0 tehnicko crtanje prezentacija cijela 12 10 2011

Milo Stevanovi, profesor * Predavanja iz Ininjerskog crtanja M. Stevanovi: Tehniko crtanje,Osnovi Nacrtne geometrije s AutoCAD-om

*PREZENTACIJA UZ UDBENIKOBJANJENJE - PREDGOVOR Cenjeni studenti .

Ova prezentacija raena je uporedo sa pisanjem udbenika Ininjersko crtanje namenjena je lakem i boljem razumevanju nastavnih sadraja iz udbenika. Prezentacija sadri mnogo materijala koji dopunjavaju udbenik, a posebno bi trebala doprineti lakoj prezentaciji sluaocima ovog predmeta, to nije uvek lako postii. Nastavnik e na asu, uporedo sa svojim izlaganjem, preko raunara i LCD proje-ktora, prikazati i objasniti sadraje odgovarajueg slajda koji se odnosi na odreenu temu. Sadraj prezentacije potpuno se podudara sa sadrajima udbenika. Prelaz na odreeno poglavlje najbre e te izvesti klikom na naziv poglavlja u sadraju. Upozorenje: Ova prezentacija je zatiena. Zabranjeno je svako kopiranje i upotreba materijala iz ove prezentacije bez izriitog doputenja autora!

*SADRAJUvod u tehniko crtanjeStandardi u tehnikom crtanjuOsnovne geometrijske konstrukcijeKonstrukcije tehnikih krivih linijaOsnovi nacrtne geometrijeKotiranje crteaTolerancijeHrapavost povrinaSkiciranjePreseci

Red. brojNAZIV12345678910

*SADRAJIzrada i itanje crtea i emaSimboli u tehnikom crtanjuCrtanje mainskih elemenataCrtanje pomou raunara.

Red. brojNAZIV11121314151617181920

*1. Uvod u tehniko crtanje je sredstvo sporazumevanja i veza izmeu razliitih delova jednog lanca u kojem uestvuju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretvaraju u konkretan proizvod, majstori koji izrauju proizvod i kupac.1. Tehniki crte crtei moraju potpuno jasno prikazati proizvod zajedniki jezik tehnikog crtanja zasniva se na pravilima tehnikog crtanja, koja su odreena i propisana normama (standardima) u tehnikom crtanju (JUS, ISO, CEN, DIN, ASA i drugi)

*1. Uvod u tehniko crtanje

2. Organizacije (kancelarije) za norme (standarde):

ISO International Organization for Standardization,JUS- Jugoslovenski standardDIN Deutsches Institut fr Normung e. V.,CEN Comit Europen de Normalisation,CEN - ISO meunarodne norme preuzete za evropske norme i druge.

Mi emo koristiti sledee ISO standarde:- standard linija (ISO 128) - standard tehnikog pisma (ISO 3098/1) - standard razmere u tehnikom crtanju (ISO 5454) - standard formata papira (ISO 5457) - standard tablice i sastavnica- standard kotiranja (ISO 129) i druge.


3. Pribor za tehniko crtanje

U pribor za tehniko crtanje spadaju: olovke, lenjiri (ravni ,T- lenjiri, ), trouglovi, estari, krivuljari, uglomeri, gumice za brisanje, abloni za slova i drugi, razmernici, rapidografi, tabla za crtanje, sto za crtanje, ureaj za crtanje (ploter) i drugi pribor.


tehnike olovketrouglovipribor za brisanje

estarkrivuljarirapidografi


abloni za slovaabloni za znakove sto za crtanje

T lenjir tabla za crtanje


upotreba trouglovaupotreba krivuljara

pisa(tampa) ureaj za crtanje (ploter)princip rada plotera

*2. Standardi u tehnikom crtanju1. Vrste tehnikih crteaa) ortogonalni PREMA SADRAJU:1b) aksonometrijski 2a) detaljni (radioniki)b) sklopni (montani) PREMA NAMENI:PREMA NAINU IZRADE:a) crte projektab) radioniki crte c) crte za ponudud) ematski crtee) crte instalacija 3f) patentni crte itd.a) skica b) originalc) kopija4

*2. Standardi u tehnikom crtanjuORTOGONALNI I AKSONOMETRIJSKI CRTEORTOGONALNI CRTEAKSONOMETRIJSKI CRTEu 2 dimenzije (2D)u 3 dimenzije (3D) VHHHVHHVHP

*2. Standardi u tehnikom crtanjuCRTE SKLOPA I CRTE DETALJACRTE DETALJA DIZALICECRTE SKLOPA DIZALICE

*2. Standardi u tehnikom crtanjuRADIONIKI CRTE

*2. Standardi u tehnikom crtanjuCRTE ZA PONUDU JEDNE PUMPE3D2D

*2. Standardi u tehnikom crtanju

*2. Standardi u tehnikom crtanjuMONTANI CRTE REDUKTORA

*2. Standardi u tehnikom crtanju

ematski crte

*2. Standardi u tehnikom crtanju u tehnikom crtanju se upotrebljava 10 standardom propisanih vrsta linija prema JUS-u MAO ..... Odnosno (ISO 128) propisani su vrsta, oblik, irina i namena linije odnos irine debele i tanke linije mora biti najmanje 2:1 standardne irine linija u mm: 0,13 0,18 0,25 0,35 0,50 0,70 1,0 1,4 2 mm. na jednom crteu mogu se upotrebiti samo linije jedne linijske grupe standardizovane su dve grupe linija: 1. 0,25 0,35 0,5 0,7 1 1,4 2 mm. 2. 0,13 0,18 0,25 0,35 0,5 0,7-1 mm.2. Vrste i debljina linija

*2. Standardi u tehnikom crtanjuPrikaz debljina linijamm

*2. Standardi u tehnikom crtanjuOZNAKALINIJEOBLIK LINIJENAZIV LINIJEADEBELA PUNA LINIJABTANKA PUNA LINIJACTANKA PUNA SLOBODNORUNADTANKA PUNA PRAVA CIK-CAKEIROKA ISPREKIDANAFUSKA ISPREKIDANAGTANKA LINIJA-TAKA-LINIJAHTANKA LINIJA- TAKA-LINIJA, A IROKA NA KRAJEVIMA I MESTIMA LOMA JIROKA LINIJA-TAKA-LINIJAKUSKA LINIJA-DVE TAKE-LINIJA

PRIMERI*2. Standardi u tehnikom crtanju3. Primena linijaPresek A-A

NAMENA LINIJAAA1 Vidljive senkeA2 Vidljivi bridoviA3 Vrhovi I zavreci navojaBB1 Crte zamiljenog prodoraB2 Mernice i pomone merne crteB3 Pokazne crte B4 rafureB5 Senke zakoenog presekaB6 kratke sredinje linijeB7 Koren navojaB8 Dijagonale ravnih ravniB9 Zaokruena oznaka detalja

PRIMERI

PRIMERI

*2. Standardi u tehnikom crtanju namena linija

NAMENA LINIJACC1 Prelomne linije deliminih ili skraenih pogleda ili presekaD Jednako kao i C1,samo za crtanje mainom (ploterom)EE1 Nevidljive senkeE2 Nevidljivi bridoviF F1 Nevidljive senkeF2 Nevidljivi bridovi

PRIMERI

*2. Standardi u tehnikom crtanju namena linija

GG1 Sredinja linijaG2 SimetralaG3 PutanjeHH1 Oznaka preseka ravniJJ1 Prelomne linije deliminih ili skraenih pogleda ili presekaKK1 Senka susednih delovaK2 Krajnji poloaji pokretnih delovaK3 Teine linijeK4 Polazne senke pre oblikovanjaK5 Delovi ispred ravni preseka

*2. Standardi u tehnikom crtanju4. Standardne razmere u tehnikom crtanju razmera predstavlja odnos veliina na crteu i u prirodi, ako crtamo u prirodnoj veliini, tada crtamo u razmeri M 1:1, razmera se odnosi samo na sliku predmeta, a kote (mere) se unose uvek i tano onolike kolike su u stvarnosti (prirodi)! razmere su standardizovane i njihove vrednosti date su u tablici ispod.

NAZIVSTANDARDI RAZMERERazmera za uveanje 2:1 5:1 10:1 20:1Prirodna veliina 1:1Razmera za umanjenje 1:2 1:5 1:10 1:20 1:50 1:100 1:200 1:500 1:1000 1:2000 1:50001:10000

*2. Standardi u tehnikom crtanjuPredmet nacrtan u razmeri M 1:1 i M 2:1

*2. Standardi u tehnikom crtanju5. Standardni formati papira za crtanje crtea osnovni i najvei format papira na kojem se crtaju tehniki crtei iz kojega se dobiju svi drugi manji formati je format A0 povrina formata A0 iznosi 1 m odnos krae i due stranice svih formata je 1:2 manji format dobije se podelom due stranice na pola veeg formataM 1:10

*2. Standardi u tehnikom crtanjuDimenzije standardnih formata papira

OZNAKA FORMATA MERE FORMATA mm POVRINA FORMATA m MERE SIROVOG FORMATA mm A0 841 x 1189 1 - A1 594 x 841 1/2 660 x 900 A2 420 x 594 1/4 450 x 660 A3 297 x 420 1/8 330 x 450 A4 210 x 297 1/16 225 x 330 A5 148 x 210 1/32 165 x 225 A6 105 x 148 1/64 112 x 165

*2. Standardi u tehnikom crtanju formati papira pre poetka crtanja potrebno je nacrtati okvir okvir se crta punom debelom linijom najmanje 0,5 mm debljine svi formati vei od A4 trebaju se, zbog ulaganja u mapu, sloiti na veliinu formata A4 (210 x 297) formati se prelamaju tako da zaglavlje uvek bude na prvom mestu (napred i dole desno) ako se crta predmet vee duine, u odnosu na irinu, doputeno je produavati formate75

*2. Standardi u tehnikom crtanju6. Tablica i sastavnice tablica je omeeno mjesto na crteu koje sadri podatke potrebne za oznaavanje, razvrstavanje i upotrebu crtea svaki tehniki crte treba imati tablicua) tablica smeta se u donjem desnom uglu formataOSNOVNO ZAGLAVLJE ZA RADIONIKI CRTE

Merilo:Datum:Ime i prezime:Tehnoloko metalurki fakultetPozicija:Sastavni crte broj:Materijal:Broj crtea:Naziv dela:

*2. Standardi u tehnikom crtanjuTABLICA ZA RADIONIKI CRTERazmera:TEHNOLOKO-METALRKI FAKULTETProjektovao

80

*2. Standardi u tehnikom crtanjuPROIRENA TABLICA ZA RADIONIKI CRTETEHNOLOKO-METALRKI FAKULTETProjektovaoMerilo originala:Objekat:Objekat broj:

*2. Standardi u tehnikom crtanju TABLICA ZA SHEMATSKI CRTEb) sastavnica sastavnica se produzava na tablicu i ima onoliko reda koliko ima delova u sklopu sastavnicu mora imati sastavni crte, crte sklopa ili podsklopaTEHNOLOKO-METALRKI FAKULTETNaziv dela

*2. Standardi u tehnikom crtanju7. Tehniko pismoRazlikujemo:a) uspravno (90) ib) koso tehniko pismo (75) Standardne visine velikih slova tehnikog pisma: h = 2,5 3,5 5 7 10 14 20 mm

Dimenzije tehnikog pisma:Visina velikih slova10/10 hVisina malih slova7/10 hirina velikih slova7/10 hirina malih slova5/10 hNajmanji razmak izmeu slova2/10 hNajmanji razmak izmeu rijei6/10 hNajmanji razmak izmeu reda14/10 hirina linije 1/10 h

*2. Standardi u tehnikom crtanju USPRAVNO TEHNIKO PISMOKOSO TEHNIKO PISMOGRKI ALFABET

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije1. Konstrukcija simetrale dui

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije2. Konstrukcija normale iz take na pravuzadatoZadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije3. Deljenje dui na jednake dijeloveZadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije4. Deljenje ugla na dva i tri jednaka delaZadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije5. Konstrukcija jednakostraninog trougla u kruniciZadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije6. Konstrukcija trougla zadatih stranicaZadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije7. Konstrukcija kvadrata zadate stranice Zadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije8. Konstrukcija pravilnog petougla u zadatom kruguZadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije9. Konstrukcija pravilnog petougla zadate stranice Zadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije10. Konstrukcija pravilnog estougla u zadatoj krunici Zadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije11. Konstrukcija pravilnog estougla zadate stranice Zadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije12. Konstrukcija pravilnog sedmougla u zadatoj krunici Zadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije13. Spajanje krunica tangentama Zadato

*3. Osnovne geometrijske konstrukcije14. Konstrukcija krunih prelazaZadato

*4. Konstrukcije tehnikih krivulja1. Konstrukcija elipseELIPSOGRAF

Za sve take elipse, takoe i take A, B C i D vai: F1P + F2P = 2a

Elipsu ine take ravni iji je zbir udaljenosti od dve vrste taaka (F1 i F2) stalan i jednak duine velike ose 2a.

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljaZADATOREENJEa) konstrukcija elipse pomou konjugovanih prenika deobom

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljab) konstrukcija elipse pomou dva koncentrina krugaZADATOREENJE

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljac) konstrukcija elipse pomou estara unutar rombaZADATOREENJE

*4. Konstrukcije tehnikih krivulja konstrukcija elipse pomou estara unutar rombaZADATOREENJE

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljad) konstrukcija paraboleRavan

Parabolu ine take koje su jednako udaljene od ie (F) i od pravca v koji se zove direktrisa.

NASTANAK PARABOLE

IZGLED PARABOLE

KONSTRUKCIJA

*4. Konstrukcije tehnikih krivulja konstrukcija paraboleZADANOREENJEZadatoRavanRavan

Konstrukcija:r = d = O1 ubodi u F, presijeci pravac kroz 1O2 ubodi u F, O3 u F, O4 u F, O5 u F, O6 u F,

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljae) konstrukcija hiperbole

Hiperbola je krivulja kojoj je razlika udaljenosti od dve fiksne take (arita F1 i F2) uvek jednaka.

NASTANAK HIPERBOLE

IZGLED HIPERBOLE

KONSTRUKCIJA

*4. Konstrukcije tehnikih krivulja konstrukcija hiperboleZADANOREENJEZadatoZADATO

Konstrukcija:r=A1 u F1, r1=B1 u F2, A2 u F1, B2 u F2 itd

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljaf) konstrukcija Arhimedove spiraleZADATOREENJE

Arhimedova spirala je kriva koja se od fiksnog sredita kruno odvija s poluprenikom koji ima stalan rast.

*4. Konstrukcije tehnikih krivag) konstrukcija evolvente kruniceZADATOREENJE

Evolventa je kriva koju opisuju take na pravcu koji se valja po krunici.

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljah) konstrukcija cikloideZADATO

Cikloida je kriva koju opisuje taka na krunici koja se valja po pravcu.

*4. Konstrukcije tehnikih krivulja konstrukcija cikloideREENJE

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljai) konstrukcija zavojnice

Zavojnica nastaje kada se pravougaoni trougao osnovice d uvija oko valjka prenika d. Hipotenuza trougla tada opisuje zavojnu liniju zavojnicu.

*4. Konstrukcije tehnikih krivuljaj) konstrukcija sinusoide

Sinusoida je kriva koja nastaje postupnom promenom trigonometrijske funkcije sinus vezane za promenu ugla.

*5. Osnovi nacrtne geometrije1. Vrste projektovanjaa) sredinje (centralno) projektovanjeb) ortogonalno (paralelno) projektovanjezraciprojekcijska ravanprojekcija

svi projekciski zraci idu iz jedne take rezultat je veoma prirodna projekcija izvorne paralelne linije nisu na projekciji paralelne

svi projekcijski zraci su paralelni izvorno paralelne linije su i na projekciji paralelne

*5. Osnovi nacrtne geometrijeSredinje (centralno) projektovanje

*5. Osnovi nacrtne geometrijeParalelno projektovanjeSenka kugle pri paralelnom osvetljenju

*5. Osnove nacrtne geometrijeprojekcijski zraci idu iz svake take tela paralelno na ravan projektovanja i padaju tano pod pravim uglom (90) na tu ravan2. Pravouglo (ortogonalno) projektovanjeZRACITELOPROJEKCIJAZADATOq2we3projekcijska ravanSrediste projekcije u nedogledu

*5. Osnove nacrtne geometrije pravouglo (ortogonalno) projektovanjePitanje: kakav se predmet nalazi na slici?

*2. Kvadranti, oktanti i koordinate5. Osnove nacrtne geometrije12345 1 vertikalna ravan 2 horizontalna ravan 3 profilna ravnan

*5. Osnove nacrtne geometrije3. Pravouglo projektovanje na tri ravniProjekcije na ravnima:

(H) je pogled na predmet odozgo (V) je pogled na predmet spreda (P) je pogled na predmet sleva projekcijska ravan 2projekcijska ravan 3projekcijska ravan 1HVPPHV

*5. Osnove nacrtne geometrijea) Projektovanje take na tri ravniHPV

*5. Osnove nacrtne geometrijeb) Projektovanje dui na tri ravni

*5. Osnove nacrtne geometrijec) Projektovanje pravougaonika normalnog na H I P na tri ravni

*5. Osnove nacrtne geometrijed) Projektovanje pravouganika normalnog na H

*5. Osnove nacrtne geometrijee) Projektovanje kruga paralelnog sa V na tri ravni

*5. Osnove nacrtne geometrijeProjektovanje geometrijskih tela na tri ravniPostoje dva standarda za raspored ortogonalnih projekcija:

evropski raspored ortogonalnih projekcija iameriki raspored ortogonalnih projekcija HVPVVZnak za EVROPSKI RASPORED pravouglih projekcija:VPpogled slevapogled otpozadiPogled spredaHIIII

*5. Osnove nacrtne geometrije Projektovanje geometrijskih tela na tri ravniAmeriki raspored ortogonalnih projekcijaZnak za AMERIKI RASPORED pravouglih projekcija:AMERIKI RASPORED PRAVOUGLIH PROJEKCIJA

*5. Osnove nacrtne geometrijeEvropski raspored ortogonalnih projekcijaPRIMERPHV

*5. Osnove nacrtne geometrijeEvropski raspored ortogonalnih projekcija projekcijske tehnike

*5. Osnove nacrtne geometrijePrimer evropskog rasporeda ortogonalnih projekcijaIZOMETRIJSKI PRIKAZORTOGONALNE PROJEKCIJEHVPPVH

*5. Osnove nacrtne geometrijeSmer pogleda i raspored projekcija kod evropskog rasporeda ortogonalnih projekcijaIZOMETRIJSKI PRIKAZORTOGONALNE PROJEKCIJEVVPPHH

*5. Osnove nacrtne geometrijePrimeri:VERTIKALNICAHORIZONTALICA

*5. Osnove nacrtne geometrijeProjektovanje pravilnih geometrijskih tela na tri ravnia) ortogonalne projekcije kvadrab) ortogonalne projekcije trostrane prizmeIZOMETRIJSKI PRIKAZIZOMETRIJSKI PRIKAZORTOGONALNE PROJEKCIJEORTOGONALNE PROJEKCIJE

*5. Osnove nacrtne geometrijec) ortogonalne projekcije estostrane prizmed) ortogonalne projekcije valjkaIZOMETRIJSKI PRIKAZORTOGONALNE PROJEKCIJEORTOGONALNE PROJEKCIJEIZOMETRIJSKI PRIKAZ

*5. Osnove nacrtne geometrijee) ortogonalne projekcije kupef) ortogonalne projekcije lopte

*5. Osnove nacrtne geometrijeg) ortogonalne projekcije etvorostrane piramideh) ortogonalne projekcije estorostrane piramide

*5. Osnove nacrtne geometrijeortogonalne projekcije etvorostrane prizmeortogonalne projekcije petorostrane prizmePrimeri:

*5. Osnove nacrtne geometrijeortogonalne projekcije zarubljene kupeortogonalne projekcije zarubljene trostrane piramidePrimeri:

*5. Osnove nacrtne geometrijePrimer:ortogonalne projekcije koso preseene piramide

*5. Osnove nacrtne geometrijeProjektovanje nepravilnih geometrijskih tela na tri ravni1. primerreenje

*5. Osnove nacrtne geometrije2. primerreenje

*5. Osnove nacrtne geometrije3. primerreenje

*5. Osnovi nacrtne geometrijeVeba: nacrtajte ortogonalne projekcije tela1. zadatak2. zadatak

*5. Osnove nacrtne geometrije3. zadatak4. zadatakVeba: nacrtajte ortogonalne projekcije tela

*5. Osnove nacrtne geometrijePreseci geometrijskih tela ravnima i njihove mree

*5. Osnove nacrtne geometrije1. Mree pravilnih geometrijskih telaa) mrea etvorostrane prizme3DGORNJA RAVANDONJA RAVAN

*5. Osnove nacrtne geometrijeb) mrea trostrane prizme

*5. Osnove nacrtne geometrijec) mrea estorostrane prizme

*5. Osnove nacrtne geometrijed) mrea valjka

*5. Osnove nacrtne geometrijee) mrea kupe

*5. Osnove nacrtne geometrije2. Preseci geometrijskih tela ravnima i mree presekaa) kosi presek trostrane prizme sa mreomRAVAN PRESEKA

*5. Osnove nacrtne geometrijeb) kosi presek etvorostrane prizme sa mreomRAVAN PRESEKA

*5. Osnove nacrtne geometrijec) kosi presek estorostrane prizme sa mreomRAVAN PRESEKA

*5. Osnove nacrtne geometrije3. prodori tela

*5. Osnove nacrtne geometrijeprodor prizma - prizma

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor prizma - prizma

*5. Osnove nacrtne geometrijeb) prodor prizma - valjak

*5. Osnove nacrtne geometrijec) prodor prizma - kupa

*5. Osnove nacrtne geometrijed) prodor valjak - prizma

*5. Osnove nacrtne geometrijee) prodor valjak - valjak

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor valjak - valjak

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor uplji valjak - valjak

*5. Osnove nacrtne geometrije kosi prodor uplji valjak uplji valjak

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor valjak valjak i valjak lopta

*5. Osnove nacrtne geometrijef) prodor valjak - lopta

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor valjak - lopta

*5. Osnove nacrtne geometrijeg) prodor prizma - lopta

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor prizma - lopta

*5. Osnove nacrtne geometrijeh) prodor piramida - lopta

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor piramida - lopta

*5. Osnove nacrtne geometrijei) prodor lopta - lopta

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor lopta- lopta

*5. Osnove nacrtne geometrijej) prodor prizma - lopta

*5. Osnove nacrtne geometrijek) prodor lopta - kupa

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor lopta - kupa

*5. Osnove nacrtne geometrijel) prodor kupa - kupa

*5. Osnove nacrtne geometrije prodor kupa- kupa

*5. Osnove nacrtne geometrijem) prodor valjak - elipsoid

*5. Osnove nacrtne geometrijea) prodor valjak - valjak

*5. Osnove nacrtne geometrije prodori

*5. Osnove nacrtne geometrije7. Prostorno prikazivanje telaVizualna iluzija: Sandro Del-Prete, Kvadratura toka, crte 1970.

*5. Osnove nacrtne geometrije1. Metode prostornog prikazivanja tela

PROSTORNO PRIKAZIVAVANJE

PERSPEKTIVA (CENTRALNA PROJEKCIJA)

AKSONOMETRIJA

S JEDNIM NEDOGLEDOM

S DVA NEDOGLEDA

S TRI NEDOGLEDA

DIMETRIJA

TRIMETRIJA

KOSA PROJEKCIJA

IZOMETRIJA

*5. Osnovi nacrtne geometrijea) perspektiva sa jednim nedogledom1. PERSPEKTIVA

*5. Osnove nacrtne geometrijeb) perspektiva s dva nedogleda

*5. Osnove nacrtne geometrijec) perspektiva sa tri nedogleda

*5. Osnove nacrtne geometrijeprimer crtea autobuske stanice u perspektivi sa tri nedogleda

*5. Osnovi nacrtne geometrijeprimer crtea jedne zgrade u perspektivi sa tri nedogleda

*5. Osnovi nacrtne geometrijeprimer crtea jednog mosta u perspektivi sa tri nedogleda

*5. Osnovi nacrtne geometrije primeri objekta prikazanih u perspektivi

*5. Osnovi nacrtne geometrije2. DIMETRIJA

*5. Osnovi nacrtne geometrije

PRIMERI DIMETRIJSKE PROJEKCIJE

*5. Osnovi nacrtne geometrije3. KOSA PROJEKCIJA

PRIMER


PRIMER KOSE PROJEKCIJE

*5. Osnovi nacrtne geometrije4. IZOMETRIJA

PRIMER


PRIMERI IZOMETRIJSKE PROJEKCIJE


PRIMER CRTANJA PREDMETA U IZOMETRIJI

*5. Osnovi nacrtne geometrijeCrtanje leve straneleva stranavisinairinaLEVA RAVAN

*5. Osnovi nacrtne geometrijeCrtanje desne stranevisinairinaDesna stranaDESNA RAVAN

*5. Osnovi nacrtne geometrije gornje stranegornja stranaGORNJA RAVAN

*5. Osnovi nacrtne geometrijeCrtanje detalja faza 1.


PRIMERI CRTANJA PREDMETA U IZOMETRIJI


PRIMER CRTANJA VALJKA U IZOMETRIJI


PRIMERI CRTANJA PREDMETA U IZOMETRIJI

*6. Kotiranje crtea1. Elementi kotapomona merna crtakotna strelicakotni brojglavna kotna crtaPoluprenik (RADIJUS)

*6. Kotiranje crtea2. Pravila kotiranja

*6. Kotiranje crtea

2. Simboli koji se upotrebljavaju pri kotiranju prenik (50 mm)kvadrat (50 mm)poluprenik (50 mm)prenik kugle (50 mm)debljina thickness (2 mm)teorijski tana mera (50 mm)mera sirovog komada(50 mm)luna mera (50 mm)mera nije crtana u razmeri (50 mm)suenje (1:10)nagib (1:14)ispitna mera

*6. Kotiranje crtea3. Osnovna pravila nanoenja kota kotni (merni) broj ima odgovarajuu visinu slova, a najmanje 3,5 mm i irinu linije kojom se ispisuje 0, 5 mm kotni (merni) broj se ispisuje iznad kotne linije, na sredini paralelno sa njom, ali tako da se moe itati odozgo ili s desna kotne linije su pune uske linije (tim linije B) i po pravilu se ne smeju meusobno presecati glavna kotna linija lei paralelno sa konturnom ivicom predmetaMernu liniju omeuju strelice (ili take) sa uglom 15 i duzine 5 d d = debljina linije

*6. Kotiranje crtea pomona kotna linija prelazi iznad glavne kotne linije za 1 do 3 mm merne crte se ne smeju postavljati izmeu razliitih pogleda (projekcija) predmeta ako je prikazana samo jedna projekcija, npr. kod ravnih komada (ploa), debljina ploe se moe oznaiti slovom t = eng. thickness (debljina) i veliinom u mm (t = 4) glavne kotne linije trebaju biti udaljene od predmeta najmanje 10 mm i na meusobnom razmaku od najmanje 7 mmOse i ivice predmeta ne smeju biti upotrijebljene kao glavne kotne linije, ali osne linije predmeta mogu biti upotrijebljene kao pomone kotne linije

*6. Kotiranje crtea kote se ne postavljaju na nevidljive stranice ve njih treba pretvoriti u vidljive pomou deliminog preseka, a zatim kotirati

*6. Kotiranje crtea mere koje se posebno proveravaju stavljaju se u zaobljeni okvir teorijski tane mere stavljaju se u pravougli okvir mera koja nije crtana u razmeri ima podvuen kotni broj ako se okvir meri kruni luk onda se ispred broja stavi znak za luk

*6. Kotiranje crtea one prelaze preko osne linije samo 1 2 mm kotne linije kod troetvrtinskog preseka e biti nacrtane samo polovino kote kod polovinog preseka su nacrtane s obe strelice samo onda ako su vidljive obe ivice izmeu kojih se nanosi mera

*6. Kotiranje crtea obaranje pod uglom od 45 mogu biti definisana duinom pomaka i uglom (2x45) posebna obaranja se mogu kotirati tako da se kotira posebno ugao, a posebno duina pomaka oborene ivice se kotiraju tako da se naznai ugao i veliina uzdunog pomaka reznog alata

*6. Kotiranje crtea prenici se kotiraju tako to se ispred mernog broja upie znak vrlo mali otvori (ispod 3 4 mm) mogu biti kotirani s jednom pokaznom linijom

*6. Kotiranje crtea Primer: kotiranje prenika

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje poluprenika

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje lopte S (Sphere), prenik lopteSR = sphere radius (poluprenik lopte)

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje krunih lukova

*6. Kotiranje crtea Primer: kotiranje nagiba

*6. Kotiranje crtea Primer: kotiranje suenja

*6. Kotiranje crtea Primer: kotiranje konusa

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje pravilnih razmaka

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje ljeba

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje ljeba za klin

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje utora

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje unutranjeg navoja

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje unutranjeg navoja malog nazivnog otvora

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranje navoja u pogledu odozgo (horizontalna ravan)

*6. Kotiranje crteaNaini kotiranjaa) paralelno kotiranje

*6. Kotiranje crteab) kotiranje od zajednike osnove

*6. Kotiranje crteac) kotiranje nadometanjem

*6. Kotiranje crtea Primeri: kotiranja nadometanjem

*6. Kotiranje crtead) koordinatno kotiranje

*6. Kotiranje crteaPrimer: koordinatno kotiranje

*6. Kotiranje crteaPrimeri: kotiranje u izometriji

*6. Kotiranje crteaPrimeri crtanja i kotiranja

*7. Tolerancije1. Vrste tolerancijaTolerancije duinskih meraTolerancije oblikaTolerancije poloajaHrapavost povrineTOLERANCIJE

*7. Tolerancije2. Tolerancije duinskih meraVrste mera:

spoljne mere

unutranje mere

Tolerancije na tehnikom crteu predstavljaju propisana (unapred odreena) mogua odstupanja mera gotovog predmeta od zadatih mera.Spoljna meraUnutranja mera

*7. Tolerancije Pokretno merilo za merenje unutranje i spoljne mere

*7. TolerancijeElementi tolerancija:D, d nazivna mera otvora, osovine (epa)Dd, dd donja granina mera otvora ili osovineDg, dg gornja granina mera otvora ili osovineAg, ag gornje odstupanje za unutranju, za spoljnu meruAd, ad donje odstupanje za unutranju, za spoljnu meruT tolerancija T = Dg Dd; T = dg dd elementi tolerancija otvora nulta linija je osnovna linija od koje se mere odstupanja

*7. TolerancijeElementi tolerancija:elementi tolerancija osovine

*7. TolerancijeNanoenje tolerancija na crte:tolerancijsko poljekvaliteta tolerancijegornje odstupanjedonje odstupanjegornja granina meradonja granina meranazivna mera

*7. TolerancijeNanoenje tolerancija na crte:oznaka tolerisane mere izraena brojanom vrednosti odstupanja, ako je jedna vrijednost 0, pie se nula ako je vrednost odstupanja simetrina u odnosa na nazivnu mjeru, pie se samo jedanput oznaka tolerisane mere moe sadrati samo vrednosti gornje i donje granine mere:

*7. TolerancijePrimer: nanoenje tolerancija na crte

*7. TolerancijeISO sastav nanoenje tolerancija na crtebrojne vrednosti se unose u posebnu tablicu tolerisana unutrasnja meratolerisana spoljanja mera

*7. TolerancijePrimeri tolerancije za nazivnu meru 50mm.Nazivna meraISO-sastav za granine mere i dosedeBroj jedinica tolerancije nazivnih mera za zadat kvalitet tolerancije

*7. TolerancijePrimeri: nanoenje tolerancija na crte

*7. TolerancijePrimer: nanoenje tolerancija na crte

*7. TolerancijePrimeri:izraunavanja vrednosti elemenata tolerancija za datu nazivnu meru i propisanu tolerancijuNazivna mera n = 28 mmag = 0,2 mmng = 28,2 mmad = 0 mmnd = 28,0 mmT = ag ad = ng nd = 0,2 mm

*7. TolerancijePrimeri: izraunavanja vrednosti elemenata tolerancija za datu nazivnu meru i propisanu tolerancijuNazivna mera n = 28 mmag = 0 mmng = 28,0 mmad = - 0,1 mmnd = 29,9 mmT = ag ad = ng nd = 0,1 mm

*7. TolerancijePrimeri: izraunavanja vrednosti elemenata tolerancija za datu nazivnu meru i propisanu tolerancijuNazivna mera n = 28 mmag = 0,15 mmng = 28,15 mmad = 0,1 mmnd = 28,1 mmT = ag ad = ng nd = 0,05 mm

COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijeDosedi i njihovo oznaavanjeDosed je odnos stvarnih mera pre spajanja. Razlikujemo tri vrste doseda:

labavi dosed

b) vrsti dosed

c) prelazni dosed

www.naklada-lucic.hr

COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijeSastavi za oznaavanje zajednike tolerancije nekog sklopa

Razlikujemo dva sastava:

sastav zajednikog vratila i

b) sastav zajednikog provrta


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijePrimer oznaavanja zajednike tolerancije nekog sklopa


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijeSastav zajednikog provrta:Sve mere provrta imaju tolerancijsko polje H. labavi dosedprelazni dosedvrsti dosednazivna mera


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijeSastav zajednikog provrta:Primeri za nazivnu meru 25, kvaliteta tolerancije 7labavi dosedprelazni dosedvrsti dosed


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijeSastav zajednikog vratila:Sve mere vratila imaju tolerancijsko polje h. vrsti dosedprelazni dosedlabavi dosednazivna mera


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijeSastav zajednikog vratila:Primeri za nazivnu meru 25, kvaliteta tolerancije 6vrsti dosedprelazni dosedlabavi dosed


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijeGranina merila za provrte i osovineNE IDEIDEIDEGRANINO MERILO ZA OSOVINU??


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijeProvera tolerancija provrta i osovina pomou graninih merila


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. Tolerancije3. Tolerancije oblika i poloaja Tolerancije oblika odreuju doputena odstupanja elementa od tanog (idealnog) geometrijskog oblika Tolerancije poloaja propisuju doputena odstupanja dva ili vie elemenata od njihovog zadanog meusobnog poloaja u prostoru mera


*7. TolerancijeSimboli tolerancija oblika i poloajapravocrtnost

ravnost

krunost

cilindrinost

obris crte

obris strane

paralelnost

pravouglost

nagibsmetaj

koaksijalnost

simetrinost

krunost vrtnje

cilindrinost vrtnje

COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*Primeri nanoenja tolerancija oblika i poloaja na crtee1. primer2. primer7. TolerancijeVrednost tolerancije u mm


*7. TolerancijePrimeri nanoenja tolerancija oblika i poloaja na crtee3. primer4. primer

*7. TolerancijePrimeri nanoenja tolerancija oblika i poloaja na crtee5. primer7. primer6. primer

COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*7. TolerancijePrimeri nanoenja tolerancija oblika i poloaja na crtee8. primjer9. primjer8. primer9. primer


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*8. Hrapavost povrinePOSTUPAK OBRADEtokarenjem,glodanjem bruenjem, honanjem 1. UvodRazlozi zbog kojih se trai odreen kvalitet povrinske obrade (klasa hrapavosti):smanjenje trenja kliznih povrinaestetski zahtevispreavanje pojave koncentracije naponaprofil povrine pod mikroskopomRmax - najvea visina neravnine (m)Ra srednje odstupanje profila (m)Rz srednja dubina profila (m)Posmatrana duina


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*8. Hrapavost povrine2. Oznaavanje povrinske hrapavostiKLASE POVRINSKE HRPAVOSTIznak za povrinsku hrapavostobrada bilo kojim postupkomobrada skidanjem materijalaobrada bez skidanja materijalaDodatak za mainsku obraduVrednost RaReferentna duina ili druge vrednosti hrapavosti (Rz,Ra,Rmax)I


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*8. Hrapavost povrine3. Primeri oznaavanja povrinske hrapavosti


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*8. Hrapavost povrine6. primer


COPYRIGHT Mato Luiwww.naklada-lucic.hr*8. Hrapavost povrine7. primer


*9. Skiciranje

Redosled postupaka pri skiciranju predmeta:

odrediti raspored i potreban broj projekcija, izvui glavne osne linije, crtati tankim linijama konturu i krunice, podebljati lukove, krunice i glavne linije, oznaiti tragove presecnu ravan, izvui kote prema fazama rada, izmeriti dimenzije i uneti vrednosti na kotne linije, uneti podatke o tolerisanim merama i znakove obrade, rafirati preseke, uneti podatke o materijalu, broj pozicije i ostale podatke u zaglavlje.1. Uvod

*9. SkiciranjeProstorni izgled predmetaPrimer:1. faza2. faza

*9. SkiciranjeProstorni izgled predmeta3. faza4. faza

*9. SkiciranjeProstorni izgled predmeta5. faza6. faza

*10. Preseci

1. UvodPROSTORNI IZGLED PREDMETAORTOGONALNE PROJEKCIJEPRESEKravan presekadeo koji se odbacujepovrina presekapresek

*10. Preseci

2. Oznaavanje presekasmer pogledatrag presene ravni

*10. Preseci

2. rafiranje presekaMETALNI MATERIJALINEMETALNI MATERIJALIIZOLACIJE I BRTVESTAKLOTENOST

*10. Preseci

razliiti razmaci crtarazliiti pravcijednaka rafura rafiranje preseka

*10. Preseci

3. Vrste presekaa) centralni presekb) trocetvrtinski presek

*10. Preseci

c) delimini presekd) zakrenuti presek

*10. Preseci

e) uzastopni preseci

*10. Preseci

Primer centralnog preseka

*10. Preseci

Primer centralnog presekasmer gledanja

*10. Preseci

Primer troetvrtinskog preseka

*10. Preseci

Primer deliminog preseka

*10. Preseci

Primer trocetvrtinskog preseka

*10. Preseci

4. Delovi koji se ne crtaju u preseku

*10. Preseci

5. Prekidi

*11. Izrada i itanje crtea

1. Izrada crtea i emaPri izradi crtea potrebno je pridravati se sledeeg redosleda postupaka: predmet dobro razgledati sa svih strana i odluiti koja je strana najvanija za njegovu izradu,b) upoznati se s namenom predmeta i njegovom funkcijom, c) odrediti potreban broj ortogonalnih projekcija predmeta i kako ga okrenuti,d) odrediti treba li predmet crtati u preseku,e) po potrebi, izraditi skicu predmeta na osnovu pravila,f) izmeriti ga i uneti sve potrebne mere, materijal i naine obrade,g) odrediti format papira na osnovi njegove veliine i odabrane razmere,h) nacrtati okvir crtea i zaglavlje,i) na osnovu skice, nacrtati originalni crte,j) kotirati crte u potpunosti i uneti sve druge potrebne podatke za izradu i tekstni opis,k) uneti sve potrebne podatke u zaglavlje crtea,l) potpisati se u polje u zaglavlju koje je namenjeno onom ko je crtao crte.


1. primer


2. primer


3. primer


2. itanje crtea i emaPri itanju tehnikih crtea treba razlikovati sedee: a) da li je crte namenjen sklapanju neke maine ili ureaja, njegovo postavljanje na temelje ili u neki drugi sklop, b) da li je crte nacrtan sa svim detaljima potrebnim za izradu nekog sklopa ili mainskog dela c) da li se radi o ematskom crteu namenjenom razumevanju naina rada maine ili ureaja.


4. primer


5. primer


6. primer: nacrtajte crtee detalja i sklopni crte rune dizalice


nacrtajte crtee detalja i sklopni crte rune dizalice


7. primer: nacrtajte crtee detalja stege


Pozicija 2

*12. Simboli u tehnikom crtanju

PODELA SIMBOLAsimboli koji imaju oblik predmetazvuni simboli1. Pojam i podela simbolaSimboli su unapred dogovoreni znakovi pomou kojih se ljudi sporazumevaju u odreenim situacijama. svetlosni simboligrafiki simbolisimboli za pismeno sporazumevanjesimboli za sporazumevanje u prometusimboli za sporazumevanje u tehnici


2. Neki simboli u tehnicielektrini otpor uoptenoelektrini kondenzatorelektrini induktivitetelektrini osiguragalvanski elementnepovratni ventil sa oprugomjednoradni pneumatski cilindarkompresorstrujanje tenostistrujanje vazduha pod pritiskom


3. Primer ematskog crtea nacrtanog pomou simbola

*13. Crtanje mainskih elemenata

1. Crtanje i oznaavanje navoja a) crtanje navojazavojnicaCrtanje spoljneg navojaspoljni navoj


Crtanje unutranjeg navoja:d-prenik vijkad-nazivni prenik navoja -prenik jezgra navojaP-korak navoja- ugao profila navoja


Desni i levi navoj:desni navojlevi navoj


b) oznaavanje navojacevni navoj


oznaavanje navoja


c) osnovne veliine normalnog metrikog navojaunutranji navoj

spoljanji navoj

Nazivni prenik navojaKorak navojaDubina noenja spoljanjeg navojaDubina noenja unutranjeg navojaZaobljenje

Srednji prenik navoja-Prenik jezgra spoljanjeg navojaPrenik jezgra unutranjeg navojaPrenik provrta-Ugao profila navoja Povrina preseka jezgra


d) crtanje zavrtnja sa navrtkomcrte vijka s maticom


veza klinom2. Crtanje klinovavrste klinova


a) oznaavanje zavarenog spoja3. Crtanje zavarenih spojevavar

Oznake nekih postupaka zavarivanja prema ISO 4063OznakaPostupak zavarivanja111Elektroluno zavarivanje, obloenom elektrodom21Elektrootporno, takasto221Elektrootporno, avno, s preklopom311Plinsko, plamen kiseonik acetilen


b) vrste i prikazivanje simbolima zavarenih spojeva na crteu

crtesimbol prikazivanje simbolimanazivrubni varI - varV - var Y - var


vrste i simboli zavarenih spojeva

crtesimbolPrikazivanje simbolimanazivU - varX - vartakasti var ugaoni var


4. Crtanje opruga a) crtanje zavojnih oprugapuni izgled izgled u presekuematski izgled


b) crtanje savojnih oprugatanjirasta oprugapuni izgledematski izgledlisnata opruga (gibanj)


5. Crtanje elemenata za prenos snage a) crtanje zupanikaosnovne geometrijske veliine zupanikat korak zubaca spoljni temeni prenik - deobeni prenik - unutranji prenikm = - modul zupanikaz broj zubaca


zupanik sa pravim zubima Zupanici e biti prikazani bez crtanja pojedinih zubaca. konusni zupanik


puasti zupasti parzupanik i ozubljena letva


lanani prenosnikkaini prenosnik b) crtanje prenosa lancem i remenom


RAZNI MAINSKI ELEMENTI


NAVRTKE


Valjkasti I kuglini leaji


ZUPANICI

*14. Crtanje na raunaru

EVOLUCIJA (CRTANJA)

*14. Crtanje pomou raunara

SVI ALATI AutoCAD-aTokom ove prezentacije upo-znali ste standarde i pravila koje je potrebno poznavati pri izradu tehnikih crtea. Meutim, danas se tehniki crtei izrauju pomou raunar u tzv. CAD programima, od kojih je najpoznatiji AutoCAD. Potre-bna znanja za izradu tehni-kih crtea u programu Auto-CAD moete stei pomou knjiga koje objanjavaju crtanje u odgovarajuem programu.Crtanje na raunaru

*14. Crtanje pomou raunaru

Grafiki prikaz AutoCAD-a

*14. Crtanje pomou raunara

Prozor AutoCAD-a

*Zapoeti novi crte 14. Crtanje pomou raunara

*Izbor boje, vrste i irine crte (traka Properties)14. Crtanje pomou raunara

*Izbor vrste, boje, debljine i crtanje linija14. Crtanje pomou raunara

*Pozivanje alatnih traka (desni klik mia na neku postojeu traku + levi klik na ime nove trake)14. Crtanje pomou raunara

*MILO STEVANOVI, profesor

*Predgovor*

0 tehnicko crtanje prezentacija cijela 12 10 2011

Documents