14 prirastaj stanovnistva…
TRANSCRIPT
PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA I PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA I EKOLOŠKA KRIZAEKOLOŠKA KRIZA
PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA I EKOLOŠKA PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA I EKOLOŠKA KRIZAKRIZA
Visoke stope nataliteta ali i mortaliteta u Visoke stope nataliteta ali i mortaliteta u predmodernim društvimapredmodernim društvima
Očekivanje porasta standarda u doba industrijalizmaOčekivanje porasta standarda u doba industrijalizma Porast broja stanovnika u EvropiPorast broja stanovnika u Evropi Tomas Maltus: Tomas Maltus: Esej o principima stanovništva Esej o principima stanovništva (1798)(1798) Rasprava o vezi rasta broja stanovnika i rezervi hraneRasprava o vezi rasta broja stanovnika i rezervi hrane Rast stanovništva eksponencijalan, rast rezervi hrane Rast stanovništva eksponencijalan, rast rezervi hrane
ograničenograničen Ishod: glad, zajedno sa kugom i ratovima – prirodno Ishod: glad, zajedno sa kugom i ratovima – prirodno
ograničenje rasta broja stanovnikaograničenje rasta broja stanovnika Rešenje: moralno uzdržavanjeRešenje: moralno uzdržavanje
PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA I EKOLOŠKA PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA I EKOLOŠKA KRIZAKRIZA
Smanjenje stope rasta stanovništva u razvijenim Smanjenje stope rasta stanovništva u razvijenim zemljama Evrope u 19. i 20. vekuzemljama Evrope u 19. i 20. veku
Oživljavanje Maltusovih ideja zbog porasta u 20. Oživljavanje Maltusovih ideja zbog porasta u 20. veku (manje razvijene zemlje)veku (manje razvijene zemlje)
Pritisak rasta broja stanovnika na prirodno okruženje Pritisak rasta broja stanovnika na prirodno okruženje i fizičku infrastrukturu mnogih delova svetai fizičku infrastrukturu mnogih delova sveta
Uticaj globalnih modela potrošnje i stavova prema Uticaj globalnih modela potrošnje i stavova prema prirodnoj okolini na raspoloživost resursa (i prirodnoj okolini na raspoloživost resursa (i oskudicu)oskudicu)
Tema poglavlja: uzajamna povezanost rasta Tema poglavlja: uzajamna povezanost rasta stanovništva, čovekove potrošnje i upotrebe resursa stanovništva, čovekove potrošnje i upotrebe resursa iz životne sredineiz životne sredine
PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA U SVETUPRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA U SVETU
Predviđanje katastrofalnih posledica neprestanog Predviđanje katastrofalnih posledica neprestanog rasta stanovništvarasta stanovništva
Opravdana zabrinutost zbog ograničenih resursa i Opravdana zabrinutost zbog ograničenih resursa i naglog rastanaglog rasta
Procene: nastavak prirasta stanovništva po Procene: nastavak prirasta stanovništva po sadašnjoj stopi za nekoliko decenija ne bi se sadašnjoj stopi za nekoliko decenija ne bi se mogao kontrolisatimogao kontrolisati
ANALIZA STANOVNIŠTVA: DEMOGRAFIJAANALIZA STANOVNIŠTVA: DEMOGRAFIJA
Demografija: nauka o stanovništvuDemografija: nauka o stanovništvu U centru pažnje merenje broja stanovništva i U centru pažnje merenje broja stanovništva i
objašnjavanje njegovog porasta ili opadanjaobjašnjavanje njegovog porasta ili opadanja Tri činioca rasta ili opadanja broja stanovnika: Tri činioca rasta ili opadanja broja stanovnika:
broj rođenih, broj umrlih i migraciona kretanjabroj rođenih, broj umrlih i migraciona kretanja Popis stanovništva: sistematsko istraživanje čiji je Popis stanovništva: sistematsko istraživanje čiji je
cilj prikupljanje podataka o stanovništvu cilj prikupljanje podataka o stanovništvu određene zemljeodređene zemlje
Problem nepouzdanosti demografskih statistika u Problem nepouzdanosti demografskih statistika u manje razvijenim zemljamamanje razvijenim zemljama
Primer Indije: procena da je registrovani broj Primer Indije: procena da je registrovani broj rođenih i umrlih tek ¾ stvarnog brojarođenih i umrlih tek ¾ stvarnog broja
OSNOVNI DEMOGRAFSKI POJMOVIOSNOVNI DEMOGRAFSKI POJMOVI
Opšta stope nataliteta: broj živorođenih u toku Opšta stope nataliteta: broj živorođenih u toku jedne godine na hiljadu stanovnikajedne godine na hiljadu stanovnika
Fertilitet: broj živorođene dece koju ima prosečna Fertilitet: broj živorođene dece koju ima prosečna ženažena
Fekonditet: potencijalan broj dece koji žena Fekonditet: potencijalan broj dece koji žena biološki može da ima (biološka plodnost)biološki može da ima (biološka plodnost)
Opšta stopa mortaliteta: broj umrlih lica na Opšta stopa mortaliteta: broj umrlih lica na hiljadu stanovnika u toku jedne godinehiljadu stanovnika u toku jedne godine
OSNOVNI DEMOGRAFSKI POJMOVIOSNOVNI DEMOGRAFSKI POJMOVI
Mortalitet: ukupan broj umrlih lica u jednoj populacijiMortalitet: ukupan broj umrlih lica u jednoj populaciji
Stopa smrtnosti odojčadi: odnos između broja umrle Stopa smrtnosti odojčadi: odnos između broja umrle odojčadi koja umru pre nego što napune godinu odojčadi koja umru pre nego što napune godinu dana i broja živorođene dece u godini posmatranjadana i broja živorođene dece u godini posmatranja
Očekivana dužina življenja: broj godina koje neka Očekivana dužina življenja: broj godina koje neka prosečna osoba može da očekuje da će poživetiprosečna osoba može da očekuje da će poživeti
Životni vek: maksimalan broj godina koliko neki Životni vek: maksimalan broj godina koliko neki pojedinac može da živipojedinac može da živi
DINAMIKA PROMENE STANOVNIŠTVADINAMIKA PROMENE STANOVNIŠTVA
Stopa porasta ili opadanja stanovništva: razlika Stopa porasta ili opadanja stanovništva: razlika između stope nataliteta i stope mortalitetaizmeđu stope nataliteta i stope mortaliteta
Negativne stope priraštaja nekih evropskih zemaljaNegativne stope priraštaja nekih evropskih zemalja Gotovo sve industrijalizovane zemlje – stope manje Gotovo sve industrijalizovane zemlje – stope manje
od 0,5 %od 0,5 % Manje razvijene zemlje: stope priraštaja između 2 i Manje razvijene zemlje: stope priraštaja između 2 i
3 %3 % Period za koji se stanovništvo udvostruči:Period za koji se stanovništvo udvostruči: Rast od 1% - udvostručavanje stanovništva za 70 Rast od 1% - udvostručavanje stanovništva za 70
godinagodina Rast od 2% - udvostručavanje za 35 godinaRast od 2% - udvostručavanje za 35 godina Rast 3% - udvostručavanje za 23 godineRast 3% - udvostručavanje za 23 godine
PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA U ZEMLJAMA U PRIRAŠTAJ STANOVNIŠTVA U ZEMLJAMA U RAZVOJURAZVOJU
Nagli pad mortaliteta zbog poboljšanja Nagli pad mortaliteta zbog poboljšanja zdravstvenih usluga i higijenskih merazdravstvenih usluga i higijenskih mera
Meksiko Siti: 45% stanovništva ispod 15 godinaMeksiko Siti: 45% stanovništva ispod 15 godina Veće zdravstvene i obrazovne potrebe dece – Veće zdravstvene i obrazovne potrebe dece –
opterećenje za društvo i ekonomiju nerazvijenih opterećenje za društvo i ekonomiju nerazvijenih zemaljazemalja
Tradicionalni stavovi o veličini porodice – deca Tradicionalni stavovi o veličini porodice – deca kao pomažući članovi na poljoprivrednim kao pomažući članovi na poljoprivrednim gazdinstvimagazdinstvima
Religija i kontrola rađanja: islam, katoličanstvo Religija i kontrola rađanja: islam, katoličanstvo (pogotovo u Južnoj i Centralnoj Americi)(pogotovo u Južnoj i Centralnoj Americi)
Kina: politika jednog detetaKina: politika jednog deteta
DEMOGRAFSKA TRANZICIJADEMOGRAFSKA TRANZICIJA
Demografska tranzicija: promene odnosa nataliteta i Demografska tranzicija: promene odnosa nataliteta i mortaliteta u industrijalizovanim zemljama od 19. mortaliteta u industrijalizovanim zemljama od 19. veka do danasveka do danas
Voren Tompson: tri faze demografske tranzicijeVoren Tompson: tri faze demografske tranzicije Prva faza: tradicionalna društva – visoke i stopa Prva faza: tradicionalna društva – visoke i stopa
nataliteta i mortaliteta (pogotovo smrtnost odojčadi)nataliteta i mortaliteta (pogotovo smrtnost odojčadi) Mali ili nikakav porast stanovništvaMali ili nikakav porast stanovništva Druga faza: Evropa i SAD početkom 19. vekaDruga faza: Evropa i SAD početkom 19. veka Opadanje stope mortaliteta uz visoke stope Opadanje stope mortaliteta uz visoke stope
nataliteta – porast broja stanovnikanataliteta – porast broja stanovnika Treća faza: opadanje i stope rađanja – ponovna Treća faza: opadanje i stope rađanja – ponovna
stabilnoststabilnost
PROGNOZE O BUDUĆEM PRIRAŠTAJU PROGNOZE O BUDUĆEM PRIRAŠTAJU STANOVNIŠTVASTANOVNIŠTVA
Nekoliko mogućih scenarija demografskog razvoja UN:Nekoliko mogućih scenarija demografskog razvoja UN: ““Visoka stopa rađanja”: predviđanje o porastu Visoka stopa rađanja”: predviđanje o porastu
svetskog stanovništva na preko 25 milijardi do 2150. svetskog stanovništva na preko 25 milijardi do 2150. godinegodine
““Umerena stopa rađanja” (najverovatniji razvoj): Umerena stopa rađanja” (najverovatniji razvoj): stabilizacija fertiliteta na dvoje dece – broj stanovnika stabilizacija fertiliteta na dvoje dece – broj stanovnika 2150. 10,8 milijardi2150. 10,8 milijardi
Dve “skrivene” tendencije unutar pomenutih Dve “skrivene” tendencije unutar pomenutih scenarija:scenarija:
Prvo, očekivani prolazak zemalja u razvoju kroz Prvo, očekivani prolazak zemalja u razvoju kroz demografsku tranziciju – smanjenje mortaliteta i demografsku tranziciju – smanjenje mortaliteta i porast broja stanovnikaporast broja stanovnika
Procena: Kina i Indija po 1‚5 milijardi stanovnika Procena: Kina i Indija po 1‚5 milijardi stanovnika
PROGNOZE O BUDUĆEM PRIRAŠTAJU PROGNOZE O BUDUĆEM PRIRAŠTAJU STANOVNIŠTVASTANOVNIŠTVA
Drugo, starenje stanovništva u razvijenim zemljamaDrugo, starenje stanovništva u razvijenim zemljama Sve veći politički uticaj starijih i pritisak na Sve veći politički uticaj starijih i pritisak na
zdravstvene i socijalne službezdravstvene i socijalne službe Moguće posledice: društveni nemiri, unutrašnje Moguće posledice: društveni nemiri, unutrašnje
migracije, rast gradova, ugrožavanje životne migracije, rast gradova, ugrožavanje životne sredine, porast stope kriminala...sredine, porast stope kriminala...
Posebno ozbiljan problem nestašice hrane i gladiPosebno ozbiljan problem nestašice hrane i gladi Neizvesno povećanje proizvodnje hraneNeizvesno povećanje proizvodnje hrane Problemi nerazvijenih zemalja: nedostatak vode za Problemi nerazvijenih zemalja: nedostatak vode za
piće, smanjivanje obradivih površina i razaranje tla piće, smanjivanje obradivih površina i razaranje tla – posledica smanjenje produktivnosti u poljoprivredi– posledica smanjenje produktivnosti u poljoprivredi
UTICAJ ČOVEKA NA PRIRODNI SVETUTICAJ ČOVEKA NA PRIRODNI SVET
Dominacija prirode nad čovekom u Dominacija prirode nad čovekom u predindustrijskim društvimapredindustrijskim društvima
Obrnuta situacija danas: ljudske aktivnosti utiču Obrnuta situacija danas: ljudske aktivnosti utiču na većinu prirodnih procesana većinu prirodnih procesa
Zahtevi moderne industrije za energijom i Zahtevi moderne industrije za energijom i sirovinama (čije su rezerve ograničene)sirovinama (čije su rezerve ograničene)
Ekologija (zaštita životne sredine) povezana i sa Ekologija (zaštita životne sredine) povezana i sa sveukupnim načinom života u industrijalizovanim sveukupnim načinom života u industrijalizovanim društvimadruštvima
Ekonomski rast kao glavni cilj savremenih privredaEkonomski rast kao glavni cilj savremenih privreda Posledice porasta životnog standarda zemalja u Posledice porasta životnog standarda zemalja u
razvojurazvoju
ZABRINUTOST ZBOG ŽIVOTNE SREDINE: ZABRINUTOST ZBOG ŽIVOTNE SREDINE: POSTOJE LI GRANICE RASTA?POSTOJE LI GRANICE RASTA?
Rimski klub 1970ih (grupa industrijalaca, privrednih Rimski klub 1970ih (grupa industrijalaca, privrednih savetnika i civilnih aktivista): savetnika i civilnih aktivista): Granice rastaGranice rasta
Predviđanje posledica neprekidnog privrednog rasta, Predviđanje posledica neprekidnog privrednog rasta, porasta stanovništva, zagađenja i iscrpljivanja porasta stanovništva, zagađenja i iscrpljivanja prirodnih resursaprirodnih resursa
Glavni zaključak: stope industrijskog rasta nespojive Glavni zaključak: stope industrijskog rasta nespojive sa ograničenim resursima i mogućnostima planete sa ograničenim resursima i mogućnostima planete da “podnese” porast stanovništva i zagađenjeda “podnese” porast stanovništva i zagađenje
Kritike i osporavanja, ali i znatan uticaj izveštajaKritike i osporavanja, ali i znatan uticaj izveštaja Osnovna ideja teško osporiva: postoje društveni i Osnovna ideja teško osporiva: postoje društveni i
prirodni uticaji koji ograničavaju mogućnosti planete prirodni uticaji koji ograničavaju mogućnosti planete da “izdrži” dalji rast privrede i broja stanovnikada “izdrži” dalji rast privrede i broja stanovnika
ODRŽIVI RAZVOJODRŽIVI RAZVOJ
Održivi razvoj: upotreba resursa koji se mogu Održivi razvoj: upotreba resursa koji se mogu reciklirati da bi se unapredio privredni rast, reciklirati da bi se unapredio privredni rast, zaštita životinjskih vrsta i raznovrsnosti živih bića, zaštita životinjskih vrsta i raznovrsnosti živih bića, te obaveza održavanja čistog vazduha, vode i te obaveza održavanja čistog vazduha, vode i zemljištazemljišta
Prvi put izraz “održivi razvoj” u izveštaju UN iz Prvi put izraz “održivi razvoj” u izveštaju UN iz 1987: 1987: Naša zajednička budućnostNaša zajednička budućnost
Kritika: pojam suviše neodređen i zanemaruje Kritika: pojam suviše neodređen i zanemaruje posebne potrebe siromašnih zemaljaposebne potrebe siromašnih zemalja
Ideja pretežno usmerena na potrebe bogatijih Ideja pretežno usmerena na potrebe bogatijih zemaljazemalja
POTROŠNJA, SIROMAŠTVO I ŽIVOTNA POTROŠNJA, SIROMAŠTVO I ŽIVOTNA SREDINASREDINA
Važnost obrazaca potrošnje dobara, usluga, Važnost obrazaca potrošnje dobara, usluga, energije i resursa od strane pojedinaca, institucija energije i resursa od strane pojedinaca, institucija i društavai društava
Pozitivne i negativne strane potrošnjePozitivne i negativne strane potrošnje Veća potrošnja znači i bolji standard i veći Veća potrošnja znači i bolji standard i veći
privredni razvojprivredni razvoj Sa druge strane, veća potrošnja povezana sa Sa druge strane, veća potrošnja povezana sa
ugrožavanjem prirodne sredine i povećanjem ugrožavanjem prirodne sredine i povećanjem nejednakostinejednakosti
Najbogatijih 10% troši 58% ukupne energije, 84% Najbogatijih 10% troši 58% ukupne energije, 84% ukupne količine papira, 45% ukupnih količina ukupne količine papira, 45% ukupnih količina mesa i ribe i poseduje 87% svih motornih vozilamesa i ribe i poseduje 87% svih motornih vozila
POTROŠNJA, SIROMAŠTVO I ŽIVOTNA POTROŠNJA, SIROMAŠTVO I ŽIVOTNA SREDINASREDINA
Uticaj potrošnje na životnu sredinu: potrošnja vode, Uticaj potrošnje na životnu sredinu: potrošnja vode, sagorevanje fosilnih goriva, potrošnja drvetasagorevanje fosilnih goriva, potrošnja drveta
Ekološka šteta potrošnje najveća za najsiromašnije Ekološka šteta potrošnje najveća za najsiromašnije oblasti na državnom i globalnom nivouoblasti na državnom i globalnom nivou
Uništavanje tla i krčenje šuma, nedostatak vode za Uništavanje tla i krčenje šuma, nedostatak vode za piće, izduvni automobilski gasovi, zagađenje piće, izduvni automobilski gasovi, zagađenje vazduha – najizraženiji i koncentrisani u zemljama u vazduha – najizraženiji i koncentrisani u zemljama u razvojurazvoju
IZVORI OPASNOSTIIZVORI OPASNOSTI
Dva osnovna tipa globalnih opasnosti:Dva osnovna tipa globalnih opasnosti:
Zagađivanje i stvaranje otpadnih materija koje se Zagađivanje i stvaranje otpadnih materija koje se izbacuju u prirodnu okolinuizbacuju u prirodnu okolinu
Prekomerno trošenje neobnovljivih prirodnih Prekomerno trošenje neobnovljivih prirodnih resursaresursa
ZAGAĐENJE I OTPADZAGAĐENJE I OTPAD
Procena o 2,7 miliona života godišnje koje odnese Procena o 2,7 miliona života godišnje koje odnese zagađenje vazduhazagađenje vazduha
Dve vrste zagađenja vazduha: “spoljašnje zagađenje” Dve vrste zagađenja vazduha: “spoljašnje zagađenje” – industrija i izduvni gasovi automobila i “unutrašnje – industrija i izduvni gasovi automobila i “unutrašnje zagađenje” – grejanje i kuvanje u domaćinstvimazagađenje” – grejanje i kuvanje u domaćinstvima
Porast nivoa zagađenja vazduha i u zemljama u Porast nivoa zagađenja vazduha i u zemljama u razvojurazvoju
Kisele kiše: vezivanje oksida sumpora i azota za vodu Kisele kiše: vezivanje oksida sumpora i azota za vodu u atmosferiu atmosferi
Posebna ugroženost Kanade, Poljske i zemalja Posebna ugroženost Kanade, Poljske i zemalja SkandinavijeSkandinavije
Uzrok kiselih kiša u Kanadi industrija u američkoj Uzrok kiselih kiša u Kanadi industrija u američkoj državi Njujork – transnacionalni problemdržavi Njujork – transnacionalni problem
ZAGAĐENJE I OTPADZAGAĐENJE I OTPAD
Zagađenje vode: zagađenje otrovnim Zagađenje vode: zagađenje otrovnim hemikalijama i mineralima, pesticidima ili hemikalijama i mineralima, pesticidima ili neodgovarajućim kanalizacionim sistemimaneodgovarajućim kanalizacionim sistemima
Posebna ugroženost zemalja Istočne Evrope i Posebna ugroženost zemalja Istočne Evrope i zemalja bivšeg Sovjetskog Savezazemalja bivšeg Sovjetskog Saveza
Industrijska društva kao “društva otpadaka”Industrijska društva kao “društva otpadaka” Nemogućnost reciklaže plastikeNemogućnost reciklaže plastike Problemi zemalja u razvoju sa odnošenjem Problemi zemalja u razvoju sa odnošenjem
otpada – mogućnost širenja zaraznih bolestiotpada – mogućnost širenja zaraznih bolesti
ISTROŠENOST RESURSAISTROŠENOST RESURSA
Obnovljivi resursi: voda, šume, biljni i životinjski svetObnovljivi resursi: voda, šume, biljni i životinjski svet Opasnost potpunog iscrpljivanja obnovljivih resursa Opasnost potpunog iscrpljivanja obnovljivih resursa
zbog prekomerne potrošnjezbog prekomerne potrošnje Problemi vodosnabdevanja u zemljama u razvojuProblemi vodosnabdevanja u zemljama u razvoju Uticaj globalnog zagrevanja na potrošnju zaliha vodeUticaj globalnog zagrevanja na potrošnju zaliha vode Razaranje i pustošenje tlaRazaranje i pustošenje tla Neplansko krčenje šumaNeplansko krčenje šuma Više od trećine prvobitnih šuma na zemlji nestaloViše od trećine prvobitnih šuma na zemlji nestalo Posebno ozbiljan problem krčenja tropskih šumaPosebno ozbiljan problem krčenja tropskih šuma Erozija tla i poplave kao poslediceErozija tla i poplave kao posledice
RIZIK I ŽIVOTNA SREDINARIZIK I ŽIVOTNA SREDINA
Globalno rizično društvo: globalni poredak sa Globalno rizično društvo: globalni poredak sa rizicima po bezbednost nepoznatim ranijim rizicima po bezbednost nepoznatim ranijim generacijama (uključujući i ekološke rizike)generacijama (uključujući i ekološke rizike)
Urlih Bek: većina rizika globalni po karakteru – Urlih Bek: većina rizika globalni po karakteru – nezavisni od nacionalnosti, bogatstva ili nezavisni od nacionalnosti, bogatstva ili društvenog porekladruštvenog porekla
Potencijalna pretnja svim društvima:Potencijalna pretnja svim društvima: Globalno zagrevanjeGlobalno zagrevanje Genetski modifikovani organizmiGenetski modifikovani organizmi
GLOBALNO ZAGREVANJEGLOBALNO ZAGREVANJE
Verovatno najozbiljniji ekološki izazov danasVerovatno najozbiljniji ekološki izazov danas Globalno zagrevanje: postepeno povećavanje Globalno zagrevanje: postepeno povećavanje
prosečne temperature zemlje zbog promena prosečne temperature zemlje zbog promena hemijskog sastava atmosferehemijskog sastava atmosfere
Povezanost globalnog zagrevanja sa efektom Povezanost globalnog zagrevanja sa efektom staklene bašte (povećavanjem količine gasova koji, staklene bašte (povećavanjem količine gasova koji, kao u staklenim baštama, zadržavaju toplotu unutar kao u staklenim baštama, zadržavaju toplotu unutar zemljine atmosfere)zemljine atmosfere)
Povećanje koncentracije gasova od početka ubrzane Povećanje koncentracije gasova od početka ubrzane industrijalizacije: ugljen-dioksid, metan, azotindustrijalizacije: ugljen-dioksid, metan, azot
Povećanje temperature na površini zemlje od kraja Povećanje temperature na površini zemlje od kraja 19. veka19. veka
GLOBALNO ZAGREVANJEGLOBALNO ZAGREVANJE
Moguće posledice globalnog zagrevanja:Moguće posledice globalnog zagrevanja:
Podizanje nivoa moraPodizanje nivoa mora Pretvaranje plodnog tla u pustinjskoPretvaranje plodnog tla u pustinjsko Širenje zaraznih bolestiŠirenje zaraznih bolesti Loše žetveLoše žetve Promene klimatskih obrazacaPromene klimatskih obrazaca
Ubrzano topljenje leda na Arktiku – posledica Ubrzano topljenje leda na Arktiku – posledica globalnog zagrevanja?globalnog zagrevanja?
GLOBALNO ZAGREVANJEGLOBALNO ZAGREVANJE
Sumnje nekih naučnika u postojanje globalnog Sumnje nekih naučnika u postojanje globalnog zagrevanja ili čovekove aktivnosti kao uzroka zagrevanja ili čovekove aktivnosti kao uzroka (ako ono postoji)(ako ono postoji)
Izveštaj naučnika iz 2000. godine: globalno Izveštaj naučnika iz 2000. godine: globalno zagrevanje ipak postoji – povećanje temperature zagrevanje ipak postoji – povećanje temperature u 20. veku od 0,4 do 0,8 stepena Celzijusau 20. veku od 0,4 do 0,8 stepena Celzijusa
Povećanje ispuštanja ugljen-dioksida pogotovo Povećanje ispuštanja ugljen-dioksida pogotovo zabrinjavajuće (najveći zagađivač na svetu SAD, u zabrinjavajuće (najveći zagađivač na svetu SAD, u Evropi V. Britanija i Nemačka)Evropi V. Britanija i Nemačka)
Kjoto protokol 1997. godine: dogovor da Kjoto protokol 1997. godine: dogovor da industrijalizovane zemlje smanje emisiju gasova industrijalizovane zemlje smanje emisiju gasova za 20 do 40 procenata za 20 do 40 procenata
GENETSKI MODIFIKOVANA HRANAGENETSKI MODIFIKOVANA HRANA Globalni problem gladi i neuhranjenostiGlobalni problem gladi i neuhranjenosti Moguće rešenje: najnovija otkrića u nauci i Moguće rešenje: najnovija otkrića u nauci i
biotehnologiji?biotehnologiji? Genetska modifikacija, genetski modifikovani Genetska modifikacija, genetski modifikovani
organizmi (GMO) i genetski modifikovana hranaorganizmi (GMO) i genetski modifikovana hrana Lider GMO biznisa: američka kompanija MonsantoLider GMO biznisa: američka kompanija Monsanto GMO kao pomoć u prehrani siromašnih i način za GMO kao pomoć u prehrani siromašnih i način za
smanjivanje upotrebe hemijskih zagađivača smanjivanje upotrebe hemijskih zagađivača (pesticida i herbicida)(pesticida i herbicida)
““Superpirinač”: moguće povećanje prinosa za 35%Superpirinač”: moguće povećanje prinosa za 35% ““Zlatni pirinač” (dodatak vitamina A): umanjenje Zlatni pirinač” (dodatak vitamina A): umanjenje
nedostatka vitamina A kod 120 miliona decenedostatka vitamina A kod 120 miliona dece
GENETSKI MODIFIKOVANA HRANAGENETSKI MODIFIKOVANA HRANA Druga strana medalje: nema dokaza o Druga strana medalje: nema dokaza o
bezbednosti genetski modifikovanih organizamabezbednosti genetski modifikovanih organizama Mogućnost pojave nepredvidljivih bolesti kod Mogućnost pojave nepredvidljivih bolesti kod
biljaka i životinjabiljaka i životinja Preskakanje gena sa uljane repice na pčelePreskakanje gena sa uljane repice na pčele Neočekivani delovi gena kod modifikovanog zrna Neočekivani delovi gena kod modifikovanog zrna
sojesoje Zaključak: mogući veliki dobici, ali i nepredvidljivi Zaključak: mogući veliki dobici, ali i nepredvidljivi
i nemerljivi rizicii nemerljivi rizici Princip predostrožnosti: gde god postoji ozbiljna Princip predostrožnosti: gde god postoji ozbiljna
sumnja kada je reč o primeni novih postupaka sumnja kada je reč o primeni novih postupaka bolje zadržati postojeće prakse nego ih menjatibolje zadržati postojeće prakse nego ih menjati
POGLED U BUDUĆNOSTPOGLED U BUDUĆNOST Doprinos sociologije: podsećanje da je čovek tvorac Doprinos sociologije: podsećanje da je čovek tvorac
društvenih institucijadruštvenih institucija Eko-efikasnost: razvojne tehnologije delotvorne za Eko-efikasnost: razvojne tehnologije delotvorne za
ostvarivanje privrednog rasta uz minimalne štete po ostvarivanje privrednog rasta uz minimalne štete po životnu sredinuživotnu sredinu
Ekološka modernizacija: upotreba eko-efikasnih Ekološka modernizacija: upotreba eko-efikasnih tehnologija u obliku privrednog razvoja u kojem dolazi tehnologija u obliku privrednog razvoja u kojem dolazi do udruživanja privrednog rasta sa pozitivnim do udruživanja privrednog rasta sa pozitivnim politikama zaštite čovekove okolinepolitikama zaštite čovekove okoline
Reciklaža i politika “nultog otpada”Reciklaža i politika “nultog otpada” Tojota i Honda: 85% recikliranih delova za automobileTojota i Honda: 85% recikliranih delova za automobile Veza održivog razvoja i promena globalne Veza održivog razvoja i promena globalne
nejednakostinejednakosti
ŠIRA LITERATURAŠIRA LITERATURA
Bobić Mirjana. 2007. Bobić Mirjana. 2007. Demografija i sociologija: Demografija i sociologija: veza ili sinteza. veza ili sinteza. Beograd: Službeni glasnik.Beograd: Službeni glasnik.
Gidens Entoni. 2010. Gidens Entoni. 2010. Klimatske promene i Klimatske promene i politika. politika. Beograd: Klio.Beograd: Klio.
Čvorović Zoran. 2005. Čvorović Zoran. 2005. Upravljanje rizicima u Upravljanje rizicima u životnoj srediniživotnoj sredini. Beograd: Zadužbina Andrejević.. Beograd: Zadužbina Andrejević.