na du{ica
Kad vam zatreba fla-
ster ili tableta protiv
bolova, obratite se bri-
`noj du{ici. U torbi uvek
ima predmete koji bi mo-
gli da zatrebaju drugima.
Bri`ne du{ice su jako ose-
}ajne i vole da imaju uz se-
be i kwigu koja ih vodi u
svet ma{te.
[TA GOVORI
@ENSKA TORBA
Ketrin Eisman je dve godine istra`ivala
{ta `ene nose u torbama, a u hit-kwizi
“Kako proceniti `enu prema torbici”
obja{wava 40 tipova li~nosti svrstanih
u ~etiri glavne kategorije.
Podela prema
veli~ini torbe:
Mawe torbe biraju `ene
kojima ne treba mnogo
stvari, novca ili poznan-
stava da bi bile sre}ne.
Sredwe velike torbe
su izbor `ene koja
voli da se ose}a si-
gurno. Takve osobe
se jako dobro in-
form{u pre nego
{to bilo {ta odlu-
~e.
Velike torbe
obi~no pripadaju `e-
nama koje imaju mno-
go intersa i obo`a-
vaju da u~e nove
stvari. Torbe koje
se nose preko rame-
na su za{titni znak `ena
koje su izuzetno dobri or-
ganizatori svog vremena.
Torbe s ru~kom preferira-
ju odgovorne `ene koje vole
da budu na vode}im pozi-
cijama.
Prawe kose, ukoliko
`elite da to ura-
dite na pravilan
na~in koji }e joj najvi{e
prijati, nije ba{ tako je-
dnostvano kako se misli.
Pogre{no je verovawe
da kosu ne treba ~esto pra-
ti, jer se tako jo{ br`e ma-
sti. Me|utim, ~esto prawe
ne uzrokuje poja~ano
lu~ewe loja, ve}, naprotiv,
mo`e da doprinese da se
stawe normalizuje. Pa`wu
treba obratiti na
spoqa{we uslove. Vru}ina
i nedovoqno provetreni
prostori mogu da izazovu
{irewe krvnih sudova {to
dovodi do pove}ane aktiv-
nosti `lezda.
Stres,
n e u r e d n a
ishrana i
netoleran-
cija odre|enih namirnica
neki su od naj~e{}ih uzro-
ka pojave peruti. Problem
se mo`ete re{iti upotre-
bom {ampona protiv peru-
ti, koje treba koristiti
naizmeni~no sa obi~nim
blagim {amponom.
- Svaki put kad perete kosu, priu{tite sebi
laganu masa`u vlasi{ta jagodicama prstiju,
jer }ete na taj na~in podstaknuti cirkulaciju.
- Za boqi u~inak balzama, ostavite ga da de-
luje deset minuta, a kosu umotajte u aluminij-
sku ili providnu kuhiwsku foliju.
- Kad ispirate {ampon i balzam sa kose,
po`eqno je da voda bude {to hladnija. Na taj
na~in ne}ete podstaknuti `lezde vlasi{ta da
izlu~uju vi{e loja.
Kako se pravilno pere kosa:
DA LI
PRAVILNO
PERETE KOSU?
U MODI
Crveni karmin nikada ne izlazi iz mode, ali ove sezone wego-
va primena do`ivqava zanimqiv obrt. Postaje toliko taman ,da
u mnogim slu~ajevima prelazi u crno. ^esto je sam ru` veoma ta-
man, ali sve se mo`e potamneti tamnijom ili ~ak crnom olovkom
za usne.
Da za svakodnevni izgled ovime ne biste upali na vampirsku
teritoriju, o~i ostavite gotovo nena{minkane ili stavite vrlo
tanak ajlajner. Tom Pecheux je, rade}i za M.A.C., stvorio vr-
lo intenzivan i skroz mat izgled za reviju Badgley Mischke
u `eqi da spoji gotiku i {ik. Na reviji Alberte Ferretti,
mejk ap artist Diane Kendal stvara besprekoran ten podlo-
gom i tako pravi kontrast u odnosu na tamne usne.
Izgled koji je ~uvena {minkerka Pat McGrath napravi-
la za Yohji Yamamotoa bio je inspirisan serijalom
Twilight. „Malo je jezivo, ali ipak veoma `enstveno“, rekla
je Pat.
SAVET:
Oko usana sta-
vite za nijansu sve-
tliji korektor, ta-
ko }e jo{ vi{e
do}i do izra-
`aja
TAMNO CRVENI KARMIN
Frape
Jogurt i {umsko vo}e
Sastojci:
- pola kilograma smrznutog {um-
skog vo}a
- 50 g {e}era
- 3 dl soka od jabuke
- pola kilograma jogurta od maline
Priprema: zamrznuto {umsko vo}e u
blenderu izmutite uz {e}er, sok od
jabuke i jogurt od maline. Miksawe
traje do dobijawa glat-
ke mase. Polo`ite
sito na ve}u ~ini-
ju i polako izli-
vajte masu uz
me{awe pomo}u
metalne ka{ike, da
bi se iz mase od-
stranile semenke iz
malina.
VO]NI
KOKTEL
ZA ENERGIJU
Frape
Banana i blitva
Sastojci:
- dve banane
- jedna blitva
- ~a{a od 2 dl nemasnog jo-
gurta
Priprema: navedene namir-
nice izmutite pomo}u blen-
dera Dekoracija mo`e biti
kri{ka banane.
Sazrelo vo}e treba da iseckate i da mu dodate `i-
tarice ili izmutite penasto u frape ili ga zaledi-
te. Da bi se postigla gustina napitka, vo}e secite u
komade, rasporedite po tawiru i nakratko odlo`i-
te da stoji u zamrziva~u ili frizu. Po zale|ivawu,
komade vo}a treba staviti u posudu sa poklopcem.
Da banane ne bi brzo pocrnele i propale, ne treba
da stoje u istoj posudi gde su jabuke, zato {to iz ja-
buka izlazi etilen.
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 33ENIGMATIKA
34 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINEOGLASI
PRODAJEM renoviran
dvosoban stan P-55m2 na
Keju.35000 eura.
Tel.032/344-630
NOV ,odmah useqiv stan P-
50 m2,Qubi}ska.Cena 770
eura/m2.Tel.064/158-93-63
PRODAJEM stan P-59 m2
Industrijski prolaz, 22000
eura sa
stvarima.Tel.063/691-761
PRODAJEM stan P-81m2
kod Hotel Morave, cena
35000 eura.Tel.063/691-
761
PRODAJEM dvosoban stan
P-61 m2,Alvaxinica, cena
31000 eura.Tel.032/344-
630
PRODAJEM stan P-28 m2 u
centru grada, cena 18000
eura.Tel.064/673-29-69
PRODAJEM stan P-64 m2
kod Gradskog parka.Cena
34000 eura.Tel.064/158-
93-63
PRODAJEM garsoweru P-
24m2, 2
sprat.Tel.066/9000-228
PRODAJEM dvosoban stan
na Qubi} keju , cena 28000
eura.Tel.064/673-29-69
PRODAJEM ku}u P-80m2 i
6.5 ari placa u
Atenici.Cena 45000
eura.Tel.066/9000-228
PRODAJEM ku}u P-57 m2 i
1.56 ari placa Savkovi}a
kosa. Tel.063/691-761
PRODAJEM seosko
doma}instvo sa 60 ari
zemqe u Trnavi.
Tel.063/691-761
PRODAJEM jednosoban
stan u blizini Medicinske
[kole, 2 sprat,
povoqno.Tel.064/673-29-69
KUPUJEM jednosoban
stan,lokacija
nebitna.Tel.063/691-761
PRODAJEM kompletno
name{tenu garsoweru na
Qubi} keju,cena 18500
eura.
PRODAJEM dvosoban stan
P-66 m2 u ulici Svetozara
Markovi}a ,cena 37000
eura. Tel.066/9000-228
PRODAJEM dvosoban stan
P-58m2 u centru
grada,CG.Cena 33000
eura.Tel.032/344-630
PRODAJEM dve ku}e na 6
ari placa u Aveniji 1,cena
29500 eura.Tel.063/691-
761
KUPUJEM ku}u udaqenu 10-
15 km od centra do 15000
eura, isplata
odmah.Tel.064/158-93-63
PRODAJEM ku}u P-50 m2 i
5 ari placa u Trnavi. Cena
15000 eura.Tel.032/344-
630
PRODAJEM stan P-34 m2
sa CG,Qubi}ska ulica, cena
22500 eura.Tel.063/691-
761
PRODAJEM novu ku}u P-70
m2 i 40 ari zemqe u
Vidovi.Dogovor.Tel.066/90
00-228
PRODAJEM dvoiposoban
stan P-55 m2 na Qubi} keju,
u zgradama od fasadne
cigle. Tel.064/673-29-69
KUPUJEM ku}u u {irem
centru grada sa nezavisnim
placem.Tel.063/691-761
PRODAJEM nove , odmah
useqive stanove u
Obili}evoj.Dogovor.Tel.032
/344-630
PRODAJEM dvoiposoban
stan P—69 m2, CG, Avenija
1.Tel.032/222-
552,064/673-29-69
PRODAJEM odli~an stan
P-74.35 m2 na 1.spratu u
Aveniji 2.Cena 650
eura/m2.Tel.064/158-93-63
KUPUJEM dvosoban stan u
{irem centru grada.
Tel.063/691-761
STAN 23m2, CG, 1 sprat kod
Med.{kole. Cena 19000 eu-
ra. /povra}aj PDV-a/.
STAN 24m2 VP,TA,kod Hotel
Morave.Cena 15000 eura.
STAN 30 m2, 2 sprat , cen-
tar ,noviji.Cena 23000 eu-
ra.
STAN 35 m2,5 sprat, kod
Hotel Morave.Cena 24.000
eura.
STAN 38 M2, VP,Avenija I,
CG. Cena 23.000 eura.
STAN 35 m2,4 sprat, sre-
|en,Qubi} kej.Cena 22000
eura.
STAN 38m2, VP, Qubi} kej,
fasadna cigla. Cena 24000
eura.
STAN 38 m2, 3 sprat, Ave-
nija 1, CG, lift, terasa.
STAN 45m2, nov kod Medi-
cinske {kole. Cena 22.000
eura.
STAN 46 m2 VP,CG, terasa,
Avenija 1.Cena 29000 eura.
STAN 47 m2,Qubi} kej, no-
viji , 2 sprat .Cena 36000
eura.
STAN 45 m2, Qubi} kej , 2
sprat, komplet renovi-
ran.Cena 30.000 eura.
STAN 49m2,1 sprat, TA, kod
Med.{kole.Cena 26.000 eu-
ra.
STAN 48 m2,4
sprat,CG,Alvaxinica.Cena
34.000 eura.
STAN 47m2,nov,2
sprat,CG,Alvaxinica.Cena
36.500 eura sa PDV-om
STAN 50m2,CG,4 sprat,
Svetozara Markovi}a, no-
viji. Cena 36.000 eura
STAN 53 m2, 3 sprat,
Qubi} kej, o~uvan.Cena
30.000 eura.
STAN 52m2,3 sprat, cen-
tar, sre|en. Cena 35.000
eura.
STAN 55 m2,2 sprat, Obi-
li}eva ,TA. Cena 33.000 eu-
ra.
STAN 58 m2,1 sprat,kod
Tehni~kog fakulteta.Cena
32.000 eura.
STAN 55 m2,4 sprat, CG,
lift, fasadna cigla, kej.
Cena 36.000 eura.
STAN 58 m2,5 sprat, CG,
lift, centar. Cena 32.000
eura.
STAN 57 m2,4 sprat, kod
Tehni~kog fakulteta.Cena
33.000 eura.
STAN 53 m2, CG, podrum,
Alvaxinica. Cena 30.000
eura.
LOKAL 12m2 centar. Cena
14000 eura.
LOKAL 100 m2 centar. Do-
govor
LOKAL 20 m2. Centar.
Nov.Cena 30.000 eura
BEOGRAD, stanovi svih
struktura na svim lokacija-
ma.
ZLATIBOR, apartmani,
stanovi, ku}e, placevi
KU]A 74m2+pomo}ni
objekti + lokal 25m2 sa
placem 4 ara. Cena 40.000
eura
KU]A 92m2, gara`a,CG, re-
novirana kod {kole Ratko
Mitrovi}, plac 5 ari
KU]A 200 m2, pomo}ni
objekti, CG, kod {kole Ratko
Mitrovi} sa 5.15 ari pla-
ca.Cena 50.000 eura
KU]A 150 m2, prizemna,
novija, Trbu{ani sa 5 ari
placa. Cena 50.000 eura.
KU]A 90 m2,7 ari placa,
kod Hotel Morave, dozvoqe-
na gradwa stambenog objek-
ta.
PLAC 80 a Kowevi}i, ulaz
sa glavnog puta, 40 a Ateni-
ca / kod Bolnice/, put sa
dve strane placa.
032/222-552
064/158-93-63
063/691-761
^a~ak, Vojvode Stepe 46
Hitno, odli~an 4.0 stan 96
m2, CG, 5. sprat, lift, alu
stolarija, Alvaxinica,
677e/m2-65.000e.
Prodajem nov 1.5 stan,
ukwi`eno 36m2, ukupno 47
m2, ima malo kosina, 2.
sprat, gas.
Prodajem 4.0 stan 92m2,
renoviran, PVC stolarija,
odli~na lokacija, kod G.
parka, pogled na park,
63.000e.
Prodajem 2.0 stan 55m2,
1. sprat, CG, komplet ren-
oviran, ul. S. Markovi},
42.000e.
Stan 47m2, terasa, podrum,
3. sprat, CG, 32.000e.
Odli~an 3.0 stan 81 m2 +
terasa, 2. sprat, preko puta
{kole F. Filipovi},
611e/m2, 49.500e.
Prodajem gasoweru od
28m2 (ukwi`eno 18m2) ulica
Obili}eva (do kru`nog puta)
, 2 sprat, gas 15.500e.
Stan 52.5m2, CG, 5. sprat,
klima, bez lifta, komplet
stvari, kuhiwa, ugradni
ormari, 2 plazma TV-a,
vredi pogledati, 36.500e.
Hitno, stan 53m2, centar,
kod Tempa, 7. sprat, CG,
lift, 566e/m2, 28.000e.
Prodajem stan 63/m2, CG,
1. sprat, preko puta F.
Filipovi}, 41.500e.
Mewam mawi stan 23m2 +
podrum, 3. sprat, ul. B.
Jankovi}, za ve}i, uz
doplatu, na sli~noj lokaciji,
bedem ili okolina, do 2.
sprata, mo`e TA ili CG.
Mewam ku}u 150 m2, novu
zidanu gara`u, 3.6a placa,
kod Slobodinog igrali{ta,
za 2 mawa stana ili jedan
stan uz doplatu.
Na prodaju fabrika
1.000m2, betonska hala
260m2, pomo}ni objekat
100m2, 60a placa, 4km od
Ariqa, pored puta, objekat
ima upotrebnu i gra|evinsku
dozvolu za drvnu industriju,
mogu}a prenamena, vodovod,
kanalizacija, trafostanica-
struja 600kw, 135.000e,
mogu}e izdavawe za 700e
mese~no.
Prodajem veoma dobru
ku}u od 200m2 na
Alvaxinici, 3,8ari placa, 2
vrste grejawa, 2003. grad-
wa, pvc stolarija, izolacija
u suvoj fazi,useqiva
75.000e
Prodajem ku}u 65m2, 6.8a
placa, u Zabla}skoj Baluzi,
17.000e, mogu} dogovor.
Prodajem kompletno ren-
oviranu ku}u od 66m2, 3 ari
placa + letwa kuhiwa,
gara`a i {upa u Qubi}u
(nedaleko od stare {kole
Tanasko Raji}) 35.000e
Ku}a 70m2, lokal 30m2,
pomo}ni objekat 35m2, 3.6a
placa, u blizini {kole R.
Mitrovi}, 44.000e.
Prodajem ku}u 61m2, 3.7a
placa, grejawe na gas, kod
Ma{inske {kole, 28.000e.
Ku}a 150m2, novija grad-
wa, legalizovana, 5a placa,
Qubi}-Trbu{ani, 48.000e.
Hitno – ku}a od 73m2,
2,89 ari + pomo}ni objekat
i gara`a na Ko{uwaku.
23.500e
Ku}a 137m2, pr+sp, 2a
placa, odmah useqiva,
legalizovano, ul.
Obili}eva, vredi pogledati,
63.000e.
Ku}a 65m2, renovirana
spoqa i iznutra, 21a placa,
pomo}ni objekat, u Preqini,
nedaleko od kru`nog toka,
36.000e.
Ku}a 200m2 pr+sp '09god,
odli~no stawe, kotlarnica,
gara`a, legalizovano,
Qubi}-Trbu{ani, 55.000e.
Ku}a 45m2, ozidana,
pokrivena, podnet zahtev za
legalizaciju, 18a placa,
ulaz sa asfalta, blizu
prikqu~ak struje i vode,
Qubi}, 300m od stare
{kole T. Raji}, 8.000e.
Nova ekstra ku}a 270m2,
'09god, 5a placa, legalizo-
vano, mogu}a prodaja 2
zasebna sprata, 1. sprat
130m2 sa gara`om, 75.000e,
2. sprat 120m2, 65.000e,
sve odvojeno.
Prelepa vikendica 55m2,
kamen-drvo, 3.5a placa, u
Me|uvr{ju, do Morave,
papiri 1/1, betonske
podzide, mawi pomo}ni
objekat, 23.000e.
Seosko doma}instvo u
Atenici , 1.5ha zemqe,
objekat 32m2, {tala 70m2,
trem za bale 100m2, 80a
ogra|eno, plastificiranom
`icom, cela parcela zasad
tre{we-250 stabala,
28.000e.
Seosko doma}instvo u
Slatinskoj bawi, 17km od
^a~ka, ku}a 80m2, su{ara,
letwa kuhiwa, useqiva, sva
infrastruktura, 11a placa,
mogu}e dokupiti jo{ 30a
pored Slatinske reke,
15.000e.
Seosko doma}instvo u
Vrani}ima, 75a + stari
pomo}ni objekat, vo}wak,
voda, struja, asfalt sa 2
strane, 7.000e
Seosko doma}instvo u
Jezdini, 24.5 a vo}waka,
6km od ^a~ka, 13.000e.
Je`evica - 2km od glavnog
puta, dobra ku}a 200m2, 3
sprata, 1ha zemqe, legali-
zovano, sva infrastruktura,
u blizini novog stadiona,
46.000e.
Seosko doma}instvo u G.
Gorevnici , 10km od ^a~ka,
ku}a 100m2, novija gradwa,
gara`a, su{ara, pekara,
vo}wak, {uma, bunar, grads-
ka voda, trofazna struja,
3ha zemqe u komadu,
23.500e
Seosko doma}instvo u
Mojsiwu, 12km od ^a~ka,
ku}a 80m2, 40a placa, tro-
fazna struja, bunar,
vo}wak, 21.000e.
Prodajem seosko
doma}instvo u Dowoj
Je`evici (2km od glavnog
puta), ku}a 100m2 i 17 ari
placa i pomo}ni objekti od
100m2, grejawe razvedeno
P, P + 1, PK, 31.000e
Doma}instvo u Kamenici,
30km od ^a~ka, esktra ku}a
150m2, pomo}ni objekti
70m2, 8a placa, 50m od
reke, 27.000e.
^a~ak, Bir~aninova 13
(preko puta {kole Milica Pavlovi})
032/376-632
064/10-300-66
064/524-55-45
Va{e zadovoqstvo je na{ uspeh!
STANOVI U IZGRADWI
STAMBENI KREDITI U
SARADWI SA BANKAMA
BESPLATNE KONSALTING
USLUGE
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 35OGLASI
KRU@NI PUT - IZDAJEM
halsko-magacinski prostor
280 m/2 + 100 m/2 kancela-
rije, sa 10 ari placa. Ulaz
direktno sa kru`nog puta. Te-
lefon: 063/88-52-977.
PRODAJEM ma{inu za
ispravqawe betonskog gvo-
`|a, remu, ma{inu za uzengi-
je i se~ku. Telefon: 063/88-
52-977.
PRODAJEM {a{u, (prili-
kom rada kukuruz je navodwa-
van) oko 200 snopa, prva
klasa. Telefon: 032/877
382.
PRODAJEM parcelu 36 ari
u Trnavi, blizu trnavske
{kole. Cena po dogovoru. Te-
lefon: 064/290 20 17 i
032/385 262.
PRODAJEM Opel korsu 1,2
b, 2002 godi{te, pre{la
105.000 km, u odli~nom
stawu, 230 eura.
Tel: 032/334 218 i 064/201
88 45.
IZDAJEM dvosoban name-
{ten stan u Beogradu blizu
hotela “Srbija”. Tel:
062/977-0228.
IZDAJEM lokal do same
Prehrambene {kole, pogodan
za prodaju placeva.Tel: 334
346 i 065/333 43 46.
PRODAJEM nov kotao “EKO-
NOMIK”. Mobilni: 065/59
00 651.
POVOQNO prodajem vi{e
dimenzija zastakqenih pro-
zorskih krila i plotova vra-
ta. Tel: 334-346 i 065/333-
43-46.
PRODAJEM vikendicu sa 10
ari placa na Jelici. Tel:
065/344-94-28.
PRODAJEM staru ku}u u
strogom centru grada. Tel:
063/80 33 676.
NUDIM pomo} i negu stari-
joj `enskoj osobi. Mobilni:
064/995 0345.
PRODAJEM 2 ma{ine za
{ivewe ko`e i krzna, is-
pravne. Povoqno! Mobilni:
063/18 22 722.
PRODAJEM tovqenika oko
200 kilograma. Telefoni:
880-028 i 064/160-08-76.
PRODAJEM imawe sa 2 ku}e
u Pakovra}u, asfaltni pri-
laz i vredi videti. Mobilni:
064/196 47 05.
PRODAJEM razne motore,
reduktore, ventilatore, kom-
presor, CO/2 aparat, strug.
Telefon: 367-657.
NAJPOVOQNIJE kwigov-
odstvene usluge, 1 mesec gra-
tis, osnivawe radwi, gratis
i dogovor. Mobilni:
064/196 47 05.
IZRADA ma{inskih cement-
nih ko{uqica, izvo|ewe svih
gipsanih radova, postavqawe
zvu~ne, termo i hidroizola-
cije. Izvo|ewe svih vrsta be-
tonskih radova. Telefon:
064/615 27 63.
IZDAJEM jednoiposoban ne-
name{ten stan sa parnim
grejawem. Cena povoqna.
Ulica Nemawina, kod O[
“M. Pavlovi}”. Mobilni:
064/99 34 038, 032/ 345
738.
FITNES, aerobik, sve vrste
ve`bi, anticelulit vibro ma-
sa`eri, 1000 dinara mese~-
no. Tel: 063/656-973
PRODAJEM {tenad {arpla-
ninca. Tel: 063/616-714
BOBAN
PRODAJEM cerova i bagre-
mova umetrena drva za ogrev.
Tel: 060/66-18-835
PRODAJEM zemqu povr{ine
1ha u Zabla}skom poqu, po-
tez Petkovac. Tel: 060/66-
18-835
PRODAJEM Reno lagunu u
izvrsnom stawu, 2004. godi-
{te, mo`e zamena za mawi
auto.
Tel:060/66-18-835
IZDAJEM povoqno jednoso-
ban nename{ten stan, nova
gradwa, ura|ena izolacija,
odvojeno sve, grejawe na TA
pe}. Tel: 032/332-761
IZDAJEM prazan jednoso-
ban stan u ^a~ku, u
Nemawinoj ulici. Telefoni:
011/2761839 i
063/8442574.
PRODAJEM [kodu Superb
2007. godi{te 1.9. TDI, pre-
{la 152.000 km, cena 7.800
eura. Mob. 064/2402699.
PRODAJEM DAEWOO MA-
TIZ 2001. godi{te, 1.9 TDI
pre{ao 94.000 km. Ce-
na1950 eura. Mob.
064/2402699
PRODAJEM Reno twingo
2000 god. pre{ao 89.000 km.
Cena 1950 eura. Tel.
064/2402699.
PRODAJEM Pe`o 206,
2001. godi{te, pre{ao
128000 km. Cena 2.500 eu-
ra. Mob. 064/2402699
PRODAJEM Opel Agida
2004. godi{te, pre{la
106000 km, ura|en veliki
servis. Cena 2.950 eura.
Mob. 064/2402699
PRODAJEM stan 38m2 na
Qubi} keju, 10. sprat.
Povoqno.
Tel.064/8345149
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN
PROLE]NI POPUST.
TELEFONI: 032/800
200 i 063/606 979.
PRODAJEM
FIKSIRANU GARA@U
KOD HOTEL MORAVE.
MOBILNI: 064/268
0000.
IZDAJEM
POSLOVNI PROS-
TOR, POVR[INE 250
m/2, U STROGOM CEN-
TRU GRADA.
MOBILNI: 063/609
784.
DE@URNI STOMATOLOG
Dr. MLADEN BEHARA
Ko~e An|elkovi}a 1
322- 656
De`urni tel: 062/86-17-988
ODGAJIVA^NICA
"MANGULICA" U
OKOLINI ^A^KA,
PRODAJE MANGULICE
ZA PRIPLOD I
KLAWE. MOBILNI:
064/134 82 36.
PRODAJEM komplet
ugradnu rernu sa ven-
tilatorom i ugradnu
plo~u marke Gorewe.
Aparati su vrlo malo
kori{}eni i u
odli~nom stawu.
Tel: 032/375-683
060/388-22-99
Na osnovu ~lana 23. stav 2. Statuta Regionalnog centra za profesionalni razvoj
zaposlenih u obrazovawu, Upravni odbor Regionalnog centra objavquje
KONKURS ZA IMENOVAWE DIREKTORA
Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu
na mandat od ~etiri godine
USLOVI
Za direktora Regionalnog centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazo-
vawu mo`e biti imenovano lice koje pored Zakonom propisanih uslova ispuwava i
slede}e uslove:
- da ima visoku stru~nu spremu,
- da ima pet godina radnog iskustva u oblasti obrazovawa i vaspitawa,
- da govori jedan strani jezik,
- da je osposobqen za kori{}ewe ra~unara,
- da poseduje organizacione i komunikacijske sposobnosti.
Zainteresovani kandidati mogu podneti prijave u roku od 15 dana od dana
objavqivawa konkursa u listu “^a~anski glas”. Uz prijavu kandidati su du`ni da
dostave dokaze o ispuwavawu uslova iz konkursa.
Prijave sa dokazima o ispuwavawu uslova podnose se na adresu: Regionalni cen-
tar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovawu, 32000 ^a~ak, Ul. Cara
Du{ana bb.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
Policija ..........................................
Hitna pomo}.....................................
Bolnica ...........................................
Dom zdravqa....................................
Medicina rada ...............................
Vatrogasna slu`ba ..........................
Ta~no vreme .....................................
Obave{tewa ....................................
Prijava telefonskih smetwi ........
AMSS .................................................
Apoteke:
"Dr Mom~ilo Katani}" ...................
"Dr Dragi{a Mi{ovi}" .................
Grad ^a~ak .....................................
JP "Gradac" .......................................
JKP "Komunalac" .............................
JKP "Gradsko zelenilo"...................
JKP "Vodovod" .................................
JKP "^a~ak" ......................................
"Elektrodistribucija" ....................
"Autoprevoz" ....................................
@elezni~ka stanica ......................
Dom kulture ....................................
Biblioteka ......................................
Arhiv ...............................................
Narodni muzej .................................
Umetni~ka galerija ........................
Bioskop "Sutjeska" ...........................
Turisti~ka organizacija ...............
Crkva ...............................................
Veterinarska stanica ....................
Institut za vo}arstvo ....................
Poqoprivredna stanica "Ov~ar" ..
VA@NI TELEFONI
92 i 222-701
94
307-000
225-717
224-278
93
95
988
977
381-097
340- 385
222-296
224-024
303-202
225-693
373-760
303-600
222-618
222-084 i 341-991
224-246
221-390
225-073
223-608 i 340-960
222-729
222-169
222-375
342-268
343-721
343-900
320-230
221-413
349-160
KUPUJEM ku}u u u`em cen-
tru grada /^a~ak/ 50 m2.
KUPUJEM seosko doma}in-
stvo u okolini ^a~ka.
PRODAJA stanova raznih
struktura u centru Beogra-
da, ulica Carigradska. Izu-
zetno kvalitetna gradwa.
Povoqno.
Tel: 065/96-66-250
Tel: 064/35-35-243
www.gromex.rs
Gradska uprava za urbanizam, grada ^a~ka, na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o
proceni uticaja na `ivotnu sredinu (»Sl.glasnik RS«, broj 135/2004 i 36/2009 ),
obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o
JAVNOM UVIDU, PREZENTACIJI
I RASPRAVI
1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora „NIS“
a.d. Novi Sad, za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu stan-
ice za snabdevawe motornih vozila te~nim gorivom i te~nim naftnim gasom i
poslovnim objektima sa prate}im sadr`ajem na k.p.br. 206/1 K.O. ^a~ak u Ulici 10
u ^a~ku.
2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti javni uvid u nave-
denu studiju o proceni uticaja objekta na `ivotnu sredinu u prostorijama Gradske
uprave za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba broj
12, svakim radnim danom od 08,00 do 12,00 ~asova, uz prisustvo predstavnika stru~ne
slu`be, do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 12. 12. 2012.godine.
3. Javna prezentacija i javna rasprava o navedenoj studiji o proceni uticaja objek-
ta na `ivotnu sredinu bi}e odr`ana dana 12. 12. 2012.godine u sali Gradskog ve}a
grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 2 u ^a~ka, sa po~etkom u 11,00 ~asova.
4. Zainteresovane organizacije, organi i gra|ani mogu svoje primedbe, predloge i
mi{qewa o navedenoj studiji o proceni uticaja na `ivotnu sredinu dostaviti grad-
skoj upravi za urbanizam grada ^a~ka do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 12.
12. 2012.godine.
NA^ELNIK UPRAVE
Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e
An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322 -656
de`urni telefon
062 8617 988
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom,
~ekovima, platnim
karticama, gotovinski.
OGLASI36 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
PRODAJEM stan 15 m2, 5. sprat, TA, Cena 15.500 e.
PRODAJEM stan 19 m2, 7. sprat, CG,Kneza Milo{a. Cena 17.500 e.
PRODAJEM stan 22.50 m2, prizemqe, CG, ul. Svetog Save. Cena 18.500 e.
PRODAJEM stan 25 m2, 4. sprat, CG, ulica Svetog Save. Cena 18.500 e.
PRODAJEM stan 29.40, m2, 1 sprat, CG, ul. Kneza Vase Popovi}a. Cena 25.000 e.
PRODAJEM stan 33 m2, 5. sprat, CG, Bate Jankovi}. Cena 21.000 e.
PRODAJEM stan 36 m2, prizemqe, Qubi} kej. Cena 25.000 e.
PRODAJEM stan 36 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 e
PRODAJEM stan 38 m2, prizemqe, Avenija 1. Cena 26.000 e.
PRODAJEM stan 38 m2, 3. sprat, CG kod Hotel Morave. Cena 30.000 e.
PRODAJEM stan 39 m2, 7. sprat, CG, Svetog Save. Cena 30.000 e.
PRODAJEM stan 40 m2, 3. sprat, CG, centar. Cena 30.500 e.
PRODAJEM stan 40 m2, prizemqe, CG, Solunska. Cena 29.500 e.
PRODAJEM stan 41.50 m2, 4. sprat, CG, Sin|eli}eva. Cena 29.000 e.
PRODAJEM stan 42 m2, 4. sprat, TA, {iri centar. Cena 26.500 e.
PRODAJEM stan 42 m2, 4. sprat, TA, Qubi} kej. Cena 27.000 e.
PRODAJEM nov stan 43 m2, prizemqe, CG, {kola M. Pavlovi}. Cena 36.000 e
PRODAJEM stan 45 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 29.000 e.
PRODAJEM stan 46 m2, 4. sprat, EG, Hotel Morava. Cena 33.000 e.
PRODAJEM stan 46 m2, 4. sprat, TA, Nemawina. Cena 31000 e.
PRODAJEM stan 47 m2, 1. sprat, TA, Qubi} kej. Cena 31.000 e.
PRODAJEM stan 47.50 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 32.000 e.
PRODAJEM stan 50 m2, 4. sprat, CG, centar. Cena 41.000 e.
PRODAJEM stan 51.50 m2, prizemqe, TA, B. Jankovi}. Cena 34.000 e.
PRODAJEM stan 53 m2, 7. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 36.000 e.
PRODAJEM stan 53 m2, 3. sprat, TA, B. Jankovi}. Cena 37.000 e.
PRODAJEM stan 53 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 38.000 e.
PRODAJEM stan 54 m2, 3. sprat, CG, Kalu|erice. Cena 38.000 e.
PRODAJEM stan 54 m2 nov, 1. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 53.500 e.
PRODAJEM stan 54 m2, 2. sprat, TA, centar. Cena 41.000 e.
PRODAJEM stan 56 m2, 8. sprat, CG, R. Po{ti}. Cena 35.000 e.
PRODAJEM stan 56 m2, 4. sprat, CG, centar. Cena 36.000 e.
PRODAJEM stan 58 m2, 6. sprat, CG, {iri centar. Cena 40.000 e.
PRODAJEM stan 59 m2, 1. sprat, TA, {iri centar. Cena 28.000 e.
PRODAJEM stan 59 m2, 2. sprat, CG, {iri centar. Cena 42.000 e.
PRODAJEM stan 61 m2, 9. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 42.000 e.
PRODAJEM stan 63 m2, 2. sprat, CG, centar. Cena 52.000 e.
PRODAJEM stan 64 m2, prizemqe, CG, Nemawina. Cena 45.500 e.
PRODAJEM stan 65 m2, 3. sprat, CG, Svetog Save. Cena 46.000 e.
PRODAJEM nov stan 66 m2, 4. sprat, CG, B. Jankovi}. Cena 51.000 e.
PRODAJEM stan 66.50 m2, 7. sprat, CG. Nemawina. Cena 43.000 e.
PRODAJEM stan 68 m2, 5. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 48.000 e.
PRODAJEM stan 70 m2, 1. sprat, CG, Avenija 2. Cena 45.500 e.
PRODAJEM stan 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 e.
PRODAJEM stan 73 m2, 2. sprat, CG, M. Nik{i}. Cena 49.000 e.
PRODAJEM stan 75 m2, 1. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 61 000 e.
PRODAJEM stan 76 m2, 2. sprat, CG, centar. Cena 51 000 e.
PRODAJEM stan 80 m2, 1. sprat, CG, Qubi} kej. Cena 57 000 e.
PRODAJEM stan 80 m2, 1. sprat, TA, S. Markovi}a. Cena 51 000 e.
PRODAJEM stan 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara. Cena 70.000 e.
PRODAJEM ku}u 40 m2 sa 17 ari placa u Gorwoj Atenici. Cena 10.500 e.
PRODAJEM ku}u 50 m2 sa 5 ari placa u Ro{cima. Cena 10.000 e.
PRODAJEM ku}u 78 m2 sa 27 ari placa u Beqini. Cena 19.000 e.
PRODAJEM ku}u 120 m2 sa 1.5 ari placa, ulica Kqu~ka. Cena 24.000 e.
PRODAJEM ku}u 67 m2 sa 3 ara placa, u ulici V. Stepe. Cena 36.000 e.
PRODAJEM ku}u 60 m2 sa 5 ari placa, ulica Svetogorska. Cena 45.000 e.
PRODAJEM ku}u 100 m2 sa 5 ari placa, ulica Draga~evska. Cena 47.000 e.
PRODAJEM ku}u 90+45 m2 sa 4.5 ari placa, kod {kole Filip Filipovi}. Cena
65.000 e.
PRODAJEM ku}u 120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 e.
PRODAJEM ku}u150+70 m2 sa 6.7 a Kulinova~ko poqe, Cena 70.000 e.
PRODAJEM ku}u 180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 e.
PRODAJEM ku}u 166 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 82.000 e.
PRODAJEM ku}u 90+50 m2 sa 2.5 ari placa, Haxi Prodanova. Cena 82.000 e.
PRODAJEM ku}u 120+65+100 m2 sa 3.8 ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 e.
PRODAJEM ku}u 130+65 m2 sa 3.8 ari placa, Alvaxinica. Cena 92.000 e.
PRODAJEM ku}u 180+50 m2 sa 1.5 ari placa Qubi}ska. Cena 105.000 e.
SSTTAANNOOVVII
KKUU]]EE
AGENCIJA
SSIIGGMMAA
NEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 064/13-12-544
e-mail: [email protected]
^ITUQE
TU@NO SE]AWE
MILOMIR
24.11.1984.
MILAN
16.11.2004.
MIJAILOVI]
iz Sokoli}a
Na{a majka i baka
Preminula je u utorak, 13.
novembra, u 82. godini. Sahrana je obavqena u
~etvrtak na grobqu u Pridvorici.
Zahvaqujemo rodbini i prijateqima na
izjavi sau~e{}a.
]erke Goca i Anica sa porodicama,
bra}a Radivoje i Milovan.
MILKA
JOVANOVI]
Se}awe
Nema tih suza i re~i koje mogu ubla`iti bol i
prazninu koja je ostala tvojim odlaskom. I daqe
`ivi{ u nama voqen, po{tovan i nikada zabo-
ravqen.
Tvoji: Goca, Ivan, Marijana, Zorica,
Mladen, Ana, Aco, Nikolaj i Elena
DRAGAN
OBU]INA
22. 11. 2007 - 22. 11. 2012
POSLEDWI POZDRAV
dragom
Voqen i nezaboravqen ostaje da `ivi u na{im srcima
i mislima.
TVOJI: supruga MIRKA, sin MIRKO,
snaja MILICA, unuka NEDA i unuk NIKOLA.
15405
NIKETI]
MILOJKU
iz Kuki}a
25. 11. 1931 - 6. 11. 2012.
Dana 8. novembra navr{ile su se ^ETIRI tu`ne
godine od kako nije sa nama
Te{ko je stisnuti srce da ne
boli, du{u da ne pati, suze da
ne teku.
Ne postoje re~i kojima se mo`e opisati koliko nam
nedostaje{.
Vole te tvoji: majka MIRKA, brat MIRKO, snaja
MILICA, sinovica NEDA i sinovac NIKOLA.
15406
MILINKO
MI]O
NIKETI]
1. 08. 1958 - 8. 11. 2008.
I posle ^ETIRI godine jo{
uvek se pitamo za{to si morao
tako rano da ode{ od nas. Te{ko
je prona}i re~i sa kojima bi
opisali tvoj odlazak. Bez tebe sve te{ko pada, svaki
dan donosi veliku prazninu, srce i du{a bole, a utehe
nema. Vreme leti, ali ti si zauvek u na{im srcima.
Imati te bila je velika ~ast, radost i sre}a. Sve dok
`ivimo mi, `ive}e{ i ti u na{im srcima.
Supruga MILICA, sin BOJAN
i }erka JELENA sa porodicom.
15406
MILINKO
MI]O
NIKETI]
1. 08. 1958 - 8. 11. 2008.
Tvoju dobrotu, skromnost i po{tewe ne mo`emo zabo-
raviti.
Tvoji: unuk BOJAN, unuka JELENA,
snaje MILICA i NADICA, zet ZORAN,
praunuci ANDREA, TINA, MI]O i MATEJA.
15405
MILOJKO
NIKETI]
25. 11. 1931 - 6. 11. 2012.
TU@NO SE]AWE
20. 11. 1992 - 20. 11. 2012.
Pro{lo je dvedeset godina od kada nisi sa nama ali
se}awe na tebe zauvek ~uvamo, s qubavqu, u na{im
srcima.
Supruga VERA i k}erke VESNA i MARINA
sa porodicama.
15405
VASILIJE
VASO
POPOVI]
TU@NO SE]AWE
16. 11. 2005 - 16. 11. 2012.
Momire, te{ka je istina da smo
bez tebe sedam godina a jo{ te`a
da }emo bez tebe biti do kraja
`ivota. Oti{ao si prerano u
svoje pedeset i dve godine,
ostavio bol, prazninu i neizmernu tugu u na{im srci-
ma.
TVOJI: supruga MITRA, }erka SLA\ANA,
zet VLADIMIR, unuci URO[ i IVANA.
15403
MOMIR
VILOTI]
iz Qubi}a
Dana 17. novembra 2012. godine navr{ava se
[EST MESECI od smrti na{e drage
Obave{tavamo kolege i prijateqe da }emo tog dana u
11 i 30 ~asova na grobqu u Prijevoru obaviti
{estomese~ni pomen.
SUPRUG SA DECOM.
15401
DROBWAKOVI]
OLIVERE ELZE
Dana 19. novembra 2012. navr{ava se
DESET GODINA od smrti na{eg dragog
Vreme koje je pro{lo nije
izbrisalo qubav i se}awe na tebe.
Sa puno po{tovawa uspomenu na tebe ~uvaju:
supruga NIKOLIJA i sinovi MIRKO i MIKICA
sa porodicama.
15400
MILENKA
ILI]A
iz Graba
TU@NO SE]AWE
Za{to Bog uzima najboqe?
Zato {to mu treba najlep{i cvet u svojoj ba{ti.
TVOJI: JELA, MARKO, MARIJA
15396
MILUTIN
BOROVI]
LULE
20.11.2009 - 20.11.2012.
OGLASI I ^ITUQE
PRIMQENI DO SREDE DO 12
SATI BI]E OBJAVQENI U
PETAK
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 37
Vreme koje prolazi nije lek za bol i tugu. Utehe
nema, zaborav ne postoji.
Va{a sestra ZORA sa porodicom.
15382
^ITUQE
Dana 13. novembra 2012.
navr{ilo se PET GODI-
NA od smrti na{e drage
RADMILE
LI[ANIN
U subotu, 17. novembra 2012. u 12,30 ~asova na
^a~anskom grobqu obavi}emo
^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em dragom
BO[KU ]ALOVI]U
Uspomenu ~uvaju wegovi najmiliji:
supruga RU@ICA i sinovi DANKO i BRANKO
sa porodicama.
15404
MILAN DROBWAK
MIKSER
20. novembra 2012. godine navr{ava se
^ETRDESET DANA
od smrti
VIDOSAVA ]ORI]A
1937 - 2012
Hvala ti {to si uvek bio uz nas. Tvojim odlaskom si
nas iznenadio, ali i znamo za{to.
Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.
Tvoji: supruga MILENA, }erke LEPA i ZORA,
unuci MARKO, FILIP i VITO.
15402
SE]AWE
18. 11. 2008 - 18. 11. 2012.
ZORAN MUNITLAK
S qubavqu, po{tovawem i zahvalno{}u ~uvamo
uspomenu na tebe.
TVOJI NAJMILIJI
15403
U sredu 21. novembra 2012. je godina
od smrti na{eg dragog
U subotu, 17. novembra u 13 ~asova
obavi}emo godi{wi pomen na grobqu u
Guberevcima.
Rode, stalno si u na{im mislima, nismo te zaboravili.
^uvamo te od zaborava. TVOJI: supruga VUKOSAVA,
sin ZORAN i brat SLOBODAN sa porodicama.
RODOQUBA ]ENDI]A
RODA
Dana 16. novembra 2012. navr{ava se
16 godina od smrti na{e drage
Ponosni smo {to smo te imali.
Po~ivaj u miru.
Uspomenu na tebe ~uvaju: snaha MILICA,
unuk DRAGAN i unuka @IVANA sa porodicom.
15407
NATALIJE GLI[OVI]
iz Mili}evaca
Dana 9. 11. 2012. godine, prestalo je da
kuca jedno veliko srce puno qubavi i
`ivota.
Voqeni nikad ne umiru...
Vole}emo te zauvek.
TVOJI NAJMILIJI:
}erka ZORICA i suprug MILINKO.
15401
QIQANA RADOJKOVI]
Pro{lo je
^ETRDESET DANA
od smrti na{e
MILICE M. MANOJLOVI]
(ro|ene Milo{evi})
U se}awu na qubav koju nam je pru`ila i u veri da je wena du{a
ve} na{la mir okupi}emo se na ^a~anskom grobqu u ~etvrtak 15.
novembra 2012. godine u 13 ~asova.
MIROSLAV, MARKO, JELENA i MILAN
15406
38 PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE
TVOJIM ODLASKOM TUGA JE NEIZRECIVA.
Sestre: RADMILA i MIRJANA
15354
ANGELINA TOQI]
13. 11. 2010 - 13. 11. 2012.
VOQENI
POSLEDWI POZDRAV
od roditeqa RADO[A i MIRJANE
i brata DU[ANA.
15399
Pet godina nije sa nama,
ali je u na{im mislima.
S qubavqu i po{tovawem
uspomenu na wu ~uvaju
brat STOJAN i bratanac
DEJAN.
15389
Osamnaestog novembra 2012.
godine je desetogodi{wica
kako je na{ dragi
TO[I] OBREN
1914 - 2002
`elezni~ar i p~elar
uz svoju saputnicu za
`ivota TO[I] DESU
1920-1998.
Oba draga roditeqa, sa
ponosom na wihove `ivote
i rad ~uva u uspomenama
sin Qubi{a To{i}
sa porodicom
15394
^ITUQE
Dana 19. 11. 2012. god. navr{ava se
[EST MESECI od smrti
Pola godine je kako si nas prera-
no bez pozdrava i iznenada napus-
tio i ostavio sa ranom na srcu, sa tugom u du{i, da
ve~no tugujemo za tobom.
TVOJA: QIQA, SAWA, VOJO,
CANA, MICA i unuci.
15395
VASILIJA
VUKOMANOVI]A
VASA
^etiri godine nije s nama na{ dragi
suprug, otac, svekar i deda
Poseti}emo u subotu 24. novembra u 13 ~asova wegov
grob i odati mu po{tu.
Porodica: supruga DOBRILA
i sinovi ALEKSANDAR i NENAD sa porodicama.
SRE]KO M.
STANOJEVI]
24.11.2008 -24.11.2012.
Dana 18. novembra 2012. navr{avaju se ^ETIRI
GODINE od smrti na{eg sina i brata
Vreme prolazi, se}awa i tuga ostaju.
TVOJI: majka NATALIJA, otac PERKO
i sestra RADMILA sa porodicom.
15383
NENADA P.
PAUNOVI]A
dipl. ing. gra|evine
Dana 21. novembra 2012. godine, navr{i}e se
^ETRDESET DANA od smrti na{e drage
S qubavqu i tugom uspomenu
na tebe ~uva}e tvoji najmiliji:
}erka GORDANA, zet RADE
i unuke ANA i SAWA.
15392
MILESE
LAZI]
1942 - 2012
Dana 19. novembra 2012. navr{avaju se
DVE GODINE od smrti na{e drage
Dve godine nisi sa nama. Uspomenu na tebe sa ponosom
i qubavqu ~uvaju tvoji najmiliji:
suprug BA]O, sin DRAGAN,
}erka ANA i snaha DRAGICA.
15392
MILOMIRKE
MICE BABI]
iz Vi~e
ro|ena 1954. godine
Dana 5. novembra 2012. godine,
preminuo je na{ dragi suprug, otac i deda
Zahvalnost dugujemo prijateqi-
ma, kom{ijama i rodbini na
izrazima sau~e{}a i svima
onima koji su ga voleli.
Uspomenu na wega ~uva}e wegovi najmiliji:
supruga DANICA, k}erke EMINA
i JASMINA sa porodicama.
15391
ZDRAVKO
[TAVQANIN
BU\A
iz Zabla}a
2003 - 2012
SE]AWE I QUBAV SU VE^NI.
TVOJI NAJMILIJI
15386
Dr MILORAD
MAJSTOROVI]
^ast je bila tebe upoznati i ruku
ti pru`iti, zadovoqstvo je bilo
sa tobom se dru`iti. Sre}a je
imati te za supruga, tatu i dedu,
bio si qudska veli~ina u svakom pogledu. Volimo te i
uvek }emo te voleti, jedan `ivot malo je tebe prebo-
leti.
TVOJI NAJDRA@I: supruga MILKA, }erka
OLIVERA, sin OLIVER, zet RADE, unuke TAWA
i ANA, unuci STEFAN, NEMAWA i MIROSLAV.
15388
MIROSLAV
LAZOVI] LAZO
21.11.2002 - 21.11.2012.
SE]AWE
Majko na{a,
Volela si da `ivi{ ali sudbi-
na ...
Istina je te{ka, tuga velika, bola previ{e a re~i
premalo da ka`emo koliko nam nedostaje{. Ali pos-
toji ne{to {to ne umire a to su qubav i se}awe na
tebe.
TVOJI NAJDRA@I: }erka MARA
i sin MI[O sa porodicama.
15387
RADA
MAJSTOROVI]
2002 - 2012
Dana 23. novembra 2012. navr{ava se
PET GODINA od smrti na{e drage
U subotu, 17. novembra u 11
~asova na sredwem Ateni~kom
grobqu poseti}emo wen grob i
okititi cve}em.
Pro{lo je pet godina ali tvoju
qubav i dobrotu ni{ta ne mo`e
izbrisati. Volimo te i u srcu ~uvamo.
TVOJI NAJMILIJI: suprug MILO[,
sin DRAGAN i }erka OLIVERA sa porodicama.
15353
BRANKE
]IRKOVI]
Dana 15. novembra 2012. navr{ilo se
^ETRDESET DANA od smrti na{e drage LILI.
Pro{lo je ve} 40 dana od kada nisi sa nama, a srce nam
jo{ vi{e razaraju tuga, bol i tama...
Tvoji koje si najvi{e volela: MILO[, MARIJA,
JELENA, IVAN, IVA i HANA.
15384
QIQANA
MARI^I]
Dana 17. 11. 2012. god. u 11 ~asova na ^a~anskom grobqu
dava}emo 40-to dnevni pomen u znak na se}awe na{eg dragog
supruga, tatu, dedu i tasta
Se}awe na tebe nikada ne bledi, a
traja}e dok smo `ivi. Sve radosti,
dru`ewa, smeh, sve lepe trenutke na{ih `ivota ne mo`e da
obri{e ~iwenica da te vi{e nema.
Zauvek }e{ `iveti u na{im srcima dragi BARO.
TVOJI NAJMILIJI: supruga MIWA, k}i SOWA, zet
DRAGAN, unuci DARKO i VLADIMIR.
15356
STANISLAVA
IVANOVI]A
TALA
1937 - 2012
Dana 19. novembra 2012.
navr{avaju se TRI GODINE od
smrti na{eg dragog
S qubavqu se se}aju
supruga, deca, unuci i praunuci.
15390
VOJINA PETRONIJA
PANTOVI]A
dipl. ekonomista
iz ^a~ka
SE]AWE
22. 11. 1994 - 22. 11. 2012.
Bio si i ostao deo nas, zauvek
voqen i nikad zaboravqen.
TVOJI NAJMILIJI
15385
VLADAN TIOSAVQEVI]
nastavnik iz ^a~ka
Dana 14. 11. 2012. navr{ilo se OSAM
GODINA od smrti dragog nam oca
Osam godina je pro{lo od kako si zauvek
napustio svoje najmilije i oti{ao na put
bez povratka. Drago nam je {to smo imali
radnog, ~estitog i po{tenog oca. Ve~no }emo ~uvati uspomenu
na wega. Po~ivaj u miru i neka te an|eli ~uvaju.
Tvoja deca: DRAGI[A, NATA i QUBA sa porodicama.
upl.
MILOJKA NOVI^I]A
iz Vrani}a
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE 39
PETAK 16. NOVEMBAR 2012. GODINE