12/201623. ožujka 2016.

"Uskrsnim otajstvima

pristupamo s vjerom:

Vjerom koja nas uèi

kako Krist Gospodin

nije samo u sebi uskrsnuæe i život,

veæ æe na kraju vremena

to biti i u svim vjernicima,

otimajuæi ih od užasa groba

i vraæajuæi ih u život."

(Sv. Leopold Bogdan Mandiæ, travanj 1941.)

Sretan i blagoslovljen Uskrs

te obilje radosti

darovane od Krista Uskrslog

od srca vam žele

uredništvo i uprava

Informativne katolièke agencije - Zagreb

Domovinske vijesti

Relikvija sv. Leopolda èašæena na TrešnjevciVjernici tijekom priprave za proslavu župnog blagdanamolili pred relikvijom hrvatskog sveca koju je sveti papaIvan Pavao II. tijekom svoga prvog apostolskog pohodaZagrebu i Hrvatskoj darovao zagrebaèkom nadbiskupukardinalu Franji KuhariæuZagreb, 14.3.2016. (IKA) - Relikvijar sv. LeopoldaBogdana Mandiæa iz Riznice zagrebaèke katedrale brojni suvjernici i hodoèasnici s velikom pobožnošæu èastili u župnojcrkvi Sv. Josipa na zagrebaèkoj Trešnjevci u ponedjeljak 14.ožujka, na završetku misnoga slavlja koje je u sklopudevetodnevne priprave za svetkovinu sv. Josipa predvodiožupnik župe sv. Mihaela u zagrebaèkoj Dubravi i dekanRemetskoga dekanata fra Branko Lipša, OFMCap, izvijestioje Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.Zahvaljujuæi Nadbiskupskom duhovnom stolu na dopuštenjuda se relikvijar sv. Leopolda prvi put iznese iz Riznicezagrebaèke katedrale, župnik trešnjevaèke župe DamirOcvirk podsjetio je da je po odluci pape Franje sv. Leopoldjedan od zaštitnika Svete godine milosrða te izrazio velikozadovoljstvo što se vjernici tijekom priprave za proslavužupnog blagdana mogu moliti pred relikvijom togahrvatskog sveca, koju je sveti papa Ivan Pavao II. tijekomsvoga prvog apostolskog pohoda Zagrebu i Hrvatskoj urujnu 1994. godine darovao zagrebaèkom nadbiskupukardinalu Franji Kuhariæu. Papa Ivan Pavao II., koji je bl. Leopolda Bogdana Mandiæaproglasio svetim 16. listopada 1983. godine, predao jekardinalu Kuhariæu 10. rujna 1994. relikvijar u zagrebaèkojkatedrali, koju su za susret sa Svetim Ocem i molitvuVeèernje ispunili brojni biskupi, sveæenici, redovnici,redovnice, bogoslovi, sjemeništarci i redovnièki kandidati ikandidatice.Obraæajuæi se upravo tom "izabranom dijelu Božjeg narodakoji je u Hrvatskoj", za koji je dolièno da se prilikom Papinaposjeta posveti posebno pažnja, Sveti Otac je, izmeðuostaloga rekao:Tijekom stoljeæa, svijetli primjeri sveæenika i redovnikaHrvata ostavili su izvrsnu duhovnu baštinu. Posebno mislimna vaša dva kanonizirana sveca: na franjevca NikoluTaveliæa i na kapucina Leopolda Bogdana Mandiæa. Veomami je drago što danas mogu predati kardinalu Kuhariæu,predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije, jednurelikviju svetog Leopolda, velikog sveca sakramentaispovijedi. Taj vrsni sin vašeg naroda neka, i preko ovogznaka, bude poticaj svima da ono što propovijedate rijeèju,ostvarite i životom.Relikvijar se sada kao poseban znak ljubavi i zajedništvapape Ivana Pavla II. prema hrvatskom narodu èuva u Riznicizagrebaèke katedrale, meðu stotinama drugih vrsnihprimjera svjedoèanstva vjere, snage i ljepote Crkvezagrebaèke. Riznièke zbirke sadrže dragocjene kaleže,pokaznice, relikvijare, liturgijsko ruho, posuðe, misale iknjige te druge dragocjenosti koje se i danas upotrebljavajuu razlièitim prigodama.Mnoge su se stvari koristile tijekom apostolskih pohodasvetoga pape Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI., aRiznica èuva i darove koje su Rimski prvosveæenici darovaliZagrebaèkoj nadbiskupiji, navodi se na mrežnoj straniciZagrebaèke nadbiskupije.

Princ Charles i vojvotkinja Camilla posjetili osjeèkukonkatedraluPrinc se sastao i s predstavnicima vjerskih zajednica sosjeèkog podruèja s kojima je razgovarao o prinosumeðuvjerskog dijaloga izgradnji mira i procesu pomirbeOsijek, 15.3.2016. (IKA/TU) - Britanskiprijestolonasljednik, princ Charles i njegova suprugaCamilla, vojvotkinja od Cornwalla tijekom svoga posjetaHrvatskoj u utorak 15. ožujka posjetili su Osijek, Slavoniju iBaranju. Nakon posjeta osjeèkoj Tvrði, Arheološkommuzeju, vožnje tramvajem i susreta s Osjeèanima, ispredosjeèke konkatedrale Sv. Petra i Pavla doèekao ih jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ te konkatedralnižupnik, mons. Adam Bernatoviæ. Tijekom Domovinskograta konkatedrala je bila pogoðena s više od 100 projektila,stoga su konzervatori, uz pomoæ male izložbe i prigodnihradionica, goste upoznali s njezinom obnovom.Princa Charlesa posebice je zanimala obnova vitraja jer su ugranatiranju Osijeka tijekom velikosrpske agresije ošteæenasva 33 prozora konkatedrale. Osjeèki obrtnici-vitrajistiuspjeli su restaurirati prozore nakon obuke sa struènjacima izVelike Britanije i zahvaljujuæi potpori Meðunarodne zakladeza hrvatske spomenike koju je osnovala lady JadrankaBeresford Peirse. Zdenka Predrijevac, voditeljicaRestauratorskog zavoda u Vukovaru, predstavila je radovena obnovi ukljuèujuæi i povezanost s UjedinjenimKraljevstvom u gradnji mjesne radionice vitraja.Tijekom prijepodneva princ Charles se u osjeèkomArheološkom muzeju sastao s predstavnicima vjerskihzajednica s osjeèkog podruèja s kojima je razgovarao odoprinosu meðuvjerskog dijaloga izgradnji mira i procesupomirbe. Susret je organizirao Centar za mir, nenasilje iljudska prava. Uime Katolièke Crkve sudjelovao je mons.prof. dr. Vladimir Dugaliæ s KBF-a u Ðakovu i biskupskivikar za pastoral grada Osijeka, Srpsku pravoslavnu Crkvupredstavljali su vladika Jovan, episkop pakraèko-slavonski,te protojerej stavrafor Ratimir Petroviæ, osjeèki paroh.Protestantsku reformiranu kršæansku Crkvu zastupao jebiskup Jasmin Miliæ, sudjelovao je i glavni imam MedžlisaIslamske zajednice Osijek Mirza Deliæ, a Židovskuzajednicu Osijek predstavljao je njezin predsjednik ŽeljkoBeissmann. Skup je predvodila protestantska teologinja ipredavaèica na Visokom evanðeoskom teološkom uèilištu uOsijeku Julijana Tešija.Nakon posjeta konkatedrali vojvotkinja od Cornwallaposjetila je državnu ergelu u Ðakovu, jednu od najstarijihfarmi konja u Europi osnovanu 1506. godine, poznatu polipicancima koji se ondje uzgajaju od poèetka 19. stoljeæa.Uz gradske èelnike Ðakova i vodstvo ergele, posjetu jenazoèio i ðakovaèki župnik Tomislav Æorluka.

Biskup Gorski primio izaslanstvo izaslanstvo Sportskogdruštva sv. PetarZagreb, 15.3.2016. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskupMijo Gorski primio je u utorak 15. ožujka u prostorijamaNadbiskupskoga duhovnog stola izaslanstvo Sportskogdruštva sv. Petar iz Zagreba, izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije. Na prijamu su bili predsjednikDruštva Petar Cota, predstavnica odbojkaške sekcije BarbaraJelušiæ, predsjednik MNK Petrus i predstavnik KK sv. PetraAnte Džapo te Zlatko Vuiæ voditelj malonogometne ekipesv. Petar SV.

Domovinske vijesti ika

2 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Predsjednik društva Cota upoznao je biskupa Gorskog sdesetogodišnjim radom Društva te organizacijom sportskogturnira Petrovo SV koji se tradicionalno održava na blagdansv. Petra i Pavla. Drugi predstavnici sportskih selekcijaizvijestili su biskupa Gorskog o uspjesima ali i problemimana koje nailaze u svom sportsko-pastoralnom djelovanju.Osim što se sekcije Sportskog društva sv. Petar natjeèu uKatolièkim ligama, klubovi u njihovom sastavu natjeèu se udržavnim, županijskim i regionalnim ligama gdje postižuprimjerene sportske rezultate.Biskup Gorski pozdravio je uspjehe Društva, napomenuvšikako se najèešæe vide samo uspjesi i rezultati, a zaboravljase trud i žrtva koji stoje iza tih uspjeha. Izrazio je svojupodršku daljnjem djelovanju Društva, naglasivši važnostkontinuiranog rada.

Utemeljitelj Marijinih obroka sudjelovao na Danimakršæanske kulture u SplituSplit, 15.3.2016. (IKA) - U sklopu manifestacije "Danikršæanske kulture" 15. ožujka u velikoj dvoraniNadbiskupijskog sjemeništa održana je tribina i susret sMagnusom MacFarlane-Barrowom, osnivaèem organizacijeMarijini obroci i autorom knjige "Baraka koja je nahranilamilijun djece. Nevjerojatna prièa o Marijinim obrocima". Natribini je sudjelovala i utemeljiteljica Marijinih obroka uHrvatskoj Željka Markiæ te gl. urednik nakladne kuæeVerbum mr. Petar Balta.Na tribini u Splitu koja je privukla velik broj zainteresiranihosnivaè Marijinih obroka govorio je kako je zapoèeo njegovhumanitarni rad, o kojem piše i u svojoj knjizi "Baraka kojaje nahranila milijun djece", upravo objavljenoj na hrvatskomjeziku u izdanju Verbuma, a ujedno rijeè je prvom izdanjuobjavljenom na nekom drugom jeziku osim engleskoga.Istaknuo je kako mu je to posebno drago jer je prièa oMarijinim obrocima itekako vezana uz hrvatski jezik.Naime, Magnus je 1983. godine s obitelji posjetioMeðugorje, što je temeljito promijenilo život njihove obitelji.

Požeški biskup posjetio Dom za starije i nemoæne osobe uNovoj KapeliNova Kapela, 15.3.2016. (IKA) - U pripravi za Uskrspožeški biskup Antun Škvorèeviæ posjetio je 15. ožujkaDom za starije i nemoæne osobe sv. Vinko u Novoj Kapeli teondje zajedno sa župnikom i dekanom Goranom Mitroviæemte župnim vikarom Juricom Gašparoviæem, Marijinimsestrama od èudotvorne medaljice i drugim djelatnicima ikorisnicima slavio misu. Pozdravljajuæi nazoène, biskup jekazao starijima i bolesnima da ih je došao pohoditi kako biim iskazao svoju blizinu i poštovanje, povjerio njihovebolesti i nemoæi moænoj Isusovoj ljubavi na križu koju onobnavlja u svetoj misi i na taj naèin ih ukljuèio u duhovnidinamizam Izvanrednog jubileja milosrða, koji je proglasiopapa Franjo.U homiliji biskup je istaknuo nazoènima kako razumijenjihovo stanje odmaklih godina, slabosti i bolesti, ali jeustvrdio kako životna težina koju nose nije sva istina onjima, i da im Isus svojom rijeèju u evanðelju pomažerazumjeti tko su oni po Božjoj istini. Na temelju Isusoverasprave sa Židovima o tome tko je on, biskup je protumaèiokako on sebe naziva "Ja jesam", što je ime Božje objavljenoMojsiju te onome tko vjeruje u njega obeæava da neæeumrijeti u grijehu. Istaknuo je kako ulomak iz Knjigebrojeva, naviješten u prvom dnevnom èitanju, govori da suŽidovi, postavši nevjerni Bogu u pustinji na putuosloboðenja iz egipatskog sužanjstva bili izujedani zmijama

te su mnogi od njihova otrova umrli, ali da je Bog prekoMojsija dao naputak, tko pogleda mjedenu zmiju uzdignutuna drvo bit æe spašen od smrti. Biskup je kazao kako nas spomenuti zmijski otrov podsjeæana Zloga koji je u liku zmije pristupio Evi, naveo njezinuslobodu da se opredijeli za grijeh, koji èovjeka truje iusmræuje na njegovoj najdubljoj razini. Spomenuo je kakoIsus u evanðelju uvjerava svoje slušatelje da æe kad budeuzdignut sa zemlje na križ objaviti se njegov božanski "Jajesam" i da æe onaj tko na njega pogleda vjerom bitozdravljen od grijeha, od otrovnog zmijskog ugriza Zloga.Jasna je i snažna Isusova rijeè "Uistinu, ako ne povjerujeteda Ja jesam, umrijet æete u grijesima svojim". Biskup jepodsjetio nazoène starije osobe da njihova konaèna sudbinanije u tjelesnoj slabosti, starosti i bolesti, nego u ljekovitojmilosrdnoj Isusovoj ljubavi na križu koja ih je u krštenju veæzahvatila u dnu njihova biæa, preotela otrovnoj vlasti Zloga ismrti te ih je pozvao da svojim pogledom vjere budu trajnona njega usmjereni i u njemu prepoznaju Božju istinu o sebi,otkriju da nisu prepušteni svojim nemoæima, da pronaðu unjemu utjehu i snagu i u najtežim životnim trenutcima.Potaknuo ih je da združe svoje patnje i trpljenja s Isusovomžrtvom ljubavi na oltaru te se ispune njegovim milosrðemkoje pobjeðuje zlo i smrt.Na svršetku slavlja biskup je zahvalio redovnicama i drugimdjelatnicima Doma što svojom ispruženom rukom pomažustarijima i nemoænima, svjedoèeæi o Božjoj pruženoj ruci uIsusu Kristu kojom nas izvlaèi iz smrti. Zahvalio je svimkorisnicima Doma što svoje žrtve i trpljenja prikazuju zadobro Crkve, Požeške biskupije, sveæenika i cijele hrvatskedomovine, istaknuvši da je to sasvim posebno njihovosluženje. Nakon mise biskup je u pratnji redovnica posjetionajteže bolesnike u stacionaru Doma te se s njima zadržao urazgovoru, ohrabrio ih i zazvao na njih Božji blagoslov.

Preduskrsni susret varaždinskoga biskupa spredstavnicima medijaVaraždin, 15.3.2016. (IKA) - Na tradicionalnompreduskrsnom susretu varaždinskoga biskupa JosipaMrzljaka s djelatnicima u medijima, koji je održan u utorak15. ožujka u dvorani Biskupskog ordinarijata u Varaždinu,predstavljena je biskupova uskrsna poruka koju je uputiovjernicima i svim ljudima dobre volje u Varaždinskojbiskupiji. Uskrsnu poruku u audio i video obliku snimio je biskupijskiUred za pastoral u medijima, a dostupna je javnosti putembiskupijske mrežne stranice i medija koji æe je prenijeti unadolazeæim danima. U uskrsnoj poruci, motiviranoj geslom "Stoji križ, dok seokreæe svijet", biskup Mrzljak poruèuje kako korizmeni putvodi prema Uskrsu, prema punini života. Poziva sve da nebježe od osobnog križa, ali niti da ne budu neosjetljivi zakriževe bližnjih, roditelji na križ svoje djece, djeca na križsvojih roditelja, a svi zajedno na teškoæe i križeve svojeDomovine, koje možemo prepoznati u mnogoèemu: usiromaštvu, nezaposlenosti i raznim oskudicama. Svima jezaželio blagoslovljen križ života, ali i radost Uskrsa. Nakon što je prikazana snimka biskupove uskrsne poruke,mons. Mrzljak obratio se predstavnicima medija s osvrtomna aktualnosti u životu mjesne i opæe Crkve. Uvodno jepodsjetio kako se nalazimo u jubilejskoj Godini Božjegmilosrða koju je proglasio papa Franjo kojem se u nedjeljunavršilo tri godine papinske službe. Papa Franjo unio jejednu živost i novost u tkivo Crkve te nas svojimzauzimanjem stalno potièe da budemo bolji i da tražimoneke nove puteve da bismo osvježili i živjeli evanðelje,

Domovinske vijestiika

323. ožujka 2016. broj 12/2016

istaknuo je biskup Mrzljak. Izvijestio je o nedavnomosnivanju novog tijela u Varaždinskoj biskupiji. Rijeè je oStolnom kaptolu Blažene Djevice Marije na Nebo uznesenesa sjedištem u Varaždinu. Kaptol katedralne crkveUznesenja BDM, na zamolbu biskupa Mrzljaka, uspostavilaje Sveta Stolica potkraj protekle godine, uvidjevši pastoralnui duhovnu korist novog tijela u Varaždinskoj biskupiji. UVaraždinu je dosad djelovao Zborni kaptol èazmansko-varaždinski koji je bio osnovan u Èazmi, a kroz povijest sezbog neprilika selio preko Zagreba i Lepoglave doVaraždina, podsjetio je biskup Mrzljak, dodavši da æeosnutkom novog tijela, uz ovaj Zborni kaptol djelovati iKaptol katedralne crkve. Biskup se ukratko osvrnuo na dogaðaje u katedrali uVelikom tjednu, osobito u vazmenom trodnevlju. Izrazio ježaljenje što ove godine Varaždinska biskupija neæe doživjetiradost sveæenièkog reðenja, ali i zadovoljstvo što mjesnaCrkva ima 18 bogoslova i lijepi broj sjemeništaraca.Podsjetio je kako se ove godine navršava 10. obljetnica smrtiprvoga varaždinskog biskupa Marka Culeja, dok æeVaraždinska biskupija iduæe godine slaviti svoj 20.roðendan. Na kraju susreta biskup Mrzljak svim je medijskimdjelatnicima, njihovim redakcijama i èlanovima obiteljizaželio sretan i blagoslovljen Uskrs.

Priopæenje Hrvatske biskupske konferencijeI ove godine, na zamolbu Vlade RH, hrvatski su biskupiodgovorili da su spremni iznosom od 10 milijuna kunasudjelovati u pokrivanju dijela troškova školskog prijevozauèenikaZagreb, 16.3.2016. (IKA) - Sukladno meðunarodnomUgovoru o gospodarskim pitanjima izmeðu Svete Stolice iRepublike Hrvatske od 9. listopada 1998. Katolièka Crkva uHrvatskoj svake godine dobiva odreðeni iznos iz državnogproraèuna. U proteklom razdoblju u nekoliko navrata, na zamolbuVlade RH, Katolièka Crkva odrekla se odreðenog iznosaželeæi dati svoj doprinos napose u vremenu krize. I ovegodine, na zamolbu Vlade RH, hrvatski su biskupiodgovorili da su spremni iznosom od 10 milijuna kunasudjelovati u pokrivanju dijela troškova školskog prijevozauèenika. Buduæi da se radi o meðunarodnom ugovoru samaprovedba ovog odricanja zahtijeva odreðenu proceduru kojaje u tijeku. I ovom gestom, kao i kroz svoje razne pastoralne, obrazovnei karitativne projekte, Crkva želi pripomoæi obiteljima iomoguæiti djeci i mladima da imaju što dostupniješkolovanje, stoji u priopæenju koje je objavilo TajništvoHrvatske biskupske konferencije.

Nova uprava u Karmelu sv. JosipaBreznica Ðakovaèka, 16.3.2016. (IKA/TU) - Na izbornomkapitulu, pod predsjedanjem ðakovaèko-osjeèkognadbiskupa Ðure Hraniæa, u nazoènosti mons. Ivana Æuriæa,generalnog vikara Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, i vlè.Pavla Mikulèiæa, tajnika Nadbiskupskog ordinarijata, kaobrojaèa glasova, izabrana je 16. ožujka nova uprava uKarmelu svetog Josipa u Breznici Ðakovaèkoj.Za prioricu je za sljedeæe trogodište ponovno izabrana s. M.Ljiljana od Duha Svetoga (Preliæ). Savjetnice su s. M.Antonija od Dobrog Pastira (Ivanèiæ), s. M. Josipa odMilosrdne Ljubavi Božje (Andlar), s. Dobrila od BezgrešnogSrca Marijina (Mariæ) i s. Mirjam od Presvetog Trojstva(Mrakovèiæ).

Završena velika devetnica sv. Josipu u kojoj su molileobrovaèke obiteljiObrovac, 16.3.2016. (IKA) - Misnim slavljem koje je užupnoj crkvi Sv. Josipa u Obrovcu predvodio don KrešoÆirak, župnik obrovaèke župe sv. Josipa, u srijedu 16.ožujka završena je velika devetnica sv. Josipu koja je poèela20. sijeènja. Osobitost te devetnice je da su u njoj prvi putsudjelovale obrovaèke obitelji; devet tjedana su seizmjenjivale u molitvi krunice sv. Josipa pred kipom sv.Josipa u svojoj kuæi. Svaki tjedan molila je jedna obitelj,srijedom bi se slavila misa u župnoj crkvi kad bi obiteljdonijela kip sv. Josipa koji je kod njih boravio a na misi biga preuzela druga obitelj. Oèevima tih obitelji na misiposljednjega dana velike devetnice 16. ožujka, don Krešo jepredao svežanj krunica za svakog èlana te obitelji koje sumolile. To su sljedeæi: Ivan Genda (prof. Hrvatskog jezika),Marinko Matiæ (uèitelj razredne nastave), Željko Modriè(ravnatelj OŠ Obrovac), Marija Žuriæ Kolaèko (prodavaèica,udovica hrvatskog branitelja), Antun Soviæ (umirovljenik),Draško Vidoviæ (elektrièar), Joso Župan (policajac) i AlbertDžidžiæ (metalni strojar). U želji da muževi budu i duhovnioèevi obiteljima, don Krešo je rekao da otac kao glavaobitelji treba obitelji dati kruh svagdanji i kruh nebeski."Roditelj nije samo zadužen za tijelo, da pribavi hranu, negotreba biti voða koji æe odgajati i dušu obitelji. Predavanjemkrunice sv. Josipa poruèujemo da muževi preuzimaju dioodgovornosti za odgoj obitelji", rekao je don Krešo. Upropovijedi je istaknuo kako je i papa Franjo svoj pontifiaktstavio pod zaštitu sv. Josipa. "Taj svetac je primjer osobekoja zna što je život, što život nosi i kako život podnijeti.Valja mu se utjecati u svakoj potrebi. Nema te stvarnostiživota a da nije vezana uz sv. Josipa", rekao je don Krešo,istaknuvši da Josipa najbolje opisuje rijeè svjedok. Teško jebiti svjedok, jer postoje moæni vladari i ideologije, snažanmentalitet i duh koji žele da se njima èovjek klanja, upozorioje župnik. "Ako neæeš, pada ti glava, tvoje obitelji, cijelog naroda, pokrajine. Toliki kršæani stradavaju samo jer susvjedoci Krista", rekao je don Krešo, istaknuvši da sesvjedoèanstvo èuva obilno se hraneæi Božjom rijeèi, da onabude odgovor na sve mentalitete, duhove i svjetonazore. "Sv.Josip je slušao, osluškivao i izazov je nama koji smozaglušeni tolikom bukom rijeèi, informacija, raznih savjetakako odgajati obitelj, kako se školovati, na koji naèin uspjetiu životu. Toliko preporuka, a veæina vodi na stanputice",upozorio je don Krešo. Bog nam je dao sv. Josipa kao ocakoji povezuje nebo sa zemljom, nas meðusobno i svakoga sasvojom savjesti. "Najljepše je da nas i odgaja. Ne iznosimosv. Josipa na ulice grada, a da ga prije toga nismo unijeli uobitelj. Obitelj je zajednica koja stvara širu ljepotu župe,grada i naroda. Unoseæi sv. Josipa u obitelj odnosi sepoboljšavaju. Moleæi krunicu sv. Josipu i razmišljajuæi onjemu, obitelj se vraæa svojim korijenima, svom identitetukako ga je Bog u ljubavi prema èovjeku zamislio", rekao jedon Krešo. Istaknuo je da je vrijeme koje živimo potrebnoduha sv. Josipa. U njemu je toliko informacija, znanja, ali tošto znamo treba sprovesti u djelo. U tome je sv. Josip biosilan. Znao je moliti, osluškivati i vršiti. "Kao pojedinci inarod znamo što se odgaða, ali oèekujemo da netko druginešto uèini. Ono što vjerujemo trebamo vjerodostojniježivjeti", potaknuo je don Krešo. Župa Obrovac meðu najstarijim je župama u Dalmacijiposveæena sv. Josipu, a u njoj župnik rezidira nakonoslobaðajuæe akcije Oluja. Povjesnièari kažu da su samiObrovèani izgradili župnu crkvu Sv. Josipa. "Sv. Josip jetemeljni identitet obrovaèke zajednice. Kad smo krenuli smolitvom sv. Josipu išli smo s nakanom, vratimo se svojimkorijenima, a oni su vezani uz osobu sv. Josipa", rekao je

Domovinske vijesti ika

4 23. ožujka 2016. broj 12/2016

župnik Æirak koji je i pohodio i zajedno s obitelji molio uvelikoj devetnici. Prije krunice sv. Josipu majka ili otac biotvorili Božju rijeè èiji bi sadržaj "hladno otopio, potresao,pred ljude postavljao pitanja", rekao je don Krešo, istaknuvšida se osjetilo kako Bog konkretno progovara, da je ta Rijeèživotna, djelatna, osnažuje, izgraðuje i pouèava. Mise srijedom u crkvi Sv. Josipa predvodili su sveæeniciNovigradskoga dekanata i župnici izvan tog dekanata.Obitelji u kojima je boravio kip sv. Josipa same se seprijavile, a sljedeæe godine to æe biti druge. U molitvi ukuæama sudjelovali su i susjedi, kumovi, prijatelji dotièneobitelji. Don Krešo je poruèio: "Otvarajuæi vrata svojih kuæa,otvaramo i vrata svoga srca i rastemo u zajedništvu i vjeri".

Predstavljena knjiga dr. Teperta "Rijeè o milosrðu"Sisak, 16.3.2016. (IKA) - Predstavljanje nove knjige dr. fraDarka Teperta "Rijeè o milosrðu" održano je u srijedu 16.ožujka u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisaèkom VelikomKaptolu. Knjigu su okupljenim Sišèanima predstavilidirektor izdavaèke kuæe "Teovizija" Ivica Domaæinoviæ iautor, a tekstove iz knjige èitao je Dubravko Sidor. Direktor Teovizije Domaæinoviæ spomenuo je da je to šestaknjiga u njihovom izdanju, a èetvrta u nizu "Rijeè o…" ukojima autor teme obraðuje na naèin da one posluže kaopomoæ za razmatranje na naèin lectio divina, to jest,božanskoga, molitvenog èitanja Svetog pisma. "Knjiga jeposveæena Godini milosrða koju je proglasio papa Franjo, afra Darko prati pojam milosrða kroz svetopisamske tekstoveod Starog i Novog zavjeta s posebnim naglaskom napokornièke psalme. Sve Darkove knjige su životvorne, patako je i ova. Ona je najmanje teoretska, a više živa ipraktièna knjiga za svakodnevno razmatranje", rekao jeDomaæinoviæ. Autor Tepert istaknuo je kako knjiga donosi po sedamtekstova koji razmišljaju nad pojedinim dijelovima Starog iNovog zavjeta, zatim sedam razmišljanja pokornièkihpsalama i tri teksta o skupini psalama hvale koji se uhebrejskom nazivaju hallel. "To su tri niza kojima semilosrdnom Bogu daje hvala, a u židovstvu se posebno moleuz blagdan Pashe gdje Židovi promišljaju što im je sve Boguèinio, te mu zahvaljuju. Ti psalmi govore o milosrðu kojeprati èovjeka, koje ga uzdržava i koje mu velikim i malimèudesima Bog pokazuje koliko mu je blizu. Kad razmišljamoo milosrðu nekako moramo prekoraèiti ono svojeogranièenje, da je to rijeè samo o Bogu koji oprašta. Bognije milosrdan samo po tome veæ i po tome što je svestvorio, što je uvijek tu uz nas u našoj blizini", rekao je autorte dodao kako je u sedam tekstova koji obraðujunovozavjetne teme želio prikazati milosrðe oèitovano uKristu. "U ovoj sam knjizi želio pokazati i to da je onajmilosrdan Bog koga poznajemo iz Novog zavjeta, jednakotako prisutan i u Starom zavjetu. To je teškoæa s kojom sesusreæemo kad èitamo Stari zavjet, recimo zapovijed 'oko zaoko zub za zub'. Pokušao sam tu dati odgovore kako èitati tetekstove, kako ih razumjeti i kako razlikovati, ono što je jakobitno, što je ono što je u njima ljudsko, a što je u timtekstovima Božje", zakljuèio je fra Darko. Predstavljanju su nazoèili i sisaèki biskup Vlado Košiæ,kancelar Biskupije mons. Marko Cvitkušiæ i katedralnižupnik preè. Marko Karaèa, a na poèetku je autorapredstavila voditeljica Ureda za kulturu Biskupije SpomenkaJuriæ.

.

Milosrðe – temeljno obilježje Božje bitiNa tribini "Zajednièki vidici" govorili dr. Andrea Filiæ i dr.Tonèi MatuliæZagreb, 16.3.2016. (IKA) – "Milosrðe – temeljno obilježjeBožje biti" naslov je treæe u nizu tribina "Zajednièki vidici",koje se pod zajednièkim ovogodišnjim nazivnikom Godinemilosrða održavaju u organizaciji Ureda Zagrebaèkenadbiskupije za vjeronauk u školi. Na tribini 16. ožujka uNadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu okupilo sedvjestotinjak slušatelja. Nakon što je moderatorica tribine dr.s. Valentina Mandariæ pozdravila okupljeno slušateljstvo ipredstavila predavaèe te pravila tribine i naknadne rasprave,prvo je predavanje održala dr. Andrea Filiæ. Predavaèica je temu predstavila iz perspektive crkvenihotaca i njihova shvaæanja atributa koji se pridaju Bogu – ameðu kojima je jasno istaknut i pojam milosrða. Svaki jekršæanin pozvan biti milosrdan poput Oca, istièu svi crkvenioci, ali to nam samo nameæe dodatnu dužnost promišljanjasadržaja istine o milosrdnom Ocu. Crkveni oci su iz grèkemisli preuzeli obilježja Božje biti, pa tako govore i o Božjoj"netrpljivosti", dok pak milosrðe ukljuèuje odreðenu suæut,odnosno bijedu stvorenja koja u Presvetom Trojstvu nepostoji. Kod otaca je stoga milosrðe vezano uz Božjedjelovanje, a ne uz njegovu narav, pojasnila je dr. Filiæ.Božje je djelovanje poèevši od djela stvaranja veæ izrazmilosrða, koje se kasnije oèituje kroz Božju pedagogijukojom se odnosi prema svakom èovjeku, a koja svoj iskaznalazi u neprestanom milosrðu i praštanju. To je Božjemilosrðe oduvijek prisutno u svijetu, a s Kristovimutjelovljenjem samo je poraslo da bi èovjek u konaènicipostao dijete Božje, rekla je dr. Filiæ. U Kristu nam je danata klica božanskog koja èovjeka osposobljuje da može premadrugima postati milosrdan. Crkveni oci opisuju tu èudesnurazmjenu, po kojoj je Bog postao smrtan da bi nama darovaobesmrtnost, a poniženje i trpljenje Sina Božjega u tom jekontekstu postalo iskaz djelotvornog milosrða. Pa ipakèovjek nije automatizmom sposoban biti milosrdan kaoOtac, nego to nastojanje prihvaæa kao zadatak, kao proces.Irenej nam donosi sliku o "privikavanju" na to milosrðe;naime Bog je postao èovjekom da bi se privikao na njegovoèovještvo, a tako je i èovjekov zadatak da se privikava nadrugog i drukèijeg – i na Boga i na èovjeka, pojasnila je dr.Filiæ. O razlici teorije i prakse govorio je dr. Tonèi Matuliæ. Uodnosu na konkretnu situaciju i subjekta te situacije teorija iegzaktnost znanosti nailazi èesto na nesklad sa svojimpredviðanjima. Tako i u teološkom promišljanju dolazi se dozakljuèka da je jedini jednoznaèno esencijalni iskaz koji semože reæi o Bogu – da je Bog ljubav. Svi drugi njegoviatributi podložni su toj njegovoj biti – koja je ljubav – te onisamo aktualiziraju i osvjetljavaju znaèenje Božje naravi.Stoga i doktrinarna teologija nije sama sebi svrha, nego joj jecilj da u èovjeku budi i podržava vjeru u Boga. Iskaz joj je upastoralnom posredovanju doktrinarne teologije, što pakovisi najviše o onome tko je pouèavan. Pouèavatelj stogatreba voditi raèuna o slušateljevu predznanju i iskustvimakako bi navještaj dopro do njega. U tom smislu treba napameti uvijek imati istinu o Bogu: da se sva Božja svojstvakoja nalazimo u Bibliji podudaraju s jedinstvenim ijednostavnim Božjim biæem. Rasprave o pojedinaènimnjegovim svojstvima stoga ostaju manjkave i ogranièene jeriz vida gube cjelinu. Pitanje je današnjega pastoralatrostruko, kako to formulira predavaè: pitanje navjestiteljaistine, pitanje istine koja se naviješta i pitanje primateljanavještaja. Danas se premalo posreduje Božje oduševljenjeèovjekom i njegova naklonost èovjeku; dakle praksa Božjeljubavi koja se oèituje u njegovoj naklonosti, rekao je dr.

Domovinske vijestiika

523. ožujka 2016. broj 12/2016

Matuliæ. Sv. Ivan Pavao II. iskazao je drugo ime za Božju bit(koja je ljubav), a to je Milosrðe. I papa Franjo Bogaoslovljava istim imenom. Milosrðe kao Božje ime otkrivanam smisao Božje naravi i Božju volju za nas: da se svi ljudispase i doðu do spoznanja istine. Smisao je i Godinemilosrða da se ta Božja narav iskaže u praksi; da se to Božjesvojstvo promisli, promeditira, da prožme svakodnevicu, daaktualizira sva svojstva koja Bogu pridajemo. Posredno se todogaða kroz pouèavanje, propovijedanje i slavljenje vjere tekroz oslovljavanje Boga imenima koja ga opisuju – a to suLjubav i Milosrðe, istaknuo je dr. Matuliæ. Nakon kratke rasprave u koju su se ukljuèili profesoriKatolièkoga bogoslovnog fakulteta iz slušateljstva,moderatorica dr. Mandariæ najavila je sljedeæu tribinu kojaæe se održati 27. travnja, a na kojoj æe predavanja održati dr.Anton Tamarut i dr. Valerija Kovaè.

Ivo Nižiæ dobitnik nagrade "Ljubo Stipišiæ Delmata"Za naroèit doprinos afirmaciji i njegovanju pasionskihsadržaja svojim cjelokupnim skladateljskim i pedagoškimdjelovanjemZagreb, 16.3.2016. (IKA) – Udruga Pasionska baština je oproslavi 25 godina djelovanja uspostavila nagradu "LjuboStipišiæ Delmata", rekao je po završetku oratorija "Zadnjapostaja" u crkvi Sv. Blaža u srijedu 16. ožujka predsjednikUdruge mr. Jozo Èikeš, što je publika pozdravilagromoglasnim pljeskom. Nagrada je dodijeljena Ivi Nižiæuza naroèit doprinos afirmaciji i njegovanju pasionskihsadržaja svojim cjelokupnim skladateljskim i pedagoškimdjelovanjem.U kratkoj izjavi za Informativnu katolièku agenciju, Nižiæ jevidno dirnut nagradom, ali i prijemom publike te ponovnimgostovanjem na Pasionskoj baštini s oratorijem "Zadnjapostaja" rekao: "Ljubo Stipišiæ je moj uzor. Dobiti jednuovako lijepu nagradu koja nosi njegovo ime, velika je èast.On je bio svestran èovjek, bio je pravi umjetnik. Njegovgovor o pjesmi, o duši glazbe, o traganju za dušom u svakojpjesmi je nešto što glazbena pedagogija još nije srela, nit æesresti. On nije bio akademski obrazovan, ali je bio intuitivac,ono što nadilazi sve znanje, i sav razum. Poèašæen sam". Ivo Nižiæ roðen je u Preku na otoku Ugljanu 15. rujna 1942.Nakon završene gimnazije i Katolièkoga bogoslovnogfakulteta u Zagrebu, zapoèinje studij glazbene umjetnostiposlije kojeg stjeèe dvije glazbene diplome na Odsjeku zaglazbu Pedagoške akademije u Zagrebu i na Institutu zacrkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Zagrebu; time stjeèe zvanje profesoracrkvene glazbe. Nakon višegodišnjeg rada uosnovnoškolskom i dijelom u srednjoškolskom obrazovanju,piše habilitacijski rad iz muzikologije (mentor: Jerko Beziæ).Obranivši rad s pohvalama, postaje profesor na Sveuèilištu uZadru i nositelj kolegija Glazbena kultura i Metodikanastave glazbene kulture. Ivo Nižiæ priznati je glazbenipedagog, skladatelj i dirigent. Za svoj rad dobio je mnogenagrade, priznanja i pohvale. Osnovao je Akademski zborSveuèilišta u Zadru i Mješoviti pjevaèki zbor ConduraCroatica - Zadar. Veæ 30 godina orguljaš je i zborovoða ucrkvi Sv. Mihovila u Zadru.Nižiæ je vjerojatno jedan od najdosljednijih hrvatskihskladatelja, koji je u svojim djelima - oratorijima saèuvaoformu starih crkvenih skazanja i prikazanja. Autor je tripasionska oratorija "Svit za spasom vapije", "Križina" i"Zadnja postaja".

Izloženi za dobrobit svoje braæePoslanica vojnog biskupa Jure Bogdana za Uskrs 2016.Zagreb, 17.3.2016. (IKA) - Novi vojni biskup u RepubliciHrvatskoj Jure Bogdan uputio je uskrsnu poslanicu svimdjelatnicima vojnih i policijskih snaga te èlanovima njihovihobitelji. Vojna i policijska služba poznaju teške životneizazove te su mnogi "izravno imali prigodu gledati smrti uoèi" ili se s njom susretati u okviru svojih mirovnih zadatakai profesionalnih obveza. "Pred nama stoji Onaj koji se suoèios tim izazovom, Onaj koji je slušao nepravednu presudu, kojije dragovoljno prihvatio smrt na križu", istièe biskup. "Znajuæi da je i on bio izložen – raspet na križu za dobrobitèovjeèanstva, lakše nam je prihvaæati svoja društvenazaduženja ako u njima otkrivamo i poslanje koje nam ondaje. A to sveto poslanje je da budemo poput njega izloženiza dobrobit svoje braæe... Uskrsli Krist stoji pred nama kaopobjednik te nas uèi i poziva da i sami po vjeri prihvatimopobjedu uskrsnuæa, te da joj postanemo svjedoci i nositelji",istièe vojni ordinarij. Biskup Bogdan, u zajedništvu s umirovljenim vojnimbiskupom Jurjem Jezerincem zaželio je svim èlanovimaVojnog ordinarijata sretan i blagoslovljen Uskrs.

"Misionari milosrða" iz Hrvatske i Bosne i HercegovineSveti Otac imenovao 730 misionara iz cijeloga svijeta, ameðu njima i 4 misionara iz Hrvatske te 4 iz Bosne iHercegovine, sa zadaæom da propovijedaju Božje milosrðe ipozivaju vjernike na obraæenje i pomirenje s Bogom sovlašæu da odrješuju i od grijeha pridržanih ApostolskojStoliciÐakovo, 17.3.2016. (IKA/TU) - Generalni vikar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije Ivan Æuriæ uputio je svim sveæenicima,redovnicima i redovnicama obavijest i preporuku u kojojnavodi imena "misionara milosrða" s podruèja republikaHrvatske i Bosne i Hercegovine. Podsjeæa kako je papaFranjo u buli Misericordiae vultus najavio da æe u svebiskupije svijeta odaslati "misionare milosrða", koji æe kaoživi znak Oèeva praštanja imati vlast odriješiti i one grijehekoji su, u skladu s odredbama Zakonika kanonskoga prava,pridržani Apostolskoj Stolici. Stoga je Sveti Otac imenovao730 misionara iz cijeloga svijeta, a meðu njima i 4 misionaraiz Hrvatske te 4 iz Bosne i Hercegovine, sa zadaæom dapropovijedaju Božje milosrðe i pozivaju vjernike naobraæenje i pomirenje s Bogom s ovlašæu da odrješuju i odgrijeha pridržanih Apostolskoj Stolici. Misionari milosrða u Hrvatskoj su: Goran Rukavina,OFMCap (Sisaèka biskupija), Žarko Luèiæ, OFMCap(Splitsko-makarska nadbiskupija), Bože Vuleta, OFM(Splitsko-makarska nadbiskupija te Ante Vuèkoviæ, OFM(Splitsko-makarska nadbiskupija). Misionari milosrða uBosni i Hercegovini su Ivan Landeka, OFM (Mostarsko-duvanjska biskupija), Milan Lonèar, OFM (Mostarsko-duvanjska biskupija), Slavko Topiæ, OFM (Vrhbosanskanadbiskupija) te Josip Ikiæ, OFM (Vrhbosanskanadbiskupija)."Na tragu Papina poziva, ali i poziva našega nadbiskupaÐure, koji nam je uputio u svojoj Okružnici povodomJubileja milosrða, preporuèujemo braæi sveæenicima, naposežupnicima i rektorima crkava, moguænost da se u župnim idrugim zajednicama u našoj Nadbiskupiji organiziraju"misije milosrða", upravo pod vodstvom gore navedenihmisionara", navodi se meðu ostalim u preporuci mons.Æuriæa.

Domovinske vijesti ika

6 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Spomen na utamnièene sveæenike i druge žrtvestarogradiškog zatvoraStara Gradiška, 17.3.2016. (IKA) - U predveèerje Danaobnove èišæenja pamæenja i spomena muèenika, koji se uPožeškoj biskupiji slavi u petak prije nedjelje Cvjetnice,biskup Antun Škvorèeviæ zajedno sa sveæenicimaNovogradiškoga dekanata slavio je 17. ožujka u StarojGradiški spomen na sveæenike i druge nedužne osuðenikekoji su u tamošnjem zatvoru tamnovali u vrijeme totalitarnihsustava 20. stoljeæa, napose u komunistièko vrijeme. Za tuprigodu, uz starogradiške župljane, hodoèastili su sveæenièkiaspiranti iz požeškog Kolegija, vjernici iz župaNovogradiškoga dekanata, posebno iz Davora s pjevaèkimzborom, i Nove Gradiške te skupna èlanova Hrvatskogadruštva logoraša srpskih koncentracijskih logora –Podružnice sisaèko-moslavaèke županije na èelu spredsjednikom Ivanom Lipakom koji su tamnovali ustarogradiškom zatvoru. Svi sudionici hodoèašæa okupili su se ispred ulaza u zatvor,gdje je biskup podsjetio na razloge tog slavlja koje u godiniIzvanrednog jubileja milosrða ima posebno znaèenje.Istaknuo je da spomen na nedužne žrtve, naposekomunistièkog sustava, i iskazivanje poštovanja izahvalnosti prema njima treba èiniti oèišæenim pamæenjem.Predvodio je pokajnièki èin, upuæujuæi Bogu molitvu zapraštanje onima koji su zlo nanosili nedužnim ljudima tezavršio zahvalom za one koji su usred progona i ponižavanjaostali vjerni Bogu i ljudskom dostojanstvu, radije podnoseæiprezir i muèenje nego da budu suradnici zla. Meðu njima jeposebno spomenuo bl. Alojzija Stepinca koji je na progon iosudu odgovorio praštanjem, svjedoèeæi vjernost Bogu ipoštovanje prema svakom èovjeku bez razlike na njegovunacionalnu ili vjersku pripadnost. Potom su svi nazoèni uprocesiji krenuli prema crkvi izgraðenoj na spomensveæenicima zatoèenicima, praæeni njezinim zvonima uspomen na sve žrtve. Procesija se zaustavila pokraj crkveispred memorijala sveæenicima zatvorenicima pred velikimmozaikom uskrslog Krista, pobjednika nad zlom i smræu,djelo umjetnika Tihomira Lonèara, gdje je biskup u molitvipovjerio živome Isusu Kristu sve one sveæenike zatvorenike,èija su imena ispisana pokraj lika Uskrsloga Gospodina kao isve druge nevine žrtve tog zatvora. Zatim je procesijanastavila put u crkvu gdje je slijedilo euharistijsko slavlje zastarogradiške žrtve.U homiliji biskup je aktualizirao dnevna liturgijska èitanja tegovorio o èovjeku kao biæu koje po svojoj stvorenosti iosobnoj jedinstvenosti i neponovljivosti nadilazi sama sebe,uronjen je u dimenziju onostranosti te niti on sam niti itkodrugi smije gospodariti nad njim, oduzimajuæi mu sloboduili ga ubiti. Protumaèio je kako Bog u prvom èitanju svelikim poštovanjem tako postupa s Abrahamom, s kojimsklapa savez te na razini osobne povezanosti i slobodeostvaruje po njemu svoj naum. Biskup je upozorio kako Isusu evanðelju, raspravljajuæi sa Židovima o tome tko je on,brani svoju božansko ljudsku jedincatost, koju Židovi neprihvaæaju i konaèno æe ga osuditi na smrt i objesiti na križ.Spomenuo je kako su sveæenici i drugi nedužni zatvorenici uStaroj Gradiški bili žrtve progona, oduzimanja slobode iponižavanja od onih koji su èovjeku prilazili ideološkimputem i tko se nije uklapao u model èovjeka sukladnototalitaristièkim ciljevima, bio je progonjen i ubijan, što jeviše od 250 sveæenika teško osjetilo u starogradiškomzatvoru za vrijeme komunistièke vladavine. Biskup je ustvrdio kako u ideologijama uvijek stradavaèovjek. Rekao je: "No, poznato nam je iz povijestièovjeèanstva kako ideologije propadaju jer su protivneljudskoj naravi, slobodi i dostojanstvu, ali ostaju tragovi

njihova zla u brojnim ubijenim, progonjenim i zatvaranimnedužnim ljudima. Ispovijedamo danas vjeru, da o èovjekukao Božjem stvorenju nema posljednju rijeè zlotvor, negoono Božje milosrðe i praštanje koje nam je objavio Isussvojom ljubavlju na križu i kojom je pobijedio smrt. Stogaèistoæom i snagom Isusove milosrdne ljubavi na križuželimo praštati onima koji su zlo èinili, tako biti slobodni oddiktata zla, mržnje i osvete, te tom bistrinom pamtiti ipoštovati sve žrtve totalitarnih sustava. Bog koji ih je pozvaou život, darovatelj je konaènog njihova dostojanstva što suim ga oduzeli oni koji su ih progonili, zatvarali i ubijali."Osvræuæi se na sadašnje stanje u svijetu, spomenuo je kakosmo svjedoci novih religijskih ili sekularistièkih totalitarnihideologija, èiji pripadnici nijeèu èovjekovu transcendentnudimenziju, pretvaraju ga u apsolutnog gospodara vlastitog ituðeg života, prisvajajuæi si pravo ubojstva drukèijega kojiim nije po volji, dopuštaju ubojstva neroðenog, okonèanježivota teško bolesnog, odreðivanje vlastita roda. Upozorio jena agresivnost suvremenih antropoloških ideologija,podsjetivši - povezano s time - i na mnoštvo izbjeglica sBliskog istoka, te je istaknuo da valja uèiniti sve što jemoguæe kako bi se sprijeèilo ideološko moralno ili fizièkonasilje. Pozvao je nazoène da u molitvu za totalitarneideologe i njihove žrtve iz prošlosti, ukljuèe i suvremeneideologe te njihove žrtve.Na kraju slavlja biskup je predvodio èin povjere IsusovojMajci svih nedužno zatvaranih i ubijenih ljudi ustarogradiškom zatvoru i drugdje u Hrvatskoj.

Dubrovnik: Otkriven spomenik žrtvama holokaustaDubrovnik, 18.3.2016. (IKA) - Dubrovaèki biskup MateUziniæ nazoèio je u petak 18. ožujka otkrivanju spomenikažrtvama holokausta Židovske opæine u Dubrovniku spredstavnicima drugih vjerskih zajednica u Dubrovniku, kaoi predstavnicima politièkoga, kulturnog i društvenog životaGrada, Dubrovaèko-neretvanske županije i RepublikeHrvatske. Spomenik podignut na židovskom groblju uDubrovniku otkrili su predsjednica Židovske opæineDubrovnik dr. Sabrina Horoviæ i potpredsjednik opæineSlobodan Tošoviæ. Na sveèanosti otkrivanja spomenika uz dr. Horoviæ govorilisu dr. Ognjen Kraus, predsjednik Židovske opæine Zagreb iKoordinacije židovskih opæina u Republici Hrvatskoj,arhitekt Ivan Èerenješ, autor idejnog rješenja spomenika igradonaèelnik Dubrovnika Andro Vlahušiæ. Molitvu zapokojne izrekao je rabin Luciano Moše Preleviæ. Židovska opæina u Dubrovniku, jedna od najstarijihžidovskih zajednica na Mediteranu, prije Drugog svjetskograta imala je 148 èlanova od kojih je njih 87 živjelo uDubrovniku. U progonima od 1941. do 1945. stradalo ih je27-oro. "Držali smo da je obveza naše generacije memoriratižrtvu tih èlanova na jednom posebnom mjestu i postavitispomenik na našem groblju", rekla je dr. Horoviæ. Temelj za idejno rješenje spomenika na kojem su napisanaimena stradalih bila je postojeæa ploèa sjeæanja židovskogmuzeja s citatom: "Èuj, jauk se èuje u Rami, gorko plakanje!Rahela oplakuje djecu svoju. (Jeremija 31,14)". U podnožjuspomenika nalazi se stilizirana menora i korito sa šestsvijeæa koje simboliziraju šest milijuna Židova stradalih uholokaustu. Èlanovi obitelji stradalih u holokaustu upalili sutih šest svijeæa, a na kraju su zahvalnice podijeljenezaslužnim ustanovama i pojedincima. Polaganjem kamenèiæa na spomenik sudionici sveèanostiizrazili su poštovanje žrtvama, a što æe moæi uèiniti i buduæiposjetitelji tog spomenika.

Domovinske vijestiika

723. ožujka 2016. broj 12/2016

Susret kardinala Bozaniæa s katekumenimaZa primanje sakramenta krštenja pripravljalo se 97katekumena a 72 pripravnika za primanje sakramenta prveprièesti i potvrde iz 24 župe Zagrebaèke nadbiskupijeZagreb, 18.3.2016. (IKA) - "Bog se nikada ne umara usvom praštanju èovjeku. Opasnost je da se mi umorimo utraženju Božjeg oproštenja, da izgubimo volju zapromjenom. Želim da vas uvijek prati ta vjera da je Bog nanašoj strani, da nas èeka i da nas ljubi", rekao je u èetvrtak17. ožujka u zagrebaèkoj prvostolnici zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ katekumenima i odraslimpripravnicima za sakramente kršæanske inicijacije na krajusvoje kateheze u korizmenom susretu.Susret kardinala s katekumenima i odraslim pripravnicimaza sakramente kršæanske inicijacije, zapoèeo je pozdravommons. Zvonimira Sekelja, župnika župe sv. Blaža izZagreba. Naveo je da se za primanje sakramenta krštenjapripravljalo 97 katekumena te 72 pripravnika za primanjesakramenta prve prièesti i potvrde iz 24 župe Zagrebaèkenadbiskupije.Zahvaljujuæi mons. Sekelju, kardinal se obratio okupljenimkatekumenima i pripravnicima za sakramente: "Nalazimo seu našoj katedrali koju volimo zvati Stepinèeva katedrala.Ona je simbol cijele Crkve u Hrvatskoj. Vi æete odsada naposeban naèin pripadati Crkvi i Crkva vam se raduje, navašoj odluci da želite biti Božji. Ovo je i znakovit susretvjernika sa svojim nadbiskupom. Rado sam s vama i molitæu za vas da vas Duh Sveti prati na vašem životnom putu idovrši zapoèeto u vama."Nakon Službe rijeèi, kardinal je održao katehezuokupljenima. Polazeæi od toga da smo svi mi tražitelji Bogapa makar ga i nijekali, kardinal je istaknuo da je istinazapravo ta da je Bog taj koji prvi prilazi èovjeku: "Bog ljubièovjeka – èuli smo u evanðelju. To je jedinstvena novostkršæanstva – da je Bog ljubav. Tu radosnu vijest objavio namje Isus Krist kojega je Bog poslao na zemlju da se svakièovjek spasi, da bude sretan. Èovjeku je teško shvatiti tuBožju ljubav." Osvrnuvši se na pozdravne rijeèi mons.Sekelja u kojima se dotakao Jubileja Božjeg milosrða,kardinal je rekao da papa Franjo jubilejom poziva èitavuCrkvu da još dublje uðe u otajstvo Božjega milosrða: "Božjiodnos prema nama je odnos milosrða. Bog je u odnosu saèovjekom blagonaklon, želi nas privuæi k sebi, želi nasspasiti od tereta grijeha koji nas pritišæu. Božje milosrðe nampotvrðuje da nas Bog èeka, jer nas želi osloboditi teretagrijeha kako bismo zadobili mir i smisao. A Božji mir je onošto svi trebamo." Govoreæi o ljudskim odnosima u kojima seèesto dogaða otpisivanje drugih, kardinal je pozvao da nam ugraðenju odnosa s drugima i u zajednici bude temelj iprimjer upravo Božje milosrðe koje nikoga ne otpisuje negosvakoga želi privuæi k sebi i izbaviti iz zamki zla. "Krštenjeje izvor Božjeg milosrða. To je i sakrament sv. Potvrde ukojem nam Bog na osobit naèin kroz djelovanje DuhaSvetoga otvara oèi za prepoznavanje Božje volje, a krozsakrament Euharistije, Bog nam daje hranu da možemoživjeti po Božjoj volji, da budemo Kristovi, Njemu slièni",rekao je kardinal završavajuæi svoju katehezu pozivom naustrajnost i povjerenje u Boga i njegovu svemoænost. Uslijedilo je primanje Ispovijesti vjere. Katekumeni i odraslipripravnici za sakramente kršæanske inicijacije pristupali suprezbiteriju te se predstavljali imenom i prezimenom, apotom im je kardinal svakome predao uspomenu s napisanimVjerovanjem i molitvom Oèenaša. Susretu je uz kardinalaprisustvovao i moderator Nadbiskupskoga duhovnog stolamr. Marko Kovaè, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèkenadbiskupije.

Uskrsna èestitka biskupa Ante IvasaŠibenik, 18.3.2016. (IKA) - Evanðeoska poruka s Isusovagroba: "Uskrsnuo je", danas ponovno odzvanja cijelimsvijetom. "To je poruka da s Kristom uskrslim ima dalje iviše od Kalvarije, od križa, od smrti i od groba. Da ima daljeod naših suza, beznaða, zdvajanja i oèajanja, od naših sumnjii u Boga i u ljude i od sveopæe nevjere kako ne može bitibolje, ni danas ni sutra", istièe šibenski biskup Ante Ivas uuskrsnoj poruci. Živimo u svijetu i vremenu u kome smosvakodnevno sve više suoèeni s "gorkom istinom kako suljudi s našega mora i kopna koji su osiromašeni izaboravljeni prisiljeni odlaziti u tuðinu… I kako odgovorni(iz politike i gospodarstva), poput Pilata, peru ruke iodgovornost uvijek prebacuju na nekog drugoga", upozoravamons. Ivas. Biskup podsjeæa "da nam je Uskrsli vratio poljuljane nade tenas oslobodio straha od smrti i vjeène propasti". "Kadposumnjamo i kad razoèarani pokušamo bježati na nekedruge putove života, bez Njega, On æe nas potražiti,milosrdno i s ljubavlju æe nas susresti i s nama podijeliti svenaše sumnje i tegobe. Da uvijek nanovo uzmognemo reæi imoliti: 'Ostani s nama Gospodine!' uskrsli i milosrdni!",istièe biskup. Mons. Ivas svima je poželio da snagomKristova uskrsnuæa u našem svijetu i vremenu budu "licemilosrdnoga Oca!"

Prvi posjet biskupa Bogdana policijskoj kapelaniji uKarlovcuKarlovac, 18.3.2016. (IKA) - "Sveti Josipe, èuvaruNazaretske obitelji, bdij na nama i našim obiteljima. Bdijnad našom policijskom kapelanijom, svim njenim èlanovimakoji Te imaju kao svog nebeskog zaštitnika", molio je vojnibiskup Jure Bogdan u Nacionalnom svetištu svetog Josipa uKarlovcu za vrijeme prvoga posjeta jednoj od svojihkapelanija kao novi vojni ordinarij, predvodeæi misno slavljepovodom svetkovine svetog Josipa, zaruènika BDM izaštitnika Policijske uprave karlovaèke u petak 18. ožujka.Za vrijeme misnog slavlja na kojem su koncelebrirali vlè.Andrija Markaè, policijski kapelan PU karlovaèke, preè.Vlado Madura, dekan Karlovaèkoga vojnog dekanata tedesetak sveæenika Karlovaèkoga dekanata, mons. Bogdan jeoslikao lik svetog Josipa kao pravednog èovjeka, štobiblijskim rjeènikom oznaèava isti pojam kao i svet. Josip jeizvršio svoj životni zadatak i povjerenu mu dužnost kaonitko drugi. On je bio svetac u svom vremenu veomarealistièan, koji prosuðuje stvarnost i sebe unutar svijeta usvjetlu Božje rijeèi. Stoga svetog Josipa prepoznajemo kaoradnika, uzorna muža, uzornog oca, premda nije bio fizièkiotac Isusa Krista, te veoma važnu osobu u crkvenom životu,kojega su mnogi pape stavljali za uzor vjernièkom puku jersu u njemu prepoznali primjer èovjeka koji živi iz vjere. Savje njegov život bio usmjeren Bogu i ima smisao samo uBogu. Sveti Josip vjeruje u svoje zvanje i poslanje. On jeotvoren Bogu, a Bog je ljubav, stoga je sveti Josip otvoren ièovjeku. Istinska vjera ne može biti statièna. Ona jedinamièna. Ne traži sebe i svoju udobnost, veæ traži Božjuslavu i da Bog bude u središtu svih pothvata, kazao je uhomiliji mons. Bogdan. Na poèetku misnog slavlja naèelnik PU karlovaèke TomislavKotiæ pozdravio je sudionike euharistije: Ivana Vuèiæa,karlovaèkog župana, Damira Jeliæa, gradonaèelnikaKarlovca, generala Matu Ostoviæa, zapovjednika kopnenevojske RH, èlanove obitelji poginulih, nestalih i tragiènopreminulih hrvatskih redarstvenika te okupljene vjernike kaoi èlanove hrvatske policije i vojske.

Domovinske vijesti ika

8 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Požeška biskupija proslavila Dan obnove èišæenjapamæenja u JasenovcuŽelimo s vjernièkim osjeæajima dubokog poštovanjapristupiti svakoj jasenovaèkoj, bleiburškoj i drugoj žrtvi, svedo žrtava Domovinskog rata, ljudima bilo koje vjere i nacijete njih i poèinitelje zla povjeriti Božjem milosrðu i moliti da isami možemo biti "Milosrdni kao Otac", istaknuo biskupŠkvorèeviæJasenovac, 18.3.2016. (IKA) - U petak prije NedjeljeCvjetnice, 18. ožujka, Požeška biskupija proslavila je Danobnove èišæenja povijesnog pamæenja i spomena muèenika.Središnje molitveno-pokornièko slavlje održano je uJasenovcu gdje je u župnoj crkvi biskup Antun Škvorèeviæ uzajedništvu s ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom imetropolitom Ðurom Hraniæem i umirovljenimnadbiskupom Marinom Srakiæem te srijemskim biskupomÐurom Gašparoviæem i èlanovima požeškoga Stolnogkaptola predvodio euharistijsko slavlje. Na njemu susudjelovali brojni vjernici iz župa Novljanskoga dekanata naèelu sa svojim sveæenicima, meðu kojima su mnogi pješicestigli u Jasenovac iz Lipovljana, Novske i drugih mjesta. Naslavlju je bio nazoèan i slavonski episkop Jovan Æulibrk spratnjom u kojoj je bila i igumanija Serafima izjasenovaèkog manastira, pristigla ovih dana. Biskup Škvorèeviæ je u pozdravu svima nazoènima kazaokako oni svojim hodoèašæem u Jasenovac u godiniIzvanrednog jubileja milosrða, na mjesto teških ljudskihstradanja, prisjeæajuæi se i drugih mjesta ljudskog poniženja iubojstava, od Bleiburga do Vukovara u novije doba,svjedoèe na molitveno-pokornièki naèin da pred poèinjenimzlom ne stoje ravnodušni, nego se sjeæaju žrtava spoštovanjem a prema poèiniteljima zla pristupaju spraštanjem u iskrenoj želju da budu "Milosrdni kao Otac".Pamtiti prošlost i žrtve èistim pogledom, kako to èini Bog!Slijedio je ispit savjesti i pokajnièki èin na naèin kako je touèinio papa Ivan Pavao II., utemeljitelj Požeške biskupijekad je za Veliki jubilej 2000. predvodio slavlje Èišæenjapamæenja i spomena muèenika u bazilici Sv. Petra u Rimu.U homiliji biskup je podsjetio što je to Dan obnove èišæenjapamæenja i spomena muèenika u Požeškoj biskupiji te je natemelju naviještenih svetopisamskih èitanja ocrtao njegovenajvažnije dimenzije. Rekao je: "Èuli smo u prvom èitanjukako Jeremiji njegovi sunarodnjaci ne dopuštaju da bude onošto jest, da bude prorok i navjestitelj Božjih nauma oljudima, nego mu spremaju zasjedu, osudu na smrt. Slièno udanašnjem evanðeoskom ulomku Židovi ne prihvaæaju da jeIsus Sin Oèev, ne dopuštaju da bude ono što jest, jer se to neuklapa u njihove interesne okvire, te smišljaju osudu i smrt.To stanje nastavlja se dogaðati Sinu Božjemu sve do danas.On se, po uèenju II. vatikanskog sabora, svojimutjelovljenjem 'na neki naèin sjedinio sa svakim èovjekom'(GS 22), te je progonjen i ubijan u onima kojima je oduzetopravo biti ono što jesu. Na Dan obnove èišæenja pamæenjaželimo se na ovom molitveno-pokornièkom slavlju utvrditi utoj Božjoj istini o èovjeku te s vjernièkim osjeæajimadubokog poštovanja pristupiti svakoj jasenovaèkoj,bleiburškoj i drugoj žrtvi, sve do žrtava Domovinskog rata,ljudima bilo koje vjere i nacije te njih i poèinitelje zlapovjeriti Božjem milosrðu i moliti da i sami možemo biti'Milosrdni kao Otac'".Protumaèio je zatim neke od neèistih sastavnica spomena nateške dogaðaje prošlosti te je kazao: "Još uvijek susreæemokod nas neèist pristup Jasenovcu, Bleiburgu i drugimmjestima ljudskog stradanja, koji se oèituje na razlièitenaèine. Nerijetko se žrtvama vlastitog naroda pridaje veæavrijednost i znaèenje nego žrtvama drugoga naroda,svrstavajuæi se tako meðu one koji drugima ni danas ne

dopuštaju da budu ono što jesu. Prebrojavaju se ubijeni, teunatoè znanstvenim pokazateljima pokatkad i najviši crkveniljudi ponavljaju brojke jasenovaèkih žrtava više od nekolikostotina tisuæa veæe nego li je to objektivno moguæe. Kao dase želi sugerirati da je premalo žrtava te im treba brojuveæavati. Mi, Srbi i Hrvati, možemo još desetljeæimanabrajati zloèine koje su neki od pripadnika naših narodajedni drugima nanijeli, i ne prezati u to uplesti i najèasnijeljude iz vremena zla kao što je bio bl. Alojzije Stepinac, alitime neæemo ništa riješiti. Upotrebljavati Jasenovac injegove žrtve za sijanje nepovjerenja i netrpeljivosti meðuhrvatskim graðanima, nanosi štetu i mrtvima i živima."Biskup je zatim podsjetio na iracionalnost zla i njegovezamke te je kazao: "Potrebno je imati hrabrosti raskrinkavatiiracionalnost zla. Ravnati se po zlu koje se dogodilo, znaèiprihvatiti poraz. Ne postoji srpski ili hrvatski Jasenovac,srpski ili hrvatski Bleiburg, postoji samo èovjek, žrtva uJasenovcu i Bleiburgu, koja ima svoje dostojanstvo prije iiznad svake nacionalne, politièke ili socijalne pripadnosti.Ne postoji hrvatska i srpska istina o Jasenovcu, niti hrvatskai srpska istina o Bleiburgu, – nego samo jedna – Božja, a toje poniženi èovjek, slika Božja, biæe s kojim se poistovjetioSin Božji. Stoga èovjek i u Jasenovcu i u Bleiburgu i nadrugim mjestima prezira, poniženja i stradanja zavrjeðujenaše veliko i iskreno poštovanje. To je istina koja oslobaða."U daljnjem dijelu homilije biskup Škvorèeviæ se zauzeo zapraštanje i pomirenje kao jedini put kojim se možemooduprijeti diktatu zla, kako to èini sam Bog. Istaknuo je: "Ina hrvatskoj i na srpskoj strani nad poèinjenim zlomodzvanja Božji zov: 'Kajine, gdje ti je brat?' (Post 4,9). Kakona njega odgovoriti a da ne izdamo istinu? Ako Bogpristupom milosrða i praštanja nadvladava zlo, ostaje veæi odzla, kako možemo oèekivati da æemo ga mi nadvladati nekimdrugim putem. Ako Bog putem milosrða i praštanjapobjeðuje smrt, kako ostati gluh na Isusov poziv: 'Buditemilosrdni kao što je Otac vaš milosrdan'? (Lk 6,36). To jeistina koja oslobaða! Dok tražimo naèine drugome vratiti zloza zlo, postajemo vlastiti gubitnici a žrtve još jedanputponižene. Kolike li iracionalnosti graditi na zlu! Promislimodanas u Jasenovcu što za nas znaèe rijeèi sv. Pavla upuæeneKorinæanima: 'Bog je u Kristu svijet sa sobom pomirio neubrajajuæi im opaèina njihovih i polažuæi u nas rijeèpomirenja. Kristovi smo dakle poslanici; Bog vas po namanagovara. Umjesto Krista zaklinjemo: dajte pomirite se sBogom! Njega koji ne okusi grijeha Bog za nas grijehomuèini da mi budemo pravednost Božja u njemu' (2 Kor 5, 19-21)."Biskup je izrazio uvjerenje da je kod najveæeg dijelapripadnika Katolièke i Pravoslavne Crkve postoji spremnostna pomirenje i praštanje. "Valja se usuditi biti kao Bog! Onikoji vjeruju u Krista, pobjednika nad zlom i smræu, trebajuimati hrabrosti preuzeti na sebe odgovornost pomirenja kaojedinog Božjeg puta po kojem se ostvaruje njegova istina onama u stanju nanesenog zla. Same žrtve nas potièu da miživi meðusobno prihvaæamo jedni druge u razlièitosti,svjedoèeæi da drugaèiji od nas nisu naše ogranièenje, negoobogaæenje. Iskljuèivost i netolerancija utvrðuju stanja kojalako mogu dovesti do mržnje, osvete, progona pa èak iubijanja. Najbolji spomen na žrtve jest nastojanje okomeðusobnog pomirenja, praštanja, uzajamnog prihvaæanja ipotpomaganja u svemu što je èasno i dobro. Kada to èinimokao vjernici uime Božje, ostvaruje se meðu nama njegovapobjeda nad zlom i život u dostojanstvu koje nam po njemupripada. Vjerujem da najveæi dio sadašnjeg naraštaja pastirai vjernika Katolièke i Pravoslavne Crkve kod nas želiodgovoriti na taj Božji izazov, odvažnije krenuti putemmeðusobnog praštanja i pomirenja te se na taj naèin otrgnuti

Domovinske vijestiika

923. ožujka 2016. broj 12/2016

iz zagrljaja i diktata zla koje nas èini žrtvama. Potrebno jemilosrðe i praštanje pretvoriti u konkretnost, u život, umeðusobne odnose, da se oèituje Bog meðu nama u snazikoja pobjeðuje zlo i smrt", ustvrdio je biskup Škvorèeviæ.Zakljuèio je homiliju rijeèima: "Molimo da Svemoguæiprosvijetli pameti i savjesti svima nama kako bismo upravona temelju teškog iskustva prošlosti u kojoj se ravnalo podiktatu zla uèinili sve kako nam sadašnjost ne bi bilaotrovana, te stvorili nepodnošljiva stanja izgubljenogljudskog dostojanstva. Neka Bog milosrða pomogne da takobude." Nakon poprièesne molitve krenula je procesijaglavnim jasenovaèkim trgom u èast Gospe jasenovaèke, kojaje završila povjerom Isusovoj Majci svih nazoènih, kao ižrtava i poèinitelja zla. Kako je to protumaèio biskupŠkvorèeviæ, na "žalosni petak" nazvan tako zbognekadašnjeg spomena Žalosti BDM toga dana, svrstali smose s Marijom pod Isusov Križ da bi nas zahvatila njegovasnaga te bili moæni praštati i pobjeðivati zlo.Potom je slavonski episkop Jovan podsjetio na spomenIsusove smrti i uskrsnuæa u svetoj euharistiji po kojojpostajemo njegovim tijelom i dionicima spasonosnogtrpljenja. Spomenuo je kako se nalazimo na strašnom mjestustradanja mnogih ljudi u vrijeme II. svjetskog rata a križpostavljen u jasenovaèkoj crkvi od ostatka izgorjelih gredanjezine krovne konstrukcije koji nosi natpis 1991. podsjeæa ina najnovija stradanja te je zamolio oprost rijeèima:"Oproštaj dajem, ali isto tako oproštaj molim. Jer nemaonoga koji oprašta, a da mu ne bude oprošteno. Praštanje jeznak da smo istinski hrišæani, da smo se istinski preobrazili",rekao je episkop Jovan, zahvalivši na kraju svoga govorabiskupu Škvorèeviæu što ga je pozvao na to slavlje. Potom jebiskup Škvorèeviæ zahvalio episkopu Jovanu "za rijeèiiskrene vjere i kršæanske nade", nadbiskupima Ðuri iMarinu, biskupu Ðuri, sveæenicima te svim nazoènimvjernicima zahvalio je na sudjelovanju i na sve nazoènezazvao Božji blagoslov.

Posjet predsjednika Komisije Justitia et Pax EuropaKomisiji HBK Justitia et paxZagreb, 18.3.2016. (IKA) - Predsjednik Komisije Justitia etPax Europe luksemburški nadbiskup Jean-Claude Hollerich,u pratnji generalnog tajnika Komisije Stefana Luntea, uèetvrtak 17. ožujka posjetio je Zagreb. U sjedištu Hrvatskebiskupske konferencije primili su ga predsjednik KomisijeHBK Justitia et pax bjelovarsko-križevaèki biskup VjekoslavHuzjak i drugi èlanovi Komisije. Na susretu je bilo rijeèi o stanju u Crkvi i hrvatskomedruštvu, izazovima s kojima se suoèavaju Europska unija iEuropa u cjelini te o potrebi i moguænostima unaprjeðenjasuradnje Komisija Justitia et pax iz europskih zemalja,izvijestio je Tiskovni ured HBK.

Papa Franjo èestitao imendan kardinalu Josipu BozaniæuVatikan, 19.3.2016. (IKA) - Papa Franjo èestitao je imendanzagrebaèkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniæu. "Uzoriti gospodine, radujem se zajedno s Vama slaveæisvetkovinu sv. Josipa, zaruènika Blažene Djevice Marije, ièestitam Vam imendan. Moleæi zagovor Vašega nebeskogazaštitnika, koji je vjeran Božjem pozivu u poniznosti i spouzdanjem svojim radom skrbio o Svetoj obitelji, od srcaVam udjeljujem svoj blagoslov, želeæi da neumornosvjedoèenje kršæanske vjere i života u Vašoj pastirskoj službibude znak Božje ljubavi za njegov narod u dragoj Crkvizagrebaèkoj", istaknuo je Papa u èestitki, prenosi Tiskovniured Zagrebaèke nadbiskupije.

Kardinal Pietro Parolin èestitao imendan kardinaluJosipu BozaniæuVatikan, 19.3.2016. (IKA) - Kardinal državni tajnik SveteStolice Pietro Parolin èestitao je imendan zagrebaèkomnadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniæu. "Uzoriti gospodine, prigodom Vašega imendana primitemoju iskrenu bratsku èestitku uz molitve koje za Vas i Vašuslužbu u Crkvi upuæujem svetome Josipu, Vašemunebeskom zaštitniku i zagovorniku", istaknuo je kardinalParolin u èestitki, prenosi Tiskovni ured Zagrebaèkenadbiskupije.

Biskup Mrzljak proglašen poèasnim graðaninom gradaLudbregaMeðu ostalim dobitnicima priznanja je i Caritas župeLudbreg koji je nagraðen plaketom Grada Ludbrega za 25-godišnji uspješni rad i humanitarno djelovanje u pomaganjupotrebitima u Ludbregu i široj zajedniciLudbreg, 19.3.2016. (IKA) - Na sveèanoj sjednici Gradskogvijeæa Ludbrega, održanoj u subotu 19. ožujka u povoduDana grada, varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku uruèenoje javno gradsko priznanje kojim je proglašen poèasnimgraðaninom grada Ludbrega. Gradsko vijeæe 1999. godine proglasilo je nadnevak 19.ožujka za Dan Grada Ludbrega, buduæi da je papinskombulom Lava X. od 19. ožujka 1513. godine Ludbregproglašen prošteništem Predragocjene Krvi Kristove koje gaje od tada uèinilo posebno glasovitim.Biskupu Mrzljaku priznanje je uruèeno za njegov izuzetandoprinos afirmaciji ludbreškog svetišta, kako u Hrvatskoj,tako i inozemstvu. Bio je na èelu organizacije proslave 600.obljetnice èuda Presvete Krvi Kristove koja se sastojala odniza važnih dogaðanja, zaslužan je za izgradnju Pastoralnogcentra Varaždinske biskupije u Ludbregu, te se rado odazivapredvoðenju crkvenih slavlja u svetištu kojeg na razlièitenaèine promièe u javnosti. Poèasnim graðaninom proglašenje zbog predanog višegodišnjeg javnog djelovanja, koje jebilo usmjereno i na promicanje ugleda, znaèaja i položajaLudbrega u zemlji i svijetu.Na sveèanoj sjednici okupljenima su se obratiligradonaèelnik Dubravko Biliæ, predsjednica Gradskog vijeæaRenata Potoènik, potpredsjednik Hrvatskog sabora prof.Robert Podolnjak i izaslanica varaždinskog župana BožicaMakar, dok je u ime nagraðenih na dodjeli javnih priznanjazahvalio biskup Mrzljak. Tom je prigodom biskupnapomenuo kako u današnje vrijeme stalno slušamo oraznim neizvjesnostima, no na ovoj sveèanosti èuli smo ipregršt dobrih stvari. U ovome kraju otvaraju se radnamjesta, omoguæuje se ljudima da rade, nagradili ste i župniCaritas koji obavlja humanitarnu djelatnost, a raduju nas iovi mladi koji su svjesni koliko je važno pomagati drugima,jer od malena su nauèeni biti tu za druge. To je doista neštošto èovjeku daje snage i poticaj da se ne bojimo buduænosti ionoga što æe biti sutra. U ime svih zahvaljujem na nagradi iiskazanoj zahvalnosti, ali i uvjerenju da smo uèinili neštodobro, poruèio je varaždinski biskup.Meðu ostalim dobitnicima priznanja je i Caritas župeLudbreg koji je nagraðen plaketom Grada Ludbrega za 25-godišnji uspješni rad i humanitarno djelovanje u pomaganjupotrebitima u Ludbregu i široj zajednici. U djelovanježupnog Caritasa od 1991. godine ukljuèeno je 30-takdjelatnika koji volonterski rade na prikupljanju raznih oblikapomoæi i podjeli prikupljenih dobara potrebitima. Sveèanojsjednici nazoèili su i èuvar svetišta i ludbreški župnik mons.Josip Ðurkan te župni vikar Silvio Košæak.

Domovinske vijesti ika

10 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Svetkovina sv. Josipa u SlatiniNegativni demografski trend nije prvotno politièko pitanje,nego je to drama života koja se dogaða u našim obiteljima,koje se opredjeljuju za Boga i život ili protiv Boga i života,upozorio biskup ŠkvorèeviæSlatina, 19.3.2016. (IKA) - Na svetkovinu sv. Josipa,zaruènika BDM, 19. ožujka, požeški biskup AntunŠkvorèeviæ pohodio je župu sv. Josipa u Slatini i u župnojcrkvi predvodio misno slavlje. S njim su koncelebriralisveæenici iz Slatinskoga dekanata na èelu sa zapadno-slavonskim ahrhiðakonom Vladimirom Škrinjariæem idekanom Mladenom Štivinom te Želimirom Žuljeviæem,predstojnikom ureda za crkveno-pravna pitanja i ravnateljemKatolièke osnovne škole u Požegi. Domaæi župnik DraganHrgiæ pozdravio je biskupa, sveæenike i brojne vjernike a uznak dobrodošlice djeca u narodnim nošnjama poklonila subiskupu buket cvijeæa. Biskup je homiliju zapoèeo citirajuæi paradoksalno izraženumisao engleskog pisca Th. Hardyja o sv. Josipu:"Zadovoljstvo je slušati šutnju toga èovjeka". Naime, kadgod sv. Josip nastupa u evanðeoskim zapisima, on šuti. Nezato što ne bi imao što reæi, nego zato što svoj život želiizgraðivati s Bogom, te stoga ne nastupa pred njega svojimgovorom, zaustavlja se u šutnji, kako bi bio sav pozoran zanjegovu rijeè, te njegova šutnja nije odraz praznine, negopunine Božje prisutnosti u njemu. Spomenuo je da jevelièina Josipova prvenstveno u tome što je nastojaorazumjeti Božji naum o sebi, u tišini srca spremno donioodluku da æe prihvatiti Mariju i ono što je u njoj zaèeto odDuha Svetoga, postavši na taj naèin njegovim suradnikom nadjelu spasenja u Isusu Kristu. Biskup je pozvao nazoène da ioni, poput sv. Josipa, pronaðu trenutke sabranosti i šutnje,jer "onaj tko zna osluškivati Boga, taj postaje sposobanpravo osluškivati i èovjeka", izgraðivati život na Božjimtemeljima. Podsjeæajuæi na povijesnu èinjenicu da je godine 1687.Hrvatski sabor sv. Josipa proglasio zaštitnikom HrvatskogKraljevstva, i time oèitovao želju da po njegovu zagovoruIsus Krist i evanðeoske vrijednosti budu prisutne u njegovuradu i u životu hrvatskih graðana, biskup je rekao: "Kakve lièasne odluke onodobnih naši otaca! Sa zahvalnošæu imdanas iskazujemo èast za taj èin". Podsjetio je kako je unovije vrijeme Hrvatski sabor na neki naèin oživiospomenutu odluku i postavio kip sv. Josipa na ulazu usaborsku zgradu, upozorivši kako to može ostati èin bezozbiljnijeg znaèenja, ukoliko Sabor u donošenju odluka neraèuna s Božjim zakonima, i ako se u hrvatskom društvupoigravamo s evanðeoskim vrijednostima koje su uljudilenašu trinaeststoljetnu povijest u zajedništvu europskihnaroda. Biskup je podsjetio kako je sv. Josip zaštitnik obitelji,spomenuvši da je obitelj braèno zajedništvo ljubavi izmeðumuža i žene iz kojeg se raða potomstvo, novi èovjek.Ustvrdio je da je obitelj kao zajedništvo muža i ženestvarnost Božjega stvarateljskog nauma. "Bog je smislio dase mi raðamo kao muško i žensko, i dao nam srce, dubinu,moæ duha, kojom možemo ljubiti i biti jedni za druge", rekaoje biskup. Upozorio je kako kad se odreknemo Božjihmjerila o braku i obitelji te zapoènemo razmišljati s drugihpolazišta, tada ideološki ciljevi odreðuju što je muško ižensko, odvajajuæi rod od èovjekove spolne odreðenosti iprepuštajuæi ga osobnom izboru svakog pojedinca. Kazao jeda je naša spolnost prirodni Božji dar po kojem smoodreðeni kao muško i žensko te u odgojno obrazovnomsustavu pouèavati djecu od malih nogu da sami odluèuju otome jesu li muško ili žensko, kao i o tome hoæe li kasnijeuæi u istospolni brak, ne služi ljudskom dostojanstvu niti

buduænosti domovine. Kad se radi o nama ljudima, o našem dostojanstvu, o Božjemnaumu s nama - ne smijemo biti ravnodušni na ideje kojimase rastaèe èovjeka i obitelj, niti možemo mirno promatratikako se takvi zastupaju u radijskim i televizijskimprogramima, za koje plaæamo pristojbu. Naglasio je da nadržavnim, gradskim i školskim razinama trebamo oèitovatisvoju vjeru u ono što je Bog objavio o nama i što je upisanou prirodni zakon po kojem nam se ravnati. Spomenuo je dabi pritom trebali imati na umu kako se u 20. stoljeæuprotunaravnim i protuljudskim ideologijama manipuliraloljudima te dovelo do civilizacijskog sraza i da bi u tomsmislu trebali kritièkim putem prosuðivati pojavu novihideologija. Naglasio je kako im se treba suprotstaviti višegovorom o vrijednosti èovjeka, braka i obitelji, nego liraspravom o negativnostima koje one zastupaju. Stavio jenazoènima na srce da promisle u svojim obiteljima kakvogèovjeka žele ostvarivati: po zakonu Božjem ili po mjeriodreðenih ideologija, ustvrdivši da kad god smo seopredijeliti za Boga, živjeli po njegovim zakonima i takosvjedoèili djeci i mladima, uèinili smo najbolje korake zasebe i svoju domovinu.Biskup je istaknuo da biblijska èitanja današnje svetkovineviše puta spominju potomstvo. U prvom èitanju prorokNatan najavljuje kralju Davidu da æe mu Bog dati potomka,u kojem æe ostvariti svoj naum, i èije æe kraljevstvo ostatidovijeka. U drugom èitanju apostol Pavao govori o obeæanjukoje je Bog dao Abrahamu da æe imati veliko potomstvo."Bog dakle djeluje kroz potomstvo", istaknuo je biskup, iupitao nazoène: Odreknemo li se u Hrvatskoj potomstva,kroz što æemo imati buduænost, i po kome æe onda Bogdjelovati meðu nama? Ako nema potomstva, opredijelili smose za smrt. Govoreæi o teškoj demografskoj slici Hrvatske,kao i sve veæem broju mladih osoba i mladih obitelji kojenapuštaju Hrvatsku zbog posla, biskup je ustvrdio datrenutaèni negativni demografski trend nije prvotno politièkopitanje, nego je to drama života koja se dogaða u našimobiteljima, koje se opredjeljuju za Boga i život ili protivBoga i života. Jednako tako upozorio je da se iza trendanapuštanja Hrvatske u potrazi za boljim materijalnimuvjetima života krije opasnost da naše postojanje svedemona pitanje materijalnog stanja. Naglasio je važnostekonomskih dobara za dostojan život, ali je ujedno podsjetioda je u našoj nedavnoj prošlosti bilo razdoblja kad smomaterijalno lošije živjeli nego danas, ali su se ljudi i usiromaštvu odluèivali raðati djecu, jer su bili uvjereni da sunjihovi potomci najveæe bogatstvo. Biskup je ustvrdio da suta djeca bila blago koje je svojom žrtvom i ljubavljuHrvatsku izvuklo u teškim i najtežim vremenima. Kakobismo prošli u Domovinskom ratu da u Hrvatskoj nije bilotakvih potomaka i da nisu bili osjetljivi za veæe vrijednostinego li su materijalna dobra? Gdje bismo danas bili da uhrvatskim potomcima nije bilo Božje ljubavi, i spremnostida polože život za slobodu domovine i njenih obitelji, upitaoje biskup, i na kraju homilije uputio molitvu sv. Josipu dazaštiti naše obitelji i ne dopusti da ih bilo koje zlo otrgne odIsusa Krista, jedinoga spasitelja èovjeka.Na kraju misnog slavlja biskup je župniku i svim župljanimaèestitao svetkovinu njihova župnog zaštitnika, kao i imendanonima koji ga slave. Posebnu èestitku uputio je oèevima imajkama koji su brojni došli sa svojom djecom na misnoslavlje i time posvjedoèili koliko im je stalo do obiteljskogživota. Èestitao je gradonaèelniku Ivanu Roštašu,suradnicima i svim graðanima Slatine Dan Grada sa željomda njihov grad bude ponajprije ono što Bog ostvaruje unjima, i da na temelju toga grade sve društvene odnose.

Domovinske vijestiika

1123. ožujka 2016. broj 12/2016

Biskup Bogoviæ predvodio slavlje u ObrovcuObrovac, 19.3.2016. (IKA) - Svetkovina sv. Josipa,naslovnika obrovaèke župe i zaštitnika Grada Obrovca,sveèano je proslavljena u subotu 19. ožujka koncelebriranimmisnim slavljem koje je u župnoj crkvi Sv. Josipa predslaviogospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ. Suslavili suobrovaèki župnik Krešo Æirak, sveæenici Novigradskogadekanata s dekanom fra Ivanom Nimcem i od drugdje izZadarske nadbiskupije. Kako je istaknuo, sv. Josip se nijegurao u prvi plan i nije mislio da je život promašen ako nedoðe na prvo mjesto. On je radio iz drugog plana. "U tomenam može biti jako dobar primjer, na koji naèin mogu svakipojedinac i zajednica izgraðivati svoj identitet. Sv. Josip jeèovjek koji dolazi iz drugog, treæeg plana. Danas ljudi misleda nisu ostvarili svoj identitet i cilj u životu, ako nisu negdjepostali šef. Makar i nema nekog pokraj sebe, ali on jevoditelj raèunovodstva, a nema drugoga koji mu pomaže.Svi se bore da doðu na prvo mjesto. On nije postigao cilj akoje na drugom ili treæem mjestu. A ovdje imamo: Isus,Marija, Josip. On je veæ bio predodreðen da bude na treæemmjestu", rekao je mons. Bogoviæ, istaknuvši da nije važno nakojem je èovjek mjestu, nego radi li ulogu koji ima uzajednici i je li je dobro odradio. "Josip ju je odradio, a bio jena treæem mjestu. Ni Isus nije odmah otišao u carske palaèe.Nego je krenuo odozdo, sa zadnjeg mjesta. I nikad nijedošao na te vrhove, do najviših vlasti, sve dok ga nisu sudilii osudili na smrt. Inaèe je stalno bio sa zadnjima, papaFranjo bi rekao, na periferiji. Važno je da odigraš poštenoulogu koju trebaš, na odreðenom mjestu", potaknuo je mons.Bogoviæ, dodavši da svatko ima Božju sliku u sebi te moženaæi svoje mjesto u društvu. "Tako je radio sv. Josip.Odradio je savjesno sve što je zahtijevalo mjesto na kojem jebio. To je jako važna poruka svima, kad smo u utrci, oèajnismo jer nismo nešto postigli, plaæamo, podmiæujemo damaknemo nekoga, da ja tamo sjednem. Umjesto da odradišpošteno ulogu na kojoj jesi i na kojoj si potreban. A nesrušiti druge da ti ideš na njihovo mjesto. Ta je poruka sv.Josipa itekako korisna. Nije se borio za prva mjesta",istaknuo je mons. Bogoviæ. U litanijama sv. Josipu kaže se i da je on potpora obitelji. Tajstup nam je potreban i on se rasklimao, upozorio je biskup.Mnogi rade na tome da obitelj ne bude što je nekad bila, danema potpore. "Najvažnije zvanje i najbolje se treba uèitikako biti roditelj. Roditelj je temeljno zvanje, biti otac, bitimajka. Imati majèinske i oèinske osjeæaje. Znati biti sin,kæer. Na tome stoji ili pada sreæa svake zajednice pa i cijelogèovjeèanstva. To su temeljna zvanja. Ako u društvu dobrostoje ta zvanja, onda dobro stoji i cijelo društvo", istaknuo jemons. Bogoviæ, upozorivši da se u državnoj i drugimpolitikama ne vodi puno brige da se ta zvanja odvijajuneometano i da odigraju ulogu koju su sposobna odigrati."Obiteljska škola je najvažnija od svih škola koje supostojale i koje æe postojati. Bez nje se ne bi mogloizgraðivati èovjeèanstvo", poruèio je biskup. Podsjetio jekako papa Franjo istièe ulogu i djedova i baka. Nažalost, "tisu nastavnici zamuknuli, osjeæa se nedostatak takve škole injihovih predavanja. Bez djeda i bake je osiromašenje". Mons. Bogoviæ istaknuo je da su kljuèni predmeti nauèiti bitiotac i majka, jer "kod oca i majke nemam da bih imao. Negotrebam imati, da bih mogao dati. To je kljuèni majèinski ioèinski put. To je njihova uloga, što nijedna druga škola nemože tako dobro dati. Previše se razvija osjeæaj, idem tamogdje ja mogu više dobiti, a ne tamo gdje æu ja moæi drugimapomoæi, kao što to idu otac i majka kad imaju kraj sebedjecu". Upozorio je kako svakim danom sve više osjeæamoda raste potreba kako imati, a ne dati. U obitelji je, kakoimati a da možeš više dati. "Èesto èujemo kako za brži

društveni napredak nedostaju neka zvanja. To je potrebno.Ali ne smijemo zaboraviti glavna zvanja: oèinstvo imajèinstvo, sinovstvo i kæerstvo. Sva druga zvanja postoje idobro se razvijaju ako su ta dobro odradila svoj posao. Akodjeca nauèe što to znaèi biti otac, majka, onda æe se znatioèinski i majèinski postaviti na svakom mjestu u društvu. Ikad si naèelnik grada, kad si direktor tvornice, s timosjeæajem se djeluje - nemam za to da bih ja to imao, negoimam to za to da bih mogao više dati i više pomoæi drugima.To je oèinski i majèinski osjeæaj koji je najpotrebnijièovjeèanstvu. Na tome uvijek, svaka zajednica trebaizgraðivati svoj identitet", poruèio je mons. Bogoviæ. Istotako, i onaj koji ne može biti tjelesni otac ili se toga odrekao,ne smije se odreæi bitnog sadržaja oèinstva, a sastoji se utome, omoguæavati drugima da od tebe, uz tebe i po tebimože rasti. Postoji puno ljudi koji nisu biološki oèevi, aimaju taj osjeæaj koji dolazi od samog Boga. "Isus nije imaodjece po tijelu. Ali imao je nježnosti, milosrða za svakogèovjeka. Ni Josip nije imao biološku djecu, ali je u obiteljiodraðivao svoju ulogu pošteno i dobro, živeæi za drugeèlanove. Stepinac je imao oèinske i majèinske osjeæajeprema svakom èovjeku. Neka je njegovo pitanje postavljenos nekih strana, jer time æe doæi do izražaja sva dobrota ibogatstvo njegove oèinske i majèinske duše prema svimljudima. I Majka Terezija nije imala biološke djece, ali jemajèinski postupala sa svima", rekao je mons. Bogoviæ,zakljuèivši da svaki roditelj ne treba izvan toga tražiti utjehui ciljeve: "Ako je potrebno, treba zauzeti odgovornost i uširoj zajednici. Ali nemoj nikad misliti da to možešprekrižiti, da postoji neki bolji i veæi cilj, od toga da budešmajka i otac. Neka u traženju identiteta svakog èovjeka sv.Josip bude primjer kako možemo biti korisni i kako nauèitinajbolja zvanja potrebna u obitelji, društvu, narodu idomovini". Uz brojni puk, u misi je bio i gradonaèelnik Grada Obrovcadr. Ante Župan sa suradnicima. Nakon mise, mons. Bogoviæpredvodio je i procesiju kroz mjesto s kipom sv. Josipa.

Slavlje novog životaUskrsna poruka križevaèkoga vladike Nikole KekiæaKriževci, 19.3.2016. (IKA) - Èovjeèanstvo je u svojoj zloæitako duboko palo, da ga jednostavno nitko nije mogao izvuæiiz tog gliba. Ali u "Božjoj knjizi, Božjem pismu èovjeku,èitamo da je onaj isti Bog koji je na poèetku vjekova svestvorio i uredio, odluèio svemu tome jadu stati na kraj". Bog se zato utjelovio pod srcem majke Marije, da bi se naotajstveni naèin utjelovio i u nama. "Isus se, dakle, moranajprije u svakome od nas utjeloviti da bismo i mi s njimemogli uskrsnuti. Nema Uskrsa bez Utjelovljenja!", poruèujevladika Nikola Kekiæ u uskrsnoj poruci. Volja Oèeva bila jeda "njegov Sin nakon 33 godine boravka na zemlji izvršiposlanje – prinese sebe za žrtvu okajnicu, pomirnicu iprièesnicu. Vrhunac te njegove žrtve bio je na onom križu na Golgoti.Jaganjac Božji oslobaða ljude od grijeha njihovih." Zato"slaviti Uskrs za svakoga istinskog vjernika znaèi s uskrslimKristom slaviti novi život, proljeæe života. Otvorimo, stoga,širom vrata svoga srca da se u njega useli uskrsli Gospodkoji æe nas ispuniti svojom milošæu i uèiniti sretnim ljudima.A onda æemo, ispunjeni radošæu, Kristu zapjevati pjesmupobjede: Hristos voskrese iz mertvih, smertiju smert poprav isušèim vo grobjeh život darovav", zakljuèuje biskup Kekiæ..

Domovinske vijesti ika

12 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Slavlje u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u KarlovcuKarlovac, 19.3.2016. (IKA) - Brojni hodoèasnici i štovateljisvetoga Josipa iz cijele Hvatske, ali i inozemstva, pohodilisu njegovo jubilarno Nacionalno svetište u Karlovcu,prigodom proslave svetkovine svetog Josipa, zaruènikaBlažene Djevice Marije, u subotu 19. ožujka. Središnjemisno slavlje predvodio je umirovljeni ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ u koncelebraciji s brojnimsveæenicima Karlovaèkoga dekanata i sveæenicima koji supredvodili hodoèasnike. Misu su zajedno animirali zborsvetišta "Sveti Josip" i "Klapa Carollo" predvoðeni s.Dominikom Šašo, a uz brojne hodoèasnike nazoèni su bili ikarlovaèki gradonaèelnik Damir Jeliæ, akademik JosipBratuliæ i akademski slikar Daniel Butala, te predstavniciKarlovaèke gradske straže."Došli smo èastiti svetog Josipa, zaruènika Blažene DjeviceMarije i Isusova pooèima. Èovjeka kojega je Bog izabrao dabude neposredni sudionik u ostvarenju povijesti spasenja.Rijeè je o izvrsnom èovjeku s izvanrednom zadaæom koju jeon tako vjerno ispunio. Rijeè je o èovjeku kojega jeevanðelje definiralo", rijeèi su kojima je mons. Srakiæzapoèeo homiliju, te zatim istaknuo kako je sveti Josip krozcrkvenu povijest dosta èesto bio zanemaren i kako je njegovblagdan ustanovljen tek u 16. stoljeæu. "Ono što Crkva nijeuèinila, uèinili su pojedinci i zajednice koji su upoznalivelièinu svetog Josipa", napomenuo je predvoditelj misnogslavlja i naglasio kako je sveti Josip svestran svetac jer muse svatko može utjecati za razne poteškoæe i potrebe izsvakog aspekta svog života. Nadbiskup se osvrnuo i nastanje braka i obitelji u hrvatskom narodu, istaknuvši kako sete vrijednosti danas nastoje uništiti, te pozvao na obnovuhrvatskog naroda i domovine zajedno sa svetim Josipom.Mons. Srakiæ pojasnio je da se narod može obnoviti jedinoako se krene od obitelji kakvu je Bog zamislio, a svedosadašnje reforme koje su pokrenute a nisu krenule odobitelji, propale su. "Kada je Bog krenuo u obnovu svijeta ièovjeèanstva, odredio je da se Njegov sin rodi u obitelji i datoj obitelji postavi za zaštitnika svetog Josipa. Misleæi naobnovu našeg naroda i Domovine, moramo misliti naobnovu naših obitelji, inaèe se vrtimo u krug."Prije završnog blagoslova, rektor svetišta mons. Antun Senteml., zahvalio je nadbiskupu na poticajnim rijeèima tezajedno s akademskim slikarom Butalom, autoromumjetnièkih djela koja krase svetište, podario sliku raspetogKrista. Uime grada mons. Srakiæu dar je uruèiogradonaèelnik Jeliæ. Nalazimo se u Karlovcu, gradu u središtu Hrvatske u kojemse nalazi Nacionalno svetište svetog Josipa o èijoj susvetkovini misna slavlja predvodili vojni ordinariji JureBogdan, nadbiskup Srakiæ, te sinjski gvardijan i rektorsvetišta Gospe Sinjske, obogaæena zagrebaèkim Oratorijskimzborom "Cantoresa santi Marci", želeæi tako u svetištunacionalnog zaštitnika svetog Josipa povezati i objediniticijelu Domovinu u molitvu na pet velikih nakana u kojimaprepoznajemo moæan zagovor svetog Josipa: za uspješanzavršetak školovanja djece i mladih, za pronalaženje radnogmjesta i pravednu plaèu, za dar braènog partnera i brakblagoslovljen ljubavlju i djecom, za duhovna zvanja uDomovini i odgovorno vršenje povjerenih dužnosti uobitelji, zajednici i Domovini za blagu i svetu smrt, te krozte nakane ostvarit susretu èovjeka s Bogom tako potrebnogdanašnjem hrvatskom èovjeku kazao je u pozdravnimrijeèima hodoèasnicima i predvoditeljima misnih slavljamons. Sente.Tijekom dana neprestano su pristizali hodoèasnici tesudjelovali u euharistijskom klanjanju i pobožnosti svetomJosipu, te pristupali sakramentu pomirenja u ovoj Svetoj

godini milosrða. Pritom se posebno istaknulo pedesetakhodoèasnika iz župe svete Barbare iz zagrebaèkog naseljaVrapèe, koji su pješice dva dana hodoèastili u Nacionalnosvetište svetog Josipa, prošavši tako 60-tak kilometara,pristajuæi na 15 razlièitih postaja i moleæi kako na osobnenakane tako i na pet velikih nakana na koje se moli i uVelikoj pobožnosti svetom Josipu.Veèernju misu predvodio je fra Luka Klapež u zajedništvu smons. Senteom i fra Krunoslavom Albertom, župnikom župePresvetog Trojstva iz Karlovca. Bogatstvu euharistijskogslavlja pridonijeli su èlanovi Oratorijskog zbora crkveSvetog Marka "Cantores santi Marci", a svojimsudjelovanjem i sinjski alkari i predstavnici Karlovaèkegradske straže. Fra Petar istaknuo je u homiliji kako svetiJosip svakome pruža primjer i poruèuje da cjelokupni živottreba živjeti u odgovornosti prema vrijednostima vjere, aposebno u trenucima suoèavanja s ljudskim slabostima igrijesima. Takoðer je upozorio na neprihvatljiva tumaèenjadara života i vrijednosti obitelji, osobito u znanosti, ali je istotako naglasio da sveti Josip svima pruža primjer kako se utakvim situacijama treba osloniti na Boga i da je èovjekpozvan biti bliz svakom èovjeku, a osobito onom u potrebi.Fra Petar pozvao je sve vjernike da budu svjesni kako ih Bognikada ne napušta i da se ne prepuštaju osjeæajunapuštenosti, malodušja i da ne budu samo pasivni i tužnipromatraèi. "Hranimo stoga svoj duh Njegovom rijeèju inapajajmo dušu milošæu, kako bismo i sami omoguæiliBožjem Sinu da se još jaèe uprisutni u naš narod i da gaotkupljuje od grijeha njegovih. Ne bojmo se snivati Božjesnove i biti poput svetog Josipa idealisti koji žive od Božjihideala, kako nas ne bi zarobili idoli ovoga svijeta", poruèioje sinjski gvardijan.

Oratorij "Za križem" u hvarskoj katedraliHvar, 19.3.2016. (IKA) – Na uoènicu Cvjetne nedjelje, 19.ožujka, zbor Sv. Cecilije iz Jelse na Hvaru izveo je oratorij"Za križem", velikotjedni napjev, u katedrali Sv. Stjepana I.,pape i muèenika, u Hvaru. Taj je napjev uglavnom vezan uzjedinstvenu pokornièku procesiju "Za križem" koja se naotoku Hvaru održava veæ više od pet stoljeæa. Izvedba tzv. Oratorija Isusove muke uprilièena je uoèipoèetka Svetoga tjedna koji je na otoku Hvaru obilježenbogatom tradicijom puèkoga pjevanja koje preuzimaju inastavljaju mlaðe generacije na otoku. Maestro i voditeljjelšanskoga zbora Slavko Reljiæ komponirao je i vješto utkaou glazbenu cjelinu melose iz Hvara, Staroga Grada, Vrboske,Jelse i Pitava. U pripremi oratorija koristio je ujedno iarhivski materijal od maestra Ljube Stipišiæa koji je taj èuvardalmatinskih napjeva snimao po otoku 1985. godine. Osimnaglašenih i prepoznatljivih napjeva Velikoga tjedna,oratorij je donio i izvedbu dijelova Muke Gospodnje, zatimPlaè proroka Jeremije i specifièni napjev Velikoga petkaPuèe moj. Izvedbu oratorija "Za križem" posjetitelji sunagradili dugim pljeskom. Na kraju je zahvalnu rijeè uputio hvarsko-braèko-viškibiskup Slobodan Štambuk, izražavajuæi radost što jevelikotjednim napjevima najavljen Sveti tjedan muke, smrti iuskrsnuæa Kristova. Izvedba oratorija "Za Križem" potvrðujesadržaj Muke Kristove, ona potvrðuje da narod na ovomeotoku ima dušu. Zahvalni smo za ovakve izvedbe koje nasuvlaèe u predivni sadržaj koji æe nam biti ponuðen sljedeæihdana, zakljuèio je biskup Štambuk.

.

Domovinske vijestiika

1323. ožujka 2016. broj 12/2016

Peta obljetnica biskupskog reðenja mons. Mate UziniæaDubrovnik, 19.3.2016. (IKA) - Na svetkovinu sv. Josipa, usubotu 19. ožujka, veèernje sveèano euharistijsko slavlje udubrovaèkoj katedrali uz petnaestak koncelebranatapredvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ, koji se na tojmisi prisjetio pete obljetnice svoga biskupskog reðenja.Liturgija svetkovine sv. Josipa govori o dvije vrste oèinstva,oèinstva koje pripada samo Bogu i duhovnog oèinstva kojeje darovano ljudima, kazao je u propovijedi biskup Uziniæ teto potkrijepio citatima iz misnih èitanja. Josipovo oèinstvo Isusu promatramo kao duhovno oèinstvo,kao zadaæu koju je on izvršio i po kojoj je on, svimvjernicima bez obzira na spol, zapravo uzor.Kao posebnu dimenziju duhovnog oèinstva biskup Uziniæistaknuo je dimenziju zaštite. Sv. Josip štitio je one koji sumu bili povjereni: Blaženu Djevicu Mariju, koju je sdjetetom Isusom trebalo štititi, i samog Isusa, kojeg je štitio ibranio do trenutka kada mu je to bilo potrebno. Kada jeJosipova zadaæa zaštite dovedena do završetka, on je svojživot završio. Sv. Josip je i zaštitnik Crkve, onaj koji svojimzagovorom i blizinom štiti Crkvu, a svojim životomvjernicima pruža primjer. I hrvatski narod prepoznao je sv. Josipa kao onoga koji gamože štititi, pa ga je uzeo za svog zaštitnika, kazao jebiskup. Sv. Josipa kao zaštitnika slave i svi oèevi, oni koji suto u fizièkom smislu, ali koji poput sveca svoju djecu isupruge, koje su dobili, trebaju štititi. "Prije pet godina sv.Josip je postao i moj zaštitnik, a preko mene koji samstavljen na èelo Dubrovaèke biskupije, na neki naèin jedobio službu zaštitnika ove dubrovaèke Crkve. U onoj mjeriu kojoj èuva i nadahnjuje svojim primjerom mene, u tojmjeri štiti i brani i vas kao one koji su povjereni mojojpastirskoj brizi", rekao je biskup Uziniæ. Potom je zahvalio Bogu i sv. Josipu na pet godina biskupskeslužbe, a takoðer i svim vjernicima na suradnji i namolitvama koje Bogu upuæuju za njega. Uz zahvalnost zaono što je dobro uèinjeno, zamolio je i za oproštenje za onošto nije bilo dobro.Podsjetio je i kako je papa Franjo prije tri godine preuzeosvoju službu upravo na svetkovinu sv. Josipa, te je proèitaoneke misli iz tadašnje papine propovijedi u kojoj istièe da jemoæ u služenju jer "samo tko služi u ljubavi štiti", a kasnijeje ovome dodao i moæ križa. Osvrnuvši se na svoju petogodišnju biskupsku službu biskupUziniæ kazao je kako i njegova "moæ" kao dubrovaèkogbiskupa može biti samo "moæ služenja", a "ta moæ svojsvijetli vrhunac može imati samo u križu". "Moje služenjemora biti ponizno, konkretno, bogato vjerom kao što je bilosluženje sv. Josipa. I ja imam zadaæu s ljubavlju i nježnošæuzaštititi sve vas, ovaj grad i ovu biskupiju, ali i brinuti se zanajsiromašnije, najslabije, najmanje", iste one kojeevanðelist Matej opisuje u prispodobi o posljednjem sudu. Napomenuo je i da to nije samo njegova zadaæa nego iposlanje sveæenika, redovnika i redovnica, novaka isjemeništaraca, i svih vjernika. U Godini milosrða pozvao jena vršenje duhovnih i tjelesnih djela milosrða. "Našeposlanje je štititi ovaj svijet, kroz sve ove tjelesne i duhovnedimenzije, ali ta zadaæa ne iskljuèuje ni one ljude koji nisudio Crkve, ona ima dimenziju koja je jednostavno ljudska",kazao je dubrovaèki biskup, pozvavši se na Papinu misaokako se ta zaštita odnosi na sve stvoreno, i ljude i okoliš.

.

Nadbiskup Barišiæ predvodio slavlje u Dugom RatuDugi Rat, 19.3.2016. (IKA) - Župa sv. Josipa u Dugom Ratusveèano je u subotu 19. ožujka proslavila svetkovinu svoganebeskog zaštitnika, zaruènika Blažene Djevice Marije izaštitnika oèeva i radnika te hrvatskog naroda. Središnjeeuharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarskinadbiskup i metropolit Marin Barišiæ u koncelebraciji sažupnikom don Božom Æubeliæem, prvim župnikom uDugom Ratu don Matom Èuliæem i sveæenicima Poljièkogadekanata. Misi je prethodila procesija po tom malom priobalnommjestu pokraj Omiša. Kip sv. Josipa nosili su predstavnicidobrovoljaca Domovinskog rata, župnoga pastoralnogvijeæa, župne katolièke malonogometne momèadi i KUD-aDalmacija, a u procesiji su sudjelovali župljani, vjerniciokolnih mjesta, te brojni hodoèasnici i štovatelji sv. Josipa.Procesiju je prigodnom molitvom, obogaæenomrazmišljanjima bl. Alojzija Stepinca o sv. Josipu, animiraodr. don Ante Mateljan.Mons. Barišiæ u homiliji govorio je o ulozi oca u obitelji.Rekao je da je danas teško biti otac jer se puno radilo natome da se ta uloga degradira kako bi se lakše moglomanipulirati novim naraštajem koji, bez èvrstog oslonca uocu, nema puno dodira sa svojim podrijetlom i tradicijom tenema jasne ciljeve za svoju buduænost. "Otac je bio meta izato jer je to termin koji se upotrebljava i za najveæegroditelja – Boga. Stoga se, dirajuæi u vrednotu zemaljskogoca, željelo iz naših obitelji otkloniti Oca nebeskog. Svatkood nas osjeæa da je ovo polako ušlo i u naše domove. Kolikoobitelji koje svoje dane provode bez Boga? Koliko je samooèeva koji se osjeæaju nevažnima, poniženima i odbaèenimaod svoje djece i supruge", upitao je nadbiskup i potaknuomajke da u svojim obiteljima potvrde dostojanstvo oca, adjecu da u svom životu daju mjesta i važnosti svom ocu.Pozvao je oèeve da preispitaju i potraže svoju ulogu uobitelji po uzoru na sv. Josipa. U nastavku homilije nadbiskup je naglasio da bi nam sv.Josip danas ponizno govorio o Mariji, utjelovljenju Isusovu isvojoj ulozi oca, ali i o svim problemima i poteškoæama krozkoje je prolazila Sveta obitelj. Josip, Marija i Isus su oblagdanu Pashe išli u Jeruzalem i na tom putu Josip i Marijasu izgubili Isusa koji je ostao u Hramu. Mons. Barišiæistaknuo je da svim roditeljima Isus po svom odgovoru"Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome štoje Oca mojega?" želi reæi nešto važno. "Isus je htio reæi dadjeca nisu samo plod ljubavi roditelja, veæ da pripadaju iBogu. Djeca su nam Božji dar koji nas vodi do izvora - Bogaoca. Nije li potrebno u naše obiteljske probleme unijetidimenziju otvorenosti koja æe iæi do našeg krajnjeg cilja –Boga i tako u naše živote nanovo uvesti one trajne vrednotekoje æe mijenjati naše obitelji i naše društvo? Ako svaki danu našem životu damo mjesta Bogu moæi æemo ponovno ocu,majkama i djeci dati ulogu koju zaslužuju, i tako æe namživot biti bolji, kvalitetniji, sretniji i svetiji". Nadbiskup jenaglasio da je Uskrs najbolje vrijeme za takvo zajedništvo ipozvao okupljene da u svoje odnose unesu "jedini lijeknašim poteškoæama i problemima – Božje milosrðe". Župa se za proslavu blagdana sv. Josipa pripremala krozdevet srijeda, a vrhunac pripreme bile su puèke misije natemu Božjeg milosrða koje su od 13. do 19. ožujkapredvodili don Mladen Parlov i don Edvard Punda, profesorina splitskom Katolièkom bogoslovnom fakultetu. Nablagdan sv. Josipa župa u Dugom Ratu proslavila je i 35godina blagoslova župne crkve te 25 godina procesije zažupni blagdan. Na svim tim darovima, zahvalnost Bogu i sv.Josipu, izrekao je župnik don Božo Æubeliæ na kraju misnogslavlja. Èestitavši svima blagdan župnog zaštitnika, rijeèi

Domovinske vijesti ika

14 23. ožujka 2016. broj 12/2016

zahvale uputio je mons. Barišiæu, braæi sveæenicima,predvoditeljima puèkih misija i svima koji su pridonijelisveèanoj i dostojanstvenoj proslavi. Župnik je èestitao i Danopæine Dugi Rat svim mještanima na èelu s naèelnikomJerkom Rogliæem i suradnicima.Za završetak misija otpjevan je hvalospjev "Tebe Bogahvalimo", a potom je himnom "Lijepa naša" dana poèastdomovini. Proslavu svetkovine, kao i sve susrete puèkihmisija, pjesmom je obogatio župni mješoviti zbor podvodstvom Ljljane Longin.

Nadbiskup Devèiæ predvodio procesiju i misno slavlje ukatedrali Sv. VidaRijeka, 20.3.2016. (IKA) - U Rijeci je 20. ožujka sveèanoproslavljena Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje. Rijeèkinadbiskup i metropolit Ivan Devèiæ blagoslovio je maslinovegranèice u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije tepredvodio procesiju i misno slavlje u katedrali Sv. Vida. Mnogobrojnim vjernicima poruèio je kako ova nedjelja imadvostruki spomen na Isusa i zbog toga dva imena: Cvjetnicai Nedjelja Muke Gospodnje. Prvi naziv podsjeæa na Isusovsveèani ulazak u Jeruzalem na naèin kako su to èiniližidovski kraljevi. Bio je doèekan i slavljen od mnoštva kaokralj, Mesija kojega su dugo išèekivali, a nekoliko danakasnije to isto mnoštvo klicalo mu je: "Raspni, raspni ga!",kazao je nadbiskup. Dodao je da sva èetiri evanðelja donoseizvještaj o tom odbacivanju Isusa od židovskog naroda,ponižavanju, smrti, muci, raspeæu i uskrsnuæu. "Isusovovazmeno otajstvo, a to su njegova muka, smrt i uskrsnuæe,daju znaèenje i smisao svemu njegovu životu i djelu. Buduæida se u cijeloj liturgijskog godini samo ove nedjelje ucijelosti èita opis njegove muke i smrti, ona se nazivaNedjelja Muke Gospodnje."Takoðer, Isus nije bio izdan samo od svjetine, nego i svojihuèenika, podsjetio je nadbiskup, navodeæi primjere Judineizdaje, Petrova zatajenja ali i ponašanja drugih uèenika. Onošto je zajednièko svima èetirima evanðeoskim izvještajima oIsusovoj muci upravo je ta razlika izmeðu isusova ponašanjaprema uèenicima s jedne strane i njihova ponašanja premanjemu s druge strane. S Isusove su hrabrost, milosrðe,vjernost, a sa strane uèenika kukavièluk, strah, izdaja izatajenje. Slièno je i od strane svjetine, poruèio jepropovjednik. "U tom se smislu cijela Isusova muka odvija udramatiènom suprotstavljanju vjere i nevjere, vjernosti inevjernosti, postojanosti i prevrtljivosti, ljubavi i mržnje,nježnosti i okrutnosti. Dok ga drugi osuðuju, Isus ne osuðujenikoga, èak ni svoje muèitelje." Krist je na kraju molio Ocada oprosti svima koji su ga izdali i pribili na križ. Na taj senaèin u Isusovoj osobi i njegovim rijeèima i postupcima nakraju objavilo Božje milosrðe. Zbog toga je i papa Franjobulu "Lice milosrða" poèeo rijeèima: "Lice milosrðanebeskog Oca je Isus Krist", a odmah zatim æe dodati:"Milosrðe je postalo živo, vidljivo i dosegnulo je svojvrhunac u Isusu iz Nazareta" (MV1).Zakljuèujuæi propovijed, potaknuo je vjernike da dopuste daih dotakne Božje milosrðe. Dodao je da Gospodin ne želi daga oplakujemo i sažalijevamo, nego da nas primjer njegoveljubavi tako dirne da u srcu zaplaèemo nad sobom, jer smosvojim grijesima prezreli njegovu neizmjernu ljubav i takosebe i svoje bližnje doveli u smrtnu opasnost. Isus želi da seviše zagledamo u svoju grijehom izranjenu dušu, nego unjegovo izranjeno tijelo, zakljuèio je nadbiskup Devèiæ. Lirurgijsko pjevanje predvodili su združeni zborovi župeuznesenja Blažene Djevice Marije i katedralnog zboraCantores Sancti Viti.

Proslava Cvjetnice u PožegiBiskup Škvorèeviæ posebno je u povodu Dana mladihpozdravio brojne okupljene uèenike požeške katolièke škole igimnazijePožega, 20.3.2016. (IKA) - U Nedjelju Muke Gospodnje –Cvjetnicu, 20. ožujka, središnje slavlje u Požegi predvodio jedijecezanski biskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu sprepoštom Stolnog kaptola i katedralnim župnikom IvicomŽuljeviæem, kanonikom Stolnog kaptola i kancelaromJosipom Krpeljeviæem te sveæenicima iz biskupijskihsredišnjih ustanova. Brojni vjernici okupili su se ispredcrkve Sv. Lovre, gdje ih je pozdravio biskup, podsjetivši,izmeðu ostaloga, kako je po želji sv. Ivana Pavla II.Cvjetnica ujedno Dan mladih. "Radujem se što na ovomslavlju sudjeluju brojna djeca iz požeške Katolièke školekoja je na svetkovnu sv. Josipa proslavila Dan škole, te našimladi, napose iz požeške Katolièke gimnazije. Izvršimospomen Isusova ulaska u Jeruzalem živom vjerom. Nekapalmine, maslinove i druge granèice koje æemo sadablagosloviti budu znak našega nutarnjeg raspoloženja premaIsusu Kristu kojeg pratimo na njegovu putu poniženja iproslave." Nakon blagoslova granèica i naviještenogevanðelja o Isusovu ulasku u Jeruzalem, procesija je krenulau katedralu. Sveèani proglas Muke Gospodnje po Lukiotpjevala su trojica mladih pjevaèa, praæenih katedralnimmješovitim zborom.U homiliji biskup je istaknuo: "Draga djeco i mladi! Danasje prava prigoda zajedno s vama i svima ovdje prisutnima unašoj katedrali, kao i s onima koji nas prate putem Hrvatsketelevizije, promisliti o pitanju tko je ovdje meðu nama uPožegi i u Hrvatskoj simpatièan i lijep. Nekome æe se uèinitida je to pitanje sporedno i neprimjereno za Cvjetnicu. Aliidemo pokušati vidjeti o èemu se radi. Mi redovito – i vidjeco i mladi – smatramo simpatiènima one koji su mladi,lijepi, imaju ureðenu frizuru, skladno se odijevaju, oni kojisu uspješni u školi, u sportu i u pjesmi, u poduzeæu i nadrugim razinama života. Pokatkad zavidimo takvima. No,želio bih vas upozoriti da grèka rijeè syn-pathein od kojedolazi hrvatska imenica simpatija - vi gimnazijalci koji uèitegrèki to znadete – znaèi su-trpjeti, su-patiti, zajedno s nekimbiti jedno u njegovoj teškoj situaciji. To znaèi da simpatièanmože biti i netko tko je stariji, tko možda tjelesno više nijelijep, jer simpatija i ljepota ne proizlazi iz našeg izgleda,nego iz onoga što mi jesmo u svom srcu, u dubini svogabiæa. Želio bih sada s vama kratko svratiti pogled tko je udanašnjim svetim èitanjima, osobito u Evanðelju uspomenutom smislu simpatièan i lijep. Je li simpatièan i lijepPoncije Pilat, koji osuðuje Isusa? Jesu li simpatièni i lijepioni koji vièu: 'Raspni ga!'? Jesu li simpatièni i lijepi oni kojisu se potrudili Isusa krivo optužiti i na koncu ga razapeti? Tuse slažemo, sigurno nisu. No, simpatiène i lijepe su one ženekoje suosjeæaju s Isusom. Simpatièni i lijepi su oni koji suIsusu u trenutku patnje i smrti željeli biti blizu: njegovamajka Marija, uèenik Ivan, Šimun Cirenac koji mu jepomogao nositi križ, jeruzalemske žene. U današnjem prvomèitanju èujemo da nas Bog po Izaiji proroku pouèava kako suzapravo simpatièni i lijepi oni koji preuzimaju tuðe terete, aosobito patnje i boli drugoga. Patnja i bol su dvije sastavnicenašega života, koje ne uspijevam razumjeti. I ne postojinikakva teoretska i akademska rasprava, koja može riješiti topitanje. Meðu nas je došao Isus Krist, Sin Božji, koji namnije držao predavanja o boli i patnji, nego je jednostavnopreuzeo na sebe našu tjelesnu bol te našu duhovnu i duševnupatnju, preuzeo je našu smrt. On je od poèetka do kraja - nesamo s nama - nego za nas. I to je posvjedoèio u svojoj mucii smrti, preuzimajuæi naše patnje i boli, naša umiranja, te miviše u tim stanjima nismo usamljeni i prepušteni samima

Domovinske vijestiika

1523. ožujka 2016. broj 12/2016

sebi, nego je s nama On, jaèi od patnje i boli, jaèi od smrti.Kakve li snažne poruke! To znaèi da je u današnjemevanðelju najsimpatièniji i najljepši sam Isus. Jer je bio zadruge, jer je bio do kraja za nas, preuzeo naše boli i patnje dabi ih preobrazio u smisao i život. Vjerujem kako nam jeporuka poprilièno jasna, da trebamo svi zajedno, osobitoovoga Velikog tjedna, provjeriti jesmo li simpatièni, to jestjesmo li spremni syn-pathein, patiti s drugima, nositi bolidrugih, živjeti za druge. To je onda ljepota koja zraèi iz nas,to je snaga našega duha, kojim se pobjeðuju takva stanja temi, sjedinjeni s Isusom Kristom, idemo prema smislu ipobjedi života, baš putem su-patnje i su-trpljenja. Neka jeblagoslovljen ovaj Sveti tjedan u koji ulazimo s vašomželjom i voljom da budete simpatièni na Isusov naèin,osobito vi, djeco, osobito vi, mladi. Neka tako bude",zakljuèio je biskup.Na kraju misnog slavlja biskup se obratio djeci pitanjem jesuli izdržali do kraja, a na njihov razdragani potvrdni odgovor,rekao je: "Drago mi je što ste bili jaki i to zbog toga jervolite Isusa, pa mu i svojom žrtvom svjedoèite koliko ste mublizu. Zahvaljujem vam za vaše sudjelovanje, za ljepotu kojuste unijeli u ovo slavlje na razlièite naèine: kroz molitvu,pjesmu i kroz narodne nošnje. Meðutim, odlazeæi s ovogaslavlja želio bih vas i sve nas podsjetiti kako je simpatiènosti ljepota zaista nešto što uèimo od Isusa, i kao što je on bioza nas do kraja, su-trpio s nama, te mi nismo prepuštenipatnji i smrti, tako i mi trebamo biti jedni za druge, naposeza slabe, bolesne, stare i siromašne". Pozvao ih je da s ovogaslavlja svojim kuæama ponesu blagoslovljene maslinovegranèice, stave ih na vidljivo mjesto, da se tijekom Svetogtjedna svakog dana podsjete na Isusa Krista i s njime sjedine. Na sve nazoène, i na sve koji su ovo slavlje pratili prekotelevizije, zazvao je Božji blagoslov. Na slavlju je pjevaokatedralni mješoviti zbor pod ravnanjem Alena KopunoviæaLegetina te je meðu ostalim izveo i dijelove iz Messe in CW. A. Mozarta a izravno je sve prenosila Hrvatska televizija.

Nuncij D'Errico predslavio Cvjetnicu u OgulinuOgulin,20.3.2016. (IKA) - Proslavu Cvjetnice predslavio je20. ožujka u župi sv. Križa u Ogulinu apostolski nuncij u RHAlessandro D'Errico u suslavlju sveæenika ogulinskih župana èelu s dekanom preè. Robertom Zuboviæem iumirovljenim sveæenikom Krèke biskupije Antonom Zecom.Blagoslov maslinovih granèica tradicionalno je obavljen udvorištu Frankopanskog kaštela, a obred je predvodio nuncijD'Errico nakon èega su brojni vjernici sveèanim ophodomkroz Park kralja Tomislava ušli u župnu crkvu. Pjevana jeMuka po Luki, kojeg je izvodio Josip Bertoviæ, Isusa župnikZuboviæ a ostale likove velikog tjedna èlanovi zbora.Korizmenim napjevima glazbom su misu animirali združenizborovi vokalnog ansambla KUD-a Klek pod ravnanjem dr.Joška Æalete i združeni zbor HPD Kleka i župnog zbora podvodstvom Lidije Stipetiæ dok je na orguljama bila KarlaTripalo. Nuncij D'Errico izrazio je zadovoljstvo biti na poèetkuVelikog tjedna u župi sv. Križa koji je središte našemeditacije. U Velikom tjednu dobivamo novu energiju zaživot i kršæansko milosrðe u vašoj župi. U nastavku jepojasnio teološku analizu znaèaja Velikog i svetog tjedna uzisticanje dvije misli. Prva je da svi uèinimo jedno djelomilosrða, a druga je da tijekom Velikog tjedna moramosvjedoèiti Krista i preuzeti svoj križ. Prije nego što jevjernicima udijelio papinski blagoslov, nuncij se osvrnuo naskoro imenovanje novog biskupa Gospiæko-senjskebiskupije. Sva pisanja nekih medija da je novi biskup izabransu netoèna jer papa Franjo treba narednih dana donijeti

odluku o imenovanju novog ordinarija Gospiæko-senjskebiskupije, a odluka æe biti objavljena u naredna dva do tritjedna. Osim pozdrava na poèetku od strane župnikaZuboviæa, pozdravnu rijeè i svojevrsni pregled povijestiOgulina duge 516 godina iznio je gradonaèelnik JureTurkoviæ, nakon èega su mladi u narodnim nošnjama predalinunciju darove, umjetnièku sliku i košaru s tradicionalnimogulinskim proizvodima. Nakon mise nuncij se zadržao na ruèku s biskupomBogoviæem, upravo pristiglim iz Senja, kao i karlovaèkimžupanom Ivanom Vuèiæem i gradonaèelnikom Turkoviæem.U popodnevnim satima pohodio je župe Slunj i Cvitoviæ.

Cvjetnica u splitskoj prvostolniciSplit, 20.3.2016. (IKA) - Na Cvjetnicu - Nedjelju mukeGospodnje, 20. ožujka, koja uvodi u Veliki tjedan i pripremuza najveæi kršæanski blagdan Uskrs, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ predvodio je sveèanu procesiju ieuharistijsko slavlje u splitskoj katedrali Sv. Dujma."Slavimo Isusov sveèani ulazak u Jeruzalem koji je uniosvježinu i novost u èitav grad. Svatko od nas je jedna vrstaJeruzalema i pozvani smo otvoriti Gospodinu vrata svogasrca i uvesti ga u svoj život, da bi mogao prošetati ulicamanaših odnosa i zaustaviti se na trgovima naših stanja.Korizma i Veliki tjedan posebno je vrijeme u kojem imamopriliku rasti kao ljudi i kao vjernici te da pokušamo oèimaBožjeg milosrða vidjeti svoje bližnje i svoju stvarnost",rekao je nadbiskup u uvodu, te na Peristilu blagosloviomaslinove granèice i vjernièki puk.Služba rijeèi i euharistijsko slavlje nastavljeno je u katedrali.U koncelebraciji su bili generalni vikar mons. MiroslavVidoviæ, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Anèiæ i ostalisveæenici. Nakon otpjevane Muke, nadbiskup Barišiæ uhomiliji je rekao da se svaki pojedinac može vidjeti u nekojod uloga iz Isusove Muke. Navodeæi primjer Petra, kojimože biti predstavnik svakoga od nas, istaknuo je da mu nijenedostajalo hrabrosti jer je posezao za oružjem i prvigovorio da Isusa neæe izdati. "Petru nedostaje vjera, daostane postojan i da može izdržati u svim poteškoæama.Imamo li mi dovoljno vjere ili smo samo hrabri? Svijet je istii juèer i danas. To se najbolje vidi na primjeru Krista -osuðenog pravednika kojem stavljaju zastor na lice i udarajuga rukama. Od èovjeka prave igru i zabavu zazivajuæi dapogodi tko ga je udario. Koliko je i danas pravednika kojegudaraju brojne nepoznate ruke? I danas se puno igra s malimèovjekom dokazujuæi tako moæ i silu i spašavajuæi sebe uživotnim nevoljama", istaknuo je nadbiskup i pozvaookupljene da èitajuæi svoj život uvide žive li po logici tzv.dobrog ili zlog razbojnika. Pojasnio je da "dobri razbojnik"na kraju ipak shvaæa da je pobjeda u ljubavi i opraštanju,stoga mu Isus obeæava plod svoje muke, smrti i uskrsnuæa."Isus obeæava spasenje na suhom stablu križa koje naspodsjeæa na ono zeleno stablo u raju, s kojeg je èovjek ubraoplod i sebe doveo na put degradacije. Iz ovog suhog stabla iiz ljubavi za nas, koja nam oprašta grijehe, raða se novièovjek". Mons. Barišiæ zakljuèio je da se iskrenim susretompod križem u svakom od nas može roditi novi èovjek koji æebiti nahranjen plodom sa stabla žrtve i ljubavi. Nakon euharistijskoga slavlja, izlaganjem PresvetogaOltarskog Sakramenta i procesijom po Peripteru, koju jepjevanjem pratio katedralni zbor i bogoslovi pod ravnanjemmaestra don Šime Maroviæa, zapoèelo je èetrdesetosatnoklanjanje. Klanjanje je u poèetku Velikoga tjedna drevniobièaj koji se svake godine obavlja u svim župama Splitsko-makarske nadbiskupije, a u katedrali je po tradicijitrodnevno.

Domovinske vijesti ika

16 23. ožujka 2016. broj 12/2016

U Lepoglavi biskup Mrzljak predvodio Stepinèev križniputLepoglava, 20.3.2016. (IKA) - Na Cvjetnicu, nedjelju MukeGospodnje, 20. ožujka, varaždinski biskup Josip Mrzljakpredvodio je veæ tradicionalno pobožnost križnog puta uLepoglavi, koji je posveæen patnjama bl. Alojzija Stepincatijekom njegova petogodišnjeg boravka u tamošnjojkaznionici. Sunce koje je tog popodneva obasjalo brežuljkeoko Lepoglave te vrh gradskog brda Gorica, gdje se, ispredranobarokne kapele Sv. Ivana Krstitelja, završava Stepinèevkrižni put, bilo je dodatni podstrijek za tristotinjak vjernikaiz Lepoglave i okolnih župa za tu jedinstvenu pobožnost. Uz župnika i dekana mons. Andriju Kišièeka te župnogvikara Nikolu Markušiæa, pobožnosti su se pridružili župniciiz Kamenice, Gornjeg Jesenja i Murskog Središæa. Uprocesiji i pobožnosti, koja je zapoèela uz kip blaženogAlojzija kod župne crkve i krenula uzbrdo pored zatvorskihzgrada, sudjelovali su i domaæi vatrogasci te èlanovi župnogzbora koji su predvodili pjevanje. Stepinèev križni put jedinstvena je pobožnost u kojoj supostaje Muke Gospodnje prispodobljene mukama i patnjamanepravedno osuðenog bl. Alojzija Stepinca, lepoglavskoguznika od 1946. do 1951. godine. Razmatranja križnog putanazvanog "Na križnom putu s blaženim kardinalomAlojzijem Stepincem" napisao je prije nekoliko godinamons. Kišièek. Biskup Mrzljak na kraju je govorio o misteriju križa o kojemsu napisane mnoge knjige i o kojem se mnogo govoriloželeæi ga što bolje razumjeti. No, najsnažniji govor križa jeIsusova šutnja na križu. Tu snagu šutnje vidimo i naprimjeru blaženog kardinala, jer se mislilo da æe našBlaženik biti u Lepoglavi izoliran i da æe njegov sluèajpridonijeti idejama komunistièkih vlasti o odcjepljenjuKatolièke Crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice. Meðutim,šutnja je iz Lepoglave progovorila i to tako jasno da su jeèuli u ono vrijeme mnogi u cijelom svijetu. To je misterijkriža, istaknuo je biskup i, zahvalivši vjernicima, pozvao ihna strpljivo nošenje svojih križeva, razmatrajuæi u Velikomtjednu muku i smrt Isusovu. Župnik Kišièek na kraju je zahvalio okupljenim sveæenicimai vjernicima na dolasku te biskupu na dolasku i predvoðenjupobožnosti križnog puta.

Nadbiskup Eteroviæ predvodio obrede Cvjetne nedjelje uPuèišæimaPuèišæa, 20.3.2016. (IKA) – Papinski nuncij u Berlinunadbiskup Nikola Eteroviæ predvodio je na Cvjetnu nedjelju,20. ožujka, liturgijske obrede u župi sv. Jeronima u rodnimPuèišæima na Braèu. Obredi Cvjetne nedjelje zapoèeli su pred tamošnjom crkvomSv. Jeronima blagoslovom palminih i maslinovih grananakon èeka je Božji puk sudjelovao u kratkom ophodu predcrkvom. Poslije èitanja Muke Gospodnje iz navještajaLukina evanðelja u kojem su sudjelovali mladisrednjoškolci, propovijed je održao ovogodišnji velikotjednipropovjednik dr. fra Ante Vuèkoviæ s Katolièkogabogoslovnog fakulteta u Splitu. Na misi su pjevali djeca i mladi pod ravnanjem s. DanijeleMihiæ i Nikoline Jakovèeviæ. Poslije mise u toj je župi kaopriprava za Sveto trodnevlje zapoèelo tradicionalno 40-satnoeuharistijsko klanjanje, koje æe završiti na Veliku srijedumisnim slavljem.

.

Kardinal Bozaniæ predvodio križni put na KsaveruRaduje nas što æemo ovdje u Zagrebu od 13. do 17. travnjamoæi poèastiti i okupiti se oko tijela svetog LeopoldaBogdana MandiæaZagreb, 20.3.2016. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ predvodio je na Cvjetnu nedjelju, 20. ožujka,pobožnost križnoga puta na ksaverskoj kalvariji. U nagovorunakon pobožnosti kardinal je istaknuo da "razmatrajuæiKrižni put svatko od nas u Isusovoj muci može naæi samogasebe, može u ogledalu Križnoga puta pronaæi odraz svogalica u osobama koje su susretale Isusa na Križnom putu".Istaknuo je da "upiruæi svoj pogled u križ, razmatrajuæiRaspetoga koji je umro za nas, za svakog èovjeka na ovojzemlji, ne možemo ostati ravnodušni". "Zlo je na križu htjelopokazati svoju moæ, a upravo tu je bilo pobijeðeno. Nije lakoprihvatiti križ i Isusa na križu, ali to je put što nam gapokazuje Isus, to je put spasenja i pobjede nad grijehom ismræu. Isus je na svom Križnom putu podnio i moj križ, i tone nekad davno, jer Isusova je ljubav i sada uza me, ona je isada prisutna u mom životu. Isus i danas nosi svoj križ samnom i za mene. On na èudesan naèin želi da svatko od nas,kao nekad Šimun Cirenac, s njime nosi njegov križ", rekaoje kardinal. "Isus nas susreæe na putovima naših života,pomaže nam nositi naše križeve u svakodnevnom življenju. Imi, obavljajuæi pobožnost Križnog puta, želimo èvrstoprionuti uz Krista svjesni èinjenice da nas je On ljubio,toliko da je dao svoj život za nas. Želimo trajno ostati naIsusovu putu, putu davanja i služenja, jer Uskrs se ne možeshvatiti bez križa. Na križu se susreæu milost i grijeh,milosrðe i pokajanje, dobro i zlo, vrijeme i vjeènost. LogikaIsusova križa nije u prvom redu logika boli i smrti, negoljubavi i sebedarja koje raða život", istaknuo je kardinal. S radošæu je vjernicima priopæio da æe tijelo nama dragogahrvatskog sveca Leopolda Bogdana Mandiæa uskoro doæi uZagreb. Njega kao i njegova kapucinskog subrata svetog ocaPija iz Pietrelcine papa Franjo postavio je za svjedokeIzvanrednog jubileja milosrða. Njihov život i svjedoèanstvonjihove službe, posebno u sakramentu ispovijedi, važni su zaživljenje otajstva milosrða za svakoga vjernika. Stoga nasposebno veseli što je jedan ponizni redovnik, kapucin, sinhrvatskoga naroda, znak za èitavu Crkvu koja u Svetojgodini živi milost Jubileja, rekao je kardinal. "Raduje nas što æemo ovdje u Zagrebu moæi poèastiti iokupiti se oko tijela svetog Leopolda Bogdana Mandiæa i tood 13. do 17. travnja ove godine. Sveèani doèek njegovatijela bit æe u srijedu 13. travnja na trgu ispred zagrebaèkeprvostolnice u 17 sati. Zatim æe se tijelo unijeti u katedralugdje æe se slaviti bogoslužje Veèernjih pohvala. U èetvrtak14. travnja, tijelo svetog Leopolda Bogdana Mandiæa cijeliæe dan biti izloženo u prvostolnici, sa stalnom moguænošæuispovijedi. Tijekom dana slavit æe se mise po rasporedu, asredišnja æe biti naveèer u 19 sati. Nakon te mise bit æeispraæaj Sveèeva tijela prema crkvi Svetog LeopoldaBogdana Mandiæa u zagrebaèkoj Dubravi. U toj crkvi, kojojje On naslovnik, njegovo æe tijelo ostati izloženo tri punadana. Euharistije æe se slaviti po rasporedu, a bit æe i trajnamoguænost za ispovijed. Neka to budu milosni dani za našsusret s Božjim milosrðem po zagovoru svetog LeopoldaBogdana Mandiæa", najavio je raspored kardinal Bozaniæ.Pozvao je sve vjernike, a posebno vjernike grada Zagreba"da sudjeluju u tim radosnim susretima sa svetošæu koja idanas snažno zraèi Božjim milosrðem". Istaknuo je i da jepohod crkvama u kojima æe biti izloženo tijelo sv. LeopoldaBogdana Mandiæa povezan s posebnim jubilejskim oprostomuz uobièajene uvjete.

Domovinske vijestiika

1723. ožujka 2016. broj 12/2016

Preduskrsni susret nadbiskupa Hraniæa i medijaÐakovo, 21.3.2016. (IKA/TU) – Tradicionalni preduskrsnisusret ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa metropolita ÐureHraniæa i medijskih djelatnika održan je u ponedjeljak 21.ožujka u Nadbiskupskom domu u Ðakovu. Tom je prigodomnadbiskup Hraniæ uputio svoju Pastirsku uskrsnu porukunaslovljenu "Pristupajmo dakle smjelo Prijestolju milosti daprimimo milosrðe i milost naðemo za pomoæ u pravi èas(Heb 4,16)". Na poèetku svoje poruke nadbiskup podsjeæada se ovogodišnji Uskrs slavi u ozraèju Svete godinemilosrða, koju na poseban naèin obilježavaju hodoèašæa ukatedralu sv. Petra u Ðakovu, povezana i sa 150. obljetnicompoèetka njezine gradnje. "U smrti i uskrsnuæu Isusa KristaBog nam najjasnije oèituje svoju ljubav: do kraja nas jeljubio da bi oprao i uništio sve naše grijehe. U godiniJubileja milosrða pozvani smo otkriti i doživjeti kako je poKristovu vazmenom otajstvu pomirenje s Bogom uvijekmoguæe. To je istinski navještaj i trajno poslanje Crkve: Bognam je uvijek spreman oprostiti i nikada se ne umara. Tomožemo doživjeti osobito u sakramentu pomirenja, kadaBožje milosrðe za svakoga od nas postaje izvor pravoganutarnjeg mira i snage, da nadvladamo životne poteškoæe inevolje", rekao je meðu ostalim nadbiskup Hraniæ. Rekavšikako iskustvo Božje ljubavi i milosrða uvijek pruža noveobzore nadanja te nadvladava pesimizam i malodušje,nadbiskup dodaje: "Uskrsli Krist pokazuje kako u svomživotnom hodu ne smijemo posustati pod teretomsvakodnevice. Raspeti Krist ne zaustavlja se na križu, njegovje grob ostao prazan, obasjao nam je obzorja uskrsnog jutra ipozvao nas da svima navijestimo i donesemo nepobjedivusnagu njegove ljubavi." Duhovna i tjelesna djela milosrðapozivaju da nosimo rijeè i gestu utjehe osamljenima,prevarenima i napuštenima, pogoðenima braènim iliobiteljskim razdorom, onima koji su zbog traženja poslaodvojeni od svojih obitelji; da izrazimo solidarnost snezaposlenima i s onima koji su pod prijetnjom ovrhe, danaviještamo i zauzimamo se za osloboðenje baèenih u okovenovih ropstava suvremenoga naèina života i društva, davratimo dostojanstvo siromašnima i svima onima kojima jeono oduzeto te da, nasljedujuæi Božju nježnost, suosjeæamo sonima koji trpe zbog duhovnog siromaštva i praznine."U korizmenoj poruci o siromaštvu i demografskom stanju uSlavoniji, Baranji i Srijemu, mi, slavonski biskupi, pozvalismo na promišljanje o zabrinjavajuæim razmjerimadepopulacije u našim krajevima i potaknuli sve odgovorne,ali i nas same, na snažnije življenje solidarnosti i milosrða",rekao je nadbiskup te upozorio: "Dok nas napuštaju i iznaših župa iseljavaju ne samo mladi, nego i èitave obitelji sdjecom, pozvani smo na obnovu vjere u Boga i na veæistupanj samokritiènosti. Dio onih koji odlaze predugo èekajuna bilo kakvo radno mjesto, te možemo razumjeti njihovuodluku o odlasku u tuðinu. Ali ne možemo istodobno neupozoriti i na pomodarstvo, na duh konzumerizma ikratkovidne kalkulacije iskljuèivo o visini zarade udomovini i inozemstvu, radi èega i zaposleni daju otkaze teodlaze i pomalo olako, zaboravljajuæi na blagodati kojepruža život u domovini, i ne razmišljajuæi o poteškoæamadruge vrste koje ih sigurno èekaju i koje sa sobom donose'kruh sa sedam kora' i život u tuðini." Pozivajuæi vjernike da ne gube nadu koja resi kršæane te dabudu svjesni da i u domovini poslije 'velikog petka' morasvanuti uskrsno jutro, svima u Nadbiskupije te svima koji sus njom povezani u domovini i diljem svijeta, u zajedništvu smons. Marinom Srakiæem, nadbiskup je od srca zaželio imolio snagu uskrsne vjere te radostan i blagoslovljen Uskrs.

Uskrsna poruka nadbiskupa Barišiæa predstavljenamedijimaPomozimo obiteljima da budu snažne pred tolikim izazovimai ostanu neovisne pred agresivnim pritiscima raznihovisnosti. Èemu služe tolike kockarnice i kladionice koje sepodižu uz naše škole, pored crkava, pa i pokraj djeèjihvrtiæa? Nisu li to grobnice duše i tijela? Ne pokapajmo, veæpodižimo našu mladost!Split, 22.3.2016. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup imetropolit Marin Barišiæ susreo se s novinarima i predstaviosvoju uskrsnu poruku u utorak 22. ožujka u Nadbiskupskomordinarijatu u Splitu. "Dogaðaj prvog dana u tjednu, prazan grob i otkotrljanigrobni kamen, rukopis je Božje desnice. To su izvanjskipovijesni znakovi, tihi svjedoci èudesne pobjede života iistine, pravde i ljubavi. Svjedoci praznoga groba inavjestitelji Gospodnjega djela osvjetljavaju dogaðajKristova uskrsnuæa simbolikom zaglavnog kamena", piše unadbiskupovoj poruci. Tumaèeæi važnost povijesnih natpisa ispomena uklesanih u kamen, nadbiskup istièe da je za našunacionalnu povijest i za èitav ljudski rod, najvažniji uskrsliKrist – zaglavni kamen kojega su njegovi suvremeniciodbacili, a kojega se i u drugim vremenima pokušavaloodbacivati. Usprkos tome postao je temeljem i smislomosobe i obitelji, društva i povijesti. "Raspeti i uskrsli Gospodin postade pobjednik, spasitelj èijapobjeda ne stvara žrtve i ranjene. Lice Božjeg milosrða,kako ga nazva papa Franjo, poistovjetio se i prihvatio sveodbaèene i prezrene, svih vremena i kultura, sve one koji supostali otpadom sebiènosti, profita, nepravde i moæi.Zaglavni kamen – Isus Krist je odbaèen te prepoznaje sebe isvoju odbaèenost: u otpadu neroðene djece, u otpadu viškaradne snage, u progonjenima i lišenima ljudskogdostojanstva, u siromašnima, u odbaèenima na rubu društva,u nepravedno osuðenima", istièe nadbiskup. Takoðer istièeda raspeti i uskrsli Gospodin želi svima u Crkvi i u društvuotvoriti oèi i otkotrljati kamen sa srca "kako bismo svakogèovjeka prepoznali u njegovom neotuðivom dostojanstvudjeteta Božjega". "Osoba u bilo kojoj dobi i bilo kojemstanju nikada ne smije biti otpad. Raspeti i uskrsli Krist jenajsnažnija obrana dostojanstva svakoga èovjeka. Premdasmo krhki i slabi, glina i prašina, ali po vjeri i krštenjupovezani s Isusom Kristom - zaglavnim kamenom, iosposobljeni snagom Njegova Duha, pozvani smo biti živo ièvrsto kamenje, svjedoci novosti u braku i obitelji, Crkvi idruštvu", istièe mons. Barišiæ. Nadbiskup u poruci navodi kako se za obitelj s pravom možereæi da je temelj života i zaglavni kamen društva izajedništva u razlièitosti muškarca i žene, odraslih i djece,djeda i bake, oca i majke, brata i sestre, te da podzajednièkim obiteljskim krovom nalazimo prostor i oslonmilosrdne ljubavi ne samo za glavu, veæ i za dušu i srce."Svako normalno društvo koje želi biti na strani života ibuduænosti, u obitelji vidi, ne samo zaglavni kamen, veæ imodel društva. Svjedoci smo nekih glasova koji žele obiteljvidjeti kao otpad i arheološki relikt prošlosti. Svi ti pokušajileðima su okrenuti buduænosti. Dakako, samo obitelj,utemeljena na zajedništvu muškarca i žene, zaglavni jekamen buduænosti ljudskog roda. Stoga smo pojedinaèno izajedno, kao vjernici i graðani, pozvani i dužni ukloniti sveoblike grobnih kamenja s naše buduænosti. Pomozimoobiteljima da budu snažne pred tolikim izazovima i ostanuneovisne pred agresivnim pritiscima raznih ovisnosti. Èemusluže tolike kockarnice i kladionice koje se podižu uz našeškole, pored crkava, pa i pokraj djeèjih vrtiæa? Nisu li togrobnice duše i tijela? Ne pokapajmo, veæ podižimo našumladost!", upozorava nadbiskup.

Domovinske vijesti ika

18 23. ožujka 2016. broj 12/2016

U nastavku nadbiskup istièe "da smo svjesni da živimo upluralnom društvu, ali naše razlike ni u kom sluèaju ne smijubiti protiv obitelji. Stoga poziva sve "da budemo, ne samoiskreni i odgovorni, nego nježni i milosrdni prema svojoj isvim obiteljima jer milosrðe, koje papa Franjo vidi kao lijeki terapiju obitelji i društva, znak je Kristova uskrsnuæa nadjelu u nama i meðu nama". Nadbiskup u poruci najavljuje nacionalni susret hrvatskihkatolièkih obitelji kojemu æe domaæin biti Splitsko-makarskanadbiskupija 2018. godine u Solinu. Pojašnjava da je toznakovito mjesto kolijevka nacionalnog raðanja i krsnogpreporoðenja naše hrvatske obitelji i moli sve da veæ sadausmjere pažnju i molitve za obitelj "kako bismo svi, vjernicii graðani, Crkva i društvo, prepoznali obitelj kao temelj izaglavni kamen naše buduænosti". Èestitajuæi im Uskrs, nadbiskup se s predstavnicima medijazadržao u kratkom razgovoru uz sok i kolaèe.

Uskrsna èestitka zadarskog nadbiskupa Želimira PuljiæaNadbiskup ohrabrio medijske djelatnike da u svom podruèjurada grade mostove, da se trude prenijeti što je pozitivno, nezaboravljajuæi da je važno reæi sve što se dogaðaZadar, 22.3.2016. (IKA) - Svoju uskrsnu èestitku zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ naslovio je "Uskrs - kamentemeljac graðevine Crkve", a predstavio je u utorak 22.ožujka u salonu Nadbiskupskog doma u Zadru. Istièuæi daUskrs slavi najèudesniji dogaðaj koji se zbio u prvi dantjedna, rano ujutro, nadbiskup navodi da je otajstvo Kristovauskrsnuæa zbiljski povijesni dogaðaj o kojem je dostazabilježeno u Novom zavjetu. "O tome svjedoèe prvivjesnici i svjedoci Kristovog uskrsnuæa. Uèenik Ivan koga jeIsus posebice ljubio i tog jutra dotrèao do kalvarije, piše usvom izvješæu kako je ušavši u prazan grob 'vidio ipovjerovao' (Iv 20, 8). Okupljeni Isusovi sljedbenici, nakonšto su èuli izvješæe žena koje su vidjele uskrsnulogGospodina i nakon što se još ukazao Petru koji je pozvan'uèvršæivati braæu u vjeri', klièu s oduševljenjem: 'Doista,uskrsnu Gospodin i ukaza se Šimunu' (Lk 24,34). Vjera prvezajednice, dakle, zasniva se na svjedoèanstvu pobožnih žena,Petra i drugih apostola", istièe mons. Puljiæ, dodavši da jeotajstvom Kristova uskrsnuæa zapoèelo doba novogstvaranja, a "Uskrsnuli je postao naš Put i Istina, središte ismisao svega". "Nema uistinu pod nebom drugog imena danog ljudima pokojem se možemo spasiti, osim imena Isusa Krista. Mi smokao dionici tog velikog otajstva, krštenjem urasli u mistiènotijelo Kristovo i postali 'rod izabrani, kraljevsko sveæenstvo,sveti puk, narod steèen, da naviješta silna djela Onoga kojinas je iz tame pozvao k divnome svjetlu svome' (1 Pet 2, 9).I nas Isus poziva i šalje kako bismo u svijetu bili pronositeljiuskrsne istine i svjedoci njegove osobite naklonosti, ljubavi imilosrða", pojašnjava mons. Puljiæ. Istièuæi da u liturgijiSvetog tjedna dogaðaji vjere u tren prelaze iz jednog u drugisvijet: iz tame u svjetlost, iz smrti u život, iz grijeha u milost,nadbiskup podsjeæa na rijeèi satnika "Zaista, ovaj èovjekbijaše Sin Božji!" i istièe da svake nedjelje idemo ususretuskrsnulom Kristu nahraniti se njegovim tijelom. "Jerdogaðaj Uskrsa kamen je temeljac graðevine Crkve. Njimeje najavljen i ostvaren Dan Milosti Boga našega a UskrsnuliGospodin je postao naš Spasitelj i Otkupitelj. On je došao nazemlju polomiti lance grešnog ropstva i donijeti utjehuranjenom svijetu. Otac ga je poslao 'blagovjesnikom bitisiromasima, proglasiti sužnjima osloboðenje, vratiti vidslijepima, na slobodu pustiti potlaèene, izlijeèiti srcaslomljena i proglasiti godinu milosti Gospodnje' kako jenajavio prorok Izaija", istièe mons. Puljiæ. U uskrsnoj vjeri

poželio je blagoslovljene uskrsne blagdane i Božji blagoslovsveæenicima, redovništvu i vjernicima laicima, kao ivjernicima koji prema julijanskom kalendaru slave KristovoUskrsnuæe sljedeæe nedjelje. "Sretan Uskrs predstavnicimagraðanske vlasti, kulturnim i javnim djelatnicima i svimljudima dobre volje, osobito starima, nemoænima ibolesnima", zakljuèuje nadbiskup Puljiæ. U obraæanju medijskim djelatnicima, mons. Puljiæ podsjetioje da je protekle godine bilo pedeset godina od završetkaDrugoga vatikanskog sabora na kojem su koncilski ociusvojili dekret 'Inter mirifica' o medijima, odnosno oobavijesnim sredstvima, smatrajuæi ih èudesnim djelima uBožjem stvaranju. "Koncilski oci su razmišljali o važnostimedijskih sredstava i dali su konkretne pouke. U tom sudekretu rekli da djelatnici obavijesnih sredstava ne bi trebalidjelovati rušilaèki, nego graditeljski. Papa se ne umaragraditi mostove, iæi ususret, biti blizu ljudima. To osobitonalaže Crkvi i crkvenim djelatnicima, kad kaže, poðite naperiferije, ne zaboravljajte one koji su siromašni, otpisani,bijedni, kojima se nitko ne obraæa. Budite graditeljimostova", potaknuo je mons. Puljiæ, ohrabrivši medijskedjelatnike da u svom podruèju rada grade mostove, da setrude prenijeti što je pozitivno, ne zaboravljajuæi da je važnoreæi sve što se dogaða. "Morate registrirati, popratitisituaciju, ali neka se u vašim izvješæima ne osjeti moralno iduhovno rušenje i ubijanje ljudi. To je u duhu onoga štopapa Franjo želi", rekao je nadbiskup Puljiæ i zahvaliomedijima na svemu dobrome što èine, poželjevši imblagoslovljen rad u važnom podruèju izvješæivanja ostvarnosti u kojoj živimo.

Uskrsna poruka krèkog biskupa Ivice PetanjkaUskrs nije samo pred nama, nego i u nama. Nije samobuduænost, nego i sadašnjost. Ne dogaða se samo poslije,nego i prije smrti. Na temelju Isusova uskrsnuæa, mi veæsada živimo kao uskrsniciKrk, 22.3.2016. (IKA) - "Uskrs nije samo uskrsnuæe odmrtvih i nije samo život poslije života, nego je život sada iUskrs sada. Zato smatramo da godišnje doba proljeæe nadobar naèin izražava smisao uskrsnuæa. U proljeæe se nebudi mrtva priroda, nego živa. Preko zime priroda nijeumrla, nego se je na neki naèin primirila, povukla u samusebe, zagledala u sebe", piše biskup Ivica Petanjak uuskrsnoj poruci."Uskrs nije samo pred nama, nego i u nama. Nije samobuduænost, nego i sadašnjost. Ne dogaða se samo poslije,nego i prije smrti. Na temelju Isusova uskrsnuæa, mi veæsada živimo kao uskrsnici. Teško bismo izdržali sve izazovešto ih sa sobom nosi jedan ljudski vijek kad bismo sve tomorali živjeti jedino s nadom u nagradu koja æe doæi nakonsmrti. Nama je potrebno svaki dan osjeæati odreðenu dozuuskrsnulosti kako ne bismo klonuli na putu života."Isus Krist, izdišuæi na križu, darovao nam je i predao svogaduha. Njegov duh je život koji ima snagu pobjede nadsmræu, jer je to božanski duh. Zato se Uskrs "prije svega tièenas živih, a tek potom usnulih u Gospodinu". U shvaæanju teistine može nam pomoæi sam smisao i znaèenje Pashe, kojaoznaèava prolaz, prijelaz, rast, napredak, raðanje ipreporaðanje. Potièuæi sve na djelovanje i na èinjenje dobra, biskupPetanjak zakljuèuje: "Uskrsnuli Gospodin je s nama. Onprati svaki naš korak i svako naše dobro djelo prožimasvojim svetim Duhom i daje mu zalog besmrtnosti ivjeènosti."

Domovinske vijestiika

1923. ožujka 2016. broj 12/2016

Preduskrsni susret biskupa Škvorèeviæa s novinarimaNeka uskrsli Krist osnaži sve one koji su u braku, sveèlanove naših obitelji i javne djelatnike da praštanjem imilosrðem pristupaju stanjima prouzroèenima zlom isvaðama, podjelama i sukobima te tako u svakodnevici bududionicima iskustva prijelaza iz smrti u životPožega, 22.3.2016. (IKA) – Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ održao je 22. ožujka uobièajeni preduskrsnisusret s novinarima u Dvorani bl. Alojzija StepincaBiskupskog doma u Požegi na kojemu je predstavio i svojuuskrsnu poruku. Najprije im je èestitao Uskrs i zahvalio imna trudu koji ulažu u služenju istini. Istaknuo je kako su usvom radu svjedoci teških životnih stanja, zla, sukoba inasilja te kako uglavnom o njima izvješæuju. No, podsjetioih je da je Isus Krist "svojom božanskom moæi ljubaviprihvatio svu tešku i smrtnu situaciju našeg postojanja daona ne bude prepuštena besmislu negativnosti te je pobijediozlo i smrt". Potaknuo je novinare "da uzdignu svoj pogled natu povijest Božjeg milosrða s nama ljudima i u njoj pronaðusmisao i vlastitim naporima, poteškoæama i slabostima, živeu svijetlom i pozitivnom ozraèju zajedništva s Bogom". Potom je biskup prikazao novinarima svoju ovogodišnjuuskrsnu poruku pod naslovom "Hrabri budite – ja sampobijedio svijet", u kojoj je podsjetio na nedavno biskupijskohodoèašæe u Svetu zemlju i na ono što je u bazilici Svetogagroba govorio hodoèasnicima i želju da sa svima vjernicimasvoje Biskupije podijeli za Uskrs osjeæaje koje je odonudponio i tako im pomogne da se duhovno ukljuèe uhodoèašæe. U poruci biskup je protumaèio kako je smrtnajteža èinjenica našeg postojanja pred kojom nitko od ljudiznanstvenim ili nekim drugim putem ne može ništapromijeniti, i da se samo Isus Krist pred tom granicompokazao moænim, izjavivši da je on uskrsnuæe i život, te jeuskrsnuo iz groba, pobijedio zlo i smrt. Istaknuo je kako seuskrsnuæe kao nadpovijesni dogaðaj zbio u našoj povijesti teda mu možemo pristupiti samo vjerom koja omoguæuje bitidionicima nadspoznajne stvarnosti. Spomenuo je kako Petari drugi Isusovi uèenici nisu u svojim nastupima razvijali iobrazlagali teoriju o uskrsnuæu, nego su snagom DuhaSvetoga po susretima s Uskrslim bili uvedeni u otajstvoIsusove pobjede nad smræu i postali njegovi svjedoci,spremni za njega položiti život. Rekao je da je Crkvazajedništvo svjedoka Uskrsloga koje živi od njegoveprisutnosti u snazi Duha Svetoga, hodeæi u nadi premapreobrazbi svega stvorenog kojem je Pobjednik nad smræujedini Gospodar. Biskup je u poruci potom podsjetio na uskrsnuæe kao djeloBožjeg milosrða i na praštanje kao svojevrsni prijelaz izsmrti u život. Istaknuo je da su vjernici Požeške biskupije ukorizmi u svim župama nastojali kroz kateheze o milosrðupo uèenju sv. Ivana Pavla II., utemeljitelja Biskupije, dubljerazumjeti i živjeti milosrðe, "koje napose susreæemo usakramentu pomirenja". Spomenuo je da su hodoèašæa upožešku katedralu tijekom korizme, hodoèašæe u Svetuzemlju, te vršenje djela milosrða pomogli da vjernici štopunije budu dionici dinamizma milosrða i iskuse prijelaz izsmrti u život te se tako uzdignu na uskrsnu razinu. Dodao jeda im je u tom pomogla i korizmena poslanica slavonskihbiskupa pod naslovom "Siromaštvo i demografsko stanje uSlavoniji, Baranji i Srijemu" koja je željela potaknuti nadjelovanje u duhu crkvenoga socijalnog nauka, a sveinicijative trebale su poslužiti tome "da nas još snažnijepokrenu kako bismo u svom životu bili 'Milosrdni kaoOtac'". Biskup je u poruci potaknuo: "U skladu sGospodinovim rijeèima da nije došao suditi svijet nego da seon spasi po njemu (usp. Iv 3,17), budimo u svijetu,suosjeæajmo s èovjekom u njegovim mukama i tjeskobama,

u siromaštvu i bolesti, promašajima i grijesima - na Isusovnaèin. Neka uskrsli Krist osnaži sve one koji su u braku, sveèlanove naših obitelji i javne djelatnike da praštanjem imilosrðem pristupaju stanjima prouzroèenima zlom isvaðama, podjelama i sukobima, te tako u svakodnevicibudu dionicima iskustva prijelaza iz smrti u život. U svimnevoljama života neka vam trajno bude na pameti Isusovarijeè: 'Hrabri budite – ja sam pobijedio svijet' (Iv 16,33)". U razgovoru s novinarima biskup je iznio svoje viðenje orazlièitim pitanjima te je meðu ostalim najavio otvorenjeDijecezanskog muzeja u Požegi 10. lipnja ove godine.

Uskrsna èestitka biskupa UziniæaDubrovnik, 23.3.2016. (IKA) - "'Krist je uskrsnuo! Aleluja!'- taj radosni uskrsni poklik koji odjekuje stoljeæima, šaljuæisvima radosnu kršæansku poruku o dogaðaju koji nadilaziljudsku povijest, ali u kojemu sva ljudska povijest nalazisvoje središte i svaki ljudski život smisao, osobito radosnoodjekuje u ovoj godini Izvanrednoga jubileja milosrða",istièe u uskrsnoj poruci dubrovaèki biskup Mate Uziniæ.Biskup nadalje podsjeæa da je Isus uskrsnuvši iz groba,uništio okove grijeha, smrti i ðavla i dovršio Božji planspasenja èovjeka i èovjeèanstva i nastavlja: "Uskrs jepobjeda ljubavi nad mržnjom, dobra nad zlom i nade nadoèajem! Uskrs je pobjeda milosrða nad grijehom! To jepobjeda života nad smræu, odnosno pobjeda logike evanðeljasažeta u reèenici: 'Ako pšenièno zrno pavši na zemlju neumre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod' (Iv 12,24). Ta logika evanðelja suprotstavlja se logici ovoga svijetakoja život želi saèuvati oduzimajuæi život drugima". Dubrovaèki biskup u uskrsnoj poruci spominje i teškudemografsku situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska, a "kojanije drugo doli pokazatelj kako se život gubi jer se ne želiumrijeti". Istièuæi da je Uskrs blagdan života u svimnjegovim dimenzijama, biskup poziva sve da, ako žele bitivjerodostojni svjedoci Isusova uskrsnuæa, budu "prijateljiživota, prijatelji ljudskoga života u svim njegovomdimenzijama: prijatelji roðenoga i još neroðenoga života,onoga koji se razvija i koji je zaostao u razvoju, zemaljskogai vjeènoga života!"U drugom dijelu poruke istièe kako Uskrs nije samo radosnaporuka o Isusovu uskrsnuæu nego i "radosna poruka o našojmoguænosti da suuskrsnemo zajedno s njim". Uskrsnaporuka je zato i poziv na obraæenje i promjenu života. Zakršæane ona treba postati "preobražavajuæa snaga" njihovaživota i uèiniti ih novim ljudima. "Trebamo postati novimuškarci i žene, muškarci i žene suoblièeni slici Isusa Kristauskrsloga. Tad naša vjera u uskrsnuæe Isusa Krista možepostati i poziv svima drugima, onima koji još ne vjeruju, da ioni otkriju onu ljubav kojom smo od Boga ljubljeni i pokojoj i mi postadosmo 'rod izabrani, kraljevsko sveæenstvo,sveti puk, narod steèeni da naviještate silna djela Onoga kojivas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu' (1 Pet 2, 9)",istièe u poruci. Nadahnuæe za suoblièavanje Kristuuskrslomu vjernici Dubrovaèke biskupije u jubilarnoj godiniimaju u životu i muèeništvu sv. Vlaha. "On nam svojimživotom svjedoèi da iskreno služenje i darivanje, umiranje zaBožju istinu i stvarnost, raða dobrim i blagoslovljenimrodom; rodom plemenitih djela ljubavi i milosrða premasvima koji su potrebiti blizine i milosrdnoga srca", istièebiskup. Èestitajuæi Uskrs biskup poruèuje kako navještajKristova uskrsnuæa nije govor o nekoj prividnoj stvarnosti,nego navještaj i svjedoèanstvo života "da je on živ, da idanas lomi kruh onima koji su okupljeni u njegovo ime i daga je i danas moguæe prepoznati u lomljenju kruha ibratskom životu u ljubavi".

Domovinske vijesti ika

20 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Crkva u Hrvata

Subotica: Biskupijsko hodoèašæe u katedraluMisno slavlje predvodio novi apostolski nuncij u Srbijimons. Luciano Suriani s biskupima Meðunarodne BK sv.Æirila i Metoda i sedamdesetak sveæenikaSubotica, 15.3.2016. (IKA) - Vjernici Subotièke biskupijehodoèastili su u utorak 15. ožujka u svoju katedralu-bazilikuSv. Terezije. Bilo je to jubilejsko hodoèašæe u Svetoj godinimilosrða. Više od dvije tisuæe hodoèasnika iz raznih župacijele biskupije ispunilo je prostranu katedralu. Oni koji nisumogli uæi u katedralu pratili su misu pred katedralom navideo zidu i to pod kišobranima.Prije mise okupljene vjernike pozdravili su urednici RadioMarije Srbije Istvan Palatinus i Andrija Anišiæ. Urednikmaðarske redakcije Palatinus pozvao je vjernike nasabranost i otvorenost Božjem milosrðu na misi ijubilejskom hodoèašæu te je predmolio molitvu pape Franjeza Godinu milosrða. Urednik hrvatske redakcije dr. Anišiæpozdravio je hodoèasnike i predstavio vjernicima gosta izHrvatske, o. Marka Kornelija Glogoviæa, provincijalaHrvatske pavlinske provincije. On je u prigodnoj meditacijiokupljene vjernike pozvao na najvažnije djelo milosrða kojestoji pred svim kršæanima svijeta i ljudima dobre volje a to jeborba za spas neroðenih i borba protiv pobaèaja, koji jenajveæe zlo suvremenog èovjeèanstva jer se pedeset milijunaputa èuje nijemi krik te malene naše braæe i sestara podsrcem majki u zloèinu pobaèaja. "Kad bi prestala ubojstva tenaše najmanje braæe i sestara, prestali bi i svi ratovi nasvijetu i mnoga druga zla. Molimo na tu nakanu i iskazujmomilosrðe toj našoj najmanjoj braæi i sestrama, vjerujuæiIsusovoj rijeèi da smo njemu uèinili štogod njima uèinimo.Zaštitimo neroðene svojim molitvama i konkretnimakcijama", pozvao je o. Marko okupljeno mnoštvo.Misu je predvodio novi apostolski nuncij u Srbiji mons.Luciano Suriani s biskupima Meðunarodne biskupskekonferencije sv. Æirila i Metoda i sa sedamdesetaksveæenika. Na poèetku slavlja proèitano je pismo državnogtajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina o imenovanjumons. Luciana Surianija apostolskim nuncijem u R. Srbijikoje je on potom predao novom predsjedniku Meðunarodnebiskupske konferencije mons. Ladislavu Nemetu.Zatim je nuncija i sve goste i hodoèasnike pozdravio domaæibiskup Ivan Penzeš. Svima je poželio da to slavlje budeizvorom milosrða i novo proljeæe vjere za Subotièkubiskupiju. Ujedno je obavijestio prisutne da je na zasjedanjuMBK izabrano novo vodstvo Konferencije. Za predsjednikaje izabran zrenjaninski biskup Ladislav Nemet, a zapotpredsjednika mons. Ðuro Džudžar, apostolski egzarh zagrkokatolike u Srbiji. Novi generalni tajnik Konferencije jemr. Mirko Štefkoviæ, tajnik Subotièke biskupije.Na misi su pjevali združeni katedralni zborovi "AlbeVidakoviæ" i "Sveta Terezija" te zbor "Collegium musicumcatholicum" pod ravnanjem katedralnog orguljaša MiroslavaStantiæa.U propovijedi nuncij je istaknuo: "Sretan sam veoma što samprvi put ovdje meðu vama kako bismo zajedno slavili svetumisu. Donosim vam pozdrave pape Franje i na kraju mise, unjegovo ime, udijelit æu vam njegov apostolski blagoslov".U vezi Godine milosrða naglasio je: "Ova korizma Godinemilosrða jest vrijeme milosti, jest jedinstvena i osobitaprilika za otkriti da nas Bog ljubi! Milosrdna, osobna ineizmjerna ljubav nas ljubi, zato smo pozvani ljubitibližnjega, brata koji je pored nas, istom ljubavlju kojom samBog ljubi nas. Isus od nas traži da budemo milosrdni kao što

je milosrdan Otac naš koji je na nebesima! Ovo može bitigeslo ove Svete godine: budite milosrdni! Jubilarna godinamilosrða ne bi urodila zrelim plodovima u našem duhovnomživotu ako ponovno otkrivanje Božje ljubavi prema nama nebi u nama istodobno urodila zalaganjem konkretnije ljubaviprema našim bližnjima. Nije dovoljno otkriti da Bog ljubinas, potrebno je potom otkriti druge našom braæom". Svojupropovijed nuncij je zakljuèio pozivom i poticajem:"Prošlost prepustimo Božjoj prividnosti, i našu buduænost, ipredajmo se Božjoj volji u sadašnjem trenutku. Otkrit æemoljepotu i radost što smo kršæani i, polazeæi odavde gdježivimo, zacijelo æemo dati svoj doprinos izgradnji željenecivilizacije ljubavi i ostvarenja sveopæeg bratstva, životnogstila novog neba i nove zemlje! Marija, Majka Crkve iPomoænica kršæana neka bude s nama i nek' nas zagovara"!Nuncij je nakon mise dao kratku izjavu okupljenimpredstavnicima medija i završio susret s biskupima,sveæenicima, redovnicima i redovnicama na prigodnomdomjenku.

Ugledna nagrada Sveuèilišta u Cambridgeu fr. SreækuKoralijiCambridge, 17.3.2016. (IKA) - Fr. Sreæko Koralija, OP,dobio je uglednu vicekancelarovu nagradu Sveuèilišta uCambridgeu koja se dodjeljuje najbolje rangiranimistraživaèima i studentima. Fr. Sreækovo doktorskoistraživanje usmjereno je na komparativnu analizuSeptuaginte (grèki) i Pešite (sirski) verzije cijele knjigePostanka s obzirom na njihov hebrejski predložak.Originalnost projekta sastoji se u analizi rijeèi i narativa, kaoi tekstualne transformacije pojmova unutar interkulturalnog ireligijskog konteksta nastanka pojedinog teksta.Hrvatski dominikanac prethodno je završio dvijespecijalizacije (aramejski/sirski jezik i orijentalne znanosti) uOxfordu.

Konferencija za novinare na završetku 66. redovnogzasjedanja BK BiHO tijeku zasjedanja govorili su predsjednik BK BiH kardinalPuljiæ i biskup PeriæMostar, 18.3.2016. (IKA/KTA) - Na završetku 66. redovnogzasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 18.ožujka u zgradi Biskupskog ordinarijata u Mostaru,uprilièena je konferencija za novinstvo na kojoj su o tijekuzasjedanja govorili kardinal Vinko Puljiæ, vrhbosanskinadbiskup metropolit i predsjednik BK BiH, i mons. RatkoPeriæ, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upraviteljtrebinjsko-mrkanski.Kardinal Puljiæ zahvalio je novinarima za iskazanozanimanje, potièuæi ih da uvijek nastoje korektno raditi svojposao. Ukazao je potrebu ozdravljanja javnog mnijenja iunošenja nade. Izvijestio ih je potom da se na proljetnomzasjedanju BK BiH tradicionalno razmatra o onom što jeuraðeno u protekloj godini, s osobitim naglaskom na radtijela BK BiH. Izrazio je zadovoljstvo s onim što je dosaduraðeno i s programima koji su predloženi biskupima zanaredno razdoblje.Biskup Periæ pojasnio je da proljetno zasjedanje predstavljaodreðeni "ispit savjesti", tj. ispit djelovanja u protekloj,2015. godini. Istaknuo je da su biskupi, vrednujuæidosadašnji rad Povjerenstva za katehezu, odluèili osnovati

Crkva u Hrvataika

2123. ožujka 2016. broj 12/2016

Nacionalni katehetski ured (NKU) Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine te su zahvalili dosadašnjem voditeljuPovjerenstva don Anti Pavloviæu, a za ravnatelja NKUimenovali su vlè. Tomislava Mlakiæa. Kazao je takoðer da subiskupi prihvatili prijedloge da se ove godine održe dvavelika susreta: susret svih dekana na podruèju BiH, kojihima tridesetak u sve èetiri biskupije, 28. travnja u Travniku,te Treæi susret sveæenika Bosne i Hercegovine 16. lipnja uTomislavgradu na temu božanskog milosrða.Na zamolbu da prokomentira pismo koje je uputio patrijarhuSPC Irineju u svojstvu predsjednika BK BiH, kardinal Puljiækazao je da smatra da je pismo sadržajem bilo dovoljnojasno te ga stoga nije bilo potrebno dodatno pojašnjavati.Zamoljeni da se osvrnu na stanje u BiH, kardinal Puljiæistaknuo je da je veliki problem odlazak mlade populacije, zakoju je kazao da ih hrabri da ostanu i da se ne boje žrtve.Apelirao je i na domaæe i meðunarodne strukture prisutne udržavi da se ukljuèe u nastojanja koja vode razvijanjuprivrede i tako otvore moguænost ostanka ljudi spremnihživjeti od svog rada. Biskup Periæ je, osvræuæi se na podatakprema kojem je u inozemstvo protekle godine otišlo oko 66tisuæa mladih svih etnièkih skupina, izrazio žaljenje te kazaokako to sigurno podjednako pogaða sve èelnike vjerskihzajednica u BiH. Podsjetio je da odlazak mladih znaèismanjenje prirodnog priraštaja što konaèno vodi unestajanje. Apelirao je na državne institucije da otvore radnamjesta, pojasnivši da Katolièka Crkva može podupiratidruštvo kroz karitativne i druge svoje organizacije, ali da jeza život potreban posao.Na pitanje da prokomentiraju trenutaènu situaciju u graduMostaru, kardinal Puljiæ kazao je da teret krivnje nosimeðunarodna zajednica koja je sadašnjim statutom grada naodreðen naèin Mostar "izdvojila od drugih gradova". BiskupPeriæ podsjetio je da su biskupi ranije iznosili prijedloge popitanju Mostara te izrazio žaljenje da zanimanje koje za topitanje pokazuju novinari, zasad nisu pokazali domaæi istrani politièki predstavnici.Na upit o tome, postoji li moguænost da se ulicama Mostarazajedno prošetaju èelnici mjesnih vjerskih zajednica, biskupPeriæ kazao je da su veæ dogovarani neobvezni meðusobnisusreti njega s mjesnim muftijom i vladikom, ali su moraliza sada biti odgoðeni iz objektivnih razloga.

Biskup Penzeš predvodio slavlje u subotièkoj župi sv.RokaSubotica, 19.3.2016. (IKA) - Na blagdan sv. Josipa, 19.ožujka, sveèano misno slavlje u subotièkoj župi sv. Rokapredslavio je subotièki biskup Ivan Penzeš u koncelebraciji sdomaæim župnikom mons. dr. Andrijom Anišiæem tesveæenicima Subotièke biskupije. Biskup Penzeš propovijedao je o temi "Milosrðe sv. Josipa"."Kristova zapovijed ljubavi, kao što smo nauèili navjeronauku, od nas traži ljubav prema Bogu, ljubav premasebi i ljubav prema drugom èovjeku. To je trostrukadimenzija ljubavi. Promatrajuæi ono što nam je zapisano uSvetom pismu o svetom Josipu, praveæi usporedbu sazapovijedi ljubavi, možemo govoriti o trostrukoj dimenzijiJosipove vjere koja nam postaje primjer i poticaj", rekaobiskup Penzeš. "Sveti Josip nas uèi da povjerovati Bogu neznaèi osigurati spokojan život, nego dopustiti Bogu da se ponama ispunja povijest spasenja. Josipova vjera u sebetemeljila se na njegovoj vjeri u Boga i proizlazila je iz nje.Jer kad je povjerovao Bogu, onda je povjerovao u Boga kojiod njega traži pomoæ i koji njega moli za suradnju.Povjerovao je u Boga koji je njemu vjerovao. Primjersvetoga Josipa i nas potièe da povjerujemo u sebe i da

sagledamo svoj život iz perspektive Božjega povjerenja unas. Jer Bog nas je htio. Ne samo da iz Josipove vjere uBoga proizlazi njegova vjera u sebe, nego i njegovopovjerenje, odnosno vjera u druge ljude. Prije svega vjera unjegovu zaruènicu i njeno zaèeæe po Duhu Svetome. Josipovživot i ono što mu se dogaðalo i u Nazaretu i u Betlehemu i uJeruzalemu i u Egiptu te ponovno u Nazaretu i u Jeruzalemunemoguæe je razumjeti bez njegova dubokog povjerenja udruge ljude. Ne radi se o naivnoj prepuštenosti drugima,nego o temeljnom opredjeljenju u izgradnju bratstva meðuljudima èak i onda kada ti je drugi èovjek progonitelj ili onajkoji te odbacuje", naznaèio je biskup Penzeš. Na kraju mise,biskup je mladima i djeci podijelio prigodnu slikuMilosrdnog Isusa, jer su mladi Subotièke biskupije u subotuuoèi Cvjetnice uobièavali imati bdjenje. Buduæi da je ovegodine blagdan sv. Josipa proslavljen upravo dan uoèiCvjetnice, s povjerenikom za pastoral mladih Subotièkebiskupije vlè. Draženom Duliæem, odluèeno je da mladi svojdan obilježe u zajedništvu s biskupom na misi. Pjevanje namisnom slavlju predvodio je župni zbor pod ravnanjem s.Silvane Milan i orguljskom pratnjom mr. Ervina Èelikoviæa.

Izjava voditelja HKM u Bruxellesu fra Tome AnðiæaNakon teroristièkih napada u BruxellesuBruxelles, 22.3.2016. (IKA) – U povodu teroristièkihnapada u Brusselu, za Informativnu katolièku agencijuizjavu je dao voditelj Hrvatske katolièke misije u Bruxellesui Antwerpenu fra Tomo Anðiæ, èlan Franjevaèke provincijeBosne Srebrene.Jutros nas je ponovno šokirala vijest o dvije eksplozije naZaventemu i jednoj, vrlo jakoj na metro stanici Maalbeek,nedaleko od metro stanice Schuman, gdje se nalaze mnogevažne ustanove Europske unije. Upravo sam se spremaovoziti na Zaventem zamjenika Generalnog ministra Redamanje braæe franjevaca (OFM). Sada æe ovdje ostatinekoliko dana. Scene su potresne. Pristup uzletištu uZaventem je blokiran, mobilne, telefonske linije presjeèene.Neslužbeno se govori o 13 mrtvih na uzletištu Zaventem idesetak ne metro stanici. Vjerojatno su žrtve znatno veæe.Škole su zatvorene. Mnogi trgovaèki centri su zatvoreni.Metro je zatvoren, te je uveden je èetvrti stupanj sigurnosti,izjavio je o. Anðiæ.Naglasio je kako je ovo vrijeme kada mnogi kreæu na put.Mnoge škole odlaze na izlete, pa je zgrada uzletištavjerojatno bila puna putnika.Napadi su bili gotovo u isto vrijeme, što upuæuje da su bilidobro organizirani. Vidim šok i nevjericu na licimasugraðana Belgijanaca. Zovu me i naši vjernici. Mnogi odnjih ovih dana kreæu za Uskrs prema Domovini, rekao je fraTomo Anðiæ.

Crkva u Hrvata ika

22 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Inozemne vijesti

33. plenarno zasjedanje Meðunarodne biskupskekonferencije sv. Æirila i MetodaBiskupi su za novog predsjednika izabrali mons. dr.Ladislava Nemeta, mons. dr. Ðuru Džudžara zapotpredsjednika, te vlè. Mirka Štefkoviæa za novoggeneralnog tajnikaSubotica, 16.3.2016. (IKA) - Èlanovi Meðunarodnebiskupske konferencije sv. Æirila i Metoda (MBK) –zrenjaninski biskup i predsjednik MBK Ladislav Nemet,SVD, egzarh za katolike istoènog obreda u Srbiji ipotpredsjednik MBK mons. Djura Džudžar, barskinadbiskup Zef Gashi, SDB, beogradski nadbiskup imetropolit Stanislav Hoèevar, SDB, subotièki biskup IvanPenzeš, kotorski biskup Ilija Janjiæ, srijemski biskup ÐuroGašparoviæ i skopski biskup i egzarh za katolike istoènogobreda u Makedoniji Kiro Stojanov održali su svoje 33.redovito plenarno zasjedanje od 14. do 16. ožujka uprostorijama Doma biskupije u Subotici. Na zasjedanju jesudjelovao i novi apostolski nuncij u Republici Srbijinadbiskup Luciano Suriani.Na poèetku zasjedanja biskupe je pozdravio nuncij Luciani,te im se ukratko predstavio i izvijestio o prvim službenimsusretima s državnim dužnosnicima. Biskupi su se potomosvrnuli na susret pape Franje i patrijarha RPC Kirila, te suizrazili nadu da æe ekumenski proces zbližavanja KatolièkeCrkve i pravoslavnih Crkava biti oèitiji i na tim prostorima.Kako takozvana balkanska izbjeglièka ruta vodi prekozemalja koje obuhvaæa MBK, biskupi su razmijenili iskustvas terena i upoznali se s višestrukim angažmanom crkvenihdobrotvornih ustanova, osobito Caritasa, u pružanju pomoæiizbjeglicama. Ujedno, biskupi su zahvalili svim donatorima idrugim ustanovama koje su pomogle u realizaciji te pomoæiu bilo kom obliku. Buduæi da su istekli petogodišnji mandati dosadašnjempredsjedniku i potpredsjedniku MBK biskupi su za novogpredsjednika izabrali mons. Nemeta i mons. Džudžara zapotpredsjednika, te vlè. Mirka Štefkoviæa za novogageneralnog tajnika.Drugog dana biskupi koji djeluju u Srbiji nastavili suzasjedanje te su se upoznali s višestrukim sluèajevimaprovala i razbojništava u katolièke crkve u proteklomrazdoblju, kao i u franjevaèki samostan u Baèku, kada je fraJosip Špehar zadobio teške tjelesne ozljede. Premda se radi ovrlo nemilim dogaðajima, biskupi su zahvalili nadležnimdržavnim tijelima na brzoj i uèinkovitoj reakciji, te izrazilinadu da æe se raditi i na prevenciji i sprjeèavanju takvihdjela. Potom su se biskupi osvrnuli na proces restitucijeoduzete crkvene imovine, gdje se u posljednje vrijemeuoèava dobar napredak i ubrzavanje procesa, na èemu suzahvalili Agenciji za restituciju. S druge strane biskupi su sžaljenjem konstatirali da, premda su ispunjeni traženi uvjetiza èuvanje Matiènih knjiga kako bi one bile vraæene, to sejoš uvijek nije dogodilo.U sklopu održavanja plenarnog zasjedanja novi apostolskinuncij u zajedništvu s osmoricom biskupa i sedamdesetaksveæenika, te mnoštvom vjernika iz cijele biskupijepredslavio je misu u subotièkoj katedrali, koja je ujedno bilavrhunac biskupijskog hodoèašæa u Godini milosrða,izvijestilo je tajništvo MBK.

.

Gotovo 3 milijuna hodoèasnika u Rimu od poèetka SvetegodineVatikan, 16.3.2016. (IKA) - Gotovo 3 milijuna hodoèasnikau Rimu od poèetka Svete godine. To je statistika prvih 100dana Jubileja milosrða, koju je 14. ožujka objavio mons.Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeæa za promicanjenove evangelizacije. U zonu Svetoga Petra je od poèetkaJubileja došlo 2.802.000 ljudi, a milijun i pol ih jesudjelovalo na velikim jubilejskim dogaðajima. Za Velikitjedan se oèekuje oko 150 tisuæa hodoèasnika i stogaorganizacijsko osoblje preporuèuje velikim skupinama da seregistriraju prije dolaska u Rim. Doista je dirljivo vidjetikoliko se osoba kretalo u molitvi uz Via della Conciliaziones jubilejskim križem, imajuæi strpljenja s kontrolama. Temamilosrða, koju je papa Franjo želio, doista se poklapa spotrebom Božjega naroda, rekao je mons. Fisichella.Rimski prefekt Franco Gabrielli napomenuo je da je završenprvi dio puta, ali da je još ostalo 250 dana Svete godine,istièuæi kako treba nastaviti biti pozoran na organizacijskeaspekte. S obzirom na opasnost od teroristièkog napada,kazao je da nedavne operacije karabinjera i policije pokazujuda sigurnosne snage vrlo predano izvršavaju svoje obveze,ostvarujuæi znaèajne rezultate. Prijetnja postoji ali postoje isigurnosne snage koje èine svoj posao, rekao je.U zoni bazilike Svetoga Petra aktivno je 3579 jedinicajavnoga reda, kao i oko 800 dobrovoljaca svih dobi, koji suna raspolaganju za pomoæ hodoèasnicima, dodao je prefekt.Mons. Fisichella rekao je da je u prvim danima prijetnjaterorizma više utjecala na broj hodoèasnika, ali da se brojljudi koji dolaze stalno poveæava.Dodao je kako je u 2089 biskupija diljem svijeta otvorenooko 10 tisuæa svetih vrata. U ovom "raspršenom Jubileju",kazao je nadbiskup a prenosi Radio Vatikan, potvrðuje sesrce kršæanstva. "Ovdje je grob sv. Petra gdje se dolaziispovjediti vjeru kako bi ju se moglo snažnije živjeti kad sevrati u vlastite zajednice, u vlastitoj zemlji".

Papa emeritus Benedikt o dvostrukoj krizi u CrkviVatikan, 16.3.2016. (IKA) - Papa emeritus Benedikt XVI.dao je intervjuu za talijanski katolièki dnevnik Avvenire.Razgovor je ostvaren u suradnji s belgijskim isusovcemJacquesom Servaisom te je predstavljen na skupu "Po vjeri.Doktrina o opravdanju i iskustvo Boga u propovijedanjuDuhovnih vježbi", koji je održan u Rimu od 8. do 10.listopada prošle godine. Avvenire je 16. ožujka objaviotalijanski prijevod njemaèkog izvornika, izvijestio je RadioVatikan. Papa u miru rekao je kako je Crkvu nakon Drugogavatikanskog sabora zahvatila "dvostruka duboka kriza" vjere.Uvjerenje velikih misionara XVI. stoljeæa bilo je da su svinekršteni zauvijek izgubljeni, to jest da ne mogu biti spašeni.To ih je potaknulo na golemi misijski napor. Meðutim, touvjerenje je "u Katolièkoj Crkvi nakon II. vatikanskogsabora definitivno napušteno". Ali to napuštanje oduzimasvaku motivaciju za misijska nastojanja – primijetio je Papau miru. "Zašto bi se trebalo pokušati uvjeriti osobe daprihvate kršæansku vjeru kad se mogu spasiti bez nje?" –goruæe je pitanje koje slijedi iz "duboke evolucije dogme" onužnosti vjere za spasenje.S druge strane, i za vjernike se postavlja pitanje: Ako semože spasiti i na druge naèine, bez Krista i Crkve, zašto bisam kršæanin bio vezan zahtjevima kršæanske vjere i morala?Obveznost vjere i njezine životne forme postaje "nesigurna i

Inozemne vijestiika

2323. ožujka 2016. broj 12/2016

problematièna". Ako vjera i spasenje više nisu meðusobnoovisni, onda se gubi motivacija za vjeru, rekao je. Odbacio jedva nedavna i raširena pokušaja da se pomire "univerzalnanužnost kršæanske vjere s moguænošæu da se bez nje budespašen": ideju "anonimnih kršæana" koju je zagovarao KarlRahner te religijski pluralizam. Teorija njemaèkog isusovcaRahnera reducira kršæanstvo na èistu svijest o onome štoèovjek po sebi veæ jest i stoga "zanemaruje dramatiènupromjenu i obnovu koja je središnja za kršæanstvo", rekao jePapa u miru. "A još je manje prihvatljiv" prijedlog premakojem sve religije, svaka na svoj naèin, predstavljaju putprema spasenju i stoga su zapravo "ekvivalentne". Ideju daje svaka religija samo jedan od mnogih putova premaspasenju nazvao je "simplicistièkom" i nedoraslom velièinipitanja. "Kritika religija u Starom zavjetu, Novom zavjetu iranoj Crkvi je u bitnome realistiènija, konkretnija i istinitija"od pluralistièkoga rješenja.Govoreæi o problemu opravdanja, primijetio je da su zadanašnjeg èovjeka "stvari u odreðenom smislu naopake" uusporedbi s vremenom Martina Luthera i s "klasiènomperspektivnom kršæanske vjere". Èovjek više ne vjeruje damu je potrebno opravdanje pred Bogom, veæ misli da se Bogsam treba opravdati za sve užase u svijetu i pred bijedomljudskih biæa, za stvari koje se u konaènici pripisuju njemu.Papa Benedikt izrazio je èuðenje što katolièki teoloziprihvaæaju na izravan i formalan naèin taj preokret, premakojem "Krist ne bi patio za èovjekove grijehe, nego da,takoreæi, poništi Božje krivice." Premda veæina kršæana neprihvaæa takav "drastièan obrat naše vjere", primijetio je, onipak otkriva trend našega vremena.Podsjetio je da je vjera "maksimalno osobna" stvar, ali i daje nerazdvojiva od zajednice. Vjera dolazi po slušanju (fidesex auditu), a to uvijek podrazumijeva partnera. Ona nijerezultat refleksije ili pokušaja prodiranja u vlastito biæe.Naglasio je da Crkva nije nastala sama od sebe, nego da ju jestvorio Bog i da ju on stalno oblikuje. "To nalazi svoj izrièaju sakramentima, iznad svega u krštenju". U Crkvu se neulazi birokratskim èinom, nego po sakramentu, istaknuo je.Pastoral treba polaziti od tih temeljnih èinjenica. Takoðer jerekao da i dalje postoji osjeæaj kako nam je potrebna milost ioprost. Za Papu u miru "znak je vremena" sve veæacentralnost i dominantnost ideje Božjega milosrða. Nijesluèajno što je posljednja knjiga Ivana Pavla II. prije njegovesmrti bila o Božjem milosrðu, a papa Franjo je u potpunostina toj liniji. "Poèevši od Božjeg milosrða, koje svi tražimo,moguæe je i danas iznova protumaèiti temeljnu jezgrudoktrine o opravdanju i uèiniti da zablista u svoj svojojrelevantnosti", rekao je papa emeritus Benedikt XVI.

Papa primio portugalskog predsjednikaVatikan, 17.3.2016. (IKA) - Papa Franjo primio je 17.ožujka u Apostolskoj palaèi u Vatikanu Marcela Rebela deSousu, predsjednika Republike Portugala, koji se potomsastao s kardinalom državnim tajnikom Pietrom Parolinom,u èijoj je pratnji bio nadbiskup Paul Richard Gallagher,tajnik za odnose s državama, priopæio je Tiskovni ured SveteStolice. Tijekom posjeta, prvog predsjednikova inozemstvunakon inauguracije, izraženo je zadovoljstvo zbog dobrihodnosa izmeðu Svete Stolice i Portugala, kao i doprinosaCrkve životu zemlje, s posebnim osvrtom na raspravu udruštvu o dostojanstvu ljudskoga života i obitelji. Unastavku srdaènih razgovora razmijenjena su mišljenja osituaciji u Europi i Sredozemlju, osobito o pitanju migracija idrugim pitanjima od meðunarodnog znaèaja.

Papa primio sudionike "2016 Harvard World ModelUnited Nations"Vatikan, 17.3.2016. (IKA) - Snaga neke zajednice vidi se unjezinoj samilosti prema najslabijima, rekao je papa Franjopred oko 3000 sudionika susreta održanoga u Rimu napoticaj Harvard World Model United Nations, koje je 17.ožujka primio u Vatikanu. Rijeè je o inicijativi koja okupljasveuèilišne studente iz 115 zemalja u svrhu tumaèenjaaktivnosti Organizacije ujedinjenih naroda i meðunarodnihustanova, te kako bi se formirali buduæi svjetski voðe.Neka Ujedinjeni narodi i svaka država èlanica budu uvijekspremni služiti u svijetu svima koji su ranjivi imarginalizirani, tim se rijeèima Sveti Otac obratio mladima,istièuæi potrebu i važnost struktura suradnje i solidarnosti,koje je meðunarodna zajednica ustanovila tijekom mnogogodina. Neka u središtu pozornosti uvijek bude èovjek,potaknuo je Papa te objasnio: "Jer problemi uvijek imajuneko lice, i iza svake teškoæe s kojom se svijet suoèava,nalaze se muškarci i žene, mladi i starije osobe, ljudi poputnas".Ima obitelji i pojedinaca koji svaki dan žive boreæi se, koji setrude brinuti se o djeci i pobrinuti se ne samo za njihovubuduænost, nego i za najosnovnije današnje potrebe. Tako sumnogi, koji su pogoðeni najtežim problemima današnjegasvijeta, od nasilja do nesnošljivosti, postali izbjeglice,primorani napustiti svoje domove, i lišeni svoje zemlje islobode, napomenuo je papa Franjo te dodao da je timljudima potrebna pomoæ; oni glasno traže da ih se posluša, iviše su nego ikada dostojni svakog našeg napora u svrhupravednosti, mira i solidarnosti.Naša snaga kao snaga zajednice, na svakoj razini života idruštvene organizacije, ne oslanja se toliko na naše spoznajei osobne sposobnosti, koliko na suosjeæanje koje iskazujemojedni drugima, na skrb koju posveæujemo posebice onimakoji se ne mogu sami brinuti o sebi, istaknuo je Papa.Spomenuvši na kraju zauzimanje Katolièke Crkve u služenjusiromašnima, izbjeglicama, obiteljima, te u zaštitineotuðivoga dostojanstva i prava svakoga ljudskog biæa,Sveti Otac kazao je da mi, kršæani, vjerujemo da nas Isuspoziva da služimo svojoj braæi i sestrama, da se brinemo odrugima, bez obzira na njihovo podrijetlo i okolnosti. Ipak,to nije samo jedno obilježje kršæana, nego je to opæi poziv,ukorijenjen u naše zajednièko èovještvo; to je nešto što, kaoljudi, imamo u sebi, istaknuo je papa Franjo.

Neokatekumenski put je Božji darPapa primio 10 tisuæa èlanova Neokatekumenskoga puta uprigodi slanja u misije 56 misionarskih zajednicaVatikan, 18.3.2016. (IKA) - Papa Franjo primio je 18.ožujka u dvorani Pavao VI. u Vatikanu oko 10 tisuæaèlanova Neokatekumenskoga puta, u prigodi slanja u misije56 misionarskih zajednica (missio ad gentes), oko 270obitelji s više od 1500 djece: 14 ih odlazi u Aziju, 30 uEuropu, 4 u Oceaniju i dvije u Ameriku. Nakon pozdravaKika Arguella, suutemeljitelja Neokatekumenskoga puta,Papa je pozdravio nazoène te posebice one koji uskoroodlaze u misije. Istaknuo im je tri rijeèi koje im je Evanðeljenamijenilo kao mandat za misije: jedinstvo, slava i svijet. Potom se pojedinaèno osvrnuo na svaku rijeè. Istaknuo jekako Isus moli svoga Oca da njegovi budu savršeni ujedinstvu (Iv 17,23): želi da budu jedno (r. 22) kao što je Oni Otac. To je njegova posljednja molitva prije Muke, vrlobrižljiva: da u Crkvi bude zajedništvo. Zajedništvo je bitno.Neprijatelj Boga i èovjeka, ðavao, ne može ništa protivEvanðelja, protiv ponizne snage molitve i sakramenta, alikušajuæi našu ljudskost može Crkvi nanijeti veliko zlo.

Inozemne vijesti ika

24 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Izaziva umišljenost, osuðivanje drugih, zatvaranja, podjele.On sam je "djelitelj" i èesto zapoèinje uvjeravanjem da smodobri, možda bolji od drugih: tako ima spremno tlo za sijanjekukolja. To je napast svih zajednica i može se uvuæi unajljepše crkvene karizme, upozorio je Papa, prenosi RadioVatikan. Pozvao je okupljene da èuvaju svoju karizmuslijedeæi glavni put: ponizno i pokorno jedinstvo. "Tako se uCrkvi i s Crkvom diše; tako se ustraje u poslušnosti 'svetojMajci Crkvi hijerarhijskoj', s duhom pripravnim i spremnimza misije", kazao je Papa. Istaknuo je da Crkva nije nekaorganizacija koja okuplja pristaše, ili skupina koja idenaprijed slijedeæi logiku svojih ideja, ona je majka kojaprenosi život primljen od Isusa. Plodnost se izražava putemslužbe i vodstva pastira. I ustanova je karizma, jer jeukorijenjena u istom izvoru, u Duhu Svetom. On je živavoda, ali voda može davati život samo ako je biljkanjegovana i obrezana. Napajajte se na izvoru ljubavi, naDuhu, i brinite se, nježno i s poštovanjem za cijeli crkveniorganizam, poglavito za najlomljivije dijelove, da sve skupaskladno i plodno raste, potaknuo je Papa.Prije muke Isus nagoviješta da æe biti "proslavljen" na križu:gdje æe zasjati njegova slava. To je nova slava: svjetovna seslava oèituje kad smo važni, kad nam se dive, kad smobogati i uspješni. Božja se slava, naprotiv, objavljuje nakrižu: ona je ljubav, na križu sja i širi se. Paradoksalna je taslava: bez buke, bez zarade i bez pljeska. Ali samo takvaslava evanðelje èini plodnim. I majka Crkva je plodna akooponaša milosrdnu ljubav Božju, koja se predlaže ali senikad ne nameæe. Ta je ljubav ponizna, djeluje poput kiše uzemlji, kao zrak koji dišemo, kao malo sjeme koje u tišinidonosi plod. Ljubav se jedino s ljubavlju može naviještati,ustvrdio je papa Franjo, a potom se osvrnuo na poslanje usvijetu. Bog je toliko ljubio svijet da je poslao Isusa. Tkoljubi nije daleko veæ ide u susret. Vi æete iæi u susret mnogimgradovima i mnogim državama. Bog mrzi svjetovnost, onaga ne privlaèi, ali voli svijet koji je stvorio, u svijetu volisvoju djecu takvu kakva jesu, tamo gdje žive, takoðer i kadsu "udaljena". U dalekim zemljama, u drugim kulturama,neæete imati lak život, ali to je vaše poslanje. To èinite izljubavi prema majci Crkvi, iz ljubavi prema jedinstvu oveplodne Majke, to èinite da Crkva bude majka i plodna,istaknuo je Papa. "Oèitujte djeci nježni pogled Oca, astvarnosti koje æete sresti smatrajte darom; prijateljujte skulturama, govorima i mjesnim obièajima, poštujte ih ipriznajte sjemenom milosti koje je Duh veæ razasuo. Bezpopuštanja napasti da presaðujete usvojene modele, sijte prvinavještaj: 'to što je najljepše, najveæe, najprivlaènije i ujednonajpotrebnije'. A radosna vijest uvijek treba biti radosna,inaèe vjera može postati hladan i beživotan nauk", ustvrdioje Sveti Otac. Zahvalio im je u svoje i uime Crkve na gestiodlaska u nepoznato i prema trpljenju, "jer æe biti trpljenja,ali æe biti i radosti slave Božje, slave koja je na križu".Pratim vas i hrabrim, a molim vas da ne zaboravite moliti zamene. Ostajem ovdje, ali srce je moje s vama, zakljuèio jePapa.

Papa o ljubavi Crkve prema grešnicimaVatikan, 18.3.2016. (IKA) – U poruci koju je papa Franjouputio u petak 18. ožujka putem Twittera istièe važnostljubavi Crkve prema grešnicima. Što je veæi grijeh, još veæatreba biti ljubav koju Crkva iskazuje onima koji se kaju,istièe Papa.

.

Kardinal Parolin u MakedonijiSkopje, 19.3.2016. (IKA/KTA) - Papin državni tajnikkardinal Pietro Parolin od 17. do 19. ožujka pohodio jeMakedoniju. U kasnim veèernjim satima 17. ožujka stigao jeu zraènu luku "Aleksandar Makedonski" u Skopju. Doèekalisu ga skopski biskup i apostolski egzarh mons. KiroStojanov, apostolski nuncij mons. Anselmo Guido Pecorari,skopski župnik i dekan don Davor Topiæ te veleposlanikRepublike Makedonije pri Svetoj Stolici ZvonimirJankulovski, uz predstavnike civilnih vlasti. U petak 18.ožujka u prijepodnevnim satima kardinal Parolin susreo se spredsjednikom vlade Republike Makedonije EmilomDimitrievim i predsjednikom države Ðorðom Ivanovim.Zatim je sveèano blagoslovio prostorije nove biskupskerezidencije, uz nazoènost vjerskih poglavara, civilnih vlasti iDiplomatskog zbora, prenosi. U popodnevnim satimakardinal Parolin susreo se u skopskoj katedrali PresvetogSrca Isusova sa sveæenicima, redovnicama i bogoslovima,predvodivši Službu rijeèi, a zatim i sveèano euharistijskoslavlje, uoèi svetkovine sv. Josipa, u zajedništvu s biskupomStojanovim i nuncijem Pecorarijem. Nakon misnog slavljauprilièena je i promocija knjige pape Franje "Božje je imemilosrðe", koja je prevedena i na makedonski jezik.U subotu 19. ožujka kardinal Parolin, uz biskupa Stojanova inuncija Pecorarija posjetio je spomen-kuæu Majke Terezije uSkopju. Doèekala ih je ravnateljica kuæe RenataZdravkovska. U muzejskom dijelu spomen kuæepredstavljena mu je povijest i život bl. Majke Terezije. Ukapeli u sklopu kuæe doèekale su ga sestre misionarkeljubavi koje veæ tri desetljeæa djeluju u Skopju te su predrelikvijama bl. Majke Terezije molili za Crkvu uMakedoniji. Kardinal je zatim posjetio migrantski centar"Vinojug" u Gevgeliji gdje su ga doèekali zamjenik ministraza unutarnje poslove Mitko Èavkov i rukovoditelj centra zaupravljanje kriznom situacijom Zoran Lazarovski, koji sumu prikazali cjelokupnu situaciju glede migrantske krize skojom se susreæe Makedonija. Kardinal Parolin je uz njihovupratnju obišao centar, susreo se s izbjeglicama kojihtrenutaèno ima tridesetak, te ih saslušao i iskazao blizinupape Franje, dajuæi rijeè ohrabrenja. Razgovarao je i svolonterima koji su èlanovi razlièitih humanitarnih udruga iorganizacija, dajuæi im rijeè podrške i ohrabrenja u služenjupotrebnima. U kratkoj izjavi za novinare istaknuo je da SvetiOtac ne zaboravlja na tu dramatiènu situaciju. Na kraju jeizrazio uvjerenje da Europa može zajedno naæi rješenjemigrantske krize i ukazao na potrebu dijaloga meðuzemljama koji se s njom suoèavaju.Posljednja toèka kardinalova boravka u Makedoniji bila jemolitva s vjernicima apostolskoga egzarhata u katedraliUznesenja Blažene Djevice Marije u Strumici. Izmeðuostaloga rekao im je: "Ova zemlja, mjesto susreta meðurazlièitim kulturama, narodima i religijama, raskršæe izmeðuIstoka i Zapada, ima kršæansku tradiciju koja potièe još odapostolskih vremena. U toku milenijske povijesti ispunjenevjerom, vaša vrijedna katolièka zajednica znala je razvijati isaèuvati etiku mirnog suživota vrijednu pohvale, dijalog isolidarnosti meðu kulturama." Govoreæi o IstoènimCrkvama, kardinal Parolin istaknuo je kako su one oduvijekkarakterizirane kao nosioci velikih duhovnih bogatstava.Dovoljno je pomisliti o predivnom nasljeðu liturgijskihobreda vaše Katolièke Crkve bizantskog obreda, na kojeuniverzalna Crkva gleda sa zahvalnošæu.Biskup Stojanov uputio je preko državnog tajnika SveteStolice pismo papi Franji u kojemu ga u svoje i uime Crkveu Makedoniji poziva da ih pohodi, izražavajuæi izmeðuostaloga radost zbog Papine odluke za proglašenje svetombl. Majke Terezije.

Inozemne vijestiika

2523. ožujka 2016. broj 12/2016

Papa: Biskupstvo je služenje a ne èastVatikan, 19.3.2016. (IKA) - Na blagdan svetoga Josipa, 19.ožujka, papa Franjo predvodio je u bazilici Sv. Petra misnoslavlje pod kojim je za biskupe zaredio mons. Petera BrianaWellsa, apostolskog nuncija u Južnoj Africi, Botsvani,Lesotu i Namibiji, te mons. Miguela Angela Ayusa Guixota,tajnika Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog.Biskupstvo je ime jedne službe, a ne èasti. Jer je dužnostbiskupa, prema Uèiteljevoj zapovijedi, služiti više negovladati: "Tko je najveæi meðu vama, neka postane kaonajmanji; a tko upravlja, kao onaj koji služi". Buditeslužitelji svima: najveæima i najmanjima. Svima, uvijekslužitelji, u službi, potaknuo je Papa, prenosi Radio Vatikan.Krist po sakramentima vjere u biskupovoj službi nastavljapropovijedati evanðelje spasenja i posveæivati vjernike. Kristu biskupovu oèinstvu podiže nove udove tijela, koje jeCrkva. Krist u biskupovoj mudrosti i razboritosti vodi Božjipuk na zemaljskom hodoèašæu sve do vjeène sreæe. Kristkoji propovijeda, Krist koji stvara i oploðuje Crkvu, Kristkoji vodi, to je biskup, istaknuo je Papa. Naviještajte Rijeè usvakoj okolnosti: povoljnoj i nepovoljnoj. Opominjite,korite, potièite svekolikom velikodušnošæu i naukom. Nezaboravite da je molitva prva biskupova zadaæa: Petar je torekao na dan izbora sedmorice ðakona. Druga je naviještanjeRijeèi, potom slijede ostale. Ali prva je molitva. Ako nekibiskup ne moli, ništa neæe moæi uèiniti, upozorio je SvetiOtac.Uvijek slijedite primjer Dobroga Pastira, koji poznaje svojeovce: iza svakog dokumenta ima jedna osoba, iza svakogpisma koje æete primiti stoji osoba. Bratskom i oèinskomljubavlju ljubite sve koje vam Bog povjerava, u prvom redusveæenike i ðakone. Žalosno je slušati nekoga sveæenikakako govori da je želio razgovarati s biskupom te da mu je iztajništva odgovoreno: "Prezaposlen je, neæe te moæi primitiprije tri mjeseca". Biskupu je najbliži njegov sveæenik,opomenuo je Papa. Takoðer je upozorio da "ako ne ljubišsvoga bližnjega, neæeš moæi voljeti ostale". Budite blizusveæenicima, ðakonima, svojim suradnicima u službi;siromašnima, slabima i svima koji su potrebni prihvata ipomoæi. U oèi gledajte vjernike. Ne poprijeko, nego pravo uoèi, kako bi ste gledali srce, te da vjernik, bio on sveæenik,ðakon ili laik može gledati vaše srce. U oèi treba uvijekgledati, ponovio je papa Franjo.Budite naroèito pozorni prema onima koji ne pripadajuKristovu ovèinjaku, jer i njih vam je Gospodin povjerio.Sjeæajte se da ste u Katolièkoj Crkvi, ujedinjenoj vezomljubavi, pridruženi Biskupskom zboru i da se imate skrbiti zacijelu Crkvu, velikodušno podupiruæi one kojima jepotrebnija potpora. Neka vas Gospodin prati, bude vamblizak na putu koji danas zapoèinjete, zakljuèio je Sveti Otac.

Papa Franjo poslao poruke suæuti Turskoj i RusijiVatikan, 20.3.2016. (IKA) - Papa Franjo poslao je porukesuæuti vlastima u Turskoj nakon bombaškoga teroristièkognapada u Istanbulu, u kojem je ubijeno 5 osoba i ozlijeðenoih je najmanje 39, te Rusiji nakon tragiène zrakoplovnenesreæe u Rostovu na Donu u kojoj je poginulo 55 putnika.U brzojavu turskome predsjedniku Recepu TayyipuErdoganu, Papa je izrazio molitvenu solidarnost i blizinusvima koje je bombaški napad pogodio, kao i osoblju kojepomaže ranjenima. Na èitavu zemlju je zazvao blagoslov, aduše preminulih predao Božjem milosrðu. U poruci ruskimvlastima Sveti Otac izrazio je suæut rodbini i prijateljimažrtava zrakoplovne nesreæe, poginule je povjerioGospodnjem milosrðu, a na one koji tuguju zazvao Božjedarove utjehe, snage i nade, prenosi Radio Vatikan.

Belgijski biskupi izrazili "zaprepaštenost" zbog nizateroristièkih napada u BruxellesuBruxelles, 22.3.2016. (IKA) – Belgijski su biskupi izrazili"zaprepaštenost" zbog niza teroristièkih napada 22. ožujka uzraènoj luci Zavenetem u Bruxellesu u kojem je više osobaizgubilo život a više desetaka ih je ozlijeðeno, javljatalijanska katolièka novinska agencija SIR. Biskupi, priopæioje ravnatelj Tiskovnog ureda Belgijske biskupskekonferencije o. Tommy Scholtes, dijele tjeskobu tisuæaputnika i njihovih obitelji, zaposlenika u zrakoplovstvu ispasilaèkih timova koji se ponovno nalaze na prvoj crti.Povjeravamo molitvi cijelu tu dramatiènu situaciju, a naposeban naèin žrtve. Iz biskupske konferencije takoðer je priopæeno da su svikapelani u zraènoj luci na svojoj službi.

Molitve za žrtve napada i za sve koji su ukljuèeni uslužbe spašavanjaBruxelles, 22.3.2016. (IKA) – U povodu najnovijihteroristièkih napada u Bruxellesu oglasila se i ekumenskaKonferencija europskih Crkava èije je sjedište u tomebelgijskome gradu. "Naše su molitve usmjerene premažrtvama tih napada, njihovim obiteljima i prijateljima.Molimo i za sve djelatnike službi spašavanja koji riskirajusvoje živote u služenju drugima", istièe se u kratkoj izjavi.

Predsjednik COMECE-a o napadima u BruxellesuBruxelles, 22.3.2016. (IKA) – Predsjednik Komisijebiskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE)kardinal Reinhard Marx osvrnuo se na teroristièke napade uBruxellesu. Kardinal je istaknuo da ga ti napadi èine tužnimi uznemirenim. "Moje su misli i osjeæaji uz ubijene,ozlijeðene i njihove bližnje. U ovome Velikom tjednu molitæemo posebno za žrtve nasilja i njihove obitelji", istaknuo jepredsjednik COMECE-a a prenosi službena stranicaKomisije. Ovi napadi me i osobno pogaðaju jer sam zbogsvojih europskih obveza èesto u Bruxellesu, rekao jekardinal te je izrazio posebnu povezanost s osobljem isuradnicima Tajništva COMECE-a u tome gradu.

Papin brzojav suæuti povodom teroristièkih napada uBruxellesuVatikan, 22.3.2016. (IKA) – Papa Franjo uputio je brzojavsuæuti povodom više teroristièkih napada koji su se 22.ožujka dogodili u zraènoj luci Zavenetem i metrou uBruxellesu u kojem su najmanje 34 osobe izgubilo život astotinjak ih je ranjeno. U brzojavu suæuti, koji je u Papinoime mons. Jozefu De Keselu, nadbiskupu Malines-Bruxellesa, uputio kardinal državni tajnik Pietro Parolin,Sveti Otac osuðuje "slijepo nasilje" i moli od "Boga darmira". Papa poginule povjerava Božjem milosrðu ipridružuje se njihovim najbližima u molitvama za stradale.Ujedno izražava svoju blizinu ranjenima i njihovimobiteljima i svima onima koji sudjeluju u pomaganjustradalima.

Inozemne vijesti ika

26 23. ožujka 2016. broj 12/2016

Prilog dokumenti

Milosrðe i utjehaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 16. ožujka2016.Draga braæo i sestre, dobar dan!U knjizi proroka Jeremije, poglavlja 30 i 31 nazivaju se"knjigom utjehe" jer se u njima Božje milosrðe predstavljasa svom svojom sposobnošæu tješenja i otvaranja srcaožalošæenih nadi. Danas želimo i mi poslušati tu porukuutjehe.Jeremija se obraæa Izraelcima koji su deportirani u stranuzemlju i nagoviješta njihov povratak u domovinu. Tajpovratak je znak beskrajne ljubavi Boga Oca koji ne napuštasvoju djecu, veæ se za njih brine i spašava ih. Izgnanstvo jebilo razorno iskustvo za Izraela. Vjera se pokolebala jer je utuðini, bez hrama, bez obreda, nakon što su vidjeli uništenuzemlju, bilo teško nastaviti vjerovati u Gospodinovudobrotu. Sjetim se susjedne Albanije i kako se nakon tolikogprogona i razaranja uspjela podiæi u dostojanstvu i vjeri.Tako su patili Izraelci u progonstvu.I mi možemo doživjeti katkad neku vrstu progonstva, kadnas samoæa, patnja, smrt nagnaju da pomislimo nas je Bognapustio. Koliko smo puta èuli ove rijeèi: "Bog mezaboravio": to su ljudi koji pate i koji se osjeæajunapuštenima. Kolika samo naša braæa žive u ovom vremenustvarnu i dramatiènu situaciju progonstva, daleko od svojedomovine, u oèima im još uvijek ruševine njihovih kuæa, usrcu strah i èesto, nažalost, bol zbog gubitka dragih osoba! Utim se sluèajevima netko može zapitati: gdje je Bog? Kako jemoguæe da tolika patnja može zadesiti nevine muškarce,žene i djecu? A kada pokušaju uæi negdje drugdje zatvarajuim vrata. I stoje ondje, na granici jer su mnoga vrata i mnogasrca zatvorena. Današnji migranti trpe hladnoæu, glad i nemogu uæi, ne osjeæaju da su dobrodošli. Sviða mi se èuti zanarode, vladare koji otvaraju srce i otvaraju vrata!

Prorok Jeremija nam daje prvi odgovor. Prognani narod æese moæi vratiti da vidi svoju zemlju i iskusi Gospodinovomilosrðe. To je veliki navještaj utjehe: Bog nije odsutan nidanas u ovim dramatiènim situacijama, Bog je blizu, i èinidjela spasenja za one koji se u Nj uzdaju. Ne smije sepodleæi oèaju, veæ moramo i dalje biti sigurni da æe dobropobijediti zlo i da æe Gospodin otrti svaku suzu i osloboditinas od svakoga straha. Stoga Jeremija posuðuje svoj glasBožjim rijeèima ljubavi prema njegovu narodu:

"Ljubavlju vjeènom ljubim te,zato ti saèuvah milost.Opet æu te sazdati, i bit æeš sazdana,djevice Izraelova.Opet æeš se resit' bubnjiæima,u veselo kolo hvatati" (31, 3-4).Gospodin je vjeran, ne prepušta oèaju. Bog ljubi beskrajnomljubavlju, kojoj ni grijeh ne može stati na put, i zahvaljujuæinjemu èovjekovo se srce ispunja radošæu i utjehom.Utješni san o povratku u domovinu nastavlja se uprorokovim rijeèima, koji, obraæajuæi se onima koji æe sevratiti u Jeruzalem, kaže:

"I oni æe, radosno klièuæi, na vis sionskida se naužiju dobara Jahvinih:žita, ulja, mladog vina,jagnjadi i teladi,duša æe im biti kao vrt navodnjen,

nikad više neæe ginuti" (31, 12).U radosti i zahvaljivanju, izgnanici æe se vratiti na Sion,uzlazeæi na svetu goru prema domu Božjem, i tako æe moæiponovno uzdizati himne i molitve Gospodinu koji ih jeoslobodio. Taj povratak u Jeruzalem i njegovim dobrima jeopisan glagolom koji doslovno znaèi "navirati, teæi". Narodse promatra, u paradoksalnoj kretnji, kao rijeka koja,prelijevajuæi se iz svoga korita, hrli prema visu Sionskom,uzlazeæi prema vrhu gore. Smiona je to slika koja opisujekako je veliko Gospodinovo milosrðe!Zemlja, koju je narod morao napustiti, postala je plijenomneprijatelja i opustošena. Sada, pak, ponovno oživljava icvate. A prognani æe biti poput navodnjenog vrta, poputplodnog tla. Izrael, kojeg je Gospodin vratio u domovinu,svjedoèi pobjedi života nad smræu i blagoslova nadprokletstvom. I tako narod biva ojaèan i utješen od Boga. Ta je rijeè važna:utješen! Povratnici u domovinu primaju život s izvora koji ihbesplatno navodnjava.U tome trenutku prorok naviješta puninu radosti te, i nadaljeu Božje ime, sveèano proglašava:

"tugu [æu im] u radost pretvoriti,utješit æu ihi razveselit' nakon žalosti" (31, 13).Taj nam psalam govori da, kad se budu vratili u domovinu,usta æe im se ispuniti smijehom; to je jako velika radost! Toje dar koji Gospodin želi dati takoðer svakom od nas, svojimoproštenjem koje obraæa i pomiruje.Prorok Jeremija nam je dao navještaj, predstavljajuæipovratak prognanih kao veliki simbol utjehe dane srcu kojese obraæa. Gospodin Isus priveo je punini tu prorokovuporuku. Pravi i radikalni povratak iz izgnanstva i utješnosvjetlo nakon tame krize vjere, ostvaruje se na Uskrs, upunom i konaènom iskustvu Božje ljubavi, milosrdne ljubavikoja daje radost, mir i vjeèni život.

Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju20. ožujka 2016.Pozdravljam sve vas koji ste sudjelovali na ovoj proslavi isve koji su nam se pridružili putem televizije, radija i drugihmedija.Danas slavimo 31. svjetski dan mladih, èiji æe vrhunac bitiveliki svjetski susret mladih krajem srpnja u Krakovu. Temaje "Blago milosrdnima: oni æe zadobiti milosrðe!" (Mt 5, 7).Poseban pozdrav upuæujem ovdje prisutnima mladima iprotežem ga na sve mlade svijeta. Nadam se da æete doæi uvelikom broju u Krakov, domovinu sv. Ivana Pavla II.zaèetnika svjetskih dana mladih. Njezinu zagovorupovjeravamo posljednje mjesece pripreme toga hodoèašæakoje æe, u kontekstu Svete godine milosrða, biti Jubilejmladih na razini sveopæe Crkve.Ovdje s nama je mnogo mladih volontera iz Krakova. Popovratku u Poljsku, oni æe donijeti onima koji su odgovorniza zemlju maslinove granèice ubrane u Jeruzalemu, Asizu iMonte Cassinu i blagoslovljene danas na ovom trgu, kaopoziv da gajimo naume mira, pomirenja i bratstva. Hvalavam na toj prekrasnoj inicijativi; samo naprijed hrabro!A sada se pomolimo Djevici Mariji, da nam pomogne danam Veliki tjedan bude snažno duhovno iskustvo.Angelus Domini...

Prilog dokumentiika

2723. ožujka 2016. broj 12/2016

Priopæenje sa 66. redovitog zasjedanja BK BiHMostar, 18. ožujka 2016.Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je 17. i18. ožujka 2016. u prostorijama Biskupskog ordinarijata uMostaru svoje 66. redovito zasjedanje pod predsjedanjemnadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala VinkaPuljiæa, predsjednika BK BiH. Sudjelovali su svi èlanovi BKBiH te delegati: Hrvatske biskupske konferencije mons.Slobodan Štambuk i Talijanske biskupske konferencijenadbiskup mons. Luigi Bressan iz Trenta. Porukuapostolskog nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta biskupimaje prenio savjetnik Nuncijature mons. Joseph PuthenpurayilAntony. Biskupi su saslušali izvješæa svojih delegata sraznih susreta u zemlji i u inozemstvu te odredili delegate zapredstojeæe meðunarodne susrete.Biskupe raduje èinjenica da biskupijske zajednice na svimrazinama u Bosni i Hercegovini nastoje proživljavati Godinubožanskog milosrða na osobit naèin u korizmenom vremenu.U skladu sa smjernicama Papinskoga vijeæa za novuevangelizaciju, preporuèuju svim župnicima i voditeljimadrugih crkvenih institucija da iskoriste blagoslovljenuprigodu Papinskog imenovanja èetvorice misionara milosrðaiz BiH sa zadaæom da propovijedaju Božje milosrðe ipozivaju vjernike na obraæenje i pomirenje s Bogom, sovlašæu da odrješuju i od kazna pridržanih ApostolskojStolici (èlanovi Hercegovaèke franjevaèke provincije fraIvan Landeka ml. i fra Milan Lonèar s teritorija Mostarsko-duvanjske biskupije te èlanovi Franjevaèke provincije BosneSrebrene fra Slavko Topiæ i fra Josip Ikiæ s teritorijaVrhbosanske nadbiskupije).Predsjednici Vijeæa i Komisija BK BiH te Tajništva iKatolièke tiskovne agencije podnijeli su izvješæa o radu u2015. godini. Saslušavši izvješæe o radu Vijeæa zaekumenizam i dijalog meðu religijama i kulturama, biskupisu izrazili potporu i za buduæe ekumenske i dijaloškekontakte koji vode boljem meðusobnom razumijevanju isuradnji u skladu s prošlogodišnjim ekumenskim imeðureligijskim susretom tijekom pastirskog posjeta papeFranje Bosni i Hercegovini.Biskupi su zahvalni odgojiteljima u bogoslovijama isjemeništima u BiH i biskupijskim delegatima za zvanja štose, i kroz sudjelovanje na godišnjim studijskim danima, kaoèlanovi Vijeæa za sjemeništa, usavršuju u obavljanju svojeodgovorne službe. Biskupi su takoðer saslušali izvješæe oradu Vijeæa za laike i Odbora za mlade. Posebno ih raduje dabrojni mladi ljudi, unatoè sve veæem valu iseljavanja,pokazuju volju i želju da ostanu u Bosni i Hercegovini.Biskupi potièu sve institucije u Bosni i Hercegovini da višeprostora posvete mladima i da im otvaraju perspektive uzemlji koju im je Bog, po njihovu roðenju, izabrao da u njojrastu i da je izgraðuju.Nakon što su saslušali izvješæe o djelovanju Vijeæa zaobitelj, biskupi pozivaju sve župnike da pomognu mladiæimai djevojkama da se temeljito pripremaju na braèni životsudjelovanjem na zaruènièkim teèajevima.Nakon iznesenog izvješæa o radu Pedagoškog vijeæakatolièkih škola za Europu, biskupi su izrazili potporu radutog Vijeæa i cijelog sustava katolièkih škola u BiH.Pomoænog biskupa vrhbosanskog mons. Peru Sudarapotvrdili su na novi petogodišnji mandat za predsjednikaVijeæa te izrazili zahvalnost svima koji pomažu taj vidsocijalnog djelovanja Crkve u BiH.Saslušavši godišnje izvješæe predsjednika Vijeæe za sredstvadruštvenog priopæivanja, biskupi su potaknuli sve djelatnikeu crkvenim medijima kao i sve katolike koji rade u medijimada budu navjestitelji nade u vremenu sve veæeg beznaða tegraditelji mira u duhu poruka pape Franje. Još jednom su

izrazili zahvalnost svim medijima i medijskim djelatnicimakoji su na prikladan naèin uprisutnili nezaboravni posjetSvetoga Oca u Sarajevu 6. lipnja 2015. Biskupi su prihvatili prijedlog programa Vijeæa za kler zaTreæi susret sveæenika Bosne i Hercegovine koji æe seodržati 16. lipnja 2016. u Tomislavgradu na temu božanskogmilosrða. I ovom prigodom pozivaju sve sveæenike kojidjeluju u Bosni i Hercegovini da doðu na taj susret kojipomaže izgradnju sveæenièkog zajedništva. Radovat æe setakoðer ako na susret doðu i biskupi i sveæenici podrijetlomiz Bosne i Hercegovine.Poslije podnesenog izvješæa o radu Komisije Justitia et pax,biskupi su izrazili želju da i ubuduæe po djelovanju teKomisije u javnosti bude prepoznatljiva osjetljivost Crkve zasocijalnu pravdu.Nakon što su saslušali izvješæe o radu Vijeæa za liturgiju,biskupi su zahvalili liturgièarima i liturgijskim glazbenicimaza njihovo zauzimanje u radu Vijeæa, istièuæi važnostsuradnje s Biskupskom komisijom HBK za liturgiju nadobro cijele Crkve u hrvatskom narodu.Vrednujuæi dosadašnji rad Povjerenstva za katehezu, biskupisu odluèili osnovati Nacionalni katehetski ured (NKU)Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kao radnotijelo. Odobrili su Pravilnik o radu NKU. Zahvaljujudosadašnjem voditelju Povjerenstva don Anti Pavloviæu, a zaravnatelja NKU imenovali su vlè. Tomislava Mlakiæa.Biskupi su prihvatili prijedlog Nacionalnog vijeæa Papinskihmisijskih dijela u BiH da u srpnju 2016. godine budepokrenuta posebna misijska akcija za izgradnju crkve uRuandi u misiji gdje djeluje dugogodišnji misionarsalezijanac don Danko Litriæ. Imajuæi na umu Godinubožanskog milosrða, potièu sve sveæenike, redovnike,redovnice i vjernike da i po aktivnom ukljuèivanju uanimaciju Papinskih misijskih djela budu uèinkovit znakOèevih djela u korist onih koji su zaboravljeni i ostavljeni.U skladu s dopisom Republièke uprave za geodetske iimovinsko-pravne poslove RS od 19. sijeènja 2016., biskupipozivaju sve crkvene institucije te potièu i sve èlanovesvojih biskupijskih zajednica da se ukljuèe u aktivnostiProjekta registracije nekretnina odnosno upisivanjanepokretne imovine u jedinstveni katastar. Posebno potièuda to uèine graðani koji su prognani ili su iz drugih razloganapustili svoja ognjišta.Razmatrajuæi aktualno stanje u Bosni i Hercegovini, biskupisu izrazili zabrinutost stvaranjem ozraèja beznaða štouzrokuje odlazak i onih ljudi koji imaju moguænost živjeti usvojoj zemlji od rada svojih ruku. Svjesni poteškoæa skojima se susreæe društvo u BiH, podupiru nemali broj onihkoji se ne boje žrtve i koji su otvoreni životu koji se raða uobitelji. Zahvalni su svima koji se, u duhu poruka i primjerapape Franje, otvaraju dijalogu i izgradnji društvajednakopravnih naroda u BiH u kojem treba biti mjesta zasvakoga èovjeka s njegovim pravima i slobodama.Zahvaljuju svim poduzetnicima i ravnateljima i direktorimakoji se brinu za otvaranje novih radnih mjesta, osiguravajupravednu plaæu radnicima i uplaæuju mirovinsko osiguranje ina taj naèin daju najbolji doprinos ostanku na ovimprostorima. Oèekuju od mjerodavnih institucija da što prijerealiziraju sredstva namijenjena za povratak.Biskupi æe 18. ožujka 2016. sudjelovati na zajednièkomeuharistijskom slavlju u mostarskoj katedrali Marije MajkeCrkve uoèi svetkovine sv. Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije. Predsjedat æe kardinal Puljiæ, aprigodnu propovijed izreæi æe biskup banjoluèki mons.Franjo Komarica.Mostar, 18. ožujka 2016.Tajništvo BK BiH

Prilog dokumenti ika

28 23. ožujka 2016. broj 12/2016