FAKULTET KRIMINALISTIKIH NAUKA SARAJEVO

KRIZNI MENADMENT Doc.dr.sc. Nedad Korajli

17.02.2009.

doc.dr.sc. Nedad Korajli

1

doc. dr. sc. Nedad Korajli Ul. Zmaja od Bosne br. 8. 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina e-mail: tppaba@bih.net.ba www.csi-aba.com Tel:+387 33 561 20017.02.2009.

doc.dr.sc. Nedad Korajli

2

Pojam krize Krize su jedna od konstanti ljudske istorije. Danas na poetku XXI stoljea ljudsko znanje se multiplikuje veoma brzo, a ovjekova mo nad prirodom izgleda bezgranina. Meutim, moderni ovjek ipak danas ivi, kako veli Urlih Bek, u drutvu rizika, opsesivno zabrinut za svoju sigurnost i veoma osjetljiv na najmanji znak njezina ugroavanja. Iluziju neranjivosti velikih i monih praktino je razbio dogaaj od 11. septembra 2001. god. kada se pokazalo da ni najmoniji nisu sasvim sigurni. Nove sofisticirane tehnologije nose sa sobom i nove mogunosti za nastanak katastrofalnih dogaaja. Krize i katastrofe e nastavljati da nas iznenauju i ubudue. Mi ne elimo da se ovi dogaaji dese, a oni se ipak dogaaju.

17.02.2009.

doc.dr.sc. Nedad Korajli

3

Pojam krize Mi ne oekujemo da se dogode ba sada, a oni se uvijek dogaaju u veoma nepogodnom trenutku. Mi ne oekujemo da se dese ba ovdje, a oni se deavaju tu u naoj zemlji. Vrijeme je da se ovi dogaaji uzmu ozbiljno, da iz njih pone da se ui i da ta znanja ponu da se primjenjuju kako bi se ubudue takvi dogaaji izbjegli, ili barem ograniile njihove tetne posljedice. Upravo u tome i jeste smisao zasnivanja kriznog menadmenta kao novog istraivakog polja i nastavno naune discipline. Rije kriza je danas vjerovatno jedna od najee koritenih rijei u svakodnevnom govoru. Koristi se i u opisivanju line, odnosno privatne situacije, ali mnogo ee da se opie stanje sa potencijalnim negativnim konsekvencama u kome se drutvo kao cjelina ili pojedine organizacije i sistemi u okviru njega nalaze. No, uprkos uestaloj primjeni, nema jasnog i jednoznanog pojmovnog sadraja termina krize, ve postoje mnogobrojne i meusobno esto razliite interpretacije.17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 4

Pojam krize Etimoloki posmatrano, rije kriza potie iz grkog jezika. U staroj Grkoj rije kriza () znaila je "presudu" ili "odluku", to jest presudni trenutak koji odluuje o daljem pozitivnom ili negativnom razvoju neke stvari ili situacije. U sutini krize je da treba odluiti, ali da nije jo odlueno. U literaturi se veoma esto ponavlja jedna zabluda po kojoj na kineskom (mandarinskom) jeziku simbol za krizu (weiji) ukljuuje karaktere koji znae "opasnost" (wei) i "priliku" (ji), uslijed ega se tumai da je kriza podjednako i dobra i loa. Sinolozi, eksperti za kineski jezik, ukazuju da je taan samo prvi dio, odnosno da logograf wei zaista znai opasnost, ali da drugi- ji, znai promjenu ili taku zaokreta, pa istiu da je mnogo pravilniji prijevod ovog kineskog simbola prilika da se dogodi opasnost.

wei- opasnost + ji- prilika = kriza17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 5

Pojam krize U savremenom dobu kriza oznaava prvenstveno razlikovanje, ili sposobnost razlikovanja, izbor, sud, odluku, a takoer i izlaz, rjeenje konflikta, pojanjenje. Moderni koncept krize potie iz medicinske literature u kojoj oznaava opasno stanje zdravlja organizma iz koga on ne moe da se oporavi bez permanentnog oteenja, spoljanje intervencije ili bez bazinog restrukturiranja, s obzirom da samoodbrambeni (imunoloki) mehanizmi organizma nisu dovoljni da ga izvuku iz krize. Naunici u oblasti drutvenih nauka pozajmili su navedenu osnovnu medicinsku metaforu da opiu krize u ekonomskim, politikim, socijalnim i kulturnim sistemima. Iako nema saglasnosti o njegovom znaenju, kriza je veoma popularan i iroko korien termin. ak se navodi da popularnost termina stvara tekoe u njegovom definisanju. Ovo ne iznenauje, s obzirom da i istraivai koji izuavaju fenomen kriza ne smatraju sebe istraivaima kriza.17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 6

Pojam krize Krize stavljaju politiare i birokrate u samo sredite problema. One ih izvlae iz svakodnevne politike i administrativne rutine u kritini ambijent u kome su slava zbog uspjeha i potpuni neuspjeh tijesno povezani. S druge strane, ukoliko su politiari voljni da prihvate znaaj kriznog menadmenta oni onda mogu da shvate odreene zajednike karakteristike meusobno razliitih fenomena kao to su:

prirodne i tehnoloke katastrofe, akutni socijalni konflikti, neredi i terorizam. Onda mogu bolje da razumiju zato su u ovakvim okolnostima neophodne brze i odvane odluke i mogu postati osjetljiviji za pitanja strateke politike koja ima za cilj upravljanje ovakvim dogaajima u budunosti. Zbog toga nam je od znaaja da sagledamo koje su to vrste ugroavanja?17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 7

Vrste ugroenostiPostoji vie vrsta ugroenosti, no ilustracije radi navest emo neke od njih, a koje su neophodne kako bi se izvrila analiza stepena ugroenosti. Tako izmeu ostaloga postoji:

1) Prirodna ugroenost, koja proizilazi iz realnih potencijalnih posljedica prirodnih pojava (poplave, zemljotresi i dr. elementarne nepogode). Te prirodne pojave izazivaju niz drugih tetnih pojava kao to su: panika, pljaka, poar, neorganizovano otklanjanje posljedica itd; 2) Tehniko tehnoloka ugroenost se javlja u obliku zagaivanja okoline savremenim oblicima koritenja odreenih sredstava. 3) Ekonomska ugroenost se najee oituje u materijalnim i politikim posljedicama. 4) Socijalna ugroenost proizilazi iz ve pomenute ekonomske ugroenosti i sama je logina posljedica ekonomskih problema. 5) Nacionalna ugroenost je u stvari politika ugroenost koju moramo sagledati sa meunarodnog stanovita, te sa stanovita unutranjih nacionalnih problema, dakle unutranjih previranja koja utiu na nacionalnu sigurnost drutvene zajednice u cjelini (terorizam, otmice, organizovani kriminal i dr.).17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 8

Pojam krize I naunici imaju donekle negativan stav prema krizama i kriznom menadmentu. Oni nisu navikli da se bave pojavama i dogaajima koji odstupaju od normale. Njihove koncizne i ureene teorije zasnovane su na "normalnim" okolnostima i okruenju. Krize i katastrofe su u potpunom kontrastu sa nalazima moderne drutvene nauke. Nepredvidive su i kao takve ne doprinose razvijanju naunih zakona. Na prvi pogled, krize nepodesne da budu predmet analize od strane drutvenih nauka. Ipak, naunici iz oblasti drutvenih nauka ne bi trebalo da prihvate ovakvu perspektivu, ve, naprotiv, da uloe maksimalne napore i pokuaju da utvrde pravilnosti deavanja i obrasce kriza, to bi doprinijelo efikasnijem kriznom menadmentu.17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 9

Pojam krize Stvar uslonjava i to to se za razne vrste negativnih, odnosno opasnih dogaaja uporedno i esto bez jasne svijesti o meusobnim odnosima i razgranienjima znaenja, a nerijetko i kao potpuni sinonimi za pojam krize, osobito u engleskom jeziku, koriste termini: nesrea (adversity), odnosno vanredni dogaaj koji je uzrokovan faktorima koji nisu pod kontrolom a ima za posljedicu ugroavanje ivota ili zdravlja ljudi ili ivotinja i materijalnu tetu dogaaj koji nije bio predvidiv (contingency), akcident (accident) koji oznaava nesreu uzrokovanu ljudskim faktorom ukljuujui i tehnologiju a koja prevazilazi okvire tehniko-tehnolokog postrojenja u kome je nastala , vanredno stanje (major incident bukvalno veliki incident) koje predstavlja svaki dogaaj koji moe uzrokovati smrt, povrede, oteenje imovine, promjene u ivotnoj sredini te poremeaje u normalnom funkcionisanju drutva, a ije djelovanje i posljedice se ne mogu sprijeiti, ublaiti ili sanirati raspoloivim sredstvima i kapacitetima zajednice, a naroito termini katastrofa (disaster) koji oznaava nesreu uzrokovanu prirodnim faktorima, i vanredna (hitna) situacija (emergency). ta ovi termini znae i kakav odgovor (reakciju) podrazumijevaju, ostaje, meutim, problematino. Kasnije emo se posebno baviti razgranienjem pojmova kriza, vanredna situacija i katastrofa.17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 10

DEFINICIJA KRIZE Savremenu definiciju krize daje PoltHart navodei da je ona "neprijatan dogaaj, koji predstavlja izazov za donosioce odluka, iskuava ih da postupaju u uslovima ugroavanja, vremenske stiske i nespremnosti." Kriza je "ozbiljna prijetnja osnovnim strukturama ili fundamentalnim vrijednostima i normama socijalnog sistema koja, u uslovima vremenskog pritiska i veoma nesigurnih okolnosti, zahtijeva donoenje kritinih odluka." Kao znaajna prednost ove definicije navodi se da se moe primjeniti na sve vrste poremeaja (ekoloke prijetnje, slomove informaciono-komunikcionih sistema, ekonomske krize, konflikte unutar drava, zatvorske pobune, regionalne ratove, eksplozije fabrika i prirodne katastrofe).17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 11

DEFINISANJE KRIZE TA JE TO KRIZA?Koje su to situacije koje bi mogle da prerastu u krizu? Drava mora definirati ta je to kriza prije negoli bude u stanju da se nosi s tim dogaajem. Imperativ je da dobijete saglasnost od rukovodstva drave za program upravljanja u kriznim situacijama.17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 12

KRIZNI DOGAAJI vei poar pobuna tornado, orkan plimni val, teroristiki akti, zabarikadirani osumnjienici demonstracije sportski dogaaji potresi transportne nesree (brod, voz, avion) rudarske nesree itd.17.02.2009. doc.dr.sc. Nedad Korajli 13

17.02.2009.

doc.dr.sc. Nedad Korajli

14

DA

i NE u krizi

Organizirajte KRIZNI STOER Ne ODMAH reagirati i spekulirati o uzrocima niti je OSIGURAJTE/OGRADITE umanjiti - radite po planu mjesto krize ISPITAJTE UZROKE krize i Ne zaustavljajte vijest o krizi, ve recite to se poduzima da uklonite ih se rijei. PALJIVO SE ODNOSITE PREMA RTVAMA Nemojte LAGATI nikada! Otvoriti PRESS CENTAR i PRIZNAJTE KRIVICU ODMAH Izraziti ALJENJE i budite AKO JE VAA I IZRAZITE OTVORENI I GOVORITI ISTINU I ALJENJE TO INITE DA RIJEITE KRIZU Ne odmah nuditi ostavku ako MORATE UVJERITI JAVNOST je krivica Vaa DA SE TO NEE PONOVITI PONUDITI ODTETU DA SE ISKUPITE

Karakteristike krize Svakodnevno upravljanje aktivostima neke organizacije, razlikuje se od upravljanja poslovanjem uuslovima krize. Njih sve nije mogue navesti, budui da se krize meu sobom razlikuju po sadrini, trajanju, posljedicama i ostalim karakteristikama. U literaturi se najee kao tri karakteristike zajednike za sve krize navode: A. Prijetnja (Kriza nastaje kada su kljune vrijednosti (sigurnost, zdravlje, integritet, pravda, bogatsvo, odnosno proizvodnja itsl.) i/ili opstanak zajednice ugroeni. to su priroda i obim ovog ugroavanja vei i sama kriza je dublja. Prirodne katastrofe (poplave, zemljostresi, tornada) uvijek izazivaju dubok osjeaj krize jer nose prijetnju smru, povredama, materijalnim razaranjima i bezbjednosti ljudi. Finansijska kriza.Kriza ne znai automatski masovne rtve i velika materijalna razaranja.) B. Hitnost (vremenski pritisak) (Ozbiljne prijetnje, ukoliko ne uzrokuju trenutne i akutne probleme, ne proizvode ni osjeaj krize. Poto je opasnost realna i prisutna ona iziskuje da se u vezi s njom odmah neto preduzme. Ovo je naroito znaajno za menadere na operativnom nivou kada odluka o ivotu ili smrti mora da se donese u roku od nekoliko sati, minuta, pa ak i djeliu sekunde. Kriza je iskuenje za menaderske sposobnosti.) Budunost penzijskih fondova ili posljedice globalnog zagrijevanja C. Nesigurnost (Percepcija krize praena je visokim stepenom nesigurnosti o prirodi i potencijalnim posljedicama prijetnje: ta se dogaa i kako se to desilo? Ko je sljedei? Koliko su stvari loe? to je najvanije ova nesigurnost oteava traganje za rjeenjima odnosno odgovorom na pitanje: ta mi moemo da uradimo? ta e se dogoditi ako izaberemo ovu opciju? Uz ove esto se dodaje kao etvrta osnovna karakteristika nedovoljnost, odnosno

neadekvatnost resursa neophodnih za odgovor na krizu.

17.02.2009.

doc.dr.sc. Nedad Korajli

16