EKONOMIKA PREDUZEAVJEBE

Univerzitet Travnik

13.10.2010.

POJMOVIPojam Ekonomike (poduzea) znanstvena i nastavna disciplina koja se bavi gosodarskim problemima poduzea i njihovim ponaanjem na domaem isvjetskom tritu

Pojam poduzetnika Poduzetnik je osoba nadarena, poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odluna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzeem na temelju inovacija i stalnog razvoja

Poduzetnitvo je djelatnost poduzetika usmjerena na pokretanje, organiziranje i inoviranje poslovanja poduzea s temeljnom svrhom stvaranja novog trita

Pojam poduzea

Poduzee je samostalna gospodarska, tehnika i drutvena cjelina u vlasnitvu odreenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe trita, koristei se odgovarajuim resursima i snosei poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i drutvenih ciljeva

PREDMET, ZADAA I CILJ EKONOMIKE PODUZEA?Predmet ekonomike poduzea bavi se problemima poslovne orijentacije poduzea i izbora potrebnih resursa, razvojem i rastom poduzea, uincima, primjene nove tehnologije i radnih metoda, problemima obrauna i smanjenja trokova i dr.Paul Samuelson pita:

- TO ( koja dobra treba proizvesti )- KAKO ( se ta dobra trebaju proizvesti )- ZA KOGA ( se ta dobra trebaju proizvesti )Zadaa ekonomike poduzea je da:

- prui osnovna znanja za uspjeno poslovanje poduzea - objanjava ekonomske pojave u tom poslovanju - omogui djelotvornije odluivanje.

Cilj ekonomike poduzea je da:

- kao znanstvena disciplina da potie i razvija istraivaki rad na podruju gospodarenja u poduzetnitvu- koluje i stvara ekonomiste i rukovodioce za potrebe poduzea i drugih organizacija.

EKONOMIKA1. Stalna sredstva2. Obrtna sredstva3. Trokovi4. Poslovni rezultat5. Produktivnost6. Ekonominost7. Rentabilnost

SREDSTVA PREDUZEA (STALNA SRDSTVA)dugotrajno vezana u procesu poslovanjaVijek trajanja dulji od godinu danapostupno se troe u dugom razdoblju i svoju vrijednost prenose na gotove proizvode kroz to razdoblje

Stalna sredstva imaju svoj ivotni vijek, a sve materijalne promjene trebaju biti evidentirane u preduzeu

Kod utvrivanja vrijednosti stalnih sredstava postoji:

a) Poetna ili nabavna vrijednost b) Sadanja vrijednost

Evidencija stalnih sredstava se vodi po poetnoj ili nabavnoj vrijednosti

NABAVNA VRIJEDNOST STALNOG = KUPOVNA (FAKTURNA VRIJEDNOST) + TROKOVI NABAVE (prijevoz, SREDSTVA carina, osiguranje)Vrste: zemljite graevinsko i poljoprivredno; svoju vrijednost ne prenosi na gotove proizvode graevinski objekti oprema viegodinji nasadi (vonjaci, maslenici, plastenici i sl.) osnovno stado (rasplodna, proizvodna i radna stoka) nematerijalna ulaganja (licence, patenti, izdaci za I&R)

Vrijednost stalnih sredstava opada jer se fiziki i ekonomski troi.Fiziko troenje usljed fizike upotrebe tj.koritenja sredstva (amort.)

(Sredstvo se istroilo, vie nije za upotrebu, ne moe se upotrebljavati)Ekonomsko troenje (rabaenje) zastarijevanje s.s. uslijed napretka nauke i tehnike (sredstvo je proizvodno sposobno, ali nam se ne isplati)

Zbog opadanja vrijednosti stalnih sredstava vrimo obraun AMORTIZACIJE

AMORTIZACIJA

Amortizacija je postepeno troenje stalnih sredstava prilikom njihove upotrebe

Amortizacija ima tri glavna zadatka:Da pokae intenzitet i iznos troenja s.s.Da odredi vrijednost s.s. koja je prela na proizvodeDa osigura sredstva za obnovu istroenih stalnih sredstavaNa kraju svake godine poduzee vri ISPRAVKU VRIJEDNOSTI za iznos obraunate amortizacije, pa se tako utvruje SADANJA VRIJEDNOST

SADANJA VRIJEDNOST STALNOG = NABAVNA VRIJEDNOST VRIJEDNOST AMORTIZACIJE SREDSTVA(neotpisana vrijednost)

SISTEMI I METODE OBRAUNA AMORTIZACIJEKod izraunavanja amortizacije potrebno je utvrditi:

1. Da li se stalno sredstvo amortizira ili ne2. Osnovicu za obraun amortizacije(nabavna vrijednost s.s., fer procjena vrijednosti, revalorizovana vrijednost, neotpisana vrijednost)3. Sistem tj. metod obrauna amortizacije

U praksi postoje dva sistema obrauna amortizacije

vremenske (temelje se na duini vijeka koritenja stalnog sredstva;primjenjuju se kod izraunavanja amortizacije stalnih sredstava iji vijek koritenja najvie ovisi o utjecaju prirodnih imbenika, te o ekonomskom zastarijevanju stalnog sredstva )

funkcionalne (temelje se na opsegu koritenja stalnog sredstva, koji se mjeri koliinom uinaka ili vremenom efektivnog rada stalnog sredstva. Iznos amortizacije ovisi o intenzitetu funkcioniranja (rada), to je posredni izraz ili nain procjene fizikog troenja sredstva.Koriste se za izraunavanje amortizacije stalnih sredstava iji vijek koritenja ovisi preteito o intenzitetu koritenja, a manje o proteku vremena.).

VREMENSKI SISTEM AMORTIZACIJE

Najei obraun amortizacije, koji poiva na pretpostavci da troenje sredstva ovisi o njegovom (predvienom) vijeku trajanja

Tri metode ( za utvrivanje amortizacijske kvote):Linearna, porgresivna i degresivna

a) Linearna metodaPretpostavka je da se s.s. ravnomjerno troi kroz itav amortizacijski vijek trajanja, pa su i obraunati iznosi amortizacije u svim godinama istiIznosi amortizacije, a to znai i stope su jednake iz godine u godinuA1=A2=A3=... =An; %a1= %a2=... %an

POJMOVI

Amortizacijska stopa

Amortizacijska kvota

Neotpisana vrijednost

NV = Nabavna virjednost osnovnog sredstvaGmin = Ekonomski (mogui) vijek trajanja osnovnog sredstvaGprot = Vrijeme koje je proteklo (izraava se u godinama)

*

Primjer br. 1 Stalno sredstvo je nabavljeno 1997.godine. Dobavljau je za sredstvo plaeno 220.000 KM. Za prevoz, montau i carinu je plaeno 25.000 KM. Predvieni vijek trajanja sredstva iznosi 4 godine. Koristei vremenski sistem amortizacije linearni metod amortizacije izraunati nabavnu vrijednost, godinje iznose i stope am., otpisanu i neotpisanu vrijednost po godinama.

NV = FT + ZTN = 220 000 + 25 000 = 245 000

OV1 = A1 = 61.250 KM OV2 = A1+A2 = 2A = 122.500 KM OV3 = A1+A2+A3 = 3A = 183.750 KM OV4 = 4A = 245.000 = Na4. NV1 = Na OV1 = 245.000 61.250 = 183.750 KM NV2 = Na OV2 = 245.000 122.500 = 122.500 KM NV3 = Na OV3; NV4 = Na OV4 = 0 KM

TABELARNI PRIKAZ IZRAUNATIH PODATAKA (PRIMJERA BR. 1.)

nNa%aANn ili SVUkupno obra. amort.A1997245.00025%61.250183.75061.2501998245.00025%61.250122.500122.5001999245.00025%61.25061.250183.7502000245.00025%61.250-----------245.000100%245.000

b) Progresivna metoda

Stalno sredstvo se amortizira u iznosima koji kontinuirano rastu. Progresivna metoda amortizacije pretpostavlja da se stalna imovina u prvim godinama upotrebe troi najmanje pa je i iznos amortizacije u prvim godinama najmanji.

Naini obrauna progresivne metode amortizacije su:Metoda rastue stopeMetoda na osnovu dijelovaMetoda na osnovu postotka na prethodnu amortizacijsku kvotu i dr.

Progresivna metoda na osnovu rastue stope

Gprot= broj godina koritenja sredstva

Sadanja vrijednost, na kraju bilo koje godine (Nn)

2. Progresivna metoda na osnovu dijelovaObraunava se sljedeim redoslijedom:Broj dijelova,Obraunska vrijednost pojedinog dijela,Amortizacijska kvota po godinama

c)Degresivna metodadegresivna metoda amortizacije pretpostavlja da se stalna imovina najvie troi u prvim godinama upotrebe, pa je za ovu metodu i troak amortizacije u prvim godinama najvii. Degresivna metoda primjenjuje se na vie naina:Na osnovu opadajue stopeNa osnovu dijelova.Na osnovu opadajue osnovice

Degresivna metoda na osnovu opadajue stope

Neotpisana ili sadanja vrijednost(Nn)

Primjer br. 2

Nabavna vrijednost stalnog sredstva iznosi 60 000 KM, a prosjeni vijek trajanja je 5 godina. Treba izraunati po progresivnoj(rastua stopa, na osnovu dijelova) i degresivnoj(rastua stopa, na osnovu dijelova) metodi:Amortizacijske stope po godinama,Amortizacijske kvote po godinama,Neotpisanu vrijednost po godinama

Progresivna metoda:(rastua stopa)

ili

an= a1 + (t-1)d

An - stopa amortizacije u zadnjoj godini vijeka trajanja,A1 - stopa amortizacije u prvoj godini,T - vijek trajanja,D - diferencija stopa,Sn - suma amortizaciskoh stopa (koja uvijek iznosi 100)

200=20+5an d=85an=180an(5)=36%a2=a1+d=4+8=12%a3=a2+d=12+8=20%a4=a3+d=20+8=28%

N2=50 400N3=38 400N4=21 600N5=0

(na osnovu dijelova)D=1+2+3+4+5=15

Kraj godineBr.dij.OVDA=BR.DIJ*OVDASV1140004000400056 000224000800012 00048 00033400012 00024 00036 00044400016 00040 00020 00055400020 00060 0000

Degresivna metoda(opadajua stopa)

ili NV= 60 000 t=5.god a1= 36%An= a1 + (t-1)d

Kraj godinea%AASVKraj godinea%AASV142400240057 60013621 60021 60038 4002127200960050 40022816 80038 40021 60032012 00021 60038 40032012 00050 400960042816 80038 40021 600412720057 600240053621 60060 000054240060 0000

PROGRESIVNA METODADEGERSIVNA METODA

Degresivna metoda(na osnovu dijelova)NV=60 000N=5Broj dijelova D=1+2+3+4+5=15

Obraunska vrijednost dijela:

A(za 1.god.)=br.dijelovaOVD=14000=4000

Kraj godine3Br.dij.OVDA=BR.DIJOVDASV154 00020 00020 00040 000244 00016 00036 00024 000334 00012 00048 00012 000424 0008 00056 0004 000514 0004 00060 0000

FUNKCIONALNI SISTEM OBRAUNA AMORTIZACIJEFunkcionalna se metoda amortizacije temelji na stupnju koritenja stalne imovine. Ona se moe primijeniti onda kad se troenje imovine moe iskazati u naturalnim jedinicama (sati rada stroja, prijeeni kilometri, proizvedena koliina i sl.). Stoga se ova metoda naziva jo i metoda amortizacije prema uinku. Kod nje se godinja amortizacija izraunava tako da se nabavna vrijednost stavi u odnos s procijenjenim godinjim uinkom izraenim u naturalnim jedinicama.

Amortizacija se obraunava po sljedeim metodama:Metoda funkcionalne amortizacije obraunate na osnovu proizvedene koliine uinakaMetoda funkcionalne amortizacije obraunate na bazi sati rada

Metoda funkcionalne amortizacije obraunate prema satima rada

Amortizacijska kvota po jednom satu

as=

Ukupno godinji iznos amortizacije utvruje se mnoenjem koliine efektivnih sati s jedininim iznosom amortizacije za jedan sat:A= as x SSmin= predvieni minimalni broj sati rada u amortizacijskom vijeku S= ostvareni sati rada u odreenom razdoblju

Primjer br.3Nabavljen je aparat ija je nabavna cijena 312 000 KM, a njegovo minimalno koritenje se predvia za 24 000radnih sati. Prema nomenklaturi otpisa minimalna zakonska stopa iznosi 18%. Poduzee je planiralo sljedei broj radnih sati po godinama:U prvoj godini 4 600hU drugoj godini 6 500hU treoj godini 6 800hU etvrtoj godini 6 100hTreba izraunati amort. Kvotu i neotpisanu vrijednost po godinama pomou funkcionalne amortizacije as=NV/Smin=312 000/24 000=13KM/1h

Kraj godinePlanirani efektivni radni satiAmortizacijska kvotaGodinji iznos amortizacijeUkupan obraun amort.Neotpisana vrijenostSasAASV14 6001359 80059 800252 20026 50013 84 500144 300167 70036 800 1388 400232 70079 30046 1001379 300312 0000

Metoda funkcionalne amortizacije na osnovu proizvedene koliine

Iznos amortizacije po jedinici uinka

aq=

Qmin= koliina uinaka koje se predvia da e sredstvo za rad ostvariti u svom amortizacijskom vijeku

Iznos amortizacije:A= aq x Q

Q = ostvarena koliina uinaka

PRIMJERPoduzee je nabavilo stroj pri emu je imalo sljdee izdatke:a) faktura dobavljaa 2 224 000 KMb)carina 10%c) transport 301 600 KM i montaa 52 000 KM

Prema tehnikim proraunima stroj moe u svom radnom vijeku proizvesti 280 000 komada proizvoda: Ekonomski vijek trajanja stroja iznosi 10 godina, a predviena koliina uinaka u prve etiri godine iznosila je:u I. God. 36 000 kom.u II. God. 22 000 kom.u III god. 20 500 kom.u IV god. 37 000 kom.Izraunati amortizaciju za prve etiri godine na osnovi proizvedene koliine.

ZADACI ZA VJEBU

1) Stalno sredstvo je nabavljeno 1999.godine. Dobavljau je za sredstvo plaeno 15.000 KM. Pratei trokovi su iznosili 1.000 KM. Predvieni vijek trajanja sredstva je 5 godina. Koristei vremenski sistem amortizacije metod ravnomjerne amortizacije izraunati nabavnu vrijednost, godinje iznose i stope am., otpisanu i neotpisanu vrijednost po godinama. Rezultate prikazati tabelarno i objasniti. 2) Kupljen je ureaj za stonu hranu nabavne vrijednosti 90 000kn, krajnja vrijednost je 6 000kn i vrijeme koritenja 6 godina.

Izraunajte amortizaciju putem :Linearne metodeDegresivne metode aritmetike i geometrijskeProgresivne metode aritmetike i geometrijske

3)Stroj koji proizvodi elektrine vodie u vie smjena ija je poetna vrijednost 75.000 kn, a koji u vijeku koritenja moe ostvariti ukupno 3.600 sati rada (to jest 8 godina po 450 sati prosjeno godinje). Krajnja (likvidacijska) vrijednost iznosi 3.000 kn. Izraunati funkcionalnu amortizaciju

Kombinacija vremenskog i funkcionalnog sistemaKoef.isk= stvarna iskoritenost

minimalna potreba iskoritenosti

a%=a% x koef.iskor.a%-poveana stopa amortizacijea% - minimalna zakonska stopa amortizacije

A= N x a% 100

PRIMJERNabavna vrijednost maine je 3 000 000 KM, a vijek trajanja je 8 godina. Obraunava se degresivna amortizacija s razlikom izmeu godinjih stopa od -2%. Treba izraunati:

Amortizaciju za treu godinu upotrebeVrijednost maine krajem pete godineOtpisanu vrijednost maine krajem sedme godine

TEKUA (OBRTNA) SREDSTVASVOJSTVA:Realiziraju se (pretvaraju u gotov novac) u toku jedne godineMijenjaju svoj oblikPrenose svoju vrijednost na nove proizvode, te se javljaju u novom oblikuKontinuiran obrt

TRI POJAVNA OBLIKAzalihe (sirovine, materijali, rezervni dijelovi, ambalaa, gume i sl.)potraivanja (od kupaca, radnika, drave, po osnovu kredita, kratkoroni plasmani-ekovi, mjenice, dionice)novac (u blagajni, na iro raunu, deviznom,...)

ObrtObrt je kruno kretanje obrtnih sredstava i njihovo pretvaranje iz jednog oblika u drugi

koeficijent obrtaja je odraz likvidnosti poduzea tj. protonosti sredstava u odreenom periodu

Koeficijent obrta pokazuje koliko su se obrtna sredstva obrnula u toku jedne godine (Ko > 1)

Trajanje obrta je vrijeme za koje e se izvriti jedan obrt

(g < 360)

Koeficijent i vrijeme trajanja obrtaja obrtnih sredstavaKoeficijent obrtaja:

kob== Ukupni prihod (C) prosjeno anga. obrtna sredstva (Kob)

Vrijeme trajanja obrta:

g = prosjeno anga. obrtna sredstva(Kob) x 365Ukupni prihod (C)

g= 360/kob

PRIMJERIzraunati pokazatelje obrta sljedeih stavki tekuih sredstava:

PODACIPROMETPROSJENO STANJESirovine i materijal510 000125 000Sitan inventar63 00021 000Sitan iventar u upotrebi128 00048 000Nedovrena prizvodnja1 215 000102 000Gotovi proizvodi1 180 000168 000Ukupno zalihe3 096 000464 000

PrimjerJedno poduzee je u 2006. godini proizvelo 10 000 kom odreenog proizvoda. Cijena kotanja je 500 KM/kom, a prodajnja cijena je 600 KM/kom. Prosjena koritena stalna sredstva su 1.600.000 KM. A prosjeno koritena tekua sredstva su 600.000 KM.Izraunati:Koef. i dane vezivanja obrtnih sredstavaObjasniti dobivene rezultate

Utvrivanje potrebe za obrtnim sredstvimaKoliina nabavke tekuih sredstava u poduzeu se utvruje da ne bi dolo do manjka obrtnih sredstava i na taj nain se zaustavilo izvrenje planiranih zadataka, a s druge strane, prevelika koliina obrtnih sredstava izaziva nepotrebne trokove

Za izraun potrebnih obrtnih sredstava koriste se sljedee formule:

Kob=C/Kob ili Kob= C x g/360

Kob= potrebna obrtna sredstvaKob= koeficijent obrtajag = trajanje obrtaja u danimaC = ukupan prihod

Optimalna visina obrtnih sredstavaOptimalna visina obrtnih sredstava je ona koja uz najmanje trokove osigurava nesmetano odvijanje reprodukcije

U preduzeu moe da postoji: viak, manjak ili optimalna visina obrtnih sredstava

Primjer Izraunati na osnovu sljedee tabele potrebna tekua sredstva, koef. obrta i trajanje obrta, prosjean koef. obrta i prosjeno trajanje obrta, ako je potrebno ukupna sredstva smanjiti za 138 KM na ime amortizacije stalnih sredstava.Poduzee raspolae s tekuim sredstvima u iznosu od 25 000 KM. Potrebno je utvrditi da li poduzee ima dovoljno tekuih sredstava. Komentirati rezultate.

OpisGod.prometTrajanje obrtaKoef. obrtaPotrebna obrt.sred.Materijal za reprod.80 00060613 333,33Novac i vrijed. Papiri100 0005721388,88Nedovrena proizvodnja70 00030125833,33Gotovi proizvodi90 00020185000,00

Potraivanja od kupaca110 00015244583,33UKUPNO:45000030 138,87

Likvidnost i solventnostUspjenost poslovanja poduzea ovisi o ravnotei izmeu priljeva i odljeva financijskih sredstava.

Obveze poduzea prema: dobavljaima, potroaima, zaposlenima, fondovima, drutvenim organizacijama, itd.

LIKVIDNOST protok sredstava iz novanog u ostale pojavne oblike ( ovisi oo brzine kojom moemo unoviti neko sredstvo)

SOLVENTNOST - sposobnost poduzea da u svako doba podmiri svoje financijske obveze (ravnotea naplaenih prihoda i isplate rashoda)

Likvidnost= sredstvaSolventnost=poduzee

Likvidnost je trenutna sposobnost poduzea da podmiri dospjele novane obveze, a solventnost je trajna sposobnost poduzea da odgovori svojim financijskim obvezama

RAZLIKA LIKVIDNOST/SOLVENTNOST:Vremenski okvirIzvori problemaMetode rjeavanja

Analiza likvidnosti:

Ispitivanje likvidnosti obrtnih sredstavaS obzirom da razliita sredstva imaju razliit stupanj likvidnosti, njihova brzina pretvaranja u novac je razliita. Stoga se vri ispitivanje mogunosti pretvaranja o.s. U novac kao i vrijeme kada e se to ostvariti. Stoga razlikujemo:Likvidna sredstva prvog reda, dospjela do 1 mjesec;Likvidna sredstva drugog reda, dospjela od 1- 3 mjesecaLikvidna sredstva treeg reda, dospjela od 3 - 6 mjesecaLikvidna sredstva treeg reda, dospjela od 6 mjeseci

Ispitivanje dospjelosti obavezaKratkorone obveze plae radnika i putno rauni, plae slubenika, doprinosi, trokovi energije i najamnine, kupci, dobavljai, trokovi osiguranja, prijevoz i sl.Dugorone obveze mogunost njihove konverzije u kratkorone obveze

Ispitivanje odnosa obrtnih sredstava i tuih izvora sredstava Vano je da tua sredstva ne smiju premaiti obrtnu imovinu poduzea, te da se tui izvori ne koriste za financiranje obrtnih sredstava jer to vodi nelikvidnosti.

Pokazatelji likvidnosti

a) Stopa tekue aktive = tekua aktiva 1 tekua pasiva

b) Stopa financijske aktive= tekua aktiva zalihe =tekua pasiva =novac + potraivanjatekua aktiva

c) Stopa novane aktive = novactekua pasiva

Uzroci nelikvidnosti

Interni - pogreno ili nikakvo financijsko planiranje, istraivanje trita, planiranje prodaje, slaba kontrola trokova i sl.

Eksterni kretanja u privredi, promjene ivotnog standarda, razvoj tehnologije

Naini otklanjanja nelikvidnosti:Ubrzanje cirkulacije sredstava,Kompenzacija sredstava i obveza,Dodatna novana sredstva u proces reprodukcije,

Primjer

PODACIIZNOSObveze prema dobavljaima koje dospijevaju u roku od tri mjeseca1 624 000 KMKratkorona potraivanja (rizik naplate 15%)Naplativa u roku od dva mjeseca2 400 000 KMVrijednost osnivakih ulaganja620 000 KMObveze po anuitetu za kredite1 120 000 KMNedovrena proizvodnja24 000 KMObveze prema dobavljaima koje dospijevaju u tekuem mjesecu248 000 KMObveze prema zajednici koje dospijevaju u tekuem mjesecu210 000 KMNovac na iro raunu721 000 KMVrijednosni papiri koji dospijevaju za naplatu u tekuem mjesecu270 000 KMMjenice od kupaca1 100 000 KMNa deviznom raunu iznos od42 000 USDObveze za line dohotke zaposlenih650 000 KMZalihe ambalae i sitnog inventara180 000 KMZalihe gotovih proizvoda120 000 KMZalihe materijala1 360 000 KMOstale tekue obveze500 000 KM

Izraunati:Likvidnost tekue aktiveLikvidnost financijske aktiveLikvidnost novane aktiveIznos slobodnih financijskih sredstava (ako ih ima)

ZADAA1.Vrijeme trajanja obrta u preduzeu je 90 dana. Izraunati koeficijent obrta i objasniti rezultat.

2. U 1998. godini preduzee je ostvarilo prihod u iznosu od 2.500.000 KM. Obrtna sredstva su 700.000 KM.Izraunati:

Koeficijent obrta i trajanje obrtaKolika su potrebna obrtna sredstva u 1999. godini ako se planira prihod od 4.000.000 KM i trajanje obrta od 80 dana.

PRIPREME ZA TEST

*