2 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Kapitul franjevaca trećoredacaProvincija danas imasedamdesetredovnika, osambogoslova u razdobljuprivremenogzavjetovanja, dvanovaka i devetsjemeništaraca

Glavotok, 1.4.2005. (IKA) - USamostanu sv. Marije naGlavotoku na otoku Krkuodržan je od 29. ožujka do 1.travnja, pod predsjedanjemgeneralnog ministra fra IlijeŽivkovića, redovni kapitulProvincije franjevacatrećoredaca glagoljaša. Nakapitulu su sudjelovali članovidosadašnje provincijske uprave,nova uprava s provincijalom fraIvanom Paponjom, povjereniciiz Njemačke i SAD-a tepetnaest izabranih delegata. Prvog dana 29. ožujka svoja suizvješća podnijeli generalnipohoditelji fra Božo Sučić i fraZvonimir Brusač, a nakon njihdosadašnji je provincijal fraPetar Grubišić podnio izvješćeo stanju, životu i djelovanjuProvincije u posljednje četirigodine. Provincija danas imasedamdeset redovnika, osambogoslova u razdobljuprivremenog zavjetovanja, dvanovaka i devet sjemeništaraca.Braća žive u petnaestsamostana u Hrvatskoj, a većesu samostanske zajednice uZagrebu (Sv. Ksaver i Odra),Zadru i Krku. Provincija jepreuzela vođenje i pastoralnirad u dvanaest župa uHrvatskoj. Braća djeluju i udrugim oblicima apostolata odkojih su neki u tradicijifranjevaca trećoredaca uHrvatskoj, na primjer pastoralsakramenta pomirenja ipastoralni rad sa starijima,bolesnima i nemoćnima.Fra Alojzije Duvnjak,povjerenik iz Njemačke i fraGabrijel Badurina, povjerenikiz SAD-a, predstavili susadašnji rad među hrvatskimiseljenicima i planove za skorubudućnost. Uslijedila su izvješća članovadosadašnje uprave: fra BožeSučića, provincijskog vikara ikoordinatora za kulturnubaštinu, fra DragutinaMikulana, provincijskogaekonoma i koordinatora zagradnju, fra ZvonimiraBrusača, koordinatora zaredovnički život i duhovnost,fra Nikole Baruna, koordinatoraza apostolat i pastoralni rad tefra Milana Šokčevića,koordinatora za pastoral zvanja,odgoj i trajnu formaciju čije jeizvješće dopunjeno izvješćimaiz odgojnih ustanovaProvincije. Na kraju su izvješća

podnijeli fra Zvonimir Brusač,provincijalov delegat zaasistenciju Franjevačkomesvjetovnom redu i fra IvanŠiroki, provincijski asistentFranjevačke mladeži. Drugog dana kapitula u srijedu30. ožujka nakon izvješćaprihvaćen je popis tema zaraspravu na kapitulu. Teme supodijeljene u šest skupina:Bratski život u zajednici,Trajna formacija, Stanje iposlanje pojedinih samostana,Župni pastoralni rad u cjeliniapostolata Provincije, Odgoj iKulturna baština.Poslijepodne drugoga danafranjevac dr. Emanuel Hoško izRijeke održao je članovimakapitula dva izlaganja kaopomoć i poticaj za daljnji rad.U prvom izlaganju "Perspektivei mogućnosti bratskoga života uuvjetima suvremenoga društva icivilizacije izložio je, izmeđuostalog, četiri konstantezajedničkoga redovničkogživota: zajednica kao znakeklezijalnoga zajedništva,vlastite značajke zajedničkogživota određene počecimaredovničke ustanove, osobnakarizma u dinamici zajedničkogživota te utjecaj društvenih ikulturnih okolnosti nazajednički život. U današnjemuustrojstvu zajedničkog života,rekao je u nastavku, osobito jevažno poštivati i ostvarivatinačela solidarnosti, suradnje,supsidijarnosti i diobeodgovornosti. Važno je,također, razvijatitransparentnost u djelovanju ipravu, cjelovitu informiranost. U drugom izlaganju Suvremenohrvatsko društvo i poslanjefranjevačkih zajednica fraEmanuel Hoško istaknuo je daevangelizacija - ad intra i adextra - spada na identitetfranjevačkih zajednica; onadaje smisao njihovu postojanju.U Hrvatskoj je danas velikapotreba za novomevangelizacijom, mnogo je"polovičnih" vjernika, mnogi,doseljeni u gradove zbog rataili radi ekonomskog napretka,gube orijentaciju u novojsredini, sekularizacija se širigalopirajućom brzinom, novegeneracije ne osjećaju sezahvaćene uobičajenimoblicima pastoralnogdjelovanja. Nakon izlaganjarazvio se poticajan dijalog s

predavačem u kojemu su seporuke iz izlaganja i konkretniprijedlozi predavača nastojalipovezati sa stanjem uprovinciji.Uvečer je najprije bilouvođenje u službu noveprovincijske uprave a zatim seslavila euharistija koju jepredvodio krčki biskup ValterŽupan. U propovijedi jepotaknuo redovnike na vjerno iodvažno svjedočenjeevanđeoskih vrijednosti usuvremenim hrvatskimprilikama. Trećeg dana kapitula u četvrtak31. ožujka održana je raspravao prihvaćenim temama.Posebna je pozornostposvećena izvješću ravnateljafra Dragutina Mikulana ojednogodišnjem djelovanjunove provincijske institucije,Doma za starije i nemoćneosobe "Kuća sv. Franje" u Odrikraj Zagreba i o perspektividjelovanja tog Doma. U Domukoji može primiti oko stotinukorisnika ima još tridesetakslobodnih mjesta.Izvješće o djelovanju duhovnogcentra uz Samostan sv. Marijena Glavotoku podnio jegvardijan fra Ivan Široki, anakon izvješća razgovaralo se okoracima koje je potrebnopoduzeti u daljnjoj organizacijicentra.Uvečer posljednjeg danasudionici kapitula zajednički supohodili grob biskupa AntunaMahniča u krčkoj katedrali, anakon toga svi su se u krčkomesamostanu okupili na bratskojproslavi 90. rođendananekadašnjeg provincijala fraDanijela Mihatova. Četvrtoga i posljednjeg dana, upetak 1. travnja, u skupinama ina plenarnim sjednicamadorađene su smjernice koje suproizišle iz izviješća ikapitulskih rasprava te se nakraju i glasovalo o njihovuprihvaćanju. Tim je "odlukamai preporukama" kapitulausmjeren život i radprovincijske zajednice unaredne četiri godine. U njimaje, između ostalog, istaknutoveće zalaganje u njegovanjuzajedničkog života, intenzivnijabriga za nova zvanja te obnovaili nastavak obnove nekolikosamostana.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Osijek: Ekumenski komemorativni skup za PapuPredstavnicikršćanskih Crkvi ivjerskih zajednica tepredstavnici javnoga ipolitičkoga životaOsijeka okupili su sena ekumenskojkomemoraciji naosječkomEvanđeoskometeološkome fakultetu

Osijek, 5.4.2005. (IKA) -Predstavnici kršćanskih Crkvi ivjerskih zajednica tepredstavnici javnoga ipolitičkoga života Osijekaokupili su se u utorak 5. travnjana ekumenskoj komemoracijina osječkom Evanđeoskometeološkome fakultetu kako biiskazali poštovanje prema papiIvanu Pavlu II. Domaćin, rektorfakulteta prof. dr. PeterKuzmič, Istaknuo je kako su seokupili predstavnici različitihprotestantskih Crkava,Katoličke crkve te islamske i

židovske zajednice da odajupočast čovjeku, koji će biti uzoridućim naraštajima, ponajprijezato što je uvijek imaohrabrosti reći što je bilopotrebno, dajući velik doprinosmiru, pravednosti i stabilnosti usvijetu.Između ostalih, velikome brojunazočnih obratili su se prof. dr.Andrija Zdravčević,predsjednik Povjerenstva zaodnose s vjerskim zajednicamau Osječko-baranjskoj županiji,Josip Jandričko, biskup ipredsjednik Protestantskoga i

mađarskoga vijeća u RepubliciHrvatskoj, ef. Enes Poljić,glavni imam za Osječko-baranjsku i dio Vukovarskosrijemske županije, te dr. DarkoFischer, u ime Židovskezajednice u Osijeku.Osječki gradonačelnik dr.Zlatko Kramarić istaknuo jeznačaj ekumenizma kaokulturnoga naslijeđa na timprostorima, povezavši ga snastojanjima na područjumeđuvjerske snošljivosti,kojima je bio protkan cijelipontifikat Karola Wojtyle.

Rijeka: Misa i komemoracija u sjemeništu "Ivan PavaoII."

Svojom dosljednošćuu zalaganju začovjeka Papa jezaslužio poštovanjesvih ljudi, a njegoveporuke još dugo ćenas nadahnjivati uostvarivanju najvišihduhovnih i moralnihvrijednosti, istaknuoje akademik Rukavina

Rijeka, 6.4.2005. (IKA) - Misazadušnica za blagopokojnogSvetog Oca služena je 6.travnja u bogoslovnomsjemeništu "Ivan Pavao II." uRijeci, u kojemu je Papaboravio pet dana u tijeku svogatrećeg pohoda Hrvatskoj. Krozdvorište Sjemeništa i Teologijeu Rijeci tih je dana Sveti Otacprolazio više puta dnevno,ujutro odlazeći u pohodedrugim hrvatskim gradovima tevraćajući se navečer napočinak. Misa je stoga služenau dvorištu, kako bi na njojmogao sudjelovati veliki brojvjernika koji su željeli iskazatipoštovanje Ivanu Pavlu II. Na oltaru na kojemu je Papa 9.lipnja 2003. slavio euharistiju uSjemeništu uoči svog odlaska izRijeke, misu je predvodio

rektor Sjemeništa mons. NikolaUravić. Propovijedao jepredstojnik Teologije u Rijecidr. Milan Špehar, koji jeistaknuo kako je Ivan Pavao II.ostavio zaista neizbrisivetragove u svijetu te je ovih danavidljivo koliko su njegova djelai poruke ostale u sjećanjimaljudi. Papina je smrt ujedinilasvijet, bez obzira na naciju,vjeru i društveni status, kazaoje dr. Špehar te pozvao nazajedničko traženje vrednota uljudima, "onoga što je učovjeku najplemenitije, kao štoje to Sveti Otac činio".Na euharistijskom je slavljusudjelovao i umirovljeninadbiskup Josip Pavlišić, brojnivjernici i bogoslovi, a nazočnisu bili i predstavnici Sveučilištau Rijeci na čelu s rektoromakademikom Danielom

Rukavinom. Na kraju miseakademik Rukavina istaknuo jekako je Sveti Otac svojomdosljednošću u zalaganju začovjeka zaslužio poštovanjesvih ljudi, a njegove poruke ćenas još dugo nadahnjivati uostvarivanju najviših duhovnihi moralnih vrijednosti. Dvojestudenata Teologije čitalo jePapine poruke mladima,uputivši i tako poziv zanasljedovanje Papinih riječi.Nakon mise pred bistom IvanaPavla II. na ulazu u Sjemeništesudionici su se upisali u Knjigužalosti koja je za tu prigodudonesena iz Nadbiskupskogdoma. Mnogi su vjernici imalipriliku razgledati prostorije ukojima je Papa boravio, koje suostale jednako uređene uspomen na te povijesne dane.

Molitveno bdjenje "Dubrovnik Papi"Nakon bdjenja koje jeu katedrali predvodiobiskup Puljić, vjernicisu se s upaljenimsvijećama u ophoduuputili prema crkviSv. Vlaha

Dubrovnik, 6.4.2005. (IKA) -Molitveno bdjenje za papuIvana Pavla II. naslovljeno"Dubrovnik Papi" održano je 6.travnja u dubrovačkoj katedrali.U prepunoj prvostolnicivjernici predvođenidubrovačkim biskupomŽelimirom Puljićem molili suza pokoj duše svoga počasnogsugrađanina Ivana Pavla II. U uvodnom dijelu biskup Puljićje posvijestio smisao i značenjebdijenja za Svetog Oca, a zatimje katedralom odjeknuo glasIvana Pavla II., tj. snimkanjegova govora mladima uSolinu 1998. Slijedila jemolitva krunice, otajstava

svjetla koje je upravo ovaj Papadodao radosnim, žalosnim islavnim. Evanđeoske ulomkečitao je don Bernardo Pleše, arazmišljanja iz Papinih porukauz pojedino otajstvo mladiDubrovnika i članovi Vijeća zapastoral mladih koje je biloorganizator bdjenja. Na papuIvana Pavla II. okupljenevjernike podsjetio je i "PaterNoster", audio snimka nakojem Sveti Otac pjeva Očenašna latinskom. Plamen s uskrsne svijećevjernici su podijelili paljenjemsvojih malih svijeća na svijećisusjeda da bi nakon toga sviobnovili krsna obećanja

vjernosti Bogu kojem je i IvanPavao II. ostao vjeran do krajaživota. S upaljenim svijećamavjernici su u ophodu izašli izkatedrale i uputili se premacrkvi dubrovačkog parca izaštitnika sv. Vlaha. Ispredcrkve, u dostojanstvenoj tišini,okupljeni su primili blagoslovkoji im je podijelio biskupPuljić. Zatim su zapjevali"Krist na žalu", pjesmu za kojuje tekst napisao Ivan Pavao II.dok su na zidu prikazivanesnimke Papina pohodaDubrovniku, posebice trenucinjegovog prolaska krozpovijesnu jezgru Dubrovnika sazaustavljanjem ispred crkve Sv.Vlaha.

4 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Vojni ordinarijat: Misa zadušnica za Svetog OcaGlas istine oHrvatskoj tolikoispunjen ljubavljunjegovom zaslugomdosegnuo cijeli svijet,istaknuo je biskupJezerinac

Zagreb, 6.4.2005. (IKA) - Ukapelici Vojnog ordinarijata uZagrebu, koji se s ljubavlju ipoštovanjem sjeća djela papeIvana Pavla II., želeći muiskazati zahvalnost za sve što jeučinio za našu Domovinu, aposebno za Vojni ordinarijat uRH, osnutkom te ustanove zavojno-redarstvenodušobrižništvo te poticajima zanjegov što uspješniji rad,slavljena je 6. travnja misazadušnica za Svetog Oca, kojije rado primao vjernikehrvatske biskupije. Zajedno sgeneralnim vikarom mons.Josipom Šantićem i kancelaromdon Anđelkom Kaćunkom tedesetak vojnih kapelana misu jepredvodio vojni biskup JurajJezerinac. Liturgijskom slavljunazočili su ministar obraneBerislav Rončević, ministarunutarnjih poslova dr. MarijanMlinarić, zamjenik načelnikaGlavnog stožera OS RHgeneral pukovnik Slavko Barić,ravnatelj policije Ivica Franić,brojni državni tajnici tepomoćnici obaju ministara,ravnatelj VSA brigadni generalGordan Čačić, brojni časnici idočasnici hrvatske vojske ipolicije te djelatnici MORH-a iMUP-a.Govoreći o veličini osobe idjela Ivana Pavla II., biskupJezerinac je istaknuo kako jeIvan Pavao II. pozornoosluškivao glasove suvremenogsvijeta, ponirao u taj babilonskivrtlog mišljenja, ideja,ideologija, ali se nikad nijezbunjivao ni gubio ubespućima. Istaknuvši da uvremenu zastrašivanja istrahota nije poznavao straha, au suvremenoj magli mišljenja,kad su temeljni principi životaismijani i prezreni doperverzije, vojni je biskupukazao da papa Ivan Pavao II.nije gubio orijentaciju. Istaknuoje i posebnu ljubav i poštovanjemladih prema Papi, jer suosjetili da im on govori

cjelovitu istinu o čovjeku i oBogu. "I tako je Ivan Pavao II.punih 26 godina svakom riječjui gestom neumorno unosiosvjetlost u tamu, istinu uzablude, ljubav u mržnju,zahtjeve pravde u nepravdu,vijest je slobode nosiopotlačenima. Ukratko - kulturismrti suprotstavio secivilizacijom ljubavi. Možda jeupravo zato, premda mirotvoraccijelim svojim bićem, i sam biopredviđen za metu smrtonosnogoružja, kao smetnja tvorcimaideologija zla, koje je takosjajno opisao u svojojposljednjoj knjizi", istaknuo jebiskup Jezerinac.Govoreći o Papi i njegovuodnosu prema Hrvatima, vojnije biskup rekao da nije mogućeopisati ljubav Ivana Pavla II.prema nama koju je naposepokazao tijekom tri pohodaHrvatskoj i dva putovanjaHrvatima u BiH, kad nam jeuputio tolike poruke, poticaje iriječi ohrabrenja, a osobito utrenucima kad smo se kaonarod borili za vlastitiopstanak. "Međutim, Vojniordinarijat u RH duguje IvanuPavlu posebnu zahvalnost. Nesamo da je on utemeljio našuustanovu, nego je i pratio našrad. Kad smo kao biskupi biliad limina, osobno samrazgovarao s njim i predstaviomu rad Vojnog ordinarijata. Toga je veoma obradovalo.Veselio se svakom dobru što gaje netko poduzimao. Gotovosvake godine primao je našepredstavnike Ministarstvaobrane i Ministarstvaunutarnjih poslova, te Ratnuškolu Ban Josip Jelačić kao idruge naše vjernike. Uvijek je utim prigodama znao uputitisvoju očinsku riječ na dobroljudi i institucija, koje su uslužbi mira i sigurnosti. A svojuposebnu radost izrazio jeprigodom blagoslova zgradeVojnog ordinarijata, 5.kolovoza 2003, u poruci koju

nam je uputio po svojemudržavnom tajniku AngeluSodanu", naveo je vojni biskup.Potom je vojni ordinarijpodsjetio da je taj veliki PapaCrkvi podario brojne enciklike ipisma, tj. nama ih je dao da ihčitamo, da o njima razmišljamoi da ih provodimo u djelo."Budemo li već danas počeličitati samo poruke koje je namaHrvatima uputio na našemhrvatskom jeziku, bit ćemosilno obogaćeni i sigurno ćemose promijeniti nabolje. Također,bit će to znak naše zahvalnosti iljubavi prema Papi koji nas jetoliko volio i to jasnopokazivao", reako je. Na kraju,parafrazirajući riječi Papinasunarodnjaka, vicerektoraKatoličkog sveučilišta uLublinu, biskup Jezerinac jeistaknuo da mi, dok i ovomzgodom Papi izričemo velikuhvalu, trebamo prije svegazahvaliti Bogu što nam ga jedao u najtežim trenucima i ponjemu nas obdario slobodom isamostalnom državom te "što jeglas istine o Hrvatskoj, tolikoispunjen ljubavlju, njegovomzaslugom dosegnuo cijelisvijet!". Iz zahvalnosti za takvuljubav Ivana Pavla II., zaključioje vojni biskup, svima namaostaje zadaća da svojimživotom izgrađujemo našuCrkvu i Domovinu, Papinu"voljenu Hrvatsku", koja mu jebila posebno na srcu kao i"ljubljeni hrvatski narod".Nakon mise zadušnice, naspomen velikog Pape, uperivoju Vojnog ordinarijatapokraj Papina spomenika, radaakademskog kipara KuzmeKovačića, koji je VO podignuo5. kolovoza 2003., zasađena jelipa "Ivana Pavla II.". Stablo,dar "Hrvatskih šuma", zasadilisu ministar obrane, ministarunutarnjih poslova i vojnibiskup. Na kraju su se svinazočni upisali u knjigu sućutikoja je toga dana otvorena uVojnom ordinarijatu.

Đakovo: "Blaženije je davati nego primati"U korizmenompothvatu osječkogCaritasa do 31.ožujka prikupljeno84.430,65 kuna

Osijek, 6.4.2005. (IKA/BTU) -Caritas Osijek koji skrbi osocijalno ugroženim građanimau gradu Osijeku u vidu pučkekuhinje i Centra za prihvatbeskućnika treću je godinu unizu u korizmi pokrenuopothvat "Blaženije je davatinego primati". Njime je želioprivremeno riješiti problem

nedostatka namirnica zapotrebe pučke kuhinje,animirati župne caritase idonatore koji se do sada jošnisu uključili u taj projekt tepovećati broj korisnika pučkekuhinje osobama koje su nalisti čekanja. Ukupna vrijednostdonacija prikupljenih u suradnjis donatorima i animatorima

župnih Caritasa do 31. ožujkaje 84.430,65 kuna. Prikupljenasredstva su iznad svihočekivanja. U sklopu pothvataodržana je i humanitarna akcijaForuma žena organizacije SDP-a u kojoj je prodano 55umjetničkih slika u vrijednostiod 36.800 kuna.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zadar: Misa zadušnica za PapuZa svoga pontifikatarazvio je snažnupastoralnu,obnoviteljskudjelatnost u Crkvi,istaknuo je nadbiskupPrenđa

Zadar, 6.4.2005. (IKA) - Misuzadušnicu za Svetog Oca usrijedu 6. travnja u katedrali Sv.Stošije u Zadru predvodio jezadarski nadbiskup Ivan Prenđazajedno s brojnim svećenicima.U katedrali i na trgu ispred njeokupilo se oko 2500 vjernika."Ponosni smo u svojoj boligledajući kako velikog pastirasmo imali i koju pozornostizaziva u svijetu", rekao jenadbiskup Prenđa, pozivajućina molitvu za Svetog Ocanajuzvišenijom molitvom,Kristovom žrtvom. "Imali smopapu sveca", istaknuo jenadbiskup Prenđa, opisujućiIvana Pavla II. Autentičnisvjedok Uskrsloga, glasnikOčeva milosrđa, poslušan DuhuSvetome, čovjek duboke vjere imolitve. Činio je ono što jevjerovao. Za svoga pontifikatarazvio je snažnu pastoralnu,obnoviteljsku djelatnost uCrkvi, istaknuo je nadbiskupPrenđa. Svi mu priznaju da jebio moralni glas čovječanstva.Doživljavan kao otac, sudioniki sustvaratelj svjetske povijesti,

velike uloge u suočavanju splanetarnim izazovima, poputrušenja zida između Istoka iZapada, pomirenju i rastusolidarnosti između bogatogSjevera i siromašnog Juga tesprječavanju globalnog sukobakršćana i muslimana. Nadbiskup je istaknuo da seSveti Otac nije bojao s jednestrane u svim prigodamazalagati za obnovu Crkve kaokvasca svijeta, a s druge straneukazivati na slabosti Crkve izatražiti oproštenje za sve njenegrijehe i slabosti krozdosadašnju povijest, dodavši dai kad je jubilejske godinezatražio oprost za Crkvu,gledao je u Krista raspetogakoji je umro za oproštenjesvijeta i pomirenje čovjeka ičovječanstva s Bogom. Nadbiskup je posvjedočio ineke snažne trenutke susreta saSvetim Ocem, prisjećajući se iaudijencije u Rimu na danatentata na Papu na Trgu Sv.Petra, kad je "počeo put pape

patnika sve do njegove smrti".Protekle godine nadbiskupPrenđa susreo ga je u CastelGandolfu, kad je Papi u živomsjećanju bio njegov pohodZadru. Nadbiskup je govorio i opapi patniku, sa štapom, velikojnadi za sve koji trpe. Nijeodbijao svijetom nositi križpatnje i učvršćivati Crkvu.Njegova je ljubav išla dozaborava samog sebe. U zaključnoj je riječi nadbiskupzahvalio za tog velikog papu,pastira i svetog čovjeka."Posebno sam zahvalan Božjojprovidnosti koja nam ga jedovela u Zadar, svima nama, nasusret, okrepu, radost i životnoduhovno bogatstvo.Zahvaljujemo Svetom Ocu,osobno, jer je on to izričitoodlučio, po svjedočenjusuradnika, rekavši: Idemo i uZadar", rekao je nadbiskupPrenđa, moleći Boga daproslavi papu Ivana Pavla II.slavom koju ima kod Oca.

Papa Ivan Pavao II. - In memoriamNuncij Lozano,ministar Primorac,akademik Moguš,rektorica zagrebačkogSveučilišta dr. Menceri dr. Josip Baloban nasusretu koji je upovodu Papine smrtipriredio Katoličkibogoslovni fakultetSveučilišta u Zagrebu

Zagreb, 7.4.2005. (IKA) -Katolički bogoslovni fakultetSveučilišta u Zagrebu priredioje 7. travnja susret "Papa IvanPavao II. - In memoriam" udvorani Vijenac Bogoslovnogsjemeništa u Zagrebu. Napočetku susreta sve jepozdravio prodekan za znanostzagrebačkog KBF-a prof. dr.Alojzije Hoblaj. Apostolski nuncij u Hrvatskojnadbiskup Francisco JavierLozano govorio je o značajnimtrenucima pontifikata papeIvana Pavla II. vezanim uzrušenje komunizma te pravosvakog naroda na slobodu ineovisnost, što je svoj tragostavilo i u nedavnoj hrvatskojpovijesti. Govoreći o mnogimPapinim zaslugama, nuncijLozano je istaknuo kako jeSveti Otac bio jednostavniposlužitelj vjerovanja. Nije sedao uvući u ideološke raspravete je stao na stranu zemaljatrećeg svijeta, branećisiromašne, potlačene iobespravljene. Ivana Pavla II.povijest će pamtiti kaozagovornika mira koji je branioprava ljudske osobe i temeljnodostojanstvo svakog čovjeka. Ministar znanosti, obrazovanja

i sporta dr. Dragan Primoracpodsjetio je na svoj posljednjisusret s Papom kada je u sklopudržavnog izaslanstva bio uVatikanu u veljači ove godine.Govoreći o Papi, posebno jeistaknuo njegovu porukujedinstva te njegovo zalaganjeza poštivanje prava ljudi teživota kao temeljnog pravasvake osobe. Na kraju jeobavijestio prisutne da je kaoministar znanosti, obrazovanja isporta danas uputio preporukuosnovnim i srednjim školama,kao i fakultetima da u petak 8.travnja omoguće učenicima istudentima sudjelovanje uobredima ukopa Ivana Pavla II.vizualnim putem. Predsjednik Hrvatskeakademije znanosti i umjetnostiakademik Milan Moguš rekaoje za Papu da je bio pjesnikmira među ljudima, zagovornikpotlačenih. Ivan Pavao II. imaoje smjelosti druge zamoliti zaoprost, bio je čovjek istinskogekumenizma i brat onima kojina drugi način doživljavajusvoju vjeru, te najveći prijateljmladih cijeloga svijeta.Izrazivši u ime Hrvatskeakademije znanosti i umjetnostizahvalnost prema papi IvanuPavlu II., akademik Moguš

posebno mu je zahvalio naljubavi prema hrvatskomjeziku. Rektorica Sveučilišta uZagrebu dr. Helena JasnaMencer istaknula je nemjerljivdoprinos Ivana Pavla II. nesamo u religioznim, već i udruštvenim i političkimprilikama u svijetu. Dr. Mencerje podsjetila na važnu uloguPape u međunarodnompriznanju Republike Hrvatske,te zauzimanje za njezinuslobodu. On je bio pisac, teologi znanstvenik koji je podržavaonapredak znanosti, posebnomedicine, upozoravajući natemeljno pravo na život, reklaje dr. Mencer, zaključivši kakona nama ostaje zadatak otvaratibolje dane "plemenitoj zemljiHrvatskoj", kako ju je nazvaosam Ivan Pavao II. Na kraju susreta dekanzagrebačkog KBF-a dr. JosipBaloban istaknuo je kako jePapa u 26 godina pontifikata usvojoj teološkoj misliobjedinjavao Bibliju i teologijusuvremenih otaca, ali isuvremena filozofsko-antropološka razmišljanja."Kao papa Ivan Pavao II.govorio je tekstove, zastupao

6 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

stavove i naviještao istine kojenisu uvijek godile suvremenimušima. Trajno je bio u dijalogus kulturom, znanošću i sintelektualcima svihsvjetonazorskih opredjeljenja",rekao je dr. Baloban,podsjetivši i na Papin susret spredstavnicima kulture iznanosti za drugog posjetaHrvatskoj 1998. Za Ivana PavlaII. nije se postavljala dilemavjera ili znanost, teologija ilikultura, već ga je nosilouvjerenje da vjera i znanostimaju puno toga zajedničkoga,da su teologija i kulturameđusobno komplementarne,premda se ponekad međusobnone razumiju. Papa Ivan PavaoII. bio je moderni prorok koji je

trajno, poput starozavjetnihproroka, ukazivao na grešnestrukture kontinenata i grešnestrukture visoko razvijenihzemalja. Bio je čovjek duboke inepokolebljive vjere, kao papamirotvorac i borac za pravaljudi, osobito malih naroda,rekao je dr. Baloban. Govoreći o posljednjim godinai danima Papina života, kada jesvijet vidio svu krhkost,drhtavost, ranjivost u tijelu inastupu poglavara Crkve, dr.Baloban je rekao kako se Papapoistovjetio s Isusom izNazareta te približio starcima,bolesnicima, hendikepiranima,tužnima i žalosnima na ovomesvijetu. "Za nijednim čovjekom

u povijesti dosada nijeproliveno toliko suza, zapaljenotoliko svijeća i dobrom Boguupućeno toliko molitava. Taj"čovjek u bijelom", taj "čovjeks križem" zadivio i zadužio jeovaj svijet koji je 2. travnja2005. napustio. Ustvari,njegova smrt se pretvorila udosada jedinstveni događajčovječanstva, pokazavši daSveti Otac Ivan Pavao II.govori i svjedoči i onda kada jebez riječi i kada fizički nijemeđu živima", zaključio je dr.Baloban. U tijeku susreta pjevao je zborInstituta za crkvenu glazbu"Albe Vidaković" KBF-a.

Đakovo: Predstavljena zbirka "Prigodnice biskupuStrossmayeru"

Zbirka jepredstavljena u sklopuobilježavanja 100.obljetnice biskupovesmrti

Đakovo, 7.4.2005. (IKA/BTU)- U sklopu obilježavanja stoteobljetnice smrti biskupa JosipaJurja Strossmayera u zgradispomen-muzeja koji nosinjegovo ime u Đakovu 7.travnja predstavljena je zbirkapjesama-prigodnica, pisanih učast biskupu Strossmayeru. Pomoćni đakovački i srijemskibiskup Đuro Hranić u toj jeprigodi, između ostalog,istaknuo: Knjiga "Prigodnicebiskupu Strossmayeru", zbirkaje izraza zahvalnosti velikombiskupu. Još su mu za života,prema svojim talentima,poštovanje i zahvalnostizražavali mnogi ljudi. Pjesnicisu pjevali biskupu još zanjegova života, glazbenici su gaveličali glazbom, književniciovjekovječili svojim perom.

Zahvaljujući se priređivačima iizdavačima zbirke, biskupHranić je podsjetio kako suprigodnice bile objavljivane uGlasniku Bosanske iĐakovačke biskupije koji jeStrossmayer pokrenuo 1773.godine. Glasnik neprekidnoizlazi već 133. godinu te jenajstariji živući vjerski časopisna hrvatskom jeziku, a drugi postarini od časopisa u Hrvatskojuopće.Na predstavljanju, kojemu jedomaćin bio ravnatelj Spomen-muzeja biskupa Strossmayeraprof. Petar Strgar, govorio je ipriređivač izdanja prof. MirkoĆurić te glavni urednikVjesnika Đakovačke iSrijemske biskupije dr.Vladimir Dugalić. Upriređivanju zbirke također jesudjelovao đakovački i

srijemski biskup Marin Srakić,koji je napisao i prigodnipredgovor.Tekstove izabranih prigodnicainterpretirao je dramskiumjetnik iz osječkog HNK-aVjekoslav Janković, a programje pjesmom uveličao zbor"Schola cantorum" đakovačkihbogoslova, pod ravnanjem mo.Ivana Andrića. Izdavači zbirke "Prigodnicebiskupu Strossmayeru",objavljivanih u Glasniku urazdoblju od 1874. do 1905godine, su Matica hrvatska -ogranak Đakovo, Đakovačkikulturni krug, Poglavarstvograda Đakova te Đakovačka iSrijemska biskupija. Tiskanjesu pomogli Ministarstvokulture RH, kao i Turističkazajednica grada Đakova.

Izložba darovanih umjetnina za PlehanIzložba umjetnina kojesu hrvatski slikari ikipari darovalifranjevačkomsamostanu Plehan kodDervente

Zagreb, 7.4.2005. (IKA/KTA) -U galeriji muzeja Mimara uZagrebu otvorena je 7. travnjaizložba umjetnina koje suhrvatski slikari i kipari darovalifranjevačkom samostanuPlehan kod Dervente.Umjetnine su namijenjene zaaukcijsku prodaju, čime bi seprikupio dio novčanih sredstvaza izgradnju samostanske ižupne crkve na Plehanu, koja jeu ratu porušena do temelja.Izložba ostaje otvorena do 13.travnja, a potom će 15. travnjabiti upriličena aukcijska večerau hotelu Zovko u Sesvetama.Organizatori izložbe su Odborza izgradnju Plehana-Zagreb i

Franjevački samostan Plehan apokrovitelj Ministarstvo kultureRH.U muzeju Mimara izloženo je120 darovanih djela od 167,koliko ih je prikupljeno. Zbirkaje tematski, stilski, tehnički iumjetničkom kakvoćomraznolika, ali ipak kvalitetna, teu njoj svatko može izabratinešto za sebe. Izložbu jeotvorio ravnatelj muzejaMimara prof. Tugomir Lukšić,a potom su skup pozdraviligvardijan Franjevačkogsamostan Plehan fra MirkoFilipović, pomoćnica ministrakulture RH Goranka Horjan,definitor Franjevačke

provincije Bosne Srebrene fraIlija Jerković, predsjednikHrvatskog društva likovnihumjetnika Vatroslav Kuliš ikulturni ataše veleposlanstvaBiH u Hrvatskoj MinkaLjubijankić.Plehansku crkvu, sa svimnjezinim umjetninama, miniralisu vojnici Republike Srpske upredvečerje 2. srpnja 1992.godine. Spašeni su samo vitraji,koji su ranije skinuti s prozora isačuvani u dobojskom muzeju.Za sada su izgrađeni samotemelji nove crkve, a ovegodine se planira s nastavkomizgradnje.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Izložba Ivana Lackovića Croate u spomen biskupuStrossmayeru

U predvečerje 100.obljetnice smrtibiskupa Josipa JurjaStrossmayera uspomen-muzeju kojinosi njegovo ime uĐakovu otvorenaizložba slikapoznatoga hrvatskogaumjetnika IvanaLackovića Croate

Đakovo, 7.4.2005. (IKA/BTU)- U predvečerje 100. obljetnicesmrti biskupa Josipa JurjaStrossmayera u četvrtak 7.travnja u spomen-muzeju kojinosi njegovo ime u Đakovuotvorena je izložba slikapoznatoga hrvatskogaumjetnika Ivana LackovićaCroate. Ostvarenje izložbeomogućila je suprugapreminuloga umjetnika AnaLacković u čijoj nazočnosti jeizložba i otvorena. Programotvorenja koordinirao jeravnatelj Spomen-muzeja prof.Petra Strgar. Na otvorenjuizložbe govorili su prof. MrkoĆurić, đakovački gradonačelnikZoran Vinković te osječko-baranjski župan KrešimirBubalo. Izložbu je, u imeđakovačkog i srijemskogbiskupa Marina Srakića otvoriopomoćni đakovački i srijemskibiskup Đuro Hranić.Aktualizirajući trenutakspomena stote obljetniceStrossmayerove smrti koja seobilježava upravo na dan ukopapape Ivana Pavla II., biskupHranić je istaknuo: "Rim nepamti takav priliv vjernika iljudi dobre volje u takokratkom vremenu, kao što se todogađa ovih dana. Nešto sličnošto se ovih dana događa uRimu, u našim se okvirimaprije 100 godina događalo u

Đakovu. Na sutrašnji dan prije100 godina umro je najuglednijiđakovački i srijemski biskup,jedan od najistaknutijih biskupaCrkve i najuglednijih ličnostiEurope u drugoj polovini 19.stoljeća, graditelj naše katedralebiskup Josip JurajStrossmayer". Osvrćući se naumjetnikovo slikarskostvaralaštvo biskup Hranić jeistaknuo: Veliki dioumjetničkog stvaralaštva IvanaLackovića Croate duboko jeprožet religioznim kršćanskimtemama. Njegove slike našle susvoje mjesto i u stalnompostavu u Galeriji modernereligiozne umjetnosti uVatikanu, a 1970. godine jezajedno s Ivanom Rabuzinom,Mijom Kovačićem i IvanomVečenajem - prigodom izložbeu rimskom muzeju PalazzoBraschi bio u privatnojaudijenciji kod pape Pavla VI.Upravo su ta izložba iaudijencija imale tako snažanodjek da je Ivan LackovićCroata, premda je već prije togaimao više izložbi na područjutadašnje države i u Francuskoj,zahvaljujući tom odjeku postaoumjetnikom svjetskoga glasa idošao u kontakt s velikanimaslikarstva i umjetnosti s kojimaje ostao povezan i surađivao ikasnije. Knjižica s tekstompostaja križnoga puta kojega je

papa Pavao VI. na Veliki petak1976. predvodio u Koloseumubila je oslikana postajama IvanaLackovića Croate. Lacković sei kasnije u privatnimaudijencijama susretao s papomPavlom VI. te s papom IvanomPavlom II., rekao je biskupHranić. "Ponosni smo štovečeras otvaramo izložbu takouglednog hrvatskog umjetnikakao što je bio Ivan LackovićCroata. Riječ je o čovjeku kojije u svijetu afirmirao specifičnihrvatski umjetnički izraz ihrvatsku umjetnost. Izložbanjegovih slika odgovara ovomtrenutku kad obilježavamo 100.obljetnicu smrti velikoghrvatskog biskupa, rodoljuba imecene", zaključio je biskupHranić. GradonačelnikVinković objavio je skupu oodluci gradske uprave da se"Đakovački korzo", glavnomjesto okupljanja građanaĐakova i Đakovštine, osobitomladih, imenuje Ulicom papeIvana Pavla II. Ulica se prostireod Trga dr. Franje Tuđmana, učijem je središtu župna crkvaSvih Svetih, do "srca" Đakova -trga Josipa Jurja Strossmayera,na kojem dominira katedrala -manja bazilika Sv. Petra, a uzkoju su Biskupski dom,kaptolske kurije te zgradaBogoslovnog sjemeništa.

Počasni doktorat dr. Stjepanu KrasićuDominikanac, redovitiprofesor naAngelicumu u Rimuprimio počasnidoktorat za doprinos uhumanističkimznanostima, osobitopovijesti iproučavanjuhrvatskoga visokogškolstva

Zadar, 7.4.2005. (IKA) - Uprigodi proslave 3. obljetnicepostojanja Zadarskogsveučilišta u četvrtak 7. travnjau Svečanoj dvorani Sveučilištau Zadru održan je svečaniprogram Dana Sveučilišta. Tomje prigodom dominikancu dr.Stjepanu Krasiću, eruditu iredovitom profesoru naAngelicumu u Rimu uručenpočasni doktorat za izuzetandoprinos u humanističkimznanostima, osobito napodručju povijesti i

proučavanju hrvatskog visokogškolstva. Zvanje prof.emeritusa dodijeljeno je NikoluIvanišinu i BranimiruGlavičiću. Susret je započeominutom šutnje za Svetog Oca,a nazočili su mu zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, koji seznanstvenom skupu obratioprigodnom riječju,dominikanski provincijal o. IkoMateljan, predstavnici VladeRH, lokalnih vlasti, te brojnirektori iz Hrvatske i susjednihzemalja. Nadbiskup Prenđa

rekao je da je dr. Stjepan Krasić"odnjihao ideju o obnoviSveučilišta svojomznanstvenom akribijom iznajbolje dominikanske tradicijei tako s nama vidio njenoutjelovljenje u UnivesitasJadertina", najstarije i najmlađeSveučilište u Hrvatskoj, jer jeutemeljeno prije tri godine, abaštini tradiciju i sljednik jeDominikanskog učilišta iz 14.st.

Zvonila zvona svih crkava u Dubrovačkoj biskupijiDubrovačka zvonazvonila su u znakposljednjeg pozdravasvom počasnomsugrađaninu IvanuPavlu II.

Dubrovnik, 8.4.2005. (IKA) –Točno u 10 sati 8. prosincazapočela su zvoniti zvona svihcrkava diljem Dubrovačkebiskupije, kako na kopnu tako ina otocima, u znak oglašavanjapočetka pogreba poglavaraKatoličke crkve pape IvanaPavla II.

Dok su Svetog Oca iznosili izbazilike Sv. Petra, a Trgom Sv.Petra prolamao se pljesak, nadDubrovnikom se stapalazvonjava gradskog zvonika,zvonika franjevačke,dominikanske, isusovačkecrkve sa zvonima crkve Sv.

Vlaha i katedrale Gospe Velike.Deset minuta zvonila sudubrovačka zvona kao znakposljednjeg pozdrava svompočasnom sugrađaninu i, zaDubrovčane, posebnom papikoji će u povijesti tog drevnogslobodarskog grada na Jadranuzauvijek ostati "njihov Papa".

8 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Maslinari i uljari Dalmacije molitvom iskazalizahvalnost PapiOrebić, 8.4.2005. (IKA) -Minutom šutnje, a potommolitvom, koju je zablagopokojnog papu IvanaPavla II. 8. travnja predmolioorebićki župnik don IvanPenava, maslinari i uljari izDalmacije i gosti izinozemstva, okupljeni na 7.međunarodnoj manifestaciji"Noćnjak 2005." u orebičkom

hotelu "Rathaneum", odali supoštovanje blagopokojnomPapi za sve dobro što je učinioza Crkvu, svijet i čovječanstvo,a posebno za Hrvatsku.Nakon što je župni zbororebićke crkve Pomoćnicekršćana, otpjevao pjesmu "Kristna žalu", a pred Papinomslikom, okićenom maslinovimgrančicama, ministar

poljoprivrede, šumarstva ivodnog gospodarstva PetarČobanković, zapalio svijeću,otvorena je ovogodišnjamanifestacija maslinara i uljara,na kojoj se, u organizacijiZadružnog saveza Dalmacije, uOrebiću okupilo blizu 400sudionika.

Izložba "U spomen papi Ivanu Pavlu II." u IlokuIlok, 8.4.2005. (IKA) - Na glaso smrti pape Ivana Pavla II.Muzej grada Iloka postavio je uIzložbenom prostoruPoglavarstva grada Ilokaprigodnu izložbu, na kojoj su izbogate muzejske zbirkeizložene knjige i plakati opohodima pape Ivana Pavla II.

Hrvatskoj. Na komemorativnojizložbi ispred slike Svetog Ocai žuto-bijelog cvjetnogaranžmana upaljen je lampionkoji je gorio sve dane do ukopa8. travnja. Izložbu su od 4. do8. travnja posjetili mnogiIločani, iskazavši na taj načinpoštovanje preminulom Svetom

Ocu, a vjernici su to činili i ucrkvi gdje je ispred oltara bilapostavljena slika Ivana PavlaII., na misama se govorilo oSvetom Ocu i prikazivane sumolitve za njegovu plemenitudušu.

Metković: Misa zadušnica za PapuSveti Otac je svojavelika djela činionapajajući se čvrstomvjerom koju je živio inosio u sebi, istaknuoje župnik Pavić

Metković, 8.4.2005. (IKA) - Ucrkvi Sv. Nikole Biskupa uMetkoviću 8. travnja služena jemisa zadušnica za papu IvanaPavla II. koju je predvodiožupnik Ljubo Pavić uzajedništvu s župnim vikaromDarijom Čorićem. Svaveličanstvena Papina djela, kojasu često graničila s ljudskimmogućnostima, učinjena su jerje Sveti Otac u sebi nosio iživio čvrstu vjeru iz koje senapajao, istaknuo je upropovijedi vlč. Pavić, koji jepotaknuo vjernike da čvrsti uvjeri slijede Ivana Pavla II. "jer

čovjek bez prave vjereprepušten je svojim ljudskimsilama, sposobnostima imogućnostima, a s njima možeučiniti veoma malo".Zahvalivši Svetom Ocu nasvemu što je učinio za Crkvu ičovječanstvo upućujući svimapouke i tople riječi nade iohrabrenja, župnik Pavićpozvao je mlade da slijedePapine riječi, spremajući seodgovorno za obveze koje ihočekuju kroz život, aroditeljima je poručio da buduprimjer svojoj djeci te takograde njihovu sreću i ujedno

budućnost svijeta ičovječanstva."Znamo da nam je Papa sadajoš bliže, jer imamo njegovzagovor kod nebeskog Oca, ana nama je da se trudimo izdana u dan biti bolji. Sveti Otacnam predstavlja zapovijed kojanas neprestano poziva iupozorava kako živjeti; kakoljubiti Boga i čovjeka; kakoljubiti vrijednosti moralnogživota, te kako vjeru koju namje Isus donio i objavio nikadane smijemo dovesti u pitanje",zaključio je vlč. Pavić.

Misa zadušnica za Papu u VinkovcimaIvan Pavao II. svojimje raširenim rukamahtio zagrliti cijelisvijet, a na poseban jenačin zagrlio hrvatskinarod u trenucimanjegove patnje istradanja, istaknuo jemons. Pranjić

Vinkovci, 8.4.2005.(IKA/BTU) - Misu zadušnicuza papu Ivana Pavla II.predvodio je 7. travnja u crkviSv. Euzebija i Poliona uVinkovcima vinkovački župniki dekan mons. Tadija Pranjić.Suslavitelj je bio župni vikarKrešimir Bulat. Uzsudjelovanje brojnih vjernika,misi su nazočili i vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer,gradonačelnik dr. MladenKarlić, predsjednica Gradskogavijeća Vinkovaca Nada Gagro,pojedini saborski zastupnici tepredstavnici vojske, policije ipolitičkih stranaka. Na početku mise mons. Pranjićistaknuo je kako osjeća tugu,

jer je hrvatski narod vjerojatnoizgubio svoga najboljega inajvjernijega prijatelja, a taj gaje narod neizmjerno volio i zanjega se molio Bogu. Svijet uPapi nije prepoznavao samovrhovnoga poglavara Katoličkecrkve, već i neizmjernodobroga i plemenitog čovjekakoji je svojim raširenimrukama, poput Isusa Krista, htiozagrliti cijeli svijet, sve narode,a na poseban je način zagrliohrvatski narod u trenucimanjegove patnje i stradanja.Hrvati su uvijek bili, ostali iostat će vezani za Petrovanasljednika. I koliko god smo uovim trenucima žalosni,trebamo biti i ponosni, jer smoosjetili blizinu Pape u

prigodama njegovih dolazaka uHrvatsku, kazao je mons.Pranjić. Istaknuo je i činjenicukako ni jedan Papa u povijestiKatoličke crkve nije toliko putaspominjao hrvatsko ime ihrvatski narod. Podsjetio jetakođer kako je Sveti Otacprimio Udrugu Hrvatske majkeiz Vinkovaca, s njima tugovao idijelio sudbinu. "Uz njega stojirečenica: Prolazio je zemljomčineći dobro", zaključio jemons. Pranjić. Liturgijsko pjevanje predvodioje župni mješoviti zbor "Sv.Cecilija" pod ravnanjemBranke Domaćinović i uzorguljašku pratnju DubravkeVukovarac.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Hvar: Misa zadušnica za PapuNadamo se da ćesjeme dobrote iljubavi, što ga je IvanPavao II. neumornosijao do posljednjegdaha, ljudskom rodudonijeti dobreplodove, istaknuo jebiskup Štambuk

Hvar, 8.4.2005. (IKA) - Na danpogreba pape Ivana Pavla II.hvarsko-bračko-viški biskupSlobodan Štambuk predvodioje 8. travnja s mnoštvomvjernika u hvarskoj katedralimisu zadušnicu za Svetog Oca.Osobito je bila dojmljivanazočnost velikog broja mladihte članova bratovština SvetogKriža i Svetog Nikole, unjihovim tradicionalnimodorama. U propovijedi je biskupŠtambuk istaknuo kako suneposredno nakon smrti SvetogOca na svim stranama svijetazapočele "duhovne vježbe" kojeje na stanovit način"predvodio" Ivan Pavao II."Naime, premda se smrćuugasio Papin život, on jezapalio duhovno svjetlo koje jesnagom dobrote i ljubaviprivuklo i okupilo na molitvusilno mnoštvo ljudi različitih

naroda, rasa i vjeroispovijesti",pojasnio je biskup. Obraćajućise mladima, biskup Štambuk ihje upozorio da ne zaboravePapine riječi koje je upravonjima uputio u Solinu 1998.godine: "Ne vjerujte onima kojivam nude laka rješenja!"Smisao života, naime, nepostiže se bez napornog ipoštenog rada, napomenuo jepropovjednik.Ističući mnoge vrline SvetogOca, biskup je ukazao nanjegovu veliku ljubav iprivrženost rodnom zavičaju idomovini Poljskoj, međutim taprivrženost nije bila zapreka dajoš većom ljubavlju voli ljudesvih rasa, nacionalnosti i vjera,posebice one kojima jeduhovna pomoć najpotrebnija.Biskup Štambuk se zatimosvrnuo i na vlastite susrete sPapom, koji su za njega uvijekbili izuzetan ljudski i duhovnidogađaj. Izrazio je veliko

zadovoljstvo što je prvispomenik Papi u našoj zemlji,rad kipara Kuzme Kovačića,podignut u njegovu rodnommjestu Selcima na Braču, apozvao je ujedno Hvarane da usvojem gradu imenom IvanaPavla II. nazovu jednu ulicu ilineki drugi javni prostor.U osobi pape Ivana Pavla II. utijeku 26 godina njegovapontifikata "Bog je govorio inije šutio od Istoka do zalazasunca". Kao propovjednik mira,ljubavi i kulture života SvetiOtac se nije obraćao samovjernicima svoje Crkve, već jeradosnu vijest darivao svimljudima na zemlji. Nadamo seda će sjeme dobrote i ljubavi,što ga je Ivan Pavao II.neumorno sijao do posljednjegdaha, ljudskom rodu donijetidobre plodove, izrazio je nakraju svoju želju biskupŠtambuk.

TV prijenos Papina pogreba u zadarskoj katedraliStari i mladi, roditeljii djeca, svećenici,redovnice,sjemeništarci, mnogiučenici, svi su sepretvorili u velikozadarsko oko i uhoprema Rimu izahvalno hrvatskosrce Ivanu Pavlu II. iVatikanu

Zadar, 8.4.2005. (IKA) - Spočetkom posljednjeg ispraćajaSvetog Oca 8. travnja u 10 satiu cijeloj Zadarskoj nadbiskupijioglasila su se zvona. Zbogtraženja vjernika i želje zaorganiziranim zajedničkimpraćenjem Papina pogreba nanekom javnom mjestu,Zadarska nadbiskupijaomogućila je izravno praćenjeukopa Svetoga Ocaposredstvom televizijskogprijenosa u katedrali Sv. Stošijeu Zadru. Na početkuprezbiterija bio je postavljenveliki video zid, a njegovotehničko postavljanje, razglas isatelit, realizirali su JosipPerica, Predrag Ćosić i AlenMatak. Pokraj video zida bio jePapin sedes, sjedalica s koje jeIvan Pavao II. u Zadru

predmolio Slavlje šestog časa,uputivši blagoslov "ljubljenompuku hrvatskom". "Trg Sv.Petra na Trgu sv. Stošije",opisuje izravno praćenjepogrebnog obreda u zadarskojkatedrali, koju je pohodilotisuću ljudi dobre volje. Odranog jutra na video zidu seemitirao satelitski prijenostalijanskih programa, a prizoriPapinih susreta i pohoda zanjegova života stotinamavjernika koji su se upisivali uKnjigu sućuti bio je najdirljivijiprizor. Zajedno s vjernicimabio je generalni vikar Zadarskenadbiskupije mons. IvanMustać, dirnut dostojanstvenimi pobožnim molitvenimzajedništvom za Svetog Oca.Video zid je "prikazivao" ikretanje sunca, te su sunčeve

zrake neko vrijeme na vrhuekrana izazvale pojavukatedralne rozete, što su mnogidoživjeli emotivno isimbolično. Stari i mladi,roditelji i djeca, svećenici,redovnice, sjemeništarci, mnogiučenici, svi su se pretvorili uveliko zadarsko oko i uhoprema Rimu i zahvalnohrvatsko srce Ivanu Pavlu II. iVatikanu. U trenutku oproštaja,kad je kovčeg ulazilo u bazilikui kad su se oglasila zvona naTrgu Sv. Petra, počela suzvoniti i katedralna zvona Sv.Stošije. Puk je u suzama ipljeskom, prateći reakciju naTrgu Sv. Petra, ispratio SvetogOca na vječni počinak, a mnogisu ostali u molitvi.

Misa zadušnica u varaždinskoj katedraliVaraždinska biskupijaoprostila se od svogutemeljitelja

Varaždin, 8.4.2005. (IKA) - Nadan oproštaja od Svetog OcaIvana Pavla II. i pokopanjegovih zemnih ostataka upetak 8. travnja, u svimcrkvama Varaždinske biskupijeslavile su se mise zadušnice,koje su okupile velik brojvjernika u zajedničkoj molitvi izahvali za život Pape, koji jeizuzetno veliku ljubav iprivrženost pokazivao upravohrvatskom narodu. VjerniciVaraždinske biskupije zahvalni

su Svetom Ocu i na osnutkunjihove biskupije 5. srpnja1997. godine i imenovanjuprvog varaždinskog biskupaMarka Culeja.Biskup Culej je u petakpredvodio večernju misuzadušnicu u varaždinskojkatedrali Uznesenja BDMzajedno sa svojim najbližimsuradnicima i drugimsvećenicima, a nazočno je bilomnoštvo vjernika koji su moliliza voljenog Papu, zapalili

svijeće i upisali se u knjigužalosti.Dan ranije, u četvrtak 7.travnja, na posljednjoj sjedniciGradskog vijeća Varaždina,vijećnici su zajedno sgradonačelnikom dr. IvanomČehokom minutom šutnje odalipočast Svetom Ocu. Na sjednicije također jednoglasnodonesena odluka da novigradski park kod znamenitoggroblja u Varaždinu dobije imepape Ivana Pavla II.

10 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zagreb: Nuncij Lozano predvodio misu zadušnicu zaPapu

Kao predstavnik SveteStolice u Hrvatskojodao je javnopriznanje i izrazioosobno zadovoljstvoza mnogobrojnasvjedočanstva ljubavii privrženosti SvetomeOcu koje je hrvatskinarod iskazao iiskazuje ovih dana

Zagreb, 8.4.2005. (IKA) - Ovazemlja nije zaboravila posebnuljubav koju je Sveti Otac gajioprema njoj, posjetivši je tri putai podupirući je u najtežimtrenucima njezine nedavnepovijesti, istaknuo je apostolskinuncij u Hrvatskoj nadbiskupFrancisco-Javier Lozano namisi zadušnici za papu IvanaPavla II. koju je u zagrebačkojkatedrali predvodio na dannjegova ukopa 8. travnja.Nuncij Lozano rekao je i dasjeme koje je posijao SvetiOtac u srce hrvatskog naroda utijeku svojih apostolskihposjeta ovoj blagoslovljenojzemlji i za vrijeme svojepapinske službe daju obilneplodove sada i za budućnost.Kao predstavnik Svete Stolice uRepublici Hrvatskoj nadbiskupLozano odao je javno priznanjei izrazio osobno zadovoljstvoza mnogobrojna svjedočanstvaljubavi i privrženosti SvetomeOcu koje je hrvatski narodiskazao i iskazuje ovih dana.Osjećam se ponosnim što sambio predstavnik Svetog OcaIvana Pavla II. u Hrvatskoj uposljednjem razdoblju njegova

života, rekao je. Još je jednomiskreno zahvalio svima naizrazima suosjećanja prigodomsmrti voljenog pape IvanaPavla II. O izrazimasuosjećanja, blizine izajedništva u molitvi nadbiskupLozano izvijestio je DržavnoTajništvo u Vatikanu koje ga jezadužilo da svima prenesenajiskreniju zahvalnost za teplemenite geste koje seujedinjuju tolikim izrazimasućuti koje stižu iz cijeleHrvatske.Nadbiskup Lozano srdačno jezahvalio svim vjernicima uHrvatskoj, zajedno s njihovimbiskupima, svećenicima,redovnicima, redovnicama.Zahvalu i poštovanje uputio je idržavnim vlastima tepredstavnicima civilnogadruštva koji su svojim gestamasolidarnosti i blizine SvetojStolici i Katoličkoj crkvi svijetupokazali sliku nacije koja voliPapu i koja je sposobnapronositi vrijednosti za koje setoliko zauzimao Ivan Pavao II.Riječi zahvale nuncij je uputio iveleposlanicima akreditiranimu Hrvatskoj te je iskoristio

prigodu zahvaliti i djelatnicimatiska, radija i televizije zaobavljanje dragocjenog posla.Osvrnuvši se na pontifikatSvetoga Oca, nuncij je ukazaoda je Ivan Pavao II. Velikipostao pjesnik civilizacijeljubavi, jer je u tom izričajuvidio jednu od najljepšihdefinicija "kršćanskecivilizacije". Koliko je puta uovih 26 godina Papa ponovioda se međusobni odnosi međuljudima i narodima ne mogutemeljiti samo na pravdi, negose moraju usavršavatimilosrdnom ljubavlju,pomirenjem, oprostom, a sve jeto svojstvenom kršćanskomučenju, podsjetio je nuncijLozano.Na misi su suslavili vojnibiskup Juraj Jezerinac,zagrebački pomoćni biskupiJosip Mrzljak, Valentin Pozaići Vlado Košić te brojnisvećenici. Među vjernicimaokupljenima ispred katedralebili su i mladi koji su nosilitransparente "Naš Papa -svetac" i "Svetac odmah".

Zagreb: Predstavljena prigodna poštanska markaposvećena Papi

"Naša je markazahvala papi IvanuPavlu II. na svemu štoje učinio za našuhrvatsku državu, zanaš hrvatski narod izahvala čovjeku kojije istinski vjerovao izagovarao dobro usvakom čovjeku te seborio za istinski i boljiporedak u svijetu",istaknuo jepredsjednik UpraveHrvatske pošte MilanSkoblar

Zagreb, 8.4.2005. (IKA) - Nadan ukopa pape Ivana Pavla II.,u petak 8. travnja, Hrvatskapošta predstavila je i pustila upromet prigodnu poštanskumarku "Karol Wojtyla (1920.) -papa Ivan Pavao II. (2005.)". "Ovaj čovjek u bijelom,obilazeći svijet, sve nas jezadivio svojom beskrajnomsnagom i mirom koji je širio uovom našem nemirnomsvijetu", rekao je o Papipredsjednik Uprave Hrvatskepošte Milan Skoblar. Pritom jenapomenuo kako je Hrvatskapošta njegova tri pastoralnaposjeta Hrvatskoj zabilježilaizdanjima poštanskih maraka."Ovaj četvrti put naša je markazahvala papi Ivanu Pavlu II. nasvemu što je učinio za našuhrvatsku državu, za našhrvatski narod i zahvalačovjeku koji je istinski vjerovaoi zagovarao dobro u svakomčovjeku te se borio za istinski ibolji poredak u svijetu", rekao

je Skoblar. Članica povjerenstva za izbormotiva, likovnih i grafičkihrješenja poštanskih maraka RHŽeljka Čorak istaknula je kakose upravo po novoj poštanskojmarki Papa četvrti put našao uHrvatskoj, ovaj put da ostanezauvijek. Čovjek koji je uložiosvu svoju snagu u opće dobropostao je najljudskiji kad jeovladao vlastitom patnjom islabošću. Trošio se kao svijećado posljednjeg časa, rekla jeČorak te zaključila kako je onošto je ostalo za Ivanom PavlomII. sveti trag. Uz državnog tajnika za prometDražena Brgleca te pomoćnikaministra za poštu itelekomunikacije DarkaDvornika, na predstavljanju subili i predstavniciNadbiskupskog duhovnog stolaZagrebačke nadbiskupije:pomoćni biskup ValentinPozaić te prelat Vladimir

Stanković. Biskup Pozaić istaknuo je kakodanas, na dan pokopa, Papa"uskrisava" po ovoj prekrasnojpoštanskoj marki, zahvalivši ičestitajući Hrvatskoj pošti načetvrtoj marki posvećenojIvanu Pavlu II. Riječimazahvale u ime Svete Stolice,Apostolske nuncijature u RH,te u ime nuncija FranciscaJaviera Lozana pridružio se isavjetnik Apostolskenuncijature u RH mons. LucaLorusso. Nominalna vrijednost markeposvećene Papi je 2,30 kuna.Dizajn potpisuje Sanja Rešček,slikarica i dizajnerica izZagreba. Glasovita fotografija slikom Pape djelo je GabrielaBouysa (foto France Presse),dok je tisak marke bio povjerentiskari "Zrinski" iz Čakovca.Marka je u arku od 20 maraka,a prati je i prigodna omotnicaprvoga dana (FDC).

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zvonima se pridružila i pravoslavna saborna crkva uDaljuĐakovo, 8.4.2005. (IKA/BTU)- Dok su sva zvona đakovačkekatedrale, kao i svih zvonika napodručju Đakovačke iSrijemske biskupije,sjedinjujući se zvonjavi crkavacijeloga svijeta, u petak 8.

travnja u 10 sati pozivala naspomen i molitvu na početkusprovodne mise zadušnice ubazilici Sv. Petra u Rimu, umjestu Dalj, smještenome naobali Dunava, zazvonila su izvona pravoslavne saborne

crkve Sv. velikomučenikaDimitrija. Uz sabornu crkvu uDalju smješten je dvor u kojemstoluje episkop Lukijan supravom Eparhije SPCosječkopoljske i baranjske.

Oproštaj i zadušnica u Đakovu"Propovijedao je iprihvaćao svuzahtjevnostevanđelja", istaknuoje biskup Hranić

Đakovo, 8.4.2005. (IKA) -Svečana večernja misazadušnica na dan ukopa papeIvana Pavla II., ponovno je 8.travnja ispunila katedralu uĐakovu u kojoj su se okupilivjernici, bogoslovi, sestreredovnice sv. Križa i svećenicikoji djeluju u biskupskomgradu. Svečanoj službipredsjedao je pomoćni biskupĐuro Hranić. Spomenuvšiveliko zajedništvo Crkve isvijeta koje se uprijepodnevnim satimadogodilo na Papinu ukopu uRimu, na kojem je sudjelovao idijecezanski biskup MarinSrakić, biskup je u propovijedipodsjetio na znakovit prizorotvorene i vjetrom listaneKnjige evanđelja na lijesuSvetoga Oca. "Kao da je vjetarprelistavao knjigu njegovaživota, od rođenja prekomladosti, odluke za svećeničkipoziv, preko svećeničke iprofesorske službe da bi došaodo poglavlja njegova

biskupskog života. I onda jebrzo listao tako bogate danepapinskog služenja Crkvi isvijetu, intenzivne i napornedane, zgusnute događaje.Prelistao je to veliko i važnopoglavlje naprijed - nazad, natrenutak usporio, te ondazamahnuo i zaklopio tu knjigu,knjigu jednog života iz kojegaprogovara ljubav što ju je IsusKrist objavio svijetu i zapečationa svome križu. Zaklopio jeknjigu jednog životanadahnutog Duhom Božjim,koji je ušao u taj život i učinioga prorokom, svećenikom ikraljem u službi i pred licemčitave Crkve i čitavog svijeta",rekao je biskup Hranić.Osvrćući se na mnoge Papineriječi i svjedočanstva, istaknuoje kako je Papa pred Crkvu napočetku trećeg tisućljeća staviokao prvu njezinu zadaću dabude dom i škola zajedništva:"Učio ju je poniznosti da znamoliti za oproštenje i kajati se.Bio je poštovan jer ljudima,

problemima, moralnim ietičkim pitanjima i dvojbamanije pristupao permisivno,propovijedajući neko jeftinoevanđelje, nastojeći da seljudima svidi, nego je biopoštovan jer je propovijedao,prihvaćao i svjedočio svuzahtjevnost evanđelja.Usuđujem se ustvrditi da je tobitan i presudan dio odgovora ina pitanje zašto se tako dobrorazumio upravo s mladima."Biskup Hranić zaključio jepropovijed osvrnuvši se naPapine riječi i poziveizgovorene u Osijeku 2003.,označivši ih kao svojevrsnuduhovnu oporuku svimčlanovima Crkve u Đakovačkoji Srijemskoj biskupiji.U svečanom liturgijskompjevanju okupljenu zajednicupredvodili su Mješovitikatedralni zbor i Zborbogoslova, pod ravnanjem mo.Ivana Andrića, uz orguljskupratnju mo. Vanka Sitarića.

Mali Lošinj: Zadušnica za Svetog OcaMali Lošinj, 8.4.2005. (IKA) -U malološinjskoj župnoj crkviPorođenja Marijina u petak 8.travnja, na dan ukopa IvanaPavla II, održana je misazadušnica za blagopokojnogPapu. Misu je predslaviomalološinjski župnik dr. AntonBozanić zajedno sKrunoslavom Borasom. Dr.Bozanić istaknuo je kako jepapu Ivana Pavla II. cijeli svijetdoživljavao svojim te je

osvajao srca cijeloga svijeta."Proputovao je cijeli svijet i bioje otvoren svim religijama isvakom čovjeku. Opečatio jepovijest čovječanstvaposljednjih desetljeća. Učio jeda je potrebno prijeći pragnade, koju su mnogi izgubili.Obnovio je Crkvu iznutra iizvana. Svojom patnjom, kojaje bila često vidljiva na njegovulicu i tijelu, svjedočio je dačovjek ne gubi dostojanstvo i

vrijednost ni onda kada jebolestan, ni kada je star, i daupravo na taj i takav način imašto reći drugima", rekao jepropovjednik, poručivši kako jesvu svoju životnu snagu papaIvan Pavao II. nalazio udubokoj i čvrstoj vjeri u Boga,u nadi koja dolazi od te jakevjere i u ljubavi koju jepokazivao svakome bez obzirana naciju, vjeru ili boju kože.

Misa zadušnica za Papu na splitskom ŽnjanuSplit, 8.4.2005. (IKA) - Više odpet tisuća vjernika Splitasudjelovalo je uvečer 8. travnja,na dan ukopa pape Ivana PavlaII. na misi zadušnici za SvetogOca, koju je na otvorenombogoslužnom prostoru naŽnjanu, nedaleko od mjestagdje je Papa slavioeuharistijsko slavlje za svogpastirskog pohoda Splitu

početkom listopada 1998., pojakom jugu, koji je raznosiomolitvu i pjesmu vjerničkogamnoštva, predslavio don IvanČubelić, generalni vikarSplitsko-makarske nadbiskupijeu suslavlju s osam svećenika. Upropovijedi je don Ivan pozvaovjernike da u svomsvakodnevnom životu živi islijedi poruke, koje je taj veliki

papa i čovjek, koji je svojompojavom i djelom, obilježio 20.stoljeće, širio svojim životom, usvojim djelima i propovijedima,svugdje i na svakom mjestu,gdje god bio, u gotovo 27godina svoje velikosvećeničkeslužbe. Misi zadušniciprethodila je zajedničkakrunica.

12 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Krk: Zadušnica za PapuBiskup Županpodsjetio naevanđeoskihumanizam IvanaPavla II.

Krk, 9.4.2005. (IKA) - Na danpogreba papa Ivana Pavla II.krčki biskup Valter Županpredvodio je u večernjimsatima 8. travnja u katedralimisu zadušnicu za pokojnogPapu u koncelebraciji s desetdijecezanskih i redovničkihsvećenika u gradu Krku i uzsudjelovanje mnogobrojnihkrčkih vjernika koji su došlimoliti za Papu. Na toj je misinaviještena ista Božja Riječ imoljena ista molitva vjernikakao i prije podne na pogrebuIvana Pavla II. u Vatikanu. U propovijedi je biskupistaknuo kako su nakon Papinesmrti svi bili jednodušni uizjavama da je on probudio

divljenje, poštovanje inaklonost svih ljudi bez obzirana njihovu vjeru i životnoopredjeljenje te su ga spoštovanjem primali i slušali ioni koji se s njime nisu slagali.Biskup Župan posvjedočio jeda je papa Ivan Pavao II. imaonovi humanizam, humanizamevanđelja - ljubav premačovjeku, a gdje god se pojavio,donoseći Radosnu vijest, bio jeuzrokom radosti i nade. Ivan Pavao II. bio je jasan unačelima i ni pred kime nijepopustio u jasnoći istine, te jebio nepopustljiv u načelimaevanđelja, rekao je krčkibiskup, podsjećajući na ljubavmladih prema Svetomu Ocu,

njegov oprost atentatoru,odlučno ne svakom nasilju,posebnu skrb za dostojanstvočovjeka i obitelji i zaštituljudskoga života od začeća dosmrti. Također je podsjetio i naPapinu odanost prema BlaženojDjevici Mariji, ali i na velikunaklonost i ljubav premahrvatskom narodu. Razumio je stradanjahrvatskoga naroda kroz povijesti njegova zakonita prava, rekaoje biskup Župan, izražavajućizahvalnost papi Ivanu Pavlu II.za sve što je učinio za hrvatskinarod i Crkvu u Hrvata te zacijelu Crkvu i svijet.

Misa zadušnica za Papu u požeškoj katedraliIvan Pavao II., kaoutemeljitelj Požeškebiskupije, ostat ćeuvijek, na posebannačin, naš Papa,istaknuo je biskupŠkvorčević

Požega, 9.4.2005. (IKA) -Požeški biskup AntunŠkvorčević predvodio je 9.travnja u katedrali misuzadušnicu za papu Ivana PavlaII. na kojoj su sudjelovali svičlanovi Biskupskog ordinarijatana čelu s generalnim vikaromJosipom Krpeljevićem, članoviStolnog kaptola predvođeniprepoštom Josipom Devčićem,arhiđakoni i dekani, tesvećenici grada Požege iokolice. Nazočni su bili i predstavnicižupanijskih i gradskih vlasti:župan Anto Bagarić,gradonačelnik Zdravko Ronko,saborska zastupnica MarijaBajt, predstavnici Hrvatskevojske, policije te svih ustanovagrada i okolice. Toga dana užupama grada Požege nije bilovečernjih misa te su požeškivjernici u velikom brojupohodili misu zadušnicu. U uvodu je biskup napomenuokako je na Trgu Sv. Petra uRimu sudjelovao na misi ioproštaju od pape Ivana PavlaII. te je dio tog oproštajaKatoličke crkve i cijelog svijetaod Svetog Oca posvjedočio iprenio okupljenim vjernicima ukatedrali. Istaknuo je kako jeuistinu bio ganut mnoštvomljudi koji su poput rijeke teklioko Papina mrtvog tijela ubazilici Sv. Petra a svaki je usvom srcu nosio uspomenu nasusret s Apostolom mira,zaštitnikom siromaha. Biskup

je dodao kako je večer prijeoproštaja od Pape molio pokrajnjegova odra i zahvaljivao muza sve što je učinio za hrvatskinarod, a osobito što je utemeljioPožešku biskupiju. Pozvao jetakođer prisutne na molitvu zaSvetog Oca. U propovijedi je biskupistaknuo kako su se minulihdana mnogi natjecali izrećineku svoju istinu o preminulompapi Ivanu Pavlu II., pa sestekao dojam kako sutelevizijske postaje prikazale,radijske postaje ispričale, atiskovine napisale sve što se onjemu moglo reći. "Ali, moždaje bolje pred njegovim likomstajati i u tišini usvajati u srceone duboke, nutarnje Papineporuke koje se ne mogudohvatiti ničim drugim negopogledom srca i otvorenošćuduše", kazao je biskup tepozvao vjernike da upravo toučine na misi jer to će biti izraznjihova najvećeg poštovanja.U čemu je snaga kojom jeprogovorio papa Ivan Pavao II.i kojom je već ušao u najvećibroj srdaca ove zemlje?",upitao se biskup, ustvrdivšizatim kako ljudska srca nemože pokrenuti bilo što i bilotko nego najsnažniji čovjekovpokretač iznutra - živi Bog, apapa Ivan Pavao II. jedan je odnaših suvremenika koji je sBogom snažno drugovao takoda je u svojoj osobnosti ostaoočitovanje živoga Boga.Požeški biskup ustvrdio je

zatim kako će svaki papa biti zanas nasljednik sv. Petra,poglavar Katoličke crkve, ali"nijedan drugi neće bitiutemeljitelj naše mjesne Crkve,naše Požeške biskupije". "Stoga, Ivan Pavao II. ostajeuvijek na poseban način našPapa. Dok mu ovimmolitvenim zajedništvomiskazujemo svoje poštovanje,zahvalnost i odanost želimo gazamoliti: Ti, Sveti Oče IvanePavle ostani trajno braniteljnaše biskupije i svih naspojedinaca, svih naših župa naovom našem hrvatskom tlu nakoje treba uistinu približitiIsusa Krista, osobitosuvremenom čovjeku, ali onomsnagom patnje i trpljenja kojomsi ti približio čovječanstvuovoga doba Isusa Krista.Pomozi nam da uvijek dubljerazumijemo Isusovo evanđeljeonom pozornošću srca kojom siti pristupao tom evanđelju",kazao je požeški biskup. Nakon popričesne molitveotpjevana je pjesma "Krist nažalu", koja je Papi na osobitnačin bila draga, a njome su svinazočni u katedrali izrekli hvalaIvanu Pavlu II. Podsjetivši kakoje Sveti Otac 1998. godine, zasvog drugog posjeta Hrvatskoj,u Solinu na susretu s mladimagodine pratio pjesmu "ZdravoDjevo", biskup je potaknuopožeške vjernike da na krajumise svi zajedno otpjevaju i tumarijansku pjesmu.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskupijsko pastoralno vijeće u OtočcuOtočac, 9.4.2005. (IKA) - UOtočcu je u nazočnosti biskupagospićko-senjskog MileBogovića, generalnog vikarabiskupije i župnika otočkogTomislava Šporčića te 25vijećnika 9. travnja održanasjednica Biskupijskogapastoralnog vijeća. Sjednicomje u župnoj dvorani župePresvetog Trojstva predsjedaopredsjednik Poslovodnogodbora prof. Darko Nekić.Nakon molitve i duhovnograzmatranja te pozdravnih riječipredsjednika poslovodnogodbora Darka Nekića idomaćina mons. Šporčića,biskup Bogović dao jesmjernice pastoralnog planabiskupije zaključno s 9. rujnomi postavljanjem kamenatemeljca za Crkvu hrvatskih

mučenika na Udbini. Oobavljenim radnjama izvijestioje predsjednik Odbora zaproslavu mons. Šporčić. Članodbora Ivan Prpić iz Senjagovorio je o pripremamazajedničkog zbora koji ćeuveličati svečanu euharistiju naUdbini 9. rujna.Mons. Šporčić održao jeizlaganje o dužnostima iobvezama vijećnika u Crkvi,mjestu temeljnog izvorakateheze i središnjeg mjestanaviještanja riječi Božje, kaouvoda u osnivanje biskupijskihodbora. Na temelju prijedlogaposlovodnog odbora na čeloKatehetsko-liturgijskog odboraimenovan je vlč. NikolaTurkalj, Obiteljskog odboramons. Tomislav Šporčić,Odbora za mlade mr. Tomislav

Rogić, Građevinsko-umjetničkog odbora preč. MileČančar, Odbora za Caritas ibolesnike fra Marijan Jelušić teOdbora za medije mons. MilePecić. U svaki od ovih odboraprema svojim sklonostima iafinitetima ušli su ostali članovibiskupijskog pastoralnogvijeća. Zatim se govorilo opripremama za Drugibiskupijski susret mladihbiskupije u Gospiću koji će seodržati u subotu 16. travnja teFamily festu koji će se istogdana održati u Zagrebu. BiskupBogović na kraju je svimaporučio da uključe svojuenergiju u boljitak i rastbiskupije te da uključe sebe uprojekt Crkve hrvatskihmučenika na Udbini, jer timečine uslugu i čitavoj Hrvatskoj.

Drniški dekanat hodočastio u ŠibenikHodočašće u sklopuobilježavanja Godinemjesne Crkve iproslave 450.obljetnice posvetešibenske katedrale

Drniš, 9.4.2005. (IKA) -Vjernici Drniškog dekanataŠibenske biskupije hodočastilisu 9. travnja u katedralu Sv.Jakova u Šibenik u sklopuobilježavanja Godine mjesneCrkve i proslave 450. obljetniceposvete šibenske katedrale.Misnom slavlju, koje jepredvodio šibenski biskup AnteIvas, prethodio je molitveniprogram u sklopu kojeg jehodočasnike pozdraviogeneralni vikar Šibenskebiskupije Dominik Škevin. Nasamom početku slavlja dekanDrniškog dekanata i župnikDrniša, najveće od jedanaestžupa tog dekanata, fra MateGverić, uputio je prigodnu riječvjernicima i šibenskombiskupu. Drniški dekanat jedan

je od devet dekanata Šibenskebiskupije i zauzima časnomjesto u povijesti biskupije. Mismo dio jedne katoličke iapostolske Crkve i u ovojgodini želimo produbiti tuistinu, kazao je biskup Ivas,istaknuvši ulogu preminulogPape u prenošenju te Kristoveistine.Ivan Pavao II. iskustva vjeredoživio je u svojoj župnojzajednici i to je nama njegovaporuka: "Budimo ono štojesmo, ondje gdje nas je Bogstavio, jer njemu je svatkovažan: i onaj najzabačeniji ionaj najsiromašniji". Danas jenajgore ostati sam, ne računatiBožju pomoć, jer onda je zlomoćno i onda ono uzima srce idušu, rekao je biskup Ivas i

dodao: "Kažu da naš narod jošima srca, da još u sebi imaduše. Mi vjerujemo da je totako, jer smo se trudili ostativjerni Kristu i Crkvi". Na to nasje i Papa pozivao, poručio jebiskup, istaknuvši kao smisaoživota prihvaćanje Kristovaputa: "Prihvati zadatak koji ti jeBog dao, nemoj bježati, nemojse skrivati". "Ivan Pavao II.zaista je gradio Crkvu, jer jeznao ako se Crkva rastroji, akose zaborave oltari, da će se todogoditi i s našim ognjištima inarodom. Zaista, Papa je biostijena čvrsta te u njegovu duhuokupljajte se po svojimzajednicama i budite svjesni daste dio jedne biskupije koja jedio apostolske Crkve", poručioje biskup Ivas.

Golubinci: Tribina za mladeTema je bila "Osvojisvoju slobodu"

Golubinci, 9.4.2005. (IKA) -Tribinu za mlade "Osvoji svojuslobodu" održao je 9. travnjažupnik župe Beočin i ČerevićMarko Lončar u Golubincima.Podsjetio je na tekstoveSvetoga pisma koji govore otijelu i duhu, odnosno o potrebiravnoteže čovjekove duhovne itjelesne komponente. Naveo jei dvije krajnosti iz povijestieuropske filozofije: Hegelovidealizam koji apsolutiziraduhovno i Marxov dijalektičkimaterijalizam koji apsolutiziramaterijalno. Zatim je analiziraosliku Krist liječnik iz 1747.,koja se nalazila u samostanskojljekarni sestara uršulinki uBeču. Ta slika prikazuje Krista

kako jednoj grešnici nudilijekove. Ona drži natpis kojiglasi: "Moji su grijesi teški ipreveliki, a kajem se od srca".Krist u ruci drži tezulju važućigrijehe i uspoređujući ih stežinom svoga križa. Križ,naravno, preteže. Na ladicamaiza Krista piše: "Požude -Stalno - Umrtviti", a naposudama na pultu ispred njegastoje natpisi: Vjera, Ufanje,Ljubav, Skromnost,Promišljenost. Čitava slikaupućuje na duhovnu dimenzijuliječenja. Tu je duhovnudimenziju liječenja predavačpovezao s Hipokratovomzakletvom, a učitelji kulture usrednjovjekovnoj Europi,

benediktinci, preuzeli su idejuzdravog životnog stila odHipokrata. Potrebu za zdravimživotnim stilom u suvremenojmedicini vlč. Lončar prikazaoje pomoću sheme mozga, teistaknuo kako čovjek uodlučujućim stvarima nemainstinkt, nego ima u"orbitalnom mozgu" i"prefrontalnom režnju"mogućnost pohranjivanja svojihživotnih navika, te otudaproistječe dužnost formiratisvoj mozak kao svoj organslobode, što je osobitoistaknuto u vrijemeadolescencije. U drugom dijelutribine predavač je odgovaraona pitanja mladih.

14 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Đakonsko ređenje u PožegiBiskup Škvorčević zađakona zaredioDanijela Engelmana

Đakovo, 9.4.2005. (IKA) - Upožeškoj crkvi Sv. Lovrebiskup Antun Škvorčevićpredvodio je 9. travnja svečanomisno slavlje u tijeku kojega jezaredio za đakona DanijelaEngelmana iz župe sv.Leopolda Mandića u Požegi.Na slavlju je sudjelovaobiskupski vikar za pastoralJosip Klarić, domaći župnik iarhiđakon Vjekoslav Marić,prefekt u Međubiskupijskomsjemeništu u Zagrebu PavaoFilipović, poglavarBogoslovnog sjemeništa izZagreba Perica Matanović iduhovnik Milan Pušec,četvorica đakona Zagrebačkenadbiskupije, bogosloviPožeške biskupije, roditelji,rodbina te vjernici župe sv.Leopolda Mandića.U uvodu je biskup preniodojmove dubokog zajedništva

vjernika iz cijelog svijeta uRimu oko odra preminulogpape Ivana Pavla II. te istaknuokako je još uvijek ispunjenonom vjerom, koja jeprogovorila milijunima ljudi narazličite načine. Stoga, dodao jebiskup, u ređenju DanijelaEngelmana za đakonaprepoznajemo znak BožjiPožeškoj biskupiji, jer ćesvojim poslanjem izgrađivatiživu Crkvu i ugraditi sebe uIsusovu Crkvu kojoj je papaIvan Pavao II. vjerno služio. Upropovijedi je biskupŠkvorčević istaknuo kako jeuskrsli Isus jedanaestoricuapostola nastojao osposobiti zaposlanje koje im je povjerio ato čini tako što im se ponajprijeočitovao da je živ te ih uvjeravada je živ i da je pobijedio smrt.Njegov poziv učenicima "Iditepo svem svijetu… i ne bojte

se!" čuli su mnogi ljudi. Jedanod njih je i papa Ivan Pavao II.koji je na poseban način čuoIsusov poziv te na početkusvoga papinskog služenjaporučio cijelom kršćanskomsvijetu "Ne bojte se" i "Otvoritevrata Kristu". Biskup jepodsjetio kako je životna lađakandidata za đakonat Danijelakrenula uzburkanim morem, alina njoj se pojavio Isus Krist irekao mu da se ne boji, jer Onje s nama. Zaželio jeEngelmanu da ostane uvijekvjeran poslanju kojega primađakonskim ređenjem.Na kraju slavlja biskupŠkvorčević čestitao je ređeniku,roditeljima i župi na čelu sažupnikom VjekoslavomMarićem i župnim vikaromSašom Paveljakom.

Blago knjižnice franjevačkog samostana u ŠarengraduTom vrijednomizložbom i izdavanjemknjige VladeZobundžije "AdaŠarengradska"započinjeobilježavanje 600.obljetnicefranjevačkogsamostana Sv. Petra iPavla

Ilok, 9.4.2005. (IKA) - UIzložbenom prostoruPoglavarstva Grada Iloka uIloku 9. travnja otvorena jeizložba "Blago knjižnicefranjevačkog samostana uŠarengradu - Izbor djelahrvatskih pisaca do 1850.godine", koju je pripremioMuzej grada Iloka.Autor izložbe Mato Batorovićizabrao je 61 djelo hrvatskihautora na hrvatskom,latinskom, njemačkom,talijanskom i mađarskom jezikui podijelio ih u tematskecjeline: Sveto pismo,bogoslovlje, kršćanski nauk,propovjedništvo, molitvenici,književnost, povijest,udžbenici, rječnici i leksikoni,kalendari i šematizmi. Jedandio izložbe su djela autora kojisu životom povezani saŠarengradom i okolicom, jer sutu rođeni, djelovali a poneki iumrli: J. K. Mihalić, fra B.Leaković, Matija Živić, fra F.Lastrić-Očevac, I. Mulih i dr.Od poznatijih hrvatskihknjiževnika i pisaca zastupljeni

su: fra Ivan Ančić, fra A. Bačić,I. Gundulić, fra A. KačićMiošić, A. Kanižlić, fra M. P.Katančić, fra J. Pavišević, J. S.Relković, fra A. Tomašević, fraIvan Velikanović, PavaoVitezović, i dr.O izložbi te povijesti ivrijednosti knjižnicefranjevačkog samostana uŠarengradu govorio je v.d.ravnatelj Muzeja grada Iloka iautor izložbe Mato Batorović,potom je govorio šarengradskižupnik fra Budimir Cvitković,iznijevši ukratko povijestfranjevaca u Šarengradu kojatraje neprekidno šest stoljeća.Uz otvorenje izložbepredstavljena je i knjigaVladimira Zobundžije "AdaŠarengradska" kojoj je izdavačfranjevački samostan uŠarengradu. O autoru i knjizigovorio je književnik i pravnikmr. Lujo Medvidović, koji jeposebno upozorio na problemŠarengradske ade, jer je jošuvijek okupirana i nijedostupna Šarengrađanima,kojima život znači. O

sjećanjima na život naŠarengradskog adi od svogaprvog posjeta tom dunavskomotoku 1954. godine govorio jeautor Vladimir Zobundžija. Uprogramu je nastupila Pjevačkagrupa Iločana, pod vodstvomIvice Hodolića, a na kraju jepozdravio sudionike i zahvaliona ovom daru građanima Iloka,Šarengrada i okolice knjizi iizložbi dogradonačelnik IlokaŽeljko Sladetić.Tom vrijednom izložbom iizdavanjem knjige VladeZobundžije "AdaŠarengradska" započinjeobilježavanje 600. obljetnicefranjevačkog samostana Sv.Petra i Pavla u Šarengradu(1405-2005).Ti kulturni događaji uvršteni suu manifestaciju "Dani Maticehrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji", koji seodržavaju od 2. travnja do 8.svibnja godine u svimgradovima Županije i višeostalih mjesta.

Akcija za izgradnju crkve u Novoj GradiškiNova Gradiška, 9.4.2005.(IKA) - U tijeku ovogodišnjekorizme organizirana jedobrotvorna akcija prikupljanjasredstava za izgradnju crkve ujužnom dijelu Nove Gradiške.

Župnik novogradiške župeKraljice Krunice Jozo Jurićovih je dana izvijestio kako je uakciji prikupljeno 8287 kuna, au toj se prilici ujedno na dobrotizahvalio pojedincima koji su u

svojim prostorima omogućilipostavljanje prigodnih kasica tesvima koji su se u akcijuuključili svojim prilozima.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Šibenik: Misa zadušnica za PapuMisi je prethodiomolitveno-meditativniprogram koji su vodilimladi

Šibenik, 9.4.2005. (IKA) -Šibenska biskupija oprostila seod pape Ivana Pavla II.svečanom misom zadušnicomkoju je 9. travnja u prepunojkatedrali Sv. Jakova, uzkoncelebraciju tridesetaksvećenika i posluživanjeđakona don Roka Glasnovića,predvodio šibenski biskup AnteIvas. Samom slavlju prethodioje molitveno-meditativniprogram koji su predvodilimladi, moleći svjetlosnaotajstva krunice, pjevajućiprigodne pjesme uz isječke izPapina života koji su seprikazivali na platnu. Na trgpred katedralom simbolično sudonijeli križ koji je bio prineseni 24. travnja 2004. godine naSusretu hrvatske katoličkemladeži u Šibeniku.Neposredno prije početkazadušnice pušten je tonski zapis

prvog govora kojeg je IvanPavao II. održao Hrvatima 30.travnja 1979. godine, a prekoulazne procesije pjesma ZdravoDjevo, koju je papa s mladimapjevao u Solinu 1998.U propovijedi je biskup Ivasporučio: "Otvorite vrata Kristu.Ne bojte se - oporuka je imolba Karola Wojtyle Crkvi isvijetu. Puno je ovih danaizgovoreno riječi. Ne znampostoji li još koja ljudska riječ skojom bi se moglo opisati sveono što je Papa probudio usrcima ljudi. Sve najljepšeljudske riječi ovih su danaizgovorene, ali mi ćemovečeras pokušati ponijetiPapinu prvu želju i posljednjuoporuku: Otvorite vrataKristu!". Šibenski je biskupistaknuo kako je Ivan Pavao II.bio Papa otvorenih vrata Bogu ičovjeku po Marijinu uzoru.

Također je podsjetio i na Papinodnos prema mladima,putovanja na kojima je otvaraoCrkvu Kristu i stavljanjueuharistije u središte životakršćana. Karlol Wojtylazauzimao se da na svijetu budeviše ljubavi i bio je Papaopraštanja, posvjedočio jebiskup Ivas, dodavši: "Znao jeda križem i trpljenjem možejedino ući u tajnu života, a nanjegovu primjeru mnogi suvidjeli da se isplati živjeti".Nakon propovijedi mladi supročitali nekoliko ulomakaPapinih poruka mladima, te supredvodili vjerničku molitvu.Na kraju slavlja uz molitvu zapokojne molila se i molitva zaizbor novog pape. Ta molitvaće se u Šibenskoj biskupijimoliti do samog izbora.

Đakovo: Euharistijsko slavlje o 100. obljetnicesmrti biskupa Strossmayera

Osoba biskupaStrossmayera u našojnacionalnoj i crkvenojpovijesti nijesvakidašnja. Jedni gakude zbog nastupa naPrvom vatikanskomkoncilu, a drugi kažuda je bio preteča idejaDrugoga vatikanskogkoncila, jer je stotinugodina ranije iznosioideje i radio za idejekoje su danas, poDrugom vatikanskomkoncilu, dobile novisjaj i novu snagu,rekao je biskup Srakić

Đakovo, 10.4.2005.(IKA/BTU) - Đakovački isrijemski biskup Marin Srakićslavio je u nedjelju 10. travnjasvečanu euharistiju uđakovačkoj katedrali Sv. Petrau prigodi spomena 100.obljetnice smrti biskupa JosipaJurja Strossmayera. Uz biskupaSrakića suslavio je pomoćnibiskup Đuro Hranić i svećenicigrada Đakova. Zbog smrti papeIvana Pavla II. i svečane misezadušnice na dan ukopa misnoslavlje, planirano za 8. travnja,točno na dan Strossmayerovesmrti 1905. godine,premješteno je na prvu idućunedjelju. Na početku propovijedi biskupSrakić je rekao: "Moramopriznati da se i sto godinanakon njegove smrti pišu iizgovaraju dvostruki, vrlooprečni sudovi o njemu. Doista,nema područja njegova života ukojem nije optužen iproslavljen, odbačen iprihvaćen, od temperamenta dokaraktera, od privatnog životado javnih djelatnosti napodručju crkvenog i političkogživota". "Osoba biskupaStrossmayera u našojnacionalnoj i crkvenoj povijestinije svakidašnja. Jedni ga kudezbog nastupa na Prvomvatikanskom koncilu, a drugikažu da je bio preteča ideja

Drugoga vatikanskog koncila,jer je stotinu godina ranijeiznosio ideje i radio za idejekoje su danas, po Drugomvatikanskom koncilu, dobilenovi sjaj i novu snagu, kao štosu npr. kolegijalitet biskupa,uloga laika u Crkvi, ekumenskiduh i drugo. OsvjetljavajućiStrossmayerov lik i djelo,dokumentirano ga pokazujući ikao mudroga i socijalnoosjetljivoga upraviteljavlastelinstva, biskup Srakić jeistaknuo da je Strossmayer prijesvega bio biskup koji jepredvodio svoju Crkvu kaoučitelj, pastir i svećenik. Bio je"velik biskup u malom Đakovukoji je znao ostati u središtu nesamo nacionalnih, nego isvjetskih zbivanja", rekao jebiskup Srakić. Spominjući brojnostStrossmayerovih interesa iostvarenja te različitostvrednovanja njegova djela,biskup Srakić je napomenuo:"Biskupa Strossmayera ne trebabraniti, jer njemu ne treba našeobrane, njega brane i veličajunjegova djela, koja stoje naroduotvorena kao knjiga iz kojenarod treba čitati. Biskup JosipJuraj Strossmayer je velik sinsvoga naroda. Pogrešno pisanjeo Strossmayeru ide u prilogprotivnicima hrvatskog naroda iCrkve u Hrvata. Pretjerano

uzdizanje i glorificiranje bezgranica isto su takoneprimjereni i štetni kao iodbijanje zbog danasneprihvatljivih ideja i nijekanjebiskupovih zasluga za hrvatskinarod".Pojašnjavajući odnos biskupaStrossmayera prema papinskojslužbi i osobi pape bl. Pija IX.,zbog više puta nekritičkiuopćene i ponavljane teze osuprotstavljanju, biskup Srakićnaveo je više primjera u kojimaStrossmayer očituje poštovanjei poziva na molitvu za papu.Završavajući propovijed biskupSrakić je napomenuo: "Doista,ovih dana doživjeli smopotvrdu Strossmayerovih riječi:papa je svuda na svijetu, nesamo gdje ima katolika, nego išire. A Strossmayer nije nisanjao da će jednoga danaPetrov nasljednik, Rimskibiskup boraviti u njegovudvoru, u odajama iz kojih je onvodio svoju biskupiju. Molimoza našeg biskupa Strossmayera,ujedno molimo za sretan izbornovoga pape koji će nastavitidjelo velikoga pape Ivana PavlaII.".Svečano liturgijsko pjevanje,izvodeći polifone skladbe ianimirajući zajedničku pjesmu,predvodio je Katedralni zborpod ravnanjem mo. IvanaAndrića, uz pratnju mo. VinkaSitarića na velikim orguljama.

16 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Solisti, zbor i orkestar HNK iz Osijeka u častbiskupu Strossmayeru

U nizu kulturnihdogađaja predviđenihprogramomobilježavanja dvajuobljetnica biskupaStrossmayera uđakovačkoj katedraliodržan koncertsolista, zbora iorkestra Hrvatskognarodnog kazališta izOsijeka

Đakovo, 10.4.2005.(IKA/BTU) - U nizu kulturnihdogađaja predviđenihprogramom obilježavanja 100.obljetnice smrti i 190.obljetnice rođenja biskupaJosipa Jurja Strossmayera, ukatedrali u Đakovu u nedjelju10. travnja održan je koncertsolista, zbora i orkestraHrvatskog narodnog kazalištaiz Osijeka, pod ravnanjemdirigenta Zorana Juranića. Kaosolisti nastupili su ValentinaFijačko, sopran, BlaženkaTarguš, alt, Claudio Contini,tenor i Berislav Puškarić, bas.

Na programu je bila kantata zabas, mješoviti zbor, gudače iorgulje Alles, was ihr tut mitWorten oder mit Werkennjemačkog kompozitora iorguljaša iz doba ranog barokaDietricha Buxtehudea, te MissaSolemnis u As-duru, Op. 5 - br.43 za sopran, alt, tenor i bas,mješoviti zbor i orkestar Ivanapl. Zajca.Dojmljivo je bilo čuti moćniosječki glazbeni ansambl uizuzetno akustičnom prostorukatedrale, čije su mogućnostiumjetnici razdraganoistraživali, trudeći se nadasve

oko stilskog naglaska uizvođenju koncertnogaprograma. Đakovačka publikakoja ima rijetku prilikudoživjeti takav glazbenidogađaj u svojoj sredinizahvalila je izvođačimasrdačnim i dugim pljeskom, abiskup Marin Srakić i osobno jezahvalio umjetnicima na tomglazbenom darivanju. Koncertje ostvaren suradnjomĐakovačke i Srijemskebiskupije i Poglavarstva gradaĐakova.

Misa zadušnica za Papu u dubrovačkoj katedraliIvan Pavao II. bio jePapa osobitih darova,a on sam je dar DuhaSvetoga Crkvi i našemvremenu, poručio jebiskup Puljić

Dubrovnik, 10.4.2005. (IKA) -Misa zadušnica zablagopokojnog papu IvanaPavla II. u nazočnosti mnoštvavjernika slavljena je 10. travnjau dubrovačkoj katedraliUznesenja Blažene DjeviceMarije. Euharistijsko slavljepredvodio je dubrovački biskupŽelimir Puljić u koncelebracijis desetak svećenika, dekana,gradskih župnika i svećenikaredovnika koji djeluju napodručju Gradske župe.Pjevanje je predvodiokatedralni zbor pod ravnanjemprof. Margit Cetinić. Na početku mise sav puk jezapjevao Papinu pjesmu "Kristna žalu", a biskup Puljićpriopćio je vjernicima kako jedan nakon Papina ukopapohodio njegov grob u baziliciSv. Petra, gdje se, uz ostalo,pomolio za Dubrovačkubiskupiju i njene vjernike. Evanđelje po Luki navijestio jebiskupov tajnik don Petar Palić,a molitvu vjernika je predmoliokatedralni župnik Stanko Lasić.Nakon mise, pjesmu, koju jezbor od stotinu djece pjevaoSvetom Ocu 6. lipnja 2003.pred crkvom Sv. Vlaha,otpjevala je djevojčica AnaMarija Mazarekić i podsjetilajoš jednom na taj nezaboravandan.U propovijedi je biskup Puljićistaknuo kako je Ivan Pavao II.bio Papa osobitih darova, te daje on sam dar Duha SvetogaCrkvi i našem vremenu. Podsjetio je također kako je

Papa bio strastveni sportaš iplaninar, a njegov je "sportskimač" bio uperen protiv idolanašeg vremena, protiv svijetakoji bježi od Boga. Zato sunjegova misijska putovanja bilabrojna, misionarska tjeskobaveoma istaknuta, a molitva ivapaji za spasenjem vrlo jaki iuočljivi. A njegova jezanimljiva pojava nudilaodređene kontraste: djelovao jeponizno i skromno, ali i snažnoi zauzeto, poput proroka kojiprokazuje i osuđuje. Bio ječovjek istinske osobne molitvei pobožnosti, tišine i samoće,ali i voditelj i organizatorjavnih nastupa i velikihmasovnih okupljanja, podsjetioje biskup, napomenuvši kako jePapa osuđivao činjenicu što je"grijeh stekao pravograđanstva", a otpisivanje Bogaušlo je u "program ljudskogumovanja". Stoga je bio vrlo kritičan premasuvremenim filozofskimzastranjenjima, odvažan ususretima sa svjetskimmoćnicima, apostolski zagrijanza navještaj istine, neustrašiv inepopustljiv prema svimvrstama lažnih ideologija izavođenja ljudi, a posebiceprema dva sustava, koja suvladala i još vladaju svijetom:onom na istoku koji je Bogaprekrižio i odbacio, kao i onomna Zapadu koji gradi svijet bezBoga. U prvom krugu Papinazanimanja bile su obitelji,mladi i bolesnici koji su bilinjegovi vjerni slušatelji,uzdanica i snaga. Zbog toga senije umarao braniti svetost

života i boriti protiv svakojakihmanipulacija kojima su onidanas izloženi. Njegovaobrambena antropologijasastojala se od obrane Božjihprava, obrane dostojanstvačovjeka i obrane prava naroda.Drugi krug, kojem se čestoobraćao, činili su oni kojioblikuju javno mnijenje:državnici, političari,znanstvenici, kulturni djelatnicii djelatnici u sredstvimapriopćavanja. Treći krug sesastojao od biskupa, svećenika iBogu posvećenih osoba kojimase tijekom svog pontifikatanajmanje tri puta godišnjeobraćao. Htio je žarko da buduna razini svoje zadaće, da svetožive i sa svetinjama svetoophode, da budu kritička svijestmeđu ljudima koji "bježe odBoga" i nastoje graditiovozemaljski grad beztranscendencije. Stoga se nijeumarao poticati duhovne osobeneka budu vidljivi znak idjelotvorni kvasac u svijetu, tesol zemlje koja je, nažalost,obljutavila. A četvrti krug ukojem se očitovala Papinaaktivnost jest njegova briga okosvetosti Crkve, oko štovanjaonih koje je Crkva uzdigla načast oltara, te uvažavanjevjerničkog osjetila prozvanog""sensus fidelium"". Biskup je na kraju ukazao i napoštovanje i zahvalnostDubrovnika Svetom Ocu zbognjegova pohoda 6. lipnja 2003.,izrazivši ujedno nadu kako"sada svi imamo moćnogzagovornika kod Boga".

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

"Euharistija u životu bl. Marije Propetog Petković"U Dubrovnikupredstavljeninajuspješniji učeničkiradovi nadahnutiživotom te hrvatskeblaženice

Dubrovnik, 10.4.2005. (IKA) -Svečani program u sklopunatjecanja "Euharistija u životublažene Marije PropetogPetković" održan je zaDubrovačku biskupiju 10.travnja u dvorani bl. AlojzijaStepinca u samostanu Sv.Klare. Učenici osnovnih isrednjih škola pročitali su svojeliterarne radove te predstavilione likovne, nadahnute tomhrvatskom blaženicom uGodini euharistije. Od velikogbroja radova stručni sud jeodabrao tridesetak najboljihradova koji su predstavljenipublici, a nagrađeno je po šest

najboljih u pojedinoj skupini.Autori tih radova sudjelovat ćena susretu mladih u Blatu naKorčuli i posjetiti svetišteMarije Propetog Petković.Svi prispjeli učenički radovipodijeljeni su prema dobnimskupinama. Pobjednici uskupini četvrtih, petih i šestihrazreda boravit će u Blatu od15. do 17. travnja, autorinajboljih radova sedmih iosmih razreda od 4. do 6.lipnja, a nagrađenisrednjoškolci od 17. do 19.lipnja ove školske godine. UBlatu će se susresti i upoznati sučenicima drugih biskupija

republika Hrvatske te BiH kojisu u svojim biskupijamapobijedili na natjecanjima.Prigodni program su vodiliJoško Mikuš i JelenaRadovanović, a nazočneučenike, učitelje i roditeljepozdravio je biskupov tajnikdon Petar Palić. Pjesmom suprogram obogatili zbor mladihžupe Uznesenja Marijina izRožata, Katedralni tamburaškizbor "Domino" pod vodstvomprofesorice Luce Čatić, skupina"Biseri Očeva milosrđa" izPloča, te kandidatica JulijanaBeretić.

Prva obljetnica zajednice EMRISlavljeničku misuzajedništva mladihRijeke u euharistiji ucrkvi Sv. Romualda iSvih svetih na Kozalipredvodio nadbiskupDevčić

Rijeka, 10.4.2005. (IKA) -Mladi Rijeke, okupljeni uzajednici EMRI, proslavili su10. travnja prvi rođendanzajedništva u slavljenjueuharistije. Crkva Sv.Romualda i Svih svetih naKozali bila je ispunjenamladima koji su se, kao isvakoga mjeseca u nekoj odgradskih župa, okupili nazajedničkoj misi, Euharistijimladih Rijeke (EMRI).Posebnost tih euharistijskihslavlja jesu svjedočanstvamladih. Umjesto, ili nakonpropovijedi, dvoje mladihsvjedoče svoju vjeru predokupljenima i time daju osobitpečat u slavljenju Gospodina.Slavljeničku misu predvodio jeriječki nadbiskup Ivan Devčić,koji je i podržao inicijativu odsamoga početka kada se prvaEuharistija mladih Rijekeslavila u crkvi Uznesenja

Blažene Djevice Marije uRijeci. Nadbiskup Devčić nijekrio zadovoljstvo vidjevširaspjevanu mladost kojaponosno svjedoči svoju vjeru,te je ukazao ujedno na"posebno teška vremena zamlade, puna različitihalternativa koja im se nude"."Mladi danas imaju izbora:gledati na život bez ili s očimavjere. Ukoliko se odlučimo naživot gledati bez vjere, vidjetćemo tamu. Gledati na životočima vjere znači gledatisvjetlo", napomenuo jenadbiskup, podsjetivši na likIvana Pavla II. čiji je život biou svjetlu. Mladima jepreporučio knjige Svetoga Ocau kojima se jasno vidi kako gaje Bog vodio, nama ponekadtajanstvenim, putovima krozživot. "U ljudima oko sebemoramo prepoznati Krista.Isusa moramo prepoznati i u

euharistiji, ali i izvan nje, usolidarnosti s braćom", poručioje riječki nadbiskup.Podsjećajući na život IvanaPavla II., nadbiskup je ukazaona zadaću koju nam je daoGospodin: svjedočiti svojeiskustvo vjere. Papa je svojživot shvaćao kao život Petra iDvanaestorice koji sunaviještali ljudima. "Papamladih" se prepoznavao umladima, pa je gledajućinaprijed, u budućnost, gledao umlade. Osim toga, Sveti je Otacmladim poručio da gradedrugačiju, bolju budućnost."Budite narod blaženstava",podsjetio je nadbiskup na riječikoje je Ivan Pavao II. izrekaona Delti, te dodao: "Buditepoput prvih Isusovih učenika inemojte se stidjeti i govoriti oonome čega vam je srcepuno!".

Hodočašće pjevačkog zbora "Sv. Cecilije" izVinkovaca u SinjVinkovci, 10.4.2005.(IKA/BTU) - Na inicijativuMire Filipović Grčić,Vinkovčanke, bivše članicemješovitoga pjevačkoga zbora"Sveta Cecilija" župe Sv.Euzebija i Poliona izVinkovaca, s prebivalištem uSinju i članicom OgrankaMatice hrvatske Sinj te mr.Martina Miškovićapredsjednika Društva "Sv.Cecilija" i dr. DraženaŠvagelja, pod vodstvom mons.Tadije Pranjića, župnika idekana vinkovačkoga,organizirano je dvodnevnohodočašće članova zbora u Sinj

9. i 10. travnja. Središnjihodočasnički događaj bilo jesvečano euharistijsko slavljekoje je u nedjelju 10. travnja uprepunoj crkvi Gospe Sinjskepredvodio mons. Pranjić ukoncelebraciji fra NevenaPavlinušića, župnika i fraMirka Marića, ravnateljaZbirke franjevačkogasamostana Sinj i predsjednikaOgranka Matice hrvatske Sinj.Nakana euharistijskoga slavljabila je za katoličku vjeru,zahvala za Svetoga Oca IvanaPavla II. i molitva za izbornovoga pape.Liturgijsko pjevanje predvodio

je mješoviti pjevački zbor"Sveta Cecilija" župe Sv.Euzebija i Poliona Vinkovcikoji je izveo "Missu brevis"Charlesa Gounoda i nekolikopjesama, među kojima: "Uzdahse u Gospodina" AdalbertaMarkovića i "Zdravo Tilo"Mihe Demovića, pod vodstvomorguljašice prof. DubravkeVukovarac, koja je uz predivnoorguljanje i dirigirala zborom.Hodočašće je bilo ujednoprigoda članovimavinkovačkog zbora da upoznajupovijest i kulturu Sinjske iCetinske krajine.

18 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dekanatski sastanak u OtočcuBiskup Bogovićupoznao vijećnike spastoralnim planombiskupije, a mons.Šporčić održaopredavanje "Vijećnik injegova župnazajednica"

Otočac, 11.4.2005. (IKA) - UOtočcu je 11. travnja održandekanatski sastanak župnihpastoralnih vijeća Otočkogdekanata. Susret, čija jesredišnja tema bila uloga teznačaj vijećnika i župnezajednice, organizirao je otočkižupnik i generalni vikarGospićko-senjske biskupijemons. Tomislav Šporčić, a uzsvećenike dekanata i pedesetakpredstavnika župnih pastoralnihvijeća na sastanku su bili i

biskup Mile Bogović te otočkidekan i župnik Brinja JureTutek.Biskup Bogović upoznao jevijećnike s pastoralnim planombiskupije i središnjimbiskupijskim događajem -polaganjem kamena temeljca zanovu Crkvu hrvatskihmučenika na Udbini 9. rujna, anakon toga je mons. Šporčićodržao predavanje na temu"Vijećnik i njegova župnazajednica". Predavač je

istaknuo značaj župe kaopastoralne i pravne ustanove teujedno važnost osnivanjaodbora unutar nje. Kao glavnapretpostavka istaknuta jepotreba osnivanja župnihpastoralnih vijeća tamo gdje ihjoš uvijek nema. Susret jenastavljen radom u skupinamate donošenjem zaključaka, azatim su svi sudionici sastankasudjelovali na misnom slavljukoje je predvodio biskupBogović.

Sjednica Prezbiterskog vijeća Riječke nadbiskupijeU tijeku sjednice,nakon prisjećanja napapu Ivana Pavla II.,raspravljalo se opastoralu duhovnihzvanja te planovima ipoteškoćama uizgradnji i obnovicrkvenih objekata

Rijeka, 11.4.2005. (IKA) -Prezbitersko vijeće Riječkenadbiskupije održalo je 11.travnja redovitu sjednicu uNadbiskupskom domu. Nasjednici je izglasana dopunastatuta Nadbiskupijskogpastoralnog vijeća koje će odsada imati dva nova stalnačlana, rektora Bogoslovnogsjemeništa te predstavnikaTeologije u Rijeci, araspravljalo se i o pastoraluduhovnih zvanja te planovima ipoteškoćama u izgradnji iobnovi crkvenih objekata.Nakon molitve Trećeg časa ukapelici nadbiskup Ivan Devčićsjednicu je započeo kratkimprisjećanjem na papu IvanaPavla II. i njegovo neizbrisivodjelovanje na dobrobit općeCrkve, čovječanstva i hrvatskognaroda. Vijećnici su zatimizvijestili na koji se načinizražavalo poštovanje tenaklonost prema Svetome Ocuu župama i redovničkimzajednicama nadbiskupijenakon vijesti o njegovoj smrti,a istaknuto je kako je mnoštvovjernika sudjelovalo na misamazadušnicama ikomemoracijama. Sjednica jenastavljena izvješćem odosadašnjoj provedbi

pastoralnog plana i programanadbiskupije kojega je podniotajnik Nadbiskupijskogpastoralnog vijeća DaliborBožić. Zaključeno je kako se dosada gotovo sve planirano iostvarilo te su predloženesmjernice sastavljanja plana zaiduću pastoralnu godinu,posvećenu župi pod vidomslužbe posvećivanja.Povjerenik za duhovna zvanjaSanjin Francetić govorio je,uoči nedjelje Dobrog Pastira, opastoralu duhovnih zvanja uRiječkoj nadbiskupiji.Povjerenik Francetić je ustvrdiokako je neophodno mijenjatinačin pastoralnog rada smladima. Problem je u radu smladima i katehezi u kojoj bi setežište trebalo stavljati na pozivza duhovna zvanja, napomenuoje, podsjetivši kako papa IvanPavao II. upravo o tome govoriu svojoj poruci za ovogodišnjiDan molitve za duhovnazvanja, u kojoj ističe kakokvalitetna kateheza rađa zvanja.Predloženo je stoga da se svakisusret mladih dijelom iskoristi iza govor o duhovnim zvanjima.U tu je svrhu potrebna i užasuradnja povjerenstva za mlades Povjerenstvom za zvanja.Briga za duhovna zvanja

morala bi biti sastavni diosvakog pastoralnog djelovanja,zaključio je Francetić. Uzavršnom je dijelu nadbiskupDevčić iznio potrebe imogućnosti Riječkenadbiskupije u izgradnji iobnovi crkvenih objekata.Primijetio je, između ostalog,kako postoji raskorak izmeđufinancijskih mogućnosti ipastoralnih potreba. Sve većibroj vjernika u pojedinimžupama potrebuje i nove crkve,no nadbiskupija nije umogućnosti u potpunostifinancirati njihovu izgradnju, au tom je svjetlu spomenutapotreba izgradnje crkve u župisv. Ane na Gornjoj Vežici teveće crkve na Srdočima. Nasjednici je dogovoreno da seovogodišnji Svećenički dan isusret svećenika Riječkenadbiskupije održi 22. lipnja uGerovu i okolici te da seproslavi zajedno sasvećenicima Gospićko-senjskebiskupije kako bi se i timeoznačila povezanost dvijubiskupija. Ove se godine,naime, navršava pet godinaotkako je Riječko-senjskanadbiskupija podijeljena naGospićko-senjsku biskupiju iRiječku nadbiskupiju.

Susret župnika i vjeroučitelja Ogulinskog dekanataU tijeku sastankarazgovaralo se,između ostalog, odjelovanjuvjeroučitelja unutaržupne zajednice tenjihovoj suradnji sažupnicima

Ogulin, 11.4.2005. (IKA) - Uogulinskoj župi sv. Križa 11.travnja održan je sastanakžupnika i vjeroučiteljaOgulinskog dekanata. Susretu,kojeg je potaknuo ogulinskižupnik i dekan Tomislav Rogić,nazočilo je 8 vjeroučitelja i 14svećenika, a predavanje natemu "Župna zajednica i ulogavjeroučitelja u njoj" održala jevjeroučiteljica Ana Stipetić.Ukazala je na djelovanjevjeroučitelja te potrebe župne

zajednice, zatim na poteškoćekoje se javljaju pri raduvjeroučitelja u župi, školi kao iu obiteljima. Izdvojene su tritočke značajne za radvjeroučitelja. Prvo, kako skrbitio vjeroučenicima u svjetlupohađanja misa te kako ih na tomotivirati. Pojedinačno suizneseni različiti primjerimotivacije. Zatim seraspravljalo o zahtjevnostinastavnog gradiva i njegovojprimjerenosti pojedinom

uzrastu, a na kraju jerazmatrana suradnja izmeđužupnika i vjeroučitelja. Opći jedojam sudionika kako je onadobra i bez otvorenih pitanja.Nakon rasprave obavljeni suzavršni dogovori vezani uz II.susret mladih katolikaGospićko-senjske biskupije 16.travnja u Gospiću, te izdavanjenovog broja dekanatskog lista"Zov" koji iz tiska treba izaćiza Duhove 15. svibnja.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Blagovijest u splitskom Nadbiskupskom sjemeništuSvečano misno slavljei akademija koju supripremilisjemeništarci i učeniciklasične gimnazije

Split, 11.4.2005. (IKA) -Slavlje blagdana Blagovijesti uNadbiskupskom sjemeništu uSplitu započelo je 11. travnjasvečanom misom koju je uvelikoj kapeli Sjemeništapredvodio splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić ukoncelebraciji s ravnateljemgimnazije don MilomVidovićem i ravnateljemSjemeništa don MladenParlovom te ostalimodgojiteljima i profesorimagimnazije i Centralnogbogoslovnog sjemeništa.Nazočne je na početkupozdravio don Mile Vidović.Propovijedao je sjemeništaracmaturant Mate Župa koji jerekao: "Blagovijest izražavasnažan i značajan događaj, ali

je to istovremeno i blaga iradosna vijest za sve ljude.Nova Eva, Marija, započela jemisijsko djelovanje koje jekulminiralo rođenjem IsusaKrista". Istaknuo je i petrečenica koje su značajne udijalogu između Gabrijela iMarije: "Zdravo, milosti puna!Ne boj se, Marijo! Evo začetćeš i roditi Sina! Kako će to bitikad ja muža ne poznajem?Začet ćeš po Duhu Svetom! teništa ne bi bilo od ovoga daMarija nije prihvatila i rekla:Neka mi bude po Tvojojriječi!". "Marija je primjer kojinas vodi k Bogu te taj promjertreba slijediti svatko od nas",zaključio je sjemeništarac uhomiliji.

U poslijepodnevnim satima uvelikoj dvorani Nadbiskupskogsjemeništa održana jeakademija koju su pripremilisjemeništarci i učenici klasičnegimnazije. Nazočni su bilinadbiskup Barišić, generalnivikar dr. Ivan Ćubelić,ravnatelji Parlov i Vidović,svećenici, redovnice,bogoslovi, sjemeništarci teučenici i njihovi roditelji.Akademija se sastojala izprigodnog programa za IvanaPavla II. pod nazivom "Totustuus" te skazanja u četiri čina"Priča iz Cezareje", koju jenapisao prefekt u Sjemeništudon Mario Volarević. U tijekuprograma pjevao je mješovitiškolski zbor.

Izložba arhitektonsko-urbanistička rješenja Crkvehrvatskih mučenika na Udbini

Izložba se možerazgledati svakogadana do 24. travnja uPalači Državnogarhiva u Rijeci od 8do 19 sati

Rijeka, 11.4.2005. (IKA) -Izložba arhitektonsko-urbanistička rješenja Crkvehrvatskih mučenika na Udbini,otvorena je 11. travnja u Palačidržavnog arhiva u Rijeci. "Ovajprojekt će nas zbližiti, a netjerati s ovih prostora", rekao jeidejni začetnik izgradnje Crkvehrvatskih mučenika gospićko-senjski biskup Mile Bogović.Biskup Bogović osobito jeukazao kako u ljudima trebabuditi osjećaj zahvalnosti, jerna Krbavskom polju ne postojiniti jedan trag zahvalnosti zažrtve, a niti križa za pale uDomovinskom ratu.Riječki nadbiskup Ivan Devčićistaknuo je povezanost Rijeke sLikom kao srcem Hrvatske,podsjećajući kako se Rijekabranila upravo s tih prostora."Važno je da sami izgradimoovaj projekt te da promišljamo iučimo o našoj povijesti", rekaoje riječki nadbiskup, dodavšikako nije riječ samo o žrtvama

katolicima, nego svima koji subili spremni žrtvovati se zazajedništvo.O ideji, projektu i samoj izložbigovorili su još mr. GoranCrnković, ravnatelj Državnogaarhiva u Rijeci, koji je osobitonaglasio činjenicu da projektpostaje svehrvatski te da semože reći kako ga je hrvatskinarod adoptirao. Prof. AntonŠuljić u kratkim je crtamaprikazao rad Ocjenjivačkogasuda koji je konačnu ocjenudonio jednoglasno, te jenaglasio važnost liturgijskogaprostora koji je prvonagrađenirad riješio na najbolji mogućinačin. Ovom crkvom dobitćemo sakralni prostor na kojićemo, ako se do kraja izvede, spravom moći biti ponosni,rekao je Šuljić. Hrvoje Giaconinaglasio je morfološkekarakteristike samoga projektaza kojega je dao najboljeocjene, a osobite pohvaleprojektu je dala mr. Olga

Magaš, koja je istaknula sjajnoarhtiektovo umijeće ipogođenost nove arhitekturekoja izvire iz bogate tradicije,posebice gotičke.U umjetničkome dijeluprograma sudjelovali su Olga iBojan Šober te prof. NinaKovačić koji su izveli višeskladbi hrvatskih autora.Na natječaj je pristiglo 28radova, a pobijedio je onajNikole Bašića, autorascenografije dočeka SvetogaOca u Zadru. Projekt je podržaoHrvatski sabor, Hrvatskebiskupska konferencija,Hrvatska akademija znanosti iumjetnosti, Matica hrvatska iHrvatski institut za znanost iumjetnosti, a kamen temeljacbit će postavljen 9. rujna ovegodine na Krbavskom polju.Izložba se može razgledatisvakoga dana do 24. travnja uPalači Državnog arhiva u Rijeciod 8 do 19 sati.

Novi župnici u Goričanu i Donjoj VoćiGoričan/Donja Voća,12.4.2005. (IKA) - Nakon što ježupa Goričan 17. veljače ostalabez svog dugogodišnjegžupnika vlč. Antuna Hoblajaml., koji je iznenada preminuou 52. godini života, varaždinskibiskup Marko Culej imenovaoje novim župnikom Petra

Majstorovića, dosadašnjegžupnika u Donjoj Voći, gdje gaje razriješio službe. Novimžupnikom u Donjoj Voćiimenovan je Josip Drvoderić,koji se vratio sa službemisionara u Ukrajini.Novi goričanski župnik službuje preuzeo III. uskrsne nedjelje,

10. travnja, od vlč. AntunaŠtefana, predstojnikabiskupijskih ureda za misije ipastoral duhovnih zvanja, kojije proteklih tjedana u toj župiobavljao osnovne pastoralnezadaće. Službu župnika uDonjoj Voći preuzeo je takođeri vlč. Drvoderić.

20 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Uz Papin odar molio i hrvatski franjevac konventualacFra MaksimilijanHerceg je ispovjedniku bazilici Sv. Petra odrujna 2002. godine

Vatikan, 4.4.2005. (IKA) - Utijeku prijenosa Papina tijela izdvorane Clementina u bazilikuSv. Petra 4. travnja uz lijes suhodali i franjevci, ispovjedniciu bazilici, sa svijećama urukama. Među ispovjednicima

je bio i fra MaksimilijanHerceg, član Hrvatskeprovincije sv. Jeronimafranjevaca konventualaca, kojiod rujna 2002. ispovijeda uvatikanskoj bazilici nahrvatskom jeziku, a prije toga

bio je ispovjednik u bazilici Sv.Antuna u Padovi. Franjevcikonventualci obavljaju službuispovjednika u bazilici Sv.Petra od vremena papeKlementa XIV.

Rim: Susret kardinala Bozanića s animatorima mladihZagrebačke nadbiskupije

Kardinal je mladimaistaknuo kako se uRimu nalaze uprivilegiranim ivelikim trenucima zacrkvenu i ljudskupovijest

Rim, 6.4.2005. (IKA) -Animatori mladih Zagrebačkenadbiskupije predvođeni vlč.Božidarom Tenšekom,povjerenikom za pastoralmladih grada Zagreba iZagrebačke nadbiskupije,nakon razgledavanjavatikanskih muzeja susreli su se6. travnja sa zagrebačkimnadbiskupom kardinalomJosipom Bozanićem u hrvatskojcrkvi Sv. Jeronima u Rimu.Tom prigodom kardinalBozanić im je poručio kako su

u Rimu u privilegiranim ivelikim trenucima za crkvenu iljudsku povijest. Rijekamilijuna hodočasnika samo tojoš više potvrđuje. Papa IvanaPavao II. cijeli je svoj životriječju i stilom života svjedočioo Božjoj stvarnosti, no najviše inajglasnije progovara ovihtrenutaka kada ne izgovarariječi, već svojim ulaskom u"kuću Očevu" okuplja čitavsvijet svakog čovjeka dobrevolje bez obzira na boju kožu,nacionalnu ili vjersku

pripadnost. Na kraju susretakardinal Bozanić objavio jemladima da će konklavezapočeti 18. travnja. Nakonsusreta s kardinalom, mladi suse uputili u Internacionalnicentar mladih u Rimu, u kojemje 1983. na inicijativu IvanaPavla II. pokrenuta idejaSvjetskog dana mladih, gdje suslavili misu koju je predvodiovlč. Tenšek u koncelebraciji ukoncelebraciji o. BožidaraNagyja i vlč. Antuna Sente.

13 godina zatvora za ubojstvo mons. KazimiraVišatickog

Sud je ranijupravomoćnu presuduBogdanu Gigovićuspojio u jedinstvenukaznu od 15 godinazatvora

Banja Luka, 6.4.2005.(IKA/TABB) - Sudsko vijećeOkružnog suda u Banjoj Luci,pod predsjedanjem suca DuškaBojovića izreklo je 6. travnja,nakon provedene istrage iglavnog pretresa, sudskupresudu Bogdanu Gigoviću izTrebovljana, kojom je osuđenna 13 godina zatvora radi

krivičnog djela razbojništva, utijeku kojega je 17. studenoga2004. godine ubio mons.Kazimira Višatickog, dekana ižupnika u Bosanskoj Gradiški.Kako javlja Tiskovna agencijaBanjolučke biskupije, sud jeraniju Gigovićevu pravomoćnupresudu od 4 godine i 2mjeseca radi "silovanja s

produženim trajanjem" i"rodooskvrnuća" spojio ujedinstvenu kaznu od 15 godinazatvora, u koje se uračunavavrijeme provedeno u pritvoru.Izrekao mu je također mjeruobveznog liječenja odalkoholizma. Gigović ostaje upritvoru do pravomoćnostipresude.

Misa zadušnica za Papu u HamiltonuŽupljani i gostihrvatske župe Sv.Križa u Hamiltonuzahvalili se SvetomuOcu

Hamilton, 7.4.2005. (IKA) -Uoči pogrebnih obreda u Rimu,župljani i gosti Hrvatske župeSv. Križa u Hamiltonukoncelebriranim misnimslavljem 7. travnja navečerizrazili su svoju zahvalnost papiIvanu Pavlu II. za sve što je kaovrhovni pastir Crkve učinio zasvijet i Crkvu, a osobito zahrvatski narod i Crkvu uHrvata. Misu je predvodiodomaći župnik MarijanMihoković, a koncelebriraožupni vikar Mladen Vuk. Prijemise bilo je tradicionalnoklanjanje pred Presvetim kojese održava svakog četvrtka od18 do 19 sati. Kratkimglazbenim predahom s nizomslika Svetog Oca načinjen jeuvod u misno slavlje. Župnadruštva i hrvatske organizacije,i oni koji imaju svoje posebneodore, odazvali su sežupnikovu pozivu. Tako suKolumbovi vitezovi - 4. stupnja

počasna garda i odbor župnogodsjeka "Mons. S. Šprajc" - biliu svojim odorama, članicežupnog društva Hrvatskakatolička žena "KatarinaZrinski" sa svojim lentama,hrvatske folklorne skupine"Draganići", Hrvatski narodnidom i župni ansambl "Hrvatskoselo", te tamburaška skupinaodraslih "Zlatni pajdaši" uhrvatskim narodnim nošnjama,a župni zbor pod ravnanjemorguljašice Andreje Mahovlich-Rački također u svojimsvečanim odorama. Nakonliturgijskih čitača iz Hrvatskežupne škole koji su pročitaličitanja na hrvatskom iengleskom jeziku, evanđelje jeotpjevao župni vikar, a potomje župnik u propovijediistaknuo neke važne točke izPapina života kojim je zacrtaoput Crkve i svijeta, nazavršetku jednog i početkunovog milenija. Za prikazanje

zbor je predvodio mnoštvo upjevanju Papine pjesme "Kristna žalu", a na kraju je učiteljicaAna Juraj pročitala svoj poetskitekst o pokojnom Papi "Odsiročeta do pape". Župnik jepotom sve pozvao da se upišu uKnjigu žalosti, a one koji suhtjeli mogli su ostati u donjojžupnoj dvorani i na velikomekranu pratiti satelitski prijenosiz Rima - i te večeri, kao iujutro od 4 sata obredsprovoda. Nakon blagoslova ipjesme Kraljice neba počasnagarda Kolumbovih vitezovasimbolički je izrazila žalostspuštajući svoje plašteve istavljanjem mačeva u korice tejednostavnim ispraćajem izcrkve. Potom se u predvorjucrkve u dugom redu čekalo naupis u Knjigu žalosti. Misu zaPapu u hrvatskoj župi uHamiltonu najavio je ihamiltonski dnevnik"Spectator".

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Posljednje pismo kardinala Bozanića još živome PapiDanas smo u posjetuVašoj dragojnadbiskupiji i s ovogamjesta koje je za Vaspuno značenja iuspomena, upućujemoVam najdublje inajsrdačnijepozdrave, ističe sepismu upućenom Papidan prije njegovesmrti

Zagreb, 7.4.2005. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić uputio je izKrakova s duhovno-studijskogputovanja zagrebačkihsvećenika i đakona u četvrtak31. ožujka, pozdravno pismopapi Ivanu Pavlu II. To je bilo posljednje pismokoje je kardinal Bozanić uputioPapi prije njegove smrti. Pismoje uz kardinala Bozanića i svih38 sudionika duhovnostudijskog putovanja u Poljskusupotpisao i Papin nasljednikna krakovskoj nadbiskupskojstolici kardinal FranciszekMacharski.

Sadražaj pisma donosimo ucijelosti:Sveti Oče, potaknuti dubokom iživom zahvalnošću zbogVašega života i Vašega bogatogsluženja u službi SveopćeCrkve, boravimo u posjetuVašoj zemlji. Sa mnom su zajedno svećeniciZagrebačke nadbiskupije, kojisu zaređeni posljednjih godina,i đakoni. Ukupno nas ječetrdesetak. Izabrali smoPoljsku kao odredište našegaduhovno-studijskog putovanja,koje predstavlja dio programatrajne formacije za svećenike,odnosno đakonske pastoralnegodine.

Danas smo u posjetu Vašojdragoj nadbiskupiji i s ovogamjesta koje je za Vas punoznačenja i uspomena,upućujemo Vam najdublje inajsrdačnije pozdrave.Odredišta našega hodočašća sutakođer Čenstohova, Wadowicei Auschwitz. Želimo crpiti iz žive i bogateduhovne baštine ove zemlje,koju osjećamo vrlo bliskom iželimo produbiti našu ljubavprema Crkvi. Srca ispunjenaosjećajima iskrene zahvalnosti,molim za Vaš apostolskiblagoslov.

Subotica se oprostila od PapeNa misi koju je usubotičkoj katedralipredvodio biskupPenzeš okupili su se inajviši predstavnicikršćanskih Crkava uVojvodini,predstavnici židovskezajednice, mjesnihvlasti i generalnikonzuli republikaHrvatske i Mađarske

Subotica, 7.4.2005. (IKA) -Prvi su se u knjigu žalostiotvorenoj u subotičkojkatedrali-bazilici Sv. Terezije6. travnja ujutro u povodu smrtipape Ivana Pavla II. upisalisubotički biskup Ivan Penzeš igradonačelnik Geza Kučera tepredsjednik općine SuboticaSaša Vučinić. Cijeli su se danvjernici upisivali u Knjigužalosti, uz koju su seneprestano, kao počasna straža,izmjenjivali "Čuvari Božjeggroba" u bunjevačkoj narodnojnošnji. Subotička biskupija i GradSubotica oprostili su se 6.travnja navečer od voljenogPape svečanom misom koju jena hrvatskom i mađarskomjeziku predvodio biskup Penzešs više od 50 svećenika iredovnika uz sudjelovanjemnoštva vjernika. Na misi ukatedrali okupili su se i najvišipredstavnici kršćanskih Crkavau Vojvodini kao i predstavnicižidovske zajednice u Subotici.Misi je nazočila i mjesnasamouprava na čelu sgradonačelnikom, generalnikonzuli republika Hrvatske iMađarske te predstavnicikulturnih, društvenih i političkiudruga. Pjevali su združenikatedralni zborovi "AlbeVidaković" i "Sv. Terezija",kao i zbor mladih podravnanjem s. Mirjam Pandžić.Božju riječ i molitve vjernikačitali su odnosno predmolili

vjernici laici i sjemeništarci. Prikazujući život i djelovanjepape Ivana Pavla II., biskupPenzeš podsjetio na Papin"vapaj" španjolskog svetištaSantiago de Compostella kojimje 1982. izrekao svoju vizijuEurope, pozivajući je dapronađe sebe i bude svoja, daotkrije i oživi svoje religioznekorijene i autentične vrednotekoje su je učinile slavnom,poručujući kako je "staraEuropa još uvijek kadra bitisvjetlo civilizacije i poticajljudskog napretka".Završavajući propovijed nahrvatskom jeziku biskup jeistaknuo kako unatoč svijesti dasmo izgubili dragog prijatelja,oca i poglavara, na tajnenadoknadivi gubitak gledamoočima vjere, koju je IvanaPavao II. neumorno svjedočio ipropovijedao i nadamo ivjerujemo kako smo sada dobilimoćnog zagovornika kodBoga". U mađarskom dijelupropovijedi biskup se posebnoosvrnuo na Papin životni put,na njegovo geslo "Totus tuus" iporuku koju je u tijeku svogadugog pontifikata čestoponavljao: "Ne bojte se!". Riječi suosjećanja Katoličkojcrkvi, kao i sjećanja na likIvana Pavla II. uputili su i svipredstavnici ostalihvojvođanskih kršćanskihCrkava. Bački episkop IrinejBulović, koji se i osobno susreo

s Papom, nosio je pektoral kojimu je darovao Ivan Pavao II.kao i medaljon s likom GospeČenstohovske. Istaknuo je kakomu je susret s Ivanom PavlomII. ostao u dubokom sjećanju teje sretan što je mogao biti načelu izaslanstva SPC u prigodiprvoga službenog posjeta Papi iVatikanu. Biskup reformiranekršćanske Crkve Csete SzemesiIstvan podsjetio je kako je Papapuno učinio za zbližavanje iujedinjenje kršćanskih Crkavate kako je za pohoda Mađarskojposjetio i jednu reformiranukršćansku crkvu i u njojpredmolio Velikosvećeničkumolitvu. Biskup slovačkeevangeličke Crkve SamuelVrbovsky podsjetio je na velikidogađaj Augsburškevjeroispovijesti koju supotpisale Evangelička iKatolička crkva, što je djelopape Ivana Pavla II. Nazočnimase obratio i superintendentEvangeličke crkve ArpadDolinsky, a rabin HarburTamas pročitao je nekolikostihova Psalma 18. Na kraju komemorativnogadijela subotički gradonačelnikistaknuo je Papin doprinos uširenju mira i ljubavi međunarodima svijeta. Knjiga žalostiu subotičkoj katedrali bila jeotvorena cijeli dan i 7. travnja,a vjernici se od jutra upisuju imole za pokojnog Papu i zabudućnost Crkve ičovječanstva.

22 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Reis-ul-ulema Cerić uputio pismo sućuti Katoličkojcrkvi u BiH

PoglavarRimokatoličke crkve uosobi Karola Wojtylebio je čovjek koji jevjerovao u Boga. Bioje Papa koji je voliočovjeka. Bio jeslavenski papa koji jeljubio čovjekovuslobodu, ističe dr.Cerić

Sarajevo, 8.4.2005. (IKA/KTA)- Reis-ul-ulema Islamskezajednice u Bosni i Hercegovinidr. Mustafa Cerić uputio jepismo sućuti Katoličkoj crkvi uBosni i Hercegovini.Katoličkoj crkvi i svimkatolicima u svijetu, posebnoKatoličkoj crkvi u našoj zemljina čelu s kardinalom VinkomPuljićem, želim izraziti osjećajeduboke sućuti uz molitvu BoguUzvišenom da iz života pape

Ivana Pavla II. ljudi uzmu ononajbolje a u Papinoj smrti daljudi spoznaju istinu o tome dasmo svi Božji i da se svi Boguponovno vraćamo, ističe ef.Cerić. Poglavar Rimokatoličkecrkve u osobi Karola Wojtylebio je čovjek koji je vjerovao uBoga. Bio je Papa koji je voliočovjeka. Bio je slavenski papakoji je ljubio čovjekovuslobodu. Tri put sam se susreo spapom Ivanom Pavlom II.: u

Sarajevu, Asizu i Banjoj Luci.Sa svakog od tih susreta nosimlijepe uspomene i pamtim riječiohrabrenja da ustrajemo naputu istine, pravde, mira ipomirenja u Bosni iHercegovini. Odlazak papeIvana Pavla II. s ovog svijetaostavlja veliku prazninu. Teškoće biti nadomjestiti njegovmoralni autoritet u svijetu",istaknuo je ef. Cerić.

Skulptura hrvatskog kipara nad Papinim grobomOkov evanđelistara izkojega je napogrebnoj misinaviješteno evanđelje,dar je koji je IvanPavao II. primio uMariji Bistrici 1998.

Vatikan, 8.4.2005. (IKA) -Tijelo pape Ivana Pavla II.položeno je u grobnicu iznadkoje se nalazi skulpturaBlažene Djevice Marije sdjetetom u naručju, djelo IvanaDuknovića (Ioannes Dalmata,Giovanni da Trau), hrvatskogkipara iz 15. stoljeća rodom izTrogira. Tijelo Ivana Pavla II.položeno je u grobnicu u kojojje donedavno bio papa IvanXXIII., čiji su posmrtni ostaci

nakon njegova proglašenjablaženim 2000. godinepreneseni u baziliku Sv. Petra udesnu lađu ispod oltara sv.Jeronima. Blažena Djevica Marija sdjetetom u naručju hrvatskogkipara Duknovića je reljef,jedna od omiljenihDuknovićevih tehnika, u kojojje rađen niz njegovih remek-djela.

Hrvatsko stvaralaštvo došlo jedo izražaja i u oproštaju odIvana Pavla II. Naime, okovevanđelistara, iz kojega je napogrebnoj misi na latinskomejeziku naviješteno evanđelje,dar je koji je papa Ivan PavaoII. primio u Mariji Bistrici1998. godine, za svoga drugogapohoda Hrvatskoj.

Mladi Splićani kod Papina odraSplit, 8.4.2005. (IKA) - Navijest da je papa Ivan Pavao II.blagopokojno preminuo, mladisplitski hodočasnici su se uutorak 5. travnja otišli poklonitise posljednji put odru SvetogOca u bazilici Sv. Petra. Petnaestak mladih iz splitskeudruge "Isus je put" kojadjeluje od 1992. pod vodstvoms. Darije Bote samoinicijativnoje uz blagoslov njihovevoditeljice krenulo nahodočašće u Vječni grad.Došavši u Rim, splitski suhodočasnici, premdaobeshrabreni riječima da je već

kasno priključiti se mnoštvuhodočasnika koji su došlipomoliti se uz Papin odar ipakodlučili svoje korake povjeritiBožjoj Providnosti te su sezaputili nakon cjelodnevnogputovanja prema dugačkoj"gusjenici" na koju jenalikovala rijeka hodočasnikapred Trgom Sv. Petra. Nakonstrpljivog višesatnog čekanja utijeku kojega su molili krunicu,ipak su uspjeli doći do Papinaodra. U četvrtak 7. travnja u baziliciSv. Ivana Lateranskog održanoje bdjenje u kojemu su

sudjelovali mladi iz cijelogasvijeta. Susret je započeopjesmom, nakon koje suuslijedili poklici "Subitosanto!". Tijekom bdjenja čitanisu ulomci poruka koje je Papa sposebno velikom ljubavljunamijenio mladima. Uslijedilasu svjedočanstva vjernika, a uzpjesmu Emanuel zaputila seprocesija sa svijećama premaCircusu Maximusu. Sutradan,na istom mjestu, skupinamladih splitskih hodočasnikaputem videolinka pratila je, uzmolitvu ukop Svetoga Oca.

Misa zadušnica za Papu u mostarskoj katedraliMostar, 8.4.2005. (IKA/KTA) -U mostarskoj katedrali MarijeMajke Crkve na dan ukopapape Ivana Pavla II. 8. travnjaslavljena je misa zadušnicakoju je predvodio biskupmostarsko duvanjski iupravitelj trebinjsko-mrkanskiRatko Perić. Katedrala je bila prepunavjernika koji su došli molitvom

i misnom žrtvom izraziti svojuljubav i zahvalnost prema Papi.Među vjernicima su bili ibrojnici vojnici Hrvatskesastavnice Vojske FbiH sasvojim časnicima.Koncelebriralo je četrdesetaksvećenika među kojima iprovincijal Hercegovačkefranjevačke provincije fraSlavko Soldo.

U propovijedi je biskup Perićgovorio o preminulom Papi injegovoj službi nasljednika sv.Petra te mu se zahvalio za svešto je u tijeku svoga pontifikataučinio za Crkvu, svjedočećievanđelje u svim dijelovimasvijeta.Na misi je pjevao Katedralnimješoviti zbor "Marija“ podravnanjem maestra DraganaFilipovića.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Srijemska Mitrovica: Misa zadušnica za Ivana PavlaII.

Misu je predslaviobiskup ĐuroGašparović

Srijemska Mitrovica, 8.4.2005.(IKA) - Svečanu misuzadušnicu za papu Ivana PavlaII. u prepunoj konkatedrali Sv.Dimitrija, đakona i mučenika, uSrijemskoj Mitrovici na danPapina ukopa 8. travnjapredvodio je pomoćni biskupđakovački i srijemski igeneralni vikar za srijemski diobiskupije Đuro Gašparović,zajedno sasrijemskomitrovačkimdekanom i župnikomEduardom Španovićem, te uzsudjelovanje velikog brojavjernika. Misa je bila uliturgijskom ruhu crvene boje uznak povezanosti saSrijemskim mučenicima čiju je1700. obljetnicu mučeništva

protekle godine svečanoobilježila Đakovačka iSrijemska biskupija.Pozdravljajući vjernike biskupGašparović posebno je istaknuoda nas je sama vijest o Papinojsmrti ispunila žalošću itjeskobom, a žalost i tjeskobase kroz naredne dane pretvaralau ponos i zahvalnost da smoimali tako velikog Papu, jernam je u njemu Gospodin daoneumornog svjedoka ipastirskog slugu za čitavuCrkvu i za čitav svijet koji ga jevolio i poštivao. U propovijedije biskup govorio o osobi islužbi pape Ivana Pavla II.,rekavši kako je Papa utvrđivaobraću u vjeri znajući da je vjeračesto stavljena na kušnju.

Biskup je podsjetio i na godinerata te na Papin posjetĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji.Liturgijsko pjevanje uuskrsnom ozračju predvodili supjevači konkatedralnog zboražupe Srijemska Mitrovica. Nakraju su svi nazočni zapjevalipred slikom Svetog Oca pjesmu"Krist na žalu".U trenutku kad je objavljeno daje papa Ivan Pavao II. "otišao udom Gospodnji" u subotu 2.travnja zazvonila su zvonakonkatedrale manje bazilike tezvona crkava diljem Srijema, akroz dane do sprovoda zvonasu oglašavala Papinu smrtprema mjesnim običajima.

Završeno hodočašće mladih Zagrebačke nadbiskupijeRim, 9.4.2005. (IKA) - Okopedesetak župnih animatoramladih iz Zagrebačkenadbiskupije, predvođenihnadbiskupijskim povjerenikomza pastoral mladih BožidaromTenšekom u tijeku svogahodočašća u Rim pridružili suse 7. travnja u večernjim satimamolitvenom bdjenju zapreminuloga papu Ivana PavlaII., koje je u bazilici Sv. IvanaLateranskog okupilo više tisućamladih iz cijeloga svijeta. Krozmolitvu i sabranost, okupljenioko križa mladih koji je Papamladima darovao u GodiniOtkupljenja, na Uskrs 1984.,razmatrane su riječi Svetog Oca

koje je izrekao na raznimsusretima s mladima. Nakonbdjenja mladi su ponijeli drvenikriž i u procesiji sa svijećama,kojoj su se pridružili i ostalivjernici, uz molitvu i pjesmu zaPapu krenuli su iz bazilike Sv.Ivana Lateranskog rimskimulicama prolazeći pokrajKoloseuma sve do antičkogtrkališta Circus Maximus, gdjesu nastavili molitveno bdjenjeoko križa Svjetskog danamladih, oko kojega će se mladiokupiti ponovno ove godine nasusretu u Koelnu.Mladi su na otvorenom iprenoćili te su u petak 8.travnja na prostoru Circusa

Maximusa, sjedinjeni svjernicima cijeloga svijeta,putem videolinka pratili ukopIvana Pavla II.Na povratku u Zagreb, mladi suposjetili stari rimski gradAquileiju, gdje su razgledalidrevnu baziliku iz prvihstoljeća kršćanstva.Hodočašće je prirediloPovjerenstvo za pastoral mladihZagrebačke nadbiskupije usuradnji s Postulaturom bl.Ivana Merza pod geslom"Duhovnim putem blaženogIvana Merza u Godinieuharistije".

Biskupi Hrvati na Papinu grobuVatikan, 9.4.2005. (IKA/KTA)- Nadbiskup splitsko-makarskiMarin Barišić, dubrovačkibiskup Želimir Puljić ibanjolučki biskup FranjoKomarica molili su 9. travnja,zahvaljujući dobroti kardinalaFrancesca Marchisana,nadsvećenika Vatikanskebazilike, kao prvi hodočasnicina grobu pape Ivana Pavla II,

prenosi Katolička tiskovnaagencija. Bilo je to nakonodržane kongregacijeKardinalskog zbora, kad suradnici upravo završili radoveoko uređenja groba Ivana PavlaII., koji je pokazivao posebnuljubav prema hrvatskim idrugim katolicima i u RepubliciHrvatskoj i u Bosni iHercegovini. Biskupi su

kardinala Machisana upoznali sposebno radosnom činjenicomda je Sveti Otac ukopan ispredprekrasnog reljefa Bogorodice sDjetetom Isusom i dva anđelahrvatskog kipara i arhitektaIvana Duknovića Trogiranina iz15. stoljeća.Pohod grobu pape Ivana PavlaII. bit će za hodočasnike mogućpočetkom idućeg tjedna.

Skinute i otuđene zastave Svete Stolice i HKDD-aSarajevo, 10.4.2005.(IKA/KTA) - U noći 10. - 11.travnja skinute su zastave SveteStolice i Hrvatskog katoličkogdobrotvornog društva sa zgradeSredišnjice HKDD u uliciMaka Dizdara 10. u središtuSarajeva. Zastave na polakoplja postavljene su u povodu

smrti pape Ivana Pavla II.,osvjedočenog prijatelja Bosne iHercegovine i svih njezinihnaroda. Zastave su otuđene, akoplja na kojima su bile bačenana krov zgrade.Predsjednik HKDD u Sarajevudon Anto Jelić poručio jepočiniteljima i njihovim

nalogodavcima da sarajevskekatolike neće na taj načinistjerati iz Sarajeva, "jer je iSarajevo kraljević katoličkihsrdaca poput drugihbosanskohercegovačkihgradova i mjesta".

24 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Misa zadušnica za Papu u crkvi Sv. JeronimaKardinal Puljićistaknuo marijansku,mirotvornu,misionarsku ivizionarsku dimenzijupape Ivana Pavla II.

Rim, 10.4.2005. (IKA) - Misuzadušnicu za pokojnog papuIvana Pavla II. u hrvatskojcrkvi Sv. Jeronima u Rimu unedjelju 10. travnja predvodioje vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić ukoncelebraciji s umirovljenimsplitsko-makarskimnadbiskupom Antom Jurićem,rektorom crkve i Zavoda sv.Jeronima dr. Jurom Bogdanomte brojnim svećenicima koji senalaze na službi ili studiju uRimu.Na samom početku misnogslavlja rektor Bogdan pročitaoje riječi pape Ivana Pavla II.koje je izgovorio prilikomposjeta hrvatskom zavodu uRimu 21. listopada 1989.godine: Sjećam se kad sam prviput ušao u ovaj Zavod. Mislimda je to bilo krajem studenogaili početkom prosinca 1962.,tada sam bio kapitularni vikar.Došao sam ovamo vidjetikardinala Šepera, tadašnjeganadbiskupa zagrebačkoga. Bioje to prvi susret između dvajupolova dviju Crkava koje suimale slična iskustva. Pitao samse, kako to, otkako sam Rimskibiskup, da nisam prije došaoposjetiti Zavod. Odluka je palaiznenada ovih dana i odmahsam se dao na put prelazeći,međutim, preko Koreje,Indonezije, i Mauriciusa.Uvijek se divim, kao što se divicijela Crkva sv. Jeronimu,Dalmatincu, vašem "zemljaku"iz prošlih vremena. KardinaluKuhariću i svima drugim ovdjenazočnim biskupima želimGospodnji blagoslov da sepreko njih proširi na svu Crkvuu Hrvatskoj, u Sloveniji i ucijeloj zemlji, s pluralističkimokvirom, gdje s katolicima živepravoslavni i muslimani.Nastojao sam više puta poći utu zemlju, ali mi do sada nijebilo moguće. Tako se za sadazadovoljavam da svaki danmolim, i ne samo za vaš narod,u nadi da mi se pruži prilika datamo pođem, istaknuo je tadaIvan Pavao II. Rektor Bogdanpročitao je i tekst koji se nalaziu spomenici Zavoda sv.Jeronima zapisan 6. listopada

1968., a zapisao ga je tadašnjikrakovski nadbiskup KarolWojtyla na talijanskome jeziku. U propovijedi je kardinal Puljićusporedio papu Ivana Pavla II.sa spektrom duginih boja kojeostavljaju prekrasan sjaj. Jednaod boja njegova spektra ljepoteje hrabro isticanje svojegporijekla bez ikakvogkompleksa nazivati stvaripravim imenom kao što jedomovina, narod, kultura, jezik,baština, to je njemu takonormalno i prirodno, jer je iztoga nikao i u Vatikan ponio.Učio nas je kao odgojitelj ovrijednosti obitelji.. Mi svojeslabosti obično krijemo predljudima, a on je tako hrabronosio i svoju bolest i svojustarost. Odlikovao se jemarijanskom duhovnošću, anjegov geslo Totus tus bilo je injegov život. Svi njegovidokumenti, pisma i dopisizavršavali su tako teološkiutemeljeni riječju upućenojMariji. Bio je i euharistijskipapa i sva je svoje djela igovore pripremao je predeuharistijskim Kristom.Napisao je i encikliku, poticaosvjetske euharistijske kongrese,otvorio godinu euharistije i unjoj umro. On je i papa mladih,koji su mu vjerovali, jer sučitali iz njegova očinskog srcada govori iz uvjerenja i da jedostojan povjerenja. Gdje godje došao pozivao je Crkvu daočisti svoje pamćenje, a osobitoje to našem narodu preporučio,kako bi iz nutrine čistog srcamogli, ne zaboravljati, već bitislobodni u komunikaciji sdrugima pa i neprijateljima. Naposeban način možemo ganazvati i Papa anđeo mira,istaknuo je kardinal Puljićposvjedočivši da je i samiskusio što znači krvavi rat iglas Pape kada je svugdje mraki neprijateljstvo. Njegovomirotvorstvo bilo je djelatno ina samom njegovu sprovodu.Ivan Pavao II. bio je papamisionar, radosni navjestiteljradosne vijesti. Gotovo svimaje želio navijestiti radosnogKrista. Ostala mu je tek

neispunjena želja da pohodiSrbiju, Rusiju i Kinu.A u društveno političkomživotu prokazao je svu strahotunacizma i komunizma. Istinskije pomogao rušiti zid i željeznuzavjesu, te prijelaz iztotalitarizma u demokratskisustav, hrabro ali nikoga nevrijeđajući. Odlazeći s ovogasvijeta sve nas je upozorio nanovu opasnost liberalizma, kojise agresivno nameće u svijetu.On je i most među različitima,on je Papa dijaloga, nikoga nijeumanjio a svakoga je poštivao.Mi, Hrvati, duboko smo muzahvalni i za naše blaženikeAlojzija Stepinca, Mariju odPropetog Petković, IvanaMerza i svece LeopoldaBogdana Mandića i MarkaKriževčanina. Velik je to dar zanaš mali narod. Nadalje,njegova tri pohoda Hrvatskoj idva Bosni i Hercegovini."Prisjećam se i onog posjetakoji se nije ostvario, a tako ježelio baš tada doći u Bosnu iHercegovinu. Nazvao metelefonom i hrabrio me, ali samosjetio u njegovu glasu očinskubol što nije mogao doći", rekaoje kardinal Puljić. Trebalo bijoš puno toga govoriti, ali i oveboje duge jesu trag koje ćeostati i koje nas duboko vežu ikao Crkvu i narod da budemzahvalni Bogu što smo gaimali. U molitvu za pokojnog Papuuključio se i hrvatskidiplomatski zbor pri SvetojStolici na čelu s hrvatskimveleposlanikom pri SvetojStolici Emiliom Marinom kojije na misi pročitao prvo čitanje,dok je drugo čitanje pročitaoveleposlanik BiH pri SvetojStolici Miroslav Palamenta. Namisi su bili nazočni iveleposlanik RH u Italiji DragoKraljević i veleposlanik BiHLukša Šoljan, hrvatskeredovnice i vjernici koji senalaze u Rimu, u zajedništvu spoglavarima i pitomcimaPazinskog kolegija. Zborom jeravnao svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije MihaelPrović.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Misa zadušnica i komemoracija za papu Ivana PavlaII. u Beogradu

Na dan Papina ukopaponovno su zazvonilazvona svih katoličkihcrkava, ali i svih 49zvona pravoslavnihcrkava

Beograd, 6.4.2005. (IKA) - UBeogradu je 6. travnja slavljenamisa zadušnica i priređenakomemoracija za papu IvanaPavla II. Prije mise u katedraliBlažene Djevice Marijeredovnice, mladi, među kojimasu bili i pravoslavnevjeroispovijesti, obitelji tesvećenici molili su za Papu, a uKnjigu žalosti molitelji suupisali svjedočanstva o tomekako se Papa cijenio i u tojzemlji.Misu zadušnicu predvodio jebeogradski nadbiskup StanislavHočevar zajedno s apostolskimnuncijem u SiCG nadbiskupomEugenijem Sbarbarom,apostolskim egzarhom zaVojvodinu mons. ĐuromDžudžarom i svim svećenicimaBeogradske nadbiskupije. Namisi je bio nazočan i patrijarhSrpske pravoslavne crkve Pavles izaslanstvom, predstavniciSlovačke evangeličke crkve uVojvodini, najviši predstavnikIslamske zajednice u SiCGbeogradski imam MuhamedJusufspahić, predsjednikŽidovske vjerske zajednice uSrbiji i Crnoj Gori rabin IsraelSinger i više svećenika svihvjerskih zajednica kao inekoliko bogoslova sPravoslavnog bogoslovnogfakulteta iz Beograda. Oddržavnih vlasti bili su prisutnipredsjednik skupštine SrbijePredrag Marković, ministarvjera dr. Milan Radulović teviše od 40 veleposlanika snjihovim suprugama iz gotovosvih veleposlanstava uBeogradu - od Gane, Irana iJapana do Italije. Na početku mise nuncijSbarbaro nazočnima jepredstavio ne samo životni putpape Ivana Pavla II., nego

nadasve dubinu njegove misli ikontemplacije. U propovijedi jenadbiskup Hočevar istaknuokako je Papina kontemplacija,uronjenost u beskonačni oceanTrojstvene ljubavi, autentičnasinovska predanost Bogorodici,ukorijenjenost u najdubljedubine otajstva Crkve i svetetradicije, njegovo živosjedinjenje s općinstvom svetihuključila ga u životnu borbu zaspas svijeta, ta ga ujednoizgradilo za tisućljetnu ličnost."Tom unutrašnjom duhovnomslobodom kreće se po zemlji,moru i zraku, ali se na osobitnačin kreće po tolikimpovijesnim krivuljama iproblemima, te Crkvi ičovječanstvu ukazuje na praveputove: putove praštanja ipomirenja, razumijevanja isurađivanja, čuvanjadostojanstva svakog čovjeka inaroda, izgrađivanjadruštvenog života u istini ipravdi, pozivajući kršćane nanovo jedinstvo, sve one kojivjeruju na novu solidarnost, ačitavo čovječanstvo na novukomunikaciju, uz pretjecanje upoštovanju i ljubavi", istaknuoje nadbiskup Hočevar.Po ovoj logici sve postajelogično i jasno. ProglašavajućiGodinu euharistije, Papa ulazi uVeliki tjedan Muke, Smrti iUskrsnuća Isusa Krista,suobličavajući se sasvimNjemu, da bi na vrhuncuUskrsne osmine, na vrhuncuradosti, na vigiliju nedjeljeBožjeg milosrđa mogao prijeći"prag nade". Mi se danas od toganđela mira ne opraštamo, većse želimo s njegovom porukomsamo dublje sjediniti, ponijetisa sobom ovu biblijsku slikutraženja kako bi jedni drugepretjecali u poštovanju, ljubavii darivanju priznanja, kako

bismo danas zaživjeliBlaženstva, rekao je nadbiskupHočevar. Nakon mise uslijedila jesvečana komemoracija, koju jevodio isusovac o. PetarGalauner. Prvi je nakomemoraciji govorio patrijarhPavle, a potom su uslijediligovori predstavnika drugihvjerskih zajednica, te zatimpredsjednika skupštine SrbijePredraga Markovića i ministravjera u Vladi Republike Srbijedr. Milana Radulovića. Na misizadušnici je pjevao katedralnizbor iz Beograda, uz orguljaškupratnju vlč. Jurija Devetaka, a ukomemoraciji zboru sepridružio i akademski zbor"Belcanto 063" iz Beograda sasolistima i izveo djelakompozitora AleksandraSimića, koje su nastalenadahnućem Papina "Rimskogtriptiha".Katedrala je bila premala daprimi mnoštvo vjernika i ostalihBeograđana, koji su na taj načinželjeli odati svoje poštovanjepokojnom papi Ivanu Pavlu II.I poljski vjernici su zapokojnog Papu slavili uBeogradu misu na poljskomjeziku, a predvodio ju je uzajedništvu s nadbiskupomHočevarom vojni kapelan naKosovu vlč. Ladislav Kolicki.Na dan Papina ukopa u petak 8.travnja ponovno su zazvonilazvona svih katoličkih crkava,ali i svih 49 zvona pravoslavnihcrkava. Televizijski prijenosPapina ukopa organizirale sudržavna televizija i B 92. Svesu tiskovine u zemlji s velikompozornošću pratili i prenosilisve događaje iz Vatikana uzposebne priloge o životu i djelupreminulog Pape.

Kardinal Ratzinger uputio brzojav sućuti u povodusmrti princa Rainierija

U povodu smrti princaRainierija nadbiskupMonaka BernardBarsi uputio je porukuu kojoj je podsjetiokako je pokojni princduboko živio"katoličku vjeru"

Vatikan, 6.4.2005. (IKA) -Dekan Kardinalskog zborakardinal Joseph Ratzingeruputio je u ime svih kardinalabrzojav sućuti princu Albertuod Monaka u povodu smrtiprinca Rainierija III. KardinalRatzinger u brzojavu je uputio"najdublje izraze sućuti"obitelji pokojnog princa, Vladii čitavom monaškom narodu.

U povodu smrti princaRainierija nadbiskup MonakaBernard Barsi uputio je porukuu kojoj je podsjetio kako jepokojni princ duboko živiokatoličku vjeru te je pozvao svestanovnike Monaka da sepridruže žalosti i boli,dopuštajući da ih prožmekršćanska nada.

Danas u tišini svojih srcarazmišljamo o svemu onomešto smo primili od princaRainierija u tijeku njegovih 56godina vladanja. Sjećamo senjegove ljubavi i njegovaneumornog djelovanja u službiblagostanja ove zemlje injegovih stanovnika, ističenadbiskup Barsi.

26 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Konklave će započeti 18. travnjaU ponedjeljak 18.travnja ujutrokardinali će slavitimisu za izbor novogapape, a poslijepodneistoga dana ući će ukonklave

Vatikan, 6.4.2005. (IKA) -Konklave za izbor novog papezapočet će u ponedjeljak 18.travnja. Odlučeno je to 6.travnja na redovitoj općojkongregaciji kardinala održanoju Vatikanu, a vijest je priopćioravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice dr. JoaquinNavarro Valls. Predstavljajućina tiskovnoj konferencijinovinarima glavne točke o

kojima su kardinali razgovarali,dr. Navarro-Valls je rekao kakosu kardinali razmotrili izvješćeo izaslanstvima stranih država,ostalih kršćanskih Crkava iostalih religija kojenamjeravaju sudjelovati napogrebu pape Ivana Pavla II.,nakon čega im je pročitanaPapina oporuka. Oporuka imaoko petnaest kartica i pisana jena poljskom jeziku. U njoj nije

sadržano ime kardinala kojegaje papa zadržao "in pectore".Sastavljena je kroz različitarazdoblja pontifikata, počevšiveć od 1979. godine. Uponedjeljak 18. travnja ujutrokardinali će slaviti misu zaizbor novoga pape, aposlijepodne istoga dana ući ćeu konklave.

Političke kontroverze i Papin pogrebKontroverze izazivapredsjednikZimbabvea Mugabekoji je krenuo napogreb kao ipredsjednik TajvanaChen Shui-bian, zbogkojega Kina ne želiposlati svogaslužbenogpredstavnika

Vatikan, 7.4.2005. (IKA) -Neki političari svojimdolaskom na Papin pogrebuzrokovali su napetosti inesporazume u diplomatskimkrugovima. Tako se na Papinpogreb uputio i predsjednikZimbabvea Robert Mugabe,kojemu je EU zabranio ulazaku zemlje svoje unije. Premamisijskoj katoličkoj agencijiMisni, koja se poziva nadržavni radio u Harareu,Mugabe je na put krenuo sministrom financija i dosadneodređenim brojemdužnosnika. Tome se usprotivio katoličkinadbiskup u Bulawayu PiusNcube, koji je poznat i kaožestoki predsjednikov kritičar.EU je u veljači produžila od2002. godine uvedene sankcijeprotiv Mugabea zbog kršenjaljudskih prava sve do 2006.godine. Probleme je izazvalo takođernajavljeno sudjelovanje na

Papinu pogrebu predsjednikaTajvana Chen Shui-biana. Zbogtoga Kina ne želi poslatislužbenoga predstavnika svojedržave na pogreb. Shui-biankoristi pogreb kako bi se nameđunarodnoj razini provuklateza "o dvije kineske države",izjavio je glasnogovornikMinistarstva vanjskih poslovaKine 7. travnja u Pekingu. Vatikan je jedina europskadržava koja s vladom Tajvanaima diplomatske odnose, zbogčega je Kina s Vatikanomprekinula diplomatske odnosejoš 1951. godine. U novinskomrazgovoru katolički biskup uHong Kongu Joseph Zenizazvao je zabunu, jer je izjaviokako će Vatikan popustitizahtjevima Kine u pogledudiplomatskih odnosa sTajvanom, a zauzvrat će sedobiti veća vjerska sloboda uNarodnoj Republici Kini. To jeodmah opovrgnuoglasnogovornik Ministarstvavanjskih poslova Tajvana,

istaknuvši kako poziv njihovupredsjedniku da dođe na pogrebSvetomu Ocu pokazuje da suodnosi te dvije države dobri.Posljednjih je tjedana uPekingu boravio kardinalGodfried Danneels te se sastaosa zamjenikom kineskogapremijera, no nakon toga nijeobjavljeno nikakvo priopćenje. Stanovite prijepore izazvala je ivijest da papi Ivanu Pavlu II.posthumno neće biti dodijeljenaNobelova nagrada za mir.Poljski ministar vanjskihposlova Adam Rotfeld ustvrdioje da je Papa već odavnozaslužio tu nagradu, posebicetime što se vrlo odlučnozalagao za etičkiju i moralnijupolitiku, a osobito zato što sezauzimao za sprečavanje rata uIraku. Zbog toga bi muposthumno trebala bitidodijeljena Nobelova nagrada,rekao je 7. travnja naPoljskome radiju Rotfeld.

Milijun ljudi na misi zadušnici za Papu u KrakovuPrije najveće misekoja je u Papinojdomovini održana zaIvana Pavla II. održanje "bijeli marš"ulicama Krakova

Krakov, 7.4.2005. (IKA) -Milijun ljudi s upaljenimsvijećama sudjelovalo je uparku Blonie u Krakovu nasvečanoj misi zadušnici za papuIvana Pavla II. u četvrtaknavečer 7. travnja. Biskup JanSzkodan podsjetio je na Papinemise koje su u tom krakovskomparku okupile mnoštvo Poljakai 1979., 1983., 1997. i 2002.godine, kada ih je bilo i 2milijuna. Milijun njih čekalo jetu i 1999., kada Ivan Pavao II.zbog bolesti nije mogaopredvoditi misu. U propovijedije vjernike pozvao da nezaborave nauk Ivana Pavla II.,u kojemu je istaknuo Desetzapovijedi, Crkvu, obitelj,dostojanstvo čovjeka, ljubav i

pomirenje. Svi su sudionici mise, međukojima je bilo iznimno mnogomladih, nosili nešto bijelo, biloodjevni predmet, zastavu ilibijelu svijeću, u znak ljubavi inade i brojne transparente sizrazima ljubavi prema papiWojtyli. Spomen slavljezavršilo je molitvom u 21.37sati, trenutku kada je 2. travnjaumro papa Ivan Pavao II.Istodobno je u Varšavi započelamisa na Trgu Pilsudskog. Urodnim Wadowicama misu zaPapu, s tisuće učenika istudenata okupljenih u maršudo glavnoga gradskog trganazvanog Papinim imenom,predvodio je biskup Jozef

Guzdek.Prije najveće mise koja je uPapinoj domovini slavljena zaIvana Pavla II. održan je "bijelimarš" ulicama Krakova, koji suveć jednom prije spontanopriredili krakovski studenti, i tou svibnju 1981., nakonpokušaja atentata na SvetogaOca. Karol Wojtyla imenovan jenajprije 1958. krakovskimpomoćnim biskupom, a onda1963. godine i krakovskimnadbiskupom. Na toj je službiostao do izbora za papu 16.listopada 1978. godine. .

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Predsjednik Bush pomolio se pred Papinim odromBush će biti prviamerički predsjednikna ukopu nekog pape

Vatikan, 7.4.2005. (IKA) -Američki predsjednik GeorgeBush, koji je u srijedu 6. travnjadoputovao u Rim, pomolio se uvatikanskoj bazilici, klečećipred odrom pape Ivana Pavla

II. U pratnji američkogpredsjednika bili su njegov otacnekadašnji američkipredsjednik George Bushstariji, njegov prethodnik nadužnosti Bill Clinton, američka

državna tajnica CondoleezaRice te supruga Laura. To jeprvi put da neki američkipredsjednik sudjeluje na ukopunekog pape.

Objavljena Papina oporukaPapa zahvaljuje Bogušto mu je spasio životu atentatu i na"velikom daruDrugoga vatikanskogkoncila"

Vatikan, 7.4.2005. (IKA) - UVatikanu je poslije podne 7.travnja objavljena oporukapape Ivana Pavla II. Oporuka,koju je Ivan Pavao II. pisao urazličitim razdobljima svojepapinske službe, započinjeriječima: "Totus Tuus ego sum.U ime Presvetoga Trojstva.Bdijte, jer ne znate u koji danGospodin vaš dolazi". Papa uoporuci piše kako za sobom neostavlja nikakvu imovinu tetraži da njegov osobni tajnikdon Stanislaw Dziwisz spalisve njegove osobne bilješke. Uoporuci je i Papina želja dabude pokopan u zemlju, a ne ukamenom grobu. Ističe kako ga je "božanskaprovidnost" uvijek "čuvala načudesan način od smrti", da muje Gospodin 13. svibnja 1981.(kada je Ali Agca na njegaizvršio atentat) "produljioživot", odnosno, kako ističe, "uodređenom smislu mi ga jeponovno vratio". Piše da jezahvaljujući "božanskojprovidnosti" Hladni rat završio

bez "nuklearnog sukoba" kojise nadvijao nad svijetom. U oporuci Papa je razmatraomogućnost da se njegov ukopodrži u Poljskoj. No, 1985.godine prepustio je odluku oukopu Kardinalskom zboru,koji ukoliko to bude smatraoshodnim može se savjetovati spoljskim "sunarodnjacima". "Prema božanskom naumuprovidnosti bilo mi je danoživjeti u teškom stoljeću kojeodlazi u prošlost, i sada ugodini u kojoj se moja životnadob bliži osamdesetima treba sezapitati nije li došlo vrijeme daponovim s biblijskimŠimunom: Nunc dimittis (Sadaotpuštaš)", ističe se, izmeđuostalog, u najvećem dijeluoporuke pisanom u godiniVelikog jubileja 2000. Nadalje se ističe kako je "padkomunizma sa sobom doniodruge probleme". "Posljednjedesetljeće proteklog stoljećanije bilo označeno napetostima

kao prethodno; to ne znači danije sa sobom donijelo noveprobleme i poteškoće", pišePapa. Ivan Pavao II. još jednomzahvaljuje Duhu Svetom "zaveliki dar Drugoga vatikanskogkoncila, čijim se zajedno sačitavom Crkvom - a nadasve sacijelim episkopatom - smatramdužnikom". Papa izražavauvjerenje kako će Koncil jošdugo biti bogato vrelonadahnuća novim naraštajima.Papa se u oporuci spominjekardinala, nadbiskupa ibiskupa, mnogobrojnihsvećenika, redovnika iredovnica, vjernika laika ipripadnika ostalih kršćanskihvjeroispovijesti i drugihreligija, ali i svijeta kulture,znanosti, politike tepredstavnika sredstavadruštvenog priopćivanja. U posljednjem dijelu oporukePapa je napisao: "In manusTuas, "Domine, commendospiritum meum"", "U rukeTvoje, Gospodine, predajemduh svoj".

Papino tijelo položeno u lijes od čempresaRogito pročitaonadbiskup Marini,nadbiskup DziwiszPapino lice prekriobijelom svilenomkoprenom

Vatikan, 8.4.2005. (IKA) -Tijelo pape Ivana Pavla II.položeno je u petak 8. travnja ujednostavni lijes od čempresazajedno sa srebrnim ibrončanim medaljama izrazdoblja njegova pontifikata injegovom kratkom službenomkronologijom na latinskomejeziku, koju je pročitaoceremonijar nadbiskup PieroMarini. "Rogito" ističe kako ćespomen na papu Ivana Pavla II.ostati u srcu Crkve i čitavogačovječanstva. Svojim znanjem ihrabrošću zalagao se zapromicanje katoličkoga,teološkoga, moralnoga iduhovnoga nauka te zasuprotstavljanje težnjama kojesu bile protivne istinskojtradiciji Crkve. U tijekupontifikata dogodile su sebrojne promjene, među kojimapad pojedinih režima, čemu je i

on pridonio. Osim brojnihputovanja u različite zemlje,radi naviještanja evanđelja, udokumentu se ističe kako seIvan Pavao II., češće od svojihprethodnika, susreo s Božjimnarodom i vođama zemalja.Uspješno je promicao dijalog saŽidovima i s predstavnicimadrugih religija, a proglašenjemGodine Otkupljenja,Marijanske godine i Godineeuharistije, pridonio je iduhovnoj obnovi Crkve.Brojnim proglašenjimablaženih i svetih upozorio je nabezbrojne uzore svetosti, kakobi oni bili poticaj ljudimanašega vremena. Na hvalevrijedan način promicao jeliturgijski život i duhovnost,kao i kontemplativnu molitvu, aposebice euharistijsko klanjanjei moljenje krunice. Svojimučenjem papa Ivan Pavao II.

utvrdio je i prosvijetlio Božjinarod te je svima ostaviočudesno svjedočanstvopobožnosti, svetoga života iopćeg očinstva, ističe se,između ostaloga, u dokumentu. Lijes je zatvoren u nazočnostikardinala komornika EdoardaMartineza Somala, AngelaSodana, Francesca Marchisana,Camilla Ruinija, JosephaRatzingera, prefekta papinskekuće nadbiskupa JamesaHarveya i dugogodišnjegPapina osobnog tajnikanadbiskupa StanislawaDziwisza, koji je Papino liceprekrio bijelom svilenomkoprenom. Pritom je čitan zazivGospodinu da Papino lice, kojeviše ne obasjava svjetlost ovogasvijeta, uvijek bude obasjanoistinskim svjetlom čiji jeneiscrpni izvor u Bogu.

28 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Ukop pape Ivana Pavla II.Naš Papa htio je datisebe sama bezzadrške, doposljednjeg trenutka,za Krista, a tako i zanas, istaknuo je upropovijedi napogrebnoj misi naTrgu Sv. Petrakardinal Ratzinger -Vjerničko mnoštvodugotrajnim pljeskomzahvaljivalo SvetomOcu, izvikujući"Svetac, svetac!","Svetac odmah!"

Vatikan, 8.4.2005. (IKA) - NaTrgu Sv. Petra u Vatikanu upetak 8. travnja Katoličkacrkva, najviši predstavnicikršćanskih Crkava ipredstavnici ostalih religija,velik broj vodećih svjetskihpolitičara i neviđenovišemilijunsko mnoštvovjernika oprostilo se od papeIvana Pavla II.Praćeno pljeskom stotina tisućaokupljenih ispred vatikanskebazilike u 10 sati dvanaestnosača iznijelo je pred oltarjednostavni lijes od čempresa stijelom pape Ivana Pavla II.Ispred lijesa na kojemu je biopapinski grb s križem imarijanskim znakom M napočetku mise položen jeEvanđelistar, a ispred lijesa išlisu papinski ceromonijarnadbiskup Piero Marini i Papintajnik nadbiskup StanislawDziwisz. Dok je Scolacantorum predvodilapokojničku pjesmu, u procesijije prema glavnome oltarukrenulo 140 kardinala ucrvenim misnicama i s bijelimmitrama. U trenutku početkaobreda sa svih katoličkihcrkava diljem svijeta zvonila suzvona. Pogrebnu misupredvodio je dekanKardinalskog zbora kardinalJoseph Ratzinger. Prije pogrebne mise okupljenedržavnike pozdravio je prefektpapinske kuće nadbiskup JamesHarvey. Pola sata prije početkamise, i unatoč rigoroznimmjerama talijanske policije, TrgSv. Petra bio je posve ispunjen,a slično je bilo sa svimprilaznim ulicama, posebice naVia della Conciliazione i PiazzaRisorgimento. Vijorile su setisuće zastava s crnom vrpcomiz raznih zemalja i zajednica,među kojima su najbrojnije bileone poljske crveno-bijele.Mnogi su prijenos Papinapogreba pratili putem 27 video-zidova na raznim točkama uRimu. Među posljednjima kojisu došli na Trg Sv. Petra bio jeamerički predsjednik GeorgeW. Bush koji je zajedno sasuprugom i državnom tajnicomCondoleezzom Rice došao 5minuta prije početka. Nakon pozdrava kardinalaRatzingera uslijedila suliturgijska čitanja na raznimjezicima. Prvo čitanje iz Djelaapostolskih čitano je našpanjolskome jeziku, psalam se

pjevao na latinskom, drugočitanje iz PoslaniceFilipljanima bilo je engleskomjeziku, a odlomak iz Ivanovaevanđelja naviješten jeponovno na latinskom jeziku. "Idi za mnom - ta jezgrovitaKristova riječ može se smatratiključem za razumijevanjeporuke koja izvire iz životanašega neprežaljenoga iljubljenoga pape Ivana PavlaII., čije ostatke danas polažemou zemlju poput sjemenabesmrtnosti i srca ispunjenažalošću, no i radosnom nadom idubokom zahvalnošću", rekaoje na početku propovijedikardinal Ratzinger. "To suosjećaji naše duše, braćo isestre u Kristu, prisutni na TrguSv. Petra, na okolnim ulicama iu različitim dijelovima gradaRima, ispunjenoga ovih dananebrojenim mnoštvom u tišini imolitvi", rekao je kardinaldekan Kardinalskoga zbora,pozdravljajući sve vjernike testrana izaslanstva ipredstavnike vjerskih zajednicai religija kao i sve one koji suputem radija ili televizije pratiliPapin ukop. "Ustanite, hajdemo!", naslov jenjegove posljednje knjige."Ustanite, hajdemo!" I ovimriječima probudio nas je izjedne umorne vjere, iz sna ukoji su padali i još uvijekpadaju učenici. "Ustanite,hajdemo!" kaže i nama danas.Papa je "bio svećenik do kraja,jer je svoj život prinio Bogu zasvoje ovce i za čitavočovječanstvo, u svakodnevnomdarivanju u služenju Crkvi, aosobitu u teškim kušnjamaposljednjih mjeseci". On je bio"papa koji je tražio da sesusretne sa svima, koji je biosposoban praštati i otvoritisvoje srce svima", istaknuo jekardinal. Naš Papa, i to sviznamo, i nije nikada želiočuvati svoj život, zadržati ga zasebe; htio je dati sebe sama bezzadrške, do posljednjegtrenutka, za Krista, a tako i zanas. Upravo je na taj načinmogao iskusiti kako se sve onošto je predao u rukeGospodinove na novi načinvratilo: ljubav prema riječi,pjesništvu, književnosti, bila jebitna sastavnica njegovapastoralnoga poslanja, te je dalanovu svježinu, novu aktualnost,novu privlačnost navještajuevanđelja, pa i kad je ono znak

suprotstavljanja", rekao jekardinal Ratzinger. Ivan Pavao II., zahvaljujućidubokoj ukorijenjenosti uKristu mogao je nositi teret,koji nadilazi čisto ljudskesnage: "biti pastir Kristovastada, njegove sveopće Crkve",rekao je u nastavku propovijedikardinal Ratzinger, podsjetivšikako je u prvom razdobljusvoga pontifikata Sveti Otac,još mlad i pun snage, podKristovim vodstvom išao do nakraj svijeta. No, kasnije jeuvijek sve više ulazio uzajedništvo Kristovih patnji.Upravo u tome zajedništvu strpećim Gospodinom neumornoje i s obnovljenom snagomnaviještao evanđelje, otajstvoljubavi koja ide sve do kraja.On je za nas tumačio uskrsnootajstvo kao otajstvo božanskogmilosrđa, rekao je kardinalRatzinger. "Papa je trpio iljubio u zajedništvu s Kristom izato je poruka njegova trpljenjai njegove šutnje tako rječita iplodna", dodao je. Za sve nas ostaje nezaboravnokako se one posljednje nedjeljeUskrsa u njegovu životu, SvetiOtac, unatoč trpljenju, jošjednom pokazao na prozoruApostolske palače i posljednjiput udijelio blagoslov "Urbi etorbi". Možemo biti sigurni današ ljubljeni Papa sada stoji naprozoru Očeva doma, vidi nas iblagoslivlja. Da, blagoslovi nas,Sveti Oče. Povjeravamo tvojudušu Majci Božjoj, tvojojMajci, koja te vodila svaki dani uvest će te sada u vječnu slavusvoga Sina, Isusa Krista našegaGospodina", rekao je kardinalRatzinger na kraju propovijedina pogrebnoj misi za papuIvana Pavla II., koja je 13 putprekidana pljeskom. Nakon propovijedi pjevalo seVjerovanje, a potom su narazličitim jezicima uslijedilemolitve vjernih. Tako se nafrancuskom jeziku molilo zapokojnoga Ivana Pavla II., nasvahili jeziku za Crkvu, auslijedili su zazivi nafilipinskome, poljskom,njemačkom i na portugalskomjeziku za pokojne pape,biskupe, svećenike i svevjernike kao i za potrebe Crkvei svijeta. Nakon pričesti, prije oproštajaod Svetoga Oca, vjerničko

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

mnoštvo ponovno je uzdugotrajni i snažni pljesakizvikivalo "Svetac, svetac!", ana brojnim transparentima biloje napisano "Svetac odmah!" Uslijedile su pogrebne molitvekoje je predvodio kardinalRatzinger, i litanijski zazivsviju svetih. Nakon toga zazivna talijanskom jeziku uimeRimske Crkve izmolio je vikargrada Rima kardinal CamilloRuini. Drugi zaziv na grčkomejeziku izmolio je aleksandrijskikoptski patrijarh StephanosGhattas, a nakon njegakatholikos Armenskeapostolske Crkve Karekin II. naarmenskome jeziku. Uza zvonjavu zvona bazilike

Sv. Petra i uz pjesmu Marijinahvalospjeva "Veliča duša mojaGospodina", u pratnji kardinalaSvete rimske crkve, tijelo papeIvana Pavla II. njegovi ukućaniza života u vatikanskoj palačiunijeli su u kriptu bazilike, aokupljeno je mnoštvo ponovnodugotrajnim pljeskomzahvaljivalo Svetom Ocuizvikujući "Svetac, svetac!","Ivane Pavle!", "Svetacodmah!", "Papa, papa!". Lijes je potom vezan crvenimvrpcama i zapečaćen Papinim ivatikanskim pečatom. Nakontoga je položen u lijes od cinka,a onda je stavljen u veći lijes odorahovine te ponovnozapečaćen. Na njegovu pokrovunalazi se križ i grb pape Ivana

Pavla II. Posmrtni ostaciSvetoga Oca počivat će u kriptiu grobnici u kojoj je prethodnobio ukopan blaženi papa IvanXXIII. Na pogrebnoj su misi, među140 kardinala sudjelovala idvojica kardinala iz hrvatskoganaroda: kardinal Josip Bozanići kardinal Vinko Puljić, koji ćeod 18. travnja sudjelovati ukonklavi.Među više od dvije stotinevodećih svjetskih državnika ipolitičara bilo je i izaslanstvoRepublike Hrvatske koje sučinili predsjednik RH StjepanMesić sa suprugom,predsjednik Vlade Ivo Sanadersa suprugom i potpredsjednikHrvatskoga sabora Luka Bebić.

Državnici i vjerski poglavari na Papinu pogrebuVatikan, 8.4.2005. (IKA) - Naukopu pape Ivana Pavla II.okupili su se brojni poglavarikršćanskih Crkava i religija:metropolit Kyiril iz Ruskepravoslavne crkve, nadbiskupChristodoulos iz Grčkepravoslavne crkve, carigradskiekumenski patrijarhBartholomaios I., patrijarhArmena u Turskoj Mesrob II.,patrijarh Rumunjskepravoslavne crkve Teoctist,patrijarh Etiopske pravoslavnecrkve Abba Paulos, patrijarhistočne Asirske crkve marDinkha IV, metropolit Neofit izBugarske pravoslavne crkve,maronitski patrijarh izLibanona Nasrallah Sfeir,metropolit SPC zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije JovanPavlović, poglavar Anglikanskecrkve kanterberijski nadbiskupRowan Williams, nadbiskupK.G. Hammer iz Švedskeluteranske crkve, biskup Finn

Wagle iz Norveškeprotestantske crkve. IzraelskeŽidove predstavljao je velikirabin Shaer Yashuv Cohen,talijanske rabin Ricardo DiSegni i nekadašnji vrhovnirabin, jedan od dvojice koje jePapa pojedinačno spomenuo usvojoj oporuci Elio Toaff, a bilisu tu i predstavnici muslimana,budizma, sikha i hinduizma. Državna izaslanstva predvodilisu, između ostalih, francuskipredsjednik Jacques Chirac,njemački Horst Koehler,brazilski Luis Inacio "Lula" daSilva, izraelski Moshe Katzav,iranski Mohammed Khatami,sirijski Bashar el-Assad,afganistanski Hamid Karsai.Među predstavnicimameđunarodnih ustanova bili su igeneralni tajnik UN-a KofiAnnan i predsjednik Europskekomisije Jose Manuel DuraoBarroso.

Iz kraljevskih obitelji bili su ibelgijski kralj Albert II. ikraljica Paola, jordanski kraljAbdulah II., britanski princCharles, luksemburški velikivojvoda Henri i velikavojvotkinja Maria Teresa,španjolski kralj Juan Carlos ikraljica Sofija, švedski kraljCarl Gustav XVI. i kraljicaSilvia, norveška kraljica Sonja ibivši rumunjski kralj Mihael. Među zemljama imeđunarodnim organizacijamakoje su uputila izaslanstva napogreb u Vatikanu su iArgentina, Bangladeš, Bolivija,Kamerun, DR Kongo, Ekvador,Južna Koreja, Kolumbija,Kostarika, Gana, Indija,Arapska liga, Lesoto, Libanon,Palestinska samouprava,Senegal, Šri Lanka,Južnoafrička Republika.

Pričest za brata RogeraVatikan, 8.4.2005. (IKA) -Jedan od posebnih sudionikapogrebne mise za papu IvanaPavla II. u Vatikanu bio jeutemeljitelj ekumenskezajednice iz Taizea brat RogerSchutz, izvijestila je austrijskakatolička agencija Kathpress. Kardinal Joseph Ratzingerudijelio je pričest 89-godišnjemprioru u invalidskim kolicima.Premda je brat Rogerprotestant, već godinama sposebnim odobrenjem sudjeluje

u katoličkom misnom slavlju,te je i u tijeku života IvanaPavla II. uvijek na papinskimmisama u Vatikanu primiopričest. Kada je papa Ivan Pavao II. 5.listopada 1986. godine posjetioZajednicu u francuskomgradiću 350 kilometara južnood Pariza u tijeku zajedničkemolitve istaknuo je: U Taizenavraćamo kao što navraćamoizvoru. Putnik se zaustavlja,utaži žeđ i nastavlja svoj put.

Braća ove zajednice, vi toznate, ne žele vas zadržati. Onivam žele omogućiti da umolitvi i tišini pijete živu vodukoju je Krist obećao, daupoznate njegovu radost, daprepoznate njegovu nazočnostkako biste odgovorili na njegovpoziv i nakon toga otišlisvjedočiti njegovu ljubav i služiti svojoj braći u svojim župama,školama, sveučilištima i nasvim svojim radnim mjestima.

30 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Oproštaj od pape Ivana Pavla II.Varšavom je u spomenna Papu odjeknulo 26topovskih salvi, pojedna za svaku godinupontifikata

Rim, 8.4.2005. (IKA) - Ubrojnim zemljama diljemcijeloga svijeta vjernici ipoštovatelji opraštali su se odpape Ivana Pavla II. misamazadušnicama i dojmljivimsimboličnim gestama. Sva su sesvjetla u poznatom Empire statebuildingu u New Yorku ugasila7. travnja u 21.37 sati, uspomen na trenutak Papinesmrti 2. travnja. Središtemmeksičkoga glavnog gradaposljednji je put prošaopapamobil sa slikom IvanaPavla II., koji su na putu odnuncijature do bazilike GospeGuadalupske ispratili desecitisuća vjernika. U Turskoj jepolicija otkazala proslavu svoje160. obljetnice, a državnezastave s islamskimpolumjesecom spuštene su napola koplja. Na misi zadušnicikoju je za katolike latinskogobreda u katedrali DuhaSvetoga u Ankari uoči pogrebapredvodio apostolski nuncijnadbiskup Edmond nazočni subili i službeni predstavnicipravoslavlja i islama.U Iraku, gdje su se na spomensmrtnog dana prorokaMuhameda u svetom graduNajafu okupile tisućehodočasnika državna televizijaAl Iraqiya prekidala je svoj

program prijenosom događanjau Vatikanu. Svoje su reportereu Rim uputile i obje arapsketelevizije Al Jazzera i AlArabija.Varšavom je u spomen na Papuodjeknulo 26 topovskih salvi,po jedna za svaku godinupontifikata. Točno u 10 sati 8.travnja oglasile su se sirene icrkvena zvona. U varšavskojsinagogi održana jemeđureligijska molitva zapoljskog Papu. U mnogim sepoljskim gradovima prijenospogreba pratio na velikimzaslonima na trgovima i ucrkvama. U Krakovu se okupilooko 800.000 ljudi, a u Papinurodnom mjestu okupili su sehodočasnici iz cijele zemlje.Poljski radio do 18. travnjasvaku večer u 21.37 satiprekida program i emitiraPapinu pjesmu "Krist na žalu" uizvedbi poznate pjevačice AnneMarie Jopek.U katedralama diljemNjemačke pogreb se pratio navideo zaslonima. Na misizadušnici koju su uoči pogrebau berlinskoj katedrali Sv. Ivanaslavili kardinali Karl Lehmann iGeorg Sterzinsky nazočan jebio i kancelar GerhardSchroeder, zajedno snjemačkim političarima,

članovima Parlamenta,ministrima, diplomatima tepredstavnicima gospodarskogai kulturnoga života. I vjernici uNorveškoj okupili su se uspomen na Papu u luteranskojkatedrali u gradu Trondheimu,u kojoj je Papa 1989.sudjelovao na ekumenskombogoslužju. Riječ je opovijesnome događaju, budućida od reformacije u tojkatedrali nije slavljena ni jednakatolička misa zadušnica,istaknuo je luteranski biskupFinn Wagle.U apostolskoj nuncijaturi naKubi više od četiri tisuće osobaupisalo se u Knjigu žalosti, a toje 4. travnja učinio i kubanskipredsjednik Fidel Castro, nakonšto je u katedrali u Havaninazočio misi zadušnici za IvanaPavla II. Duhovni vođatibetanskih budista Dalaj Lamaizrazio je veliku žalost zbogsmrti pape Ivana Pavla II.,istaknuvši: "Izgubili smo jednuod najvećih ličnosti, velikogvođu s velikom vizijom".Ukrajinski predsjednik ViktorJuščenko proglasio jenacionalni Dan žalosti, a uLavovu se više tisuća katolikaoba obreda okupilo uzajedničkoj procesiji u spomenna Papin posjet 2001. godine.

Papini rođaci ukop pratili na televizijiPariz, 8.4.2005. (IKA) -Najbliži živući rođak papeIvana Pavla II. 81-godišnjiBronislaw Wojtyla nije zbogbolesti mogao otputovati naukop u Rim. Dok su svanjegova djeca bila navatikanskom trgu, on jepogrebne obrede pratio nateleviziji u poljskom gradićuKety. U razgovoru s

novinarima izjavio je da je jošza Uskrs dobio pismo od Papeu kojemu zahvaljuje svimsvojim rođacima za molitve zanjegovo ozdravljenje.Bronislaw Wojtyla sin jeFranciszeka Wojtyle, bratićaoca preminuloga Pape. UWaziersu na sjeveru FrancuskePapin bratić u drugom koljenufranjevac Franciszek Wojtyla

pogreb je pratio na velikomzaslonu, što je organiziralavelika zajednica poljskihuseljenika koja nije uspjelasakupiti sredstva za put u Rim.Kako javlja francuski radio"Europe 1", zajednica je stogaorganizirala praćenje izravnogprijenosa u crkvi. O. FranciszekWojtyla dušobrižnik je poljskezajednice u toj regiji od 1981.

Kardinali zahvalili Rimu i ItalijiPogreb pape IvanaPavla II. protekao bezproblema unatočnavale gotovo 4milijuna hodočasnika

Vatikan, 9.4.2005. (IKA) -Kardinali su zahvalilitalijanskim vlastima i rimskojgradskoj upravi za "savršenuorganizaciju" događanja uRimu povezanih s pogrebnimobredima za papu Ivana PavlaII., a Rimljanima na srdačnostii dobrodošlici kojom su primilihodočasnike. "Made in Italy"pokazalo se vrlo uspješnimobrascem, istaknuo je šeftalijanske civilne zaštite GuidoBertolaso, odgovoran zahodočasničku plimu pritalijanskim civilnim vlastima.Zajedno s šefom rimske policije

Achillom Serrom ističe kako jeboravak gotovo 4 milijunahodočasnika u glavnom graduprotekao bez ikakvih izgreda.Talijanske vlasti zabilježile su usubotu 9. travnja uobičajenostanje na ulicama, kolodvorimai u zrakoplovnim lukama te jepotpuno izostao kaos kojeg suse pribojavali pri odlaskuhodočasnika. No, gradskauprava i civilna zaštita ostat ćeu stanju pripravnosti urazdoblju konklava, kada seponovno očekuje mnoštvohodočasnika. Rimska gradskauprava u razdoblju od smrti

pape Ivana Pavla II. uložila jedodatnih 6 milijuna eura za,između ostalog, opskrbuhodočasnika, javni red ičišćenje otpada, izjavio jeVeltroni novinarima. Rimskigradonačelnik Walter Veltroninajavio je da će ime pape IvanaPavla II. osim rimskogkolodvora Termini nositi iprostor Tor Vergata, sveučilišnikampus gdje se Ivan Pavao II.2000. godine susreo s mladima,a na kojemu je u tijeku Papinapogreba podignut pravi šatorskigrad za hodočasnike.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Vatikan: Kardinali neće davati izjave za medijeTo ne treba tumačitikao neuljudnost iliravnodušnost uodnosu na medije,nego kao čin velikeodgovornosti, rekaoNavarro-Valls

Vatikan, 9.4.2005. (IKA) -Nizom zahvala talijanskimvlastima, za savršenuorganizaciju u prigodisvečanoga pogreba Ivana PavlaII., kao i gradu Rimu,hodočasnicima, te članovimaRimske kurije i ostalihvatikanskih ustanova koji susudjelovali u pripremi,organizaciji i ostvarenjupogrebnih obreda, započela je9. travnja u Vatikanu šestaOpća kongregacijaKardinalskoga zbora, unazočnosti 130 kardinala,izvijestio je na tiskovnojkonferenciji nakon susretaravnatelj Tiskovnoga uredaSvete Stolice dr. JoaquinNavarro-Valls. U ozračju kojevlada u Rimu, gradu koji se jošnije razbistrio od nakupljenogaganuća i osjećaja, i kardinali su,

pripremajući se za konklave,odlučili ući u razdoblje većesabranosti i molitve. Stoga sujednoglasno odlučili, izvijestioje dr. Navarro-Valls, ovih danaizbjegavati intervjue i susrete sobavijesnim sredstvima. Stogase mole novinari da se uzdržeod zahtjeva za razgovorom ilibilo kakvim komentarom. Tajpoziv ne treba tumačiti kaoneuljudnost ili ravnodušnost uodnosu na medije, kojima,štoviše, kardinali zahvaljuju zaogromno zanimanje kojimaprate ovo razdoblje, nego kaočin velike odgovornosti. Što se tiče konklava, kardinalisu toga dana razgovarali onekim pitanjima vezanima uznjihov ulazak u Dom sv. Marte,i uz sam početak konklave uponedjeljak 18. travnja u 16.30

sati. Osvrnuvši se nadalje nazahtjev za beatifikacijom IvanaPavla II., koji je više putaglasno izrečen u tijeku pogreba,Navarro-Valls je pojasnio kakoje svaka odluka o tomeisključivo u nadležnosti novogapape. Dodao je kako nakonklavama zbog bolesti nećesudjelovati filipinski i meksičkikardinal - umirovljeni manilskinadbiskup Jaime Lachica Sin iumirovljeni nadbiskupMonterreya Adolfo AntonioSuarez Rivera.Vatikanski se glasnogovornikpotom osvrnuo na mjesto ukopapape Ivana Pavla II., rekavšikako je mramorna ploča, kojaće biti postavljena na grob,bijele boje, a na njoj je ispisanoPapino ime, datum rođenja ipreminuća te Kristovmonogram.

"Odmah svetac!"Nekada u prošlostisami povici mnoštvabili bi dovoljni da senekoga proglasisvetim "aklamacijom",no danas Crkva nepriznaje taj oblikproglašenja svetim idonosi točne uredbeza postupakbeatifikacije ikanonizacije, kojepredviđaju i određenavremenskaograničenja

Vatikan, 10.4.2005. (IKA) -Povici "Santo, santo" (Svetac,svetac) i "Subito santo!"(Odmah svetac) koji su se oriliTrgom Sv. Petra u Vatikanu nazavršetku veličanstvenog inezaboravnog ukopa papeIvana Pavla II. duboko su sedojmili kardinala koji seredovito okupljaju nakongregacijama u Vatikanu.Kako prenosi najtiražnijitalijanski dnevni list "Corrieredella Sera" pitanje mogućegproglašenja blaženim ili svetimIvana Pavla II. pokrenuto je naopćoj kongregaciji kardinaladan nakon ukopa, u subotu 9.travnja, kada su kardinali, kakopiše taj list, bili još uvijek"duboko potreseni" zbog onogašto su doživjeli na pogrebnojmisi kada je mnoštvo povicimatražilo da se Ivana Pavla II.odmah proglasi svetim.Zaključeno je da se rješavanjetog pitanja prepusti novomepapi, kojem će biti predan popiss potpisima kardinala koji su zato da se ubrza postupakproglašenja blaženim papeWojtyle. Jedan od kardinala,čije ime list ne navodi, postavioje pitanje može li kongregacijakardinala reći ili učiniti išta uznak prihvaćanja toga klicanjamnoštva, koje samo po sebi većpredstavlja jasnu potvrdu "glasasvetosti". Neki su od kardinalasložili s tim zahtjevom, dok sudrugi smatrali kako bi se i uovom slučaju trebalo"pridržavati mudrih uredbi"Crkve, koja postavlja

vremensko ograničenje zauzdizanje na oltar. Portugalskikardinal Jose Saraiva Martin,koji je do sada vršio službupročelnika Kongregacija zaproglašenje blaženih ili svetih,upoznao je kardinale scrkvenom stegom po tompitanju. Podsjetio je takođerkako bi nekada u prošlosti samiti povici mnoštva bili dovoljnida se nekoga proglasi svetim"aklamacijom", ali da danasCrkva ne priznaje taj oblikproglašenja svetim i donositočne uredbe za postupakbeatifikacije i kanonizacije,koje predviđaju i vremenskaograničenja, među prvima onood pet godina koje morajuproteći od smrti "kandidata" zaproglašenje svetim dopokretanja kauze.Te uredbe može "ukinuti" samopapa koji može zatražiti da seubrza postupak kao što je toučinio Ivan Pavao II. prilikomproglašenja blaženom MajkeTerezije, kada se odstupilo ododređenih uredbi kako bi seubrzao postupak njezinebeatifikacije. Kongregacija jezadužila glasnogovornika dr.Joaquina Navarro-Vallsa daprenese novinarima kako je "zasvaku odluku u vezi s timisključivo mjerodavan budućipapa". Unatoč tome što međukardinalima postoje različitamišljenja u vezi načinapokretanja postupkaproglašenja blaženim IvanaPavla II. svi se slažu u jednom:Ivan Pavao Veliki živio je i

umro kao svetac. To svojeuvjerenje izražavaju i upropovijedima na misamazadušnicama, takozvanimnovendialijama koje seodržavaju u vatikanskojbazilici. Tako je kardinalRatzinger u propovijedi napogrebnoj misi u petak 8.travnja rekao da Papa stoji "naprozoru doma Očeva", dok jekardinal Ruini govorio o"njegovoj novoj i svijetlojprisutnosti" među nama.U međuvremenu vjernicinastavljaju hodočastiti na TrgSv. Petra. Mnogi od njih polažucvijeće i pale svijeća podobeliskom koji se uzdiže usredBerninijevih kolonada. Unedjelju 10. travnja brojni su sehodočasnici okupili navatikanskom trgu. Među njimai poljski orkestar, petnaestakdjevojaka i mladića koji supjevali pjesmu koju je IvanPavao II. jako volio. Drugi putu 26 godina nitko se nijepojavio na tom drugom prozoruna trećem katu Apostolskepalače da predvodi molitvu"Kraljice neba". Kada su se sbazilike u podne oglasila zvonapozivajući vjernike na molitvuna Trgu Sv. Petra i uApostolskoj palači zavladao jemuk. Vjernici okupljeni naTrgu Sv. Petra s tugom u očimai suzama dizali su pogledprema prozoru nekadašnjeradne sobe pape Ivana Pavla II.s kojeg im se Papa Veliki svakenedjelje punih 26 godinaobraćao.

32 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Vatikan: Nastavljaju se pripreme za konklaveU Tiskovnome ureduSvete Stolicenovinarima je putemvideo materijalaVatikanskogtelevizijskog centrapredstavljen Dom sv.Marte u kojem će utijeku konklavaboraviti kardinaliizbornici

Vatikan, 11.4.2005. (IKA) - UVatikanu se nastavljajupripreme za konklave, u tijekukojih, počevši od 18. travnja,treba biti izabran novi papa. UTiskovnome uredu SveteStolice novinarima je 11.travnja prikazana video snimkakoju je pripremio Vatikanskitelevizijski centar, a kojaprikazuje prostor Doma sv.Marte u Vatikanu. U tom ćeprostoru, prvi put u povijesti, utijeku konklava boravitikardinali izbornici.Svi događaji oko izbora 265.pape događat će se u krugu odnekoliko stotina metara, apočetna i završna točka, ujutro iuvečer, jest Domus SanctaeMarthae, Dom sv. Marte. Riječje o suvremenoj strukturi zaprihvat i smještaj kardinala,biskupa i crkvenoga osobljakoji borave u Vatikanu.Međutim, od 18. travnja bit će

isključivo na raspolaganjukardinalima izbornicima kojisudjeluju u konklavama. Osimprikaza unutarnjih prostorija -soba, kapele, blagovaonice isalona - video materijalpokazuje i put kojim ćekardinali ići kako bi stigli uSikstinsku kapelu, a koji senalazi iza bazilike Sv. Petra. Zanimljiv je također i prikaznovih urni za glasačke listiće,napravljenih od pozlaćenebronce. Sve do posljednjihkonklava 1978. godine kaourne za glasačke listiće koristilisu se ciboriji. Nove su urneizrađene upravo u tu svrhu, aukrašene su motivima isimbolima kršćanske tradicije(lik Dobroga Pastira, klas,grožđe i ptice). Svaka od triurne ima određenu svrhu: ujednu će se stavljati glasačkilistići kardinala nazočnih u

Sikstinskoj kapeli; u druguglasovi kardinala koji zbogbolesti nisu nazočni, ali susvejedno izbornici; u treću ćese stavljati listići nakonbrojanja glasova, i prije njihovaspaljivanja.Peć iz koje izlazi najslavnijidim na svijetu, i u kojoj senakon brojenja spaljujuglasački listići, napravljena jeod lijevanoga željeza. Tijekomstoljeća pronalazila su serazličita rješenja kako bi dimbio što vidljiviji - dodaje se,primjerice, mokra slama i vrstacrne svijeće za crni dim, a suhaslama i vrsta bijele svijeće uslučaju ako je papa izabran.Osim tih tehničkih pojedinosti,za ovogodišnje je konklavepredviđena i još jedna novost:prije poznatoga "Habemuspapam!" (Imamo Papu!),radosno će se oglasiti zvona itako otkloniti svaku sumnju.

Novendiali za pokoj duše pape Ivana Pavla II.Ivan Pavao II. svojimje životom od Trga Sv.Petra na dan pogrebaučinio rječit primjervelike obitelji nacija,a ne sukobacivilizacija

Vatikan, 11.4.2005. (IKA) -Prema drevnom običaju ubazilici Sv. Petra nakon smrtiRimskog prvosvećenika devetdana za redom slave se posebnaeuharistijska slavlja, takozvaninovendiali, za pokoj dušeSvetog Oca. Započele su 8.travnja pogrebnom misom kojuje predvodio dekanKardinalskog zbora kardinalJoseph Ratzinger, a do 16.travnja također su otvorene zasve, no ipak svaka se slavila zarazličite skupine vjernika, čimese na određeni način odražava,kako područje službe rimskogprvosvećenika, tako iuniverzalnost Rimske crkve.Kardinal Francesco Marchisanoslavio je 9. travnja misu svjernicima države - gradaVatikana. Posebno se osvrnuona čovjekoljublje KarolaWojtyle. Milijuni ljudi koji sudošli odali počast preminulomPapi zorno pokazuju i tonjegovo beskrajnočovjekoljublje. Zahvalio jeGospodinu što je svojoj Crkvidao takvog Papu i zamolio gaza milost da svojoj Crkvi dade idruge koji će slijediti taj put.Kardinal Marchisano potom seprisjetio brojnih osobnihsusreta s papom IvanomPavlom II., govoreći o dirljivimdoživljajima koji su odražavaliodnos oca prema sinu.Slaveći misu 10. travnja s

vjernicima Rimske biskupijekardinal Camillo Ruiniistaknuo je kako je Ivan PavaoII. bio i nastavlja biti brat i otacsvima, jer je on čovjekneprestano sjedinjen s Bogom.Kao neumorni biskup i pastirRimske biskupije ostavio joj jeevangelizatorsko poslanje dabude Crkva koja izgara odKristove ljubavi za spassvakoga čovjeka. Prisjetio sePapine upornosti i čežnje skojima ga je pitao kada će poćiu pohod rimskim župama.Posjetio je svaki kutak svojegaRima: bolničke hodnike,sveučilišne dvorane,okupljališta mladih i crkve.Kao biskup ostavio je jasnepastoralne pothvate: prije svegabiskupijsku sinodu, a potomgradske misije. Kardinal Ruinipozvao je Crkvu u Rimu daostane sjedinjena s Papom,čuvajući sjećanje na IvanaPavla II. koji je svojimživotom, na dan pogreba, odTrga Sv. Petra učinio rječitprimjer velike obitelji nacija, ane sukoba civilizacija.Misno slavlje predvodio je 11.travnja bostonski kardinalBernard Francis Law, uimerimskih patrijarhalnih bazilika.Kao nitko drugi, papa IvanPavao II. je, ugledavši se na sv.Pavla, putovao do na krajzemlje, propovijedajući IsusaKrista, i to razapetoga na križu.

Podsjetivši na dirljivosvjedočanstvo ljubavistanovnika Rima tijekomposljednjih dana Svetoga Oca,te na posebnu vezu izmeđupastira i grada Rima, kardinalLaw je istaknuo kako je ta vezana divan način izražena ubazilici Sv. IvanaLateranskoga. Proteklih danaPapa nas je nastavio poučavatio tome što znači biti Kristovučenik i sljedbenik. Naša vjera inada postale su jače i veće, jersmo prepoznali mladog KarolaWojtylu na licima milijunamladih hodočasnika iz Italije,Poljske i brojnih drugihzemalja, kazao je kardinal Law.Misa je prekinuta pljeskomkada je kardinal čestitaoimendan osobnom Papinutajniku nadbiskupu StanislawuDziwiszu, koji je Ivanu PavluII. vjerno služio 4 desetljeća.Ispred bazilike su, pak,istodobno pozornost medijaprivukle dvije prestavniceameričke mreže žrtavaseksualnog zlostavljanja odstrane svećenika (SNAP), kojesu prosvjedovale što jekardinal, kojeg smatrajusimbolom skandala koji je2002. potresao američkuCrkvu, a izbio je upravo uBostonsku nadbiskupiji koju jetada vodio kardinal Law, kojise zatim povukao s položaja,izabran slaviti tu misu.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Veliko zanimanje za poštanske marke "Sede vacante2005"

Tiskano je 750.000primjerakanominalnih vrijednosti60, 62 i 80 centi

Vatikan, 12.4.2005. (IKA) - Uvrijeme upražnjene stolice(sede vacante), odnosno urazdoblju između smrti jednogapape i izbora drugog,Vatikanski ured za filateliju inumizmatiku izdaje novu serijupoštanskih maraka. U utorak12. travnja kada su markepuštene u opticaj ispred tripoštanska ureda na Trgu Sv.Petra, kao i ostalim u Vatikanu,

stvorili su se dugi redovizainteresiranih. Tiskano je750.000 poštanskih maraka"Sede vacante 2005" identičnihmotiva koji se razlikuju samoprema boji nominalnevrijednosti 60, 62 i 80 centi. Sveta Stolica od 1939. redovnoizdaje poštanske marke"upražnjene stolice" koje suvažeće do izbora novog pape.

Dosad su te marke izdane i1939. nakon smrti pape PijaXI., 1958. nakon smrti PijaXII., 1963. nakon smrti IvanaXXIII., te 1978. godine nakonsmrti Pavla VI. i Ivana Pavla I.Na općoj kongregaciji 7.travnja kardinali su zaizdavanje poštanskih maraka ikovanica u vrijeme upražnjenestolice zadužili kardinalaEdmunda Szoku.

Tisuće vjernika na grobu pape Ivana Pavla II.Brojni su vjernici od4.30 sati ujutro čekaliu redu kako bipohodili Papin grob

Vatikan, 13.4.2005. (IKA) - UVatikanu je 13. travnjaotvorena za javnost kriptabazilike Sv. Petra u kojoj senalazi grob pape Ivana Pavla II.Brojni su vjernici od 4.30 satiujutro čekali u redu kako bipohodili Papin grob. U 7 satiujutro kada je bazilika otvorena

pred vratima je čekalo okotisuću vjernika. Na ulazak ubaziliku čeka se oko pola sata iprosječno je u redu predkriptom oko tisuću vjernika. Brojni su se kardinali posvršetku pete mise zadušnice zapapu Ivana Pavla II. koju je 12.

travnja u bazilici Sv. Petraslužio brazilski kardinalEugenio de Araujo Salesokupili na molitvi na Papinugrobu. Na grobu je ploča odbijelog Carrara mramora, a nanjoj je na latinskom jezikuispisano Papino ime, datuminjegova pontifikata i križ.

Misa "za izbor Rimskog Prvosvećenika" i početakkonklava

U ponedjeljak 18.travnja u 10 sati uvatikanskoj baziliciMisa "pro eligendoRomano Pontifice", au 16.30 sati započinjukonklave za izbornovoga pape

Vatikan, 13.4.2005. (IKA) - Uvatikanskoj će se bazilici uponedjeljak 18. travnja u 10sati, prema odluci donesenoj naopćoj kongregaciji kardinala,slaviti Misa "pro eligendoRomano Pontifice", "za izborRimskog Prvosvećenika". Namisi će koncelebrirati kardinalielektori, a predsjeda joj dekanKardinalskog zbora JosephRatzinger. Kako bi se očitovalozajedništvo u molitvi cijeleCrkve u tako važnom trenutkuna misi su pozvani sudjelovatikardinali neelektori, biskupi,svećenici, đakoni, članoviustanova posvećenog života i

društava apostolskog života,kao i vjernici laici čitavogaBožjeg naroda prisutni u Rimu.Prema odluci kardinala iponedjeljak 18. travnja u 16.30sati započinju konklave zaizbor novoga pape. Iz dvoraneblagoslova kardinali će uophodu krenuti premaSikstinskoj kapeli gdje ćeizgovoriti propisanu zakletvu. Kardinali su s općekongregacije u utorak 12.travnja vjernicima ponovnouputili poziv na molitvu zapredstojeće konklave. "CijelaCrkva, duhovno sjedinjena sMarijom, Isusovom Majkom,pozvana na jednodušnu

ustrajnu molitvu, po primjeruprve kršćanske zajednice,uzdiže Gospodinu ponizne ipostojane molitve, kako biprosvijetlio umove izbornika, teih učinio složnima u svrhupostizanja brzoga ijednoglasnoga izbora novogapape", ističe se u dokumentuUreda za bogoslužne obrede, zaMisu "pro eligendo RomanoPontifice".Kardinali će u tijeku konklavaboraviti u Domu Sv. Marte,hotelu unutar vatikanskihzidina. Sve dok ne bude izabrannovi papa, kardinali će bitiizolirani od ostatka svijeta.

34 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Propovijed kardinala Josepha RatzingeraPogrebni obredi zapapu Ivana Pavla II. upetak 8. travnja 2005.u Vatikanu

"Idi za mnom" kaže uskrsliGospodin Petru, kao svojuposljednju riječ ovome učeniku,izabranom da pase njegoveovce. "Idi za mnom" - ovajezgrovita Kristova riječ možese smatrati ključem zarazumijevanje poruke kojaizvire iz života našeganeprežaljenoga i ljubljenogapape Ivana Pavla II., čijeostatke danas polažemo uzemlju poput sjemenabesmrtnosti - srca ispunjenažalošću, no i radosnom nadom idubokom zahvalnošću. To su osjećaji naše duše, braćoi sestre u Kristu, prisutni naTrgu Sv. Petra, na okolnimulicama i u različitimdijelovima grada Rima,ispunjenoga ovih dananebrojenim mnoštvom u tišini imolitvi. Sve vas srdačnopozdravljam. U imeKardinalskoga zbora želimuputiti i svoj pozdrav punpoštovanja poglavarima državai vlada, kao i poslanstvimarazličitih zemalja. Pozdravljamvlasti i predstavnike Crkava icrkvenih zajednica, te različitihreligija. Pozdravljam potomnadbiskupe, biskupe,svećenike, redovnike,redovnice i sve vjernikepristigle sa svih kontinenata;osobito mlade, koje je IvanPavao II. volio nazivatibudućnošću i nadom Crkve.Moj je pozdrav, usto, upravljensvima onima koji su u svimdijelovima svijeta sjedinjeni snama putem radija i televizije uovom sudjelovanju nasvečanom obredu opraštanja odljubljenoga pape. Idi za mnom - kao mladistudent Karol Wojtyla zanosiose književnošću, kazalištem,pjesništvom. Radeći ukemijskoj tvornici, u okruženjui pod prijetnjom nacističkimterorom, čuo je glasGospodinov: Idi za mnom! Utom sasvim osobitom kontekstupočeo je čitati filozofske iteološke knjige, potom je stupiou tajno sjemenište što ga jeosnovao kardinal Sapieha, anakon rata mogao je dovršitisvoje studije na teološkomfakultetu Jagelonskogasveučilišta u Krakovu. Tolikonam je puta u svojim pismimasvećenicima i uautobiografskim knjigamagovorio o svome svećeništvu zakoje je bio zaređen 1.

studenoga 1946. U timtekstovima on tumači svojesvećeništvo posebice polazećiod triju Gospodinovih riječi.Ponajprije je tu ova riječ: "Neizabraste vi mene, nego jaizabrah vas i postavih vas daidete i rod donosite i rod vaš daostane" (Iv 15,16). Druga jeriječ: "Pastir dobri život svojpolaže za ovce" (Iv 10,11). Inaposljetku: "Kao što je Otacljubio mene tako sam i ja ljubiovas; ostanite u mojoj ljubavi"(Iv 15,9). U tim trima riječimanalazimo svu dušu našegaSvetoga oca. Doista jeneumorno išao posvuda dadonese rod, rod koji ostaje."Ustanite, idemo!", naslov jenjegove posljednje knjige."Ustanite, idemo!" - ovimriječima probudio nas je izjedne umorne vjere, iz sna ukoji su padali i još uvijekpadaju učenici. "Ustanite,idemo!" kaže i nama danas.Sveti je Otac bio svećenik dokraja, jer je svoj život prinioBogu za svoje ovce i za čitavočovječanstvo, u svakodnevnomdarivanju u služenju Crkvi, aosobitu u teškim kušnjamaposljednjih mjeseci. Tako jepostao jedno s Kristom, dobrimpastirom koji ljubi svoje ovce. Ikonačno "ostanite u mojojljubavi": Papa koji je tražio dase susretne sa svima, koji je biosposoban praštati i otvoritisvoje srce svima, kaže nam, idanas, tim Gospodinovimriječima: Boraveći u Kristovojljubavi učimo, nasljedujućiKrista, umijeće istinske ljubavi. Idi za mnom! U srpnju 1958.počinje za mladoga svećenikaKarola Wojtylu novo razdobljeu hodu s Gospodinom i zaGospodinom. Karol je krenuopo svome običaju sa skupinommladih zaljubljenika kanua najezera Masur, kako bi ondjeskupa proveli praznike. No, sasobom je ponio i pismo koje gaje pozivalo da se predstaviprimasu Poljske, kardinaluWyszynskome, a mogao je ipogoditi svrhu toga susreta:njegovo imenovanje pomoćnimbiskupom Krakova. Napustitiakademsko poučavanje, ostavitiovo poticajno zajedništvo smladima, napustiti velikuintelektualnu bitku okoupoznavanja i tumačenjaotajstva ljudskoga stvorenja,kako bi uprisutnio udanašnjemu svijetu kršćanskotumačenje našega bitka - sve

mu se to trebalo tada učiniti kaogubitak sebe samoga, gubitakupravo onoga što je već bilopostalo ljudski identitet ovogamladoga svećenika. Idi zamnom - Karol Wojtyla jeprihvatio, čuvši u pozivu CrkveKristov glas. A kasnije jepostao svjestan koliko je istinitaGospodinova riječ: "Tko godbude nastojao život svojsačuvati, izgubit će ga; a tko gaizgubi, živa će ga sačuvati" (Lk17,33). Naš Papa - to svi znamo- nije nikada želio čuvati svojživot, zadržati ga za sebe; htioje dati sebe sama bez zadrške,do posljednjeg trenutka, zaKrista, a tako i za nas. Upravoje na taj način mogao iskusitikako se sve ono što je predao uruke Gospodinove na novinačin vratilo: ljubav premariječi, pjesništvu, književnosti,bila bitnom sastavnicomnjegova pastoralnoga poslanja,te je dalo novu svježinu, novuaktualnost, novu privlačnostnavještaju evanđelja, pa i kad jeono znak suprotstavljanja. Idi za mnom! U listopadu 1978.kardinal Wojtyla ponovno čujeglas Gospodinov. Ponavlja serazgovor s Petrom što nam gadonosi evanđelje navješteno uovome slavlju: "ŠimuneIvanov, ljubiš li me? Pasi ovcemoje!". Na Gospodinov upit:Karol, ljubiš li me?, krakovskinadbiskup odgovara iz dubinesvoga srca: "Gospodine, tebi jepoznato da te volim". Kristovaljubav bila je dominantna snaganašega ljubljenoga SvetogaOca; tko ga je vidio kako moli,tko ga je čuo kako propovijeda,to zna. I tako, zahvaljujući tojdubokoj ukorijenjenosti uKristu, mogao je nositi teretkoji nadilazi obične ljudskesile: biti pastir stada Kristova,njegove sveopće Crkve. Nijesada vrijeme da govorimo opojedinim sadržajima ovogatako bogatoga pontifikata. Htiobih samo pročitati dva retka izdanašnje liturgije, iz kojih sevide središnji elementi njegovanavještaja. U prvome namčitanju sveti Petar kaže - a kaženam i Papa skupa sa svetimPetrom: "Sad uistinu shvaćamda Bog nije pristran, nego - usvakom je narodu njemu mioonaj koji ga se boji i činipravdu. Riječ posla sinovimaIzraelovim navješćujući imevanđelje: mir po Isusu Kristu;on je Gospodar sviju" (Dj10,34-36). A u drugom čitanju

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

sveti nas Pavao - a sa svetimPavlom i naš pokojni Papa -jakim glasom potiče: "Braćomoja ljubljena i željkovana,radosti moja i vijenče moj, tako- čvrsto stojite u Gospodinu"(Fil 4,1). Idi za mnom! Skupa sposlanjem da pase njegovostado, Krist naviješta Petru injegovo mučeništvo. Tomzaključnom riječju koja sabire usebi razgovor o ljubavi i oposlanju sveopćega pastira,Gospodin podsjeća na jedandrugi razgovor, onaj koji seodvio u ozračju Posljednjevečere. O njemu je Isus rekao:"Kamo ja odlazim, vi nemožete doći". Petar pak reče:"Gospodine, kamo to odlaziš?"Isus mu odgovori: "Kamo jaodlazim, ti zasad ne možeš poćiza mnom. No poći ćeš poslije"(Iv 13,33.36). Isus s večereodlazi na križ, ide premauskrsnuću - ulazi u vazmenootajstvo; Petar ga još ne možeslijediti. Sada - nakonuskrsnuća - došao je trenutak,ono "poslije". Pasući stadoKristovo, Petar ulazi uvazmeno otajstvo, ide premakrižu i uskrsnuću. Gospodin tokaže ovim riječima: "... dok sibio mlađi... hodio si kamo si

htio, ali kad ostariš, raširit ćešruke i drugi će te opasivati ivoditi kamo nećeš" (Iv 21,18).U prvom razdoblju svogapontifikata Sveti je Otac, jošmlad i pun snage, podKristovim vodstvom išao dokrajnjih granica svijeta. No,poslije je sve više ulazio upatnje Kristove, sve je višerazumijevao istinu riječi "drugiće te opasivati". I upravo je utome zajedništvu s trpećimGospodinom neumorno iobnovljenom snagomnaviještao evanđelje, otajstvoljubavi koja ide do kraja (usp.Iv 13,1). On je za nas protumačiovazmeno otajstvo kao otajstvobožanskoga milosrđa. U svojojposljednjoj knjizi piše: Granicapostavljena zlu "u konačnici jebožansko milosrđe". Apromišljajući o atentatu kaže:"Krist, trpeći za sve nas, dao jenovi smisao patnji; uveo ju je ujednu novu dimenziju, u jedannovi poredak: poredak ljubavi...Patnja je ta koja spaljuje iuništava zlo svojim plamenomljubavi, te i iz grijeha izvlačimnogoliki cvat dobra".Pokrenut tim viđenjem, Papa jetrpio i ljubio u zajedništvu sKristom. Stoga je i poruka

njegove patnje i njegove šutnjebila tako rječita i plodna. Božansko milosrđe: Sveti jeOtac našao najčišći odrazBožjega milosrđa u MajciBožjoj. On, koji je u ranoj dobiizgubio mamu, još je više ljubiobožansku Majku. Osjećao jekao da su riječi raspetogaGospodina izrečene njemuosobno: "Evo ti majke!", te juje poput ljubljenoga učenikaprimio u nutrinu svoga bića (eista idia: Iv 19,27) - Totus tuus.A od majke je naučio kako sesuobličiti Kristu. Svima će nam biti nezaboravnauspomena kako se oveposljednje uskršnje nedjeljesvoga života Sveti Otac,obilježen patnjom, još jedanputpojavio na prozoru Apostolskepalače, te posljednji put daoblagoslov "Urbi et orbi".Možemo biti sigurni da našljubljeni papa sada stoji naprozoru doma Očeva, gleda nasi blagoslivlja nas. Da,blagoslovi nas, Sveti oče. Mipovjeravamo tvoju dragu dušuMajci Božjoj, tvojoj Majci,koja te vodila svakoga dana ikoja će te voditi sada u vječnuslavu Njezina Sina, Isusa Kristanašega Gospodina. Amen.

36 13. travnja 2005. broj 15/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Dojmljivi brojčani podaci o ukopu pape Ivana PavlaII.

Na ukopu sudjelovalo157 kardinala, 700nadbiskupa i biskupa,3000 prelata isvećenika, 169 stranihdelegacija, 23izaslanstvapravoslavnih Crkava iistočnih Crkava - Od2. do 8 travnja u Rimse slilo 3 milijunahodočasnika:prosječno se naulazak u bazilikučekalo 13 sati, anajviše 24 sata -Najveći red za ulazaku baziliku protezao se5 kilometara. Izdano6.000 novinarskihakreditacija

Tiskovni ured Svete Stoliceobjavio je brojčane podatkevezane uz medijsko praćenje,sudjelovanje mnoštvahodočasnika te mjere sigurnostii prijevoz vjernika od trenutkasmrti pape Ivana Pavla II. dodana ukopa. Tiskovni ured i Papinsko vijećeza sredstva društvenekomunikacije izdali su oko6.000 akreditacija novinarima,fotografima i radijskim itelevizijskim djelatnicima zamedijsko pokrivanje ukopa itijeka konklava. Nemoguće jeodrediti točan broj radio itelevizijskih postaja koje suizravno u cjelini ili djelomičnoprenosili pogreb pape IvanaPavla II. Radio Vatikan iVatikanski televizijski centarovlastili su sve postaje koje suto željele da preuzmu signal.Samo putem Europske unije zaradiodifuziju (EUR/EBU)povezalo se 80 televizijskihpostaja za prijenos umondoviziji. Papinskom vijećuza sredstva društvenekomunikacije povratnuinformaciju o izravnomprijenosu Papina ukopa uputiloje 137 televizijskih mreža iz 81zemlje sa svih pet kontinenata.Radio Vatikan prenosio jeizravno pogreb na sedamrazličitih jezika, a taj je radijskiprijenos preuzelo i više stotinapostaja iz Europe i Amerike.Streaming Live internetstranice Svete Stolice zabilježioje 1.300.000 posjeta u tijekuPapina pogreba, a u jednomtrenutku čak je 54.000korisnika istodobno bilo nastranici. Mnogi su talijanskiportali koristili vatikanskisignal. Na ukopu pape Ivana Pavla II.sudjelovalo je 157 kardinala,700 nadbiskupa i biskupa,3.000 prelata i svećenika. Višeod tri stotine svećenika dijeliloje pričest.

Na ukopu je bilo nazočno 169stranih delegacija: 10 vladara,59 državnih poglavara, 3 princaprijestolonasljednika, 17predsjednika vlada, 3 bračnadruga državnih poglavara, 8nekadašnjih državnihpoglavara, 6 nekadašnjihpremijera, 4 predsjednikaparlamenta, 12 ministaravanjskih poslova, 13 ministara,24 veleposlanika, 10predsjednika, generalnihdirektora i generalnih tajnika tepredsjednika međunarodnihorganizacija.Bila su nazočna i 23 izaslanstvapravoslavnih Crkava i istočnihCrkava, 8 izaslanstava zapadnihCrkava i crkvenih zajednica, 3izaslanstva međunarodnihkršćanskih organizacija. Naukop pape Wojtyle došla su irazličita izaslanstva ipredstavnici židovstva, 17izaslanstava nekršćanskihreligija i organizacija zameđuvjerski dijalog. Prema podacima Talijanskogodsjeka za civilnu zaštitu od 2.do 8 travnja u Rim se slilo 3milijuna hodočasnika: 21.000osoba na sat, odnosno 350 uminuti, ulazilo je u baziliku Sv.Petra pomoliti se pred odrompape Ivana Pavla II.; prosječnose na ulazak u baziliku čekalo13 sati, a najviše 24 sata.Najveći red za ulazak ubaziliku protezao se čak 5kilometara. Na dan ukopa naTrgu Sv. Petra i prilaznimulicama okupilo se 500.000vjernika; 600.000 vjernika biloje u zonama gdje su bilipostavljeni veliki video zasloni;na Trgu je bilo i 400hendikepiranih osoba.Pomoć vjernicima pružalo je8.000 dragovoljaca, međunjima ih je 1.300 bilo nasveučilišnom kampu na TorVergati, 1.500 na područjuTrga Sv. Petra, a 450 naželjezničkim stanicama. Zajavni red i mir brinulo se11.900 pripadnika različitih

policijskih odreda, 1.000vatrogasaca, 6 helikoptera, 400vojnika, 2.700 rimskih redara.Važnu je zadaću odigralo i7.000 zaposlenika državnihželjeznica te 1.500 vozačagradskih autobusa. Za prijevoz hodočasnikauvedeno je tisuću posebnihvlakova, bez onih redovitih.Šest vlakova je putovalo izPoljske i za Poljsku prevezavši5.000 Poljaka. Vlakovi suprevezli ukupno 800.000 osoba.Za prijevoz vjernika korištenoje i 5.200 autobusa, 1.800gradskih autobusa, 100autobusa koje su naraspolaganje stavile oružanesnage. Za Papin ukop samo je uRimu bilo postavljeno 29velikih video zaslona, besplatnoje podijeljeno 3 milijunaplastičnih boca s vodom. Naraspolaganju vjernicima bilo je3.600 sanitarnih čvorova urazličitim dijelovima grada.Tijekom tih dana zabilježeno ječak 4.000 intervencijaliječničkih ekipa.Za smještaj hodočasnika na TorVergati bilo je podignuto 1.150šatora sa ukupno 8.000 mjesta,8 poljskih kuhinja, 400 slavinaza vodu, 2 autocisterne, 7kamiona s vodom. Na prostoruRimskog velesajma bilo jeuređeno 5.000 mjesta zasmještaj hodočasnika a naželjezničkoj postali IppolitoNievo još 1.000. Bilo jepostavljeno 8 kilometarapregrada. Javni transport je zabilježiokroz dane nakon Papine smrtido ukopa porast od 40%.Autobusi i tramvaji u Rimuposljednji su tjedan prevezli1.100.000 putnika više negoobično. Rimskom podzemnomželjeznicom svakoga je danaputovalo 1.200.000 putnikaviše. Njome se kroz te danekoristilo 8 milijuna ljudi,odnosno više od 2 milijunaljudi nego obično. (ika-sa)