Sura

El-Asr

﴾ 507 ﴿

جزء عم EL-ASR

D C B A

m A B C D E F G H I J K L M N O P Q l

Prijevod sure

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog

1) Tako Mi vremena! 2) Doista, svaki čovjek je na gubitku! 3) Samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine,

i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima strpljenje preporučuju.

Sastav sure

Sura El-Asr je 103. kur’anska sura po redoslijedu sura u Kur’anu. Pret-hodi joj sura Et-Tekasur, dok poslije nje slijedi sura El-Humeze.

Po redoslijedu Objave sura El-Asr je 13. kur’anska sura. Objavljena je nakon sure El-Inširah, a prije sure El-Adijat. Ona je jedna od tri najkraće sure.2452 Sastoji se iz 3 ajeta, 14 riječi i 68 harfova.2453 Vrsta sure

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: “Sura Vel-Asr objavljena je u Mekki.” 2454

Prema većini komentatora Kur’ana ova sura je mekkanska,2455 dok Mu-

2452 Vidjeti: Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-Tenvir, 30/527. 2453 El-Hazin, Lubabut-Te’vil, 4/466. 2454 Es-Sujuti, Ed-Durrul-Mensur, 8/621; prenoseći od Ibn Merdevejha. 2455 Vidjeti: Et-Taberi, Džami‘ul-Bejan, 30/323; El-Kurtubi, El-Džami‘u li Ahkamil-Kur’an,

20/178; Ibn Atijje, El-Muharrerul-Vedžiz, 5/520; Ibnul-Dževzi, Zadul-Mesir, str. 1586; Eš-Ševkani, Fethul-Kadir, 5/661.

﴾ 508 ﴿

جزء عم džahid i Katade, rahmetullahi alejhima, kažu da je sura El-Asr medin-ska.2456 Mnogi spominju da je to bio i stav Mukatila b. Sulejmana, rahime-hullahu te‘ala, iako se jasno u njegovom tefsiru na samom početku kaže da je sura El-Asr mekkanska sura.2457 Ime sure

Što se tiče imena ove sure, ono što je poznato jeste ime Sura El-Asr u većini mushafa i tefsira,2458 i takođe Sura Vel-Asr u hadiskim zbirkama2459 i pojedinim tefsirima.2460

Dobila je naziv El-Asr po istoj riječi asr koja se spominje u prvom ajetu, a koja ima značenje vremena. Ovaj naziv nosi jer je Uzvišeni Allah otpočeo ovu plemenitu suru zaklinjući se jednim od Svojih stvorenja, a to je vrijeme – općenito – koje u sebi nosi: radost i žalost, zdravlje i bolest, bogatstvo i siromaštvo, ponos i poniženje, a i dijeli se na godine, mjesece, dane, sate, minute i sekunde;2461 ili poznato vrijeme od ikindije pa sve dok Sunce ne zađe, ili je to ikindija namaz; zaklinjući se svim tim da je čovjek na propasti i na gubitku.2462 Povezanost sure

Potpuno je jasna veza između sure El-Asr i prethodne sure Et-Tekasur. U suri El-Asr se govori o važnosti vremena i u što ga treba iskoristiti, dok se u prethodnoj suri Et-Tekasur spominju najveći razlozi upropaštavanja vremena: igra i zabava, gomilanje imetka i potomstva.2463

Nakon što je Uzvišeni Allah pojasnio u prethodnoj suri kako je vezanje za dunjaluk i okupiranje njime pokuđeno, te da takvo ponašanje ima za 2456 Vidjeti: Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-Tenvir, 30/527; Eš-Ševkani, Fethul-Kadir, 5/661; Ibnul-

Dževzi, Zadul-Mesir, str. 1586. 2457 Vidjeti: Mukatil, Tefsir, 4/827. 2458 Vidjeti: Mudžahid, Tefsir, str. 747; Abdurrezzak, Tefsir, 3/458; Mukatil, Tefsir, 4/827;

Et-Taberi, Džami‘ul-Bejan, 30/323; El-Kurtubi, El-Džami‘u li Ahkamil-Kur’an, 20/178; Ibn Atijje, El-Muharrerul-Vedžiz, 5/520; Ibnul-Dževzi, Zadul-Mesir, str. 1586; Eš-Ševkani, Fethul-Kadir, 5/661; Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-Tenvir, 30/527.

2459 Sahihul-Buhari, Kitabut-Tefsir, 6/177; El-Hakim, 2/534. 2460 Abdurrezzak, Tefsir, 3/458; Ibn Ebi Zemenin, Tefsirul-Kur’anil-Aziz, 5/161; Es-

Sa‘lebi, El-Kešfu vel-Bejan, 10/283; El-Bejdavi, Envarut-Tenzil, 5/336; Es-Sa‘di, Tejsirul-Kerimir-Rahman, str. 1102.

2461 Ez-Zuhajli, Et-Tefsirul-Munir, 30/786. 2462 Ebu Islam, Es-Suverul-Kur’anijje ve Esmauha el-Dželijje, str. 119. 2463 El-Asker, Tefsir džuz Amme, str. 274.

﴾ 509 ﴿

جزء عم posljedicu ulazak u Džehennem, u ovoj suri Uzvišeni pojašnjava čime se to čovjek treba okupirati kako ne bi ušao u Vatru: imanom i dobrim djeli-ma čija se korist vraća samom čovjeku; te savjetovanjem drugih na činjenje dobrih dijela i ostavljanje zabranjenih dijela i grijeha, čija se korist vraća cijelom društvu.2464

Nakon što je Uzvišeni Allah spomenuo u ovoj suri El-Asr, da su svi lju-di na gubitku i propasti, osim onih koji kod sebe budu imali određene vjer-ničke osobine, u narednoj suri El-Humeze je pojasnio kakvo će biti bora-vište tih koji će propasti, te spomenuo neke od razloga koji zasigurno vode do propasti. Tematika i sadržaj sure

Ova kratka mekkanska sura pojašnjava najveće temelje islama i donosi pravilnik provođenja života na ovome svijetu. U njoj se Uzvišeni Allah za-klinje Svojom posebnom blagodati, vremenom, da je svaki čovjek osuđen na propast i stradanje na drugom svijetu, izuzev onih koji kod sebe izgrade četiri osobine: čvrst iman, mnogobrojna dobra djela, savjetovanje i prepo-ručivanje istine drugima, i posjedovanje strpljenja i njegovog preporuči-vanja drugima.2465 Cilj sure

Glavni cilj ove sure je pojašnjenje stvarnog uspjeha i stvarne propasti, te kako uspjeti i spasiti se sigurne propasti, kao i upozorenje na važnost vremena kojeg čovjek živi u svome životu na ovome svijetu.2466

Posebnost sure

Imam Šafija, rahimehullahu te‘ala, rekao je: “Kad bi ljudi razmislili o ovom poglavlju, bilo bi im dovoljno.” 2467

Ovo bi značilo kako je ova sura dovoljna ljudima da ih podstakne u pri-državanju Allahove vjere – vjerovanje u Allaha i činjenje dobrih dijela, po- 2464 El-Bika‘i, Nazmud-Durer, 22/236; Ez-Zuhajli, Et-Tefsirul-Munir, 30/390. 2465 Ez-Zuhajli, Et-Tefsirul-Munir, 30/787. 2466 Grupa autora, El-Muhtesar fit-Tefsir, str. 601; El-Kadi, Et-Tefsirul-Akadi, str. 339. 2467 Vidjeti: En-Nevevi, Ebu Zekerija Jahja b. Šeref, Šerhu Mukaddimetil-Medžmu‘i, Dar

Ihja Turas Arebi, Bejrut-Lubnan, I izdanje, 2001. g., 1/12; Ibnul-Kajjim, Šemsuddin Ebu Abdullah Muhammed b. Ebu Bekr, Miftahu Daris-Sea‘de ve Menšuri Vilajetil-Ilmi vel-Irade, Darul-Hadis, Kairo, III izdanje, 1997. g., 1/238; Ibn Kesir, Tefsirul-Kur’anil-Azim, 4/499; Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-Tenvir, 30/528.

﴾ 510 ﴿

جزء عم zivanje u Allahovu vjeru i strpljenje na iskušenjima koja ih na tom putu zadese. Dakle, značenje ovih riječi ne upućuje na to da je ova sura sama po sebi dovoljna, odnosno da može zamijeniti sve vjerske propise. Razum-na osoba kada čuje ili pročita značenje ove sure, zasigurno će nastojati da se sačuva od propasti, što će postići izgradnjom ove četiri osobine kod se-be: vjerovanje, dobra djela, savjetovanje po pitanju istine i savjetovanje po pitanju strpljenja.2468

Šejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullahu te‘ala, rekao je: “Tako je kao što kaže imam Šafija, jer Uzvišeni Allah u ovoj suri obavještava da će svi ljudi stradati osim onoga koji bude dobar vjernik i koji drugima preporučuje istinu i strpljenje.” 2469

Bilježi Et-Taberani od Ubejdullaha b. Hafsa da je rekao: “Dešavalo se da se dva ashaba sretnu, pa se ne bi razišli sve dok jedan drugome ne bi proučili suru El-Asr. Zatim bi poselamili jedan drugog.” 2470

Navodi se da je Amra b. el-‘Āsa, radijallahu anhuma, Musejlema el-Kez-zab,2471 upitao: “Šta je u ovom periodu objavljeno vašem drugu, tj. Muhammedu?” Amr je rekao: “Objavljena mu je jedna kratka, jezgrovita i rječita sura.” “Koja?”, upitao je, pa mu je rekao: “Tako mi vremena, čovjek, je na gubitku, doista, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni dru-gima istinu preporučuju i koji jedni drugima strpljenje preporučuju.” Tada je Musejleme malo razmislio i rekao: “I meni je objavljeno nešto slično.” Amr je upitao: “Šta je to?”, a ovaj je rekao: “Ja veber! Ja veber! Innema ente uzunani ve sadr, ve sairuke hafrun nakr - O glodaru, o glodaru! Ti imaš dva uha i prsa, a ostatak ti je udubina, rupa.” Zatim je upitao: “O Amre, kako ti se sviđa?”

Amr mu je odgovorio: “Tako mi Allaha, ti dobro znaš da ja dobro znam da ti lažeš.” 2472 Komentar sure

Uzvišeni Allah rekao je:

2468 El-Usejmin, Tefsir džuz Amme, str. 317; El-Luhejmid, Tefsirus-Suver min Ez-Zelzele ila

En-Nas, str. 16. 2469 Ibn Tejmijje, Ebul-Abbas Tekijuddin, Ahmed b. Abdul-Halim el-Harrani, El-Istikama,

Abdul-Aziz b. Abdullah el-Musa, VIII izdanje, 1991. g. 2/259; Medžmu‘ul-Fetava, 28/152.

2470 Ebu Davud, Zuhd, br. 402; El-Bejheki, Šu‘abul-Iman, br. 8639; Et-Taberani, El-Mu‘dže-mul-Evsat, 5097/5/215. Šejh Albani ocijenio je ovo predanje vjerodostojnim u Silsiletil-Ehadisis-Sahiha, 6/307/2648.

2471 El-Kezzab tj. lažni poslanik. 2472 Ibn Kesir, Tefsirul-Kur’anil-Azim, 4/499.

﴾ 511 ﴿

جزء عم mB A l

(1) Tako Mi vremena!

Riječ el-asr ima značenje:2473 1. zemana – vremena općenito u kojem čovjek živi i čini svakojaka dje-

la, i to je stav Ibn Abbasa, Zejd b. Eslema, El-Ferrā, Ibn Kutejbe i dr. 2. ikindije-namaza, što je zastupao Mukatil zbog vrijednosti ikindije-

namaza o čemu govore brojni hadisi i kur’anski ajet. Većina komentatora Kur’ana smatra da se 238. ajet sure El-Bekare od-

nosi na ikindiju. Ajet glasi:

m I H G F E D C B A l “Čuvajte namaz, naročito srednji namaz, i pred Allahom ponizno stojte!” Salatul-vusta ili srednji namaz spomenut u ajetu je ikindija. Posebno se to odnosi na ikindiju-namaz čije je čuvanje ovim ajetom posebno naglašeno. Razlog tome objašnjava se vremenom ovog namaza koje počinje poslije podne pa do zalaska sunca, a to je vrijeme kada svaki čovjek usljed zauzetosti u dovršavanju svojih poslova i dnevnih obaveza (radnog vremena) olahko propusti obavljanje ovog namaza ili njegovo klanjanje odgađa sve do pred zalazak sunca, kada nastupa akšam-namaz.

Prenosi se od Burejde, radijallahu anh, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko izostavi ikindiju propalo mu je djelo.” 2474

Također, od Ibn Omera, radijallahu anhuma, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj koga prođe ikindija namaz kao da je izgubio svoju porodicu i svoj imetak.” 2475

3. predvečerja ili perioda od podne do akšama, kakvog su mišljenja bili Hasan i Katade.

Ibnul-Dževzi, rahimehullahu te‘ala, kaže: “Uzvišeni Allah se zaklinje vre-menom jer je u njemu pouka za onoga koji promatra prolazak i smjenu noći i dana na uvijek isti, tačan i precizan način.” 2476

2473 Et-Taberi, Džami‘ul-Bejan, 30/323; El-Kurtubi, El-Džami‘u li Ahkamil-Kur’an, 20/178;

Ibnul-Dževzi, Zadul-Mesir, str. 1586; Ibn Kesir, Tefsirul-Kur’anil-Azim, 4/499; Eš-Ševkani, Fethul-Kadir, 5/661.

2474 El-Buhari, br. 553. 2475 El-Buhari, br. 552. 2476 Ibnul-Dževzi, Zadul-Mesir, str. 1586.

﴾ 512 ﴿

جزء عم Ševkani, rahimehullahu te‘ala, kaže: “Svevišnji Allah se zaklinje vremenom

zbog velike pouke u smjeni noći i dana, smjeni tame i svjetla, što jasno ukazuje na Stvoritelja Uzvišenog i na Njegovu jednoću.” 2477

Allahovo zaklinjanje vremenom ukazuje na važnost vremena. Vrijeme predstavlja čovjekov život. Vrijeme je period vjerovanja i činjenja dobrih dijela putem kojih se zadobiva Allahova milost, spas i uspjeh na dunjaluku i ahiretu.

Od osobina vremena je da ono prolazi brzo, te je stoga životni vijek čovjeka kratak. Koliko god potrajao čovjekov život, ukoliko mu slijedi smrt, on je kratak.

Od osobina vremena je da se ono vrijeme koje prođe, više ne vraća. Svaki dan, svaki sahat, svaki trenutak koji prođe, više se neće vratiti.

Imajmo na umu ove činjenice i iskoristimo svoje vrijeme. Čuvajmo se svega što upropaštava naše vrijeme, poput: nemara na koji Kur’an mnogo upozorava i pojašnjava da će nemar ljude odvesti u Džehennem. Kaže Uzvišeni Allah:

m Q P O N M L K J I HG F E D C B A b a ` _ ^] \ [ Z Y XW V U T S Rl

“Mi smo za Džehennem mnoge ljude i džinne pripremili. Oni imaju srca ali ne razmišljaju njima. Imaju oči kojima ne gledaju i imaju uši kojima ne slušaju. Oni su kao stoka, naprotiv i gori. To su zaista nemarni.” (El-E‘araf, 179)

Odgađanje je također ono što nam upropaštava naše vrijeme, riječi: “Sutra ću, sutra ću.” Zbog toga su naši prethodnici upozoravali na odga-đanje, te govorili da je odgađanje jedan od Iblisovih vojnika.2478

Zato, iskoristimo naše vrijeme što je god moguće bolje. Kajanje nikome neće biti od koristi. A ljudi će se zasigurno kajati na dva mjesta:

1. Prilikom smrti, kada budu umirali. Uzvišeni Allah kaže o tome:

m x y z { | } ~ � ¡ ¢ £ ¤ ¥ §¦ ©¨ ª «

¬ ¯® ° ± ² ³ ´ µ ¶ l “I tako, kad nekom od njih smrt dođe, on uzvikne: ‘Gospodaru moj,

2477 Eš-Ševkani, Fethul-Kadir, 5/661; El-Džami‘u li Ahkamil-Kur’an, 20/178. 2478 El-Luhejmid, Tefsirus-Suver min Ez-Zelzele ila En-Nas, str. 14.

﴾ 513 ﴿

جزء عم vrati me da uradim kakvo dobro u onome što sam propustio?’ Ni-kako! To su, zaista, riječi koje će on neminovno reći – pred njima će prepreka biti sve do dana kada će oživljeni biti.” (El-Mu’minun, 99-100)

2. Kada uđu u Vatru, kao što Svevišnji Allah kaže:

m « ¬ ® ¯ ° ± ² ³ ´ µ ¸¶ ¹ º »

¼ ½ ¾ ¿ À ÂÁ Ã Ä Å Æ Ç È l “I oni će u njemu (Džehennemu) jaukati: ‘Gospodaru naš, izbavi nas. Činit ćemo dobra djela, drukčija od onih koja smo činili!’ A zar vas nismo ostavili da živite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebalo da razmisli imao vremena da razmisli, a bio vam je došao i upozo-ritelj? Zato, iskusite patnju; zulumćarima nema pomoći.” (Fatir, 37)

Uzvišeni Allah nakon zakletve vremenom, navodi ono zbog čega se za-klinje tako važnom zakletvom, pa kaže:

m G F E D Cl (2) Doista, svaki čovjek je na gubitku!

Svaki čovjek koji daje prednost ovom prolaznom svijetu nad Drugim vječnim svijetom sigurno je na gubitku, jer je upropastio glavnicu svoga imetka, a to je njegov život.2479 Zbog toga Uzvišeni Allah na nekoliko nači-na u ovom ajetu potvrđuje istinitost i sigurnost stradanja.2480 Čovjek je obuzet poslovima cijelog dana sve do pred njegov izmak kada

se vraća kući među one koji su njegova briga i emanet (članove njegove porodice), koji gledaju u njegove ruke i u ono što su one taj dan zaradile. Ako su prazne, zar taj čovjek nije gubitnik, jer je protraćio dan ne obez-bijedivši opskrbu sebi i svojoj porodici?!

Isti slučaj je i sa životom, ma koliko on trajao, čovjek ga živi od svog rođenja do svoje smrti, pa kada doživi smrt, ako ne bude imao kod sebe ono što će mu poslije smrti učiniti život ljepšim i ugodnim, zar taj nije na gubitku?!

Stoga, Uzvišeni Allah u ovom ajetu kaže doslovno: “Svaki čovjek je u propasti!” Odnosno kao da je potpuno zaronjen u propast koja ga okru-

2479 Vidjeti: Eš-Ševkani, Fethul-Kadir, 5/661. 2480 El-Usejmin, Tefsir džuz Amme, str. 312.

﴾ 514 ﴿

جزء عم žuje sa svake strane. Dakle, sigurno će propasti i stradati onaj koji ne isko-risti svoj ovodunjalučki život.2481

m Q P O N M L K J I Hl (3) Samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni dru-gima preporučuju istinu i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.

U ovom kur’anskom ajetu Uzvišeni Allah izuzima one koji sigurno neće stradati na Sudnjem danu, koji će uspjeti i u džennetskim uživanjima vječno boraviti. Ko su oni? oni koji vjeruju,

Odnosno: spasit će se sigurne propasti na Sudnjem danu oni koji na-uče šta je iman a zatim vjeruju u njega, jer se ne može vjerovati dok se ne nauči u šta i kako vjerovati.

Dakle, oni koji će se spasiti sigurne propasti na drugom svijetu jesu oni koji vjeruju u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan, i koji vjeruju u Allahovu odredbu. Vjerovanje u Allaha obuhvata četiri stvari:

1- vjerovanje u Allahovo postojanje, 2- vjerovanje u Allahov rububijjet, tj. da je Allah jedini istinski Gospodar, 3- vjerovanje u Allahov uluhijjet, tj. da je Allah jedini istinski bog dostojan

obožavanja, 4- vjerovanje u Allahova lijepa imena i uzvišena svojstva, tj. da ih je

jedino On dostojan. Vjerovanje u Meleke obuhvata četiri stvari:

1- vjerovanje u postojanje meleka; 2- posebno vjerovanje u meleke čija imena poznajemo, kao što je Džib-

ril i općenito vjerovanje u sve meleke čija imena ne poznajemo; 3- vjerovanje u ono što smo spoznali od njihovih osobina; 4- vjerovanje u ono što smo spoznali od njihovih dijela koja izvršavaju

po naredbi Allaha. 2481 El-Usejmin, Tefsir džuz Amme, str. 312.

﴾ 515 ﴿

جزء عم Vjerovanje u Knjige također, obuhvata četiri stvari:

1- vjerovanje da su doista objavljene od Allaha; 2- posebno vjerovanje u knjige čija smo imena spoznali i općenito vje-

rovanje u sve knjige čija imena ne poznajemo; 3- potvrđivanje i prihvatanje svega onoga što je od tih knjiga vjerodo-

stojno preneseno, poput kur’anskih poruka i poruka koje su sačuva-ne i nepromijenjene iz prijašnjih knjiga i onoga što je dozvoljeno u našem šerijatu da se prenosi iz njih;

4- rad po propisima koji nisu dokinuti, zadovoljstvo i prihvaćanje istih, svejedno da li njihovu mudrost poimali ili ne.

Vjerovanje u Poslanike također, obuhvata četiri stvari:

1- vjerovanje da su njihove poslanice istina od Uzvišenog Allaha. Tako, ko zanegira poslanicu samo jednog od njih postao je nevjernik u sve poslanike;

2- posebno vjerovanje u svakog poslanika čije ime poznajemo, poput: Muhammeda, Ibrahima, Musāa, Isāa i Nuha, neka je na sve njih Alla-hov salavat i selam;

3- potvrđivanje i prihvatanje svih vjerodostojnih vijesti koje se prenose od njih;

4- rad po šerijatu onog poslanika koji je poslan nama, a on je Muham-med, sallallahu alejhi ve sellem, koji je ujedno i pečat svih poslanika i kao takav poslan je cijelom čovječanstvu.

Vjerovanje u Posljednji dan obuhvata tri stvari:

1- vjerovanje u proživljenje, 2- vjerovanje u obračun i nagradu, 3- vjerovanje u Džennet i Vatru. Također, pod vjerovanjem u Posljednji

dan podrazumijeva se sve što se događa poslije smrti, od čega su i iskušenja u kaburu, kaburska patnja i uživanje.

Vjerovanje u Allahovu odredbu obuhvata četiri stvari:

1- vjerovanje da Uzvišeni Allah poznaje svaku stvar, detaljno i uopćeno; 2- vjerovanje da je Uzvišeni Allah sve to zapisao u Levhi-Mahfuzu; 3- vjerovanje da sve što se dešava ne biva osim s voljom Uzvišenog Allaha; 4- vjerovanje da sve što postoji jesu Allahova stvorenja. On je stvorio

njihova bića, osobenosti i djela.

﴾ 516 ﴿

جزء عم Dokazi za šest temelja imana

1- Svevišnji Allah kaže:

m B C D E F G H I J K L M N O P

Q R S l “Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike...” (El-Bekare, 177) 2- Također kaže:

m ã â á à ß Þl “Mi sve s mjerom stvaramo...” (El-Kamer, 49) 3- U Sunnetu se prenosi hadis Džibrila, alejhis-selam, u kojem se na-

vodi da je rekao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Obavijesti me o imanu.” Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: “Da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Posljednji dan i da vjeruješ u Allahovu odredbu dobra i zla.” 2482

Oni koji će se spasiti od sigurne propasti vjeruju u sve spomenuto kao i u sve ostalo što im dođe od Uzvišenog Allaha. U to su duboko ubijeđeni i njihovom vjerovanju ne može nauditi sumnja niti smutnja.

i koji dobra djela čine,

Ovi vjernici nisu se ograničili samo na djela srca, već dokazuju svoj iman dobrim djelima, svemu onome što im je naređeno. Kod spomena dobrih dijela upotrijebljen je određeni član el koji ima značenje sveobuhvat-nosti, pa se stoga misli na sva dobra djela. U činjenje dobrih dijela ulazi i ostavljanje grijeha.2483

U ajetu se kaže se dobra djela, i ne bilo kakva, jer kod Allaha neće biti primljeno osim dobro djelo. Da bi djelo bilo dobro, pri njemu se moraju ispuniti dva uslova:

Prvi uslov primanja djela: da se djelo čini iskreno radi Uzvišenog Allaha, zbog riječi Svevišnjeg:

2482 Muslim, br. 1. 2483 Vidjeti: Ibn Ašur, Et-Tahrir vet-Tenvir, 30/528.

﴾ 517 ﴿

جزء عم m p o n m l k j i hl

“I nije im bilo naređeno osim da obožavaju Allaha, iskreno Mu ispo-vijedajući vjeru, kao pravi vjernici.” (El-Bejjineh, 5)

m µ ´ ³ ² ±° ¯ ® ¬ « ª © ¨ § ¦ ¥ ¤ £ ¸ ¶l

“Reci: ‘Doista, moji namazi i moje žrtve, i moj život i moja smrt, posvećeni su samo Allahu, Gospodaru svih svjetova! On nema sud-ruga. To mi je naređeno i ja se prvi tome pokoravam.’” (El-En‘am, 162-163)

Kao i riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Sva djela se vrednuju samo po namjeri i svaki čovjek će dobiti ono što je naumio.” 2484

Kao i hadisi-kudsijja u kojem Uzvišeni Allah kaže: “Ja sam najneovisniji od širka – toga da Mi se neko smatra ravnim, pa onaj koji učini neko djelo i u njemu Mi nekoga pridruži, Ja ću ostaviti i njega i njegov širk.” 2485

Drugi uslov primanja djela: Slijeđenje Allahovog Poslanika, sallallahu alej-hi ve sellem, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko u ovu našu vjeru uvede ono što nije od nje, to mu se odbija.” 2486

Oba spomenuta uslova objedinjuju riječi Uzvišenog Allaha:

m ï î í ì ë ê é è ç æ å ä ã âl “A onaj koji se nada susretu sa svojim Gospodarem, neka čini dobra djela i neka u obožavanju svoga Gospodara nikoga Mu ne smatra ravnim.” (El-Kehf, 110)

i koji jedni drugima preporučuju istinu,

Ovo je treća osobina onih koji će se spasiti sigurne propasti na Sud-njem danu. Oni međusobno traže jedni od drugih da saznaju istinu, da se čvrsto drže istine, postupaju po njoj i druge pozivaju njoj.2487 Istina je Alla-hova vjera, Njegovi propisi, svo ispravno ubjeđenje i sva dobra djela, a na

2484 El-Buhari, br. 1; Muslim, br. 52. 2485 Muslim, br. 2985. 2486 El-Buhari, br. 2697; Muslim, br. 1718. 2487 Ez-Zahir, Mukarrer Tefsir džuz Amme, str. 127.

﴾ 518 ﴿

جزء عم prvom mjestu vjerovanje u Allahovu jednoću.2488

Dakle, oni se ne ograničavaju samo na sebe, i ne žele korist samo sebi već i drugima. Stoga svaki od njih kada vidi drugoga da zapostavlja oba-veze, podstiče ga na njihovo ispunjavanje, i kada vidi da čini zabranjeno, on traži od njega da se toga ostavi.2489

i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.

Ovo je četvrta osobina sretnika i uspješnih na Sudnjem danu. Oni su strpljivi na svemu: u traženju znanja, u radu po tom znanju i pozivanju tom znanju i radu po njemu; strpljivi su na činjenju dobrih dijela, strpljivi na ostavljanju loših dijela i strpljivi na Allahovoj odredbi.

Dakle, oni vjernici koji žele da se spase stradanja na drugome svijetu preporučuju jedni drugima strpljenje u iskušenjima, strpljenje u pozivanju da se čine dobra djela, strpljenje da se ostave grijesi i sl. Svima je poznato da je put do Dženneta prekriven iskušenjima i neugodnostima, tegobama i nedaćama, pa je neophodno da se onaj koji želi stići do Dženneta opskrbi strpljenjem.2490

Šejh Sa‘di, rahimehullahu te‘ala, kaže: “Sa prve dvije osobine vjernik upotpu-njuje sebe, dok sa druge dvije osobine upotpunjuje druge. Sa sve ove četiri osobine rob postiže zaštitu od propasti i zadobiva ogromnu nagradu.” 2491

Poruke sure2492

1. Sura El-Asr je izuzetno vrijedna kada i pored svoje kratkoće pojaš-njava sigurnu propast i načine spasa od nje.

2. Svevišnji Allah se zaklinje čime hoće, ali se uvijek zaklinje onim što je od posebne važnosti i onim u čemu se nalaze brojne pouke i poruke.

2488 Eš-Ševkani, Fethul-Kadir, 5/662. 2489 El-Usejmin, Tefsir džuz Amme, str. 315; El-Asker, Tefsir džuz Amme, str. 276. 2490 El-Asker, Tefsir džuz Amme, str. 276. 2491 Es-Sa‘di, Tejsirul-Kerimir-Rahman, str. 1102. 2492 Vidjeti: Er-Razi, Mefatihul-Gajb, 32/90; Eš-Ševkani, Fethul-Kadir, 5/662; El-Luhejmid,

Tefsirus-Suver min Ez-Zelzele ila En-Nas, str. 14; El-Berrak, Tefsir džuz Amme, str. 277-278; El-Kadi, Et-Tefsirul-Akadi, str. 345-346; El-Džezairi, Ejserut-Tefasir, 5/613; Grupa autora, El-Kur’an – Tedebburun ve Amelun, str. 601; Grupa autora, Et-Tefsirul-Mujesser, str. 601; Ez-Zuhajli, Et-Tefsirul-Munir, 30/791-792; Ez-Zahir, Mukarrer Tefsir džuz Amme, str. 127-129.

﴾ 519 ﴿

جزء عم 3. Uzvišeni Allah se zaklinje vremenom da ukaže na njegovu važnost,

kako bi nastojali iskoristiti svaki njegov trenutak. 4. Znajmo da je glavnica našeg imetka naše vrijeme, odnosno naše naj-

vrjednije što posjedujemo jeste vrijeme, pa gledajmo kako i u čemu ćemo ga iskoristiti.

5. Sura El-Asr ukazuje da će većina ljudi stradati. Zato, ne pitaj za ono-ga koji je stradao zašto i kako je stradao, već pitaj za onoga koji se spasio stradanja, kako se spasio!

6. Allah prijeti sigurnom propasti svim ljudima, osim onima koji budu čvrstog imana i mnogobrojnih dobrih dijela, koji budu pozivali sebe i druge na istinu i strpljenje.

7. Iz prethodnog se uviđa važnost znanja, jer ne može se posjedovati iman a naročito čvrsti iman bez znanja, kao što se ne mogu činiti ni mnogobrojna dobra djela radi Allaha i po Sunnetu Njegova Posla-nika, sallallahu alejhi ve sellem, bez znanja.

8. Također, na osnovu prethodnog, zaključuje se da se znanje traži radi postupanja po njemu.

9. Čovjek, makar na dunjaluku postigao ogroman uspjeh, zadobio ug-led, položaj i funkciju, stekao veliki imetak, sigurni je gubitnik ukoli-ko ne bude radio dobra djela za drugi svijet.

10. Sura El-Asr je odgovor zabludjelim murdži’ama koje smatraju da djela ne ulaze u iman, te da se u Džennet može ući bez dijela.

11. Djela su sastavni dio imana i ne može postojati iman bez dijela. 12. Dobro djelo jeste ono koje se čini radi Uzvišenog Allaha i kako ga

je činio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. 13. Čovjekov uspjeh i propast ovise od njegovog vjerovanja, činjenja

dobrih dijela, pozivanja istini i strpljenju na svemu tome. Onoliko koliko ovih osobina ima pri sebi, toliko će se i spasiti stradanja na drugom svijetu.

14. Najveći stradalnici na drugom svijetu jesu nevjernici. 15. Svaki onaj koji trguje sa šejtanom je na vječnom gubitku, dok je svaki

koji trguje sa Allahom na vječnom dobitku. 16. Sura El-Asr nam poručuje da nositi istinu nije lahko i da će čovjeka

na tom putu snalaziti iskušenja, pa se zbog toga i naređuje savjeto-vanje po tim pitanjima.

17. Od znakova istinskog bratstva i dobrog društva, jeste savjetovanje na slijeđenje istine i preporučivanje strpljenja.

﴾ 520 ﴿

جزء عم 18. Sura El-Asr podstiče nas na jačanje bratskih veza, jačanje i čuvanje

džemata muslimana, kako bismo se svi spasili stradanja. 19. Iz sure se razumijeva da je razlog stradanja i propadanja zapostav-

ljanje savjeta i prešućivanje istine. 20. U Allahovu vjeru se mora pozivati sa znanjem, zbog čega je i rečeno

u suri da se preporučuje istina. 21. Sura El-Asr pojašnjava da je prihvatanje savjeta razlog spasa jer je

Allah rekao u ovoj suri: “i koji jedni drugima preporučuju”, tj. međusobno a nije rekao: “i koji drugima oporučuju istinu”.

22. Iz sure se uviđa vrijednost strpljenja, jer je strpljenje spomenuto uz istinu, zato je strpljenje neophodno za praktikovanje istine i pozi-vanje njoj.

23. Iz sure se jasno zaključuje da je neophodno jačati iman kod ljudi. To treba da bude prioritet kod onih koji pozivaju u Allahovu vjeru. Ko-liko god bilo bitno pojašnjavati načine izvedbe određenih ibadeta i razne druge vjerske propise, toliko je bitno pa i više ispravno vjero-vanje i ubjeđenje, odnosno pojašnjavanje kako osnažiti iman. Zbog toga je Svevišnji Allah navodeći osobine onih koji će se spasiti na Sudnjem danu otpočeo spomen tih osobina sa imanom.