109

Pozicija se može odrediti:astronomskim metodama (visinska metoda, direktne metode)terestrickim metodama opažanjem karakteristicnih objekata koji su oznaceni u kartama, ponekad i mjerenjem dubine elektronskim metodama

Mjerenja mogu biti:istovremena (opažena pozicija, observed fix ili fix)u razmaku vremena (prenesena stajnica, running fix)

Opci principi:kut presjecišta ne smije biti manji od 30° ni veci od 150°mjerenja u što kracem vremenskom razmakuredoslijed smjeranja prema promjeni pramcanog kuta ili azimuta

Vrste pozicije:opažena pozicija ( • )pozicija u razmaku vremena ( • ) procijenjena pozicija ( )vjerojatna pozicija ( )zbrojena pozicija ( )

Dobije se mjerenjima azimuta, pramcanih kutova, udaljenosti, dubine, njihovim njem na kartu i odredivanjem presjecišta.

Dobije se prijenosom prve stajnice na drugu u zavisnosti od prevaljenog puta.

Racuna se uracunavanjem raznih utjecaja na brzinu i kurs, a bez poznavanja tocnih parametara.

Dobije se odredivanjem samo jedne stajnice i procjenom druge. Procjenom u odnosu prema zbrojenoj poziciji dobije se rektificirana tocka.

Zbrojena pozicija dobije se nanošenjem prevaljenog puta na liniju kursa. Njezina tocnost ovisna je o tocnosti održavanja kursa i brzine.

Ucestalost odredivanja pozicije zavisi o podrucju u kojem se plovi, o vanjskim uvjetima plovidbe, stanjima u plovidbi koji ovise o opskrbljenosti navigacijskim uredajima i pomagalima te o normama i preporukama medunarodnih organizacija sigurnosti plovidbe.

Opci principi:prije nastupa noci ili smanjene vidljivostiprije udaljavanja od obale (polazna pozicija)prije prilaženja obali (ateriranje)prije i nakon promjene kursau oceanskoj plovidbi najmanje jedanput u svakoj stražiu priobalnoj plovidbi ako se kurs ne mijenja najmanje svakog satau podrucju šera, u navigacijski teškim podrucjima, u plitkim vodama i ako prilike zahtijevaju svakih 15 minuta ili cešce.

13. Odredivanje pozicije

Opažena pozic ija

Pozic ija u razmaku vremena

Procijenjena pozic ija

Vjerojatna pozic ija

Zbrojena pozic ija

Ucestalost odredivanja pozicije

••

•

••

•••

•••••

•••••••

110

Preporuka konferencije:

Podrucje Udaljenost od opasnosti Dubina mora Tocnost pozicije UcestalostUže obalno podrucje < 3M do 40 m 50 m svake minuteObalno podrucje 3 - 50 M 40 do 180 m 0,25 M 3 - 10 minutaOtvoreno more > 50 M preko 180 m 2 - 3 M 3 puta dnevno

Linija pozicije ili stajnica je geometrijsko mjesto položaja broda. Može biti:pravac (azimut, pramcani kut, kurs, pokriveni smjer, spojnica),kružnica (udaljenost, vertikalni kut, horizontalni kut)hiperbola krivulja

Kutovi se u navigaciji mjere sekstantom ali se horizontalni kut može se mjeriti sekstantom ili izracunavati iz razlika azimuta ili pramcanih kutova. Mjerenjem horizontalnog kuta kao stajnica dobije se kružnica koja se na kartu ucrtava na nacin koji je prikazana na slici 108.

Vertikalni kut mjeri se sekstantom od podnožja do vrha istaknutog objekta a stajnica je kružnica (slika 109).

Udaljenost od objekta iz vertikalnog kuta dobije se iz izraza:

±±±

••••

Linija pozicije (stajnica)

Slika 108.

Slika 109.

d = 1,86 ha

111

Hiperbola kao stajnica dobije se iz razlika vremena (impulsni hiperbolicni navigacijski sustavi), fazne razlike (fazni hiperbolicni navigacijski sustavi) ili razlike u vremenu i fazi (impulsno fazni hiperbolicni sustavi) istovremeno emitiranih signala sinkroniziranih u fazi sa dvije ili više obalnih stanica (slika 110).

Ako se izmjeri dubina kao stajnica dobije se izobata (slika 111).

Slika 112.

nastaju iz ogranicenosti osjetilnih organa. Eliminiraju se i smanjuju vecim brojem mjerenja.

uglavnom nastaju zbog nesavršenosti instrumenta ili sustavne pogreške osobe koja vrši mjerenja. Ne otklanjaju se ponavljanjem mjerenja, ali se njihova vrijednost može izracunati. Otklanjaju se ispravljanjem instrumenta ili se uzimaju u racun kao korekture.

su pogreške koje znacajno odstupaju od stvarnog rezultata.Tipicne pogreške pri odredivanju pozicije:

pogreška u azimutu ( 0,5° kod žirokompasa, 1° kod magnetskog)pogreška zbog zamjene ortodrome loksodromom (zanemariva)pogreška zbog nepravilnog oblika kružnice na Merkatoro kartipogreška u mjerenjima

Zbog utjecaja tih pogrešaka umjesto pravca položaja dobije se sektor položaja (kod azimuta) ili pojas položaja (kod izobate, udaljenosti, hiperbole), umjesto pozicije dobije se površina položaja(slika 113).

Slika 110.

Pogreške stajnice

Slucajne pogreške

Sustavne pogreške

Zabune

• ± ±•••

112

Mjere za smanjenje pogrešaka:najprije opažati objekte koji se teže mogu smjerati (na pr. svjetla s kratkim periodima svjetla) -smanjenje vremena opažanja,birati objekte s presjecištima izmedu 30° i 150° (smanjenje površine položaja),prije smjerati objekte koji se nalaze bliže uzdužnici (smanjenje promjene azimuta, smanjenje sektora položaja).

Dobije se nanošenjem prevaljenog puta na liniju kursa.Vodenje navigacije ucrtavanjem zbrojene pozicije zove se ili navigacija. Rutu je potrebno odrediti prije isplovljenja.

Za što tocniju zbrojenu navigaciju potrebno je:što tocnije održavati kurs i pratiti brzinuzbrojenu poziciju odredivati svaki sat, prije i nakon omjene kursa,što cešce odredivati pravu pozicijukurs uvijek unositi od najnovije prave pozicije.

Pogreške u održavanju kursa kod mirnog mora:žirokompas 1°magnetski kompas 2°

Pogreške u održavanju kursa kod nemirnog mora:žirokompas 2°magnetski kompas 4°

Kod plovidbe navigacijski opasnim podrucjima potrebno na kartu unijeti te granicne vrijednosti kursa i kontrolirati navigacijske opasnosti.

Pogreška u brzini kod mirnog mora je oko 1/30 prevaljenog puta(D).Pogreška u brzini kod nemirnog mora iznosi oko 1/15 prevaljenog puta (D).Kad se te greške uracunaju dobije se površina pozicije koja ima oblik trapeza (slika 114).

Slika 113.

zbrojena racunata

Slika 114.

•

••

••••

• ±• ±

• ±• ±

Zbrojena pozicija

Pogreške zbrojene pozicije

113

Krug zbrojene pozicije dobije se kao krug ucrtan iz zbrojene pozicije kao središta, s polumjerom r=0,05 D po lijepom vremenu i r = 0,1 D po ružnom vremenu.

Ako je iz nekih detalja tijekom plovidbe moguce procijeniti predznak i velicinu promjene kursa i promjene brzine procijenit ce se pozicija u odgovarajucem vrhu trapeza površine pozicije. Ta se pozicija zove procijenjena pozicija.

Vjerojatna pozicija dobije se ako je poznata jedna stajnica. Ona ce se dobiti ako se iz centra kruga zbrojene pozicije povuce okomice na stajnicu (slika 115).

Pozicija u trenutku pojave ili nestanka svjetionika odreduje se iz azimuta i udaljenosti koja se dobije iz:

Pozicija opažanjem dva objekta nepouzdana je jer jedna ili obje stajnice mogu biti pogrešne. U praksi se najcešce uzimaju tri opažanja (na pr. tri azimuta) koja na pomorskoj karti formiraju trokut pozicije. Takva je pozicija pouzdana.

Pozicije s dva opažanja:dva azimutaazimut i horizontalni kut: pozicija se može unijeti tako da se iz horizontalnog kuta izracuna drugi azimut ili kao presjecište azimuta i kružnice koju formira horizontalni kut ili direktnim unašanjem izmjerenih vrijednosti na kartu.azimut i udaljenostdvije udaljenostiudaljenost i pokriveni smjerpokriveni smjer i horizontalni kut

Pozicija opažanjem tri objekta daje mogucnost kontrole: treca stajnica je kontrolna i odreduje da li su mjerenja bila opterecene pogreškama.

Kod opažanja potrebno je paziti na razmještaj objekata koji se opažaju. Ako su sva tri objekta i brod smješteni na istoj kružnici pozicija je neizvjesna.

Pozicija s tri opažanja:tri azimuta: ako su objekti i brod na istoj kružnici pozicija nije pouzdana jer se pogreška u opažanjima ne može ispoljiti (ne može se formirati tro pozicije,pokriveni smjer i azimut od treceg objekta: pozicija je vrlo pouzdana,

Procijenjena i vjerojatna pozicija

Opažena pozicija

Opažanja izvršena istodobno

Slika 115.

d = 2,08 vs + voka

••

••••

•

•

114

pokriveni smjer i horizontalni kut: pozicija je vrlo p bno zbog toga jer nije ovisna o greškama kompasa ili smjerne ploce,dva azimuta i horizontalni kutdva azimuta i udaljenost jednog od njihdva horizontalna kuta: pozicija se može odrediti na više nacina:dvokutomjerom1. prozirnim papirom2. crtanjem kružnica (središte se dobije ucrtavanjem komplementa horizontalnog kuta iz

svakog objekta, slika 116),3. graficki (Potenotov problem, slika 117): pozicija je pouzdana jer na nju ne utjecu pogreške

kompasa, a koristi se kod vrlo teškog mora kad je znatno lakše mjeriti sekstantom nego smjernim aparatom. Slaba je strana ove metode to što nema kontrolne stajnice te što svi objekti moraju biti na približno istoj nadmorskoj visini.

Pozicija s cetiri ili više opažanja koristi se ako se želi dobiti posebno sigurna pozicija:pozicija s više od tri azimutapozicija s dva pokrivena smjera: mora se paziti na razmještaj objekata (medusobno se mogu razlikovati od 60° do 120°. Pozicija se može odrediti se vozi u jednom pokrivenom smjeru do trenutka drugog pokrica.s više horizontalnih kutovapokriveni smjer i dva horizontalna kuta.

Cesta je u plovidbama preko oceana danju kad se u više navrata mjere visine Sunca, a pozicija se dobije prijenosom pojedinih stajnica. Takoder i prolaskom pored usamljenih otocica.

U izmjeren je prvi azimut. U izmjeren je drugi. Ploveci brzinom brod je u vremenu prevalio nautickih milja. Prvi azimut prenese se za tu vrijedn u pravcu kursa, a presjecišta daju pravu poziciju (slika 118).

Pozicija je ovisna o tocnosti održavanja kursa izmedu va smjeranja i brzine. Zbog vece tocnosti potrebno je prethodno provjeriti brzinu (ako je to moguce), što tocnije održavati kurs, drugi azimut

•

••••

••

••

Slika 116. Slika 117.

t1 t2 b t2-t1

d

Slika 118.

Opažanja u razmaku vremena

115

izmjeriti tek nakon što se promijeni za više od 30°, a udaljenost od objekta mora biti što manja (da se u što kracem vremenu azimut promijeni što više).

Pozicija prijenosom stajnice opažanjem jednog objekta može se odrediti graficki i racunski.Za graficko odredivanje pozicije postoje dva nacina. Prvi je nacin prijenos prve stajnice u pravcu

kursa i njezino sjecište s drugom stajnicom (primjeri na slikama 119 i 120), a drugi je da se vrijednost prevaljenog puta uzme u navigacijski šestar i jedan se vrh paralelno s kursom pomice se po pravcu drugog azimuta dok se drugi vrh ne nade na pravcu prvog azimuta.

Racunski se pozicija može odrediti ako se unaprijed biraju pramcani kutovi za vrijednosti Traubovog reda. Pozicija ce, u tom slucaju, u trenutku prolaska subocice biti jednaka prevaljenom putu.

L1 25 27 29 32 40 44 45L2 41 46 51 59 79 88 90

U specijalnim slucajevima udaljenost u trenutku bocnog prolaza bit ce:ako je L1 = 22,5° a L2 = 45° udaljenost u trenutku drugog smjeranja je jednaka prevaljenom putu a bocna udaljenost je 7/10 dako je L1 = 30° a L2 = 60° udaljenost u trenutku drugog smjeranja jednaka je prevaljenom putu a bocna udaljenost je 7/8 dako je L1 = 26,5° a L2 = 45° bocna udaljenost je jednaka prevaljenom putu.

Najjednostavniji je postupak ako prvi pramcani kut iznosi 45° a drugi 90°. U tom slucaju bocna udaljenost jednaka je prevaljenom putu (slika 121).

Pozicija se može odrediti i mjerenjem dubine te prijenosom stajnice.

Slika 119. Slika 120.

Slika 121.

•

•

•

116

Pozicija prijenosom udaljenosti: Posebnog kod ovog nacina odredivanja pozicije je u tome što se ne prenosi stajnica vec središte kružnice (opažani objekt) na vrijeme drugog mjerenja.

Pozicija prijenosom prve stajnice na stajnicu dobijenu od drugog objekta identicna je ranijim metodama, jedino što druga stajnica nije uzeta smjeranjem istog vec drugog objekta.

117

Navigacijska priprema prije pocetka plovide obuhvaca:proucavanje podrucja plovidbe (karte, prirucnici, hidrometeorološki uvjeti, navigacijska opremljenost, specificnosti plovidbe i td.),ucrtavanje kursova za plovidbuizbor polazne pozicijeizbor tocaka okreta i vrijeme plovidbepriprema pred isplovljavanje.

Karte se izabiru po Katalogu pomorskih karata. Najprije se kursovi ucrtavaju na generalnu kartu, a onda prenosi na obalne i kursne karte.

Kursovi se izvace po najkracem i najsigurnijem putu, a uzduž povucenih linija kursova upisuju se podaci o kompasnim kursovima, udaljenostima i vremenu plovidbe.

Treba birati sigurnu dubinu. Nacela:brod s gazom izmedu 6 i 10 metara ne smije ploviti na dubini manjoj od 20 m,brod s gazom izmedu 3 i 6 metara ne smije ploviti na dubinama manjim od 10 m,brod s gazom manjim od 3 metra ne smije ploviti na dubinama manjim od 5 metara. sigurna dubina za sve vrste brodova (s obzirom na otpor trenja i utjecaj na brzinu):

(H=sigurna dubina, T = gaz, b = brzina g = gravitacijska konstanta)Plutace i brodovi svjetionici moraju se ostaviti na udaljenostima vecim od 0,5 M a nesigurne

oznake i plitki rtovi na najmanje 1 M.U navigacijski teškim podrucjima ucrtavati granicne azimute, granicne dubine, sigurne

horizontalne kutove i td.

Polaznu poziciju izabrati tako da se do nje najjednostavnije dode i da što tocnija. Ako je moguce polaznu poziciju izabrati pokrivenim smjerovima.

Ako je brod na sidrištu za polaznu poziciju može se uzeti pozicija sidrišta.Okretanje u novi kurs takoder se bira, ako je moguce, pokrivenih smjerova. Ako oni ne

postoje najbolje je izvršiti okret kod bocnog prolaza.

Uobicajena odgovornost drugog casnika u pripremama za isplovljenje:priprema karata (na stolu trebaju biti plan, generalna karta i prve dvije obalne karte)priprema prirucnikapriprema instrumenata (ukljucivanje žirokompasa, radara i td.) provjera kormilarskog uredajaprovjera komunikacijskih sustava (telegraf, razglas, VHF)kontrola kronometara i satovapriprema meteoroloških prognoza, klimatoloških ruta i pilotskih karata

Uobicajena odgovornost treceg casnika u pripremama za isplovljenje:navigacijska pomagala (trokuti, šestari, smjerna ploca, sekstant, dalekozori itd)kontrola ispravnosti navigacijskih svjetalakontrola signalnog kodeksa, vršnjace, aldis lampe,kontrola tablice devijacijepriprema navigacijskih knjiga

14. Plovljenje u otežanim uvjetimaObalna plovidba

Ucrtavanje kursova

Izbor polazne pozicije i mjesta okreta

Pripreme pred isp lovljenje

•

••••

••••

•••••••

•••••

H = 4 T + 3bg

2

118

Kursovi se smiju mijenjati jedino zbog izbjegavanja sudara ili izbjegavanja drugih opasnosti.Što cešce treba odredivati pravu poziciju, a stalno pratiti položaj ucrtavanjem zbrojene pozicije.Prije prilaženja obali odrediti pravu poziciju.U punoj mjeri koristiti sva sredstva elektronicke navigacije.

Kod preuzimanja stražeprovjeriti poziciju i identificirati navigacijske objekteprovjeriti brzinu, kurs i upoznati se s promjenama kursaprovjeriti sinkroniziranost kompasaprovjeriti navigacijska svjetla i signalne napraveprovjeriti vodenje brodskog dnevnika

Tijekom plovidbe:odredivati poziciju, ucestalošcu koju zahtijeva situacija (u oceanskoj plovidbi najmanje jedanput za vrijeme straže)provjeravati brzinu i održavati stalan režim vožnje (u kooperaciji s posadom stroja)kontrolirati devijaciju najmanje jedanput tijekom straže, prije i nakon svake promjene kursapratiti promjene varijacije, posebno pri dužim oceanskim vožnjamaunositi podatke u , i odredivati udaljenost u trenutku bocnog prolazapomno promatrati horizont i sve pojave ili promjene na orizontuodržavati radio vezu, odgovarati na pozive i signalepratiti vremenske izvještaje, NAVTEX i EGC porukeprimati vremenske signalebrinuti se o rasvjeti na brodu (u smislu neometanja navigacijskih svjetala) izvještavati zapovjednikaiako je zapovjednik na mostu casnik i dalje vodi navigaciju, sve dok zapovjednik ne naglasi da on preuzima vodenje.

Kod predaje stražepredati sve podatke koje je kod preuzimanja straže preuzeoprovjeriti da li je casnik koji prima stražu pravilno okolnostinastaviti manevar izbjegavanja sudara i nakon isteka straže (ako je manevar vec zapocet) ostati u straži 15 minuta duže.

Casnik ne smije napustiti most bez odobrenja zapovjednika. Kormilar ne smije napustiti most bez odobrenja casnika.

Prouciti karte, planove, prirucnike.Uplovljavanjem rukovodi zapovjednik. Prije sidrenja prouciti okolnosti koje uvjetuju siguran

boravak: gaz, izloženost strujama i vjetru, dužina boravka, dubina, dužina broda, ispust lanca, nanos.Na tocku sidrišta brod se dovodi prethodnim ucrtavanjem prilaznih kursova i pozicija na planu.Prilazni kurs ucrtava se na pokriveni smjer (ako postoji), ili tako da osnovni orijentir bude u

pramcu kad se plovi u prilaznom kursu. Kod prilaženja sidrišta potrebno je odredivati pozicije pramca (uracunavati dužinu broda), a u izboru tocke si uzeti u obzir dužinu broda i ispust lanca.

Pažljivo provjeravati dubine. Prije obaranja sidra ispustiti sidro do površine mora ili, ako su dubine vece, manji dio lanca. Na sidrištu se održava morska straža. Casnik straže mora provjeravati poziciju i moguce "oranje" sidra.

To je davanje strucnih savjeta zapovjedniku. U vecini luka je obavezno. Može biti lucko ili obalno. Prisutnost pilota ne oslobada zapovjednika odgovornosti za sigurnost broda.

Vodenje broda po ucrtanim kursovima

Dužnosti casnika straže:

Uplovljenje

Peljarenje

•••••

•

••••••••••••

••••

Knjigu devijacije Knjigu navigacijskih racuna Brodski dnevnik

119

Plovidba u navigacijski opasnim ili nesigurnim podrucjima zahtjeva korištenje posebnihnavigacijskih metoda.

Kod zaobilaženje rtova oko rta ucrta se kružnica okretanja (koja je razlicita a svaki brod), a prilazni kurs prema rtu i kurs u koji se brod mora postaviti ucrtavaju se kao tangente na kružnicu okretanja. U tocki tangiranja pocinje se zaobilaženje kormila na stranu okretanja), a ta se tocka odredi smjeranjem.

Sigurni azimut i granicni azimuti vode slobodno od opasnosti. Sigurni pokriveni smjer i granicni pokriveni smjerovi cesto se koriste za identifikaciju plovnog

dijela kanala. Najcešce su umjetni, ali mogu biti i prirodni. Pogodni pokriveni smjerovi ucrtani su na obalnim kartama.

Sigurna i granicna izobata oznacuje najmanju dubinu na kojoj brod može ploviti. Identificira se dubinomjerom.

Sigurna i granicna udaljenost najcešce se identificira radarom.Granicni horizontalni kutovi i sigurni vertikalni kutovi predstavljaju sigurnu metodu za plovidbu

izmedu navigacijskih opasnosti (na pr. plicina).Sigurni kurs s obzirom na krug zbrojene pozicije upotrebljava se ako nije dobra vidljivost ili kod

prilaženja obali s otvorenog mora. Osnovna je pretpostavka da se brod nalazi u krugu zbrojene pozicije i to u najnepovoljnijem položaju s obzirom na navigacijsku opasnost.

Posebnu pozornost treba posvetiti plovidba u navigacijski opasnim podrucjima. Šere su morska podrucja unutar arhipelaga (na pr. Šibensko ili Zadarsko otocje, podrucja Egejskog mora, obala Finske, Švedske, Norveške, Indonezije, Filipina i td.), s otocima malih dimenzija i mnogobrojnim plicinama, hridima ili grebenima i s uskim prolazima. Ploviti u šerama treba samo preporucenim rutama. Svako skretanje od plovidbenih ruta može znaci opasnost. Cesto su u prolazima postavljeni umjetni pokriveni smjerovi ili oznake. Kursove treba ucrtavati na pokrivene smjerove, u spojnicama ili na neki istaknuti objekt. U posebno opasnim podrucjima treba ploviti smanjenom brzinom. Pozicije odredivati cesto, i to na pokrivene smjerove. Uz oznaku pozicije treba upisivati vrijeme.

Kod promjene kursa svakako se mora uracunavati kružnica okretanja. Nakon okreta potrebno je provjeriti poziciju u odnosu na ucrtani kurs.

Ako se plovi nocu potrebno je pažljivo identificirati acijska svjetla (karakteristike, sektore).Radar je prijeko potrebno sredstvo za sigurnost plovidbe.

Sidro uvijek mora biti spremno za obaranje.Dežurni casnik stroja mora uvijek biti uz telegraf. U o opasnim podrucjima telegraf je

potrebno postaviti na "pozor", a u situacijama koje to zahtijevaju smanjiti brzinu.Ako je vidljivost posebno loša najbolje je usidriti i cekati da se prilike izmijene.

Treba prouciti signale, oznake, svjetla, strujanja, dubine i držati se lokalnih propisa.U širim kanalima ploviti desnom stranom. Sidro i stroj uvijek moraju biti spremni. U plitkim i

uskim kanalima ploviti što bliže sredini (pazeci na druge brodove u prolazu). Brzinu treba prilagoditi propisima, dubini, širini kanala i gazu.

U podrucjima opasnim zbog gustog prometa plovidba je regulirana shemama razdvajanja plovidbenog prometa u kojima se je potrebno pridržavati sljedeceg:

ulaziti i izlaziti na krajevima, a ako se mora na nekom drugom dijelu uciniti to s malom izmjenom kursa zona (separation zone), odnosno crta razdvajanja (separation line) ostavlja se s desne strane, a kružna zona razdvajanja (circular separation zone) obilazi se u smjeru obratnom od kazaljke satazonu razdvajanja mogu koristiti brodovi koji plove poprecno

15. Plovidba u posebnim uvjetimaOpca nacela sigurne plovidbe u posebnim podrucjima

Plovidba kanalima i tjesnacima

Plovidba podrucjima opasnim zbog gustog prometa

•

•

•

120

crta razdvajanja može se prelaziti samo radi izbjegavanja sudaratreba kontrolirati nalazi li se brod u pojasu rute ako je nužno presijecati shemu ciniti to pod kutom što bližem 90°postupati po Pravilima za izbjegavanje sudarabrodovi koji ne upotrebljavaju sheme moraju ploviti što dalje od njih

Zonama obalnog prometa (inshore trafic zone) nacelno se koriste brodovi obalne plovidbe i to shodno propisima

Ako se brod ne pridržava pravila o plovidbi u shemi razdvajanja na to se mogu upozoriti signalom YG ( ).

Nacela:što tocnije voditi zbrojenu navigacijusmanjiti brzinu i obavijestiti posadu stroja davati signale za magluaktivirati radar i dubinomjerorganizirati motrenjeosluškivati s velikom pozornošcupripremiti sidrazatvoriti nepropusna vrata na pregradama

Približavanje obali može se primijetiti po šumovima udaranja valova, promjeni boje mora ili jeci sirene. Kopno koje se vidi kroz maglu izgleda udaljenije nego uistinu jest. Bijeli objekti brže se gube i teže uocavaju od tamnijih. Zvucni signali koje emitiraju svjetionici nepouzdani su u smislu odredivanja smjera.

Ukoliko se plovi u blizini obale navigacija se može voditi na dva nacina:1. udaljiti se od obale u kursu koji je na obalu okomit i nastaviti ploviti paralelno s obalom na

sigurnoj udaljenosti, a kod ulaska u luku ploviti okomito prema obali,2. ploviti relativno blizu obale, pratiti dubine i sve ostale znakove približavanja, ploviti polagano a

zbog sigurnosti ispustiti odredenu dužinu lanca (osim podrucjima s podvodnim kablovima, cjevovodima i td).

Kut zanošenja je kut koji zatvaraju kurs kroz vodu i kurs preko dna. Može se odrediti:smjeranjem brazde broda smjernom plocom ili smjernim aparatom i odredivanjem kuta izmedu uzdužnice i brazde,iz odnosa zbrojene i opažene pozicijeprocjenom

Kut zanošenja pozitivan je ako vjetar djeluje s lijeve strane broda (zanošenje udesno) a negativan ako vjetar djeluje s lijeve strane (zanošenje ulijevo).

Stalne morske struje su horizontalno kretanje morske mase.Glavni elementi morskih struja su:

smjer: odreduje se prema strani horizonta prema kojoj struja tece,brzina: mjeri se u cvorovima ili u M/danstalnost: izražava se u postocima a odnosi se na brzinu i smjer.

Smjer i brzina struje odreduju se usporedivanjem zbrojene i prave pozicije, cemu razlika predstavlja ukupan zanos (prouzrokovan vjetrom i strujom).

To su struje koje nastaju zbog promjene razine morske ovršine. Na otvorenom moru njihov je utjecaj beznacajan, ali je uz obale vrlo velik, tako da struje morskih mijena mogu postizati velike brzine.

Struja plime ( ) javlja se od trenutka pocetka uzdizanja morske površine i traje do trenutka nastupa visoke vode. Usmjerena je prema obali.

•••••

••••••••

•

••

•••

Plovidba pri slaboj vidljivosti

Plovidba pod utjecajima vjetra i struje

Struje morskih mijena

flood - ingoing stream

121

Struja oseke ( ) javlja se od trenutka pocetka spuštanja morske površine i traje do trenutka nastupa niske vode. Usmjerena je od obale.

Ustajala voda ( ) je vrijeme kad struja mijenja svoj smjer.U pocetku izmjene strujnja su slaba, protokom vremena sve su brža, a najbrža su u sredini izmjene,

kod srednje razine mora ( , ). U engleskom jeziku postoji izraz u kojem je objedinjen utjecaj stalne struje i struje morskih mijena: stalna struja je , struja morskih mijena je , a zajednicki utjecaj je . Podaci o strujama morskih mijena nalaze se u britanskom (Vol II i III) ili americkom

Brzina promjenjivih struja može u uskim kanalima biti izuzetno jaka, ponekad i do 4 cvoradok u podrucjima velikih amplituda izmedu plime i oseke struje plime i oseke uz obalu mogu imati i više brzine. Zbog toga je prilikom plovidbe uz obalu potrebno uracunavati utjecaje tih struja. Takoder je kod odredivanja zbrojene pozicije potrebno u obzir utjecaje stalnih struja. Kursovi se odreduje kao kursovi kroz vodu vektorskim zbrajanjem smjera i brzine struje s kursom preko dna. Problem se rješava vektorski na navigacijskoj karti, shodno odredivanju kompasnog kursa.

Na slici 122 prikazan je utjecaj struje na kurs i brzinu broda u plovidbi.

Iste utjecaje potrebno je uracunavati i kod odredivanja pozicije prijenosom stajnice.Na slici je prikazan nacin kako se najlakše može riješiti problem plovidbe u struji. Brod

plovi iz pozicije P1 u kursu Kp=110º prema zadarskoj luci. Nakon prevaljene 3 M brod je trebao biti u zbrojenoj poziciji PZ1, ali se mjerenjima ustanovilo da se, zbog zanosa, ne nalazi u toj poziciji nego u poziciji P2. Koliki je bio zanos može se izracunati ako se pozicije PZ1 i P2

spoje vektorom koji pokazuje za koliko je brod skrenuo s kursa nakon prevaljenih 3 M. Iako se na kompasu držao kurs 110º (kurs kroz vodu) vidi se da je brod plovio u stvarnom kursu 103º (kurs preko dna). Ako se iz pozicije P2 ucrta kurs prema Zadru on ce iznositi 117º (planirani kurs preko dna) i kad ne bi bilo struje nakon prevaljene naredne 3 M brod bi se našao u poziciji PZ2. Ali s obzirom da postoji utjecaj struje brod bi opet skrenuo s kursa i našao bi se u poziciji koja bi se od PZ2 razlikovala za vrijednost vektora zanosa. Zbog toga se iz PZ2 nanese vektor iste vrijednosti zanosa ali suprotnog predznaka, a kurs prema Zadru dobit ce se ako se pozicija P2 spoji s vrhom ucrtanog vektora zanosa. Tako ce se dobiti kurs 123º (planirani kurs kroz vodu) i ako brod nastavi ploviti im kursom doplovit ce na planiranu dolaznu poziciju.

ebb - outgoing stream

slack water

maximum rate maximum velocitycurrent

stream flowThe Admirality Tide Tables Tidal Curent Tables.

Slika 122.

Utjecaj struje na plovidbu