02-8/e3 lr. - ff.unsa.ba · kroatistika, srbistika, bosanski, hrvatski i srpski jezik, savremeni...
TRANSCRIPT
02-8/e3lr. { .ta
Odsjek za bosanski, hrvatski i srpskijezikKomisija za izbor nastavnika (sva zvanja)
Vije6e Filozofskog fakulteta Univerziteta u SarajevuSenat Univerziteta u Saraievu
Predmet: IzujeStaj Komisije s prijedlogom za izbor nastavnika u akademsko (naudno-nastavno) zvanje redovna profesorica na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpskijezik
I. Vije6e Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na l. redovnoj sjednici odrLanoj 4.
4. 2018. donijelo je Odluku (br. 02-01/133. od 4. 4. 2018) kojom je imenovana Komisija
za pripremanje prijedloga za izbor nastavnika (sva zvanja) za podrudje (oblast)
humanistiike nauke, polje nauka o jeziku i knjiievnosti (filologija), grana bosnistika,
kroatistika, srbistika, bosanski, hrvatski i srpski jezik, savremeni (standardni jezik),
(predmeti: Tvorba rijeii, Leksikologija i lelcsikografija, Uvod u standardni jezik, Fonetika
i fonologija, KnjiZevnojeziiko politika u BiH od 70-ih do 90-ih godina 20. stoljeta, op6i
predmet Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik I i 2) na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski
jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Komisija je imenovana u sastavu:
l. prof. dr. Senahid Halilovii, doktor filoloSkih nauka, redovni profesor Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetima Norma i kultura bosanskog,
hrv at s ko g, s rp s ko g j e z i ka i D ij al e kt o I o gij a, pred sj edn i k;
2. prof. dr. Hasnija Muratagii-Tuna, doktorica filolo5kih nauka, redovna profesorica
' Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na predmetima Sovremeni bosanski,
hrvatski, srpski jezik II (morfoloqia) i Lingvistiika stilistikn, dlanica;
3. akademik Esad Durakovi6, doktor knjiZevnih nauka, profesor emeritus Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu na oblasti arapska knjiZevnost i predmetu Arapski
jezik, Elan.
II. Dopisom broj 03-02/423. od 6. 4. 2018. godine Komisija je obavije5tena da se na
konkurs, objavljen na web-stranici Univerziteta, Filozofskog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu i dnevnom listu Oslobodenje dana 10.2.2018. godine, s tehnidkom ispravkom
od I l. 2. 2018, a zakljud en 24. 2. 2018, prijavila jedna kandidatkinja - Amela Sehovi6,
doktorica lingvistidkih nauka, te da je blagovremeno dostavila konkursom traZenu
dokumentaciju. Dr. Amela Sehovii podnijela je prijavu na konkurs zaizbor u akademsko
(naudno-nastavno) zvanje redovna profesorica na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski
jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Na temelju uvida u knjige, radove i cjelokupnu dokumentaciju koju je priloZila dr. Amela
Sehovii, kao i na osnovu poznavanja kandidatkinje i njenog rada na Odsjeku, Komisija
Vijeiu Filozofskog fakulteta u Sarajevu podnosi sljededi
IZVJESTAJs prijedlogom z izbor
III. Biografski podaci
1. Dr. Amela Sehovi6 rodenaje ZavrlilajePrvu gimnaziju
(1992) i Filozofski fakultet u Sarajevu (1996; prosjedna ocjena 9,9). Diplomiralaje
i na Odsjeku zaknjiLevnosti naroda BiH i na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski
jezik. SIuZi se engleskim, italijanskim, njemadkim i ruskim jezikom.
2. Na postdiplomski studij iz lingvistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu upisala
se 1997. godine. Ispite je poloZila s prosjednom ocjenom 9,2, a magistarski rad
Stilski markirana leltsika u razgovornom bosanskom jeziku odbranila 4.9.2002.Na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu 4. 4.2007. odbranila je doktorsku disertaciju
Anoliza konverzacije u bosanskohercegovaikim dramama 20. vijeka
(sociolingvistiiki pristup). Tri mjeseca 2000. godine provela je na strudnom
usavrSavanju u Institutu za slavensku filologiju u Wtirzburgu, Njemadka. Na istom
je institutu novembra 2001. bila na internacionalnom seminaru posvedenom
sociolingvistidkim temama, tu je januara2003. drZala seminar o leksici bosanskog
jezika; tu je bila i na dvomjesednom studijskom boravku 2008. godine. OdrZala je
detiri predavanja na Filozofskom fakultetu u Ljubljani: Zorgonizmi u bosanskom
jeziku (14. 10.2003), Mocioni sufiksi u bosanskom jeziku (21. 10.2004),
Sociolingvistiiki aspekti oslovljavanja u bosanskohercegovaikim dramama (19.
12.2006) i Pozdravi (na primjeru bosanskohercegovaikih drama 20. vijekn) (14.
2
12.2007); tu je udestvovala i u radu okruglog stola o aktuelnoj jezidkoj situaciji u
Bosni i Hercegovini(22.10.2004). Kao gostujuia predavadicadrLalajepredavanja
i na Univerzitetu u Halleu, Njemadka, u okviru projekta Erasmus plus (predavanja:
Univerbacija u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, Zargon bosanskog jezika i
The Bosnian Language in the Diaspora); na Hypo-Alpen Adria Universitaetu u
Klagenfurtu drLala je predavanja iz Tvorbe rijedi u ljetnom semestru 201512016,a
23. i 26.4.2012. o sarajevskom Zargonu i odnosu jezika i roda; na Institutu za
slavistiku u Grazu u aprilu 2013. drLalaje predavanja o Zargonu bosanskog jezika
i o nomina professionis Zenskog roda u savremenom bosanskom jeziku. Pored toga,
odrLalaje tri gostujuia predavanja na predmetu Sociolingvistika za postdiplomce
na kolegiju Lingvistika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u junu 2007. godine,
te predavanja u nekim domaiim institucijama nenaudnoga karaktera (UdruZenje
mladih lingvista i prevodilaca - I 8. 11. 2007 . i 5.2.2011, te Prosvjetno-pedagoSki
zavod Kantona Sarajevo - 14. 1.2009), a u organizaciji Federalnog ministarstva
nauke i obrazovanja udestvovala je u raspravi o temi Izuiavanje
Bosanskog/Hrvatskog/Srpskogjezika u devetogodiSnjoj osnovnoj ikoli 6.12.2011.
u Zenici. U dva navrata sudjelovala je na naudnom skupu u Peduhu, Madarska
(decembra 2002. i 2004), u Tuzli (septembra 2007), u Sarajevu (maja 2009, maja
2010. ioktobra 2011), na naudnim konferencijama u Sarajevu (u decembru 2010,
septembru 2013, maju20l4, maju 2016. i martu 2017), na slavistidkim kongresima
u Sarajevu (u maju 2011. i2015), na medunarodnom lingvistidkom kolokviju u
Sarajevu (u decembru 2006. godine), na medunarodnom simpoziju u Grazu,
Austrija (u oktobru 2010), a njen je rad prihva6en za objavljivanje iu zborniku
2011. godine. Redovno prisustvuje konferencijama Komisije za tvorbu rijedi
Meilunarodnoga komiteta slavista (Beograd 2012,Hal\e2014, Maribor 20l5,Graz
2016, Sarajevo 2017) i Komisije za stilistiku Medunarodnoga komiteta slavista
(Banja Luka 2017). Takoder, udestvovala je na medunarodnim simpozijima u
Sarajevu (u septembru 2015. i martu 2016); u dva je navrata sudjelovala na radnim
sastancima u radionicama Evropskog centra za savremene jezike u Grazu, Austrija
(maj 2010. i februar 2011); u radionicama British Councila u Londonu, Velika
Britanija, iBriselu, Belgija, udestvovala je u decembru2072. imartu 2013, dokje
J
iste godine u septembru udestvovala na internacionalnom seminaru u Varni,
Bugarska. Recenzirala je knjige Bernise PuriS i Elmedine Ali6, udZbenik bosanskog
jezikazastrance, prirudnik o rodno osjetljivom jeziku te udZbenikeza5. i 8. razred
devetogodiSnj e osnovne Skole.
3. Nagrada grada Grenobla urudena je Ameli Sehovid u Rektoratu Sarajevskog
univerziteta 1996. godine, kao jednoj od deset najboljih studenata Univerziteta.
4. Po zavr5etku studija A. Sehovid radila je tri Skolske godine u Prvoj gimnaziji u
Sarajevu ( 1996-1 999). Od l. 3. 1999. radi na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski
jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu, najprije u zvanju asistentice, od 2003. u
zrranju vise asistentice;2007. birana je u zvanje docentice, a 2012. u zvanje
vanredne profesorice.
IV. Radovi kandidatkinje
Bibliograf,rju radova dr. Amela Sehovi6 Eini ietrdeset devet jedinica, od dega Sest knjiga i
viSe od detrdeset naudnih i strudnih radova. Poslije izbora kandidatkinje u zvanje vanredne
profesorice (2012. god.) objavljene su dvadeset rri jedinice: dvije knjige, sedamnaest
naudnih radova i detiri strudna rada.
l. Radovi do izbora u zvanje vanredne profesorice
1. 1. U zvanju asistentice (1999-2003) A. Sehovi6 napisala je tri rada, od kojih je
najzna(,ajniji njen magistarski rad Stilski morkirano leksika u razgovornom bosanskom
jeziku, ocijenjen kao vaZan prilog bosnistici.
l. 2. U zvanju viie asistentice (2003-2007) kandidatkinja je objavila jedanaest radova i
saopiila dva referata na kongresima. Uglavnom su to sociolingvistidki i lingvostilistidki
usmjereni radovi. U to vrijeme objavila je i prvu knjigu (u koautorstvu s I. Tanoviiem):
Negativan uticaj stranih jezika na maternji jezik: Posljedice jeziike interferencije u jeziku
uienika povrotnika iz zemalja prijemo. Knjiga identificira posljedice negativnog transfera
iz jezikdzemalja prijema u maternjem (bosanskom, hrvatskom, srpskom) jeziku udenika
koji su se vratiliu domovinu nakon duLeg boravka i Skolovanja (tokom posljednje decenije
XX st.) u raznim evropskom ivanevropskim zemljama.
4
1.3. U zvanju docentice (2007-2012) dr. A. Sehovid objavila je magistarski rad, doktorsku
disertaciju, devet izvornih naudnih radova ijedan strudni rad.Uz ove radove koautorica je
i jednoga rjednika.
Medu radovima koji se svrstavaju u kategoriju strudnih najreprezentativniji je Rjeinik
bosanskogo jezika. U strudnoj javnosti Rjeinik bosanskoga jezika primljen je kao dosad
najpouzdanije djelo u oblasti leksidke norrne bosanskoga jezika. U toku viSegodiSnjeg rada
na Rjeiniku A. Sehovii, koautorica tog obimnog normativnog prirudnika, potvrdila se u
oblasti leksikologije i leksikografrje.
Dopunjeni magistarski rad A. Sehovi6 objavila je pod naslovom Let<sika razgovornogo
bosanskogjezika (kao tre6i dio knjige Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanskijezik).
U njemu autorica kombinira sociolingvistidka, leksikoloSka i stilistidka istraZivanja. Ovo
je pionirski rad u bosnistici; rezultat je obimnog istraZivanja dotad zapostavljenog
razgovornog jezika. Autorica u prilogu rada donosi frazeolo5ki rjednik, koji 6e zanimati
sve one koji se bave stilski markiranom leksikom.
Najznadajnije djelo dr. A. Sehovid iz ovoga perioda jeste knjiga Jezik u
bosanskohercegovaikim dramoma (sociolingvistiiki pristup). Temeljni zadatak ovog
istraZivanja bio je pokazati prepletenost jezidkih i dru5tvenih kategorija; stoga su one
analizirane u medusobnim proZimanjima. Cilj je bio ne samo opisati nego i objasniti
jezidke pojave i tako do6i do opienitijih zakljudaka o sociolingvistidkim obiljeZjima
konverzacije u bosanskom jeziku i uop6e. Autorica je poSla od hipoteze da konverzacija u
dramama ima dosta slidnosti sa svakodnevnom konverzacijom; dokazala je da su dramski
tekstovi vje5te verztje kolokvijalnog jezika i kao takvi zahvalni za sociolingvistidku
analizu. Knjiga nudi cjelovit sociolingvistidki model, teorijski odlidno zasnovan i valjano
primijenjen na korpusu bosanskohercegovadkih drama 20. vijeka. Prefinjenim
sociolingvistidkim instrumentarijem deSifrirane su i najzatomljenije dionice dramskog
diskursa; svi sociolingvistidki relevantni aspekti konverzacij e analizirani su s punom
kompetencijom.
5
2. Radovi objavljeni od izbora u zvanje vanredne profesorice
U zvanju vanredne profesorice (od2012. do danas) dr. A. Sehovii objavila je dvije knjige
(obje u koautorstvu s dr. D. Haveri6) i dvadeset ijedan rad (Sest s koautoricom D. Haverii):
sedamnaest naudnih i detiri strudna rada. Radovi su objavljeni u dasopisu koji prate
relevantne medunarodne baze podataka (Pregled) i dasopisima i zbornicima koje prate
relevantne baze podataka.
2. 1. Knjige
l. Sehovi6, Amela, Haveri6, Denita (2017) Leksikn orijentalnog porijekla u frazemama
bosonskog jezika, Filozofski fakultet u Sarajevu: Sarajevo, 2017. (elektronsko izdanje,
dostupno na: http ://www. ff-eizd avastvo.balKnj i ge/.aspx ., 269 str.)
2.Haveric,Denita, Sehovi6, Amela (2017) Rijeii perzijskog porijekla u bosanskom jeziku,
Institut za jezik u Sarajevu: Sarajevo, 2017. (335 str.)
2.2. Radovi
l. Sehovi6, Amela (2017) Prikaz zbornika radova sa Sedamnaeste medunarodne naudne
konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista "Wortbildung
und Internet" (ur. Branko To5ovi6 i Arno Wonisch). Radovi Filozofskog fakulteta. XX.
Sarajevo. Str. 303-305.
2. Sehovi6, Amela i Denita Haveri6 (2016) "Sufiksi perzijskog porijekla u bosanskom
jeziku". Journal of Foreign Language Teaching and Applied Linguistics.3 (l).
International Burch University: Sarajevo. Str. l-7.
3. Haveri6, Denita iAmela Sehovi6 (2016)"Zero Semantic Extension ofthe Persian Origin
Words in the Contemporary Bosnian Language". Journal of Foreign Language Teaching
and Applied Linguistics.3 (2).International Burch University: Sarajevo. Str. 1-6.
4. Sehovii, Amela i Denita Haveri6 (2016) "stilistidki aspekti upotrebe rijedi perzijskog
porijekla i njihovih izvedenica u savremenom bosanskom jeziku". U: Alen KalajdZija (ur.)
Drugi simpozij o bosanskom jeziku - istraZivanje, normiranje i uienje bosanskog jezika -dosadainji rezultati, potrebe i perspektive (Sarajevo,12-13. mart 2015).Institut za jezik:
Sarajevo. Str. 367 -37 9.
6
5. Sehovi6, Amela (2016) "Skra6ivanje rijedi na internetskim forumima". U: Branko
To5ovii i Arno Wonisch (Hgs.) Wortbildung und Internel, zbornik radova sa Sedamnaeste
medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu rijedi pri Medunarodnom komitetu
slavista. Institut flir Slawistik der Karl-Franzens-Universitat Graz und Kommission fiir
Wortbildung beim Internationalen Slawistenkomitee 2016: Graz. Str. 405-418.
6. Sehovii, Amela (2016) Prikaz zbornika radova sa Sesnaeste medunarodne naudne
konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista "ManjSalnice v
slovanskih jezikih: oblika in vloga" (ur. lrena Stramljid Breznik). Radovi Filozofskog
fakulteta. XIX. Sarajevo. Str. 155-158.
7. Sehovii, Amela (2015) "Pragmatidki aspekti deminucije u svakodnevnoj komunikaciji
(sa osvrtom na tvorbena obiljeZja deminutivnih imenica)". U: Irena Stramljid-Breznik (ur.)
Manjialnice vslovanskih jezikih: oblika in vloga, zbornik radova sa Sesnaeste
medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu rijedi pri Meclunarodnom komitetu
slavista. Filozofska fakulteta: Maribor - Bielsko-Brala - Budapest - Kansas - Praha. Str.
37s-38s.
8. Haveri6, Denita i Amela Sehovii (2015) "Utjecaj turskog jezika na fonoloSku i
semantidku adaptaciju farsizama u bosanskom jeziku". U: Dog. Dr. Hiiseyin G<inel-Arg.
G<ir. Murat Gtir. II (ur.) Uluslalorast Tilrk Killtilril Arastrmalart Sempozyumu (Ttikas
2015) Bildirileri 4-5 Eyltil 2015 Saraybosna. Str.78-86.
9. Sehovii, Amela (2015) Prikaz zbornika radova sa Petnaeste medunarodne naudne
konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista "Slavische
Wortbildung im Vergleich: teoretische und pragmatische Aspekte" (ur. Swetlana Mengel).
Rodovi Filozofs ko g fakulte ta. XVI lL Saraj evo. Str. 2 I 7 -220.
10. Sehovi6, Amela (2014) "Tvorbena obiljeZja nomina agentis et professionis u
savremenom bosanskom jeziku". U: Swetlana Mengel (Hg.) S/avrsche llortbildung im
Vergleich: teoretische und pragmqtische Aspekte, zbornik radova sa Petnaeste
medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu
slavista. Berlin. Str. 47 8-493.
ll. Sehovii, Amela (2014) "Tvorbene i leksidke zanimljivosti u Otkupu sirove koie
Abdulaha Sidrana". Srpski jezik God. 19, br. 19. Beograd. Str. 701-708.
7
l2.Sehovii, Amela (2014) "Razgovorna leksika u hip-hop pjesmama". U: Ismail Pali6 i
Munir Drki6 (ur.). Zbornik Sarajevskih filolo5kih susreta. II/1. Sarajevo. Str. 193-199.
13. Sehovi6, Amela iDenita Haveri6 (2014) "Derivative and Stylistic Features of Verbs of
Words of Persian Origin in the Bosnian Language". U: Azamat Akbarov (ed.) Linguistics,
culture and identity in foreign language education. lnternational Burch University:
Sarajevo. Str. 133-139.
14. Haveri6, Denita i Amela Sehovi6 (2014) "Turkish as the Language Mediating
Acceptance of Farsisms in Bosnian". IJ: Azamat Akbarov (ed.). Linguistics, culture and
identity inforeign language education.lnternationalBurch University: Sarajevo. Str. 561-
s66.
15. Sehovii, Amela (2013) "Mijene akcenatske norme savremenog bosanskog jezika".
Knj i Z evni j e z i k. XXIY / I -2. Saraj evo. Str. I I 3-1 20 .
16. Sehovii, Amela (2013)"Jezik u funkciji iskazivanja mo6i (na primjeru drame Veliki
vezir Dervi5a Su5i6a)" . Pregled. LIY /2. Sarajevo. Str. I I l-l 19.
17. Sehovii, Amela (2013) Prikaz zbornika radova sa ietrnaeste medunarodne naudne
konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista "Tvorba redi i
njeni resursi u slavenskim jezicima" (ur. Rajna Dragi6evii). Pismo. XI/1. Sarajevo. Str.
234-235.
18. 5ehovi6, Amela (2012)"Analizadiskursa mo6i u dramiA. Sidrana U Zvorniku ja sam
ostavio svoje srce". Specijalni prilog dasopisa Odjek. LXYl34. Sarajevo, jesen-zima
2012. Str. 105-109.
19. 5ehovi6, Amela (2012) "skradivanje rijedi u kratkim tekstualnim porukama (SMS-
ovima) na bosanskom jeziku". Gradovrh. lxlg. Tuzla. Str. 103-l 13.
20. 5ehovi6, Amela (2012) "Univerbacija u bosanskom jeziku". U: Rajna Dragiievii (ur.)
Tvorba reii i njeni resursi u slovenskim jezicimo, zbornik radova sa detrnaeste
medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu
slavista. Filolo5ki fakultet: Beograd. Str. 407417 .
21. Sehovi6, Amela (2012) "Poredbene frazeme u Andriievim pripovijetkama nastalim
izmedu 1925. i 1941. godine". IJ: Branko To5ovid (Hg.) Ivo Andrit - Literat und Diplomat
im Schotten nueier Weltkriege - Ivo Andrit - lvtjiievnik i diplomata u sjeni dvaju sujetskih
8
rotovo (192 5- I 941). Institut fiir Slawistik der
Karl-Franzens-Universitat - Beogradska knjiga: Graz- Beograd. Str.577-592.
1. 3. Komentar uz radove
Naudni radovi dr. A. Sehovic objavljeni su u priznatim publikacijama u BiH, Austriji,
Njemadkoj, Sloveniji i Srbiji. U njima autorica pokazuje kompetentnost u Sirokom rasponu
od analize diskursa modi, analize frazema, tvorbenih i leksidkih obiljeZja u
knjiZevnoumjetnidkom tekstu, preko bavljenja univerbacijom u bosanskom jeziku,
akcenatskom normom, razgovomom leksikom, pa (s dr. D. Haveri6) do istraZivanja
procesa leksidkog posudivanja iz perzijskog, potom tvorbenih i stilistidkih aspekata
upotrebe rijediperzijskog porijekla i njihovih izvedenica u savremenom bosanskom jeziku.
Ovdje 6emo ukazati na tri radaizopusa dr. Amele Sehovii.
"Univerbacija u bosanskom jeziku", u: Rajna Dragidevii (ur.), Tvorba reii i njeni resursi
u slovenskim jezicima, zbornik radova sa ietrnaeste medunarodne naudne konferencije
Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom komitetu slavista, Filolo5ki fakultet, Beograd,
2012, str.407417.
U ovom radu dr. Amela Sehovid istraZuje univerbaciju, tvorbeni postupak kojem u
lingvistici bosanskog jezika nije poklonj ena zna(,ajna painja. Ona ovu analizu provodi
koriste6i pisane i usmene izvore s ciljem da utvrdi razloge koji uzrokuju pojavu univerba
u razgovornom jeziku. Pri tome istraZuje imenidke i glagolske univerbe, a posebnu paLnju
posve6uje tvorbenoj sinonimiji kod imenidkih univerba i njihovoj viSeznadnosti. Zakljudak
rada je da univerbacija predstavlja sredstvo ostvarenja teLnje ka jezidkoj ekonomidnosti ali
i sredstvo ekspresivizacije njom obuhvaiene leksike te da univerbi u bosanskom jeziku
najde56e nastaju sufi ksalnom derivacijom.
"Mijene akcenatske norme savremenog bosanskog jezika", Knjiievni jezik, XXlYll2,Sarajevo, 2013, str. I 13-120.
Ovaj rad se bavi akcenatskom normom standardnog bosanskog j ezika, i to iz ugla promjena
u odnosu na tradicionalnu akcenatsku normu, tzv. Vuk-Danidi6evu. IstraZuje se
akcentiranje vi5esloZnih rijedi - tzv. evropeizama i sloZenica - na unutra5njim slogovima i
akcentiranje rijedi sa dvosloZnom zamjenom jata i kratkouzlaznim akcentom na njenom
drugom slogu. Analiza je izvrSena na korpusu sadinjenom od recentnih rjednika
bosanskoga jezika i gramatike tog jezika, Sto je logidan izbor kada se zna da su rjednici i
9
gramatike (uz pravopis) osnovni normativni prirudnici bilo kojeg standardnog jezika.
Dr. Amela Sehovii zapaLada se u nekim od postojedih rjednika bosanskoga jezika silazni
akcenti na neinicijalnim slogovima sve deSie pojavljuju u primjerima oznadenim etiketom
izg.,a u drugima su oviakcentiravnopravni onima vei ustaljenim tradicionalnom normom.
Odekivano, gramatika ima tradicionalnije usmjeren pristup, uz iskljudivo prihvatanje
odstupanja u sloZenicama. Sto se tide tradicionalnog kratkouzlaznog akcenta na drugom
slogu dvoslolne zamjene jata (prema dugouzlaznom akcentu u ekavskom izgovoru), iako
je on joS uvijek zastupljen u gramatici i rjednicima savremenog bosanskog j ezika, u jednom
od njih on ustupa mjesto dugouzlaznom akcentu, kao rezultat kompromisa: spojiti
svakodnevnu govornu praksu s tradicionalnom ortoepskom norrnom. Iz svega navedenog
autorica izvodi zakljudak o postepenom odmaku od tradicionalne akcenatske norme u
normativn im prirudn icima bosansko g jezika.
"Jezik u funkciji iskazivanja mo6i (na primjeru drame Veliki vezir Deryi5a Su5i6a)",
Pregled,LlV/2, Sarajevo, 2013, str. I I l-l 19.
Predmet su istraZivanja u ovome radu nadini na koje se putem jezika iskazuje mo6, a u
njihovoj analizi primijenjen je sociolingvistidki pristup. Dr. Amela Sehovii utvrtluje da je
nejednaka mo6 udesnika verbalne interakcije jedna od dominantnih odlika drama, pa tako
i analizirane historijske drame Veliki vezir Dervi5a Su5iia, koja je prvenstveno autorsko
djelo, Sto podrazumijeva da je dvorska etikecija predstavljena iz ugla njenog autora, a to
opet implicira da ona ne mora korespondirati s njenim stvarnim karakterom na tada5njem
dvoru. No, i kao takva, ova drama je, prema miSljenju autorice, pogodan istraZivadki okvir
za proudavanje jezika u funkciji iskazivanja modi onih koji se njim sluZe. Naime, dr. Amela
Sehovi6 ukazuje na to da su sva institucionalna ili formalna okruZenja, pa tako i dvorsko,
prepoznatljiva po strogoj hijerarhiji, Sto se manifestira na raznim poljima, izmedu ostalog,
i na jezidkom. U skladu s tim, nadredeni govornik ima moguinost da, npr., pribjegne
prekidanjima i uSutkavanjima radi odrZavanja nejednakih odnosa mo6i. Takoder, u radu se
odnosi mo6i i5ditavaju i iz konteksta u kojem se oni obidno ne traLe, npr. iz stereotipa,
medu kojima dominiraju rodni. Ve6ina tih stereotipa u patrijarhalnim dru5tvima, kakvo
oslikava i ova drama, svodi se na negativnu procjenu Lena i njihova ponaSanja, a nadelno
oni svjedode o patroniziraju6em stavu onih u dijim je rukama mod prema onima koji tu
moi ne uZivaju. U zakljudku rada utvrduje se da jezik desto sluZi da se njim iskaZu
t0
(neravnopravni) odnosi modi te da postoje razliditi tipovi moii, a na dominaciju jednog od
njih prvenstveno udedu situacione okolnosti u kojima se neka verbalna interakcija
odigrava.
U strudnim radovima dr. A. Sehovi6 donosi podatke o novijim istraZivanjima u oblasti
tvorbe rijedi u slavenskim jezicima. To su informativni prikazi tematskih zbornika radova
s medunarodnih naudnih konferencija Komisije za tvorbu rijedi pri Medunarodnom
komitetu slavista, na kojima autorica sudjeluje kao predstavnica BiH.
Obje knjige dr. A. Sehovid objavljene poslije izbora u zvanje vanredne profesorice plod su
dugogodi5nje i uspjeSne saradnje s dr. E. Haveri6, vanrednom profesoricom za oblast
perzijski jezik. Op5irnije iemo predstaviti knjigu pod naslovom Leksika orijentalnog
porij e kla u fraze mama b o s ansko g j e zika.
Knjiga sadrLi obimnu uvodnu studiju (6-98) i Rjeinik (99-2a\; slijede popis izvora i
koriStene literature, indeks autora, indeks pojmova i bilje5ke o autoricama. Uvodna studija
ima sedam poglavlja: l. Leksika orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku (6-10);2.
Semantiika adaptacija rijeii orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku (1146); 3.
Tematska klasifikocija rijeii orijentalnog porijekla @7-50);4. Frazeme bosanskog jezikn
sa sastavnicom orijentalnog porijekla (55-59); 5. Frazeme s realijama (60-71); 6.
Poredbene frazeme (72-93);7 . Komentar etimologije u analiziranim rjeinicima Qa-98).
U prvom poglavlju autorice odreduju cilj istraZivanja; to su orijentalizmi kao sastavne
komponentefrazema bosanskog jezika. Potom je rijed o stilskoj pripadnosti orijentalizama
u frazemama bosanskog jezika, o njihovu stilskom potencijalu u poredenju s uglavnom
stilski neutralnim domadim sinonimima i bliskoznadnicama, te o fenomenu ponovne
aktuelizacije rijedi orijentalnog porijekla u savremenom bosanskom jeziku. Semantidkoj
adaptaciji rijedi orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku posveieno je mnogo paLnje.
Rijedi arapskog, perzijskog i turskog porijekla proSle su ne samo kroz fonolo5ku i
morfolo5ku nego i kroz semantidku adaptaciju u jeziku primaocu. Autorice istidu da se u
pojedinim sludajevima ne moZe sa sigurnoSiu odrediti etimoloSki semantidki razvoj rijedi
orijentalnog porijekla. U dvadesetak najzastupljenijih tematskih polja paZljivo analiziraju
primarnu i sekundarnu semantidku adaptaciju (nultu semantidku ekstenziju i suZenje
l1
znatenja; pro5irenje znadenja, semantidku nepodudarnost i pejorizaciju), razdvajaju(,i
lekseme arapskog, perzijskog i turskog porijekla. Slijede poglavlja posveiena analizi
frazema bosanskog jezika sa sastavnicom orijentalnog porijekla. IstraZivani korpus sadrZi
velik broj frazemakoje se odlikuju izraLenim ekspresivnim potencijalom. Autorice najprije
analiziraju frazeme s dvjema punoznadnim leksemama; najde5de su to frazeme sa
semantidkom transpozicijom ostvarenom metaforidkim putem, potom putem metonimije,
sinegdohe itd. Zatim analiziraju frazeme u dijem su sastavu realije, tj. specifidna obiljeZja
materijalne i duhovne kulture na odredenom podrudju, te poredbene frazeme.
Struktura knjige primjerena je predmetu istraZivanja. Teorijski dio metodoloSki je
besprijekoran i utemeljen je na savremenim lingvistidkim spoznajama. Rjeinikje zasnovan
na dugo prikupljanoj gradiizbrojnih rjednidkih izvora na bosanskom, hrvatskom, srpskom,
srpskohrvatskom, perzijskom, arapskom i turskom jeziku, a obuhvata 508 osnovnih rijedi
i 64 imedenice; pored rjednika, korpus dine i mnoga knj iZevna djela od 16. do 20. vijeka.
Konsultirana je obimna literatura.
Knjiga sadrZi obilje novih dinjenica o leksici orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku.
Ovo minuciozno istraZivanje rijedi orijentalnog porijekla u bosanskom jeziku, s osloncem
na relevantne etimolo5ke i druge rjednike na perzijskom, turskom i arapskom jeziku,
urodilo je joS jednim valnim plodom: u posebnom poglavlju autorice ukazuju na
neadekvatno etimoloSko tumadenje pojedinih leksema u znadajnom rjedniku a. Smryiea i
u novijim rjednicima bosanskog j ezika.
U knjizi Rijeii perzijskog porijekla u bosanskom jeziku autorice se bave perzijskim
posudenicama u bosanskom, tvorbenim sredstvima perzijskog porijekla i uopie utjecajem
perzijskog jezikai knjiZevnosti na bosanski jezik i knjiZevnost u BiH. PaZljivo analiziraju
pojave u procesu adaptacije, promjene na fonetsko-fonoloSkom, morfolo5kom i
sintaksidko-semantidkom nivou, imaju6i u vidu utjecaj osmanskog turskog kao jezika
posrednika. Pored obimne uvodne studije (11-131) knjiga sadrZi iRjednik (135-313; na
desetak stranica autorice izdvajaju rijedi diskutabilnog porijekla) s preko 1.800 osnovnih
rijedi i izvedenica, potom popis izvora i literature te indekse.
Ove dvije knjige zna(,ajan su doprinos bosnistici, prije svega leksikologiji, Ieksikografrji i
frazeo lo gij i bosanskog jezika.
t2
IV. Projekti kandidatkinje
Dr. A. Sehovid sudjelovala je u projektima ANUBiH-a i Prosvjetno-pedagoSkog zavoda u
Sarajevu, kao i u nekoliko projekata medunarodnog karaktera. Tri su projekta rezultirala i
objavljivanjem knjiga, a dvama projektima je i rukovodila.
1. Projekti do izbora u zvanje vanredne profesorice
Do posljednjeg izbora sudjelovala je u sedam projekata:
l. Interferentne pojave u maternjem jeziku (bosanskom, hrvatskom, srpskom) uienika
povratnika iz zemalja prijema (2002. god.) - voda projekta: Senahid Halilovi6;
2. Govor grada Sarajeva: Stori sarajevski govor; Sociolingvistiiko ispitivanje
sovremenoga govora Sarajeva; Lel<sika koja oznaiava realije (2003-2004. i 2006-
2007) - voda projekta: Senahid Halilovii;
3. Slovenski i bosanski, hrvqtski, srpski jeziku novim druinenim okolnostima; projekt
je rezultat naudno-tehnidke saradnje izmedu Republike Slovenije i Bosne i
Hercegovine (2003. i2004. god.) - vode projekta: V. PoZgaj-HadZi i M. Katnii-
Bakar5i6;
4. Opteslavenski lingvistiiki atlas Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
(2004-2008; udestvovala na zasjedanjima OLA u Krakovu, Poljska 2005, Strugi,
Makedonija 2006, Bautzenu, Njemadka 2007. i Sarajevu, 2008) - voda projekta:
Senahid Halilovi6;
5. prevoilenje Microsoftovih programa na bosanski jezik (2006) - voda projekta:
Senahid Halilovi6;
6. Diskursna analiza: Ka interkulturnoj komunikaciji (2006. i 2007. god.) - vocle
projekta: V. PoZgaj-HadZi i M. Katnii-Bakar5i6;
7. Andrit Initiative: Ivo Andrit u evropskom kontekstu, utemeljitelj projekta Institut
za slavistiku Univerziteta u Grazu, Austrija (2010. i2011. godine) - rukovodilac
projekta: Branko To5ovi6.
2. Projekti od izbora u zvanje vanredne profesorice
Od posljednj egizboraA. Sehovid sudjelovala je u detiri projekta - u dva kao voditeljica:
13
l. "Language Rich Europe"; projekt Britanskog savjeta (British Council) i
Filozofskog fakulteta u Sarajevu (2012. i 2013);
2. "Modernizacija i harmonizacija nastavnih planova i programa u svrhu unaprjedenja
kvaliteta obrazovne politike ijadanja odgovornosti i transparentnosti u obrazovanju
na Filozofskom fakultetu u Sarajevu" (2074-2016) - voditeljica projekta: Ksenija
Kondali;
3. "lzazovi podudavanja bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i knjiZevnosti u
savremenom kulturnom i dru5tvenom kontekstu BiH" (2015) - voditeljica projekta
cjeloZivotnog udenja;
4. "Rijedi perzijskog porijekla u bosanskom jeziku", Institut za jezik u Sarajevu
(2016) - voditeljica projekta.
V. Nastavno-pedago5ki rad
Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Amela
Sehovid radi ve6 punih devetnaest godina. Za to vrijeme drZi vjeZbe i predavanja iz vi5e
oblasti (historija jezika, savremeni jezik i opia lingvistika) i iz niza predmeta (Tvorba
rijedi, Leksikologija i leksikografija, Uvod u standardni jezik, Fonetika i fonologija,
KnjiZevnojezidkapolitika u BiH od 1970-ih do 1990-ih godina 20. stoljeia, Staroslavenski
jezik, Dijalektologija, Savremeni jezik II, Lektorski seminar I, Pragmalingvistika,
Sociolingvistika; opiipredmeti:Bosanski jezikllHrvatskijezik 1/Srpskijezik I i Bosanski
jezik2ltlrvatski jezik 2iSrpski jezik2), ukljuduju6i i povjerenu nastavu izopl,egpredmeta
dvije godine pnje izbora u docentsko zvanje te povjerenu nastavu iz predmeta
Leksikologija za studente slavistike u Skolskoj 201012011. i 201112012. godini.
Predavadica je na doktorskim studijima iz Lingvistike i Lingvistidke bosnistike (predmeti:
Leksikologija i frazeologija bosanskog jezika, Rodna perspektiva u jezidkim
istraZivanjima, Leksikologija, Tvorbeni nadini); u mentorskoj ulozi izvelaje ukupno tri
magistra nauka, trinaest magistara struke, a devetnaest kandidata odbranilo je diplomske
radove na detverogodi5njem studiju pod njenim mentorstvom; od toga, bila je mentorica
tri magistra nauka i osam magistara struke od posljednjeg izbora u zvanje vanredne
profesorice. ilanica je nekoliko komisija za ocjenu podobnostiteme i za ocjenu i odbranu
l4
magistarskog i doktorskog rada kandidata i kandidatkinja s matidnog i drugih odsjeka
Filozofskog fakulteta te komisija za ocjenu i odbranu zavrSnog diplomskog rada.
Od 2014. obavlja duZnost voditeljice Centra za bosanski, hrvatski i srpski jezik pri Centru
za naudnoistraZivadki rad i strudne aktivnosti OIIRSA) Filozofskog fakulteta u Sarajevu;
dvije godine (2007-2009) vodi SALK, u okviru kojeg organizira i vodi okrugli sto
(decembar 2007) i doma6i naudni skup (maj 2009). Od 1.2.2018. predsjednica je Vije6a
Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik.
Dr. A. Sehovid uZiva ugled omiljene saradnice u nastavi i uopie u radu na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu.
VI. Saradnja s institucijama
A. Sehovi6 je udestvovala na vi5e skupova u zemlji i inozemstvu. OdrZala je desetak
predavanja na univerzitetima u Sloveniji, Austriji iNjemadkoj. ilanica je Organizacionog
odbora Sarajevskihfiloloikih susreta I (2010) i konferencije Alija Isakovit i bosanski jezik
(mart 2017), dlanica Redakcije dasopisa Pismo (od 2003. do 2012), dlanica Uredni5tva
dasopisa Gradovrh (2011. i 2012). ilanica je dviju komisija Meclunarodnoga komiteta
slavista ispred Bosne i Hercegovine: Komisije za tvorbu rijedi (od 2012) i Komisije za
stilistiku (od 2017). Predsjednica je Organizacijskog odbora konferencije
Univerbacija/univerbizocija u slavenskim jezicima (april 2017) Komisije za tvorbu rijedi
Medunarodnoga komiteta slavista.
VII. Prijedlog s obrazloZenjem
Sagledav5i u cijelosti naudni, strudni i nastavni rad vanredne profesorice dr. Amele
Sehovi6, dlanovi Komisije iznose stav da kolegica Sehovic ispunjava sve i formolne i
suitinske uujete za izbor u nastovno zvanje redovne profesorice.
Svoj stav zasnivamo na sljede6im dinjenicama:
1. dr. Amela Sehovii od posljednjeg izbora ima dvije objavljene knjige, sedamnaest
naudnih radova i detiri strudna rada;
2. dr. Amela Sehovi6 iz objektivnihrazlogau zvanju vanredne profesorice nije bila u
moguinosti obaviti mentorstvo na tredem ciklusu studija. Komisija cijeni da se taj
l5
uvjet moZe nadomjestiti u skladu s dl. 164. Statuta Univerziteta u Sarajevu, a kao
ekvivalent za opravdano izostalo mentorstvo uzimaju se tri naudna rada
kandidatkinje:
2.l."Stilistidki aspekti upotrebe rijedi perzijskog porijekla i njihovih izvedenica u
savremenom bosanskom jeziku" (u koautorstvu sa D. Haverii), u: Drugi
simpozij o bosanskom jeziku - istraiivanje, normiranje i uienje bosanskog
jezikn - dosadasnji rezultati, potrebe i perspektive (Sarajevo, 12-13. mart
2015) (ur. Alen KalajdZija), Institut za jezik, Sarajevo, 2076, str. 367-379;
2.2."Pragmatidki aspekti deminucije u svakodnevnoj komunikaciji (sa osvrtom na
tvorbena obiljeZja deminutivnih imenica)", v Manjialnice v slovanskih jezikih:
oblika in vloga (ur. Irena Stramljid Breznik), zbornik radova sa Sesnaeste
medunarodne naudne konferencije Komisije za tvorbu redi pri Medunarodnom
komitetu slavista, Filozofska fakulteta, Maribor - Bielsko-Biala - Budapest -Kansas - Praha, 2015, str. 375-385;
2.3."Derivative and Stylistic Features of Verbs of Words of Persian Origin in the
Bosnian Language" (u koautorstvu sa D. Haveri6), u zborniku Linguistics,
culture and identity inforeign language education (ur. Azamat Akbarov), lst
ed., International Burch University, Sarajevo, 2014, str. 133-139;
3. dr. Amela Sehovi6 svojim ukupnim nastavnidkim i naudnim radom daje znadajan
doprinos razvoju bosnistike: sudjelovala je u radu vi5e domaiih i medunarodnih
projekata; odrLalaje predavanja na viSe stranih univerziteta; bila je organizatorica
jedne medunarodne konferencije; ukljudivala se u razlidite oblike saradnje s
institucijama iz oblasti obrazovanja; u nastavnom radu potvrdila se kao izvrsna
predavadica i mentorica.
Na osnovu svega izloLenog, Komisija sa zadovoljstvom predlaZe Nastavno-naudnom
vije6u Filozofskog fakulteta u Sarajevu da usvoji naS izvjeStaj i da dr. Amelu Sehovid
izabere u zvanje redovne profesorice za podrudje (oblast) humanistiike nouke, polje
nauka o jeziku i lvtjiievnosti (filologija), grana bosnistika, lvoatistika, srbistika, bosanski,
hrvatski i srpski jezik, savremeni (standardni jezik) (predmeti Tvorba rijeii, Leksikologija
i leksibgrafija, Uvod u standardni jezik, Fonetika i fonologija, Knjiievnojeziika politika
16
u BiH od 70-ih do 90-ih godina 20. stoljeta, opli predmet Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik
I i 2) na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpskijezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu.
U Sarajevu, 20. 4. 201 8. godine
/Prof. dr. Senahid Halilovii predsjednik/
2{dhr
/Prof. dr. Hasnija Muratagii-Tuna, dlan/
J
/ Akademik Esad Durakovid, dlan/
Sastavni dio ovog Izvje5taja je Potvrda Strudne sluZbe Fakulteta broj 03-021423 od 6. 4.
2018.
Izvje5taj je proditan i usvojen na sjednici Vijeda Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik
rurC*i \ouclen 'et\srorsn
1L^eo,6. \q qL"**,on\\tt ; I
n* s1=S\icl S.** otql".*oi 1 i. to,s X"
J,",t )\L" ,t
R.r,v"/
/t/^--
t7