037 plus [broj 94, 8.12.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-94-8122011 1/24

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Hamdija Lipova~a, premijer USK-a, odrào je konsultativne sastanke

sa na~elnicima op}ina Unsko-sa-nskog kantona, koji su imali za cilj dapredstave potrebe lokalne zajednice,kao i da na~elnici informiraju premi-

jera i Vladu USK o zapo~etim i plani-ranim projektima.

Sastancima su prisustvovali i HaseHajrulahovi}, ministar privrede,Sanel Mahi}, finansija, Dario Juri},obrazovanja, Andrej Mamontov,pravosu|a i uprave, Amir Muri},zdravstva i socijalne politike.Premijer Lipova~a prvi je organizorao

ovakav na~in komunikacije kantona-lne s lokalnim vlastima pred po~etak

kreiranja budèta za narednu go-dinu. Ova ~injenica oslikava odgo-

vorniji odnos kantonalne vlasti pre-ma lokalnim zajednicama i uvaà-

vanje ~injenice da se ìvot odvija uop}inama.

Sastanak je bio prilika da se Vladainformira o kvalitetnim projektimakoji se provode, ili su u planu zanarednu godinu i da, uvaàvaju}i~injenicu da se ni naredni budètne}e razlikovati od ovogodi{njeg,pomogne u realizaciji zna~ajnih pro-

jekata infrastrukture, kanalizacionogi sistema pre~i{}avanja otpadnih

voda, regulacije vodotoka, ure|enjaposlovnih zona.- De{avalo se da zna~ajni i dobri pro-

jekti u op}inama ne budu realizirani zbog nedostaka relativno malog iznosa sredstava. To moramo mijenjati i tu

moèmo direktno pomo}i lokalnoj zajednici. Najsretniji bi bili kada bikao Vlada mogli financirati sve te pro-

jekte, ali to nije realno, tim prije {to unarednom budètu ne trebamo o~eki-

vati financijsku pomo} vi{ih nivoa vlasti, koji su mo`da i u ve}im prob-lemima. Raduje me ~injenica da smo una~elnicima op}ina imali izuzetnokvalitetne sagovornike i to je po~etakdobre prakse. U narednom periodu sli-

jede nam jednako va`ni razgovori sa sindikatima, zaklju~io je premijerHamdija Lipova~a. 037Plus

Druga~iji odnos prema lokalnoj zajednici

Dom naroda Parlamentarneskup{tine Bosne i Hercegovine

produìo je rok za dostavljanjeamandmana na Prijedlog zakona opopisu stanovini{tva u Bosni iHercegovini za jo{ mjesec dana.Dono{enje ovog zakona jedan je oduslova za nastavak evropskog putana{e zemlje.

Popis stanovni{tva

Produèn rok zadostavu amandmana “Podr{ka Institutu

za standardizacijuBiH” naziv je projekta

vrijednog 500.000

eura predstavljen je uSarajevu 2. decembra. Fina-ncira ga Evropska Unija izsredstava za pretpristupnupomo}.Goran Te{anovi}, voditelj pro-

jekta u Institutu za standard-

Institut za standardizaciju

Projekt vrijedan p Privremena zajedni~ka komisija zaprovo|enje presude Sejdi}-Finci, ni na dese-toj sjednici nije postigla saglasnost oko pri-

jedloga koji bi mogli biti pretvoreni u

amandmane.Za stranke iz Republike Srpske prihvatljivesu bile samo one promjene koje su striktno

vezane za provo|enje presude, dok su nekestranke iz Federacije BiH bile za {ire prom-

jene. ^lanovi Komisije kaù da ne osje}ajuodgovornost {to nisu ispo{tovali rok.

Slu~aj Sejdi} - Finci

Rokovi, rokovi k’o vozovi U Sarajevu su 1. decembra, na Dan Oruànih snagaBosne i Hercegovine, demonstrirali nekada{nji pripad-nici Armije Bosne i Hercegovine, Vojske RepublikeSrpske i Hrvatskog vije}a obrane zbog toga {to ne pri-maju penziju na koju imaju zakonsko pravo.Na primanja ~ekaju duè od dvije godine, {to je najbolji

pokazatelj odnosa zakonodavaca prema usvojenimzakonima.- Parlament je donio zakon i o njemu se moè raspravljatida li je dobar ili lo{, ali to jednostavno nije isprika da seon ne realizira. On postoji i ljudi imaju pravo u svojim

zahtjevima. Svako ko iole drì do toga da ovu zemljutreba praviti normalnom dràvom ne moè biti protivonoga {to oni traè, kazao je @eljko Kom{i}, predsje-davaju}i Predsjedni{tva BiH.înjenica da dvije godine nemaju nikakvih primanjaukazuje i na veoma teàk ìvot penzionisanih pripadni-ka OS BiH i njihovih porodica.

Protesti

Penzije ujedinilebiv{e neprijatelje

Od 1. januara 2012. godine cigarete u BiH, zavisnood proizvo|a~a, bi}e skuplje 20 do 50 feninga. Za poje-dine cigarete cijena }e ostati ista, dok }e ve}inaposkupiti 30 feninga.

Prethodno je, na osnovu ~lana 21. Zakona o akcizamau Bosni i Hercegovini, Upravni odbor Uprave za indi-rektno oporezivanje donio Odluku o utvr|ivanju poseb-ne i minimalne akcize na cigarete koja }e se primjenji-

vati od Nove godine.Odlukom Upravnog odbora Uprave za indirektnooporezivanje definisano je da }e se od 1. januara na cig-arete pla}ati proporcionalna akciza po stopi od 42posto maloprodajne cijene cigareta i posebna akciza uiznosu od 30 KM za 1.000 komada, odnosno 0,60 KMza pakovanje od 20 komada.Ova odluka predstavlja nastavak harmonizacije akciznepolitike u BiH s politikom akciza na cigarete uEvropskoj uniji.

Za pu{a~e

Skuplja nova godina Cigarete od 1. januara poskupljuju od 20 do 50

feninga, a prosjek poskupljenja je 30 feninga

Nakon {to je Upravni odbor Zavoda za zdravstvenoosiguranje USK donio odluku o pove}anju premijedodatnog zdravstvenog osiguranja za gra|ane USK sa15 na 25 maraka, na ovakvu odluku reagirao jeHamdija Lipova~a, premijer USK-a.On je u izjavi za 037TV, poru~io Upravnom odboruovog Zavoda da }e morati nau~iti da u ovom Kantonupostoji Vlada, resorni ministri i premijer i da se za takveodluke moraju traìti i saglasnost i mi{ljenje kantonalne

Vlade i premijera, makar to pove}anje premije bilo iopravdano.

(Ne)opravdano pove}anje premijezdravstvenog osiguranja

Zaobilaènje nadle`nosti

Konsultativne sastanke

sa na~elnicima op}inaUnsko-sanskog kantona,pred po~etak kreiranjabudèta za narednugodinu, prvi je organiziraopremijer Lipova~a

Po~etak dobre prakse

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


7 dana 308.12.2011.godine

Za adekvatniji smje{taj Jedinice

cije za podr{ku MUP-a USK onimir Slip~evi} Zvonko”, dogo-eno je da se dio prostorija kasarneil Be{i}” ustupe specijalcima. Ovo

dogovorili Selmo Cikoti}, ministarrane BiH i [efik Smlati}, ministarP-a u Vladi Unsko-sanskog ka-na.vaj prostor prihvatili smo na odre-o vrijeme, jer ima sve potrebneve za rad ove jedinice. Na raspola-ju imamo nekoliko poligona i boljee{tajne uslove. Zahvaljujemo se i

mandi Drugog bataljona, {to nas jedràla u realizaciji ovog projekta,ao je Stevo Trnini}, v. d. komesaracije USK-a.

adnja MUP-a Unsko-sanskog ka-na i Oruànih snaga BiH, premaljenju Majrana [imi}a, na~elnikaminalisti~ke policije MUP-a USK,

je odlu~uju}a u dono{enju

ovakve odluke.

- Ovdje imamo pje{adijski i poligon zatakti~ku obuku, {to je neizmjerna prednost u odnosu na dosada{nje pro-

store, koje je koristila jedinica, ocje-

njuje Himzo Krupi}, komandirJedinice policije za podr{ku MUP-aUSK-a. 037Plus

edinice policije za podr{ku MUP-a USK “Zvonimir Slip~evi} Zvonko”

Kontinuirano 14-mjese~no politikanstvo vladaju}e{estorke dovelo je dràvu u potpunu neizvjesnost, agra|ane u situaciju totalnog siroma{tva, bijede ibespesperktivnosti, smatra SDUBiH.Direktni rezultat njihove politike je izlazak izvan okvi-ra Dejtonskog mirovnog sporazuma uz konstantnodizanje me|uetni~kih tenzija koje ionako nestabilnobh. dru{tvo mogu gurnuti u otvoreni sukob.Istovremeno, bh. ekonomija je devastirana i oplja~ka-na, a na sceni su zata{kavanje korupcijskih afera,nepotizam i strana~ka pohlepa nad kontrolom javnihdobara.SDUBiH smatra da odgovornost za ovakvo stanje nije

samo na politi~arima koji zagovaraju dezintegracijuzemlje poput Dodika i ôvi}a, ve} i na Lagumdìji iTihi}u koji su svjesno ili ne nakon izbora inicirali krizuodbacuju}i ve}insku izbornu volju hrvatskog narodaprilikom formiranja Vlade FBiH, {to je proizvelosveukupni politi~ki i ekonomski zastoj na nivoudràve BiH.Predsjedni{tvo SDUBiH ocjenjuje da ostanak “velike{estorke” na vlasti vodi direktnom ugroàvanjubudu}nosti dràve BiH, {to predstavlja ~in veleizdaje.Stoga SDUBiH, zbog ovakvog stanja u dràvi traì da“velika {estorka” pokaè minimum moralne i politi~keodgovornosti prema dràvi i gra|anima, da prekinuovu agoniju, i putem parlamenta BiH pokrenu proce-duru odràvanja prijevremenih izbora.U suprotnom traìmo od visokog predstavnika

Valentina Inzka da iskoristi svoja prava i u dogovorusa ~lanicama PIC-a i Ameri~kom administracijomraspi{e prijevremene izbore, saop}eno je iz SDUBiH.

Inovatori iz BiH osvojili su 13 medaljana izlo`bi inovacija u Seulu. Ovim uspje-hom ~lanovi Asocijacije inovatora BiHzavr{avaju godinu sa ukupno 93 prizna-

nja, koja su dobili na 12 svjetskih izlo`bi.Zlatne medalje u Seulu dobili su doktortehni~kih nauka Fikret Ali}, za rotiraju}ielektri~ni grija~ bojlera, Ejub Karadì}, zasobni pro~i{}iva~ zraka i porodi~ni dvojacMuhamed i Senad Tafro, za osciliraju}icilindar za SUS motore.

Na izlo`bi inovacija u Seulu

Uspjeh bh-inovatora

U prostorijama Minista-rstva privrede Unsko-sanskogkantona potpisan je ugovor ododjeli koncesije za eksploa-taciju dolomita na lokalitetuBukova~a u op}ini BosanskiPetrovac s privrednim dru-

{tvom [PD Unsko-sanske{ume d.o.o. Bosanska Krupa.Ministarstvo privrede USK-azaklju~ilo je jo{ pet ugovorakojim se dodjeljuju koncesijena eksploataciju dolomita sprivrednim dru{tvima “Hir”

d.o.o. Buìm, “Mujezinovi}”d.o.o. Klju~, “Halko” d.o.o.Cazin, “Familija Li|an” d.o.o.Cazin i “Horizont” d.o.o.Biha}.

Ministarstvo privrede USK

Potpisani ugovori o koncesijamaizaciju BiH, naveo je daje osnovni cilj projektaosposobljavanje Institutada ispuni obaveze

ne za punopravno ~lanst-H u EU.novi} je naveo da je u bazitaka u Institutu priku-o oko 20.000 standarda,ega je pribli`no 14.000pskih.

miliona eura

SDU Bosne i Hercegovine

Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona potpisalougovor s [PD Unsko-sanske {ume d.o.o. Bosanska Krupao dodjeli koncesije za eksploataciju dolomita na lokalitetuBukova~a

Traè prijevremeneizboreSpecijalci preselili

u kasarnu “Adil Be{i}”Zahvaljujemo se i komandi Drugog bataljona, {to nas je podràla ualizaciji ovog projekta, rekao je Stevo Trnini}, v. d. komesara policije USK-a.

Projekt “Na granici carstava”kojeg Sisa~ko-moslava~ka ù-panija i op}ina Klju~, zajedno spartnerima, pripremaju za na-tje~aj IPA programa. Sporazumo zajedni~koj kandidaturi ovogprekograni~nog projekta potpi-san je u Sisku.

“Na granici carstava”. Cilj projekta “Na granici carstava” je ja~anje prekograni~ne suradnjerazvojem zajedni~kog turisti-~kog proizvoda putem uspo-

stave osnovne turisti~ke infra-strukture uz utvrde i povijesnegradove u pograni~nom podru-~ju, pove}anja kapaciteta lju-dskih potencijala edukacijom orazvoju ponude kulturnog tu-rizma, te pove}anjem razinesvijesti i informiranosti o za{titi

historijske ba{tine.Bude li odobren, projekt }e tra-

jati 24 mjeseca i podjednako }ese provoditi s obje strane gra-nice. Ukupna planirana vrije-

dnost projekta je 500.000 eura.U bh-dijelu projekta trebalo bida se osvjetli Stari grad uKlju~u i nabavi namje{taj ioprema za Tabor kulu; sanirajuzidine Starog grada BosanskaKrupa, obnove prilazni put iprostor kazamata Starog gra-

da, te postavi osvjetljenje inabavi namje{taj i oprema zaEminagi}a konak u Te{nju iuredi ulazni dio Muzeja “JovanBijeli}” u Bosanskom Petrovcu.

Predsjedni{tvo SDUBiH ocjenjuje da

ostanak “velike {estorke” na vlasti vodidirektnom ugroàvanju budu}nosti dràveBiH, {to predstavlja ~in veleizdaje

Projekt “Na granici carstava”

Potpisan sporazum o partnerstvu Sporazum su u Siskupotpisali Andrija Rudi}, za-mjenik ùpanice Sisa~ko-moslava~ke upanije,Osman ]ehaji}, na~elnikop}ine Klju~, Fuad [i{i},na~elnik op}ine Te{anj,

Ermin Hajder, na~elnikop}ine Bosanski PetrovacErmin Hajder i EsmaHergi}, izaslanica na~elni-ka op}ine Bosanska Krupa

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godineBiha}4

Pozivom “Odlu~imo zajedno” svimgra|anima Biha}a pruèna je mogu-}nost predlaganja projekata za Nacrtbudèta op}ine Biha} za 2012. godi-nu.- Meni je stalo do mi{ljenja mojih

sugra|ana, jer ih doìvljavam odgovo-rnim i zainteresiranim za ono {toop}ina nastoji u~initi u realizaciji

infrastrukturnih projekata i projekataiz kulture, sporta, boljeg ìvljenja imnogih drugih oblasti. Mi smo ve} dobili prijedloge koji potvr|uju kori-

snost gra|anske inicijative, jer je ovobitno svim gra|anima. @elimo dabudèt bude velikim dijelom produkt

zajedni~kog planiranja, kako bi na jedan kvalitetan na~in u budètuvrstili ono {to je objektivno mogu}erealizirati, kazao je Albin Musli},na~elnik op}ine Biha}.Pozivaju}i gra|ane da iskoriste ovu

praksu oblikovanja javne politike ibudèta, na~elnik Musli} je kazaokako je ve} prispjelo nekoliko stotinaprijedloga. Bi{}ani su zainteresirani

za bolje snabdijevanje vodom, javnurasvjetu, infrastrukturne objekte,projekte koji }e ìvot u~initi sigurni-

jim i boljim, ali i zavr{etak odre|enihprojekata ~ija je realizacija po~elapro{lih ili ove godine.Prijedloge i sugestije koje bududostavljene na Info pult Op}ine Biha}do 15. decembra ove godine, pa`ljivo

}e razmotriti, klasificirati, te analizi-rati realne mogu}nosti i na~in na koji}e biti uvr{teni u proces dono{enjabudèta. 037Plus

Inicijativa “Odlu~imo zajedno”

Neuobi~ajeni potez u na{ojdemokratskoj praksi ovih danadoìvljavaju Bi{}ani. Na vrata imkucaju volonteri i uru~uju poziv na~elnika Albina Musli}a da se

uklju~e u kreiranje budèta op}ine za2012. godinu.Komentari su, o~ekivano, razli~iti.“[ta sad zovu, kad nema para?”,“Prepali se, pa sad i nas bi da uvale ubelaj. K’o bajagi budèt smo donijelizajedno i onda je zajedni~ka i odgo-

vornost”, “To je obi~no zamajavanje,ko }e prihvatiti moj prijedlog”... Ljudigovore iz iskustva. To nikada nijebilo, pa kako povjerovati?Poziv na~elnika op}ine je do{ao izne-nada i bez velike propagande. Ovajpotez iznudila je ekonomska kriza, amogla bi dati snaàn impuls razvojudemokratije u na{em dru{tvu. Uteoriji ovakav na~in odlu~ivanja nazi-

va se neposrednom demokratijom. Ustvari pribliàva se iskonskom zna~e-nju demokratije. Prevedeno sa staro-gr~kog jezika, demokratija zna~i vla-davina naroda.

Kada bude zavr{ena akcija “Odlu-~imo zajedno”, pred na~elnikomMusli}em, Op}inskim vije}em i nji-hovim stru~nim slu`bama je obavezada na sli~an na~in sugra|anima

po{alju povratnu informaciju.

Ukoliko prijedlog bilo kojeg gra-|anina bude uvr{ten u budèt, mora

biti javno obznanjen. Tako }e akcijaopravdati svoj cilj. U suprotnom,sve{}e se na jednokratni eksperimentkoji }e biti brzo zaboravljen.

M. KALIMAN

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK SLU@BA ZA TURIZAM, PODUZETNI[TVO IRURALNI RAZVOJ

Broj: 08/2-sl./11Biha}, 05.12.2011. godine

Skup{tina Unsko-sanskog kantona na14. redovnoj sjednici odrànoj dana20.10.2011. godine utvrdila je Nacrt Zakona o

javno-privatnom partnerstvu u Unsko-sanskomkantonu, te isti uputila u javnu raspravu.

Obavje{tavaju se zainteresirana privre-dna dru{tva i gra|ani da }e se javna rasprava naNacrt navedenog Zakona odràti dana15.12.2011. godine (~etvrtak) s po~etkom u13.00 sati u sali JU “Kulturni centar” Biha}(biv{i Dom Armije BiH) u ul. 5. Korpusa bb uBiha}u, te se pozivate da u~estvujete u raspravii date svoje primjedbe, prijedloge i sugestije na

isti.@elimo vas obavijestiti da je tekst Nacrta

zakona, osim na ovoj, objavljen na web straniciVlade Unsko-sanskog kantona www.vladausk.ba.

Tako|er vas obavje{tavamo da tekstNacrta zakona moète preuzeti u Slu`bi za tu-rizam, poduzetni{tvo i ruralni razvoj Op}ineBiha}, II sprat, kancelarija br. 217.

B O S N A I H E R C E G O V I N AFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO - SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK

Slu`ba urbanog ure|enja i gra|enja

O B A V I J E S TO JAVNOJ RASPRAVINA NACRT IZMJENA I

DOPUNA REGULACIONOG PLANA

“KAMENICA”za podru~je D

Cijenjeni gra|ani,

pozivamo Vas da prisustvujete javnoj raspravi naNacrt izmjena i dopuna Regulacionog plana“Kamenica” za podru~je D, koja }e se odràtidana 12.12.2011. godine po~etkom u 13.00sati u Salonu za vjen~anja Op}ine Biha}.

Zahvaljujemo svim gra|anima, koji su naodrànom javnom uvidu, svojim primjedbama,sugestijama i prijedlozima dali svoj doprinos ukreiranju regulacionog plana.

(vi{e informacija o Nacrtu regulacionog planana www.bihac.org )

Op}inski na~elnik mr.sci. Albin Musli}

Pred gra|anima Biha}a @elimo da budèt bude velikim dijelom produkt zajedni~kog planiranja, kakobi na jedan kvalitetan na~in u budèt uvrstili ono {to je objektivno mogu}erealizirati, kazao je Albin Musli}, na~elnik op}ine Biha}

Po~etkom ove sedmice organiza-tor ve} tradicionalnog Novogodi-{njeg sajma, Op}ina Biha}, upo-znao je dosad prijavljenih pedese-tak u~esnika s procedurama i pra-

vilima kojih se moraju pridràvati.I ove godine sajam }e biti organi-zovan na Gradskom trgu u {atoruod oko 200 metara kvadratnih sgrijanjem i cjelodnevnim muzi~kimprogramom.Sajam po~inje 26. i traje do 30. de-cembra 2011. godine. Cijena zaku-pa poslovnog prostora je 13 konve-rtibilnih maraka po metru kvadra-

tnom za dan. Pored toga, na trgu}e biti postavljen i dje~iji zabavnipark.Medijski pokrovitelj sajma je RTV Biha}. S.M.

Priprema Nacrta budèta op}ine Biha}

Korak ka neposrednoj demokratiji Poziv na~elnika op}ine je do{ao iznenada i bez velike propa-gande. Ovaj potez iznudila je ekonomska kriza, a mogla bi datisnaàn impuls razvoju demokratije u na{em dru{tvu

Ve} prijavljeno50 u~esnika Sajam po~inje 26. i traje do30. decembra 2011. godine, acijena zakupa poslovnogprostora je 13 KM po metru

kvadratnom za dan

Novogodi{nji sajam“Biha} 2011”

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


Iz nadnaslova i naslova ovogateksta sasvim je jasno i razumlji-

vo o kome se i o ~emu se ovdjeradi. Naime, svakodnevno smo uprilici da gledamo i slu{amo nakoji na~in i {ta gra|ani zamjera-

ju nosiocima funkcija u vlasti. Sdruge strane, opet, svakodnevnosvjedo~imo kako se spomenuti

vlastodr{ci obra}aju i ~ime se svepravdaju bira~ima {to jo{ uvijek nisu ispunili ni minimum odonoga {to su na izborimaobe}ali. I tako iz dana u dan.Gra|ani negoduju, politi~ari sepravdaju, od izbora do izbora.

Me|utim, u svakoj od tih nepo-srednih i posrednih dnevnihkomunikacija najmanje mjestaima za one koji su u svakompogledu najzaslu`niji {to se uova krizna i sve gora vremena udru{tvu i dràvi ne suo~avamo s

jo{ ve}im problemima i {to namkakav-takav dràvni i dru{tvenisistem ikako funkcionira. Daka-ko, rije~ je o ovda{njim poslo-davcima-poreskim obveznicimakoji su do te mjere margina-lizirani da ih malo ko primje}uje.Natjerani su da rade, da pla}ajuobaveze dràvi, a da istovreme-

no trpe i {ute. Oni su tu, svugdjeoko nas, ali kao da nisu. Niko ihne spominje i o njima niko nemari. Spominjanje je neizbje`nosamo ako se neki od njih na|e naudaru neke od inspekcija i osta-lih iz aparata za prinudu i pod-sje}anje na obavezu redovnogpla}anja poreza, doprinosa iostalog {to se definira kao nametna vilajet.

Skupa “admini-stracija”

O tom i takvom trenutnomodnosu prema njima dokaza je

na pretek. Najvi{e ih ima usvakoj od ovda{njih ustanova iinstitucija na svim razinamadràvne i dru{tvene organizacije.Najvidljiviji se nalaze u ustano-

vama i institucijama koje egzisti-raju od fondova i budèta za ~ijesu punjenje zaduèni upravoposlodavci i poreski obveznici.Budu}i da znamo u kakvom supoloàju pripadnici nekada{njeradni~ke klase, a danas na{inezaposleni sugra|ani, sasvim jerazumljivo {to svakodnevno donas dolaze informacije o tomekako ve}ina jedva sastavlja kraj skrajem i o ostalom iz “kuku-arse-nala”. S druge strane u prilicismo i da svjedo~imo da postojimanjina koja nas uvjerava kakonije sve crno jer znaju da se imai da se moè. Dakako, ne}e samo

da kaù kome mogu i morajuzbog toga biti zahvalni. I bez togi takvog priznanja stvari su samepo sebi jasne. Ni ranije tih itakvih priznanja nije bilo ali se i

08.12.2011.godinepolitika6

OGLEDALO: Marginaliziran zna~aj i uloga poslodavaca

Svakodnevno svjedo~imo kako se vlastodr{ci obra}aju i ~ime se svepravdaju bira~ima {to jo{ uvijek nisuispunili ni minimum od onoga {to su naizborima obe}ali. I tako iz dana u dan.Gra|ani negoduju, politi~ari se pravda-

ju, od izbora do izbora. U neposrednim i posrednim dnevnimkomunikacijama najmanje mjesta imaza one koji su najzaslu`niji {to se u ovakrizna i sve gora vremena u dru{tvu idràvi ne suo~avamo s jo{ ve}improblemima i {to nam kakav - takav dràvni i dru{tveni sistem ikakofunkcionira. Dakako, rije~ je o ovda-{njim poslodavcima-poreskim obvezni-cima - koji su do te mjere marginalizi-rani da ih malo ko primje}uje

Radite, pla}ajte,

Istini za volju na pro{lim op}im izborima u oktobru 2010. godinegra|ani-bira~i su, pritisnuti ekonomskom i socijalnom nesigurno{}u,glasali druk~ije i tako SDP-u pruìli priliku da dovo|enjem svojihkadrova na klju~ne pozicije donese obe}ane promjene. Njihme|utim, jo{ uvijek nema. Ne zbog toga {to to SDP ne}e, ne zna ili{to ne èli. Nema ih i ne}e ih zasigurno ni biti iz razloga {to su va`nepozicije u kantonalnoj i na vi{im razinama vlasti zadràli kadrovi SDAi jo{ vi{e iz razloga {to se i kadrovi ostalih ~lanica vlasti “Platforme”,SDP-a pogotovo, u namjerama da se izbore za obe}ane promjenemoraju oslanjati na staru kadrovsku administrativnu strukturu kojusu godinama uspostavljale i dogra|ivale partnerske SDA i S BiH.

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


a, kao i sada znalo da su unju poslodavci-poreski obve-ci. I to oni koji rade}i svojao stvaraju novu vrijednost ije dràvi pla}aju “namet na

ajet”. Koristi od svega togavi{e imaju oni {to i u njihovoodlu~uju kako, gdje i kolikoiti.

ored svega, oni se nerijetkou na udaru s ciljem da im seaè ljutnja i da im se prigov-{to u pla}anju propisanihveza dràvi nisu izda{niji.

ma je, pak, i ono {to dajuvi{e iz razloga {to nikako ne

gu biti zadovoljni radomkobrojne dràvne admini-

cije, a pogotovo saznanjimadobar dio poreznog (nji-og) novca zavr{i na ra~u-a politi~kih stranaka i poli-ra koji su kao “profesionalci”

me|u najbolje pla}enim zani-manjima. Znaju}i s kakvom(ne)efikasno{}u obavljaju svojedobro pla}ene funkcije u admin-istraciji zakonodavne, sudske iizvr{ne vlasti ovda{nji poslo-davci-poreski obveznici spravom tvrde da je i ono {to dajumnogo vi{e nego bi trebali.Naime, iz godine u godinu, sve jeteè nositi teret financiranjaneefikasne uprave i adminis-

tracije koja nikome i gotovoniza{to ne odgovara. Danas jemnogo gore jer svi skupapla}amo posljedice lo{e vo|enekadrovske politike i prakse pokojoj se vlast svih minulih godi-na od efikasnog sredstvaredovno pretvarala u ciljodre|enih grupa i lobija oku-pljenih oko politi~kih stranaka ikonkretnih politi~kih opcija.Zahvaljuju}i tome malo kome jepolazilo za rukom da se tomesuprotstavi i da konkretnopokaè {ta zna~i borba protiv kriminala i korupcije. U minu-

lom vremenu ono {to mi nismoznali ili mo`da htjeli pokazatipoku{avali su nas nau~iti pred-stavnici me|unarodne zajednicekoji su posredstvom svojih

mo}nih institucija mijenjalinajvi{e nosioce funkcija uovda{njoj zakonodavnoj i izvr-{noj vlasti. Me|utim, jedni suodlazili, a drugi su dolazili. Ni{tase nije mijenjalo iz razloga {to jenepromijenjena uvijek ostajalauspostavljena jednostrana~kaadministrativna struktura koja jeuvijek nalazila na~ina kako da seprilagodi i kako da pruì otporsvim mogu}im promjenama.

Kako onda tako i danas

Istini za volju na pro{lim op}imizborima u oktobru 2010. go-dine gra|ani-bira~i su, pritisnutiekonomskom i socijalnom nesi-gurno{}u, glasali druk~ije i takoSDP-u pruìli priliku da dovo-|enjem svojih kadrova naklju~ne pozicije donese obe}anepromjene. Njih me|utim, jo{ uvi-

jek nema. Ne zbog toga {to toSDP ne}e, ne zna ili {to ne èli.Nema ih i ne}e ih zasigurno ni

biti iz razloga {to su va`ne pozi-cije u kantonalnoj i na vi{im raz-inama vlasti zadràli kadroviSDA i jo{ vi{e iz razloga {to se ikadrovi ostalih ~lanica vlasti“Platforme”, SDP-a pogotovo, unamjerama da se izbore zaobe}ane promjene moraju osla-njati na staru kadrovsku admin-istrativnu strukturu koju su god-inama uspostavljale i dogra|iva-

le partnerske SDA i S BiH. U tomgrmu leì zec i ukoliko ga oni {tosu gra|anima-bira~ima obe}alipromjene èle “istjerati” sa vi{eozbiljnosti i èlje morali bi se

pozabaviti kadrovskim admini-strativnim restrukturiranjem. Ubiti, to zna~i da je pogre{noshva}anje da se u javnom pre-duze}u ili pak, va`noj kantona-lnoj ustanovi i instituciji stvari nabolje mogu promijeniti samo akodo|e do promjene na ~elnojdirektorskoj funkciji ili kadro-

vskim pomjeranjima u upravlja-~koj strukturi.Svjedoci smo, naime, da je tih

poku{aja ve} bilo u vi{e ovda-{njih preduze}a, ustanova i insti-tucija. Istovremeno smo se uvje-rili da je u ovakvim slu~ajevimabilo netransparentnog i zaku-lisnog “igranja” koje je dokaz dase u kadrovskoj politici nijepromijenio ni kli{e ni matrica,kori{teni u vrijeme kada je vlastbila ekskluzivitet SDA i S BiH,stranaka ~iji su kadrovi upornobjeàli od strategije i taktike pokojoj su ìvot gra|ana trebaliu~initi boljim. Stalno su se drà-li, a i danas se njihovi “ostaci u

vlasti” drè one u kojoj prvo vide

sebe pa tek onda sve ostalo. Utom smislu ne èle i ne}e ni da

vide ovda{nje poslodavce-po-reske obveznike koji se sve vi{eokre}u sebi i svojim interesimane pitaju}i se vi{e {ta }e biti s nji-hovim uposlenicima i postoje}imradnim mjestima. Razmi{ljanja oinvesticijama i novim radnimmjestima vi{e nema ni u planovi-ma, a kamo li u realnosti. Te{ko

da }e ih i biti jer su najave oekonomskim i ukupnim te{ko-}ama u dolaze}oj izbornoj 2012.godini zastra{uju}e.

Safet HRNJICA

08.12.2011.godine politika 7

Da bi spa{avanje po~elo brodmora potonuti. Ono {to mnogine}e i ne èle da vide ti~e seUnsko-sanskog kantona. Ima,me|utim, i onih {to su i prijenjegovog potonu}a shvatili da se

dosta toga moè uraditi da seono mo`da i izbjegne.U situaciji u kojoj se zna da jeUnsko-sanski kanton u financi-

jskoj dubiozi u iznosu od oko 200 miliona konvertibilnih ma-raka, {to je ekvivalent jednogo-di{njem kantonalnom budètu,

sasvim je razumljivo {to kanto-nalna izvr{na vlast na ~elu sa

Hamdijom Lipova~om, premi- jerom, ve} sada poku{ava stvariuozbiljiti i {to nastoji sve ovda-

{nje relevantne faktore uvjeriti u potrebu mijenjanja na~ina rje{a- vanja godinama prisutnih i gomilanih problema. Kako je

nedavno sam izjavio Vlada USK-a s njim na ~elu ima viziju. Zanjeno ostvarenje, me|utim,nedostaje o~ekivana podr{ka.

Nje jo{ uvijek nema, a ~ini se da su veoma male {anse da se osigura iz razloga {to su, zbog dosada{njeg neprimjerenog odnosa prema njima, najmanje zadovoljni ~elnici i ~lanovi i Saveza samostalnih sindikata F BiH. Pesimizam u pogledu osiguranjatraène podr{ke podgrijavaju ineki od (o)pozicionih politi~arakoji se u svom politi~kom djelo-

vanju pona{aju na na~in kako se

u prirodi pona{a vrba.Ti i takvi, naime, uvijek se povi- jaju samo na onu stranu na koju vjetar pu{e. Generalno gledanona ovda{njoj politi~koj sceninajvi{e je upravo tih i takvih“politi~ara”. Njima je njihov iinteres njima odanih poslu{nikauvijek ispred i iznad op}eg i

zajedni~kog. Upravo zbog tih itakvih, trenutno je te{ko povje-rovati da se u sada{njim eko-nomskim i politi~kim prilikamaUnsko-sanski kanton moè

po~eti spa{avati prije potonu}a.Od njega nismo daleko jer namna ruku ne idu analiti~arske

prognoze o stanju bosansko-hercegova~ke ekonomije u godi-ni {to slijedi. A mi smo u njenomlancu najtanja i karika koja

prva puca.

Komentar

Najslabijakarika

Safet HRNJICA

trpite i {utite

Budu}i da znamo u kakvom su poloàjuipadnici nekada{nje radni~ke klase, a

anas na{i nezaposleni sugra|ani, sasvim jezumljivo {to svakodnevno do nas dolazeformacije o tome kako ve}ina jedvaastavlja kraj s krajem i o ostalom iz “kuku-senala”. S druge strane u prilici smo i dajedo~imo da postoji manjina koja nas

vjerava kako nije sve crno jer znaju da sema i da se moè.

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godinekanton8

Vlada Unsko-sanskog kantona jeutvrdila Akcioni plan integralneza{tite {uma na podru~ju Unsko-sa-nskog kantona, a govore}i o proble-matici i za{titi {uma Emdàd Galija-{evi}, ministar poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva, istaknuo je da

je zahvaljuju}i upravo ovoj Vladi ipremijeru, u ovoj oblasti ura|enonajvi{e u posljednjih 30 godina.

Aktuelna Vlada Unsko-sanskog ka-

ntona prepoznala je vrijednost najz-na~ajnijeg resursa ovog dijela Bosne iHercegovine - {uma.Prema podacima vaè}ih {umsko-privrednih osnova ukupna povr{inadràvnih i privatnih {uma i {umskogzemlji{ta na podru~ju Unsko-sa-nskog kantona iznosi 218.943 he-ktara. Procijenjena vrijednost ovogprirodnog resursa je oko dvije mili-

jarde konvertibilnih maraka, te jeprioritet za{tita {uma od svihbespravnih radnji.U za{titu {umskog bogatstva, sistem-ski je uklju~eno ministarstvo, inspe-kcija, policija, u zavr{noj fazi je na-

bavka uniformi za ~uvare, nabavlje-na su tri nova vozila, obejzbje|eniuslovi za zapo{ljavanje 13 lugara,dva inìnjera i jednog geometra.Ova vlada je uloìla u Upravu za

Vlada Unsko-sanskog kantona: Akcioni plan integralne

Za potrebe Nacionalnog parka Una, Vlada Unsko-sanskog kantona darovala je putni~ki kombi. Klju~eve

je Amarildu Muli}u, direktoru Nacionalnog parka,uru~io Hase Hajrulahovi}, ministar privrede u VladiUSK-a.

U prisustvu kantonalnih ministara i predsjedavaju}egSkup{tine USK, premijer Hamdija Lipova~a je ista-knuo da }e i pored ~injenice da se radi o preduze}u unadle`nosti Federacije BiH, Unsko-sanski kanton i

Vlada bi}e maksimalno angaìrani i uklju~eni u razvoji stasavanje Nacionalnog parka Una. Uru~enje vozila,samo je prvi korak u materijalnom snaènjuNacionalnog parka Una.Zahvaljuju}i se na vozilu, direktor Amarildo Muli}istaknuo je zna~aj podr{ke Vlade Unsko-sanskog kan-tona i o~ekivanja da }e se projektu Nacionalnog parkaUna, posvetiti pa`nja i u budètu za 2012.godinu.

Hor Gazija iz Buìma boravio je, povodom novehid`retske 1433. godine, 26. i 27. novembra u njema-~kim gradovima Münchenu i Penzbergu.Koncert “Stopama Miljenika” odràn je u velikoj konce-rtnoj dvorani u Münchenu. Dvorana je bila ispunjenado posljednjeg mjesta.Nakon koncerta nastavljeno je druènje u~esnika idoma}ina u prostorijama dèmata “Fed`r”.Sutradan, u nedjelju, 27. novembra, odràn je koncerthora Gazija u Tursko-bosanskom dèmatu u

mjestu Penzberg. Imaju}i u vidu etni~ki sastav dèmataizvedeno je nekoliko ilahija na turskom jeziku.Na kraju programa Gazije su sa hafizom IdrizimBenjaminom, imamom ovog dèmata, izveli ilahijuTaleal bedru alejna.

Resurs vrijedan U za{titu {umskog bogatstva, sistemski je uklju-~eno ministarstvo, inspekcija, policija, u zavr{nojfazi je nabavka uniformi za ~uvare, nabavljena sutri nova vozila, obejzbje|eni uslovi za zapo{ljava-nje 13 lugara, dva inìnjera i jednog geometra

Vlada je prihvatila i prijedlog kojim se obavezujena pomo} u sufinaciranju obaveza nastalih proje-

ktom upravljanja ~vrstim otpadom za regiju Biha}u prethodnom periodu, a kako bi se stvorileosnove za realizaciju druge tran{e sredstava uiznosu od oko tri miliona maraka za projekatregionalne deponije

Vlada je dala i saglasnost na kupovinu zemlji{ta

za potrebe Univerziteta u Biha}u, za {ta susredstva od 320 hiljada maraka obezbje|enarebalansom budèta.

Univerzitet u Biha}u

Podnesen

zahtjev za

dodjelu zemlji{ta Zahtjev za dodjelu zemlji{ta zaizgradnju zgrada Ekonomskog iPravnog fakulteta, podnesen je1. decembra.Zahtjev su potpisali prof. dr.

Refik [ahinovi}, rektor, prof. dr.Nevzet Veladì}, dekan Pravnog fakulteta, i doc. dr. Mirela Kljaji}Dervi}, dekanesa Ekonomskog fakulteta.

Nacionalnom parku Una

Donirano vozilo I pored ~injenice da se radi opreduze}u u nadle`nosti Federacije BiH,Unsko-sanski kanton i Vlada bi}e maksi-malno angaìrani i uklju~eni u razvoj istasavanje Nacionalnog parka Una

Buìm

Hor Gazija gosto- vao u Njema~koj Koncert “Stopama Miljenika”odràn je u velikoj koncertnoj dvoraniu Münchenu. Dvorana je bila ispunje-na do posljednjeg mjesta. Rebalansom budèta USK-a, obezbje|ena su

sredstva, da se svim budètskim korisnicimaisplati regres u iznosu od 410 maraka, te sucima ituìocima u iznosu koji je predvi|en Zakonom opla}ama i naknadama

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godine kanton 9

marstvo oko 400 hiljada konve-ilnih maraka, vi{e nego ijednaad.

rijedlog zakona opravljanju otpadom

lada USK utvrdila je Prijedlog za-na o upravljanju otpadom. Ovimumentom ure|uje se na~in upra-nja svim kategorijama i vrstama

ada, planiranje upravljanja otpa-m na podru~ju kantona, postupak avanja dozvole za upravljanjeadom, obezbje|enje uslova za po-

stupanje s otpadom, prava, obaveze iodgovornosti kantona, op}ina, pra-

vnih i fizi~kih lica, operatora upravljanja otpadom i proizvo|a~a i vlas-nika otpada, financiranje djelatnostii aktivnosti upravljanja otpadom,nadzor nad upravljanjem otpadom,nadzor nad provo|enjem ovog zako-na, kaznene odredbe i druga pitanjaod zna~aja za upravljanje otpadomna podru~ju Unsko-sanskog kantona.

Vlada je prihvatila i prijedlog kojimse obavezuje na pomo} u sufinaci-ranju obaveza nastalih projektomupravljanja ~vrstim otpadom zaregiju Biha} u prethodnom periodu,kako bi se stvorile osnove za reali-zaciju druge tran{e sredstava uiznosu od oko tri miliona maraka zaprojekt regionalne deponije.Tako|er, Vlada je usvojila i Prijedloguredbe o gra|evinama i zahvatimaod zna~aja za Unsko-sanski kanton igra|evinama, djelatnostima i zahva-tima koji mogu u znatnoj mjeri uti-cati na okoli{, ìvot i zdravlje ljudi,za koje lokacijsku dozvolu, odnosno

urbanisti~ku saglasnost izdaje Mini-starstvo za gra|enje, prostornoure|enje i za{titu okoline Unsko-sa-nskog kantona. I Zakon i Uredba suusagla{eni s lokalnim zajednicama imaksimalno su uvaène primjedbe isugestije lokalnih zajednica.

Efikasnijii stru~niji rad

U cilju efikasnijeg i stru~nijegrada, Vlada USK je jednoglasno prih-

vatila Prijedlog uredbe o Uredu Vlade Unsko-sanskog kantona,Prijedlog uredbe o obrazovanju,Uredu za zajedni~ke poslove Vlade

kantona, Prijedlog uredbe o izmjena-ma i dopunama Uredbe o Uredu zazakonodavstvo Vlade, kao i Prijedloguredbe o stavljanju van snage Ure-dbe o Slu`bi za stru~ne i zajedni~ke

poslove Vlade Unsko-sanskog kanto-na i kantonalnih organa uprave.Izja{njavanje o Prijedlogu uredbe oUredu za internu reviziju VladeUnsko-sanskog kantona, prolongira-no je za narednu sjednicu, dok se nedobije mi{ljenje vi{ih instanci.

Regres budètskimkorisnicima, tuìoci-

ma i sucima Rebalansom budèta USK-a,obezbje|ena su sredstva, da se svimbudètskim korisnicima isplati regresu iznosu od 410 maraka, te sucima ituìocima u iznosu koji je predvi|enZakonom o pla}ama i naknadama.Iako nije razmatrana kao ta~kadnevnog reda, najavljeno pove}anjemjese~ne premije zdravstvenog osig-uranja sa 15 na 25 maraka, izazvalo

je reakciju premijera dr. HamdijeLipova~e, koji je izrazio nezadovoljst-

vo i razo~arenje ~injenicom da onajavljenom pove}anju cijena, Upra-

vni odbor Zavoda za zdravstveno

osiguranje USK nije konsultirao niresorno ministarstvo ni Vladu USK.

Drugi ciklus studijana Biotehni~kom

fakultetu Prihva}en je Plan upisa studenatau prvu godinu drugog ciklusa studijana Biotehni~kom fakultetu Unive-rziteta u Biha}u u akademskoj2011/2012. godini, a Vlada je dala isaglasnost na kupovinu zemlji{ta zapotrebe Univerziteta u Biha}u, za {tasu sredstva od 320 hiljada marakaobezbje|ena rebalansom budèta.Prihva}en je i Prijedlog rje{enja o

imenovanju Komisije za izbor dire-ktora Agencije za privatizaciju iPrijedlog o imenovanju privremenogUpravnog odbora ove Agencije.

037Plus

{tite {uma

dvije milijarde

oslove sekretaraade USK-a

bavlja}e ministrica

Kurbegovi}

Vlada USK zapo~ela je 48. sje-cu odaju}i minutom {utnje po-t Slobodanu Popovi}u, nedavnominulom sekretaru Vlade USK.

og iznenadne smrti sekretara,

da je jednoglasno dala sagla-ost da posao sekretara Vlade doora novog, obavlja Sinha Kurbe-vi}, ministrica gra|enja, prosto-g ure|enja i za{titu okoline.

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove po~ela jedrugu fazu implementacije projekta “E-inspekcije”, kojiima za cilj informatizaciju inspekcija i implementacijuelektronskog vr{enja inspekcijskih kontrola putem soft-

verskog sistema, u koji }e biti uvezane Federalna i svekantonalne uprave za inspekcijske posloveU prvoj fazi nabavljena je informati~ka oprema, drugafaza podrazumijeva petnaestodnevnu obuku, koja je utoku, a po~etkom naredne godine trebala bi po~eti itre}a - primjena novog na~ina rada na terenu.Implementacijom softverskog sis-tema “E-inspekcije” u Federalnoj i

kantonalnim upravama za inspe-kcijske poslove omogu}i}e seuvezivanje, koordinacija i razmje-na podataka izme|u federalne ikantonalnih inspekcija, formira-nje jedinstvene baze podataka, teukupno unapre|enje vr{enjainspekcijskih poslova u smisluefikasnijeg i transparentnijegrada inspekcija u Federaciji BiH.- Prelazak na elektronski na~inobrade nudi inspektorima sasvimnovi na~in rada - standardizaciju postupaka i procedura,te efikasnije vo|enje predmeta. Umjesto s papirom iolovkom u ruci ovla{tene osobe radi}e laptopima uvezan-im na sistem, te }e sve mo}i rje{avati na licu mjesta, znat-no brè i uz znatno manje tro{kove. Nabavka opreme vri-

jedne 250.000 KM obavljena je preko Federalne uprave zainspekcijske poslove, u okviru reforme inspekcijskihorgana, uz podr{ku Federalne i kantonalnih vlada,Svjetske banke, USAID-a, SIDA-e i Evropske unije putem

IPA fondova, kazao je Mahmut Juki}, direktorKantonalne uprave za inspekcijske poslove USK-a.

U akciji poja~anog nadzora, koja je trajala gotovo dvamjeseca, u~estvovalo je 107 inspektora, a kontrolirano

je 11.018 malih i srednjih preduze}a na podru~juFederacije BiH. Kontrolisano je 31.310 zaposlenika, azate~eno je 1.729 radnika “na crno”. Tokom akcije uprava po Zakonu o radu uvedeno je 16.786 radnika.U Unsko-sanskom kantonu, kontrolisano je 2.211 ra-dnika, od ~ega su 92 bila neprijavljena. Izdato je 414prekr{ajnih naloga i izre~eno 408.841 marka kazniposlodavcima.Stanje u oblasti radnih odnosa na podru~ju Unsko-sa-

nskog kantona zna~ajno je pobolj{ano. Redovitije suisplate plata i uplate doprinosa. Indirektni efektiogledaju se i u prijavi novouposlenih radnika u radniodnos, ~ime dolazi do smanjenja broja nezaposlenih naevidencijama Slu`be za zapo{ljavanje.

Od 1. januara efikasnije inspekcije

Inspektoris laptopima

Stanje u oblasti radnih odnosa uUnsko-sanskom kantonu

Ka`njeni neodgo- vorni poslodavci

“E-inspekcija” u Federalnoj i kanto-nalnim upravama za inspekcijske po-slove omogu}i}e uvezivanje, formira-

nje jedinstvene baze podataka, koordi-naciju i razmjenu podataka izme|ufederalne i kantonalnih inspekcija

Mahmut Juki},direktor Kantonalneuprave za inspekci-

jske poslove USK-a

U Unsko-sanskom kantonu, kontro-

lisano je 2.211 radnika, od ~ega su92 bila neprijavljena. Izdato je 414prekr{ajnih naloga i izre~eno 408.841marka kazni poslodavcima

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godinekanton10

Najvi{e rasprave na zasjedanjuSkup{tine USK-a, koja je odràna

5. decembra, izazvao je Prijedlogzakona o dràvnim slu`benicima inamje{tenicima u organima upra-

ve USK, kojeg je poslanicimapredstavio Andrej Mamontov,ministar pravde, koji je objasniokako je dono{enje ovog zakonaneophodnost zakonskog ure|iva-nja ove oblasti.Salih Kru{~ica, predsjednik Samo-stalnih sindikata dràvnih slu`be-nika i namje{tenika FederacijeBosne i Hercegovine, predo~io jemanjkavosti ovog zakona izatraìo od Skup{tine USK-a daovaj prijedlog vrati u formu nacr-

ta. Nakon konsultacija odgo|ena je rasprava o Prijedlogu ovogzakona.Prijedlog Zakona o izmjenamaZakona o pred{kolstvu je dobio

jednoglasnu podr{ku poslanika.Naredna ta~ka dnevnog reda bio

je Prijedlog Zakona o nostrifikacijii ekvivalenciji inozemnih {kolskihsvjedod`bi, kojeg je ispred Mini-

starstva obrazovanja, nauke, ku-lture i sporta Skup{tini predstavio

ministar Dario Juri}, istaknuv{ineophodnost dono{enja ovogzakona. Prijedlog zakona je jedno-glasno podràn.

Sanel Mahi}, ministar financija jeobjasnio Izmjene i dopune Zakonao sudskim taksama, te obrazloìoprihvatanje, odnosno odbijanjepojedinih amandmana na ovajzakon. Nakon rasprave, Zakon jedobio potrebnu ve}inu, uz petsuzdrànih glasova.Nacrt zakona o izmjenama i dopu-

nama Zakona o dopunskim pravi-ma branilaca i ~lanova njihovih

porodica, obrazloìo je Mirsad Voji}, pomo}nik ministra. Poslani-ci su uo~ili mnoge nedostatke, tesu nakon iscrpne rasprave i mno-

gobrojnih prijedloga i sugestija,ipak sa 24 glasa za podràli Nacrtzakona.Prijedlog odluke o davanju sagla-snosti na Statut ZU Kantonalnabolnica “Dr. Irfan Ljubijanki}”Biha} je povu~en. Davanje sagla-snosti na ovaj Statut odgo|eno jeza narednu sjednicu. 037Plus

Zasjedala Skup{tina Unsko-sanskog kantona

Odgo|ena rasprava o“~inovni~kom zakonu” Salih Kru{~ica, predsjednik Samostalnih sindikata dràvnihslu`benika i namje{tenika Federacije Bosne i Hercegovine,predo~io je manjkavosti ovog zakona i zatraìo od Skup{tineUSK-a da ovaj prijedlog vrati u formu nacrta. Nakon konsultaci-

ja odgo|ena je rasprava o Prijedlogu ovog zakona.

Prilikom rasprave o Prijedlogu odluke o pristupanju izradiProstornog plana USK-a, za period 2012. do 2032. godine, JusufuBajraktarevi}u, poslaniku A-SDA je pozlilo za govornicom. Preba~en

je u Kantonalnu bolnicu “Dr. Irfan Ljubijanki}”.Na zahtjev Kluba SDA sjednica je prekinuta, a termin nastavka 16.sjednice }e utvrditi Kolegij Skup{tine Unsko-sanskog kantona.

Pozlilo poslanikuJusufu Bajraktarevi}u

U Biha}u je 6. decembra organizirano potpisivanjeugovora sa 600 stipendista, pripadnika bora~kih popu-lacija. Ahmet Egrli}, kantonalni ministar za pitanjaboraca i premijer Hamdija Lipova~a istakli su zado-

voljstvo ~injenicom da su svi ~lanovi Vlade Kantona bili jednoglasni u odluci da se unutarnjim preraspodjelamaizna|e dovoljno sredstva za resorno ministarstvo, kakobi stipendije dobili svi studenti koji su ispunili uvjete.Mjese~na stipendija Ministarstva za pitanja boraca u

Vladi USK iznosi 100 konvertibilnih maraka mjese~no,a ministar Egrli} obradovao je studente najavom da }esredstva biti na njihovim iro-ra~unima ve} za nekolikodana.

- Obaveza je vlasti da osigura pomo} u {kolovanju svakom studentu koji se èli obrazovati. Najsretniji bi bili da su va{i o~evi, bra}a, ro|aci ìvi i zdravi i da su pored vasdanas, a stipendije da dobijate kao nagradu za dobrerezultate na fakultetima koje poha|ate. Vlast ne smijeimati dileme kad je u pitanju osiguranje sredstava za va{e

{kolovanje jer su va{i najmiliji za domovinu dali ìvote, zdravlje i dijelove tijela, a siguran sam da }ete vi svojomizvrsno{}u dokazati da stasavate u intelektualce i ljude

dostojne po{tovanja, kazao je u razgovoru sa studentimapremijer Lipova~a.

Vije}nici Op}inskog vije}a Sanski Most, u paketu, suusvojili Rebalans budèta op}ine Sanski Most za 2011.godinu i Nacrt budèta za narednu godinu. Rebalansi-rani budèt za ovu godinu iznosi 10.582.980 konvert-ibilnih maraka. Smanjen je za 23 posto, jer je bio plani-

ran u iznosu od 13.797.150 KM.Nacrt budèta za 2012. godinu sli~an

je iznosu rebalansiranog ovogodi-{njeg budèta za ovu godinu i iznosi10.870.500 KM.Prethodno su vije}nici odlu~ili da seop}ina Sanski Most zaduì za 1,7miliona konvertibilnih maraka.

Milion maraka namjenjeno je izmirenju obaveza zainfrastrukturne projekte koji su realizirani ili su u fazirealizacije. Ova sredstva }e biti upla}ena Op}inskomfondu za komunalne i infrastrukturne djelatnosti koji je

i nosilac projekata. Sredstva od 380 hiljada marakanamijenjena su za izmirenje obaveza op}inskog organauprave, dok }e preostalih 320 hiljada maraka bitiupla}eno Javnom komunalnom preduze}u “Sana” zaizmirenja zaostalih obaveza prema radnicima.

Forum èna SDP-a Biha} pokre-nuo je akciju darivanja “Vratimo

osmijeh na dje~ija lica”. Aktivisticeèle da obraduju mali{ane bezroditeljskog staranja i djece izsocijalno ugroènih familija.@ene iz SDP-a pozivaju da se

udruìmo i osiguramo novac iprikladne poklone, da pokaèmo

plemenitost i {irokogrudost stano- vnika Biha}a.Donacije se mogu donijeti u pro-storije SDP- u Krupskoj ulici ili ko-ntaktirati telefone: 037/222-835,

061/476-147, 062/605-333 i vo-lonteri }e preuzeti va{u donaciju.

Na~in kori{tenja sredstava i imenadonatora bi}e objavljena na

velikoj novogodi{njoj zabavi zanajmla|e Bi{}ane.

037Plus

Vlada Unsko-sanskog kantona

Potpisani ugovorisa 600 studenata

Op}insko vije}e Sanski Most

Rebalansom budètsmanjen za 23 posto

Ahmet Egrli}, kantonalni ministar zapitanja boraca, obradovao je studentenajavom da }e sredstva biti na njihovimìro-ra~unima ve} za nekoliko dana

Rebalansirani budèt za ovu godinuiznosi 10.582.980 konvertibilnih mara-ka. Smanjen je za 23 posto, jer je bioplaniran u iznosu od 13.797.150 KM.Nacrtom budèta za 2012. godinupredvi|eno je 10.870.500 KM.

Forum èna SDP

“Vratimo osmjeh na dje~ija lica”Mustafa Avdagi}

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godine Biha} 11

Vjen~ani

Kalendari i novogodi{nje ~estitkeCentra

Sve informacije moète dobiti naweb stranici www.centar-duga.info

ili brojeve telefona:061/163-432, 037/319-159i e-mail: admir centar-duga.info@

Fondacija Centar Duga Art iz Kulen Vakufa

~estitke i kalendare

Centra za djecubez roditeljskogstaranja"Duga” uKulen Vakufu.

i ove godine prodaje novogodi{njeza 2012. godinu.

Sredstva od prodaje bi}eupotrijebljena za rad

Pozivamo pravna i fizi~ka lica

dapomognu Centru Duga.

kupovinom ~estitki i kalendara

êstitke i kalendare moète kupiti i na info-{tandovimau TU[-u, Interexu i Robotu, 10., 17. i 24. decembra.

"Paranormal activity 3"

Projekcije: 18.30 i 21.15Ulaz: 3.00 KM

Ciklus {panske kinematografijeProjekcije: 18.00 i 20.15Ulaz: besplatan

Kino “UNA”

Dobili k}erku

Emina i Almir Pe~enkovi}, DanijelaKazaz i Ernad Mujani}, Adela i RamizSuli}, Jasmina i Nihad [u{njar, Azra iHalil Brki}, Mediha i Mirhad Amidì},Alma i Adnan Dedi}, Adelina i AlenPa{ali}, Zumreta i Muamer Sedi}, Azrai Mirsad Pehli}, Amela i Jusuf Nadarevi}, [ejla i Silvet Hadì}, SelmaBali} i Avdo Buli}, Fikreta i Ismet ]ati}.

Dobili sina

Sadina i Emir Ilijazagi}, Nazifa i Emir Sulji}, Dènana i Samir Grozdani}, Lejlai Deniel Dedi}, Amila îri} i Vladimir Jankovi}, Elma i Jasmin Mahmutovi},

Aldina i Adnan Me{i}, Sijana i IrfanHo{i}, Manuela Draganovi}.

Vjen~ani

Indira Be{irevi} i Mensur Salihovi},Nermina Kadi} i Vlado Odak, FinelaJa{aragi} i Jasmin Ljubijanki}, SamraOmeradì} i Mehmed Bali}, Selma Feti}i Edin Aganovi}, Emira Remi} i MehmedRemi}.

Umrli

Slobodan Popovi} (1950.), Vahida Dedi}(1946.), Nasiha Huseti} (1933.), SafetBali} (1941.), Ðuja Blanu{a (1937.),Arife Mujeti} (1960.), Velida Kasi}(1949.), Munevera Semani} (1927.),

Be}ir Dizdari} (1935.), Selma Me{i}(1983.), Dervi{a Ziri} (1928.), FarkoKor~i} (1963.), Amir Zoli} (1987.).

Mati~ni ured Biha},25.11. - 03.12.2011. godine

Samra Omerad i} i Mehmed Bali} Finela Ja{aragi} i Jasmin Ljubijanki}, Amira Kli~i} i Mehmed Bori}

Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon De urni obrtnik

1. Grijanje 061 181 052 Osman Kazazi vodoinstalacije

2. i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i}3. Elektroinstalaci je 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Birdò

15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}

www.okusk.com.ba e-mail: [email protected]

Obrtni~ka komoraUSK-a Biha},Biha}kih branilaca 47

77000 Biha}

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


Kada na putu M-5, negdje naDubovskom, nai|ete na “hrnja-gu” od reklamnih tabli, skrenitedesno. Ima se {ta vidjeti. Ustvari,na}i }ete se na asfaltnom putukoji vodi za naselja biha}keop}ine ]ukovi, Ora{ac, Klisa,

Ostrovica i Kulen-Vakuf, a daljemakadamom za Marti-nbrod.Cesta je krivudava i naglo sespu{ta. U ]ukovima ni{ta novo-ga. Poslije obnove ku}a ljudi sadure|uju dvori{ta i obra|ujuba{te i livade. I gledaju zidinenekada{nje tvornice biha}kog“Krajinametala”. U Ora{cu istotako. Samo {to oni gledaju uzidine starog grada koji se smjes-tio na brdu ispred Une. Propadakao i svih ovih godina, a s njega

je tako lijep pogled. Zasad jedinirudnik gipsa se smjestio na polaputa izme|u Ora{ca i Kulen

Vakufa. Za njegovu se sudbinu jo{ uvijek ni{ta ne zna a ne}e seni znati sve dok se ne usvojiprostorni plan Nacionalnogparka “Una”. Zatvori}e ga uko-liko se druk~ije ne dogovori nafederalnom nivou. [to semje{tana i menad`menta Parkati~e trebalo bi to odmah u~initi.Ionako }e, kad do|u bolja vre-mena, Francuzi otvoriti novekopove dalje od Une, a tu negdje}e izgraditi i tvornicu.Ovdje ljudi jo{ uvijek prepri~a-

vaju jedan doga|aj koji se desioprije desetak godina, a vezan jeza “probnu kompoziciju voza”,

ili vlaka, od pet vagona nato- varenih njihovom rudom. Vijest je da je to stiglo na odredi{te, uSloveniju. Zamislite, Unskomprugom kojom su prije ovog rata

tutnjali vozovi svakih petnaestminuta! U sezoni, naravno ljet-noj ili turisti~koj, je prolazilo po80 putni~kih, sad }emo re}i,

vlakova u 24 sata. Jeste da su sviputnici hrlili na more, ali to jetad bio i na{ Jadran. Unski turisti

stizali su u “motorcu” s riba-rskim ran~evima na le|ima uranim poslijepodnevnim satima.Glavno odredi{te Loskun napu-{tali su pola sata prije pono}i sulovom kojeg niko nije kontroli-rao. Bila su to dobra vremena.

Kulen Vakuf. E, ovdje moramostati i re}i jednu narodnu: “Docilja }e prvi sti}i onaj koji na vri-

jeme krene”. Dvadesetak Vakuf~ana krenulo je na vrijemes pripremama za dugo o~eki-

vanu turisti~ku sezonu uNacionalnom parku. Za po~etak okupili su se na starom gradu

Havali, da o~iste najljep{i vidiko- vac u ovom kraju. Jo{ prije neko-liko godina na ostacima zida kojigledaju na lijepu vakufskukotlinu sagradili su nastre{nicu.

Vrijeme je u~inilo svoje pa su usubotu 3. decembra do{li da jepoprave. Vlastitim sredstvima,koja su prikupili sami izvo|a~i

radova, nabavili su potrebnugra|u i materijal te prionuli naposao. Svako je donio pone{toprave doma}e hrane i pi}a pa je

veliki sto za~as dobio izgledizlo`benog {tanda. Kao da smonavratili na eko-sajam.

Vrijedni doma}ini, na ~elu s Alijom Dervi{evi}em, predsje-

dnikom MZ, u goste su pozvali Amarilda Muli}a, direktoraNacionalnog parka “Una”. Da seuvjeri kako se i u decembrumoè pripremati za nadolaze}u

sezonu. Direktor Muli} je sodu{evljenjem prihvatio poziv iiskoristio prigodu da doma}ineizvijesti o usvojenom vodnomreìmu. Cijeli tok Une odMartinbroda do Kulen Vakufa odidu}e ribolovne sezone bit }erevir u kojem }e se loviti isklju-~ivo maha}im prutem po prin-cipu “ulovi-pusti”. Od granice re-

vira pa sve do mosta na po~etkunaselja bit }e trajno zabranjenribolov. I tako dalje, i tako dalje.

Doma}ini su iznijeli dio svojihzapaànja. Glavni problem ~ineru{evine koje se nalaze u samomcentru naselja. Dvije su u vlasni-{tvu nekada{nje Zemljoradni-~ke zadruge, a ostalo su privatneku}e. Tu su oni samo nemo}nipromatra~i. Svom gostu su pred-stavili dvije pje{a~ke i bicik-listi~ke staze. Onu koja vodi dostarog grada Ostrovice po~eli suure|ivati prije dvije godine. Jo{samo nedostaju klupe i drvenaodmori{ta. Stazu do Havaletako|er su uredili ali bi voljelipoplo~ati onaj dio koji vodi odmosta u centru naselja. Od me-

nad`menta Parka o~ekuju sug-estije i savjete vezane za doma}uturisti~ku ponudu. Najva`nije jeda }e biti posla, kaù Vakuf~ani.

Halid ALIJAGI]

08.12.2011.godineu centru12

Kulen Vakuf: Decembarske pripreme za turisti~ku sezonu

Treba na vrijeme

Podru~je stroge i usmje-rene za{tite namijenjeno je

postizanju ciljeva za{tite priro-

dnih vrijednosti, za{titi i o~uva-nju prirodnog razvoja ekosiste-ma i prirodnih procesa bez upli-tanja ~ovjeka, zatim za o~uva-nje nepromijenjenih prirodnihpodru~ja, biodiverziteta, stani-{ta biljnih i ìvotinjskih vrsta,omogu}avanju posje}ivanja irekreacije i odgojno-obrazovnimi nau~nim djelatnostima u obi-mu i na na~in koji ima najma-nji uticaj na prirodu. Podru~jeusmjerenog razvoja je, poredo~uvanja prirode, kulturnih oso-benosti i poljodjelskog pejzaàtradicionalne obrade tla, nado-

punjeno sa regionalnim speci-fi~nostima uskla|enom razvojudjelatnosti stanovni{tva u Naci-onalnom parku, posebno napodru~ju poljoprivrede i proizvo-dnje hrane, {umarstva, doma-}ih obrta i turizma.Na dijelovima podru~ja stroge iusmjerene za{tite utvr|uju sezone:- zona A (omogu}uje se

poljoprivreda i {umarstvo),- zona B (omogu}uje se

ribolov, uzgoj ribe i rafting).Zone su podru~ja u kojima je,zbog za{tite tradicionalnihna~ina kori{tenja prostora u

skladu sa odredbama Zakona,uspostavljen poseban reìmza{tite na osnovu kojeg sedopu{ta ja~i uticaj ~ovjeka uprirodi radi obavljanja djelat-

Granice Nacionalnogparka “Una”

Kad do|u bolja vremena, Francuzi }eotvoriti nove kopove dalje od Une, a tunegdje }e izgraditi i tvornicu Dvadesetak Vakuf~ana krenulo je na vrijeme s pripremama za dugo o~ekivanuturisti~ku sezonu u Nacionalnom parku

Treba na vrijeme

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


u centru 1308.12.2011.godine

krenuti

poljoprivrede, {umarstva,i ribolova, te rekreacije,nisu u suprotnosti sa na-

om podru~ja stroge ierene za{tite Nacionalnog .

onalni park obuhvata~je kanjonskog dijela

eg toka rijeke Une uzvodnohova, zatim podru~je kan-kog dijela donjeg tokaUnac od njenog u{}a uuzvodno od Drvarskog te me|uprostor izme|u

i Unca. Cijelo podru~jeonalnog parka potpadaOp}inu Biha} u ukupnojni od 19.800 ha.ca Nacionalnog parka

e na istoku na ulazu Uncanjon - kota 453, prolaziUnca, penje se do ruba

na i ide sjeveroisto~nimm kanjona do kote 658,vlja se rubom ispod koteprolazi iznad sela Luke do697 kod Ljuti}a, dalje

m kanjona do PogledalaMartinbroda te iznad u{}a

u Unu, nastavljanom kanjona na sjever kote 564, kote 540, kote

kote 533, vrha Tuk na kotikote 359 iznad mjesta

t, prolazi sjeverno okotske glave prema ]ojluku,

putem R408b zapadno dokrivine iznad Une, te dalje

rno uz put oko kote 358ste Gorjevac - Kulen Vakuf e uz isto~nu stranu ceste,

te zapadno od otvorenog kopagipsa do mjesta Pa|eni, gdjegranica prelazi cestu i dalje obi-

lazi zapadnim rubom dolinenaselja Pa|eni, Ora{ac i ]u-kovi, te prelazi cestu i dalje ideuz njen isto~ni rub do mjestaDubovsko, nastavlja uz sjevernirub lokalne ceste dokote 615 gdje se spajasa magistralnom ce-stom Biha} - Petrovac iide dalje njezinim sje-

vernim rubom do kote500 kod naselja @e`ni-ce, zatim dalje do prve

velike krivine na magi-stralnoj cesti iznad kote472 gdje prelazi cestu i

spu{ta se prema mje-stu Podastrana, te daljesjevernom stranom lo-kalnog puta preko kote3341 kote 346 premarijeci Uni koju prelazioko 250 m nizvodno odDvoslapa gdje prelazipreko magistralne ce-ste Ripa~ - Donji Lapaci nastavlja isto~nim ru-bom ceste do dràvnog grani~nog prijelazaU`ljebi}, te dalje pogranici sa RepublikomHrvatskom prema jugu po rijeciUni preko [trba~kog buka do

ju`nog toka kanjona Une kodkote 448, gdje se odvaja zaje-dno sa dràvnom granicom odrijeke Une prema koti 406 tedalje po trasi dràvne granice

oko podru~ja Kalata te se vra}ana prugu Biha} – Knin sjevernood Seli{ta i dalje prati trasu

dràvne granice sa RepublikomHrvatskom do èljezni~kog mosta na Uni uzvodno odMartinbroda i dalje rijekomUnom do u{}a Krke te dalje tra-

som dràvne granice po koriturijeke Krke do njenog izvora

gdje se odvaja od trase dràvnegranice i penje sjeverno do rubakanjona vodotoka Potok, papreko kote 566 nastavlja doputa na zapadnoj strani naselja

Ko`lovac, te dalje ju`nom stra-nom lokalnog puta do kote 760kod naselja Grbi}, preko kote

1061, te èljezni~kestanice Hrnjadi, daljeuz ju`nu stranu starepruge do krivine iznadmjesta Hrnjadi gdje seodvaja prema koti 815,dalje ide rubom padineoko kote 655 do kan-

jona Unca te daljerubom kanjona isto~nood naselja Tre{njik do

lokaliteta Ber~k i kote453.Podru~je stroge i usm-

jerene za{tite Naciona-lnog parka obuhvatasljede}a podru~ja unu-tar granica parka: Sje-

verno podru~je odre|e-no je granicama Nacio-nalnog parka koje senalazi sjeverozapadnood granice koja idezapadno od mjesta]ukovi podno`jem vrhaLjuto~ prema zapadu,

obilazi kotu 661, preko kote440, te dalje cestom preko

kote 353, podno`jem oko kote535,4 prema [trba~kom buku idolazi na rijeku Unu 150metara uzvodno od [trba~kog buka.

Ju`no podru~je obuhva}eno jegranicama Nacionalnog parkakoje se nalaze jugoisto~no odgranice koja ide zapadno odkote 673 na kraju kanjona kodPogledala, dalje na zapadprema koti 515, te na jug doceste Kulen-Vakuf - Martinbrod,te dalje na zapad preko u{}aUnca u Unu do kote 319 i zatimna jug do rijeke Une, dalje 100metara jugozapadno i ondaprema èljezni~koj staniciMartinbrod, te se vra}a prema

rijeci Uni i oko 100 metara prijeUne skre}e na jug premaMartinbrodu, pa dalje na istok preko rijeke Une, kote 333, tena Unac, oko ribogojili{ta iManastira Rmanj podno`jembrda ]elije do ceste uMartinbrodu i krivinom cestegdje se odvaja i 100 metara odceste ide do odvojaka zaèljezni~ku stanicu.Na odre|enim dijelovima po-dru~ja stroge i usmjereneza{tite utvrdit }e se zone A izone B (vi{e zona) na osnovuProstornog plana podru~japosebnih obilje`ja koji }e se za

Nacionalni park izraditi poposebnom propisu. Detaljnijegranice izme|u ovih kota utvrdit}e Vlada Federacije Bosne iHercegovine.

one posebnih reìma U Nacionalnom parku uspostavlja se:podru~je stroge i usmjerene za{tite, tepodru~je usmjerenog razvoja koje uklju~ujepodru~je u granicama Nacionalnog parka

koje nije obuhva}eno zonom stroge iusmjerene za{tite

krenuti

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godine14

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godinedru{tvena hronika16

Analiziraju}i razvoj NOP-a,Ðuro Pucar je u referatu: “Zna~ajodluka Drugog zasjedanja AVNOJ-a

za dalji razvoj NOP-a u BiH” for-mulirao neke ocjene koje nisu bile

saglasne sa na~elima NOP-a. Polaze}i od ~injenice da srpskinarod masovno u~estvuje u NOB-i

protiv okupatora, Pucar je zastu- pao tezu da “srpskom narodu pri- pada ~ast i slava {to je ideju brat- stva unio me|u Muslimane i Hrvate... da srpski narod pred-nja~i i u izgradnji b-b. dràvnosti.Ta uloga srpskog naroda treba da

budu svjesne i muslimanske ihrvatske mase”. Uporedo, Pucar je smatrao da “osje}anje Musli-mana kao cjeline ko~i brù orije-ntaciju Muslimana prema NOP-u”.

Pre{u}enePucareve teze

Prema zapisniku o toku zasjeda-nja ZAVNOBiH-a u raspravi nijebilo kriti~kog osvrta na izloènePucareve teze, a pretpostavka jeda su ~lanovi Pokrajinskog komi-teta KPJ za BiH prethodno usvo-

jili referat sa citiranim stavovima.Iz sadrìne rasprave, u kojoj jeu~estvovalo preko 30 vije}nika,

moè se zaklju~iti da Pucarevimtvrdnjama vije}nici nisu niobratili pa`nju. îni se realnimobja{njenje da partijski ideolo-gizirani sastav vije}nika nije imaokriti~kog ~ula za problemati~natuma~enja razvoja NOP-a u BiH,koja su dolazila od prvog ~ovjekaKom. Partije. Rasprava u vije}ukoncentrirala se oko dva pitanjakoja su obiljeìla ovo zasjedanje -uspostavljanje dràvnog statusaBiH i dono{enje Deklaracije opravima gra|ana BiH.

Ako je dràvno konstituiranjeBiH bilo izraz epohalne tekovine

NOP-a kojim je BiH-i vra}en sta-tus dràve, prekinut osvajanjem,okupacijom, diktaturom i nasi-ljem, Deklaracija o pravima gra-|ana opredijelila je BiH-i kara-kter demokratske konstitucije.Usred rata, od Drugog zasjedanjaZAVNOBiH-a, odrànog sredi-nom 1944., BiH zapo~inje razdo-blje dràvnosti koja }e se izgra-|ivati od osnovnih jedinica vlastido najvi{ih zakonodavnih i izvr-{nih organa - parlamenta i vlade.Istovremeno, izgra|uju}i bhdràvnost, ZAVNOBIH je odre-|enim inicijativama i rezultatimadoprinosio integrativnom obliko-

vanju DFJ.Uz {iroku argumentaciju razlogai pretpostavki na kojima se zasni-

vala odluka da se proglasi drà- vno konstituiranje BiH, u raspra-

vi je istaknuto i obrazloèno sta-novi{te da se za BiH nije prihva-tio status autonomne jedinice, jersu istorijski kao i aktuelni poli-ti~ki momenti objektivno djelo-

vali u prilog federalnog statusa

nacionalno mje{ovite BiH, ravno-

pravne sa nacionalnim federa-lnim jedinicama u federativnojdràvnoj zajednici. Ova napome-

na, informativno saop{tena u di-skusiji, dobi}e u javnosti {iri pu-blicitet poslije vi{e godina, u izja-

vama i komentarima nekih orga-nizatora Zasjedanja ZAVNOBiH-a. Bio je to podatak, u toku za-sjedanja nezapaèn, o kontrove-rznom odnosu u centru jugosla-

venskog NOP-a prema dràvnomstatusu BiH.

Iznevjerena Deklaraci- ja o pravima gra|anaZa Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a od su{tinskog zna~aja je ~inje-nica da pretvaranje ZAVNOBiH-a

u najvi{e zakonodavno i izvr{nopredstavni~ko tijelo federalneBiH nije bilo samo sebi svrhom,da je ~in obnavljanja dràvnostitraìo i dobio definiciju o karak-teru federalne BiH. Stoga jeskup{tina ZAVNOBiH-a zajednosa odlukom o konstituiranju fed-eralne BiH donijela Deklaraciju opravima njenih gra|ana. Stavo-

vima Deklaracije formulirano jaure|enje BiH u kojoj je zajam~e-na ravnopravnost njenih naroda idemokratska prava gra|ana daizgra|uju uslove ivota u slobodi,miru, blagostanju i ljudskom do-stojanstvu. U Deklaraciji su sa-

dràni principi budu}eg ustavafederalne BiH kojima su garanto-

vane slobode i demokratske tekovine ~ovje~anstva: politi~ke slo-bode, sloboda vjerskog ispovije-

danja, sloboda {tampe, zbora,dogovora i udruìvanja, jednako-pravnost gra|ana pred zakonom.Prvi ustav Narodne RepublikeBiH, donesen 31. 12. 1946. ute-meljen je na principima Deklara-

cije o pravima gra|ana BiH.

Politi~ko iskustvo i praksa, kakodo kraja rata tako i poslije oslobo-|enja zemlje nisu uvijek bili u

skladu i na nivou principa Dekla-racije i ustava ~iji je ona temelj~inila. Bila je to posljedica nede-mokratskih tendencija u dru-{tvenom i politi~kom sistemu kojise izgra|ivao na ideologiji ina~elima KP.Pokazalo se da su demokratskiprincipi za koje se zalagala u tokuNOR-a bili takti~ki u funkcijistrategije KP da kontrolira meha-nizam vlasti da bi monopolnoupravljala razvojem politi~kih idru{tvenih odnosa i kretanja uzemlji. Ova ~injenica vezana zaperiod NOP-a, kao i razdoblje od

nepunih pet decenija opstojanja irazvoja Narodne, odnosno Soci- jalisti~ke Republike BiH isti~uepohalni zna~aj odluka Drugogzasjedanja ZAVNOBiH-a - pro-gla{enja federalne BiH ~ije je

jedinstveno i neponovljivo djelobila Deklaracija o pravima gra|a-na. Nesposobnost i nespremnostorgana da slijede na~ela i opred-

jeljenja Deklaracije nikako neumanjuju njen izuzetni, povijesnizna~aj. Naprotiv, iznevjeravanjeduha ZAVNOBIH-a, zorno izraè-nog Deklaracijom, stvaralo jepretpostavke za udes koji je sti-gao BiH agresijom i ratom 1992-

1995. I negativne posljedice ra-zvoja mogu na svoj na~in bitipotvrda neosporno pozitivnogzna~aja jednog istorijskog doku-menta. (Nastavi}e se)

Kao psiholog ~esto se susre}ems pitanjima vezanim za odgoj

djece, postoji li najbolji na~in,kako uspjeti u tom najbitnijemìvotnom poduhvatu. Na àlostza odgoj djece ne postoji savr{enrecept, kao {to, recimo postoji zasarmu ili Sachericu. Nema nobe-lovca koji je otkrio formulu pokojoj odre|enu koli~inu ljubavi i truda moramo podijeli-ti s deset odgojnih savjeta pa pomnoìti s utro{enim god-inama da bismo na kraju dobili idealno dijete. Receptanema, svi ga traè, a mnogi se hvale da su ga otkrili.U svakoj generaciji postoji odgojni metod koji treba sli-

jediti, svako dje~ju psihologiju tuma~i na druga~iji na~in,a djeca su uvijek ista. Gotovo da nema roditelja kojisuo~eni s dolaskom djeteta ne poku{avaju nabaviti neke’upute za upotrebu’. Ve} smo valjda svi tako kondicioni-

rani da za sve novo {to nam stiè u ku}u trebamo upute.Jedino {to za ovo ne dobivamo nikakvu garanciju.Trì{te je preplavljeno knjigama koje nude jednostavnarje{enja i upute za “proizvodnju” sretnog djeteta,pou~avaju {ta sve trebate znati da bi va{e dijete urednospavalo / prestalo plakati / po~elo jesti i {to sve moratepoduzeti da se poslije ne bi drogiralo / pilo / promi-skuitetno pona{alo. Nesporno je da priru~nici barem uprvo vrijeme pruè osje}aj sigurnosti, ali ne treba savjetekonzumirati kao antibiotike, ni jedan ne presko~iti i svepotro{iti. Nemojte misliti da se tinejdèri devijantnogpona{anja nisu bavili sportom i da ih roditelji nisu str-pljivo razvozili po raznoraznim slobodnim aktinostima,da se uspje{ne menadèrice nisu igrale barbikama, i dasvi odgovorni i radi{ni ljudi imaju stroge i pravedneroditelje s dobro izbalansiranim sistemom nagrada ikazni. Kad bi odgojni imperativi bili tako djelotvorni kao

{to se predstavljaju, onda bi sva djeca iz iste obitelji bila jako sli~na i po navikama i po pona{anju.Iako se za neke osobe govori da nisu sposobne zaroditeljstvo jer su neodgovorne, nasilne ili nezainteresir-ane, djeca jednako lo{e mogu pro}i i kod kvartovskihpijanaca i kod slavnih roditelja. I u siroma{tvu i u bogat-stvu za pravilan odgoj djece potrebni su isti faktori,ljubav, vrijeme, pa`nja, razumjevanje. “Svako je dijete

jedinstveno, s vlastitim potrebama, osje}ajima i sposob-nostima. Ipak, ono {to je zajedni~ko svakom djetetu jestpotreba za roditeljskom ljubavlju. Va`no je djetetov ìvotobogatiti sretnim sje}anjima tako {to }emo mu stalnopokazivati da ga volimo jer ono nije uvijek svjesno na{eljubavi” nagla{ava profesorica Dubravka Miljkovi}.Zanemarenost, nepo{tivanje, manjak vremena i ljubavionemogu}it }e dijete da izraste u cjelovitu osobu i da

izrazi svoje potencijale na kreativan na~in. Me|utim, dabi se pozitivno usmjerili na odgoj djeteta roditelji moraju biti zadovoljni sami sobom, odnosno moraju raditi nasebi. Rad na sebi nije teàk i mukotrpan, ne znojimo sepri tome, svodi se na osvje{tavanje i rje{avanje ogra-ni~avaju}ih uvjerenja. Tako postajemo manje optere}enisa “{ta }emo i kako }emo”, nego jednostavno - ìvimo. To

je najbolje {to moèmo uraditi za svoje dijete.Postoji pri~a o slavnom ginekologu koji na ultrazvukunije bio u stanju prepoznati pojedine organe, ali postao

je slavan po tome da nikad nije pogrije{io spol djeteta.Bio je, kao uostalom i ve}ina nesposobnjakovi}a, vrlokreativan u prikrivanju svog neznanja. îm bi ga trudni-ca na ultrazvu~nom pregledu zamolila da joj kaè spoldjeteta, on bi bubnuo, primjerice, mu{ko i istog ~asadiskretno u trudni~ku knjiìcu stavio oznaku za ènskispol. Kad bi slu~ajno pogodio, bio bi to jo{ jedan dokaz

njegove nepogre{ivosti, a kad bi proma{io sloìo bi nevinizraz lica, pokazao im oznaku u knjiìci i uvjerio ih da sune{to pogre{no shvatili. Isto je tako i s odgojem djece: iliupali, ili mislite da ste ne{to pogre{no shvatili.

Mirela POPR@ENOVI]

Akademik Enver Redì} ro|en je 1915. godineu Starom Majdanu, op}ina Sanski Most, aosnovnu {kolu i gimnaziju zavr{io je u Biha}u.Umro je u Sarajevu 5. novembra 2009. godine.Diplomirao je germanistiku, jugoslavenskuknji evnost i istoriju na Filozofskom fakultetu1940. godine. Bio je u~esnik NOB-a od 1941. do1945. godine, te vije}nik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.Dopisni ~lan ANU BiH postao je 1978. godine, a za redovnog~lana izabran je 1984. godine.Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, te autor mnogih knjiga ipublikacija.

Svjedo~enje akademika Envera Redì}a, vije}nika ZAVNOBiH-a (3)

Epohalni zna~aj Drugog

zasjedanja ZAVNOBiH-a U hiljadugodi{njoj povijesti Bosne nema do-ga|aja uporedivog sa ZAVNOBiH-om. Ne postojiistorijska paralela ZAVNOBiH-u. Ne postoje do-kumenti, izvorno i provinijenciom bosanski, ide-nti~nog ili sli~nog sadràja i zna~aja, kojim sepotvr|uje istorijsko-politi~ki individualitet Bosne.

Socijalni kutak

Odgoj najve}i poduhvat U svakoj generaciji postoji odgojnimetod koji treba slijediti, svako dje~ju psi-hologiju tuma~i na druga~iji na~in, a djecasu uvijek ista

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godine feljton 17

Najzna~ajniji prioritet jerazvijanje OSI senzitivnihzakona, politika i budèta u

svim oblastima. Time }e seomogu}iti njihovo cjelovitouklju~ivanje i prevazi}i kon-cept za{tite koja se svodi nauvijek nedovoljnu pomo},financijsku ili u pomagalima za{ta su odgovorna samo resornaministarstva.Dio toga je i harmonizacija za-kona FBiH i RS-a, izjedna~a-

vanje prava svim OSI bez obzi-ra na porijeklo invaliditeta.Time se otvara proces uskla-|ivanja zakona i politika u ovojoblasti sa EU standardima.

PrioritetiMjera 1. Osigurati minimumsocijalne sigurnosti za OSI,harmonizovati zakone Federa-cije Bosne i Hercegovine iRepublike Srpske i osiguratiOSI senzitivnost svih zakonapolaze}i od izjedna~avanjaprava svih OSI bez obzira naporijeklo invaliditeta.Mjera 2. Osigurati primjenuentitetskih strategija u oblastiinvalidnosti.Mjera 3. Entitetska i kantona-lna ministarstva i op}ine usvim oblastima od 2010. godi-ne u svoje planove i budète

trebaju uklju~iti i izjedna~ava-nje mogu}nosti za OSI u okvirusvojih nadle`nosti, posebnoosiguravaju}i fizi~ku i komu-nikacijsku pristupa~nost.

Mjera 4. Uspostaviti evropskestandarde o fizi~koj i komu-nikacijskoj pristupa~nosti zaOSI.Mjera 5. Omogu}iti svim oso-bama sa te{kim i vi{estrukiminvaliditetom pravo na zdra-

vstveno osiguranje i zdravstve-nu za{titu bez diskriminacije.Mjera 6. Osigurati normativnepreduslove za ja~anje servisapodr{ke OSI i raditi na razvi-

janju ove vrste podr{ke OSI sanaglaskom na deinstituciona-

lizaciju.Mjera 7. OSI osigurati dostu-pnost redovnog odgojno-obra-zovnog sistema na svim nivo-ima i osigurati stru~nu pomo}

u~enicima i nastavnicima uintegrisanom obrazovanju,posebno osiguravaju}i fizi~ku ikomunikacijsku pristupa~nost.

Uskladiti kriterijeRazviti inkluzivni socijalni

model sa uskla|enim kriteriji-ma u oblasti otkrivanja, regi-stracije i evidencije.Mjera 1. U sistemu procjenerazviti mehanizme koji bi

napustili vrednovanje po medi-cinskom modelu (koji zastupa

odre|ivanje stepena invalidite-ta) i prihvatiti ocjenu preostalesposobnosti kroz socijalnimodel koji vrednuje svakumogu}nost i svake resurse.

Mjera 2. Ujedna~iti kriterijeprocjene i evidencije OSI nanivou Bosne i Hercegovine iuskladiti ih sa EU standardima.Mjera 3. Uspostaviti institu-cionalan model koji je gendersenzitivan i uklju~uje djecu sa

invaliditetom.Mjera 4. Osigurati OSI senzi-tivnu statistiku i oformiti jedin-stvenu i prakti~no upotrebljivubazu podataka OSI.

Mjera 5. Osigurati sistemranog otkrivanja, evidentisanjai pra}enja OSI, posebno djecesa invaliditetom, te raditi napovezivanju razli~itih partnerasa ciljem pravovremenog ipravilnog uvo|enja korisnika usistem podr{ke.

Prioritet tre}iRazvijati modele lokalne zajed-nice koji osiguravaju jednakemogu}nosti osobama sa inva-

liditetom.Mjera 1. Unaprediti rad usta-nova koje se bave smje{tajem,zbrinjavanjem, obrazovanjem iodgojem OSI u cilju razvijanja

usluga primjerenih potrebamai primjenjuju}i evropske stan-darde deinstitucionalizacije i

inkluzije.Mjera 2. Raditi na razvijanjuspecifi~nih pristupa materi-

jalne podr{ke porodicama kojebrinu o OSI, kao i o razvojuservisnih usluga za pomo}porodicama.Mjera 3. Stvoriti uslove u kojim}e OSI biti u mogu}nosti dasame biraju i kreiraju uslovepod kojima/sa kim }e i gdje }eìvjeti i sudjelovati u ìvotuzajednice i podràti nove mod-ele institucija.Mjera 4. Ja~anje institucijalokalnih vlasti, posebno centa-

ra za socijalni rad i ujedna~a- vanje njihovih standarda.Mjera 5. Razvijati model soci-

jalnog poduzetni{tva, unaprijediti mehanizme za podr{kuzapo{ljavanju OSI i preduze}akoja ve}inskim dijelom zapo-{ljavaju OSI.

Saradnja nevladihorganizacija

Osigurati punu uklju~enostOSI i njihovih organizacija

(NVO-a) u implementaciju imonitoring SSU.Mjera 1. Osigurati materijalne,financijske i druge pretpo-stavke za osnivanje, rad i razvi-

janje organizacija OSI.Mjera 2. Podràti aktivnosti imehanizme u ja~anju partner-stva izme|u nevladinih organi-zacija usmjerenih ka osobamasa invaliditetom (OSI) i vla-dinih institucija u cilju ja~anjasocijalnog uklju~ivanja.

Mjera 3. Inicirati standarde,kriterije rada i njihovo pra}enjei licenciranje koje }e osiguratireprezentativnost organizacijaOSI. (Kraj)

Strategija razvoja za pridruìvanje Evropskoj uniji (5)

Harmonizovati zakone Federacije BiH

i Republike Srpske OSI osigurati dostupnost redovnog odgojno-obrazovnogsistema na svim nivoima i osigurati stru~nu pomo} u~enici-ma i nastavnicima u integrisanom obrazovanju, posebnoosiguravaju}i fizi~ku i komunikacijsku pristupa~nost Razvijati model socijalnog poduzetni{tva, unaprijeditimehanizme za podr{ku zapo{ljavanju OSI i preduze}a koja ve}inskim dijelom zapo{ljavaju OSI

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godine037 extra18

Proteklog petka, pred izborKryolan za “Miss planete ZemljeBiH 2012” u “Hemingway” klubuu Cazinu, uprili~en je izbor za lje-potice iz Bosanske Krajine.Organizacije se prihvatila jednaod finalistica pro{logodi{njeg izb-ora, Emina Hadìpa{i}.Lijepa Krupljanka, koja je 2010.

godine, ponosno ponijela dvijelente: Miss Vode i Miss TV Pinka,ovaj se put uspje{no dokazala kaoorganizatorica i projekt mena-dèrica predizbora za podru~jeKrajine.Nakon dva kastinga odabrano jedeset djevojaka. Nacionalni finaleKryolan za Miss planete ZemljeBiH 2012 izborile su : HatidàBilajac iz Klju~a, Eda Harba{ izBosanske Otoke i Matea Paja-zetovi} iz Biha}a. U finalu oveuzbudljive ve~eri slavile su trinajbolje ocijenjene djevojke, ali imnogobrojni gosti koji su uìvali u

{arolikom programu koji jeuklju~ivao modne revije dnevne isportske odje}e “Mango”, kupa}ihkostima Nancy Beach Wear, teglamuroznih ve~ernjih haljinamodnog ateljea “MM” iz Biha}a.Za dobro raspoloènje pobrinulisu se Plesni klub Enigma iz Cazinai pjeva~ Faruk Kapi}. Moramospomenuti da je uzdahe ljep{egspola mamio predsjednik Izbornekomisije i zvani~ni glasnogovornik predizbora, Zlatan Duratovi},aktuelni Mister BiH 2011. godine.Organizatorica Emina Hadìpa{i}

je veoma zadovoljna ishodom ina{im predstavnicama.

- Pro{le godine sam i ja bila naizboru i osvojila lentu Miss Vode i

Miss TV Pinka, te postala za{titnolice ove tv-ku}e. Ove godine samodlu~ila da izbor dovedem u na{

kraj, jer smatram da na{e djevojkeimaju potencijala. S obzirom daovaj izbor ne traì samo ljepotu, ve}

se bazira na talentu, elokventnosti, {armu i drugim potencijalima, kroziste testove }e prolaziti i na{e tridjevojke tokom priprema. U~e{}e

Zlatana Duratovi}a, aktuelnog mis-tera BiH, tako|er je doprinijeloodli~noj atmosferi. Uz to, pokazalo

se da USK ima moderne momke,koji se polako ali sigurno osloba-|aju kli{ea da su izbori ljepote pre-dodre|eni samo za djevojke. Zahva-ljujem se na potpori Dragi Gavra-

novi}u, direktoru agencije Metro- pola Media, vlasniku licence za ovajizbor, modnim ku}ama koje nanivou BiH podràvaju takmi~enje i

poduzetnicima iz USK koji su pre-

poznali zna~aj ovog projekta. Prije svega “MM” modnom ateljeu Bihac,koji je obezbjedio glamuroznehaljine za djevojke, salonu ljepote

“Prestige” Cazin, koji se pobrinuo za {minku i frizure, motelu Hure-magi}, clubu Hemingway, teop}inama Cazin i Bosanska Krupa.

Njihovim u~e{}em dokazalo se da zajedni~kim nastupom moèmouspje{no parirati i ve}im centrima.

Bilo je naporno raditi, ali se na

kraju isplatilo i ja sam prezadovolj-na, rekla je organizatorica spek-takla u Cazinu Emina Hadìpa{i}.

Emira GLUMACSnimci: Samir BRKI]

Miss Krajine za “Miss planete Zemlje 2012”

Na odrànoj dodjeli nagra-da za najbolje bh. web stran-ice WebAward.Me 201121.11. u sarajevskom Kame-rnom Teatru 55, oficijelna web stranica rock bendaEmir & Frozen Camels, www.emir-frozencamels.com jeosvojila nagradu Vision.Nagrada Vision dodjeljuju najinovativnijoj web-stranici.

Nagradu je preuzela Ema Alagi}, PR benda. Ema Alagi}.Zahvaljuju}i se na nagradi najavila da }e Emir & FrozenCamels uskoro imati novu i jo{ inovativniju web-stra-nicu. Sabina MUJAGI]

Tri Kraji{kinjeizborile finale

Nacionalni finaleKryolan za Miss pla-nete Zemlje BiH 2012izborile su : HatidàBilajac iz Klju~a, EdaHarba{ iz BosanskeOtoke i MateaPajazetovi} iz Biha}a

Web-stranica bendaEmir & Frozen Camels

Osvojili nagradu“Vision”

Mostar Sevdah Reunion iz Mostara, muzi~ki sastav sinterncionalnom slavom, ovih dana je aktuelan u na{ojzemlji. Pripremaju koncerte u Sarajevu i Tuzli.Prvi sarajevski koncert }e biti odràn u dvorani “MirzaDeliba{i}”, danas ( 8. decembar), a organizatori tvrdeda vlada veliki interes publike. Zna~aj ovog kulturno-muzi~kog programa prepoznao je Grad Sarajevo, kojise prihvatio pokroviteljstva drugog sarajevskog koncer-ta u Skenderiji.Koncert koji je zakazan 10. decembra u Bosanskom kul-turnom centru u Tuzli odavno je rasprodan.Sastav ~ine Mi{o Petrovi} (gitara), Sandi Durakovi}(gitara), Nermin Aluki} (vokal), Vanja Radoja (violina),Marko Jakovljevi} (bas) i Senad Trnovac (bubnjevi).Nakon dvanaest godina postojanja, za Mostar SevdahReunion moè se re}i da su sastav vrsnih muzi~ararazli~itog profila, spoj mladosti i iskustva, koje ujedin-

juje ljubav prema tradicionalnoj muzici. Imali su nas-tupe {irom svijeta po~ev{i od Velike Britanije,Holandije, Danske, Belgije, Portugala, Njema~ke,

Austrije, [panije, Italije, Francuske, Ma|arske, do Australije, pa [vedske, Norve{ke, Turske, [vicarske,Finske, Hrvatske, Srbije, Slovenije, te na portugalskomotoku Madeira i Kanarskim otocima.Koncerte su odràvali u poznatim pozori{nim prostori-ma i koncertnim dvoranama, a me|u najdraè nastupeizdvajaju nastup u Londonu u dvorani Queen ElizabethHall, (maj, 2002. god.) kao i poziv da budu gostiB.B.King-a na specijalnoj ve~eri “Blues Around theWorld” gdje su nastupali zajedno sa najve}im imenimabluesa, Van Morrisonom, Bill Wymanom, Keb’ Mo’om,Marv Wrightom.

Decembar u znaku“Mostar Sevdah Reuniona”

Sastav ~ine Mi{o Petrovi} (gitara), SandiDurakovi} (gitara), Nermin Aluki} (vokal),

Vanja Radoja (violina), Marko Jakovljevi}(bas) i Senad Trnovac (bubnjevi).

Rasprodani koncertiu Sarajevu i Tuzli

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda08.12.2011. - 15.12.2011.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{a

MARKOVI]

Ljubav: Ljubavno raspoloènje oscilirat}e. U nekim trenucima ~init }e vam sekao da je sve mogu}e, a u drugim }etesamo htjeti pobje}i od svega {to sedoga|a. Planeti }e vam poslati osobu

koja vam se svi|a na va{ put, ali vi }ete se i daljemorati potruditi kako biste ju osvojili.Posao: Mjesec u Ribama donosi vam razdoblje ukojem je komunikacija klju~ svakog uspjeha.Provjeravajte svoje mailove i po{tu ~e{}e negoina~e, novosti su na putu. Nadre|ena osobaimpresionirana va{im nedavnim trudom i obavlje-nim poslom mogla bi vam biti vrijedan suradnik.Zdravlje: Narednih dana posebno pripazite {tounosite u sebe.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Ako traìte ljubav, okrenite sedruènjima s ljudima na nekim kreativnim

radionicama, ili raspravama, tamo }etenajvjerojatnije na}i ono {to trebate.Naklonjeno vam je druènje, a mo`da i simpatije sosobom stranog podrijetla.Posao: Odre|ene osobe koje vam nisu ba{ drage,ali ste prisiljeni raditi s njima mogle bi se okomitina vas te vas prisiliti na pogre{ke radi kojih }etesamo vi patiti. Budite racionalni i uvjerljivi u argu-mentima. Protiv toga se nitko ne moè boritizajedljivo{}u.Zdravlje: [etnja po hladnom zraku mogla bi vambiti od pomo}i.

Ljubav: Pripadnici ovog znaka uìvat }e veliku podr{kusvog partnera. Ako ste uspjeli rije{iti nesuglasice kojeste imali, ovog vikenda }ete mo}i uìvati u na~inima nakoje }e vam partner poku{avati objasniti koliko vas voli.

Posao: Komunikacija je ponovno na va{oj strani pa }ete sveposlovne probleme lako rje{avati razgovorom. ûvajte se samopretjerano otvorenog razgovora. Financije }e biti odli~ne, ali i daljenemojte pretjerivati u tro{enju.Zdravlje: Dobro.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Netko od va{ih prijatelja mogao bi vam davatiznakove da sa vama èli popri~ati i podijeliti ne{to poseb-no. Djevice koje }e se vi{e posvetiti osobnom ìvotu,narednih dana }e morati malo zanemariti posao. Jedno-stavno ne}ete imati dovoljno vremena za jedno i drugo.

Posao: Gdje god se pojavite mogla bi se roditi nekakva tenzija pa}e se svima ~initi kao da ste vi donositelj negativne energije.Poku{ajte biti {to blaì jer }ete jedino tako ublaìti negativnu

energiju koju }e kolege osje}ati spram vas.Zdravlje: Osje}at }ete se prili~no dobro.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Ku}ne (ne)prilike prili~no}e intenzivirati odnos s voljenomosobom. Mogu}e su ve}e sva|e s~lanovima obitelji. Morat }ete vi

biti taj koji }e smirivati situaciju {to ideprili~no te{ko s va{im temperamentom.Posao: Mladi Mjesec u Strijelcu ukazuje nafinancijsko polje kojim se trebate malo vi{eposvetiti. Sve }e biti u redu, ali ne}ete imati vremena za druge stvari koliko }e vas novacokupirati. êkajte pravi trenutak.Zdravlje: Samo polako!

Ljubav: Ako ste u vezi narednihdana }e svi primijetiti posebansjaj kad se nalazite uz partnera.Op}enito }ete blistati i energija

kojom zra~ite privla~it }e brojne poglede na vas. Ako ste sami mogli biste iskoristiti svoj{arm i pribliìti se osobi koja vas zanima.Posao: Kao da je Sunce ve} do{lo u va{

znak. Blistat }ete na svim poljima, anadre|eni }e u ~udu klimati glavom otkud vam energija za sve {to radite. Jedini prob-lem mogao bi biti u suradnji s kolegama.Zdravlje: Odli~no!

Ljubav: Posvetite se sebi i svojim potre-bama, a ostale pustite malo po strani. Trenutno vam je to najva`nije. Prava

osoba }e razumjeti da je ovo samo privremeno, alinemojte joj govoriti laì. Budite otvoreni i priznajte{to èlite.Posao: Zbog osobnog umora ne}ete biti dovoljnokoncentrirani na posao pa biste mogli u~initi nekepogre{ke koje }e vam se prili~no zamjeriti. Mo`dabi bilo najbolje kad biste ve}e poslovne odlukemogli odgoditi za neke druge, povoljnije dane.Zdravlje: Odmor, odmor i samo odmor!!!

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Trenutno ste previ{eposve}eni poslu pa se va{ partner osje}a zapostavljenim i nevoljenim.Poku{ajte barem jednu ve~er odvo-

jiti za njega/nju i uz romanti~nu ve~erunadoknaditi barem dio intime koju ste imali.Posao: Iako se ~ini kako ste na putuuspona, mladi Mjesec u Strijelcu koji utje~ena va{ poslovni ìvot donosi vam odre|eneprepreke. Netko ili ne{to ne radi kako treba

pa do vas dolaze nepotpune ili krive info-rmacije koje i vas vode na krive poslovnezaklju~ke.Zdravlje: Bit }ete u redu, ali i dalje pripazitena razinu stresa.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: S obzirom na povratak Venere,planete ljubavi i novca, u znak Jarca koji je ina~e va{e podru~je zadovoljstva

sljede}ih nekoliko sedmica }ete uìvati u pa`njikoju dobivate. I dok }e vam se neke ponude ~initipredobre da biste ih odbili i dalje }ete morati u~initine{to na sebi kako biste se mogli otvoriti za

Kupidovu strelicu koja vas ~eka.Posao: Mjesec u Ribama za vas donosi dodatniumor pa napravite dovoljno vremena za odmor urasporedu kojeg imate. Po~etak sedmice vam jeposebno {kakljiv pa ako moète uzeti i slobodandan nemojte oklijevati. Sve to ne}e donijeti rezu-ltate kakve biste htjeli, ali nemojte o~ajavati.Zdravlje: Zbog umora vam opada imunitet pa }etebiti skloniji prehladama i bolestima.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Iako ste u svom elementu, radite{to èlite i osvajate veliki broj oboàvate-lja i prijatelja tijekom toga, doga|ajitokom vikenda mogli bi vas prisiliti da se

malo primirite i iskontrolirate posljedice svog pona-{anja prije nego se sve uru{i pred va{im o~ima.Posao: Poslovnih prilika }e biti poprili~no, ali morat}ete smanjiti svoja o~ekivanja. îni se kako vamanikad ni{ta nije dovoljno dobro pa propustite i nekeiznimne prilike radi vlastitih predrasuda. Tako|er,morate razmisliti {to traìte od svojih suradnika.Zdravlje: ûvajte se ozljeda.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Sunce u va{em znaku daje vam dovoljno energije za sve, ali vas istovremeno upozorava da

dobro pripazite {to èlite jer bi vam se istomoglo i ostvariti. Bilo bi dobro kad bisteodvojili dovoljno vremena za druènje s vo-ljenim osobama. To ne zna~i spavanje ukrevetu nego neki zajedni~ki izlet, projekt ilisli~no!Posao: Financijski je ovo izvrsno razdobljeza vas. Na poslu }ete dobiti pohvalu i

nagradu za sve {to ste u~inili do sad. MladiMjesec i Mars koji se tako|er nalaze u va{em znaku daju vam energiju za po~etak ne~eg novog i agresiju da isto i ostvarite.Posebno su vam pozitivno nagla{ene surad-nje s inozemstvom ili rad sa strancima.Zdravlje: Savr{eno!

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Ako ste dugo vremenazanemarivali svoje voljene i bliskeljude radi posla, narednih dana bi

vas odre|ena situacija mogla dovesti doponovnog razmi{ljanja o prioritetima u va{em ìvotu. Ako ste sami otvorite sespram nove osobe u svom ìvotu. Moglo biiz toga proiza}i ne{to jako zanimljivo.Posao: I dalje niste zainteresirani za surad-nju s drugima. Poslove obavljate samosta-lno {to vam uzima previ{e vremena. Mo`dabiste ipak mogli podijeliti barem dio tereta skolegama. Ne budete li spremni za suradnjumogli biste imati problema s nadre|enima.Zdravlje: Bit }ete zabrinuti zbog svog vanjs-kog izgleda.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Naj~e{}i obrok za zapo-slene su grickalice ili brza

hrana. Pod izgovorom“nemam vremena” mnogine unose kvalitetan izbor namirnica. Posljedice sugojaznost, pojava celulita,hroni~ni umor, slabljenjeimuniteta, problemi sakardiovaskularnim sistemom. Postoji jo{ jedna, gora grupa ra-dnika, koji ne jedu sve dok ne stignu ku}i. Oni takvim reìmomostaju bez energije, sa lo{im poslovnim rezultatima i ozbiljnimzdravstvenim posljedicama. Da biste izbjegli ove neprijatnostipredlaèmo kako da se organizujete i hranite pravilno tokomradnog vremena.

RADNI MENINutricionisti savjetuju da na poslu smanjite konzumiranjekofeina. Jedite {to manje slatki{a, a poja~ajte dozu ora{astih

plodova u svakodnevnom meniju: oni pomaù da odrìte osje}ajsitosti, odli~ni su za rad mozga i srca. Tako|e, da biste izbjegliprobleme sa varenjem, pijte dosta jogurta (makar jedandnevno). Doru~kujte prije odlaska na posao, a kada ogladnite,pojedite manji obrok koji ste prethodno pripremili kod ku}e.Savjetujemo vam da ponesete sendvi~ od integralnog hljeba saniskokalori~nim namazom i ~a{u jogurta.

ZAVARAJTE GLADPosredan problem kod ishrane zaposlenih je intenzivan osje}ajgladi koji se javlja poslije radnog vremena. Zbog toga, ali i zbog umora, ve}ina ljudi po povratku ku}i nema volje da spremakvalitetnu hranu, ve} se opet zadovoljava brzom hranom.Rje{enje je u pripremi osvjeàvaju}ih grickalica koje }e vamzavarati glad i obezbijediti energiju za spremanje kvalitetnog obroka. Kri{ka raènog hljeba premazana puterom i medompomo}i }e vam da do~ekate ru~ak.

IDEALNA U@INAVo}ni jogurt, ali ne kupovni koji ima manji sadràj vo}a, idealna je uìna za zaposlene. Doma}i jogurt napravite od dvije bananei obi~nog jogurta. Ako ~eznete za slatki{ima, moète pojestikesicu suhog vo}a, a umjesto ~ipsa i slanih krekera tu su bade-mi, lje{njaci, sjemenke suncokreta. Izbjegavajte gazirana pi}a,crne ~ajeve i kafu u ve}im koli~inama.

HLADNI RUÂK Najbolje je jesti kombinaciju ugljikohidrata i proteina.Predlaèmo riòto sa komadi}ima puretine, jer mu je ukusizvrstan i kada je hladan.

[ta da jedetedok ste na poslu?

Z d r a v l

j e

Pitanje ishrane na poslu je sve aktuelnije. Za to postojinekoliko razloga - prije svega, vrijeme provedeno na posluse produàva, a posao postaje mentalno sve teì i stresniji.Zato je ishrana va`na - ona pomaè da izgledamo i da seosje}amo bolje te da budemo efikasniji.

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godine20

Prodajem manji stan na Ozimicama II. Zvati na broj 061/590-740. Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436. Prodajem ~etiri zimske gume “DUNLOP” 195x65x15 - polovne. GSM: 066/909-574. Prodajem kompletnu ronila~ku opremu. Sve informacije na telefon 061/074-647. Prodajem ku}u sa tri etaè iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grijanje,

namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996. U centru Rip~a prodajem devastiranu ku}u na placu 750m2 i njivu s velikom ba{tom i njivu

u725 m2; telefon: 052/216-373. Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno za trgovinu

gra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996 ili061/137-556.

Prodajem auto “Vektru 1,6”; 16 V; 1997. godi{te; registrovan i o~uvan; telefon:066/802-192 i 062/175-854.

POVOLJNO: Prodajem ugradbeni kamin /polovan/. GSM: 061/184-191. Prodajem stan u strogom centru Biha}a, Bosanska 10., drugi sprat. Stan je dvosoban,

renoviran, centralno grijanje, lift, kablovska, {upa. Cijena po m2 je 1000 eura.Zvati iza 18 h na broj 037/227-565.

Prodajem vikendicu na skijali{tu O{trelj, kod Bosanskog Petrovca; cijena 200 KM po metrukvadratnom; telefon: 066/039-639.

Prodajem bu{ilicu “Hilti”, nov bojler AEG, stalak za nao~ale i ve}u koli~inu enskih farmerica“Madona”; telefon: 062/175-859 i (037) 538-440.

Prodajem drvenu stolariju s griljama “mediteran”; {est dvokrilnih prozora, dvoja balkonskadvokrilna i jedna jednokrilna vrata; cijena po dogovoru; telefon: 061/270-784.

Povoljno prodajem ku}u u Lohovu; garaà, lokal, ugostiteljski objekat; pogodno za skladi{te; Telefon: 062/732-182. Prodajem devet dunuma zemlje u Pritoci, Golubi}ki put; gra|evinska dozvola za gra|enje

novog objekta; informacije: 061/580-987. Prodajem namje{taj za butike uvezen iz Njema~ke za vi{e poslovnih prostora i nov stalak za

optiku (nao~ale); telefoni: 224-125, 066/802-192 i 062/175-859. Prodajem pe} za centralno grijanje. Telefon: 061/463-348. Veoma povoljno prodajem SONY PSP 3004-PB Piano black, posljednja serija.

Telefon 062/500-805. Prodajem Volkswagen Golf3, 1.6 ccm, benzinac, 1997. godi{te; registrovan do jula 2012.

godine; u dobrom stanju, crna boja, {iber, aluminijske felge 15 cola, cijena 6.000 KM; tele-fon: 062/237-755.

Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Prodajem VW Golf 2; benzin; godi{te 1991.; pre{ao 180.000 kilometara,; registrovan do juna

2012. godine; telefon: 063/001-383. Prodajem VW Golf 2; godi{te 1991.; benzin; radio-cd; mp3; aluminijske felge s ljetnim guma-

ma; komplet zimskih guma; daljinsko zaklju~avanje ; cijena 3.500 KM; telefon: 063/001-383. U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu veli~ine 1725

metara kvadratnih... Telefon: 052/216-373. Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347.

Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i Ozimice I;

telefon: 061/074-660 Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto;

GSM: 061/600-367. Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; GSM: 062/524-968. Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,

Ekonomske i Medicinske {kole {kole. Telefon: 062/753-808. Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra; dva

zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274. Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem ku}u s tri etaè, iza MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno grija-

nje; namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju; GSM: 063/222-115. Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine 180x120

cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952. Prodajem TV “Samsung”; ekran 52 cm; ispravan; cijena 100 KM; GSM: 065/769-242. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:

061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461.

BIHA] - Prodajem nov stan 86 m 2; GSM: 061/787-122. Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo; telefon:

062/524-968. Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno;

GSM: 065/769-242. Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija èljezni~ka stanica);

GSM: 061/074-653. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena po

dogovoru; telefon: 062/172-132. Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2, Ozimice I, IV sprat. GSM: 061/965-408. Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Mid i} mahali br. 49. Odvojen ulaz. Informacije na telefon

070/216-337. Izdajem manji stan sa centralnim grijanjem zaposlenoj mu{koj osobi. Kontakt telefoni:

311-888 i 312-431. Iznajmljujem stan sa posebnim ulazom. Zvati na broj 037/350-660. Demobilisani borac gra|evinske struke traì posao. Zvati na broj 061/446-208. Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjem SAT-TV, veliki

dnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996. Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom

Telefon: 062/857-049. Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne sobe za studente s vlastitim WC-om;

telefon: 061/239-170. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za studente;

super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26

(u blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541. Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347.

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha},

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

Prodajem dva placa na povr{ini od 1300 m2 trenutno iscijepano na dva dijela katastarski igruntovno 1/1 u blizini trgova~kih centara Ilma, Robot, Tu{, avkunovi} itd. Nalaze se uSrebreni~koj ulici u pravcu Jablanska ulica, Hipodrom Biha}. Od centra grada udaljeno 3,5km. Prvi plac je veli~ine 649 m2, drugi plac 651 m2 - dimenzije svakog od placeva 17 x 39m ukupno 17 x 78 m. Cijena po kvadratu 85 KM. Mogu}e uzeti i manji plac sve po dogovoru.Pristup placevima asfalt, obezbje|eni svi priklju~ci, kanalizacija, voda, struja, telefon, rasvjeta.GSM: 062-493-625.

Dana 05.12.2011. oko 16.30 sati izgubljen je klju~ u crvenoj futroli vozila [koda uUlici 5. korpusa ispred "Doma Armije" u Biha}u. Molim gra|ane ukoliko imaju bilokakvu informaciju da mi se jave na broj telefona: 061/463-103. Slijedi nagrada.

CJENOVNIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%. Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,

9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bile obja- vljene u narednom broju. Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


08.12.2011.godinesport22

Impozantna zbirka medalja ipriznanja smje{tena je u vitrinibosanskohercegova~kog atlet-skog prvaka na 10 hiljadametara Enesa Zuli}a. Nije kaonjegov omiljeni sportista HaileGabrsellsie u djetinjstvu tr~aodesetak kilometara do {kole,ali se uspje{no skrio od granatai popeo na nacionalni tron sasamo roditeljskom podr{kom.“U ovih osam godina treniranja,naravno najva`nija priznanja

su titula prvaka BiH na desethiljada metara, zatim bron~anamedalja na pet hiljada, te zlato

u ekipnoj konkurenciji. Tu su i pobjede u nacionalnom prve-nstvu u krosu i prva mjesta na

Me|unarodnim uli~nim trkamau Hrvatskoj i BiH”, rekao nam

je Zuli}.

Vrhunske rezultate ne prateadekvatni uslovi za rad. Tolikouobi~ajeno, za na{u dràvu.

Bez atletske staze“Tako je to naàlost, kada ste

prepu{teni sami sebi. Jedno vri-

jeme nisam imao klupskoganga`mana, jer je biha}ki atlet-

ski klub uga{en. Nemam atlet- sku stazu, kao ni svla~ionicu. Dane govorim o kupovini opreme,

tro{kovima koja zahtijevajunatjecanja”, s razo~arenjem go-

vori biha}ki atleti~ar. Posebnost ove sportske pri~e, jeda nedosti`ni trka~ iz grada naUni, na pobjedni~ka postolja se

penje u opremi sarajevske

Bosne, a s atletskim prugama se susre}e samo na klupskim pripremama i takmi~enjima. “Pri- jatelji iz Sarajeva su mi mnogo pomogli i srda~no primili kadnisam imao kluba. Puno im du-

gujem, naro~ito biv{em olimpi- jcu i prvaku BiH Islamu Ðugu-mu”, dodao je Enes.Stru~njaci smatraju da bi Enesbrzo dostigao vrhunski takmi-~arski nivo i najbolje evropskerezultate, da ima adekvatnijeuslove, ozbiljniji klupski anga-`man, ali i mogu}nost da otpu-tuje na vi{emjese~ne pripreme

u Afriku. Za sada neostvarivo,pa se ovaj atleti~ar mora zado-

voljiti titulama na nacionalnim{ampionatima i uli~nim trka-ma.

Do Kenije i EtiopijeEnes je uspje{nost s atletskestaze, prenio i u {kolske klupe.[ampion i nezaposleni profe-sor Bosanskog jezika, ìvotni

optimizam temelji na nepopu-stivoj sponi nauke i sporta. “Pa

zar ima ljep{e kombinacije odnauke i sporta?! Preporu~ujem

svim sportistima da nikad ne zanemaruju {kolu, jer meni to

pomaè kako bi se izgradio ubolju li~nost, ali i u vrhunskog sportistu”, poru~io je atletski{ampion.Skromnost i objektivnost nedopu{taju dugoro~nije plano-

ve. Ipak, èlja za napretkom i{ampionska glad, ne dajusnovima da i{~eznu. “Nisamosoba koja pravi dugoro~ne

planove, jer je to posebno u sportu, vrlo nezahvalno. Ja se samo nastojim sa~uvati povreda

i vrijedno trenirati. Naravno, èlim {to duè ostati u ovom sportu i unaprijediti svoje rezu-ltate {to je vi{e mogu}e”, kazao

je Zuli}.Pred neuhvatljivim Bi{}aninom

su tek najve}i izazovi. Mo`daga uo~e i oni koji su to davnotrebali, pa mu odlazak napripreme u Keniju i Etiopiju neostane samo èlja. Vjerova-}emo da je i to mogu}e, jerkako ono jo{ davno re~eskija{ki olimpijski pobjednik Jean Claude Killy:“Najbolji i najbrì na~in da senau~i sport, ali i ìvot, jeste da

gledate i imitirate {ampione”.Muhamed SADIKOVI]

Neuhvatljivi trka~ iz grada na Uni

Gledajte i imitirajte {ampione

Pro{log vikenda je startao Petime|unarodni malonogometniturnir “Velika Kladu{a 2011”.Nagradni fond je i ove godineprivukao veliki broj u~esnika.Prvoplasirani timovi }e podijelitinagradni fond od 25 hiljadamaraka. U utrku za prvu nagradukrenulo je 26 timova, koji su ra-spore|eni u ~etiri takmi~arskegrupe.Utakmice grupne i knock - outfaze }e se igrati utorkom, ~etvr-tkom i subotom. I ove godine naturniru u~estvuje nekoliko timovaiz susjedne Hrvatske, ali i brojne

ekipe iz Biha}a, Cazina i Buìma.Naravno, najbrojniji su doma}itimovi iz Velike Kladu{e. Finaleturnira je na rasporedu 29. de-cembra.

Ovog vikenda starta 27.Novogodi{nji malonogometniturnir “Preminger-Biha}2011”. Ovogodi{nji interes,obe}ava izvrsnu konkurencijui zanimljive malonogometne

duele. Pobjedni~ku titulubrani ]eha - inìnjering, a uovogodi{nju utrku za prvunagradu krenu}e vi{e od 60timova.

Nagradni fond i ove godine jedeset hiljada maraka. Naju-spje{nijim “haklerima” pripa-{}e {est hiljada. Drugoplasi-rani tim }e osvojiti tri hiljade,dok }e tre}eplasirana mo-

m~ad inkasirati hiljadu mara-ka. U subotu starta kvalifikaci-

jska runda, koju }e presko~itinajbolje plasirani timovi upro{logodi{njem natjecanju.

Nije kao njegov omiljeni sportistaHaile Gabrsellsie u djetinjstvu tr~aodesetak kilometara do {kole, ali seuspje{no skrio od granata i popeo nanacionalni tron samo sa roditeljskompodr{kom.

Me|unarodni malonogometni turnir “Velika Kladu{a 2011”

Nagradni fond 25 hiljada marakaPo~inje Malonogometni turnir “Preminger- Biha} 2011”

U subotu prve utakmiceNajzanimljiviji rezultati prvog kola:Ekogradnja Karlovac - MNK “Mladost KT” 1:2

Todorovo - Mid`-hit 5:3Chicago Biha} - Autokontakt Buìm 0:4Agromerkantilija - Casino Fair Play Cazin 3:2Rohr Kamin/Autolimarija Nuhanovi} - Dani i Prijatelji 4:0

Najzanimljiviji rezultati drugog kola:MNK “Krivaja” - Brothers Computers 4:3@lindra d.o.o. - NK “Kraji{nik” juniori 1:12Autostill/Moja banka - MNK “Bubamara” 1:6Zbori{te - USG Podzvizd 1:3Poljosementi V. Kladu{a - MNK “Mladost KT” 4:1Limotehna - Ekogradnja Karlovac 1:0

Danas igraju:17:00 h Old Timer - Todorovo

17:40 h Euroherz osiguranje/Komunalije - Chicago Biha}18:20 h Omladinac [turli} - Agromerkantilija19:00 h Dani i prijatelji - Brothers Computers19:40 h Autolimarija Nuhanovi}/Rohr kamin - MNK Krivaja20:20 h Caffe bar Grand - NK Kraji{nik juniori

Enes Zuli}

8/3/2019 037 Plus [broj 94, 8.12.2011]


037 plus [broj 94, 8.12.2011]

Documents