Biha} • ^etvrtak, 24.11.2011. • Broj 92 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

PresudioJosip Broz Tito

Dileme pred Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

[etnica {titiobalu i mezarje

Vrijedan projekt za mje{tane Bak{ai{a

str.5.

Talijani poma`u razvoj Nacionalnog parka

Potpisivanjem memoranduma o su-radnji u Biha}u je u srijedu, 23. nove-mbra, ozvani~eno partnerstvo Insti-tuta za me|unarodnu ekonomskusuradnju (ICEI) i Nacionalnog parka“Una”. Ovaj projekat pod nazivom “Preporoddoline Une”, u originalu “Una valle

rinasce”, financira Generalna direkcijaza kooperaciju Ministarstva vanjskihposlova Italije, a implementatori su talijanske nevladine neprofitne organi-zacije koje se bave poticanjem proje-kata me|unarodne suradnje u oblastiekonomskog i dru{tvenog razvoja.

H. A.

Preporod doline Une

^estitamo Dan dr`avnostiBosne i Hercegovine^estitamo Dan dr`avnostiBosne i Hercegovine

Brigo moja, pre|i na drugoga

Nezaposlenimukidaju izdravstvenoosiguranje

Tito je prihvatio koncepciju Pokrajinskogkomiteta KPJ BiH o Bosni i Hercegovini kaoravnopravnoj federalnoj jedinici i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najma-nje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska.I drugo, Muslimani moraju biti apsolutnoravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbii Hrvati u BiH”.

Cazin:Krajina - Jedinstvo 2:0

str.6. i 7

.

str.3.

Okon~ana prvoliga{ka jesen

Krajina na vrhustr. 22.

24.11.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij: Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: 037plus@gmail.com

Vije}e sigurnosti Ujedinjenih na-roda produ`io je mandat EUFOR-uu Bosni i Hercegovini za jo{ godinudana. Razlog je, kako navodi ValentinInzko, visoki predstavnik u BiH,politi~ka nestabilnost zbog ~ega jeva`no da EUFOR ostane na terenui nastavi pomagati njegovom uredui drugim me|unarodnim organi-zacijama da ispune svoje mandate.

Jo{ godinu dana

Nezadovoljni na~inom dono{enjarebalansa bud`eta USK-a za 2011.godinu, u Savezu samostalnog sindi-kata ovog kantona, najavili su da vi{ene}e tolerisati takav odnos zakono-davne i izvr{ne vlasti. - Sa strankama Platforme potpisali

smo protokol o me|usobnoj saradnji ismatrali smo da smo ovim ~inom odzakonodavne i izvr{ne vlasti prihva-}eni kao istiniti, ravnopravni socijalnipartneri. To smo u~inili i na kantona-lnom nivou i dobili ~vrsta obe}anja iuvjeravanja da }e vlast kona~no “pre}is rije~i na djela”. Uz nastavak stareprakse, zabrinjava dono{enje nekolikozakona bez rasprave i mi{ljenjasindikata. Neodgovornost predstavni-ka zakonodavne i izvr{ne vlasti kulmi-nirala je dono{enjem rebalansabud`eta USK-a, ka`e Muhamed Ma-hmutovi}, predsjednik Kantonalnogodbora SSS USK-a. U sindikatu su posebno kivni naHuseina Ro{i}a, predsjedavaju}egSkup{tine USK-a. Umjesto da po-slanike upozna o zahtjevu sindikatavezano za rebalans bud`eta, on je,

prema ocjeni sindikalnih aktivista, nakrajnje licemjeran na~in izrazio~u|enje {to sjednici ne prisustvujupredstavnici sindikata, konstatuju}ikako nisu zainteresovani, ili su “svjes-ni da njihove primjedbe i prijedlozine mogu pro}i”.- Predsjedavaju}i Skup{tine se pona{akao da je Skup{tina njegov pa{aluk, paga valjda predstavnici sindikata svakiput trebaju moliti za prisustvo sjednicikao {to je bila praksa do sada, stoji upisanom saop}enju Kantonalnogodbora SSS USK-a, u kojem zahtjeva-ju od Vlade USK-a da ne predla`ezakone bez prethodne rasprave imi{ljenja sindikata, a od Skup{tineUSK-a i njenog predsjedavaju}eg dapredstavnicima sindikata omogu}iprisustvo i po potrebi u~e{}e u za-sjedanju Skup{tine. M.K.

Savez samostalnih sindikata USK-a

Misija EUFOR-a u BiH

Iako se recesija, prema procjenama ekono-mskih analiti~ara, o~ekuje i u narednoj godini,Bosna i Hercegovina jo{ se nije oporavila oddosada{nje. Na evidencijama zavoda i slu`bizapo{ljavanja u na{oj zemlji je 529.989 osoba,dok je u prvih devet mjeseci ove godine bezposla ostalo ~ak 66.429 radnika!U FBiH prijavljeno je 35.232 radnika, a uRepublici Srpskoj 30.370, te 827 radnika uBr~ko Distriktu. Rije~ je o prestanku radnogodnosa po svim osnovama.

Otpu{teno 66.429 radnikaZa devet mjeseci u BiH

Dileme oko obima promjena Ustava BiH, nisurije{ene ni na javnoj tribini, koju je u Tuzli 16. nove-mbra organizovao Forum gra|ana. Problemi surazli~iti koncepti. - Jedni tra`e da se samo provede odluka “Sejdi}-Finci”, drugi smatraju da je neophodno i}i u opse`nijeustavne promjene da bi bila provedena i odlukaUstavnog suda BiH, kazao je Vehid [ehi}, predsjed-nik Foruma gra|ana Tuzla.Zaklju~eno je da se, bez obzira na sve, studioznopristupi ustavnim izmjenama.

Rifet Hozano-vi}, sekretar Ka-ntonalnogodbora A-sda ivije}nik u

Op}inskom vije}u Cazin, na Kantonalnom sudu u Biha}uosu|en je na dvije godinezatvora i tri godine zabranesvakog javnog djelovanja poodslu`enju kazne. Hozanovi}

“Sejdi}-Finci” ili korjenite promjeneUstav BiH

Neopoziva ostavka Stranka demokratske aktiv

Bakir Izetbegovi}, bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH,u ponedjeljak uve~er bio je gost tribine u povodu Danadr`avnosti BiH, koju je organizovao Op}inski odborSDA Tuzla.Izetbegovi} je podcrtao kako je Bosna i Hercegovina izasebe ostavila te`i i bolniji dio puta. Slikovito je pojasniokako su narodi BiH pro{li uzbrdicu i da su dospjeli naravan dio puta. O obilje`avanju u RS-u dana kada je potpisan Dejtonskimirovni sporazum Izetbegovi} ka`e:- Bolje je da slave Dejton nego, recimo, 9. januar - dankada je formirana paravojska i paratvorevina. Znamogdje su zavr{ile politi~ke i vojne vo|e te tvorevine. Dejtonje donio mir, zaustavio razaranje i stradanja ljudi. Mojotac je rekao kako je to nepravedan mir, ali da je bolji odnastavka rata, kazao je Bakir Izetbegovi}.

Povodom obilje`avanja 16.godi{njice Dejtonskog miro-vnog sporazuma, Dru{tvo zaugro`ene narode Bosne iHercegovine uputilo je apelpredsjedniku i Vladi Sjedi-njenih Ameri~kih Dr`ava,~lanicama Evropske Unije,Evropskom parlamentu iVije}u Evrope, saop}ilo jeDru{tvo za ugro`ene narodeBiH. U apelu se, izme|u osta-

log, ka`e da je Dejton ceme-ntirao podjelu multietni~kedr`ave BiH i time o~uvaorezultate masovnih progona,ubijanja i genocida. - Zalo`ite se da se odredi pose-bnost podru~ja srebreni~keop}ine kako bi pred cijelim svi-jetom pokazali da }e pre`ivjele`rtve genocida biti za{ti}ene te

da }e se Srebrenica ponovoobnoviti, istakla je predsjedni-ca Dru{tva za ugro`ene naro-de za BiH Fadila Memi{evi}.Od ovih institucija se tra`i dapodr`e one snage koje sezala`u za promjenu UstavaBiH, kako bi kona~no postalafunkcionalna dr`ava i ~lanicaeuroatlanskih institucija.

Nezadovoljni odnosomzakonodavne i izvr{ne vlasti

Te`i i bolniji dioputa je iza nas

Izetbegovi} na Tribini o Danudr`avnosti BiH

Neodgovornost predstavnika zakonodavne iizvr{ne vlasti kulminirala je dono{enjem rebalansabud`eta USK-a

Apel Dru{tva za ugro`ene narode

Odrediti posebnost srebreni~ke op}ineDejton cementirao podjelu multietni~ke dr`ave BiH i time

o~uvao rezultate masovnih progona, ubijanja i genocida.

7 dana 324.11.2011.godine

Hamdija Lipova~a, premijer USK-a, primio je u utorak, 22. novembraStefana Donatija, vi{eg predstavnika[efa misije OSCE-a u BiH. Razgo-varali su o ekonomskom, politi~komi socijalnom stanju na podru~juUnsko-sanskog kantona.

Premijer Lipova~a ukratko je pred-stavio aktivnosti Vlade USK, teposebno istaknuo napore naprovo|enju sveobuhvatnih reformi. Kako se OSCE misija postavlja kaopartner dr`avi da se na najbolji na~inorganizira i funkcionira Stefano

Donati posebno je pohvalio Unsko-sanski kanton zbog zamjetnog profe-sionalizma i stalne te`nje za podiza-njem standarda upravljanja.Donati je istaknuo da USK ima pri-mjetno dobre rezultate u proce-suiranju ratnih zlo~ina. 037Plus

Ustavnopravna komisija Predsta-vni~kog doma Parlamentarne sku-p{tine BiH odgodila je izja{njavanjeo Prijedlogu zakona o izmjenama idopunama Zakona o li~noj kartidr`avljana BiH i Prijedlogu zakonao izmjenama i dopunama Zakona oprebivali{tu i boravi{tu dr`avljanaBiH.Kao razlog navedena je ~injenica daVije}e ministara BiH jo{ nijedostavilo mi{ljenje o ulo`enimamandmanima na te prijedlogezakona. Petar Kuni}, ~lan Komisije,je rekao da je rok Vije}u ministaraBiH da dostavi mi{ljenje o amand-manima produ`en za narednihosam dana.

Stefano Donati posjetio USK

Vi{e od 24 hiljade nezaposlenih lica iz USK-a odpolovine ovog mjeseca ostalo je bez zdravstvenogosiguranja. Zdravstveno osiguranje nekada{njim rad-nicima, a sada nezaposlenim, Slu`ba za zapo{ljavanjenije upla}ivala od jula. Za ~etiri mjeseca dug je naras-tao na 700 hiljada KM i “prekipilo” je Zavoduzdravstvenog osiguranja. Jasmin Huseti}, portparol Zavoda zdravstvenog osig-uranja USK-a, ka`e kako jo{ nije doneseno rje{enje oobustavi prava na kori{tenje zdravstvenog osiguranja,ali se takva mogu}nost ne isklju~uje. U Slu`bi za zapo{ljavanje tvrde kako istovremeno nemogu izmirivati dugove iz 2008. i 2009. godine neza-poslenim demobilisanim borcima i pla}ati zdra-vstveno osiguranje nezaposlenim osobama.Na zdravstveno osiguranje pravo imaju radnici koji suostali bez posla i ~lanovi njihovih porodica. Ostali subez radnih mjesta, a sada im uzimaju i pravo nazdravstvenu za{titu. U ovu poziciju borci i nezaposlenidovedeni su neodgovorno{}u vlasti i problem morarije{iti vlast. On i koji su zapetljali “otpetljali” su svojmandat i problem ostavili aktuelnoj vlasti. Ovisada{nji ne mogu tvrditi da nisu krivi, znali su {ta ih~eka kada su se na izborima borili za vlast.

M. K.

Brigo moja, pre|i na drugoga

Nezaposlenim ukidaju izdravstveno osiguranje

Zbog dugovanja od 700 hiljada KMSlu`be za zapo{ljavanje prema Zavoduzdravstvenog osiguranja

Jonathan Moore, za-mjenik ameri~kog amba-sadora u BiH, ka`e daBosna i Hercegovina netreba tre}i entitet jer jesituacija u zemlji ionakokomplikovana, pa bi tosamo dovelo do pogo-r{anja stanja. Moore smatra da tre}ientitet nije u interesu

mira, stabilnosti i razumau BiH, a pogotovo kaona~in rje{avanje krize uFederaciji BiH.

Tre}i entitet ne dolazi u obzirJonathan Moore:

Vlada Tuzlanskog kantona donijela je odlu-ku o utvr|ivanju kriterija, uvjeta i postupka zaraspodjelu sredstava za subvencioniranjekamata za stambeno zbrinjavanje mladih.Za subvencioniranje kamata na kredite zastambeno zbrinjavanje mladih iz ovogodi{njegbud`eta Tuzlanskog kantona za ovu godinubi}e izdvojeno do 50.000 maraka. Pravo nasubvencije imaju samo oni koji redovnootpla}uju kredit.

Stambeno zbrinja-vanje mladih

VladaTuzlanskogkantona U Zagrebu

je 19. nove-mbra, nakonkra}e i te{kebolesti, umroBorisDivkovi}, potpredsjed-

nik Na{e stranke.Boris Divkovi} ro|en je 19. jula1981. godine.

Umro Boris Divkovi} je osu|en zbog zloupotrebepolo`aja na mjestu direktoraRO “Merhameta” u 2004. i2005. godini. Na konferenciji za {tampuHozanovi} je obznanio dapodnosi neopozivu ostavkuna sve funkcije u Strancidemokratske aktivnosti i sveostale javne funkcije koje jedo sada obna{ao.

Rifeta Hozanovi}a vnosti

Obitelj, prijatelji, kolege i brojni sugra|ani dosto-janstveno su na posljednje po~ivali{te ispratiliSlobodana Popovi}a, sekretara Vlade Unsko-sanskogkantona.Slobodan Popovi}, iznenada je umro u petak, 18.novembra, a sahranjen je na groblju sv. AntePadovanskog u @egaru. Opro{taju od uglednogpravnika prisustvovali su i ~lanovi Vlade Unsko-sa-nskog kantona, na ~elu sa premijerom HamdijomLipova~om. Slobodan Popovi}, imenovan je za sekretara VladeUSK u maju 2011. godine. Njegove kolege i ~lanoviVlade USK pamtit }e ga kao stalo`ena i odgovorna,iskusnog kolegu koji je savjesno obavljao svoju odgov-ornu du`nost.

Sahranjen Slobodan Popovi} Na groblju u @egaru

Nakon kratke i te{ke bolesti

Reforme neodlo`an zadatak

Bez izja{njenja o li~noj kartii prebivali{tu

Vije}e mini-stara {uti oamandmanima

Op}ine i USK pristupi}e izgradnjiregionalne deponije. Novi na~inbudu}eg djelovanja preduze}a“Regionalna deponija USK”, dogov-oren je izme|u vode}ih ljudi kantonai lokalnih zajednica na sastanku uSanskom Mostu. Kamen spoticanja proteklih godina

bio je vlasni~ki udio kantona u pre-duze}u, koje je formirano jo{ 2004.godine sporazumom {est op}ina iKantona. Sanski Most i Biha} tada suzbog neslaganja oko osniva~kihuloga kao i cijena vezanih za prih-vatanje otpada, odbile potpisati spo-razum.

Regionalna deponija USK-a

NNNNaaaappppooookkkkoooonnnn ppppoooossssttttiiiiggggnnnnuuuutttt ddddooooggggoooovvvvoooorrrr

24.11.2011.godineBiha}4

U organizaciji Centra civilnih inici-jativa u Gradskoj galeriji odr`ana jejavna tribina na koju su bili pozvanizastupnici u Parlamentu FBiH s ovogpodru~ja. Pozivu CCI su se odazvaliMahmut Alagi} u ime SDP BiH,Jasminka Duri} u ime A SDA, teIbrahim Nadarevi} u ime SDA, dok sepredstavnici DNZ i SBB iz nepoznatihrazloga nisu pojavili. Odgovaraju}i na direktna pitanja,Mahmut Alagi} je kazao kako sva-kodnevno razgovara sa sugra|anima,trudi se biti dostupan u svakoj prilici,te pru`iti pomo} svima koji ga kon-taktiraju. Alagi} je najvi{e odgovoradavao o funkcioniranju zakonodavnei izvr{ne vlasti, u kojoj SDP ima svojekadrove, zapo{ljavanju, ja~anju pro-izvodnih kapaciteta, infrastrukture,Nacionalnog parka “Una”, te rje{a-vanja brojnih egzistencijalnih pitanja

socijalno ugro`enih i bora~kih popu-lacija. Jasminka Duri} je kazala kako jeve}ina sugra|ana kontaktira u vezizdravstvenog osiguranja, zdravstve-nih usluga, izra`enog pove}anjamalignih oboljenja, te stipendija,lije~enja, podsticaja poljoprivrednojproizvodnji... Govore}i o stanju u BiHi kako obi~ni ljudi do`ivljavaju te{kuekonomsku situaciju, kazala je da urazgovorima gra|ani ispoljavajuogromno nezadovoljstvo i pesimi-zam. Zastupnik Ibrahim Nadarevi} je,izme|u ostalog, naglasio va`nostartikuliranih zahtjeva bora~kih popu-lacija, kojima je dr`ava samo do2009. godine ostala du`na 135 mil-iona konvertibilnih maraka. Kako jekazao, brojni problemi i podijeljenenadle`nosti, te izostanak sinhro-

niziranog dogovaranja i rada izme|uzakonodavne i izvr{ne vlasti ra-zli~itih nivoa otvaraju krizi jo{ vi{eprostora. Ne{to optimizma unio je poslanikMahmut Alagi} jer je podsjetio naizdvajanje pola miliona konvertibi-lnih maraka za NP “Una”, plan oizgradnji oko 140 kilometara novihautoputeva u FBiH u naredne trigodine, intenzivnija suradnja vladakantona i Vlade FBiH kroz me|uso-bne posjete i dogovaranje, te reformezdravstva i drugih veoma bitnih poli-tika u okvirima Federacije BiH, ka-ntona i op}ina.Zbog brojnih pitanja na koje odgo-vore najbolje mo`e dati izvr{na vlast,zaklju~eno je da se organizira javnatribina s u~e{}em predstavnika izvr-{ne vlasti ovog kantona i FederacijeBiH. 037Plus

Biha}ka gimnazija slavi 100 godina postojanja. KaoMala gimnazija, osnovana je 1911. godine, da bi petgodina poslije dobila naziv Velika gimnazija u Biha}u.Jedna od manifestacija povodom obilje`avanja oblje-tnice, promocija monografije pod nazivom “Stolje}egimnazije u Biha}u”, odr`ana je u ponedjeljak 21.novembra. Pred punom dvoranom biv{ih profesora i u~enika,govorili su Asmir Pirali}, autor, prof. dr. Hrvoje Juri},koji je napravio predgovor ovoj vrijednoj knjizi, terecenzent Nijazija Maslak. Prisutne je pozdravio isada{nji direktor Jasmin Hod`i}, dok je izlo`bufotografije i dokumenata otvorio Dario Juri}, resorniministar u Vladi USK. H. A.

Javna tribina Centra civilnih inicijativa

Funkcioniranje vlasti i egziste-ncijalni problemi gra|ana

Brojni problemi i podijeljene nadle`nosti, te izostanak sinhroniziranog dogo-varanja i rada izme|u zakonodavne i izvr{ne vlasti razli~itih nivoa otvaraju krizijo{ vi{e prostora. Ne{to optimizma unio je poslanik Mahmut Alagi} jer je podsjetio na izdvajanje pola miliona konvertibilnih maraka za NP “Una”, plan oizgradnji oko 140 kilometara novih autoputeva u FBiH u naredne tri godine,intenzivnija suradnja vlada kantona i Vlade FBiH...

Promovirana monografija

Stolje}e gimnazije

Uz podr{ku op}inskog na~elnikaAlbina Musli}a i svesrdnu pomo}predstavnika UNDP Ureda u Biha}u,organizovana je radionica na kojoj suTanja Lucas i Eerhard Van Vliet, pre-dstavnici holandske NVO StichtingDierenopvang Bosnie (SDB) predsta-vnicima Op}ine Biha}, op}inskih pre-duze}a i veterinarskih stanica, te ka-ntonalnih institucija uklju~enih uiznala`enje najboljih rje{enja za pro-blem pasa lutalica i drugih napu{te-nih `ivotinja, pribli`ili holandskaiskustva.

U Holandiji je potvr|ena uspje{nostsistema hvatanja, sterilizacije,vakcinacije i vra}anja u prostorpasa lutalica, ~ime se prekinuolanac razmno`avanja, ali i dolazaknovih pasa ili ~opora u odre|enopodru~je koje je tretirano. Sveu-kupna kontrola nad psima lutalica-ma ovim projektom uspostavlja seu vremenskom intervalu od pet dodeset godina, uz istovremenopodizanje nivoa svijesti gra|ana,edukacije, anga`mana op}inskihslu`bi, medijskog rada, suradnje s

NVO i rada s najmla|im sugra|a-nima. Lucas i Van Vliet boravili su u Biha}ukrajem augusta pro{le godine, kadaje uprili~en sastanak s predstavnici-ma Op}ine Biha} i Udru`enja zaza{titu `ivotinja “Spas”. Na tom sastanku izra`ena je zaje-dni~ka `elja i namjera da se na bazistruke izradi efikasan sistem za kon-trolu populacije napu{tenih pasa ima~aka, posebno kada je u pitanjuurbano podru~je.

037Plus

Op}inska organizacija Crvenog kri`a pokrenula jejo{ jednu humanitarnu akciju. Pozvala je Bi{}ane dapred predstoje}u zimu socijalno ugro`enim sugra|a-nima osiguraju pe}i na drva. - Obilaskom najugro`enijih porodica na podru~ju op}ineutvrdili smo da mnogi nemaju pe}i ili imaju dotrajale,koje su u takvom stanju da su opasne po ̀ ivot. Opasnostod po`ara je izuzetno velika, ka`e se u proglasu. Iz Crvenog kri`a pozivaju sve one koji imaju upotre-bljive pe}i, a ne koriste ih da im se jave na telefon 220-092. Oni se obavezuju da }e preuzeti pe}i i prosli-jediti ih najugro`enijim porodicama. M.K.

U realizaciji projekta “Prevencija i suzbijanje seksu-alnog i rodno baziranog nasilja u BiH”, narednaaktivnost u 2012. godini je razvijanje lokalnog progra-ma prevencije i suzbijanja nasilja nad `enama, koji bitrebalo da usvoji na~elnik, odnosno Op}insko vije}e. U Op}ini Biha} uprili~en je sastanak predstavnikaGender Centra Federacije BiH i op}inskih organa. Vrlokonstruktivnom razgovoru priklju~ili su se i predstavni-ci nevladinog sektora. Konstatirano je kako je broj pri-java nasilja u porodici u USK-u izuzetno visok. Krajemnovembra, Gender Centar Federacije BiH organizujeradionicu u Biha}u, na kojoj }e se iznijeti konkretni pri-jedlozi o efikasnijem radu, ja~oj medijskoj kampanji ipribli`avanju ovog problema prvenstveno onima koji-ma je pomo} potrebna.

Suzbijanje seksualnog i rodnog nasilja u BiH

Razvijanje lokalnog programa

Crveni kri` op}ine Biha}

Akcija “Unesimo toplinuu njihove domove”

Gender Centar Federacije BiH, krajemovog mjeseca, organizuje radionicu uBiha}u, na kojoj }e se iznijeti konkretni pri-jedlozi o efikasnijem radu, ja~oj medijskojkampanji i pribli`avanju ovog problema

Rje{avanje problema pasa i ma~aka lutalica

Preuzimanje kontrole nadnapu{tenim `ivotinjama

Iskustva Holandije, potvr|ujuuspje{nost sistema hvatanja, sterilizacije, vakcinacije i vra}anja uprostor pasa lutalica, ~ime se preki-da lanac razmno`avanja i dolazaknovih pasa ili ~opora u odre|enopodru~je koje je tretirano

24.11.2011.godine Biha} 5

U galeriji Akademije likovnihumjetnosti Sarajevo, otvorena jeizlo`ba radova nastalih na dese-toj jubilarnoj likovnoj koloniji“Za djecu centra Duga”. Ovaj likovni dogaðaj organizira-ju Centar za nezbrinutu djecuDuga iz Kulen Vakufa i Gradskagalerija Bihaæ, a nekoliko prote-klih godina nesebiènu pomoæ impru`a i Akademija likovnihumjetnosti Sarajevo. Veliki broj profesora i studenataove ustanove su uèesnici koloni-je, a veæ drugu godinu zaredomu galeriji Akademije se postavljaizlo`ba radova s kolonije. Naotvaranju izlo`be se, u ime orga-nizatora, obratio Admir Lješèa-nin, direktor Centra Duga, ista-knuvši znaèaj ove manifestacijeza nesmetan rad i svakodnevicucentra. Izlo`bu je otvorila DanutiMoon, supruga Patricka Moona,

ambasadora Sjedinjenih Ameri-èkih Dr`ava u Bosni i Hercego-vini. Krajem oktobra ove godine je uAmbasadi SAD u Sarajevu odr`a-na uspješna prodajna izlo`baradova s proteklih kolonija. Go-spoða Moon, poznata po svomhumanitarnom radu, tako jepostala novi prijatelj i podrškadjeci centra Duga. Na otvaranju izlo`be AdnanDupanoviæ, direktor Gradskegalerije Bihaæ je, u ime biha-ækog naèelnika Albina Musliæa,ambasadoru Moonu uruèio po-klon, umjetnièku sliku s moti-vom Bihaæa. Ovom gestom, na-èelnik Musliæ je, kako je naveo upismu upuæenom ambasadoru,zahvalio što su supru`nici Moonprepoznali kvalitet i znaèaj ovogprojekta èiji je pokrovitelj OpæinaBihaæ.

Albin Musli}, na~elnik op}ineBiha}, u pratnji mje{tana, obi{ao je uponedjeljak, 21. novembra, u Bak{a-i{u mezarje i desnu obalu Une, nakojoj se gradi {etnica. Obalno-utvr-dnim radovima nastoji se sanirati iurediti obala rijeke na ovoj dionici udu`ini od oko 200 metara.U ranijem periodu ura|eni su radoviu vrijednosti 160 hiljada konvertibi-lnih maraka, ~ime je trajno za{ti}endio obale koja se osipala, ugro`a-vaju}i i mezarje. Kako je kazao, Sulejman Rami},predsjednik Savjeta MZ Bak{ai{, ovoje za mje{tane veliki projekt na ~emuse zahvaljuju Op}ini Biha}, ne-kada{njem na~elniku Lipova~i, odno-sno sada{njem na~elniku Musli}u. Mje{tanin Muharem Rami} je sretan{to je kona~no za{ti}eno mezarje, aobali je dat ljep{i i funkcionalniji

izgled. Mje{tanima i nji-hovim gostima na raspo-laganju }e biti {etnica, aure|enjem obale dobi}e ikupali{te. Na~elnik Musli} je izrazioo~ekivanja kako }e pro-jekt utvr|ivanja obale uzsve planirane sadr`ajeposlu`iti mje{tanima Ba-k{ai{a u svrhu boljeg

`ivota. - Za sve planirane radove:izrada donje pje{a~kestaze od drvenih talpi igornje pje{a~ke staze odkamena, postavljanje ja-vne rasvjete, klupa za sje-denje i drugih elemenata,potrebno je osigurati jo{90.000 konvertibilnihmaraka, rekao je Musli}.

Vrijedan projekt za mje{tane Bak{ai{a

Humanitarni koncert za bolesnu djevoj~icu AjnuRamaki} odr`an je u Biha}u 19. novembra. Nastupilisu Amir Smaji}, Alma Tucakovi}, Alen Duri}, AdnanNezirov, D`ulijana i ^upo Kala~. Ajna Ramaki} ro|ena je 2006. godine u Biha}u. Nalazise na lije~enju od leukemije u Be~u. Hitno joj jepotrebno 150.000 eura. Za pomo} Ajni otvoreni sutransakcijski ra~uni. Info telefon: +387 37 223 207.Donacije se mogu uplatiti u bilo kojoj bh-banci natransakcijske ra~une: 3385002167316994 i 3385002504312745.Za uplate izvan BiH: Kontonumer: 29018828104 BLZ;Empfangerbank:20111; Empfanger: Evelina Terzi}; Werwendunsgzweck:Spendekonto fur Ajna Ramaki}.

Bi{}ani su se u velikom broju odazvali i jo{ jednompotvrdili koliko su humani. Stoga vjerujemo da }ehumanitarni rock koncert za Ajnu Ramaki}, koji jezakazan za subotu, 26. novembra u 19 sati, urestoranu “^ardak na Uni”, biti jo{ posje}eniji. Ulaz jetri KM, a nastupom Ajni }e pomo}i: Adamantine, Noone’s ever, Agnus Dei, Ex start, Etica, The timeles,Dramolet, Dino Disorder, Nejra Karabegovi}, DuoAlko & Sale. S.MUJAGI]

[etnica {titi obalu i mezarje

Djevoj~ici Ajni Ramaki} za lije~enje

Hitno potrebno150.000 eura

Novi prijatelji DugeIzlo`bu je otvorila Danuti Moon, supruga

Patricka Moona, ambasadora SjedinjenihAmerièkih Dr`ava u Bosni i Hercegovini

Izlo`ba radova s kolonije u Kulen Vakufu

Sulejman Rami}

Muharem Rami} je sretan {to je kona~noza{ti}eno mezarje, a obali je dat ljep{i ifunkcionalniji izgled

Mje{tanima i njihovim gostima na raspo-laganju }e biti {etnica, a ure|enjem obaledobi}e i kupali{te

Mrkonji}-Grad posebno je`ivnuo u novembru 1943. godi-ne. Tada su otpo~ele pripreme zaPrvo zasjedanje Zemaljskogantifa{isti~kog vije}a narodnogoslobo|enja Bosne i Hercego-vine. Osnovan je Odbor zapripremanje zasjedanja kojim jerukovodio \uro Pucar Stari. UOdboru su bili i SkenderKulenovi}, Branko ]opi}, JocoMarjanovi}, Mate Zaninovi} iAnte [anti}. Pred samo zasjedanje po~eli suda sti`u i prvi vije}nici. Kako jehotel bio sru{en, delegati su bilismje{teni po ku}ama gostolju-bivih Mrkonji}ana. Gra|ani suse, zajedno s Odborom, brinuli ioko ishrane vije}nika, a desetakmje{tana, ~lanova SKOJ-a,USAOJ-a i AF@-a, i ~lanoviOdbora pripremili su salu za za-sjedanje. Atmosferu uo~i Prvog zasjedanjaZAVNOBiH-a vjerno do~aravatekst, koji je Skender Kulenovi}objavio u “Oslobo|enju” od 15.decembra 1943. godine. “Malog {egrta u jednoj brija~nicimrkonji}koj zaboljele su danasslaba{ne mi{ice od sapunjanjate{kih brada, i on premje{ta kefuiz jedne ruke u drugu. On, istina,voli “priredbe” jer je i njemu, si-tnom i zaboravljenom, slobodnoda ih posje}uje, pa ~ak da se sanjima uhvati i u kolo. Ali ova - {to}e se odr`ati ve~eras - po~ela je daga ljuti ve} od pet sati izjutra.- A-aaa, bogami, ovo }e ovakocijeli dan! - rekao je “u sebi”, neotvaraju}i usta i priti{}u}i jezik onepce kad su uni{le nove mu{teri-je. A onda je te nove goste, sebi unjedra, otpozdravio: Sloboda na-rodu! - pa je, preko debelog sije-dog brka jednog hercegova~kogdelegata - kojeg je u taj mah trljaosapunicom - pogledao tri glavekoje su na klupi dugo ~ekale dado|u na red.- Vragu i priredba! - izustio je po-luglasno, oti{av{i za bijeli zastor,vi{e da odahne nego da promijenivodu.A sutra, kad se odande, gdje se

danas u novembarskoj izmagliciodasipa malter garevina, zabijelenove ku}e, kad se na{a zemljamjesto krvlju, zalije rumenilomrada i smijeha, - sutra kada o jed-noj godi{njici, 25. novembru1943. godine na{e novine budupisale o dana{njem istorijskomdoga|aju, - sutra }e se taj malibrija~ki {egrt, ve} mladi}, pohvali-ti me|u svojim drugovima:- Ja sam, drugovi, brijao prve de-legate na{eg bosansko-hercego-va~kog parlamenta!On }e to re}i u {ali, ali potajno i

njega }e obuzimati neka dragost, ion }e se smije{iti svojoj djetinjojnaivnosti koja nije ni slutila da jetada{nja “priredba” jedan od onihvelikih istorijskih korijena iz kojihje izbujao taj novi mladi}ev `ivot.”Do 25. novembra pripreme subile gotove. Zasjedanje prvogbosanskohercegova~kog Parla-menta - ZAVNOBiH-a - moglo jeda po~ne. Vije}e je po~elo s radom 25.novembra 1943. u 19 sati.Prisutni su ~lanovi AVNOJ-a spodru~ja BiH, ~lanovi Oblasnog

NOO-a za Bosansku krajinu,Hercegovinu i Isto~nu Bosnu,zatim ~lanovi okru`nih NOO-a izsvakog okruga, te istaknuti javnii kulturni radnici, predstavnicibosansko-hercegova~kih jedinicaNOV-a i POJ-a. Prvom zasjeda-nju ZAVNOBiH-a prisustvovaloje 247 delegata, od ~ega 193 spravom glasa. Jedan dio delega-ta nije stigao u Mrkonji} zbogborbi na putu prema gradu.Prisutni delegati usvojili suovakav dnevni red:I. Sve~ano zasjedanje:

24.11.2011.godineuz Dan dr`avnosti6

Zemaljsko antifa{isti-~ko vije}e narodnogoslobo|enja Bosne iHercegovine (ZAVNOBiH)je bio najvi{e zakono-davno i izvr{no tijeloNarodno-oslobodila~kogpokreta (NOP-a) u Bosnii Hercegovini. Odr`ana su tri zasjeda-nja ZAVNOBiH-a:- Prvo u Mrkonji}-Gradu,

25. novembra/stude-nog 1943. godine.Ovaj datum se uFederaciji BiHobilje`ava kao Dandr`avnosti Bosne iHercegovine.

- Drugo u SanskomMostu 30. juna/lipnja1944. godine.

Na zasjedanju u Sans-kom Mostu donesena jei ~uvena Deklaracija opravima gra|ana Bosne iHercegovine. U ovom do-kumentu ZAVNOBiH, kaonajvi{e zakonodavno iizvr{no tijelo garantira 1. Ravnopravnost naro-

da u nedjeljivoj izajedni~koj domovini.

2. Slobodu savjesti isvih vjeroispovijesti

3. Slobodu zbora idogovora

4. Li~nu i imovinsku sigurnost gra|ana i slobodu i pravo li~neinicijative u privre-dnom `ivotu

5. Ravnopravnost spolova

6. Op}e aktivno ipasivno pravo i tajnoglasanje

7. Pravo `albe naodluke svih dr`avnihorgana

8. Niko ne mo`e bitisu|en bez prethodnogsudskog postupka

9. Pravo na socijalnuza{titu, u skladu sasuvremenim na~elima

10. Zabranu radafa{isti~kog pokreta,stranaka i dru{tava isudski progon svihaktera fa{izma.

- Tre}e i posljednje uSarajevu, 26. aprila/travnja 1945. godine.

Zna~ajZAVNOBiH-a

Vije}e je po~elo s radom 25. novembra 1943. u 19 sati. Prisutni su bili ~lanoviAVNOJ-a s podru~ja BiH, ~lanovi Oblasnog NOO-a za Bosansku krajinu, Hercegovinu iIsto~nu Bosnu, zatim ~lanovi okru`nih NOO-a iz svakog okruga, te istaknuti javni i kulturni radnici, predstavnici bosansko-hercegova~kih jedinica NOV-a i POJ-aZasjedanjem je predsjedavao dr. Vojislav Kecmanovi} - \edo, lije~nik iz Bijeljine. Usve~anom dijelu zasjedanja pro~itani su pozdravni govori predstavnika NOV-a i POJ-a, AVNOJ-a, Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH, Osvobodilne fronte Slovenije,Narodnog fronta Srbije, ZAVNOH-a, Centralnog odbora AF@-a, USAOJ-a i Komandepodru~ja Mrkonji} - Klju~

Dr. Ivan Ribar, predsjednik AVNOJ-a, o ZAVNOBiH-u

Bosna je prva ostvarila

Vi{e ~lanova CK KPJ je predla-galo da Bosna i Hercegovina imastatus autonomne pokrajine, ane status ravnopravne federalnejedinice. Pri tome se, prije svega,mislilo na “autonomiju uzRepubliku Srbiju ili Hrvatsku”.Taj stav se temeljio isklju~ivo naprincipu: “koliko nacija – tolikofederalnih jedinica”. U prvomnacrtu Odluke, koju je predlo`ioMilovan \ilas, zasnovanom nasovjetskom modelu, pet nacio-nalnih republika za pet jugo-slovenskih naroda (Srbi, Hrvati,Slovenci, Makedonci i Crnogo-rci), bilo je predvi|eno pet fed-eralnih jedinica, pri ~emu se zaBiH predvi|ao status autono-mne pokrajine, {to je u su{tinizna~ilo nepriznavanje Muslima-na kao jednog od ravnopravnihnaroda.Pokrajinski komitet KPJ za BiHje jednoglasno i odlu~no zastu-pao stav da BiH mo`e imatisamo status ravnopravne feder-alne jedinice u federativnojJugoslaviji. Priklju~enje BiH fe-deralnoj jedinici Srbiji iliHrvatskoj nije moglo do}i uobzir kao kona~no rje{enje.I, uo~i zasjedanja ZAVNOBiH-a idalje su vo|eni iscrpni i dugi ra-zgovori. Oko budu}eg dr`avnogstatusa BiH razgovarali su

Rodoljub ^olakovi} i AvdoHumo, predstavnici Pokraji-nskog komiteta KPJ za BiH saMilovanom \ilasom, Sretenom@ujovi}em i Mo{om Pijade,~lanovima CK KPJ.^olakovi} i Humo su na krajuoti{li kod Josipa Broza Tita i izni-jeli mu problem, te predlo`ili daBiH postane {esta federalnajedinica.Tito je “presudio” - prihvatio jekoncepciju Pokrajinskog komite-ta KPJ BiH o Bosni i Hercegovinikao ravnopravnoj federalnojjedinici i rekao:“BiH mora biti ravnopravna re-publika najmanje onoliko kolikosu to Srbija i Hrvatska. I drugo,Muslimani moraju biti apsolutnoravnopravan narod, u mjerikoliko su to Srbi i Hrvati u BiH”.Republi~kim statusom BiH tre-balo je, pored ostalog, onemo-gu}iti njenu podjelu, a nju u~i-niti “minijaturnim modelomjugoslovenske integracije”. Upojedinim krugovima u Srbiji jezbog ure|enja federalne Ju-goslavije i nove formule me|u-nacionalnih odnosa postojaloodre|eno nezadovoljstvo.Zbog toga je Blagoje Ne{kovi},predsjednik Glavnog NOO Srbi-je, u novembru 1944. na Velikojantifa{isti~koj narodno-oslobodi-

Dileme pred Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

Presudio Josip Broz Tito

Tito je prihvatio konce-pciju Pokrajinskog komite-ta KPJ BiH o Bosni iHercegovini kao ravnopra-vnoj federalnoj jedinici irekao: “BiH mora bitiravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. Idrugo, Muslimani morajubiti apsolutno ravnopravannarod, u mjeri koliko su toSrbi i Hrvati u BiH”. Titose, u pogledu dr`avno-pravnog statusa BiH, za razliku od “nekihrukovode}ih drugova”, nikada nije dvoumio.

pozdravni govoriII. Radno zasjedanje:1. Izvje{taj Verifikacionog

odbora2. Referat Rodoljuba

^olakovi}a: “Spoljnja iunutra{nja politi~kasituacija”

3. Diskusija o referatu4. Referat Osmana

Karabegovi}a: “Zna~ajZAVNOBiH-a”

5. Diskusija o referatu6. Izbor vije}nika

ZAVNOBiH-a

7. Izbor vije}nika AVNOJ-a8. Izbor Prezidijuma

ZAVNOBiH-a9. Rezolucija10. RaznoZasjedanju je predsjedavao dr.Vojislav Kecmanovi} - \edo,lije~nik iz Bijeljine. U sve~anomdijelu zasjedanja pro~itani supozdravni govori predstavnikaNOV-a i POJ-a, AVNOJ-a, Pokra-jinskog komiteta KPJ za BiH,Osvobodilne fronte Slovenije,Narodnog fronta Srbije,ZAVNOH-a, Centralnog odbora

AF@-a, USAOJ-a i Komandepodru~ja Mrkonji} - Klju~.Dr. Ivan Ribar, predsjednikAVNOJ-a rekao je u svom poz-dravnom govoru: “...Bosna je bila prva koja je ostvarila bratstvo Srba, Hrvata iMuslimana, iako je ona imalanajkrvavijih dana, iako su tuvr{eni najkrvaviji pokolji, nijeopusto{ena zahvaljuju}i borbiNarodnooslobodila~ke vojske...Na{e divizije se juna~ki bore {iromBosne i Hercegovine, ali ne samoda oslobode Bosnu i Hercegovinu,nego da u~ine zauvijek kraj zava-dama naroda hrvatskog, srpskog imuslimanskog, da protjeraju oku-patora i uni{te izdajnike; da Srbi,Hrvati i Muslimani Bosne iHercegovine stvore svoje pred-stavni{tvo u zajednici s ostalimjedinicama Federativne Demokra-tske Jugoslavije u kojoj i Bosna iHercegovina treba da uzme onomjesto koje joj i pripada...”ZAVNOBiH je pozdravio i pre-dstavnik Pokrajinskog komitetaKPJ za Bosnu i Hercegovinu,\uro Pucar Stari:“... Na tlu gdje je okupator misliozametnuti kolo najkrvavijeg bra-toubila~kog klanja, Komunisti~kapartija je od po~etka unosila duhbratstva me|u na{e narode i timduhom oplemenila na{u juna~kuvojsku...” Josip Vidmar, predstavnik Osvo-bodilne fronte Slovenije, rekaoje, pozdravljaju}i ZAVNOBiH: “... Bosna je pravi centarJugoslavije koja }e biti nezavisna,demokratska, federativna zemlja.Bosna je matica i centar politikekoja se mora ostvarivati ubudu}oj Jugoslaviji. Bosna jezemlja u kojoj `ive narodi trijuvjera: katoli~ke, islamske ipravoslavne. To je najkompliko-vanija zemlja u Evropi, pa ako seu njoj ostvari bratstvo Srba,Hrvata i Muslimana, njega ne}ebiti te{ko ostvariti izme|u Srba,Hrvata i Slovenaca...”Nakon pozdravnih govora pre{lose na radni dio zasjedanja. Ureferatu “Spoljnja i unutra{njapoliti~ka situacija” Rodoljub^olakovi} je rekao: “... na na{em putu bi}e jo{ mnogote{ko}a i `rtava, ali cilj koji supreda se postavili u ovomsurovom, prelomnom dobu za~itavo ~ovje~anstvo najbolji sinovina{e, kroz vjekove poni`avane,ugnjetavane i mrcvarene domo-vine, takav je da za njega nije pre-velika nikakva `rtva. Ho}emo ibi}emo ljudi slobodni i bra}a udomovini koja nas je sve odnjiha-la. Pro`eti istinskom ljubavlju

prema svojoj zemlji, duboko vjeru-ju}i u snagu svojih naroda, upravednost i opravdanost na{eborbe, mi }emo, ne prezaju}i ni odkakve opasnosti, i}i nepokoleblji-vo svome cilju i pobijediti...”U svome referatu “Zna~ajZAVNOBiH-a” Osman Karabe-govi} je istakao: “Mi mo`emo danas s pravom re}ida smo se mu{ki othrvali okupa-torskim namjerama istrebljenjana{ih naroda. Mi smo na putubratstva i jedinstva Srba, Hrvata iMuslimana. Mi to jedinstvo kuje-mo i ovim veli~anstvenim ~inom -stvaranjem i organizovanjemovog na{eg Vije}a...”Nakon diskusije o referatima iza-brani su vije}nici ZAVNOBiH-a(njih 173) i AVNOJ-a s podru~jaBiH (iz Mrkonji}a za vije}nikaobaju Vije}a izabran je MitarSoldat), te Prezidijum; za pred-sjednika Prezidijuma izabran jedr Vojislav Kecmanovi}, a zasekretara Hasan Brki}. ZadatakPrezidijuma bio je da neposred-no rukovodi djelatno{}u IMOO-a{irom Bosanske krajine, gdje suNOO-i bili najbrojniji, a tako|er i{irom ostale oslobo|ene terito-rije.Donesena je i Rezolucija - osno-vni dokument Prvog zasjedanjaZAVNOBiH-a, u kojoj se, izme|uostaloga, ka`e:“Danas narodi Bosne i Hercego-vine kroz svoje jedino predsta-vni{tvo, Zemaljsko antifa{isti~kovije}e narodnog oslobo|enjaBosne i Hercegovine, ho}e da i nji-hova zemlja, koja nije ni srpska nihrvatska ni muslimanska, nego isrpska i hrvatska i muslimanska,bude zbratimljena i slobodnaBosna i Hercegovina, u kojoj }ebiti osigurana ravnopravnost ijednakost svih Srba, Muslimana iHrvata. Narodi Bosne i Herce-govine u~estvova}e ravnopravno sostalim na{im narodima u izgra-dnji Narodne Demokratske Fede-rativne Jugoslavije”.U duhu Rezolucije upu}en jeproglas narodima Bosne iHercegovine. Prvo zasjedanjeZAVNOBiH-a zavr{ilo je rad u 4sata izjutra 26. novembra 1943.godine. Odlukom Drugog zasjedanjaAVNOJ-a u Jajcu od 29. nove-mbra 1943. potvr|ene su odlukePrvog zasjedanja ZAVNOBiH-a itime je Bosna i Hercegovinapostala {esta federalna jedinica ufederativnoj Jugoslaviji. Tako jena jedini realan i prihvatljivna~in bilo rije{eno pitanje dr`a-vno-pravnog polo`aja Bosne iHercegovine. 037Plus

24.11.2011.godine uz Dan dr`avnosti 7

U petak, 25 novembra 2011.godine navr{it }e se 68 godina ododr`avanja Prvog zasjedanjaZAVNOBIH-a (Zemaljskog anti-fa{isti~kog vije}a narodnog oslo-bo|enja Bosne i Hercegovine)kojim je na najkonkretniji na~inobnovljena dr`avnost Bosne iHercegovine. Od tada do prvih vi{estrana~kihizbora, koji su u na{oj zemljiodr`ani 18. novembra 1990. go-dine, taj datum se u Socijali-sti~koj Republici BiH bezuvjetnoslavio kao Dan njene dr`avnosti.Ve}ina Srba prestala ga je slavitinakon 21. novembra 1991.godine kada je vlast SDS-a pro-glasila “svoje” srpske autonomneoblasti u BiH. Odgovor na ovo bioje referendum, odr`an 1. marta1992. godine, kada se ve}inagra|ana izjasnila za samosta-lnost i nezavisnost BiH. Rezultatereferenduma nije priznao onajnjen dio pod kontrolom Srpskedemokratske stranke. Od progla{avanja Srpske repu-blike na teritoriju pod kontrolomSDS-a zapo~elo se i s negiranjemZAVNOBiH-a, koje traje i dandanas. ^injenica da se i 1. mart -Dan nezavisnosti i 25. novembar- Dan dr`avnosti BiH obilje`avajusamo u F BiH pokazuje da borbaza dr`avnu nezavisnost i dr`a-vnost jo{ nije okon~ana. I jednomi drugom jo{ uvijek se protive ide-ologija destruktivnih snaga uRepublici Srpskoj. One se nikakone mire s ~injenicom da u zemljiBosni i Hercegovini postoji velikave}ina me|u konstitutivnim na-rodima koja je spremna nasu`ivot, multietni~nost, mulitku-lturalnost i na sve ostalo {to setemelji na civilizacijskim dru{tve-nim dostignu}ima. Upravo zbog toga treba i mora sevjerovati da }e i sada{nje snagedestrukcije u BiH jednoga danamorati shvatiti da smo svi skupaosu|eni na zajedni{tvo u dr`aviBosni i Hercegovini, koja je nakonDejtona postala slo`enija negoikada. Sada je to dr`ava tri kon-stitutivna naroda s dva (ne)upi-tna entiteta. Dr`ava koju jo{ uvi-jek iznutra osporava manjinapredvo|ena nacionalistima u Re-publici Srpskoj i u dijelu Fede-racije BiH. Budu}i da sve ima svojpo~etak i kraj nadati se da }e i taosporavanja jednoga dana bititek ru`na pro{lost.

Komentar

Dandr`avnosti

bratstvo svojih naroda

la~koj skup{tini Srbije, reagirao:“Zar zato {to ima Srba u Bosni,Hercegovini i Hrvatskoj i {arolikoizme{anih sa Hrvatima i Musli-manima, treba sve Hrvate i Musli-mane posrbiti? Da li je to stvarSrba iz Srbije da name}u Srbimau BiH i Hrvatskoj razjedinjenje saHrvatima i Muslimanima, kad jenjihova zajednica `ivotno poveza-na kao {to su povezane i njihoveku}e na istom zemlji{tu, kada suoni sami, u toku ove trogodi{njeborbe, iskovali bratstvo i jedinst-vo?”.Tito se, u pogledu dr`avno-pra-

vnog statusa BiH, za razliku od“nekih rukovode}ih drugova”,nikada nije dvoumio. To jepotvrdio i prilikom posjete BiH unovembru 1979. godine kada je,pored ostalog, rekao:“BiH ne mo`e pripadati ni ovomni onom, ve} narodima koji je oddavnina nastanjuju. Uostalom, tonjima nije niko poklonio, ve} su tosami izborili u narodnooslobodi-la~koj borbi u kojoj su masovnou~estvovali. Bilo je to jedinomogu}e i sre}no rje{enje, ne samoza narode BiH, ve} i za na{uzajednicu u cjelini”.

U prvom nacrtuOdluke, koju jepredlo`io Milovan\ilas, zasnovanomna sovjetskommodelu, pet nacio-nalnih republika zapet jugoslovenskihnaroda (Srbi, Hrva-ti, Slovenci, Make-donci i Crnogorci),bilo je predvi|enopet federalnih jedi-nica, pri ~emu seza BiH predvi|aostatus autonomnepokrajine, {to je usu{tini zna~ilonepriznavanjeMuslimana kaojednog od ravno-pravnih naroda

Safet HRNJICA

24.11.2011.godinekanton8

Nasilje u porodici, kroz raznovrsne oblike, prisutno jei na podru~ju Unsko-sanskog kantona. Manifestuje sekroz ~injenje krivi~nih djela, a u bla`im oblicimaprekr{aja i ostalih incidenata. U 2010. godini nasilje u porodici je u porastu ~etiriposto, a u periodu januar - septembar 2011.godine za1,6 posto. Otkrivanje ve}eg broja krivi~nih djela nasiljau porodici (u 2010.godini za 27, periodu januar - septe-mbar 2011. godine 19) je sigurno i rezultat rasta svijestio ̀ rtvama (edukacija, kampanje itd.) o {tetnosti nasilja,ali i poja~anog rada policije. Nasilje je naj~e{}e zabilje`eno na podru~ju op}inaVelika Kladu{a, Biha} i Cazin. Do smanjenja nasilja u 2010. godini do{lo je napodru~ju Cazina (za 38,1 posto), Bosanskog Petrovca(za 87,5 ) i Sanskog Mosta (za 4,5 ), dok je najve}iporast evidentan na podru~ju Bu`ima (za 200 posto) iBiha}a (90,9 posto). U periodu januar - septembar2011. godine najve}i porast evidentan je na podru~juKlju~a i Bosanskog Petrovca, a najve}e smanjenje napodru~ju Biha}a. Naj~e{}e su po~inioci nasilja mu`evi, a naj~e{}e `rtve`ene (supruge). Naj~e{}i oblik nasilja je fizi~ko, uz kogaje vezano i psihi~ko. [efik Smlati}, kantonalni ministar unutra{njih poslovanapominje da se dio slu~ajeva uop{te ne prijavi policijini drugoj instituciji, nerijetko iz straha, zablude,ekonomske ovisnosti i sl. Stoga ova vrsta kriminalaspada u onu tamnu brojku koju je mogu}e smanjitizajedni~kim radom policije i gra|ana. Za suzbijanjeovih pojava posebno je zna~ajno preventivno djelovan-je svih institucija koje se bave ovom problematikom. Vlada USK s posebnom je pa`njom razmatrala i Info-rmaciju o stanju sigurnosti od vr{nja~kog nasilja u {ko-lama na podru~ju USK. U periodu januar - septembarevidentiran je porast vr{nja~kog nasilja.U strukturi krivi~na djela su u porastu za ~etiri, pre-kr{aji smanjeni za pet, dok su ostali incidenti u porastuza 28. U pore|enju s istim periodom 2010. godine, pro-matrano po op}inama, najvi{e slu~ajeva evidentirano jena podru~ju op}ina Biha} (36) i Cazin (8), dok napodru~ju Bu`ima nije bilo vr{nja~kog nasilja. Do sman-jenja slu~ajeva do{lo je u op}inama Velika Kladu{a (za10), Cazin (za 8), S.Most (za 3) i Klju~ (za jedanslu~aj). Prema polnoj strukturi, od ukupno 84 po~inio-ca, 62 su mu{ki i 22 ̀ ene, a po starosnoj strukturi naj~e-{}i po~inioci su izme|u 16 i 18 godina.Vlada je jednoglasno usvojila prijedlog premijeraLipova~e da u roku 15 dana ministarstva obrazovanja,zdravstva i socijalne politike i MUP-a urade sveobu-hvatan plan unapre|enja prevencije nasilja.

Bespravna gradnja je problemcijele Bosne i Hercegovine. Izgradnjastambenih, poslovnih i drugih obje-kata bez propisanih saglasnosti iodobrenja ve} dugo vremena je pri-sutna i u Unsko-sanskom kantonu.Ministarstvo za gra|enje, prostornoure|enje i za{titu okoline ozbiljno jepristupilo suzbijanju ove pojave jo{2004. godine ukazuju}i na sve nega-tivne posljedice koje ima, sa prijedlo-gom konstruktivnih mjera za njenosuzbijanje. Realizaciju prihva}enihmjera Ministarstvo prati ve} godina-ma, o ~emu je redovno informisaloVladu i Skup{tinu USK-a.Podaci, me|utim, ukazuju da jo{ uvi-jek nije na adekvatan na~in identi-fikovan problem bespravne gradnje.

Unato~ svim poduzetim aktivnosti-ma ovog Ministarstva i zaklju~cimaSkup{tine Unsko-sanskog kantona,izostalo je sveobuhvatno evidenti-ranje bespravno izgra|enih objekata,kao i poduzimanje mjera za suzbi-janje pojave bespravne gradnje.Posebno zabrinjavaju}a je bespravnagradnja objekata unutar za{titnihpojaseva infrastrukturnih koridora iza{titnog pojasa rijeka. - Su{tinske pogre{ke i propusti ogleda-ju se u ~injenici da bespravnoj gradnji,u proteklom periodu, nije data pri-mjerena pa`nja, kazala je ministricaSinha Kurbegovi} isti~u}i da najozbi-ljnije analizi i pra}enju ove proble-matike, na podru~ju USK, pristupaop}ina Sanski Most.

Vlada USK-a: Bespravna gradnja na podru~ju kantona

Nema evidencije izgra|enih bez

Vlada USK je utvrdila i u skra}enojproceduri uputila Skup{tini USK-aNacrt zakona o dopuni Zakona opred{kolstvu. Novi zakon o pred{ko-lskom odgoju i obrazovanju Sku-p{tina Unsko-sanskog kantona usvo-jila je u maju ove godine, ali je nje-gova primjena odlo`ena do dono-{enja zakona o lokalnoj samoupravi inove raspodjele prihoda za pred{ko-lsko i osnovno obrazovanje u koristop}ina Unsko-sanskog kantona.Zbog neprimjenjivanja zakona zapo-slenici u javnim ustanovama zapred{kolski odgoj i obrazovanjenalaze se u vrlo nepovoljnom polo-

`aju. Primjenjuje se Zakon o pre-d{kolstvu iz 2005. godine. Prema odredbama stava 1. ~lana 6.spomenutog Zakona osniva~ ne osig-urava sredstva za ukupnu djelatnostpred{kolskih ustanova, nego samoza bruto pla}e zaposlenih, a preosta-la sredstva potrebna za radpred{kolske ustanove osiguravaju izvlastitih prihoda, u prvom redu upla-ta roditelja, {to je dovelo donemogu}nosti normalnog funkcioni-

ranja pred{kolskih ustanova i nera-vnopravnog polo`aja zaposlenika upred{kolskim ustanovama u odnosuna sve druge bud`etske korisnike. Dono{enjem dopune Vlada USK `elirije{iti pitanje planiranja sredstavaza topli obrok zaposlenika pred{ko-lskih ustanova u bud`etu Unsko-sa-nskog kantona za 2012. godinu,odnosno do stupanja na snagunovog zakona o pred{kolskom odgo-ju i obrazovanju.

Nacrt Zakona o dopuni Zakona o pred{kolstvu

Zbog neprimjenjivanja zakona zaposlenici ujavnim ustanovama za pred{kolski odgoj i obrazo-vanje nalaze se u vrlo nepovoljnom polo`aju

U skra}enoj proceduri

Vr{nja~ko i nasilje u porodici

Najizra`enije uVeliko Kladu{i,Biha}u i Cazinu

Vlada je jednoglasno usvojila pri-jedlog premijera Lipova~e da u roku15 dana ministarstva obrazovanja,zdravstva i socijalne politike i MUP-a urade sveobuhvatan planunapre|enja prevencije nasilja

Sinha Kurbegovi}

24.11.2011.godine kanton 9

Most u naselju Halki}i koji sa lijevom obalom Unepovezuje mjesne zajednice Donje Prekounje, VelikiBadi} i Ostru`nicu sve~ano je predat na upotrebugra|anima. To su u~inili op}inski na~elnik Armin Halitovi}, zamje-nik predsjedavaju}eg Skup{tine Unsko-sanskog kanto-na Mladen Loni} i izvr{ni direktor u projektu IFAD-aHalid Omanovi}. Op}ina Bosanska Krupa je u ovaj projekt ulo`ila oko 70hiljada maraka dok je razliku do 200.000 konvertibi-lnih maraka, koliko su ko{tali radovi, osigurao IFAD.Do sada je ovaj most rekonstruisan nekoliko puta uporatnom vremenu, ali su sve dosada{nje sanacije irekonstrukcije ra|ene nekvalitetno i s lo{im materija-lima da bi onda postao opasnost za sve koji se njimekoriste. Bio je to opravdan razlog da Op}ina BosanskaKrupa temeljnu rekonstrukciju mosta u Halki}imaponudi kao projekt IFAD-u, Me|unarodnom fondu zarazvoj.

Realizacijom projekta “Osiguranje pristupa vodoop-skrbi kroz institucionalni razvoj i infrastrukturu u Bosnii Hercegovini” u kojem udru`enim sredstvima u~estvu-ju op}ina Bosanski Petrovac i Razvojni program Ujedi-njenih nacija (UNDP) Javnom poduze}u “Komunalno”obezbije|ena je visokosofisticirana oprema za detekcijui otklanjanje kvarova, kontrolu i urednu isporuku vode. - Projekat }e u Bosanskom Petro-vcu pobolj{ati kvalitet vode, na-dzor nad cjelokupnim vodovo-dnim sustavom i smanjiti gubi-tke, {to je veoma bitno za na{esugra|ane, koji trenutno imajusmanjenu ili nikakvu isporukuvode, istakao je Ermin Hajder,na~elnik op}ine.Isporu~ena je oprema za hlori-zaciju, telemetrijska oprema zanadzorni operativni centar, vodomjeri, a slijedi isporu-ka elektromagnetnih mjera~a i oprema za detekcijukvarova na vodovodnoj mre`i. - Javno poduze}e d.o.o “Komunalno” dobilo je opremuvrhunskog kvaliteta kojom }emo mo}i pratiti cjelokupanvodovodni sistem, a pogotovo kvalitet, urednost i opskr-bu vodom na{ih sugra|ana, istakao je Du{ko Bosni},direktor “Komunalnog”Haris Feizbegovi}, tehni~ki koordinator UNDP-a,na~elnik Hajder i direktor Bosni}, obi{li su rezervoareBursa}i i Novakovi}i.

objekatadozvola

Izostalo je sveobuhvatno evide-ntiranje bespravno izgra|enihobjekata, kao i poduzimanje mjeraza suzbijanje pojave bespravnegradnje. Posebno zabrinjavaju}a jebespravna gradnja objekata unutarza{titnih pojaseva infrastrukturnihkoridora i za{titnog pojasa rijeka.Analizi i pra}enju ove problematike,na podru~ju USK, najozbiljnijepristupa op}ina Sanski Most

Vlada USK utvrdila je Prijedlogodluke o osnivanju Dje~ijeg vrti}aBu`im. Bu`im je jedina op}ina napodru~ju kantona koja nema pred-{kolsku ustanovu ~ime su djeca pre-d{kolskog uzrasta ove op}ine u nera-vnopravnom polo`aju u odnosu nasvoje vr{njake u drugim op}inama. U bud`etu Unsko-sanskog kantonaza 2011. godinu osigurano je 50.000KM za izgradnju ove ustanove, ali sunavedena sredstva vi{estruko manjaod potrebnih. U namjeri da se u ovoj godini osnujei po~ne rad ove javne pred{kolskeustanove u Bu`imu, Op}ina je pro-na{la privremeno rje{enje, do izgra-dnje objekta na planiranoj lokaciji.Mjesna zajednica Zaradostovo jedala saglasnost za kori{tenje njenihprostorija koje su trenutno vanupotrebe. Op}ina je podr`ala takavprijedlog.

- Prema prora~unu, postoje}a sredstvau bud`etu za 2011. godinu, u iznosuod 50.000 KM, bila bi dovoljna za

adaptaciju i po~etak rada, obrazlo`ioje Dario Juri}, ministar obrazovanjaUSK-a. 037Plus

Osnivanje dje~ijeg vrti}a u Bu`imu

Privremena lokacija u Zaradostovu

Sofisticirana oprema JU “Komunalno” Bosanski Petrovac

Nadzor nad cjelokupnimvodovodnim sistemom

Bosanska Krupa

U Bosanskom Petrovcu }e biti pobolj{ankvalitet vode, nadzor nad cjelokupnimvodovodnim sistemom i smanjeni gubici umre`i, {to je veoma bitno za one koji trenutnoimaju smanjenu ili nikakvu isporuku vode

Temeljito saniranmost u Halki}ima

Op}ina Bosanska Krupa je u ovaj projektulo`ila oko 70 hiljada maraka dok je razlikudo 200.000 konvertibilnih maraka, koliko suko{tali radovi, osigurao IFAD.

Bespravna izgradnja ima duboke korjene

Mjesna zajednica Zara-dostovo je dala sagla-snost za kori{tenje njenihprostorija koje su trenutnovan upotrebe. Op}ina jepodr`ala takav prijedlog.

Vlada Unsko-sanskog kantona,na 47. sjednici, dala je saglasnostna imenovanje Mirsada Kaljeko-vi}a, diplomiranog ekonomiste

za ~lana Upravnog odboraPIO/MIO Federacije Bosne iHercegovine s podru~ja Unsko-sanskog kantona.

PIO/MIO Federacije BiH

Mirsad Kaljekovi} ~lan Upravnog odbora

24.11.2011.godinetema10

U ovoj dr`avi ba{ ima sva{ta.Naro~ito u Bosanskoj Krajini.Primjer koji se desio u prote-klom ratu, u najzapadnijemdijelu na{e nam premile i pre-drage domovine a koji se zvaoBiha}ki okrug, je borba boracalegendarnog Petog korpusaprotiv dva agresora. U po~etkusu to bili ~etnici, a kasnije su imse pridru`ili “autonoma{i”. Pri-~a koja slijedi zahtijeva upravoovakav uvod. Treba jo{ dodatida se “Sila nebeska” obranila iu kontri oslobodila pet grado-va. Jednostavno re~eno, pobi-jedila. [esnaest godina nakon rata usjevernom dijelu nekada{njegBiha}kog okruga, ta~nije uVelikoj Kladu{i, ljudi se jo{ uvi-jek dijele na “korpusovce” i“abdi}evce”. To je ~injenicakoju ne susre}ete na svakomkoraku, ali se u `ivotu i te kakoosjeti.

- Primjera ima mali milion, anajvi{e boli kad ti neko odzvani~nih op}inskih vlasti nedada ostvari{ jedno od najosnovni-jih prava, a to je pravo na rad,

ka`e nam jedan promrzligospodin na Gradskojpijaci, na koju smo gre{komsvratili. Ovda{nji ljudiznaju da su trenutno navlasti “oni drugi” te da mi“korpusovci” moramoulo`iti puno vi{e truda. Kone vjeruje neka nam ondaobjasni ~injenicu da pojed-inci na prostoru ove op}inemogu dobiti sve mogu}edozvole kada su u pitanjukantonalni i federalni nivoivlasti, a ne mogu odop}inskih!? Za pomirenje jepotrebno dvoje, ba{ kao i za rat,zaklju~i povi{enim glasom pri-jete}i ka`iprstom.

Ispunjavajusve uslove

Da mi, ipak, krenemo redom.Velikokladu{ka firma “EU-VET”D.O.O. je sredinom jula ove

godine dobila rje{enje kojim imMinistarstvo poljoprivrede, vo-doprivrede i {umarstva potvr-|uje da ispunjavaju uvjete “upogledu prostora, kadra i vet-

erinarsko-tehni~ke opreme zaobavljanje veterinarske djela-tnosti ambulantno za male`ivotinje i u ku}nim posjeta-ma za velike `ivotinje. Nakonizvr{enog uvida u prostorije,tehni~ko ure|enje, opremu,na~in rada i higijenu, objekt jeocijenjen kao prihvatljiv.” Itako dalje. Istovjetno rje{enjeizdano je i za prostor nami-jenjen za sto~nu pijacu. Da neduljimo, spomenuta firma jeiznajmila prostor nekada{njegnamjenskog agrokomercovogobjekta “Valionica”. U ratu jetu bio poznati logor “Drma-ljevo”, a po njegovom zavr{e-tku “sabirni centar za sme}e”.Pet zaposlenih u EU-VET-u, odkojih dva veterinara, jedan ve-terinarski tehni~ar i dva radni-ka, ulo`ili su puno truda ivlastitih sredstava da od neka-da{njeg smetli{ta naprave prvuprivatnu veterinarsku stanicu isto~ni pija~ni prostor. Na ulazuu nekada{nji logor postavljenaje spomen tabla. “U logoru suzatvarani politi~ki protivnici i

neistomi{ljenici, te pripadniciArmije BiH. Da se ne zaboravi,da se ne ponovi”, izme|u osta-log pi{e na njoj.- Od ulaza desno ure|en jeprostor u kojem je smje{tenaveterinarska stanica. Poslaima po{to radimo 24 sata nadan, ka`e direktor EnesSelimovi}, dodaju}i da `ivot-inje ne znaju re}i, a nipri~ekati jutro kad ih zaboli ilikad na svijet donose svojemlade. Pritisaka ima i u pitan-ju je konkurencija. Mi smo ust-vari konkurencija op}inskim

firmama, veterinarskoj stanici ikomunalnom preduze}u. Do|iteutorkom kad je pija~ni dan pa}ete vidjeti {ta se radi na nji-hovoj sto~noj pijaci. Op}inskovije}e nam ne da pija~ni red,kako se zove dokument, a jedinirazlog je ovdje svima poznat.Oni su ga zamotali u “pomire-nje” kojeg ustvari ne `ele. Dastvar bude jo{ te`a na dvije

velikokladu{ke radio-stanicebarem tri puta dnevno objavlju-ju tekst u kojem strogo zabra-njuju okupljanje na na{oj pijaci.To je pritisak koji nije zapam}enna ovim prostorima. Na{e ured-no pla}ene reklame te radio-stanice ne}e da objave pa smo ihtu`ili. Sramota pa eto...

Op}inazabranila rad

“@elim skrenuti pa`nju gra|a-nima op}ine Velika Kladu{a iupozoriti ih da sto~na i robna

pijaca, te veterinarskastanica u krugu “ValionicaDrmaljevo”, koju jepokrenuo “EU-VET” d.o.o.Velika Kladu{a i dalje,pored brojnih reagovanjanadle`nim inspekcijama,na neprofesionalan i nele-galan na~in obavljajusvoje djelatnosti. Sto~na irobna pijaca, te veteri-narska stanica na ovojlokaciji nemaju potrebnaodobrenja za rad, a “EU-VET” nema saglasnostOp}inskog vije}a zapija~ni red”, izme|u osta-log stoji u saop}enjuAdmila Mulali}a, na~elni-

ka op}ine Velika Kladu{a, kojegsmo, na`alost, i mi objavili.Upravo to je bio povod daodemo na lice mjesta. Kodna~elnika Mulali}a nismo i{li,jer je on rekao svoje. Rekli su iuposlenici “EU-VET”-a. Ka`u da u ratu nema pobjedni-ka i pora`enih. Poslije rata ima,sto-posto. Vidi se to na svakomkoraku. Halid ALIJAGI]

Legalno je nelegalnoVelika Kladu{a: Pobjednici i pora`eni [esnaest godina

nakon rata u sjeve-rnom dijelu neka-da{njeg Biha}kogokruga, ta~nije uVelikoj Kladu{i, ljudise jo{ uvijek dijelena “korpusovce” i“abdi}evce”

U ratu je tu biologor “Drmaljevo”,a po njegovomzavr{etku “sabirnicentar za sme}e”

Drmaljevo poslije rata

24.11.2011.godine Biha} 11 Vjen~ani

Azra ^iri} i Amir Dizdari} Fadila Reki} i Elvis Ke{ki}

Lidija [tampar i Ervin Okugi}

Adisa Fekaj i Adnan D`aferagi}

Dobili sina

D`enan Bali}, roditelji Dijana i Red`o

Vjen~ani

Esmir ^iri} i Indira Mahmutagi}, SafetHod`i} i Emina Behrem, Adnan Vardi} i[efka Sulji}, Ismet Kurtovi} i AdelaHrnjica, Mehmed Bori} i Asmira Kli~i},Amir Dizdari} i Azra ^iri}, Admir Me{i} iSenka Stupac, Elvis Ke{ki} i FadilaReki}, Adnan D`aferagi} i Adisa Fekaj,Ervin Okugi} i Lidija [tampar, [emsudinMure{ki} i Irma Sari}, Jasmin [i{i} iBerina Krupi}, Anel ]ehaji} i SelmaZuli}, Admir Dizdari} i Maja Behri}.

Umrli

Zlatka Be}irspahi} (1927.), RasemaD`ini} (1933.), Fata ^iri} (1929.),Dervi{a Be}irevi} (1937.).

Mati~ni ured Biha},14. - 19. novembar 2011. godine

Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon De`urni obrtnik1. Grijanje i vodoinstalacije 061 181 052 Osman Kazaz 2. ^i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i} 3. Elektroinstalacije 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji} 5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti} 6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Bird`o15. Izrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}www.okusk.com.ba e-mail: ob.komora@bih.net.ba

Obrtni~ka komoraUSK-a Biha}, Biha}kih branilaca 4777000 Biha}

"Paranormal activity 3"Od danas 24.11.2011. godine u Kinu

"UNA" po~inje sa prikazivanjem jedan odnajgledanijih horora na svijetu "Paranormalactivity 3". Sude}i prema dva prethodnadijela i ovog puta mo`emo o~ekivati raspro-dane projekcije i pune sale.Film }e se prikazivati u terminima od18:30 h i 21:15 h, a cijena ulaznice je3,00 KM. S.M.

Program Kino “UNA”od 24.11.2011. godine

Senka Stupac i Admir Me{i}

U Biha}u je krajem protekle se-dmice odr`ana prezentacija segme-nta socijalne i dje~ije za{tite uoblasti vodosnabdijevanja u op}iniBiha}, u kojoj su u~estvovali ~lanovikomisije i u~enici osnovne {koleHarmani I. U okviru projekta radi ses PAR grupama djece, {to podrazu-mijeva njihovo u~e{}e u procesudono{enja odluka. Djeca su, uzpomo} svojih nastavnika, u~ili kakouo~iti probleme u svojoj zajedniciodnosno {koli, istra`ivati i ana-lizirati problem s ciljem pravljenjaakcionog plana za njegovo rje{ava-nje. Djeca su se primarno fokusirala naprobleme koji imaju vezu s vodom

odnosno neuslovne toalete, tu{kabine u {kolama, probleme mokrih~vorova u {kolama, nedostatkejavnih ~esmi, te javnih toaleta.Napravljen je akcioni plan, aodre|ene aktivnosti su ve} imple-mentirane. U~enici {kole Harmani Iiz Biha}a dobili su oko 4.000 KM zarealizaciju svojih ideja. “Demokratska uprava na poljuekonomije: Osiguranje pristupavodosnabdijevanju kroz institu-cionalni razvoj i infrastrukturu” jepodr`an kroz Fond za dostizanjemilenijumskih razvojnih ciljeva(MDGF) kojeg finansira [panskavlada, s ciljem ja~anja institucijadr`ave i gra|ana. S. MUJAGI]

Projekt dje~ije za{tite

U~ili kako uo~itiprobleme

Djeca su, uz pomo} facilitatora odnosno svojihnastavnika, u~ili kako uo~iti probleme u svojoj zajednici odnosno {koli, istra`ivati i analizirati pro-blem s ciljem pravljenja akcionog plana za njegovorje{avanje

“Demokratska uprava na polju ekonomije:Osiguranje pristupa vodosnabdijevanju kroz institu-cionalni razvoj i infrastrukturu” je podr`an kroz Fondza dostizanje milenijumskih razvojnih ciljeva (MDGF)kojeg finansira [panska vlada, s ciljem ja~anja insti-tucija dr`ave i gra|ana

24.11.2011.godine12

1324.11.2011.godine

24.11.2011.godine14

24.11.2011.godine naselja 15

U Sko~aj, onaj Veliki i onajMali dolaze samo namjernici.Put odavde ne vodi nigdje.Mora se nazad. Onaj maka-damski prema Malinovcu, padalje prema Donjem Lapcu uHrvatskoj, nije u upotrebi od1992. godine. Prvo su gazatvorile pobunjeni~ke bari-kade, a poslije dr`avna grani-ca. Nema prelaza, ni onog ma-lograni~nog.Sko~aj je od @egara, {to }e re}ii od Biha}a, udaljen tek osamkilometara. Malo asfaltom,malo makadamom. Izme|uZavalja i Me|udra`ja je 2,4kilometra “bijele ceste”, a odMe|udra`ja do Sko~aja 1,3kilometra. Makadam je dobro

nasut i uvaljan, a Sko~ajci suvjerovali da }e asfalt bitipolo`en do kraja ove godine.Me|utim, otelo se. Dok su rje-{avali pojedina imovinsko-pra-vna pitanja stigla je ekonomska

kriza i odgodila modernizacijuputa. A, imaju velike planove.Vjeruju da im je razvojna {ansau turizam. @ele da pove`u po-tencijale Plje{evice i Naciona-lnog parka Una. Prva pretpo-stavka je modernizacija puta.

- Malo nas je, ali mislimo naispunjavanje evropskih standa-rda. Kad jednog dana budemo uEvropi neka o pro{irenju putaod Melinovca, ili Meljenovca,kako su ga na{i stari zvali, brine

Hrvatska, ka`u u {ali. Dodu{e, {ale i radosti u Sko-~aju je sve manje. Umiranja su~e{}a od povoda za veselje iradovanje. Od predratnih 220,u Sko~aju je tek 74 stanovnika.Starci i ovdje dominiraju.Najmla|a stanovnica Milkica[imi}, na radost roditelja Ivanai Milene, dogodine }e u {kolu.Ona je cijela generacije prva-~i}a. - U Sko~aju nikada uvjeti `ivotanisu bili bolji. Imamo 90 pri-klju~aka na lokalni vodovod.Vi{e priklju~aka nego stanovni-ka. Od pamtivijeka vodu nismoimali provedenu u ku}e. Ljudi suse vodom snabdijevali s ~esme ucentru Velikog Sko~aja, na njojsu i stoku napajali. Danas jepojilo u centru Velikog Sko~aja,napravljeno, 1903. godine pre-tvoreno u fontanu, s ponosompri~a Stipe Pr{a, predsjednikMZ Sko~aj. Stipe ima plebiscitarnu podr-{ku u svojoj mjesnoj zajednici.Na prvim direktnim izborimaod 36 mogu}ih, dobio je 34glasa. Procenat na kojem bi mumogli pozavidjeti i diktatori ujednopartijskim sistemima. To nije ni ~udo, jer je Stipe uSko~aju “Katica za sve”. [tagod treba tu je Stipe. Posla je za volontere “prekoglave”. Brine o papirologiji zamjesnu zajednicu, crkvi, pen-zionerima, ~iji je tako|er pred-

sjednik. I to mu nije dosta. Napravio jeprojekat za obnavljanje uru{e-ne zgrade nekada{nje “Kombi-teksove” tvornice trikota`e.Zbog besparice u dr`avi podije-lio ga je u tri faze. U svaku bitrebalo ulo`iti po 50 hiljadakonvertibilnih maraka. U tomprostoru bi dobili ambulantu,kancelarije za MZ i salu za oku-pljanje. Na{lo bi se prostora iza ostale sadr`aje. Ali i ovdje su

se isprije~ili imovinsko-pravniproblemi. Nekada objekt ze-mljoradni~ke zadruge, sad jedr`avni, pa traje li, traje... Sko~aj je {kolski primjer na{ihneiskori{tenih potencijala. Po-lja Potku}e, Suvaja, [mikovci iLinije, ~ine poljoprivrednozapu{tenu cjelinu od stotinjakhektara. Proda se ne{to sjenasto~arima s Kamenice i izBiha}a. Sko~ajci imaju parcelai na Dugim Lukama i lokalitetu

[i{ke, koje su dijelom u Hrva-tskoj. Ubilo se za seoski turi-zam, sto~arstvo, ali nemajuglavni preduslov - nema ljudi.Starost u Sko~aju svake godine`eljno o~ekuje blagdan VelikeGospe (15. august). Tada su uSko~aju najbrojnije zagreba~keautomobilske tablice. Vi{e od60 procenata iseljenih Sko~a-jaca zavr{ilo je u glavnomgradu susjedne dr`ave. Kada seobavi bogoslu`enje u Crkvi

Bijele Bogorodice, Sko~aj po-novo utone u svoju svakodne-vicu. Stipe Pr{a misli da bi moglo imoralo biti bolje. Ono malomla|ih moglo bi do radnihmjesta u “dr`avnim” firmama.Bar jedan bi mogao da brine ovodovodu i naplati vode, uko-liko njihov vodovod preuzmejavno preduze}e. Isto tako i uElektro-distribuciji, Po{ti...

Midhat KALIMAN

Starost u Sko~aju svake godine `eljno o~ekuje blagdan VelikeGospe (15. august). Tada su u Sko~aju najbrojnije zagreba~keautomobilske tablice. Vi{e od 60 procenata iseljenih Sko~ajacazavr{ilo je u glavnom gradu susjedne dr`ave. Kada se obavibogoslu`enje u Crkvi Bijele Bogorodice, Sko~aj ponovo utone usvoju svakodnevicu. Vjeruju da im je razvojna {ansa u turizam.@ele da pove`u potencijale Plje{evice i Nacionalnog parka Una.Prva pretpostavka je modernizacija puta. Stipe Pr{a

Mjesna zajednica Sko~aj

Sko~ajci bi u turizam

Josipa Rogi}a, Milu Jeli}a, Nikolu i Milu Ple{u, zatekli smokod kazana. Rosulja iz oblaka, koji su polegli po Malom Sko~aju,natjerala i njih i kazan u gara`u.

- ^ita li na{ na~elnik ove novine, pita nas starina Mile Ple{a. Poslije potvrdnog odgovora, re~e: “Onda napi{ite da je nekada,po makadamu, kroz Sko~aj dnevno prolazilo pet autobusa. Nekanam sada osigura kombi, bar jednom nedjeljno, da mo`emo dograda. I mi moramo rje{avati raznu papirologiju”.

Milina poruka na~elniku

24.11.2011.godinedru{tvena hronika16

Postala je tradicija da se zasje-danja ZAVNOBiH-a obilje`avajusvako posebno, zaokru`enimgodi{njicama. U takvim prilika-ma te`i{te se jedanput postavljana Rezoluciju, drugi put naOdluku o pretvaranju ZAVNO-BiH-a u dr`avni organ i Dekla-raciju o pravima gra|ana BiH i,napokon, tre}i put na Odluku opretvaranju ZAVNOBiH-a uNarodnu skup{tinu i obrazovanjeNarodne vlade BiH. Na taj na~in istorijski fenomenZAVNOBiH-a se parceli{e, pa senjegov zna~aj reducira na pose-bne dokumente. Me|utim, iakovremenski odvojeni jedno oddrugog, kao i posebnim sadr`a-jima, sva tri zasjedanja ~ine jedi-nstvo u koma su povezani nje-govi bitni elementi u toku i pro-cesu konstituiranja dr`ave BiH.Rije~ je o razvojnom procesu saimanentnim stupnjevima, kojiimaju svoje vremenske (1943,1944, 1945.) i prostorne dionice(Mrkonji}-Grad, Sanski Most,Sarajevo). U stvari, navedenedionice organski su dijelovi cje-line ZAVNOBiH-a, koji u istorijiBiH ima zna~aj me|a{a. Me|a{kimu je zna~aj i prema pro{losti,kao i prema postzavnobihovskomrazdoblju.

Svoji poslije goto-vo pet stolje}a

U hiljadugodi{njoj povijestiBosne nema doga|aja uporedi-vog sa ZAVNOBiH-om. Ne posto-ji istorijska paralela ZAVNOBiH-u. Ne postoje dokumenti, izvornoi provinijenciom bosanski, ide-nti~nog ili sli~nog sadr`aja izna~aja, kojim se potvr|uje istori-jsko-politi~ki individualitet Bo-sne. Nijedna prednopovskaepeha Bosne ne mo`e da poka`etakvo svjedo~anstvo.Srednjovjekovna Bosna nije mo-gla ostaviti izravne pisane dokazeo na~inu svoga formiranja. O

njenom tristogodi{njem opsto-janju imamo saznanja iz doku-menata drugog tipa.U sastav Osmanskog carstva Bo-sna nije u{la politi~kom voljomnaroda, ve} osvojenjem 1463.Pod upravu Habsbur{ke mona-rhije Bosna je do{la odlukomevropskih sila donesenom naBerlinskom kongresu 1372. pro-tiv ~ega se ona oglasila oru`animotporom.U sastav Kraljevine SHS Bosna jedo{la odlukom Glavnog odboraNarodnog vije}a, izrazito srpskogsastava od l. XI - 1918. Versa-jskim mirovnim ugovorom potvr-

|eno je stvaranje ove dr`ave, ukojoj je Bosna li{ena autono-mnog statusa istorijske pokrajine.Odlukom Be~ke ministarske kon-ferencije 20/21. aprila 1941.,koju su sa~injavali ministri spo-ljnih poslova Tre}eg Rajha iKraljevine Italije BiH je uklju~enau sastav NDH.Politi~kom voljom predstavnikaNOP-a, izra`enom u RezolucijiZAVNOBiH-a 25/26. novembra1943. BiH je u{la u sastavDemokratske Federativne Jugo-slavije (DFJ).Polovinom 1944. ZAVNOBiH seiz op{tepoliti~kog predstavni{tvatransformirao u najvi{e zakono-davno tijelo BiH i Deklaracijom opravima gra|ana BiH obznanio jena~ela ustavnog poretka feder-alne jedinice BiH u sastavu NDJ.Krajem aprila 1945. ZAVNOBiHse pretvara u Narodnu skup{tinu,

koja donosi zakon o Narodnojvladi BiH, na osnovu koga seobrazuje Narodna vlada BiH.

BiH pripadanjenim narodima

Trebalo je da pro|e 480 godinaod osmanskog osvajanja i uni{te-nja srednjevjekovne bosanskedr`ave do njene Zavnobihovskerekonstitucije. Ve} je u toj ~injeni-ci potvrda o jedinstvenoj isto-rijskoj pojavi i zna~aju ZAVNO-BiH-a.Za nastanak ZAVNOBiH-a kara-kteristi~no je da ga inicira Prvo

zasjedanje AVNOJ-a krajem1942. zaklju~kom da se formirajuzemaljska vije}a u Hrvatskoj,Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori,Makedoniji i Bosni i Hercegovini.Ipak, iako je AVNOJ inicijator,razvojem NOP-a u BiH stvaranesu neophodne pretpostavke da bido{lo do konstituiranja ZAVNO-BiH-a. Dokumenti osniva~ke sku-p{tine opredjeljuju ZAVNOBiHkao op{tepoliti~ko predstavni{tvoNOP-a BiH. Glavnim dokume-ntom Prvog zasjedanja ZAVNO-BiH-a, Rezolucijom izra`ava seodlu~nost Bosanaca i Hercego-vaca - Srba, Muslimana i Hrvatada urede BiH kako to odgovaranjihovoj politi~koj volji i interesi-ma, kao i opredjeljenje da saostalim narodima Jugoslavije ostvare demokratsku federativnuzajednicu slobodnih i ravno-pravnih naroda. (Nastavi}e se)

U proteklih nekoliko mjesecisvi smo bili na nogama. Ugla-vnom svi! Nekolicina “nesretni-ka” koji ne prate nikakav sportkomentirali su na{ entuzijazam:[ta je to toliko bitno? To je samoigra. Navija~i su i ovaj put ignori-rali njihovo neznanje, daju}i imdo znanja da su jednostavnoneupu}eni. I pojedini psiholozi sepitaju: “[ta je to toliko bitno?”. Da bi bolje razumjeli tu misterioznu vezu izme|u navi-ja~a i sportskih timova proveli su detaljne studije o psi-hologiji sportskih navija~a. Rezultati su bili iznena|uju}ii otkrili su za{to to, za navija~e, nije “samo igra”.U vrijeme kad mnogi na{i sugra|ani rove po kontejneri-ma tra`e}i koricu kruha, kad su nam penzioneri na rubuegzistencije i nemaju novca ni za lijekove, a mladostnema posla ni vjere u budu}nost, svi su se ujedinili okojednog cilja. Svjedoci smo euforije koja je zavladalana{om zemljom zbog kvalifikacija za EURO 2012.Samopo{tovanje navija~a tako|er se mijenja s rezu-ltatom utakmice. Gubitak generalno uti~e na njihov opti-mizam. Psiholozi su dokazali da intenzivan interes zaodre|eni sport ili tim mo`e za{titi ljude od depresije ipoticati osje}aj samodostojanstva i vrijednosti. Studije supokazale da su vatreni navija~i puno optimisti~niji nakonpobjede njihovog tima. Kada tim izgubi, taj optimizamispari. Sport dozvoljava navija~ima da pobjegnu odstvarnosti, normalnog dnevnog `ivota i socijalnihzabrana. Dozvoljava im da se slobodno izraze kroz navi-janje za svoj tim ili sportistu i da se izvi~u na rivale.Opu{taju}e je, mo`ete vri{tati, psovati i galamiti kolikogod ho}ete i niko vam ne}e zamjeriti. To je svojevrsnaterapija, tvrde pojedini psiholozi.^ak i kod ne toliko strastvenih navija~a sport mo`e daizazove psiholo{ke promjene koje izazivaju razli~iteemocije kao {to je euforija, malodu{nost i stres. Nekolikostudija je pokazalo da se nivo testosterona zna~ajnopove}ava kod mu{kih navija~a nakon pobjede i jednakonaglo opada nakon poraza. Nau~nici vjeruju da “eustres”(euforija + stres) predstavlja jednu vrstu ovisnosti. Krozsport se kod pojedinih osoba razvija osje}aj pripadnosti iprihvatanja, koji nisu bili u mogu}nosti da prona|u usvakodnevnom `ivotu. To je ona vrsta “porodi~nogosje}aja”, raste u nama i poma`e nam da ostanemo loja-lni ~ak i kad na{ tim ne posti`e `eljene rezultate.Jednostavno se ne mo`emo dugo ljutiti na one kojevolimo, to je tako i sa na{im timom. Nakon nekog vre-mena prevazi|emo razo~arenje uzrokovano ne`eljenimrezultatom i stanemo iza na{eg tima jo{ vi{e. Sve je to, ipak, psihologija, pomalo suludo i iracionalno.Gledanje sportskih utakmica je potpuno dobrovoljnaaktivnost, ve}ina ljudi je prakticira zbog u`itka kojipru`a. Me|utim, na kraju svake utakmice, polovina ljudi- gubitni~ka polovina - }e biti totalno nezadovoljna rezu-ltatom. Sigurna sam da nikad ne biste nastavili naru-~ivati jelo iz istog restorana ako bi vam {est od dvanaestputa jelo dostavili kasno, hladno i neukusno. A opet, sasportom upravo to radimo. Lojalnost je nevjerovatnojaka. Volim gledati utakmice i osje}am se bolje gledaju}idobru igru mog tima. Lojalna sam osoba po prirodi ipratit }u svoj tim bez obzira na rezultate. Nisam fana-ti~na, ne}u biti agresivna zbog tima niti }u nositi perikeod pjene ili sir na glavi, ali }u uvijek gledati utakmicu iu`ivati u svakoj minuti. Ne poku{avajte me zvati ili raz-govarati sa mnom. Ne `elim nikakvo ometanje pa`nje. Nije to samo igra, na`alost neki to nikad ne}e shvatiti.

Mirela POPR@ENOVI]

Socijalni kutak

Akademik Enver Red`i} ro|en je 1915. godineu Starom Majdanu, op}ina Sanski Most, aosnovnu {kolu i gimnaziju zavr{io je u Biha}u.Umro je u Sarajevu 5. novembra 2009. godine. Diplomirao je germanistiku, jugoslavenskuknji`evnost i istoriju na Filozofskom fakultetu1940. godine. Bio je u~esnik NOB-a od 1941. do1945. godine, te vije}nik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a.Dopisni ~lan ANU BiH postao je 1978. godine, a za redovnog~lana izabran je 1984. godine.Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, te autor mnogih knjiga ipublikacija.

Svjedo~enje akademika Envera Red`i}a, vije}nika ZAVNOBiH-a (1)

ZAVNOBiH me|a{ uistoriji Bosne

Misterija: navija~ - tim

U hiljadugodi{njoj povijesti Bosne nema doga|aja uporedivog sa ZAVNOBiH-om. Ne postoji istorijska paralela ZAVNOBiH-u. Ne postoje dokumenti, izvornoi provinijenciom bosanski, identi~nog ili sli~nog sadr`aja i zna~aja, kojim sepotvr|uje istorijsko-politi~ki individualitet Bosne. Nijedna prednopovska epehaBosne ne mo`e da poka`e takvo svjedo~anstvo.

Bosnu konstituira jedinstvo razli~itosti, njena multilateralnost, multifo-rmnost, multivalentnost. Istorijski se Bosna formirala kao transnacionalni politi~ki subjekt u kome se homogeniziranje njena razli~itost, heterogenost.Bosna se definira negacijom (ni, ni, ni) i afirmacijom (i, i, i). Negacija nedopu{ta da se Bosna dijeli izme|u Srba, Muslimana i Hrvata; afirmacijom seutvr|uje da Bosna pripada jednako Srbima, kao i Muslimanima i Hrvatima.

Studije su pokazale da su vatreni navi-ja~i puno optimisti~niji nakon pobjede njihovog tima. Kada tim izgubi, taj optimi-zam ispari. Sport dozvoljava navija~ima da pobjegnu od stvarnosti, normalnogdnevnog `ivota i socijalnih zabrana.

24.11.2011.godine feljton 17

Udio `ena na tr`i{tu radau BiH jedan je od najni`ih

me|u zemljama Centralne iIsto~ne Evrope, a pogotovo izsiroma{nih doma}instava. Sve-ga 21% radno sposobnih `enau 2008. g. u BiH je bilozaposleno sa entitetskim razli-kama od 15,6% u BD-u do27,2% u RS-u, dok je 68,4%`ena neaktivno (od 64,2% uRS-u do 74,8% u BD-u),mahom zaposlene u okvirudoma}instva. Posebnu grupu`ena koje su ugro`ene materi-jalnom situacijom predstavljajusamo-hrane majke ili `ene kojesu hranioci doma}instva uzi-maju}i u obzir da `ene vode25% svih doma}instava. Stogase smatra da je unapre|enjeudjela `ena na aktivnomtr`i{tu rada jedan od klju~nihizazova pobolj{anja socijalnoguklju~ivanja i smanjenja siro-ma{tva.Na lo{iji polo`aj `ena bitnouti~e i disparitet u nivou obra-zovanja izme|u `ena i mu-{karaca iste dobi. Strukturaobrazovanja po spolu pokazujeda ve}ina `ena (57,8%) imasamo osnovnu {kolu ili ni`e,dok ve}ina mu{karaca (57%)ima srednjo{kolsko obrazova-nje. Ista konstatacija nemazna~ajnih odstupanja me|uentitetima. Dalje, 64,8% akti-vne populacije (radna snaga,osobe koje su zaposlene ilinezaposlene) ~ine osobe sasrednjim nivoom obrazovanja.Diskriminacija i prate}a socija-lna isklju~enost od obrazova-nja pa do zdravstvenog sistemase manifestuju na razli~ite na-~ine, ali ono {to mo`da najzna-~ajnije ilustruje ovu pojavu jepodatak da je procenat `enabez obrazovanja (17%) tri putave}i nego procenat mu{karaca(6%). Nije za ~uditi podatak daje ve}a proporcija mu{karacanego `ena koje zavr{e srednjeili visoko obrazovanje.

Povratnici i internoraseljene osobe (IDP)

Formalno gledaju}i prava `enau BiH su zna~ajno reafirmi-sana. Uz Ustavom zagaranto-vanu ravnopravnost spolova,Zakon o ravnopravnosti spolo-va u BiH je usvojen 2003.Nakon usvajanja Zakona,uspostavljeni su i institucionimehanizmi za gender pitanja uBiH (IMGP). IMGP se danassastoji od legislativnih, izvr{nihi ad hoc organa vlade. Zakon oravnopravnosti spolova jeuspostavio i reafirmisao insti-tucione mehanizme za gendermainstreaming (komisije, age-ncije i centre) na svim nivoimadr`ave BiH. Usvojen je iGender akcioni plan (GAP)BiH koji ima za cilj da defini{estrategije i ostvari programske

ciljeve kako bi se ostvarila je-dnakost izme|u `ena i mu{ka-raca u BiH sa zajedni~kimstrate{kim ciljevima iz svihoblasti. U periodu od dvanaest godinaotkako je potpisan GFAP, ost-vareni su zna~ajni rezultati uimplementaciji Aneksa 7.Skoro sva imovina je vra}enapredratnim vlasnicima, hiljadeuni{tenih domova su reko-nstruisani, predstavni{tvo ma-njina u javnom sektoru je po-ve}ano, sloboda kretanja jesada pravo svih i sigurnostpovratnika je pove}ana, ostva-ren je zna~ajan rezultat upovratku. Do 2007. g. ostvareno je446.611 povrataka iz inostra-nstva i 578.400 povratakaraseljenih osoba (ukupno1.025.011) u BiH. Od tada se umjesta porijekla vratilo465.733 osoba. Unato~ ovimuspjesima, zna~ajan posao jepreostao kako bi svi ljudi u BiHimali pun i neometan pristuppravima. Preostaje zna~ajanbroj raseljenih osoba, izbjeglicai drugih konfliktom pogo|enihgrupa ljudi kojima su potrebnadugotrajna rje{enja, me|unjima 135.000 raseljenih oso-ba ~iji je status bio potvr|en uponovnoj registraciji 2005. g.Na`alost, oko 2.500 porodicajo{ uvijek `ivi u kolektivnimsmje{tajima u BiH.

Nacionalne manjine(Romi)

Romi su najve}a manjina u BiHod ukupno 17 nacionalnih ma-njina. U nedostatku popisastanovni{tva, mo`emo govoritisamo o procjenama broja Ro-ma u BiH. Procjene su razli~ite:najrealnija je ona koja govori ooko 76.000 Roma, stanovnikaBiH u 2007. U odnosu na pro-cijenjeni broj stanovni{tva,rije~ je o zna~ajnom u~e{}uRoma od 2,2% u ukupnombroju stanovnika BiH.Romska populacija se tradi-cionalno susre}e sa socijalnomisklju~eno{}u. Sa jedne straneovo je uzrokovano spre~avan-jem njihove uklju~enosti kojaza osnov ima rasnu diskrimi-naciju, a sa druge strane, obje-ktivnim posljedicama pretho-dnoga, samonametnutom izo-lacijom Roma u okvirima vla-stitih, romskih zajednica.Stvarne dimenzije socijalneisklju~enosti Roma mogu sevidjeti iz nekoliko ilustrativnihpodataka. Svega 3% Roma imastalno zaposlenje, naj~e{}iizvori prihoda su prodaja

sekundarnih sirovina (za 29%Roma) i prosja~enje (19%),dok 76% Roma nikada nijepoha|alo i nije zavr{iloosnovnu {kolu itd.

InvalidiProcjenjuje se da ~ak 10%stanovnika BiH ima fizi~ke,senzorne, razvojne, mentalneili emotivne oblike invalidnos-ti, a 30% ukupnog stanovni-{tva je posredno ili neposrednopogo|eno posljedicama feno-mena invalidnosti, {to ve}samo po sebi dovodi do rizikaod socijalne isklju~enosti. Pritome, ve}ina ovih osoba je idalje izlo`ena izolaciji i nepo-trebnoj patnji zbog stereotipa istaromodnih praksi. U praksi se primjenjuje neuje-dna~ena procjena stepenainvalidnosti po razli~itim kate-gorijama za ratne vojne inva-lide (RVI), civilne `rtve rata icivilne invalide, {to ~ini da suOSI podijeljene u nekoliko sku-pina koje se razlikuju po defini-ciji, stepenu invaliditeta i obi-mu prava. Sistem zajedni~kebaze podataka SOTAC jo{ uvi-jek nije primijenjen. Diskrimi-nacija je prisutna izme|u RVI iOSI, koja nastaje po vi{e osno-va (broj kategorija, iznosi pri-manja, obim prava i vrstaprava), a vezana je za porijekloinvaliditeta i mjesto stanova-nja. Invalidi rada, `ene i djecasa invaliditetom imaju podre-|en polo`aj naspram ostalihkategorija jer ih legislatura nepodr`ava na odgovaraju}i na-~in, a prisutna je i dupla diskri-minacija i rizik od pove}anjanjihove isklju~enosti.Siroma{tvo i nezaposlenostnajvi{e poga|aju osobe sainvaliditetom, a i oni koji imajuzaposlenje naj~e{}e su na min-imalnim primanjima. U BiHinvaliditet pove}ava mogu-

}nost postanka siroma{nim za18%. Gotovo dvije tre}ine odukupnog broja odraslih osobasa invaliditetom `ive blizu iliispod praga siroma{tva. Zna~a-jne dru{tvene, obrazovne,ekonomske, fizi~ke i trans-portne barijere spre~avajuve}inu osoba sa invaliditetomda u`ivaju u svojim osnovnimpravima. Ova situacija imaveoma negativan uticaj nakvalitet `ivota svake osobe sainvaliditetom u BiH.

PenzioneriPenzioneri se nalaze u stanjute{ke socijalne isklju~enostiprevashodno zbog sada{njegpenzionog sistema u BiH.Naime, penzioni sistem je unadle`nosti entiteta (pri ~emupenzioneri BD-a imaju opcijuopredjeljenja za jedan od dvapenziona fonda) koji su ve}preduzeli su{tinske reforme uproteklom periodu. Me|utim, idalje postoje kriti~ni problemikoje je potrebno adekvatnoadresirati. To se prije svegaodnosi na stopu obuhvatadoprinosilaca u penzioni sis-tem koja je ekstremno niska(samo 25,5% radno sposobnogstanovni{tva starosne dobiizme|u 15 - 64 g. pla}a dopri-nose za penziono osiguranje){to upu}uje na to da je krajnjenizak nivo formalno zaposle-nog stanovni{tva koje finansirarastu}u populaciju penzionera.Ovakav sistem ima za ishodneodr`ivost penzionog siste-ma, prema sada{njem modelu,gdje je odnos onih koji suupla}ivali doprinose tokomvremena znatno pogor{an(1,46 osoba je finansiralo je-dnog penzionera u 2008. godi-ni). Koeficijent sistemske zavi-snosti penzionog sistema (od-nos izme|u onih koji pla}ajudoprinos i ukupnog broja koris-

nika penzionog osiguranja) uzemljama OECD-a je naj~e{}edva puta vi{i, dok je u BiH~etiri puta vi{i od koeficijentazavisnosti stanovni{tva (osobastarosne dobi 65+/ osobastarosne dobi izme|u 15 - 64).Izvje{taj o humanom razvojuBiH (2007, UNDP) navodi dasu starije osobe u najve}emriziku od pada ispod pragasiroma{tva, naro~ito kad segovori o siroma{tvu koje semjeri po prihodima. Iako pravona penziju donekle pobolj{avasituaciju, ~ak i tad opasnost odpada u siroma{tvo postoji.Prosje~ne penzije 2004. godinesu bile 184 KM, dok je pragsiroma{tva bio 185 KM. U2008. godini prosje~na penzijaje iznosila (za I-IV mjesec) 314KM, a prag siroma{tva (2007)je bio 238 KM. Izvje{tajtako|er navodi da je ura|enoistra`ivanje po kojem svakadruga osoba u dobi od 65 god-ina ili starija, ~esto ili vrlo ~estoosje}a da im je sve te{ko, te daje za njih slo`ena i te{ka svakaaktivnost. Ovaj podatak mo`eilustrovati dokle se`e specifi-~na socijalna isklju~enost kodstarih osoba. Tome dosta do-prinosi i gore navedena te{kafinansijska situacija u kojoj sepenzioneri nalaze. Nadalje,socijalna isklju~enost je jo{ evi-dentnija kada se uzme u obzirpodatak da je najve}a stopanepismenosti u BiH zabilje`enakod `ena u dobi od 65 godina ivi{e. 037Plus

Strategija razvoja za pridru`ivanje Evropskoj uniji (3)

Na lo{iji polo`aj`ena bitno uti~e idisparitet u nivouobrazovanja izme|u`ena i mu{karacaiste dobi

Skoro sva imovi-na je vra}ena pre-dratnim vlasnicima,hiljade uni{tenihdomova su reko-nstruisani, predsta-vni{tvo manjina ujavnom sektoru jepove}ano, slobodakretanja je sadapravo svih i sigu-rnost povratnika jepove}ana, ostva-ren je zna~ajanrezultat u povratku

Ravnopravnost spolova

24.11.2011.godinemali oglasi18

Prodajem ku}u sa tri eta`e iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grijanje,namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996.Prodajem kompletnu ronila~ku opremu. Sve informacije na telefon 061/074-647.U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 750m2 i njivu 1.725 m2; Telefon: 052/216-373.Prodajem stan u strogom centru Biha}a, Bosanska 10., drugi sprat. Stan jedvosoban, renoviran, centralno grijanje, lift, kablovska, {upa. Cijena po m2 je 1000eura. Zvati iza 18 h na broj 037/227-565.Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno za trgovinugra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996 ili 061/137-556.Prodajem auto “Vektru 1,6”; 16 V; 1997. godi{te; registrovan i o~uvan; telefon: 066/802-192 i 062/175-854.POVOLJNO: Prodajem ugradbeni kamin /polovan/. GSM: 061/184-191.Prodajem vikendicu na skijali{tu O{trelj, kod Bosanskog Petrovca; cijena 200 KM po metrukvadratnom; telefon: 066/039-639.Prodajem bu{ilicu “Hilti”, nov bojler AEG, stalak za nao~ale i ve}u koli~inu `enskih farmerica“Madona”; telefon: 062/175-859 i (037) 538-440.Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan po cijeni200KM. Jednostavna monta`a, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili062/394-996.Prodajem drvenu stolariju s griljama “mediteran”; {est dvokrilnih prozora, dvoja balkonskadvokrilna i jedna jednokrilna vrata; cijena po dogovoru; telefon: 061/270-784. Povoljno prodajem ku}u u Lohovu; gara`a, lokal, ugostiteljski objekat; pogodno za skladi{te;Telefon: 062/732-182.Prodajem devet dunuma zemlje u Pritoci, Golubi}ki put; gra|evinska dozvola za gra|enjenovog objekta; informacije: 061/580-987.Prodajem namje{taj za butike uvezen iz Njema~ke za vi{e poslovnih prostora i nov stalak zaoptiku (nao~ale); telefoni: 224-125, 066/802-192 i 062/175-859.POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm. Informacije naGSM: 061/526-476.Prodajem pe} za centralno grijanje. Telefon: 061/463-348.Prodajem Volkswagen Golf3, 1.6 ccm, benzinac, 1997. godi{te; registrovan do jula 2012.godine; u dobrom stanju, crna boja, {iber, aluminijske felge 15 cola, cijena 6.000 KM; tele-fon: 062/237-755.Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083.Veoma povoljno prodajem SONY PSP 3004-PB Piano black, posljednja serija. Telefon 062/500-805.Prodajem VW Golf 2; benzin; godi{te 1991.; pre{ao 180.000 kilometara,; registrovan do juna2012. godine; telefon: 063/001-383.Prodajem VW Golf 2; godi{te 1991.; benzin; radio-cd; mp3; aluminijske felge s ljetnim guma-ma; komplet zimskih guma; daljinsko zaklju~avanje ; cijena 3.500 KM; telefon: 063/001-383.Prodajem Fiat Punto, TD dizel, godina proizvodnje 2003., City servo, bord comp, clima, ABS,veliki servis ura|en, registrovan do 01.12.2011. Pre{ao 139.000 km... Cijena 5.500 KM.Telefon: 061/486-702.U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu veli~ine 1725metara kvadratnih... Telefon: 052/216-373.Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347.Prodajem stan u centru Biha}a 70 m2, prizemlje. GSM: 063/384-623.Prodajem neraspakovano {vicarsko te{ko posu|e za kuhanje na pari; telefoni: 061/982-977 i(037) 312-298.Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827.Prodajem pe} TA 3 za 70 KM i dje~ija kolica s punom opremo za 50 KM; telefon: (037) 222-709.Prodajem p~ele u ko{nicama A@ i 1 LR; aluminijske kante od 50 kg meda i p~elarskuliteraturu; telefoni: 061/982-977 i (037) 312-982.Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i Ozimice I;telefon: 061/074-660 Laguna Grandt Tour 1.9 dCi, model 2007; najbogatija dodatna oprema Renoa; tek uvezena,registrovana, extra dominantna; telefon: 062/524-968.Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto; GSM: 061/600-367.Prodajem devastiranu ku}u na oku}nici od 1.050 metara kvadratnih; dokumetacija uredna;Atraktivna lokacija s desne strane puta Ripa~ - Lohovo; GSM: 061/414-542.

Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; GSM: 062/524-968.Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane ^uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,Ekonomske i Medicinske {kole {kole. Telefon: 062/753-808. Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra; dvazidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274.Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767.Prodajem ku}u s tri eta`e, iza MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno grija-nje; namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem ve{ ma{inu WFS 861, 3,5kg, 800 obrtaja i uljni radijator. Bez ogrebotine, sa gara-ncijom. Hitno! Telefon: 066/606-665. Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju; GSM: 063/222-115. Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine 180x120cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952.Prodajem TV “Samsung”; ekran 52 cm; ispravan; cijena 100 KM; GSM: 065/769-242. Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; telefoni:061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stanOzimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461.BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem malo kori{teni kolor TV sa sobnom elektronskom antenom; uvoz iz Njema~ke; cije-na 100 KM; kupcu poklanjam elektri~ni sat s budilnikom; telefon: 065/769-242. Prodajem zemlji{te u Lohovu, povr{ine 3.800 metra kvadratnih, uz glavnu cestu; papiriuredni 1/1; cijena 12.000 KM; telefoni: 099/682-27-66 ili 00385/99-682-2766. Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398.LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo; telefon:062/524-968.Prodajem putni~ki Renalult KANGO; 2006. godi{te; 12-16 V; klima, daljinski; benzin-plin(100 kilometara za 6 maraka); telefon: 062/ 524-968.Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno; GSM: 065/769-242. Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija `eljezni~ka stanica);GSM: 061/074-653.Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive uRip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373.Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059.Povoljno prodajem useljivu ku}u u Rip~u (Zabare) telefon: 061/418-781.Prodajem u Pritoci ku}u 90 metara kvadratnih, novogradnja na placu od 2.000 metarakvadratnih s izlazom na Unu; telefon: 061/809-854. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena podogovoru; telefon: 062/172-132.Prodajem stan na Ozimicama I, prvi sprat, 80 m2; mo`e i zamjena za manji uz doplatu.GSM: 066/647-989.Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2, Ozimice I, IV sprat. GSM: 061/965-408.Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938.Prodajem spava}u sobu, televizor “Philips”, komodu za TV i plinski {poret. Cijena podogovoru; telefon: 062/710-274.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160.Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Mid`i} mahali br.49. Odvojen ulaz. Informacije na telefon070/216-337.Izdajem manji stan sa centralnim grijanjem zaposlenoj mu{koj osobi. Kontakt telefoni: 311-888 i 312-431.Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjem SAT-TV, velikidnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996.Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951.Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazomTelefon: 062/857-049.Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne sobe za studente s vlastitim WC-om; telefon: 061/239-170.Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadr`aji. Izdajem i sobe za studente;super povoljno; telefon: 061/465-584.Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje; telefon: 221-160.Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem stan u Ul. Biha}kih branilaca 7, potpuno opremljen, primjeran za porodicu ili stu-dente; GSM: 061/982-842Izdajem stan za studente s centralnim grijanjem u u`em centru grada Biha}a; telefon: 061/394-323. Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26 (u blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541.Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347.Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA PRODAJA

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha},

Krupska bb, 77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

Prodajem dva placa na povr{ini od 1300 m2 trenutno iscijepano na dva dijela kata-starski i gruntovno 1/1 u blizini trgova~kih centara Ilma, Robot, Tu{, ^avkunovi} itd.Nalaze se u Srebreni~koj ulici u pravcu Jablanska ulica, Hipodrom Biha}. Od centragrada udaljeno 3,5 km. Prvi plac je veli~ine 649 m2, drugi plac 651 m2 - dimenzijesvakog od placeva 17 x 39 m ukupno 17 x 78 m. Cijena po kvadratu 85 KM. Mogu}euzeti i manji plac sve po dogovoru. Pristup placevima asfalt, obezbje|eni svi priklju~ci,kanalizacija, voda, struja, telefon, rasvjeta. GSM: 062-493-625.

24.11.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda24.11.2011. - 01.12.2011.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Sunce ulazi u znak Strijelca.@elite li zabavu i romanti~no vrijeme svoljenom osobom, imat }ete dosta pri-lika za pokazivanje, ali i dobivanje istog.

Poka`ete li se spremni na uva`avanje part-nerovih potreba uspjet }ete u svemu {to zami-slite. Posao: Imate odre|enih pote{ko}a. Da biste ihrije{ili morat }ete se ja~e anga`irati na svojimobvezama. Posvetite se problemima {to prije jer}e u protivnom samo ja~ati. Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no i motivirano.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Venera, va{ vladar, donosi vamolak{anje, ali nemojte se preranoradovati jer jo{ sve nije kako treba.Nedavni nesporazumi ostavili su vas

prili~no zbunjenima pa bi vam jedan iskren raz-govor dobro do{ao za razrje{enje situacije.Posao: Financijska situacija jo{ uvijek nijenajbolja. Morat }ete napraviti dodatni plan {ted-nje i bez suludih tro{kova koji vam padnu napamet. Dobro razmislite o novim poslovnimponudama koje vam dolaze. Radije se posvetiteve} zapo~etim poslovima.Zdravlje: ^uvajte se viroze.

Ljubav: Va{ partner i ljubavni `ivot bit }e odli~ni.Ako ste sami, nemojte se nametati jer }ete ost-variti kriv odnos koji ne}e nikoga zadovoljiti.Otvorite se prema svima i va{ {arm }e vam privu}i

vi{e znati`eljnih o~iju nego rije~i. Posao: I na poslovnom podru~ju }ete morati tako|erpokazati svoj {arm. Samo tako }ete ostvariti zami{ljeno.Iskoristite svoje komunikacijske sposobnosti u poslovnimpregovorima. Nemojte se gubiti u detaljima. Zdravlje: Osje}ate se odli~no, ~uvajte se ozljeda.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Ovo je vrlo interesantno vrijeme za vas nasvim podru~jima va{eg `ivota. Ku}a, obitelj ipro{lost bit }e u centru zbivanja. ^ini se kako }etemorati u~initi neke velike i duboke promjene. @elja}e biti ja~a od svega!

Posao: Komunikacija jednostavno nije na nivou. Poku{ajtese kontrolirati kako biste spasili {to se spasiti mo`e. ^uvajtese tra~eva jer bi mogli donijeti samo nevolje. Jedna lijeparije~ otvorit }e vam vi{e vrata nego trud i rad.Zdravlje: Odnosi }e vas ~initi prili~no nervoznima.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)Ljubav: Iskoristite povoljnu komuni-kaciju za svoje nesporazume s volje-nom osobom. Mo`da vam ne}e bitiugodno, ali otvoreni i iskreni razgo-

vor s partnerom bit }e vam korisniji od bilokakvih pretpostavki. Posao: Vrijeme je da ozbiljno razmislite opreuzimanju kontrole nad svojom financijskomsituacijom. ^ini se da tamo ima vi{e problemanego {to se mo`ete pozabaviti odjednom. Nezna~i da se sve ne}e rije{iti, ali morat }ete pri-hvatiti manje novaca nego mislite. Zdravlje: Ako primijetite probleme s imu-nitetom, poja~ajte prehranu vitaminima.

Ljubav: Ovo je ~udno vrijeme zavas. Puno toga se doga|a izazatvorenih vrata. Morat }ete se

boriti protiv `elje za bijegom od svega u svojmali svijet. Ako ste sami, budite pa`ljiviprema svom izgledu, ali i pona{anju jer neznate gdje }ete sve zavr{iti. Posao: Morat }ete se malo vi{e potruditi dabiste poslove doveli na uobi~ajenu razinu.Mo`da }ete morati biti uporni, ~ak i dosad-ni da biste ostvarili susrete koje `elite. Imateli prezentaciju, obavite dodatne pripreme. Zdravlje: Bit }ete dodatno osjetljivi.

Ljubav: [to god je u~injeno do sadu~injeno je, na vama je da kreneteprazni i otvoreni u ne{to novo. Venera

donosi ove nesigurnosti, ali sve je to samoprivremeno.Posao: Morat }ete se malo prizemljiti i vi{eposvetiti poslu bez obzira na povratnu informaci-ju. Mo`da ne}ete biti pretjerano zadovoljni, aliovo je samo privremena situacija koju }eterije{iti s malo strpljenja i puno smije{aka.Zdravlje: Usporite!

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Htjeli biste imati kvalitetnijiprivatni `ivot. Izlazite {to vi{e, dru`itese sa svima i ostavite sva vrata

otvorenima. Venera koja se ponovno kre}edirektnom putanjom. Sve {to trebate promi-jeniti, sada promijenite i imat }ete sve {totrebate.Posao: Imate energije za sve obveze koje supred vama. [irite oko sebe pozitivnu energi-ju. Imat }ete potporu za sve {to zamislite.Ljudi }e u`ivati u va{oj prisutnosti pa }e vamhtjeti pomo}i i vi{e nego mislite. Zdravlje: Ako niste do sad, prestanite pu{itiili {to ve} {tetno radite!!!

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Trebate ja~i izraz emocija. ^inise kako }e vam malo toga biti dovoljandokaz ljubavi. Sve to moglo bi se odra-

ziti i na raspolo`enje partnera koji }e se osjetitiugro`enim va{im zanovijetanjem. Poku{ajte sotvorenim razgovorom. Posao: Velika planetarna aktivnost u Strijelcupoja~ava va{e obveze. Moglo bi do}i dozasi}enja u svakom pogledu. Mo`da se trebateokrenuti ne~emu malo druga~ijem. U svakomslu~aju budite strpljivi i nervozu ostavite za nekidrugi put. Zdravlje: Morate potaknuti svoje tijelo na doda-tnu energiju.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Sunce koje se pridru`uje Marsui Merkuru na podru~ju va{e solarnekarte koja se ti~e romantike i ugodedonosi vam veliku priliku da se pre-

pustite svojoj divljoj strani. Imate li odre|enuosobu koju ne mo`ete nikako izbaciti iz `ivota,razmislite o primirju i ponovnom uspostavljanjukomunikacije.Posao: Novi projekti dolazi}e vam sami navrata, ali pripazite pogotovo u radu s osobamakoje ne poznajete najbolje. Ponekad je bolje nekiposao stopirati i odgoditi dok sve ne provjeritesami nego ludo riskirati, ma koliko planeti bili nava{oj strani.Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Sunce u va{em znakudonosi vam sna`ne osobne prom-jene. Imate snage i prilike za

oja~avanje vlastite osobnosti. Sve to moglobi uklju~ivati sukob s osobom kojoj jestvarno stalo do vas. Va{a veza se morapromijeniti kako bi napredovala. Posao: Poslovi }e i}i sami od sebe. To nezna~i da se vi mo`ete prepustiti samo sebi izabavi. Pred vama se otvaraju prilika za pri-likom, ali nisu sve dobre. Morate razmisliti{to zapravo `elite. Zdravlje: Osje}at }ete se odli~no!

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Imat }ete potporu svojih vo-ljenih. Sve }e ovisiti koliko ste viotporni na to i kako se postavljate

prema svemu {to se doga|a. Nekima }e bitiodli~no, a neki se ne}e sna}i otprve.Ostavite se pretjeranog analiziranja i djelujteprema osje}ajima.Posao: Komunikacija vam ne}e biti na razi-ni na koju ste navikli pa mo`ete o~ekivatiodre|ene pote{ko}e s nadre|enima.Budete li pod pretjeranim stresom mogu}esu i pogre{ke na poslu. Morat }ete se opu-stiti ma koliko vam se to ~inilo nemogu}im.Samo tako }ete odraditi sve {to trebateonako kako trebate. Zdravlje: Stres je prejak - hitno na|iteispu{ni ventil!

RIBE - (19.02. - 20.03.)

Kape i {e{iri ponovo su u trendu, a sve ljubiteljice ovogmodnog dodatka koji mo`e osvje`iti i najjednostavniju kombi-naciju jako dobro znaju da su pokrivala za glavu veliki nepri-jatelji kose. Nitko ne voli spljo{tenu kosu, slijepljene {i{ke na~elu ili naelektrisane vlasi. @elite li biti u trendu i pritom imatilijepu frizuru isprobajte ove jednostavne trikove.

Pripremite kosuPripremite kosu preparatima koji }e jojdati volumen. Pjenu za kosu nanesite navla`nu kosu i tjeme i kru`nim pokretimaprstima lagano masirajte korijen kose.Nakon toga fenom za kosu laganoosu{ite kosu u suprotnom smjeru.Trik je u proizvodima koji reagiraju navodu i toplinu pa s jednim nano{enjemmo`ete vi{e puta napraviti frizuru.Nakon {to skinete {e{ir ili kapu dok jeva{e tjeme jo{ toplo pro|ite mokrim dlanovima kroz kosu irazbaru{ite ju prstima.

Napravite SOS frizuruSOS frizura skriva kosu, ali i ~uva njezin oblik i kvalitetu.Kako se va{a kosa ne bi spljo{tila va`no je napraviti privre-menu frizuru koja }e zadr`ati njezino prvobitno stanje. Kosuisfenirajte i pripremite do kraja, a nakon toga ju ~vrstozave`ete u visoku pun|u, ali bez gumice za kosu.Smotajte kosu u jedan pramen i omotajte u pu`a. @elite lipak zadr`ati savr{ene kovr~e ispletite svu kosu u jednunisku, le`ernu pletenicu ili riblju kost.

Prebacite razdjeljakKosa ima jedan smjer u kojem raste. Ovaj jednostavan trikstvarno djeluje, a sve {to trebate u~initi je prije nego {tostavite kapu ili {e{ir prebaciti kosu u suprotnom smjeru odrasta te nakon {to skinete pokrivalo za glavu vratite kosu uprvobitno stanje. Na taj }ete na~in izbje}i spljo{tenu i zaliza-nu kosu koja je izgubila formu.

Podignite {i{keBe`ivotne {i{ke spljo{tene na ~elo nikome dobro ne stoje.Kako bi izbjegli ovu tragediju za kosu isprobajte ovaj trik.Navucite {e{ir preko {i{ki te ga lagano povla~ite premanatrag sve dok {i{ke ne ostanu u njemu.Ako imate ne{to du`e {i{ke zaka~ite ih na stranu sa {nali-com i to na djelu iznad uha kako bi ostale u potpunostiunutar kape ili {e{ira.

Rije{ite se elektricitetaKosa nakon no{enja {e{ira ili kape ~esto leti na sve straneza {to je zaslu`an elektricitet. Kako bi ukrotili neposlu{nevlasi pre|ite lagano preko povr{ine kose omek{iva~em umaramicama ili na mokre dlanove nanesite kap do dvijeomek{iva~a za robu te dlanovima pre|ite lagano preko kose.

Priredila: Sabina MUJAGI]

Pet trikova za lijepu kosu i ispod kape

Ljepota

JARAC - (21.12. - 19.01.)

24.11.2011.godinesport20

Odbojka{ki klub Biha} je u osmom kolu Prve ligeFederacije Bosne i Hercegovine stigao i do prve ovose-zonske pobjede. Bi{}ani su nadigrali Gradinu izSrebrenika rezultatom 3:1. Gosti su bolje otvorili uta-kmicu i do{li do po~etne prednosti. U drugom setu,doma}i tim je imao vi{e koncentracije u zavr{nici, pa jeto bio i odlu~uju}i momenat.U tre}em i ~etvrtom dijelu me~a, mnogo boljaprezentacija biha}kih odbojka{a. Najbolji u redovimadoma}eg tima, ponovo je bio Adnan Karabegovi}.Liderska uloga u ekipi i protiv Gradine je potvr|enanajve}im brojem poena i izvrsnom defanzivnom parti-jom. Biha}ka mom~ad jo{ uvijek je na posljednjemmjestu s bodommanje od deve-tog Ilija{a.Uspje{nim na-stupom u duelus Gradinom izSrebrenika, zadr`ane surealne {anse zao~uvanje prvoli-ga{kog statusa.Vikend je ipak,obilje`io izne-na|uju}i poraz @enskog odbojka{kog kluba Biha}-Preminger. Bi{}anke su na doma}em parketu bodoveprepustile ekipi Modri~e. Kona~ni rezultat 1:3.Ovakvim ishodom timovi su zamijenili pozicije na pre-mijerliga{koj tabeli. Modri~a je sada ~etvrta s 11 bodo-va, dok je tim Zlatana Ibuki}a na petom mjestu s dvaboda manje.Pomo}nik trenera D`evad Feli} je priznao da ekipa uposljednja tri kola nije na `eljenom nivou. “Ne{to nije uredu. Posebno slabo igramo u defanzivi. Igra~ice nisuagresivne u polju, {to je bio slu~aj na po~etku prvenstva.Moramo {to prije otkloniti slabosti, kako bismo u nare-dnim kolima popravili dojam”, rekao je Feli}.

Ipak, dojmio nas se potez Uprave @OK Biha} -Preminger i ~lanica prvog tima. Premijerliga{ice suovog vikenda kolegama u Odbojka{kom klubu darovalegarnituru dresova. Podr{ka nekada{njim {ampionimaBosne i Hercegovine, kako bi {to prije krenuli stopamarezultatskog napretka, ba{ kao i ve} drugu godinu ~la-nice Premijer lige.

Koliko smo samo o ovoj temi, dosada novinskih stupaca ispisali?! Sasjetom smo govorili o nekada{njemJedinstvu, koje je bilo uva`eni ~lanpremijerliga{ke dru`ine. OOdbojka{kom klubu iz grada na Uni,skoro smo i potro{ili sve rije~i. Tekponekad, spomenemo generaciju,koja je bila u vrhu jugoslavenskeodbojke, ali i {ampionski tim na{edr`avice s kraja devedesetih godina.Ljubitelji loptanja pod obru~ima, nezaboravljaju, istina samo jednusezonu, u elitnom bosanskohercego-

va~kom razredu. Dolazak nepobje-dive Slobode Dite, koju su predvodiliTerrel Castle i Jasmin Huki}, pa sara-jevske Bosne, zeni~kog ^elika...Danas, ko{arka{ku storiju grada naUni, tek donekle ~uva Edis Suba{i}sa svojom Bosnom XXL. Nekada su icazinski rukometa{i i stonoteniseribili “strah i trepet”. Cazinjani su snestrpljenjem ~ekali duele sviso~kom Bosnom, koji su nerijetkoodlu~ivali o nacionalnom rukomet-nom {ampionu. Majstori “ping –

ponga” su bili prepoznatljivi i ubiv{oj nam dr`avi.

Jeste li se odrekli sportaNedavni boravak u Zenici, ~etvero-~lana ekipa Radio-televizije Biha}dugo }e jo{ pamtiti. Vjerovatno, ni-kad zaboraviti. Jedinstven je do`i-vljaj pratiti velike utakmice “Zmaje-va” na Bilinom Polju. Pogotovo zanas iz ovih krajeva, koji tako rijetkou`ivamo u sportskim spektaklima!No, nas je “pogodila” i ona drugastrana dru`enja s gotovo svim bosan-

skohercegova~kim sportskim novi-narima. Nezaobilazna pitanja svih,“{ta je to s vama Kraji{nicima” i “Jeste li se odrekli sporta”?Slijeganjem ramenima i nezadovlj-nim, kod nas uobi~ajenim, gestiku-lacijama rukama i glavom, dali smodo znanja da i mi tragamo za odgov-orom. Prvo opravdanje da su praznid`epovi nadja~ali talenat, smo ve}davno detektirali kao la`no. Panemogu}e da Travnik, Prijedor,Gradi{ka, Srebrenik, Derventa,

Gabela, Grude i Bile}a pru`aju svo-jim sportistima adekvatnije uslove zarad i napredak. Primjera radi, Bile}a,Gradi{ka i Derventa imaju tri putavi{e premijerliga{kih predstavnikaod na{eg kantona.Naravno, odmah moramo izdvojitione, koji se ne mire s marginalnimpolo`ajem. @enski odbojka{ki klubBiha}-Preminger “zakora~io” je udrugu sezonu najvi{eg bosanskohe-rcegova~kog odbojka{kog ranga.Za sada, ne ide lo{e! Biha}kekugla{ice, iako doma}e utakmice

igraju na Plitvicama, tako|er neposustaju. Karatisti i d`udisti izgrada na Uni su me|u najuspje-{nijima. Tu zavr{avamo! @elimo lido kraja biti iskreni, moramo i re}ida su jedino seniori Karate klubaBiha} stalno u konkurenciji za po-bjedni~ka postolja.Tek minimalan “iskorak” i nanogometnim travnjacima! CazinskaKrajina je uzela titulu jesenjeg{ampiona, ali na federalnom nivounatjecanja. Kako ono ka`u, jedan

Unsko-sanski kanton na marginama sportske karte

Zar se to, sarajevska, tuzlanska ili banjalu~ka djeca vje{tije loptaju, ska~u, tr~e od na{ih malih Kraji{n

Odbojka{ki vikend iza nas

Karabegovi}donio prvupobjedu

Vikend je ipak, obilje`io iznena|uju}iporaz @enskog odbojka{kog klubaBiha}-Preminger. Bi{}anke su nadoma}em parketu bodove prepustileekipi Modri~e. Kona~ni rezultat 1:3.Ovakvim ishodom timovi su zamijenilipozicije na premijerliga{koj tabeli.Modri~a je sada ~etvrta s 11 bodova,dok je tim Zlatana Ibuki}a na petommjestu s dva boda manje.

[ta je to s vam

sport 2124.11.2011.godine

Pro{log vikenda je startala i ko{arka{ka sezona u fe-deralnim natjecanjima. Ko{arka{ki klub Biha} trijumfo-vao je na gostovanju u Tuzli kod Salinas Falconsa.Uvodna pobjeda ekipe Bahrije Kosatice je razlog zaoptimizam, nakon pro{losezonskog rezultatskog krahai ispadanja iz A1 federalne lige.Efikasnom igrom zaslu`ena je pobjeda 93:89. Najbolji ubiha}kom timu bili su Proti} s 27 i Kulenovi} sa 17uba~aja. Doma}i sastav predvodio je Sarajli} s izvrsnimu~inkom od 39 poena. Jo{ uvijek nedovoljno uigranitim, popustio je u zavr{nici me~a, kada je umaloispu{tena prednost od 11 poena s poluvremena.

U A2 liga{kom rangu igra}e poprili~no izmijenjenigra~ki roster, koji }e ipak, kao i pro{le godine pred-voditi kapiten Amir Kulenovi}. Puno se o~ekuje i odnajzvu~nijeg poja~anja, iskusnog Sini{e Proti}a. Biha}kidres u ovoj sezoni ne}e nositi D`enis Musa i DenisMahmutovi}, koji su pred potpisom za premijerliga{kisastav Zrinjskog. Do eventualne realizacije ovog trans-fera, dvojac iz Bosne XXL bi mogao nastupati za cazin-ski Limometal.Cazinjani su iza sebe ve} ostavili i drugo kolo A1liga{kog natjecanja. U drugom kolu su pobijediliOrlovik rezultatom 86:79. Time je donekle ispravljenslabiji dojam s po~etka natjecanja. Prvotimci Limo-metala, ove sezone `ele plasman u gornji dio tabele,iako jo{ uvijek u igra~kom sastavu ne posjeduju poten-cijal za napredak ka najvi{em takmi~arskom rangu.

Startala i ko{arka{ka sezona

korak naprijed, dva nazad. To ka`emjer su Jedinstvo i Kraji{nik, ispod lin-ije spasa, istog liga{kog takmi~enja.Nekada respektabilna odbojka{kadru`ina iz Biha}a, ovog vikenda ostvarila je svoju prvu ovosezonskupobjedu u Prvoj federalnoj ligi.Sedam ranijih poraza, dovodi upitanje i o~uvanje prvoliga{kog sta-tusa. O Premijer ligi, vi{e niko i nerazmi{lja!

Najneuspje{niji kantonOnako ljutiti, prebacujemo krivnju sjednih na druge. Boli nas podatak,da smo posljednjih godina najneusp-je{niji kanton u sportskim natjecanji-ma. Po~eli smo sumnjati u sportskitalenat najmla|ih me|u nama.Dosadna su nam i ponavljanja, kako

konstantno izostaje podr{ka poli-ti~ara. Pa {ta mi to mislimo, da su udrugim krajevima Bosne i Herce-govine “{efovi” po{teniji i ve}i sport-ski fanatici. Te{ko!Moramo se mi rije{iti na{eg “d`aba-luka”. Odgajati i {kolovati vrhunskesportske stru~njake, a niz “provaliju”gurnuti nestru~ni kadar, koji mladenogometa{e, ko{arka{ke, odbojka{ei druge sportske talente u~i tek “so-~nim” psovkama i prevarantskim tri-kovima, kojima nema mjesta na na-jvi{im liga{kim segmentima. Trebalibismo i adekvatnije raspodijeliti,ionako oskudnu financijsku stimu-laciju, prema sportskim kolektivima.Spominjali smo i nerealna i neobje-ktivna roditeljska o~ekivanja, zbogkojeg se ~esto potiskuje talenat i

vje{tina onih, manje financijskihmo}nih.Radom, sportskim duhom i rezulta-tima skrenuti pa`nju “preza-poslenih” politi~kih “vladika”. Nedovoditi i crpiti korist iz “jeftine”radne snage, od Bog zna odakle,nego pru`iti priliku i strpljenjenajistaknutijim polaznicima omla-dinskih {kola. Zar se to, sarajevska,tuzlanska ili banjalu~ka djecavje{tije loptaju, ska~u, tr~e od na{ihmalih Kraji{nika? Jo{ malo, pa}emo se ubijediti da je tako. Zato bibilo dobro promijeniti strategiju,pa krenuti s dva koraka naprijed, ajednim nazad! Onda ne bismo izbjegavali neugodna pitanja na{ihsportskih rivala iz drugih dijelovadr`ave.

Bi{}ani krenulipobjedomBosne i Hercegovine

Nedavni boravak u Zenici, ~etvero~lana ekipa Radio-televizije Biha}dugo }e jo{ pamtiti. Vjerovatno, nikad ni zaboraviti. Jedinstven jedo`ivljaj pratiti velike utakmice “Zmajeva” na Bilinom Polju. Pogotovoza nas iz ovih krajeva, koji tako rijetko u`ivamo u sportskim spektakli-ma! No, nas je “pogodila” i ona druga strana dru`enja s gotovo svimbosanskohercegova~kim sportskim novinarima. Nezaobilazna pitanjasvih, “{ta je to s vama Kraji{nicima” i “jeste li se odrekli sporta”?

ika?

Efikasnom igrom zaslu`ena je pobjeda93:89. Najbolji u biha}kom timu bili suProti} s 27 i Kulenovi} sa 17 uba~aja.Doma}i sastav predvodio je Sarajli} sizvrsnim u~inkom od 39 poena. Jo{ uvijeknedovoljno uigrani tim, popustio je uzavr{nici me~a, kada je umalo ispu{tenaprednost od 11 poena s poluvremena.

Rezultati 1. kola:KK Od`ak - KK Litva 87:65OKK Sloboda - KK Srednjo{kolac 101:46KK Travnik - KK Grada~ac 73:58KK Salinas Falcons - KK Biha} 89:93KK @ivinice 78- KK Gradina Koteks-Trica 87:52

SALINAS FALCONS - BIHA] 89:93Univerzitetska dvorana u Tuzli

Sudije: S. No`inovi}, D. Efendi} i N. Sejdinovi} (svi iz Tuzle).Komesar: ]udi} (Tuzla). Pet li~nih gre{aka: [ehanovi}, Suljagi} (Salinas Falcons);Pand`o, Mlinarevi} (Biha}).Rezultat po periodima: (25:31, 21:26, 16:18, 27:18).Salinas Falcons: Bartulovi} 8, [ehanovi}, Suljagi} 11,Kaletovi} 15, Dostovi}, Mujanovi} 2, Jusufovi}, Sarajli} 39,Zuli}, Ja{ar 6, Islamovi} 2.Trener: E. Musi}Biha}: Ljuca, Pand`o 9, Paj~in, Fazlijan, Kulenovi} 17,Keranovi}, Proti} 27, Juri~i} 7, Bosni}, Halki} 12,Mlinarevi} 8, Zvonar 13. Trener: B. Kosatica

10 najboljih strijelaca prvog kola A2 lige Sjever:1 Adi Sarajli} S. Falcons 39 2 Sini{a Proti} Biha} 27 3 Adnan Arnautali} OKK Sloboda 23 4 Enes latifagi} OKK Sloboda 21 5 Armin Ajkuni} Grada~ac 20 6 Kemal Omerba{i} Od`ak 20 7 Armin Haselji} Travnik 20 8 Elnad Kova~ Od`ak 19 9 Adnan [ahinovi} Srednjo{kolac 19

10 Adnan Mulahalilovi} Litva 17

Raspored utakmica 2. kola (26/27.11.2011.)Biha} - @ivinice 78 Dino Kafa, Grada~ac - Student Falcons, Srednjo{kolac - Travnik, Litva - OKK Sloboda, OKK Zenica - Od`ak Gradina Kodeks-Trica slobodna.

ma Kraji{nicima

24.11.2011.godinesport22

Ovogodi{nja nogometnajesen broji svoje zadnje

dane. Prvoliga{i su ve} na zim-skom odmoru, dok je onima izelitnog razreda ostalo jo{ jednokolo. Krajina predvodi prvoli-ga{ku “karavanu”. Titula jesen-jeg {ampiona je najbolji motivi-raju}i faktor, da se ne utone uzimski san. Ambiciozna Upravave} obe}ava osvje`enje igra-~kog kadra, a stru~ni sto`er iprvotimci ozbiljnu pripremu zanove izazove.Izabranici Muhameda Berbero-vi}a su bodovnu prednost predoponentima u borbi za Premi-jer ligu sa~uvali u duelu s biha-}kim Jedinstvom. Debeli tem-peraturni minus ledio je sveaktere subotnje utakmice u Ca-zinu, a broj~ano inferiornu bi-ha}ku mom~ad zaledilo i rezu-ltatskih minus dva. Evo i kra-tkog rezimea kraji{kog derbija.

Presudnicrveni kartoni

Napada~ki orijentirani doma}i-ni od starta kontroliraju uta-kmicu. Pred golom Keranovi}aprilike se redaju kao na traci.Biha}ka defanzivna linijaizigrana ve} u 24. minuti, nobez `eljenog ishoda za doma}enavija~e. Pet minuta kasnije uprilici je bio kreator igre cazin-skog tima Vahidin ^ahtarevi}.Keranovi} ponovo na visini

zadatka. Ofanziva doma}ih senastavlja. U 35. minuti prijetijo{ jedan biv{i prvotimac crve-no-bijelih” Damir [ahinovi}.Keranovi} je i u 37. minutisa~uvao mre`u netaknutom,nakon neugodnog {uta Brki}a.Jedinstvo se u zavr{nici prvogdijela oslobodilo pritiska iterenske dominacije Krajine.Pet minuta prije odmora, di-skutabilna odluka sudija, kadaje zbog ofsajda prekinuta

obe}avaju}a akcija Bi{}ana.Malo kasnije poku{ao je iSamuel Gomis, no pucao jepreko gola.Na startu drugog poluvreme-na, agilniji su bili gosti iz

Biha}a. D`aferovi} je u 59.minuti propustio priliku daJedinstvu donese prednost. U68. minuti igre utakmica jeusmjerena samo u jednompravcu. Udarnu “iglu” Jedins-tva Milo{ Galin dobio je drugi`uti karton. Broj~ano nadmo-}ni Cazinjani su preuzeli tere-nsku inicijativu i brzo do{li dorezultatske prednosti. Selimo-vi} je iskoristio boja`ljivu inte-rvenciju odbrambene linije ipogodio za 1:0.Nervoza u redovima Jedinstva,ka`njena je i drugim isklju~e-njem. Na “prijevremeno tu{ira-

nje” oti{ao je i Adis D`aferovi}.Bi{}anin Dino Selimovi} je u83. minuti zape~atio sudbinusvog nekada{njeg kluba.Iskoristio je poklon do tadanajboljeg pojedinca na me~uAdnana Keranovi}a i postaviokona~nih 2:0.

Glavobolja“Sile nebeske”

Biha}ki “crveno-bijeli” su jo{jednom pognutih glava napu-stili gostuju}i zeleni “tepih”.Bilje`imo samo jedan bod sastrane, a dodatni razlog za

brigu su i ~etiri izgubljena bodapodno bori}a. Mo`da je inajadekvatnija opservacija bi-v{eg prvotimca Vahidina ^a-htarevi}a. - @ao mi je Jedinstva. U Biha}usam proveo najljep{e igra~kedane, a u dresu Jedinstva samzaslu`io i reprezentativni poziv.Na`alost, ve} godinama Jedi-nstvo kora~a unazad, a krivci sunaravno ljudi koji nestru~novode, ili su tako vodili Jedinstvo,kazao je ^ahtarevi}. Dok biha}ke nogometne sim-patizere ne popu{ta navija~kaglavobolja, u Cazinu se vi{e nekriju premijerliga{ke ambicije.

“@elimo u Premijer ligu, no dabismo to ostvarili moramoposlo`iti jo{ neke “kockice”.Dodatno organizacijski unapri-jediti Klub i naravno poja~atiigra~ki kadar” rije~i su strategaKrajine Muhameda Berbero-vi}a. [ef struke velikokladu{kogKraji{nika Denis Sadikovi},tako|er ne}e na ugodan zimski“raspust”. Kraji{nik je porazomu Vitezu, ostao u opasnoj zoni.Jednak bodovni u~inak kao iJedinstvo, zna~i i iste brige. Niopstanak nije siguran! Mora}eVelikokladu{~ani ulo`iti zajed-

ni~ki napor, kako bi se domogli`eljenog plasmana. Tu podra-zumijevamo opse`an i naporanpripremni ciklus, provjerenaigra~ka poja~anja i maksima-lnu ozbiljnost na prolje}e.Dobro do{ao je tromjese~nizimski odmor. Igra~i }e uda-hnuti neophodnog zraka,“{efovi” klubova valjda dogo-voriti regularniji nastavakovog, kako ka`u “kaubojskog”natjecanja. Sunce }e i vratitiprvoliga{ke timove na travn-jake, no tirbine }e i daljesablasno prazne ~ekati nekebolje prvoliga{ke dane.

Priredio: Muhamed SADIOKVI]

Okon~ana prvoliga{ka jesen

Krajina na vrhuIzabranici Muha-

meda Berberovi}asu bodovnu prednost pred oponentima u borbiza Premijer ligusa~uvali u duelus biha}kimJedinstvom. Debeli temperatu-rni minus ledio jesve aktere subo-tnje utakmice uCazinu, a broj~anoinferiornu biha}kumom~ad zaledilo i rezultatskih minus dva.

TABELA Prve lige Federacije BiH u nogometu1. FK Krajina Cazin 15 8 4 3 20:14 28 2. FK Gradina 15 9 0 6 29:20 27 3. NK ^apljina 15 8 3 4 25:16 27 4. NK Orašje 15 8 1 6 26:21 25 5. FK Buduænost B. 15 8 1 6 22:18 25 6. FK Rudar Kakanj 15 7 3 5 20:19 24 7. NK Vitez 15 6 5 4 22:14 23 8. NK Iskra 15 6 4 5 19:18 22 9. NK Bratstvo 15 6 3 6 25:18 21

10. HNK Branitelj 15 6 2 7 18:20 20 11. FK Gora`de 15 6 2 7 18:25 20 12. NK Jedinstvo 15 5 3 7 24:25 18 13. FK Krajišnik 15 5 3 7 16:19 18 14. Famos SAŠK 15 4 5 6 15:19 17 15. NK Omladinac 15 5 2 8 18:34 17 16. FK UNIS 15 2 1 12 14:31 7

REZULTATI 15. kola:Krajina Cazin - Jedinstvo 2:0 Gora`de - Orašje 0:2 Buduænost B. - Branitelj 3:0 Èapljina - Bratstvo 3:2 Iskra - Rudar Kakanj 3:1 UNIS - Omladinac 5:0 Vitez - Krajišnik 2:0 Gradina - Famos SAŠK 4:0

Arbitri kartonima usmjerili utakmicu u jednom pravcu

24.11.2011.godine 23