10, mespet 2016 mespet 2017 jiva - ldp lingwa de ... fakta, kler sim repeti to ke ol westaney munda...
TRANSCRIPT
![Page 1: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/1.jpg)
• Lidepla kom basa fo nove jengunlingwas
• "Unney kitaba" bay L.Zamenhof
• Festa om Jungwoney Novyar
• Pa lidepla om lideplagramatika
• "Vesna lai!"
• Komiksa "Aventuras de Kwadrakin"
Jiva№10, mespet 2016 mespet 2017
Ruski alfabet pa pikturas
Raita fo felisitaa
Detektif sinior Karotino
Pa lidepla om lideplagramatika
Oskar e Rose Dama. Leta un.
Master e Margarita. Chapta 1.
![Page 2: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/2.jpg)
Lideplasait: http://lidepla.org
Lidepla in FasKitaba: https://www.facebook.com/groups/lidepla
Lidepla in VK: http://vk.com/lingwa
Lidepla in LJ: http://lingwadeplaneta.livejournal.com
2
Ruski alfabet pa pikturasLo zuy muhim in kada lingwa es alfabet. Treba ya jan
letra dabe lekti e skribi. Oni mog sim shwo, duyfu sin letra,
bat tak oni bu mog bikam yuan de sivilisen sosietaa, bu mog
fai parta de kultura.
In nuy jiva toshi ye koy "alfabet". Es to, sin kel oni ga bu
mog bikam vere jen do inenforsa. Es familia.
Ruski pikter Ksenia Starodubtseva he pikti letras de ruski
alfabet pa tema de familia. Kada letra es akompanen bay
kurte frasa, kel pa hunta komponi historia de un familia. Sey
rakonta do alfabet es fule de luba e dulitaa.
Unney texta pa lidepla apari in mes 5 yar 2006. It gwansi
globale krisa de komersike sivilisasion in kel nu oli jivi.Walaa un
fragmentaki.
"Fo nu es klare ke humanistike transforma de sosietaa es
buevitibile, bat toshi klare es to ke tal transforma ve eventi sol dan,
wen fo maiste jen de planeta dwa kosa bikam evidente: pa un taraf,
to ke forney kiping de existishe sosiale ordina es buposible; pa
otre taraf, to ke gai adopti nove ordina fundiney on humanistike
ideales.
Gwansiyen buposiblitaa de forney exista de sosietaa fundiney
on komersarelatas, hir olo es klare: samaja om to es tem pyu
blise, kem pyu agude manifestas de globale krisa in ol suy fulitaa.
Fo koy taim dominishe klases, sertem, haishi ve mog trompi
jenmin de ley landas, obskurisiyen pa kada dao toy fakta ke
globale problemas es in kausale konekta kun fundamentale prinsip
de nauney organisa de sosietaa – prinsip de profit.
Bat on nuy planeta ye ya bushao intele jen kel vidi sey konekta
e shwo om it.
Tu klosi muh a li kompletem es apena posible.
E se signifi, ke, segun ke globale problemas expansi e agravi,
samaja om ley vere natura sal buevitibilem bikam sarwe...
Pa afsos, dabe humanistike transforma eventi, sole samaja om
buadmitibilitaa de forney exista de komersarelatas es shao –
yoshi treba bu meno klare samaja om to, ke nove sosietaa mus gei
fundi on prinsip de harmonike developa de personalitaa."
Walaa may familia.
Papa, mama, may brata Andrey e me.
А
![Page 3: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/3.jpg)
3
Sirkum nuy dom nu he planti mucho yel.
Kinda de nuy kinda ve mog promeni in nuy
yelney shulin.
Papa he bildi un gran ligne dom fo nu.
Ga syao taim bak, me e may brata, nu bin
sub kordia de nuy gran e lubiney mata.
Es ya grohao tu bi pa hunta!
Nuy mata pri gladi nuy kapas e shwo zuy
muhim worda: "Me lubi yu, may boys!"В
Г
Kada vesna faula sidichiriki
pa bracha de nuy yel.
Б
Д
Е
Ё
![Page 4: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/4.jpg)
4
Raita fo felisitaa
«Wel, pa fin,» Kler shwo, «li hev ya raita fo felisitaa.»
Nu zai diskusite to ke eventi nodavem pa nuy visintaa. Sinior
A kwitidegami madam A dabe gami madam B kel toshi degami
swaney mursha dabe gami lu. Nulwan dubi om ke sinior A e
madam B sta pa groinluba versu mutu. Si to bu fawek e si nixa
fabuhao om ley sanitaa o richitaa, rasumney es ya expekta ke li
ve sta felise.
Pa same taim nulwan dubi om ke li ambi state nofelise kun
ley bifooney gamijen. Madam B grolubi swaney mursha pa
beginsa. Bat poy lu pai wunda pa gwer. Oni shwo ke lu lusi swa
ney manforsa, yoshi oni jan ke lu lusi gunsa. Jiva kun lu bu es
pyu tal kom madam B. gwo expekti. E povre madam A., ela lusi
jamile aspekta e jivafultaa — oni shwo ke por mucho mushkila
kun kindas e longe morba de mursha, shayad es ver.
Wel, bye dumi ke sinior A es man kel mog sim mahwek swa
ney molya kwasi kuta de finsuken sliva. Elay swakila es terible
shok fo ta. Nu oli jan to, ta selfa shwo to a nu. «Bat kwo me mog
te zwo?» ta shwo. «Oni hev ya raita fo felisitaa. Me sim bu mog
te paslasi may shansa wen it enye.»
Ewalaa me zai go a hom al mediti om idea de «raita fo
felisitaa».
Unnem me dumi ke se suoni sam strane kom raita fo hao
fortuna. Me opini ya (kwo unkwe sertene moralistas shwo) ke
i felisitaa i beda es kosa maistegrad ausen jenkontrola. Also
fo me «raita fo felisitaa» bu hev pyu sensu kem raita fo
gaotaa, o raita fo patra do menga mani, o raita fo hao meteo
wen yu yao fai piknik.
Me mog samaji raita kom koy libritaa garantiney bay
kanun de sosietaa in kel me jivi. Pa exampla, me hev raita fo
raki auto along kamina, si toy kamina bu es private. Sosietaa
dai toy libritaa a me. Yoshi me mog samaji raita kom
demanda garantiney bay kanun e relatishe a obliga de
koywan. Me hev raita fo pai 100$ fon yu, si yu debi li a me. Si
kanun permiti ke sinior A kwiti taney molya e temti molya de
suy visin, dan sinior A hev ya legale raita fo zwo se, e bu ye
nida fo shwo om felisitaa.
Bat sertem Kler maini otre kosa. Ela maini ke sinior A hev
bu sol legale bat yoshi morale raita fo zwo to ke ta he zwo.
Otrem, Kler es ya klasike moralista do tip de Akwinat,
Grotius, Huker e Lokk. Ela kredi ke stataney kanun basi on
koy Naturale Kanun.
Me konsenti. Me kredi ke se hi es basa de eni sivilisasion.
Otrekas statakanun bikam absolute. Oni bu mog diskusi
kritiki li, si bu ye basa fo judievalu.
Ti Kler pronunsi na shwotura hev noble origin. Kada
sivilisen jen, osobem USAjen, respekti ya toy dokumenta in
kel oni shwo ke un de jenraitas es raita fo «aspiriateni
felisitaa». Ewalaa nu lai a esensia.
Kwo maini skriber de toy noble deklara?
Klare es ya to ke li bu maini. Li bu maini ke jen darfi ateni
felisitaa via eni media, inklusiyen, pa exampla, kila, chora,
gadara, jula o tuhmat. On tal basa oni bu mog bildi sosietaa.
In bifooney numer de nuy jurnal ye un makala de famaney
inglish skriber Klaiv Lyuis (Clive Staples Lewis). Nu nadi ke
yu pri it. Ewalaa nu snova ofri a yu un de luy makalas. Seyla
trati tema de familia, de luba e de felisitaa.
![Page 5: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Li maini «aspiriateni felisitaa via eni kanunney media»; to
es via media kel korespondi a Kanun de Natura e a kanun de
nasion.
Pa unney kansa sembli ke es tautologia: man hev raita fo
zwo enisa ke ta hev raita fo zwo. Bat treba kaulu kontexta de
historia. Toy deklara ya primem rejektite ti longem guverni
Europa na politike prinsip. It fai chunauta a Austria e Rusia, a
Ingland do toy taim, a Burbonney Frans. It demandi ke eni
kanunney media fo ateni felisitaa gai bi kanunney fo eni jen,
sin kaulu suy kasta, sosietaaklas, manistatus o religion. Pa nuy
sekla, wen nasion afte nasion akti kontra se, oni bu mog nami se
sim tautologia.
Bat kwesta om kwel media fo ateni felisitaa es “kanunney”
(kwel metoda es oda moralem permitibile segun Naturale
Kanun, oda gai bi deklaren kom kanunney bay ofisiale kanun
de sertene nasion), it haishi resti pa same plasa. E relatem sey
kwesta me bu konsenti kun Kler. Me bu kredi ke jenta hev
sinlimitaney “raita fo felisitaa”.
Wel, evidentem, wen Kler shwo om felisitaa, ela maini
primem lubaney felisitaa. Partem bikos tal gina kom Kler, ela
neva yusi worda “felisitaa” in eni otre sensu. Bat yoshi me neva
gwo audi ke Kler apliki sey prinsip a koysa otre. Ela es ya aika
“lefte” relatem politika, e ela wud senti shok si koywan wud
defendi aktas de koy nopitishe kapitalista shwoyen ke taney
felisitaa es tu pai mani e ta sim trai ateni suy felisitaa. Yoshi ela
bu toleri pyannik e gwo neva mediti om ke oni mog sta felise al
sta pyan.
Aika mucho Klerney amiga, osobem amiginas, wud sta pyu
felise afte fai kelke juste kritika an ela. Bat es noprobable ke ley
raita fo tal felisitaa ve gei kaulu.
Pa fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai
aserti duran sirke 40 yar yo. Al may yungayash oli progresive
jenta shwo, «Bu treba false shama! Hay nu trati sexnida sam
kom oli otre jenney nida». Al bi yunge e pumbe me dumite ke
li maini hi to ke li shwo. Bat poy me reveli ke li maini yus lo
kontre. Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa
neva gwo trati eni impulsa de jenney natura.
Oni opini ke treba moderisi swaney instinkta e yaosa. Si
yu absolutem obedi a yur instinkta de swapreserva, oni nami
yu fobnik. Si yu bu represi yur akwiriimpulsa, oni nami yu
avida. Iven den somniyaosa yu mus resisti si yu es wahter.
Yedoh oni pardoni eni dustrata e gadara si temi om inluba e
pasion.
Se olo simili moralsistema segun kel oni nomus chori,
yedoh darfi chori aprikos.
Si yu objeti, oni pinchanem enshwo om kanunnesa,
jamilitaa e iven santitaa de pasion e akusi yu om fai koy
puritanike prejuda om ke pasion es shamival. Me bu aksepti
sey reprosha. Treba ya klarisi. Si me shatami boy kel chori may
aprikos, ob se maini ke me es totem kontra boys o kontra
aprikos? Es ya chora hi ke me blami.
Es ya bufasile tu samaji reale situasion por ke oni shwo ke
kwesta om sinior Aney “raita” fo deserti molya, it relati a koy
«moral do pasion». Al bechori garden oni bu violati koy
«moral do fruta». Oni violati honestitaa. To ke sinior A zwo, se
violati fida (ta gwo fai wada ya), violati danka (versu wan a kel
ta debi gro) e sarwe humanitaa.
Also oni trati pasionimpulsa ga osobem, pa privilegia. Por
it oni justifiki diverse suluka ke al otre halat wud gei nami
norahim, gadare e nojuste.
![Page 6: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/6.jpg)
6
Wel, me ga bu opini ke oni darfi dai tal privilegia a luba
pasion, bat me samaji way oni zwo se.
Forte erotike pasion wadi a nu gromucho pyu kem eni otre
emosion. Kada yaosa fai wada, duba yok, bat bu tanto impresi
shem. Al he inlubi oni sta serte ke oni ve kontinu lubi til morti e
ke bia kun lubiwan ve dai bu sim koy nove joisa, bat stay stabile
eterne felisitaa. Also olo hi es pa geimponka. Si oni lasi sey
shansa go pas, oni muka vanisi jiva. Iven ekduma om se mah
nu plunji inu groglube swapita.
Nofortunem oli sey wada ga oftem bu fulfil. Kada anubav
ney adulta jan ke oli erotike pasion fini (exepte toyla ke ta senti
yus nau). Nu fasilem vidi nogambirtaa de nuyamiganey
rakontas om grovereeterneluba. Nu jan ya: koyves se duri for,
koyves bu.
E si se duri, bu es por koy wada al beginsa. Wen dwa jen
ateni stay felisitaa, to bu es sol por gropasion bat por ke (treba
shwo ya simplem) li ambi es hao jen, fidele, sabre, juste, kel
janmog kontroli swa e respekti mutu.
Al rekoni koy «raita fo (lubike) felisitaa» kel superi oli
pinchan sulukaregula, nu dumi bu om realitaa bat om to ke nu
sentidrimi al sta pa pasion. Bade suluka dukti a reale beda,
duran ke felisitaa fareveli ilusion snova e snova. Kadawan
(exepte sinior A e madam B) samaji ke afte kelke yar sinior A
ve mog hev same reson fo kwiti nove molya kom fo kwiti bifoo
neyla. Ta ve snova senti ke olo es pa geimponka. Ta ve snova
senti swa groluber, e taney swapita ve exklusi pita versu gina.
Treba shwo yoshi dwa kosa.
Walaa unneyla. Sosietaa kel toleri nofidelitaa es bade
sosietaa fo ginas. Kwo unkwe shwo koy manney ganaki e
joka, gina es pyu monogamike kem man, sim por biologia.
Yoshi ela nidi domney felisitaa pyu kem nu. Kwalitaa bay
kel gina reteni man primem – elaney jamilitaa fameno kada
yar afte maturitaa, duran ke man bu lusi swaney personale
treta bay kel nu reteni gina (nuy aspekta es aika egale a gina).
In pasiongwer gina es pa dwaple noavantaja: elaney geim
ponka es pyu gao e elaney lusa es pyu probable. Koywan fruni
an sedeyney provokishiltaa de ginas, bat fo me es sim signa de
gromushkile kompeta kel mah me piti li.
Walaa dwaney kosa. Obwol nau al shwo om «raita fo
felisitaa» oni maistem maini pasionimpulsa, dela mog fafor.
Si nu rekoni sey prinsip vaika in un jivadomen, it ve liki inu
oli otre. Also sembli ke nu fai dao versu sosietaa in kel bu sol
kada jen bat yoshi kada jenney yaosa mog farekoni kom
kanun. E dan, iven si diverse teknologia mog lasi nu trajivi
kelke taim, pa fakta nuy sivilisa morti fon inen e pa fin (me
iven bu mog shwo «nofortunem») it ve fayok.
![Page 7: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/7.jpg)
7
oda ti koywan otre he skribi fo yu
na enoisaful kitaba.
Papa shwo a nu, ke olo jivishe
nidi nuy luba,
ke sempre, duran ol jiva treba shuki
toy jen kel nidi nuy sinsere helpa.
И
ЙЛ
ke ol nuy planeta Arda nidi
nuy kuyda,
Dabe jiva bu ensembli breve
taiminka in riva de eternitaa,
Nuy jiva ga bu es enoisaful. Pa sey hima
me kun may brata tuhun pa unney ves
desendi aismontakin ke nuy papa he
zwo. Nu glidiflai ya!
Ж
З
К
![Page 8: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/8.jpg)
8
Matapatra shwo ke nu jivi al mushkile
taim. Nuy suporta e luba, ol nuy gran
patralanda nidi li.
Bay ol ley jiva nuy matapatra talimi nu
om kwo es sajitaa, rahimtaa, salamtaa e
fidelitaa.
Walaa nuy fantabla. It unisi nu
al chifan pa ol familia.Н
П
Р
Mata shwo ke elay e patraney kismas
interplexi kom kadenas.
Zuy felise taim in nuy familia es
taim de akshamfabula.
May brata es zuy hao e zuy fidele in
munda. Duran ol nuy jiva nu ve
helpi e suporti mutu.
М О
С
![Page 9: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/9.jpg)
9
Detektif sinior Karotino
Duran ke ta zai arivi a kastela, me hev taim fo rakonti om ta:
komo ta es klaiden e do kwel kolor es taney mustash. Non, me
bu mog rakonti om mustash bikos ta bu hev mustash. Bat ta hev
un doga, shikaridoga do nam ShukerKapter kel helpi ta porti
tulmenga. Sinior Karotino sempre kunhev amini shidwa vidituba
e binokla, stoka de kompas e shika de fotoaparat. Krome, ta
sempre kunpren un mikroskop, un neta fo kapti parpar e un sak
ki kun solta.
Way yu treba solta? – kwesti Prinsa Limon.
Pa permita de Yur Mahantaa, me pon solta on kauda de oli
fuger e poy me kapti li bay parparneta.
Prinsa Limon sospiri:
Afsos, pa sey ves yu bu ve treba solta: tanto ke me jan, oli
fuger bu hev kauda.
Wel, kasu es ga grave, sinior Karotino remarki. – Si fuger
bu hev kauda, komo kapti li? On kwo pon solta? Pa permita de
Yur Mahantaa, oni bu gaite lasi li fugi fon prison. Oda amini oni
gaite aligi kauda a li bifoo fuga, dabe may doga mog kapti li.
Me gwo vidi in kino, shwo un ofisiala, ke koyves oni
kapti fuger sin pon solta on kauda.
Es wektaimen sistema, objeti sinior Karotino kun bicha.
Es gro, growektaimen sistema, repeti doga.
Sey doga hev tal osobitaa: ta oftem repeti worda de masta al
adi kelke swaney duma kel maistem faexpresi via “gro, gro“.
Me hev yoshi un otre idea, shwo sinior Karotino.
Nu hev yoshi gro, gromucho otre idea, repeti doga al
mavi kauda gaurawem.
Inplas solta oni mog yusi pepa.
Ver, ver, Prinsa Limon aprobi kun joisa. – Lansi pepa inu
ley okos, e li tausian tuy.
Me toshi dumi tak, remarki sinior Tomata, bat bifoo
lansi pepa inu ley okos, treba ya findi li, bu ver?
Es pyu mushkile, shwo sinior Karotino, bat kun helpa de
may tultot me ve probi zwo to.
Sinior Karotino es vere detektif, ta neva zwo koysa sin swa
ney tul. Pa exampla, iven fo go fai kama ta yusi tri kompas: un
ney fo findi sulam, dwaney fo findi dwar de swaney shamba, e
triney fo findi kama.
Boy Kirsa, kwasi ouran, pasi pa koridor – ta yao ekkan den
famaney detektif e swaney doga – e astoni gro al vidi li ambi
lagishe on poda al examini kompas e al diskusi kun anima.
Skusi, siniores, bat kwo yu zwo al lagi on poda? Shayad yu
zai shuki on tapis den trasa de fuger?
Me simplem shuki may kama, sinior. Kadawan mog findi
kama sim bay okos, bat un vere profi gai yusi vigyantul. Kom
oni jan, magnetifen kompasdiker sempre indiki norda. Sey
kwalitaa de diker lasi me determini loko de may kama sin fala.
Yedoh, al go segun indika de kompas, detektif turan imbati
kontra mira kel rasrupti inu mil pes. Doga ShukerKapter sufri
zuy: un splinta de mira kati taney kauda, lyuyen sol un tokon.
Walaa fragmenta de 16ney chapta de "Aventuras de
Chipollino" bay Janni Rodari om drole detektif sinior
Karotino e suy doga ShukerKapter. In sey kitaba oli
persona es oda legum, oda fruta, oda animal. Kom yu
samaji, sinior Karotino es persona kel grosimili karota.
![Page 10: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/10.jpg)
10
Nuy kalkula evidentem bin galtaney, shwo Karotino.
Gro, grogaltaney, sospiri ShukerKapter.
Nu treba shuki otre dao.
Nu treba shuki gro, gromucho otre dao, konsenti Shuker
Kapter, e nu treba nadi ke bu oli dao
fini bay mira.
Nau inplas kompas sinior Karotino
yusi un de zuy forte vidituba do mar. Ta
pon it a oko e begin turni it a desna e a
lefta.
Kwo yu vidi, shefa? – kwesti
ShukerKapter.
Me vidi un winda. It es klosen, it hev
rude pardas, e kada shan konteni shichar
glas do farke kolor.
Sey deskovra es gro, gromuhim! – exklami ShukerKapter.
– Shichar plus shichar es dwashiot. Si nu go versu toy winda,
mog enye amini dwashiot splinta, e me iven bu jan kwo sal resti
fon may kauda.
Sinior Karotino turni vidituba a otre taraf.
Kwo yu vidi, shefa? – kwesti ShukerKapter nokalmem.
Me vidi koy metalney konstrukta. Es muy interesney: it hev
tri gamba huntisen bay ferhalka, e on sima de konstrukta ye un
blan ruf, probablem emalisiney.
Doga es turden bay deskovra de swaney masta.
Shefa, ta shwo, si me bu galti, haishi nulwan gwo deskovri
emalisiney ruf.
Nu es unney wan, jawabi sinior Karotino. – Vere detektif es
kapable de findi nopinchan kosa iven in ga pinchan somnishamba.
Li enkripi versu metalney konstrukta kun blan ruf. Afte
distansia de sirke shi stepa li arivi sub konstrukta, bat tanto
nokushalem ke it renversi.
Es grosurprisa fo brave detektif e suy brave doga, bikos li
turan eksenti grolenge dusha. Li resti
sinmuve, fobiyen nove duseventa, duran ke
akwa fluiguti on ley har, fas, galsa, bey.
Me opini, murmuri sinior Karotino
nosantushem, ke temi om emalisiney pen
kun akwa.
Me opini, adi ShukerKapter, ke temi
om pen kun gro, gromucho akwa fo woshi pa
sabah.
Sinior Karotino enstan, suy fidele helper
toshi. Detektif findi swa pa dwa stepa fon
kama, versu kel ta go kun dignitaa al kontinu shwo diverse
saje duma kom talla:
In nuy profesion oni oftem fai riska. Nu he geti sub strom
de lenge akwa, bat pa kompensa nu he findi kama.
Nu he geti sub strom de gro, grolenge akwa, remarki
doga fon swaney taraf.
Ta fai ya dusfortuna sedey. Al sta mokre e lenge, ta en
somni on met al he pon kapa on shu de masta.
Sinior Karotino krapi ol nocha e enjagi al unney ray de
surya.
ShukerKapter, taim fo gun!
Shefa, me’s tayar, jawabi doga al ekensidi on kauda to
tokon kel resti afte disasta do mira.
Li bu mog woshi swa bikos akwa yok. ShukerKapter
![Page 11: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/11.jpg)
11
simplem lisilisi swaney mustash, poy fai eklisa an fas
de shefa. Poy li chu inu parka e begin shuka.
Primem famaney detektif pren fon bao un sakki ke
oni yusi al plei loto. In sakki ye ninshi ficha kun numer.
Ta pregi doga austiri un numer. ShukerKapter sovi pata
inu sakki e austiri numer sem.
Nu mus fai sem stepa a desna, detektif konklusi
afte mediti kelke minuta.
Li fai sem stepa a desna e geti inu urtiga.
Doganey kauda to tokon ekjal kwasi por agni. Nos
de sinior Karotino rudifi kom rude pepa.
Shayad, to bin galta, detektif suposi.
To bin gro, grogalta, doga shwo tristem.
Nu probi ba otre numer.
Nu probi ba gro, gromucho otre numer.
Pa sey ves numer dwashiot fachu, e sinior Karotino
konklusi ke treba fai dwashiot stepa a lefta.
Li fai dwashiot stepa a lefta e eklwo inu pisina kun
golde fish.
Helpi! Me droni! – detektif krai.
Me hi helpi, shefa, fidele doga shwo, kapti ta pa
kolar bay denta e trani aus pisina.
Li ensidi pa borda de pisina al suhi swa.
In pisina me he fai un gromuhim deskovra, shwo
sinior Karotino gaurawem.
Gro, gromuhim deskovra! – doga shwo. – Nu he
deskovri ke akwa es gro, gromokre.
Non, bu to. Me dumi ke fuger he eskapi via pisina:
li plunji inu it e kavi subardapasaja.
Me he kupi un energiasparike lampa, vintifixi it, bat it bu lumi.
Es normal, it ya spari energia.
Molya a mursha:
Kara, kwo yu yao ke me tayari fo sabahfan? Nu hev yogur, sinfetney
twarog, musli...
Hao, dai ba yogur, twarog, musli. E koysa fo chi.
In yuwelguan:
Kwanto kosti sey mala?
Un mil dolar.
Dashat! E sey kadena?
Dwa dashat.
Studenta to fisiker enfai interes om religion e zin teologike skola.
Unves ta somniki pa lektia om boh. Pop to lektier lai a ta, kwesti:
Also kwo es bohney forsa?
Studenta ektremi bat tuy jawabi:
Es bohney masa multipliken bay bohney akselera.
Doktor, ob may hemaanalis yo tayar? Me morti por jigyas...
Haha, bu sol por jigyas!
Sey pedijen es swakilnik! Ta zai lopi bifoo nuy auto duran 10 minuta
yo! Kwo me treba zwo?
May kare, probi raki kamina, bu pedidao.
Bli mandir oni audi joisaful kraisa:
Me snova mog go! Me mog go!
Jenmenga sirkumi toy jen:
Rakonti ba, kwel mirakla he eventi?
Oni yus he chori may auto!
Kelke anekdot
![Page 12: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/12.jpg)
12
Walaa nuy patra afte gundey. Ta shwo
warmem: "Lai ba a me! Me sal embrasi yu!" У
ХЧ
Nu lerni valori kada minuta
de nuy kare wan.
Nuy mata es warme e domlik.
Ela hev ya grojamile smaila.
Patra kredi ke vere forsa ye bu in
sportaney korpa, bat in mogsa tu pren
responsa om jiva de swaney kare jen.
Obwol nu jan ke sporta
formieduki karakter.
Т Ф
Ц
Nu lekti kitaba kel eduki kosentivitaa
de atma e puritaa de menta.
![Page 13: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/13.jpg)
13
Familia es shansa de parti
swaney mahanatmitaa, Щ
ЫЭ
E mata famule. Gromule.
e donishiltaa es filu de
haotaa, kel konekti un jen
kun otre. Tak nuy mata shwo.
Nuy papa solemnem anunsi a nu, ke
ta resolutem intenti snova bikam
patra. Jayjay! Nu sal hev sistaki!
Papa snova es zuy felise
jen on Arda.
Ш Ъ
Ь
Nove era begin in historia de nuy
familia: she nu fajanmi sistaki.
![Page 14: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/14.jpg)
14
Inplaskwo worda
Kwestiwordakwo (maini kosa, eventa, akta, situasion):
Kwo ye? (= Kwo zai eventi? Kwo he eventi? Kwo es
problema?)
"Kwo es se?" mata repeti. (Ulichanski)
"Kwo li chi?" Alisa kwesti sikom ela sempre fai interes om
chia e pia. (Alisa)
"Por kwo yu bu es santush, oma?" me kwesti pa aksham.(Ulichanski)
Me bu jan kwo me wud zwo si olo wud ladi. (Isla)
Bat al dumi om morta yu bu majbur sufri. Yu bu jan kwo it
es. (Oskar)
hu (maini persona):
"Barbarka, namastee!" "Hu es se?" ela kwesti sin fida.(Ulichanski)
"Hu ve gani?" — "Oo, yu hi gani," Grifon shwo. (Alisa)
"Kun hu yu zai toki?" Rego shwo al lai a Alisa e al kan
Kotaney kapa grojigyasnem. (Alisa)
Bat komo oni mog expliki a patra, komo muhim sey lemar es
fo Barbarka, e hu toy Adelka Zvonchekova es? (Ulichanski)
Relative inplaskwowordake introdukti spesifishe frasa, in kel kwoworda de shefe frasa
funksioni:
kom kwoyuan:
kitaba ke yu tralektite. (= Yu tralektite sey kitaba.)
Bat dan kwel es longituda e latituda ke me yo ateni? (Alisa)
oda kom komoyuan:
dom ke nu jivi. (= Nu jivi in sey dom.)
jen ke me shwo. (= Me shwo om sey jen.)
dao ke yu go. (= Yu go along / segun dao.)
kel introdukti spesifishe frasa, in kel kwoworda de shefe frasa
funksioni:
kom huyuan:
jen kel lekti kitaba (= sey jen lekti kitaba);
Wel, sey gela kel enye in nuy dom, ela es ya kuriose.(Ulichanski)
Ye flores e herbinkas, bat ela bu vidi nixa kel sembli prave
kosa fo chi o pi al sey halat. (Alisa)
oda kom nodirekte kwoyuan do konektiworda:
kitaba om kel nu shwote (= nu shwote om sey kitaba).
Toy dwar dukti rek inu gran kukishamba in kel ye ga mucho
fum. (Alisa)
Afte sey wordas ye longe silensa, duran kel sol koyves
Grifonney “Hjkrrr!” e KwasiTortuganey konstante groplaking
faaudi. (Alisa)
Bu hev pluriforma:
jen kel lekti kitabas, jenes kel lekti kitabas
"Unves ye tri sistaki," Somnimaus begin al hasti gro, "kel
nami Elsi, Lisi e Tili." (Alisa)
Oni kontinu ba deskriba de lideplagramatika pa lingwa
lidepla selfa.
Kom pinchanem, nam de texta es marken in skobas tuy afte
exampla: Alisa — «Alisaney aventuras in Divalanda», Oskar
— «Oskar e rose dama», Ulichanski — rakonta bay Yan
Ulichanski, Isla — Isla do tresor (bufinen tradukta).
![Page 15: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/15.jpg)
Mog mah forma "kelney":
profesor kelney kitabas nulwan lekti (= Nulwan lekti kitabas
de sey profesor).
Pa klok shi e haf me fai desida e go til shamba kelney dwar
bin ofnen. (Oskar)
lo kel maini bu sole kwoworda, bat tote frasa (o jumla):
Ela laite sun, lo kel joisite me gro. (= Me joi por to ke ela
laite sun. Me joi por sey fakta.)
Me zin shamba, al lo kel oli enridi. (= Oli enridi al ke / por
ke me zin shamba.)
"Ya, me dumi ke wud bi pyu hao tu kwiti se," Grifon shwo, lo
kel mah Alisa joi. (Alisa)
Elay labas tachi may wanga, lo kel mah me sta priate e
warme. (Oskar)
Komponen inplaskwowordaTi maini kosa na inplaskwoworda fakomponi kun "sa" (kurtisa
fon "kosa"), ti maini persona na las kun wan:
koysa, koywan
enisa, eniwan
(kada kosa), kadawan
nixa (inplas *nulsa), nulwan
Yoshi ye:
olo (to kel ye, lo yeshe), oli (oli wan, oli kosa)
Me go a dom afte gunsa e vidi syao gela. Ela zai rasmi koysa
on dwar de nuy dom. (Ulichanski)
Me sentite ke li yao shwo koysa bat bu pai. (Oskar)
"Ob koysa buhao he eventi? Ob mata sta sane?" kindas dumi
al hastiraki a dom fon oli char mundataraf. (Ulichanski)
Yus al se koywan klapi may bey.(Oskar)
"Bat kwo me hi gai zwo?" Alisa shwo. "Enisa ke yu yao,"
Lakey shwo e begin wisli. (Alisa)
Ta zai fumi nargila e ga bu atenti ni ela ni enisa otre, bu
tanikem. (Alisa)
Eniwan mog lai.
Ta neva skribi ni pai nul leta e neva toki kun eniwan exepte
visines al sta pyan por rom. (Isla)
"Hir kadawan shwo 'kamon',” Alisa dumi al sekwi ta lentem.
"Me bu gwo gei komandi tanto mucho bifooen, in ol may jiva! "
(Alisa)
"Si kadawan wud atenti swaney hi dela," Dukina grumbli
raukem, "munda wud roti mucho pyu kway kem al nau." (Alisa)
Jenta aus musey jan mucho om lao kosa, e me bu jan nixa.
(Ulichanski)
"It ga bu es adresen," Blan Kunila shwo. "Pa fakta, ye nixa
skriben on ausentaraf." (Alisa)
Kwo unkwe me zwo, nulwan atenti me. Kwasi me es nixa.
(Ulichanski)
Imajini ba, me resti sub tapis yus til flatklinisa do vesna, e
nulwan merki me. (Ulichanski)
Li kan munda farkem. Bat shambaroba bu hev nulwan pyu
fo kunshwo om me e om jiva. (Ulichanski)
Olo es hao.
Bu treba ahfi nixa, Rose mama, yu mog ya shwo olo a me.
(Oskar)
Oli sta hao.
Oli shwo: "Nau yu mog yusi it, sta ba hao!" (Ulichanski)
Yu vidi ya, ela es morten al nau, ga kom oli, bat a ela hi
duma om morta he bigari jiva. (Oskar)
15
![Page 16: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/16.jpg)
16
Rata kom brataAika famabey ganer Sergey Zaharov rakonti om un
episoda de taney jiva:
«Unves me fai konsertas in Magadan duran mucho taim.
Me habiti in hotel. Flores ke oni doni me pa konserta, me
stavi li oli inu gran flordan on lemarkin. Pa sabah oli flor fa
yok: me enjagi e vidi ke buketa yok. Tak eventi duran kelke
dey. Me begin dumi ke me fai halusina, mogbi me pi alkohol
tro... Bat reveli ke un gran rata, sam gran kom kota, ta chi flor
pa nocha yus fon flordan, al sirkumpren li bay avanpatas…
Me enpiti rata. Depos dan me pon oli flor bli rataney dun
sub tabla. Rata sempre chi oli flor til laste petala. Poy hotel
diriger enjan om ratadun, e oni nagiklosi it. Me lusi
amiga... Koyves pa nocha me audi komo rata skrapi al yao
ateni flor, bat me bu mog helpi ta.»
Ю
Papa shwo ke nu oli mama,
may brata, may sistaki e me
es yungitaa de taney atma.
Me e may brata, koytaim nu
toshi ve skribi swaney
historia om yungitaa de nuy
atma, kel neva fini si oni hev
familia.
Я
![Page 17: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/17.jpg)
17
Oskar e Rose DamaLeta Un
Kare Boh,
me nami Oskar, me hev shi yar, me gwo agnisi kota,
doga, dom (me dumi ke goldefish rosti al se), e me skribi a
yu nau pa unney ves bikos bifooen me bu hevte taim por
skola.
Me warni yu tuy: me ga nopri skribi. Me skribi sol wen
me majbur. Bikos tu skribi maini fai oli sey letraney
girlanda, pompon, smailaki, bandaki e tak for. Tu skribi es
nixa krome luging fo mah swa prival. Adultatruk.
Kwel pruva? Wel, walaa beginsa de may leta: "Me nami
Oskar, me hev shi yar, me gwo agnisi kota, doga, dom (me
dumi ke goldefish rosti al se), e me skribi a yu nau pa un
ney ves bikos bifooen me bu hevte taim por skola"... Yedoh me
mogte skribi tak: "Oni nami me Kalva, me aspekti kom si me hev
sem yar, me jivi in hospital por may kanser, e me bu gwo skribi a
yu bifooen por ke me ga bu jante ke yu existi."
Bat si me wud he skribi tak, to wud fai buhao impresa, e yu
wud fai meno interes om me. E me nidi hi ke yu fai interes.
Me wud bi ga santush si yu wud findi idyen taim fo fai dwa o
tri serva fo me.
Me sal expliki a yu.
May hospital es ya superprival loko do menga haomudaney
adulta kel toki lautem, do menga pleika e do rose damas kel amusi
kindas, e yoshi do samyashney gayar kom Bekon, Einshtein o
Popkorn. Kurtem, si yu es morbisha kel janmog fai plesir,
hospital es ya hao loko.
Yedoh me bu janmog fai plesir pyu. Depos transplanta de may
ostamedula may plesir bu gei fai. Wen doktor Dusseldorf lai pa
sabah fo examini me, ta bu mog beaudi may kordia, e ta iri om me.
Ta silensi kan me kom si me he zwo koy galta. Obwol me he gro
eforti duran operasion: me suluki hao, me lasi ke oni mahsomni
me, me toleri tunga sin kraisa, me gloti oli farmak. Koydey me
groyao krai an ta, rek shwo a ta ke mogbi ta hi, to doktor
Dusseldorf do swate brova, ta selfa he mahfali may operasion.
Bat ta aspekti tanto nofelise ke insulta to akusa sim bu faaus e
resti in gorla. Kem pyu doktor Dusseldorf silensitristefai, tem pyu
me senti swaney kulpa. Me ensamaji ke me he bikam buhao
morbisha, por ke me impedi ke oni kredi ke medisina es super
kosa.
Doktorney duma es shayad infektishil. Nau tote etaja, oli
mednana, studisha, helpinana, li kan me pa simile dao. Li aspeki
triste wen me hev hao muda; li mah swa ridi wen me fai joka. Pa
"Oskar e Rose Dama" es roman (segun defina de autor)
bay franse skriber ErikEmmanuel Shmitt do yar 2002.
Kitaba es gropopulare in Frans e koniney in mucho
landa. Oskar es boy do 10 yar kel hev kanser. Ta rakonti
om suy jiva in hospital. Kinda gei kuydi bay nana kel
nami Rose Dama. Ela bikam dwaney mata fo Oskar.
Wen Oskar enjan ke resti sol 12 dey de suy jiva, Rose
Dama proposi a ta den sekwishe geim: oni kaulu kada
dey kom 10 yar. Oskar deskribi in leta a Boh den kada
trajiviney dey, rakontiyen om farke perioda de swa
ney suposiney jiva.
![Page 18: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/18.jpg)
18
fakta, oni ga bu joki kom bifooen.
Sol Rose mama bu shanji. Ela es sim tro lao fo shanji, segun
me. Yoshi ela es tro rose ya mama. Den Rose mama, me bu
prisenti ela a yu, Boh, ela es ya yur hao amiga, sikom ela hi he
proposi ke me skribi a yu. Sole problema es ke nulwan krome
me bu nami ela Rose mama. Also yu majbur eforti idyen fo
samaji om hu me zai shwo. Wel, miden oli ti lai a hospital fo
pasi taim kun morbe kinda na dama do rose blusa ela es zuy
yashney.
Kwanto yar yu hev, Rose mama?
Ob yu mog remembi namba do shitri sifra, may amigaki
Oskar?
Oo! Yu joki ya!
Non. Treba ke hir oni bu jan may yash, otrekas oni ve mah
me wek e nu bu ve vidi mutu pyu.
Way?
Me es hir pa kontrabandasi. Ye sertene yashlimita fo rose
dama. E me he sobrepasi it longtaim bak yo.
Yu he expiri?
Ya.
Kom yogur?
Shsh!
Problema yok! Me bu ve shwo a
nulwan.
Walaa kun kwel denaden kuraja
ela konfidi swaney sekret a me. Bat
kun me hi ela mog ya sta sigure. Me
bu ve mahfali ela, obwol sembli
strane ke oni mog dubi om elay yash
al vidi oli rugaki kel sirkumi elay okos ga kom suryaray.
Pa otre kas me pai enjan yoshi un de elay sekret, e it ve
sertem lasi yu, Boh, rekoni may Rose mama. Undey nu promeni
in hospitalparka e ela gogeti inu koy kicha.
Shatam!
Rose mama, se bu es hao worda.
Oo, boy, bu interfai ba, me shwo kom me yao.
Oo Rose mama!
E muvi ba swa pyu kway. Nu fai promena hi, bu tortuga
lopa.
Afte ke nu ensidi on bencha fo juichi bonbon, me kwesti
ela:
Komo eventi ke yu shwo tan buhao worda?
Deforma do profesion, may amigaki Oskar. Pa may zunsa
me bu wud mog ausjivi si me wud expresi swa tro delikatem.
E kwel bin yur zunsa?
Yu bu ve kredi...
Me fai kasam ke me ve kredi.
Kech to luching.
Me bu kredi!
Kechista me es! Oni gwo nami me
Langedokney Tufer.
Pyu tardem, al ke me zai fai koy
glumduma e ela sta serte ke nulwan mog
audi nu, Rose mama rakonti a me om swa
ney zuy muhim mach: Langedokney Tufer
kontra Limusinney Sosisyuan. E om swa
ney dwashiyarney kompeta kun Sinkler
Diabolina, un niderlandgina do dwa
![Page 19: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/19.jpg)
19
kulagron inplas mamila. E sobreolo om mundakopa kontra ti
nulwan gwo mog jiti na UllaUlla namen Dogina de
Buhenwald. Ferney Kalchas kel gwo bi Rosemamaney
ideal pa toy taim, iven ta bu paite jiti toy UllaUlla.
Me drimisonji ya om toy batalas, al imajini may amigina
on ringa pa elay naunay aspekta de syao laogina do rose
blusa e do idyen tremishe handas, kel zai grobati sporta
klaidaney gigantinas. Dan sembli a me ke me hi es dar, bu
ela. Me faforte. Me venji pur swa.
Wel, si kun oli sey ansha yu, Boh, bu pai samaji kwel
dama es may Rose mama, dan treba ke yu fini bi Boh,
demisioni e pai pension. Me bin zuy klare posible, bu ver?
Me returni a may dela.
May transplanta mahtriste mucho jen hir, me repeti. May
kemialeking toshi bu joisite, bat to bu bin tro grave por ke
yete nada om transplanta. Nau sembli a me, ke oli leker sim
bu jan kwo proposi pyu, obwol li ya piti me. Doktor
Dusseldorf selfa (mama opini ke ta es jamila, bat me dumi ke
ta es ya tro brovamuy), ta hev nofelise myen e simili ya Opa
Frosta kel bu hev basta dona fo oli in suy bao.
Atmosfera fabuhao. Me tokite om se kun may amigasi
Bekon. Pa fakta ta nami Iv, bat nu nami ta Bekon. Es ke sey
nam fiti ta pyu, por jalwunda ke ta he subi.
Bekon, sembli a me ke oli nuy leker, li bu pri me pyu. Li
fatriste por me.
Yu shwo se ya, Kalva! Leker es sinfatige. Li sempre hev
groyaosa om fai koy operasion. Me konti ley proposa om
may operasion. Yete amini sit.
Shayad yu inspiri li.
Versimile.
Bat way oni bu sim shwo a me ke me sal morti?
Al se Bekon suluki ga kom oli otre wan in hospital: ta fa
surde. Si yu shwo "morta" in hospital, nulwan audi yu. Yu mog bi
serte ke oni tuy enhev airastopa in aur e enshwo om koysa otre.
Me he yo probi se kun oli. Exepte Rose mama.
Pa toy sabah me yaote kan ob ela toshi ve fagluhe afte may
kwesta.
Rose mama, sembli a me ke nulwan bu yao shwo a me ke me
sal morti.
Ela kan me. Ob ela sal fagluhe kom otrelas? Me pregi yu,
Langedokney Tufer, resisti ba e audi for!
Way oni gai shwo a yu si yu selfa jan, Oskar?
Uf, ela he audi.
Sembli a me, Rose mama, ke li he imajiniinventi fo swa koy
otre hospital, e it farki fon seyla de realitaa. Li suluki kom si oni
lai a hospital sol fo ensta hao. Yedoh pa veritaa oni lai yoshi fo
morti.
Yu es prav, Oskar. Me dumi ke oni suluki samem pa ol jiva
toshi. Nu fogeti ke jiva es fragile, efemere, kwaypasike. Nu
simuli ke nu es sinmortaney.
Oni he fali may operasion, Rose mama?
Rose mama bu jawabi. Es elay dao fo shwo "ya". Afte ensta
sigure ke me he samaji, ela blisifi e pregikwesti:
Me bu he shwo nixa a yu, bu ver? Ob yu janmog kipi sekret?
Sertem.
Poy nu silensi idyen, es ya taim fo adapti a nove duma.
Mogbi yu skribi ba a Boh, Oskar?
Ah, non, bu yu, Rose mama!
Kwo bu me?
![Page 20: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/20.jpg)
20
Bu yu! Me dumite ke vaika yu bu
lugi.
Bat me bu lugi ya.
Dan way yu shwo a me om Boh?
Oni he yo pai juli me kun Opa Frosta.
Un ves sufi!
Oskar, liga inter Boh e Opa Frosta
ga yok.
Doh. Ye similitaa. Infuling de
brein e lo simile!
Ob yu imajini ke me to gwoney kechista do stositshi jita
per stositshipet batala, me to Langedokney Tufer wud mog
vaika duran un sekunda kredi in Opa Frosta?
Non.
Wel, ya me bu kredi in Opa Frosta. Yedoh me kredi in Boh
hi. Walaa.
Klar ke tal worda shanji olo.
E way treba ke me skribi a Boh?
Yu wud senti swa meno sole.
Meno sole kun wan kel bu existi ku?
Lasi ta existi.
Ela inkliniblisifi a me.
Kada ves al ke yu ve kredi in ta, ta ve existi idyen pyu. Si
yu oltaim kredi for, ta ve existijivi fulem. E dan ta ve zwo
haotaa fo yu.
E kwo me mog skribi?
Beskribirakonti yur dumas. Den toylas ke yu bu shwo
lautem, to es toylas kel vegi, kel sekwi yu, kel nokalmi yu, kel
bu lasi yu muvi hao, kel okupi plasa de novelas e kel putrisi yu
fon inen. Yu sal bikam chou lazalok fo lao
duma si yu bu lasi li gei shwo.
Hao.
Yoshi yu mog pregi Boh om un kosa per
dey. Bye fogeti: un hi kosa!
Ta es nulforsanik, yur Boh, Rose mama.
Aladin do magike lampa mogte fai tri yaosa.
Un yaosa per dey es pyu hao kem tri la
per ol jiva, bu ver?
Ver. Also me mog pregi enisa? Pleika,
bonbon, un auto...
Non, Oskar. Boh bu es Opa Frosta. Yu mog pregi sol om
spirituale kosa.
Kwo es exampla?
Pa exampla, kuraja, sabra, klarifa.
Hao. Me samaji.
Yoshi, Oskar, yu mog anshi om ke ta fai koy haotaa a otres.
Ye sol in hi yaosa per dey, Rose mama! Bye fai pumbitaa, me
sal yusi it primem fo swa selfa.
Walaa. Also, Boh, al kas de may unney leta, me he diki a yu
idyen kwel sorta de jiva me zai fai hir, in hospital, wo oni kaulu
me kom impeda de medisinadevelopa, e me wud yao pregi yu
om klarifa, ob me ve haili. Jawabi ba, ya o non. Bu es mushkile.
Sim ya o non. Wekreki butrebaney worda.
Til manya, swasti,
Oskar.
P.S.Me bu koni yur adres, kwo zwo?
![Page 21: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/21.jpg)
21
A.Pushkin
Koyok bli mar
Koylok bli mar ye un grin kwerka,
kadena golde ye on ta.
Pa dey e nocha kot' talimney
on toy kadena sirkum go.
Aleksandr Pushkin es zuy famaney ruski poeta.
Walaa poema ke kada ruski kinda memorisi in
kindagarden yo. Faktem es beginsa de poemagron
"Ruslan e Ludmila".
Al go a desna – gani gana,
a lefta – fabula ta shwo.
Dar ye miraklas: bes shulinney,
fishgina sidishe on baum.
Dar pa bukoniney kaminas
ye tras' d'ajibe animal,
dar hata ye on kokney gambas,
it stan sin winda e sin dwar.
Dar dol, shulin es ful de semblas,
dar pa sabah aflui ondas
a vaku' ramlaney sahil
e trishi gwerjen muy jamile
lai aus akwa un aft'otre,
e marney shefa ley kun li.
![Page 22: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/22.jpg)
Master e Margarita
Chapta 1
Unves pa vesna, al ora de nopinchanem garme suryachu, dwa sitisen lai
a Patriarka chitan. Un fon li, do sirke charshi yar, klaiden in grey saif
kostum, es nogao, aika gros e kalve. Ta zai porti suy gaike felta shapa in
handa, e on suy hao raziney fas loki sobrenaturalem gran okula do swate
korne frama. Otrela, chaurpleche yunge man do rudish yeroshen har,
onhev kwadrasney kepa on nuka, kauboyney kamisa, ruginey blan panta
e swate sportashus.
Unneyla es nul otre jen kem Mihail Alexandrovich Berlios, redakter
de grose literature jurnal e presidenta de administrasion de un gran
Moskva literature union, kurtem naminey Massolit. Taney yunge
kompanion es poeta Ivan Nikolayevich Ponirev, kel skribi sub nam
Sindomnik.
Al he geti inu shada de apena grinifishe lindas, ambi skriber pa unney
kosa hasti a buntem pinten kioska kun jaopay "Bira e piwat".
Apropoo, treba merki unney strantaa de toy dashatney mey aksham.
Sirkum ye nul hi jen, bu sol bli kioska, bat yoshi in ol alee paralele a
Malaya Bronnaya gata. Al toy ora wen oni semblem bu mog spiri pyu, wen
surya, afte nakali Moskva, in suhe tuman zai lwo a koylok baken Garden
ney Halka, nulwan laite sub lindas, nulwan sidi on bencha, alee es vaku.
Dai ba mineralney akwa, Berlios pregi.
Mineralka yok, kioskaney gina jawabi e por koy kausa faofensi.
Bira ye ku? Sindomnik kwesti raukem.
Den bira oni sundi versu aksham, gina jawabi.
Kwo ye hi? Berlios kwesti.
Aprikosakwa, sol warme, gina shwo.
Hao, dai, dai, dai.
Aprikosakwa mahchu mucho hwan skuma, e in aira enye fauha de
frisiguan. Afte finpi, literateres tuy enhiki, pagi e ensidi on bencha al
fas versu chitan e bey versu Bronnaya gata.
Dan dwaney strantaa eventi, kel gwansi sol Berlios. Ta turan stopi
hiki, suy kordia fai ektuka e lwo koylok fo un momenta, poy returni, bat
kun tupe igla fixifiney in it. Krome to, Berlios ensenti sinkause foba,
tanto groney ke ta yao lopi wek fon Patriarkaney sin kan bak.
Berlios duhanem kan sirkum, bu samajiyen, kwo fobisi ta. Ta palifi,
waipi frenta bay tuh, dumi: "Kwo eventi a me? Lo tal bu gwo ye... kordia
fai gaf... me gunte tro. Shayad treba kwiti olo a diabla e go a
Kislovodsk..."
Yus dan grogarme aira densifi bifoo ta, e un travidibile sitisen do
ajibe aspekta fatexi aus sey aira. Jokeyney kepa on syao kapa, kwadras
ney jaketa tro syao, toshi airaney... Sitisen es dwa metra gao bat do
tange plechas, gromagre, e suy myen merki ba es mokaful.
Jiva de Berlios sempre bin tal ke ta bu es abyasen a nopinchan
fenomen. Al palifi yoshi pyu, ta fai grookos e dumi pa dashat: "Se bu
mog bi!.."
Bat, afsos, se es hi, e longe, travidike sitisen zai hili bifoo ta a desna
e a lefta sin tachi arda.
Dan foba obsesi Berlios tanto gro ke ta klosi okos. Wen ta ofni li, ta
vidi, ke olo he fini: vidiwat he rassolvi, kwadrasney wan he desapari, e
pa same taim tupe igla fawek fon kordia.
Uf, pa diabla! redakter exklami. Yu jan, Ivan, me yus hampi he
fai suryadarba por sey garma! Iven un halusinasi yete. Ta probi ek
smaili, bat alarma haishi zai salti in suy okos, e handas zai tremi.
Yedoh ta gradualem kalmifi, befengi swa bay tuh, e afte shwo aika
22
Nu begin publiki lideplaney tradukta de
famaney roman "Master e Margarita"
bay Mihail Bulgakov. Walaa chapta 1.
Mihail Bulgakov
![Page 23: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/23.jpg)
vijem: "Wel, also..." kontinu shwosa interrupten bay piing de aprikos
akwa.
Sey shwosa, kom oni enjan aften, temi om Yeshu Krista. Dela es ke
redakter he ordi a poeta den gran antireligionney poema fo sekwishe
numer de jurnal. Ivan Nikolayevich he skribi sey poema, yoshi iven muy
kway, bat pa afsos it ga bu satisfakti redakter. Den shefe persona de
poema, to es den Yeshu, poeta he deskribi kom ga nohao, yedoh redakter
opini ke treba riskribi tote poema. E nau redakter zai fai lektiasi om
Yeshu a poeta, dabe expliki suy shefe galta.
Es mushkile fo shwo, kwo hi mahte Ivan Nikolayevich fai fala ob suy
deskribitalenta oda tote bukona de kwesta om kel ta skribi bat suy
Yeshu resulti kom ga jive persona, obwol nopriatela.
E Berlios yao pruvi a poeta, ke lo shefe bu es ob Yeshu bin hao o
nohao, lo shefe es ke sey Yeshu, kom persona, neva hi gwo existi in
munda, e ke oli rakonta om ta es sim fiktia, ga pinchan mif.
Treba merki ke redakter es lerniney jen. In suy shwosa ta muy
kushalem mensioni den gulao historier pa exampla den fame Filon de
Alexandria, den grotalimney Yosefus Flavius keles nulves shwo vaika
un worda om exista de Yeshu. Reveliyen swaney vaste jansa, Mihail
Alexandrovich informi poeta, inter otre kosas, om ke toy fragmenta in 15
ney kitaba de fame "Kronika" bay Tatsitus, chapta 44, wo temi om Yeshu
ney mortapuna, es klarem aftenney false inserta.
Poeta, fo kel olo ke redakter shwo es ga nove, zai audi Mihail
Alexandrovich atentem, kanyen ta fixem. – Bu ye iven un hi este religion,
– Berlios shwo, – in kel koy yungina, pinchanem virge, bu janmi boh. E
kristajenta pa same dao, al bu inventi koysa nove, he kreati swaney Yeshu
kel pa fakta bu gwo jivi. Den se hi treba ya emfasi...
Gao vos de Berlios zai suoni klarem in sinjenney alee, e duran ke
Mihail Alexandrovich glubifi inu labirinta in kel sol grotalimney jen
mog glubifi sin riska de rupti galsa, – poeta enjan pyu e pyu mucho
interesney e utile kosa om Masraney Osiris to blage boh e son de Swarga
e Arda, om Finikianey boh Tammus, yoshi om Marduk, e iven om meno
konen fobival boh Vizlipuzli, koytaim gropujiney bay aztekas in Mehiko.
E yus al toy momenta wen Mihail Alexandrovich rakonti a poeta
komo aztekas lepi aus panpasta den figura de Vizlipuzli, unney jen
apari in alee.
Aften, wen, al shwo frankem, es yo tro tarde, diverse guan prisenti
reportas kun deskriba de toy jen. Ley kompara zaruu kausi astona. Pa
exampla, un de reportas shwo ke toy jen es nogao, hev golde denta e
topali pa desne gamba. Otre reporta shwo ke ta es grogao, hev platin
ney dentakrona e topali pa lefte gamba. Triney brevem informi ke ta bu
hev koy osobe distintimarka.
Oni majbur rekoni ke oli sey reporta es nogodishe.
Bifoo olo: deskribiney jen bu topali pa eni gamba, ta es ni nogao ni
grogao bat simplem gao. Gwansiyen denta, ta hev platinney
dentakrona pa lefte taraf e golde la pa desne. Ta onhev guy grey kostum
e auslandaney shus do same kolor. Den grey bereta ta dandinem porti
oblikuem pa un aur, sub bracha ta hev un baston kun balja in forma de
pudlaney kapa. Aspekti do charshi yar plus koysa. Muh es koykomo
torsiney. Hao razen. Tumharney. Desne oko es swate, leftela por koy
kausa grin. Tume brovas, bat unla es pyu gao kem otrela. Brevem,
auslandajen.
Al he go pas bencha on kel redakter e poeta faplasi, auslandajen ek
kan li oblikuem, stopi e turan ensidi on visinney bencha, pa dwa stepa
fon amigas.
“Doiche jen”, – Berlios dumi.
“Inglish jen, – Sindomnik dumi, – ohoo, ta bu sta garme in gantas”.
Auslandajen kan sirkum an gao domes kel frami chitan pa kwadra;
oni merki ke ta vidi sey loko pa unney ves e ke it interesi ta.
Ta resti swaney kansa an uuparetaja, wo glas blindisishem reflekti
ruptiney surya kel zai departi fon Mihail Alexandrovich fo sempre, poy
shifti it nich, wo winda begin tumefai pa preakshamney dao, eksmaili
kondesendem an koysa, hafklosi okos, pon handas on balja e den chibuk
on handas.
– Pa exampla, Ivan, – Berlios shwo for, – yu he pikti muy hao e kun
satira den janma de Yeshu to son de Boh, bat lo prime es ke yo bifoo
23
![Page 24: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/24.jpg)
Yeshu yoshi seria de bohson bin janmen, kom vaika Frigianey Attis, e
brevem shwoyen nulwan fon li bin janmen, li oli yokte, inklusiyen
Yeshu, also treba ke yu deskribi bu janma o laisa de magieres bat absurde
onishwoka om janma… Otrem segun
yur rakonta oni mog samaji ke ta
verem janmi!..
Dan Sindomnik trai stopi swaney
tungaful hiking via deri spira, lo kel
mah ta ekhiki pyu tungem e lautem,
e pa same momenta Berlios interrupti
swaney shwosa, bikos auslandajen
turan enstan e go versu skriberes.
Li kan an ta pa surprisa.
– Skusi ba me, plis, – blisifen wan
shwo kun garibe aksenta bat sin
deformi worda, – ke me, al bu koni
yu, permiti a swa… bat tema de yur
talimney kunshwosa es tanto interes
ney ke…
Dan ta latifem depon bereta, e
amigas musnem enstan e pokloni.
“Non, pyunem franse jen…” – Berlios dumi.
“Polski jen?” – Sindomnik dumi.
Oni mus adi ke depos unney worda auslandajen fai nafre impresa an
poeta, duran ke Berlios pyunem pri ta; to es, bu pri bat… komo shwo…
fainteresi.
– Ob me darfi ensidi? – auslandajen kwesti latifem, e amigas koykomo
rasmuvi sinvolem. Auslandajen ajilem ensidi inter li e tuy zin kunshwosa.
– Si me bu misaudi, yu digni shwo ke Yeshu yokte? – auslandajen
kwesti al turni suy grin lefte oko an Berlios.
– Non, yu bu misaudi, – Berlios jawabi latifem, – se hi me shwote.
– Ah, grointeresney! – exklami auslandajen.
“Kwo pa diabla ta yao?” – Sindomnik dumi al fruni.
– E yu, ob yu konsentite kun yur kunshwoer? – gariba inkweri al
turni a desna versu Sindomnik.
– Pa sto prosenta! – konfirmi toy wan, priyen expresa impresishe e
metafike.
– Fantastike! – exklami buinviten
kunshwoer. Por koy kausa ta chorikem
kan sirkum e shwo al kyetisi swaney
niche vos:
– Skusi por tedi yu, bat me samaji tak
ke yu, krome olo otre, yoshi bu kredi in
boh? – ta fai fobisen okos e adi: – Me
kasami, me bu ve shwo a nulwan.
– Ver, nu bu kredi in boh, – Berlios
jawabi al idyen smaili por ekfoba de
auslandaney turista. – Bat oni mog
shwo om se ga librem.
Auslandajen fapushi bak on bencha
e kwesti, iven kun ekskwila por jigyas:
– Yu es ateista?!
– Ya, nu es ateista, – Berlios jawabi
smailiyen, e Sindomnik dumi al favexi: “Ta he klingi a nu, aulandaney
gansa”.
– Oo es ya charme! – krai ajibe auslandajen e envirti kapa, kanyen
nau an un, nau an otre literater.
– In nuy landa ateisma bu surprisi nulwan, – Berlios shwo kun
diplomatike latiftaa, – maista de nuy populasion konsem e depos
longtaim he stopi kredi in fabula om boh.
Dan auslandajen dai fai sekwishe truk: ta enstan e ekpresi handa de
astonen redakter al shwo:
– Lasi me danki yu kordialem!
– Bat por kwo yu danki ta? – Sindomnik kwesti al enmigi.
– Por un ga muhim informa kel es grointeresney fo me kom safari
sha, – expliki auslandaney ajiba al lifti finga signifafulem.
24
![Page 25: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/25.jpg)
Ga muhim informa evidentem groimpresi safarisha, bikos ta
sirkumkan domes kun foba, kwasi fobiyen vidi ateista in kada winda.
“Non, ta bu es inglish jen…” – dumi Berlios, e Sindomnik dumi: “Wo
ta he lerni shwo pa ruski tan’ kushalem, walaa kwesta!” – e fruni snova.
– Yedoh, lasi me kwesti yu, – auslandaney gasta shwo afte alarmaful
medita, – kwo yu shwo om pruvas de bohney exista, keles, kom oni jan,
es exaktem pet?
– Afsos! – Berlios jawabi kosentishem, – oli sey pruvas valori nixa hi,
e jenley he pon li inu arkiva yo depos davem. Konsenti ba ke in domen de
rasum bu mog ye pruva de bohney exista.
– Bravo! – auslandajen krai, – bravo! Yu fulem repeti duma de nokalme
laoman Immanuel apropoo se. Bat walaa kuriosika: ta totem destrukti oli
pet pruva, e poy, kwasi mokiyen swa selfa, konstrukti swaney prope sit
ney pruva!
– Kantney pruva, – objeti talimney redakter al smaili fainem, – es
samem bukonvinsishe. Bu sin kausa Shiller shwote ke Kantney
resoning om sey kwesta mog satisfakti sol gulames, e Shtraus simplem
ridi om sey priva.
Berlios zai shwo al dumi oltaim: “Yedoh, hu es ta? E way ta shwo pa
ruski tan’ hao?”
– Wud gai pren toy Kant e sendi ta a Solovki fo tri yar, por tal pruvas, –
dai shwo Ivan Nikolaevich ga turan.
– Ivan! – hamsi Berlios al fakonfusi.
Bat proposa de sendi Kant a Solovki bu tanikem shoki auslandajen;
kontrem, it mah ta enfai extas.
– Prave hi, prave hi, – ta krai, e suy lefte grin oko, turniney versu
Berlios, enbrili. – Es loko yus fo ta! Me ya shwote a ta dan al sabahfan:
“Profesor, fai kom yu voli, bat yu he ausdumi koysa tangliney. Mogbi es
intele hi, bat verem noklar. Oni ve ridi om yu”.
Berlios fai grookos. “Al sabahfan… A Kant?.. Kwo ta kwachi?”
– Bat, – gariba kontinu sin atenti Berliosney astona e adresiyen poeta,
– tu sendi ta a Solovki bu es posible por toy kausa ke duran yo pyu kem
sto yar ta residi in loko mucho pyu dale kem Solovki, e tu extrakti ta fon
dar es posible pa nul hi dao, kredi ba.
– Afsos! – kwerelnik to poeta jawabi.
– Ya, afsos hi! – gariba konsenti al suy oko brilishe e kontinu: – Bat
walaa kwesta kel disturbi me: si boh yok, dan, klarisi ba dela, hu hi dirigi
den jenney jiva e generalem den tote ordina on arda?
– Jen selfa dirigi, – Sindomnik hasti repliki iranem a sey, pa veritaa,
bu ga klare kwesta.
– Pardoni ba, – gariba jawabi mulem, – dabe dirigi, oni ya treba hev
exakte plan fo koy pyumeno gaurawe srok. Lasi me kwesti yu, komo hi
jen mog dirigi, si ta bu sol bukapable de zwo koy plan vaika fo ridivalem
kurte srok, pa exampla fo mil yar, bat ta iven bu mog bi sigure om swa
ney manya? Wel, pa fakta, – nau gariba turni versu Berlios, – imajini ba
ke yu, kom exampla, begin dirigi, komandi otres e swa selfa, e generalem
enjui dela, e turan yu enhev… kafkaf… sarkoma de pulmon… – e
gariba eksmaili dolchem, kwasi duma om pulmonsarkoma plesiri ta, –
ya, sarkoma, – ta repeti sonore worda al klosipresi okos kom kota, –
ewalaa yur diriging fini!
Nulwanney kisma exepte yur propela bu interesi yu pyu. Rishtejenta
begin lugi a yu. Sentiyen ke koysa noladi, yu falansi a talimney lekeres,
poy a jadulekeres, koyves yoshi a kismapreshwoeres. I lo unney, i lo
dwaney, i lo triney es ga sinsensuney, kom yu samaji. E se olo fini
tragikem: toy wan haishi nodavem dumi ke ta dirigi koysa, ewalaa ta zai
lagi sin muva in ligne boxa, e sirkumjenta, samajiyen ke lagishe wan
bu pyu godi fo koysa, jal ta in forna.
E koyves eventi yoshi pyu badem: jen yus desidi go a Kislovodsk, –
nau auslandajen tangisi okos an Berlios, – semblem syaodela, bat iven
den to ta bu mog zwo, bikos turan por bujanney kausa ta dai glidi
misstepi e geti sub tram! Ob yu ve shwo ke ta selfa he dirigi swa tak?
Shayad pyu korekte es tu dumi ke koy otre wan he dirigi ta.
E gariba fai stran ekrida.
Berlios groatentem audi nopriate rakonta om sarkoma e tram, e
sertene alarmaney dumas entormenti ta. “Ta bu es auslandajen! Ta bu es
auslandajen! – ta dumi. – Ta es groajibe wan… Bat weiti, hu hi es ta?”
25
![Page 26: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/26.jpg)
– Yu yao fumi, kom me vidi? – gariba turan adresi Sindomnik. –Yu
preferi kwel sigaretas?
– Ob yu hev farkelas? – glumem kwesti poeta kelney sigaretas he fini.
– Yu preferi kwellas? – gariba repeti.
– Wel, “Nuy Marka”, – Sindomnik jawabi dushtem.
Gariba tuy auspren fon posh un sigaretadan e ofri it a Sindomnik:
– “Nuy Marka”.
I redakter i poeta ambi es impresiney, bu tanto bay ke “Nuy Marka” hi
fafindi in sigaretadan kom bay sigaretadan selfa. It es do grogran sais,
aus pure golda, e duran ofna un diamantaney triangula ekbrili pa blu e
blan kolor on itney kapak.
Nau literateres dumi farkem. Berlios: “Non, ta es auslandajen!”, e
Sindomnik: “Walaa pa diabla, ohoo!”
Poeta e poseser de sigaretadan enfumi, e bufumnik Berlios refusi.
“Treba objeti a ta tak, – desidi Berlios, – ya, jen es mortibil, om to nulwan
disputi. Bat dela es ke…”
Yedoh bifoo ke ta mog pronunsi sey worda, auslandajen enshwo:
– Ya, jen es mortibil, bat to es haishi hafbeda. Zuy bade es ke koyves
ta es turannem mortibil, walaa truk! E generalem bu mog shwo, kwo ta
sal zwo pa sey aksham.
“Es ya absurde trata de kwesta…” – Berlios dumi e objeti:
– Wel, es yo troisa. Den sey aksham, me jan it pyumeno exaktem.
Naturalem, si un brik lwo on may kapa in Bronnaya…
– Sin eni kausa, – gariba interrupti gaurawem, – nul brik neva lwo on
kapa de koywan. In sey hi kasu, me sertisi yu, it fai nul ugrosa a yu. Yu ve
morti pa otre morta.
– Mogbi yu jan, pa kwel hi, e shwo a me? – Berlios inkweri kun ga
samajibile ironia, al fatiri inu koy verem absurde kunshwosa.
– Yaoshem, – gariba jawabi. Ta meji Berlios bay kansa, kwasi yaoyen
suti kostum fo ta, murmuri tra denta koysa simile a: “Un, dwa... Merkuri
in dwaney dom… Luna goney... sit – beda... aksham – sem...” – e anunsi
lautem e joishem: – Oni ve kati yur kapa los!
Sindomnik savajemdushtem fai grookos an nagle gariba, e Berlios
kwesti al eksmaili torsinem:
– Hu hi? Dushmanes? Invaderes?
– Non, – jawabi kunshwoer, – un ruski gina, komsomolyuan*.
(*Komsomol – politike organisasion de yunge jenta in Sovetski Union.
Worda es kurtura de “Komunistike Union de Yungas”)
– Hm... – murmuri Berlios, vexen bay fuyjoka de gariba, – wel, skusi
ba, es ga shaoprobable.
– Me pregi ke i yu skusi me, – jawabi auslandajen, – bat es tak hi.
Apropoo, me’d yao kwesti yu, kwo yu sal zwo pa sey aksham, si bu es
sekret?
– Sekret yok. Nau me sal go a dom a Sadovaya, e poy pa klok shi de
sabah in Massolit eventi asembla den kel me ve presidenti.
– Non, to bu mog bi pa nul dao, – resolutem objeti auslandajen.
– Way ya?
– Bikos, – auslandajen jawabi e al tangisi okos kan an skay, wo, pre
sentiyen akshamney freshitaa, sinshumnem zigzagi swate faulas, –
Annaki he yo kupi suryaflorney olea, e bu sol he kupi, bat yoshi he
misliti it. Also asembla bu ve eventi.
Nau, ga samajibilem, silensa enye sub lindas.
– Pardoni ba, – Berlios shwo afte pausa, al kankan kwachishe
auslandajen, – komo suryaflorney olea gwansi se... e kwel Annaki?
– Suryaflorney olea gwansi tak, – turan shwo Sindomnik, evidentem
desidiyen deklari gwer a buinviten kunshwoer. – Ob yu koytaim, sitisen,
gwo bi in lekiguan fo mentalem morbe jen?
– Ivan! – kyetem exklami Mihail Alexandrovich.
Bat auslandajen bu tanikem faofensi e lwo in ridi ga alegrem.
– Gwo bi, gwo bi, e plurives! – ta krai al ridi bat al fixem kan poeta
bay buridishe oko. – Olilok hi me gwo bi. Sol afsos ke me bu he duyfu
kwesti profesor kwo es skisofrenia. Also yu selfa kwesti ta om se, Ivan
Nikolaevich!
– Fon wo yu jan may nam?
26
![Page 27: 10, mespet 2016 mespet 2017 Jiva - LDP Lingwa de ... fakta, Kler sim repeti to ke ol westaney munda zai ... Li maini ke treba trati sexnida tak kom jenta do sivilisa neva gwo trati](https://reader033.vdocuments.site/reader033/viewer/2022050814/5afdb9727f8b9a68498d4770/html5/thumbnails/27.jpg)
– Pa rahimtaa, Ivan Nikolaevich, hu hi bu jan yur nam? – nau
auslandajen pren fon posh den yeriney chuka de “Literature gaseta”, e
Ivan Nikolaevich vidi rek pa unney paja den swaney foto e sub it den
swaney versa. Bat sey pruva de fama e popularitaa kel yeri joisite poeta,
nau it ga bu joisi ta.
– Me pregi skusa, – ta shwo, e taney fas tumifi, – ob yu mog weiti un
minutaki? Me yao shwo para worda a may kamarada.
– Oo, kun plesir! – exklami gariba. – Es ya tan’ hao hir sub linda.
Yoshi, me bu hasti a nullok.
– Audi ba, Misha, – enhamsi poeta, al he tiri Berlios a taraf, – ta bu es
nul auslandaney turista, ta es spion. Es ruski emigranta kel he lai bak a
she nu. Demandi taney dokumenta, otrem ta eludi.
– Yu dumi ku? – Berlios hamsi alarmem e dumi: “Ta es ya prav!”
– Kredi ba me, – poeta rauki inu suy aur, – ta plei ahmak fo auskwesti
koysa. Yu audi ya, komo ta shwo pa ruski. – Poeta zai shwo e oblikuem
observi gariba, dabe ta bu fugi, – nu go ba reteni ta, otrem ta eludi…
E poeta tiri Berlios pa handa versu bencha.
Gariba bu zai sidi bat zai stan bli it al teni in handas koy kitabaki do
tumgrey kovra, un dense letakuta aus hao papir e un namkarta.
– Skusi ba me por ke me he fogeti, por nuy animiney disputa, tu
prisenti swa a yu. Walaa may karta, pasporta e invita fo lai a Moskva fo
konsulta, – gariba pronunsi gravem al kan ambi literater penetrishem.
Toylas fakonfusi. “Shatam, ta he audi olo,” – Berlios dumi e bay latif
jesta indiki ke bu ye nida de diki dokumenta. Duran ke auslandajen sovi
dokumenta a redakter, poeta pai lekti on karta den worda “profesor”,
printen pa auslandaney letra, e den unney letra de familianam – dwaple
V – W.
– Es plesir, – redakter murmuri konfusem, e auslandajen pon
dokumenta inu posh.
Relata also es restoren, e oli tri snova ensidi on bencha.
– Also yu es kom konsultanta invitiney a nu, profesor? – Berlios
kwesti.
– Ya, kom konsultanta.
– Ob yu es doiche jen? – Sindomnik inkweri.
– Me ku? – rikwesti profesor e turan endumi. – Ya, shayad doiche…
– ta shwo.
– Yu shwo pa ruski kulnem, – remarki Sindomnik.
– Oo, me es generalem poliglota e me jan muy gran namba de lingwa,
– profesor jawabi.
– E kwel es yur spesialitaa? – Berlios inkweri.
– Me es spesialista in swate magia.
"Ohoo!" — ektuki in kapa de Mihail Alexandrovich.
– E... e oni he inviti yu a nu por sey spesialitaa? – lu kwesti al stotri.
– Ya, por sey hi oni he inviti, – profesor konfirmi e expliki: – hir in
stataney kitabaguan oni he deskovri originale manuskriptas de
swatemagier Herbert de Avrilak, do shiney sekla, also treba ke me
deshifri li. Me es sole spesialista in munda.
– Aa, yu es historier? – Berlios kwesti kun respekta e grolevifa.
– Me es historier, – vigyaner konfirmi e adi nobyennem: – Pa sey
aksham pa Patriarka chitan sal eventi un grointeresney historia!
Yoshi un ves i redakter i poeta groastoni, e profesor manili li versu swa
e, wen li inklini a ta, hamsi:
– Jan ba, ke Yeshu gwo existi.
– Kan ba, profesor, – Berlios jawabi kun forsen smaila, – nu respekti yur
gran jansa, bat nu selfa hev otre vidipunta om sey kwesta.
– Bu treba nul vidipunta! – stran profesor jawabi, – ta simplem gwo
existi, e nixa pyu.
– Bat treba ya koy pruva... – Berlios begin.
– I nul pruva bu treba, – profesor jawabi e enrakonti bulautem, al lo kel
suy aksenta por koysa desapari: – Olo es simple: in blan mantela do
hemalik subponka, pa shaflishe gomanera de kavaljen, pa rane sabah
de dey shichar de vesnaney mes Nisan...
27