l. l 1 , 1n . j, r n ;

OOD l A VII f. BR .J 42. LIST IZLAZI TJED, O. GODIS JA PRE';_ PLATA 30 DI N. ZA I OZEMSTVO 60.-

0GLASI PO NAROCITOJ TARIFI. 'ib nik, 17. li topada 1937.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

URED NiišTV A I UPRAVE: SIBENIK pp. 17.

Prosvjeta Sunca je S1 e manje i dani su

1e kraći . Sjene pune lage i ne­nga mrtvila produžuju se i nago­ie ~ćuju koru i potpunu mrt mi­;unima dosad zelenih listova i mi­snih c1 ·jetova. Znak je to , da se ibližava krezuba zima.

Tako je vake go,dine. A kad ' se kojim slučajem dogodilo da 1 zemlje potpuno nestane unča­

'h zraka, sunčanoga svijetla i to -ine, nestalo bi svakoga života i

· epofe. Jer se život i ljepota hra­sunčanim mlijekom!

Bez unca nema svijetla, bez mea nema života ni ljepote. Ta­

je na zemlji. - Ali i za naš du­vni život potrebno je sunce i ijeflo. I Bog, jedini i v}ecnz aralac, to nam je dao kad nas obdario razumom.

Cov ječji razum je veliko. i bli­avo sunce. On raspršava maglu ~znanja i osvjet/juje tamne staze vota. Bo/je reći: Naš razum je

to sposoban, samo mu treba užiti prikladne hrane. A fa hra­

la se zo,ve prosvjeta.

Prosvjeta dolazi od n}ect svi­tlo; jer kao što svijetlo svijetli tami, tako i prosvjeta rasvjet/ju­famn·u noć čovječjega razuma oznavajući ga sa svijetom i ži­tom u njemu.

Cov jek bez ikakve p rosl'jefe iči slijepcu s ofvoren~m opma. akav slijepac, čini nam se, gle­a, ali ništa ne vidi . I neprosvijef­en čovjek putuje po svijetu mi­lO mnogih stvari i događaja, ali ! ne vidi i ne razumije .

Da se podigne narodna pro­l jeta na veći stupanj, o.snivaju se zne škole: osnovne, srednje i soke. Seljak, na primjer, u re­ovitim prilikama, svršava samo mo,vnu školu; i kad je dovrši, a prilično dobro čitati i pisati.

[eđutim, varao bi se onaj koji bi •be smatrao prosvijetljenim samo di toga što. zna čitati i pisati. To

·, naime, samo prvi stupanj pro­' jete.

Seljaka tek onda možemo na­'afi prosvijetljenim kada uzljubi jigu, koju uzi'ma u ruke u svako

obodno vrijeme. Prosvjeta sela ne mjeri po broju dućana i d'ru­

h javnih lokala, nego po broju pisa i knjiga koje dolaze u se­

i u njemu se čitaju.

Ali ima razlike izmedu pro,sv je­E i prosvjete, kao izmedu knjige i njige. To mora-mo veoma ozbiljno .!glasiti: Bolje je ne znati

Putovima velikog Učitotja

U boj . ! ·od ~v':ake tvari možemo gleda t; ~.re 1 naltcJe. T po eb ice \Tijcdi za Zl\Ot vrem na danavnjice.

. Ra.d~ivt.vo je u otpadu od Boga. Ta Je ČtnJentca svakom u ja na. U otpa­d~ od Boga u, u Jpćc, i be kućnici, btlo da u sami krivi vojoj udbini ili .~h)e .ko drugi degrad irao na tepen kOJI COVJcka pont;uje. Radali su e si­s ter~i! kativali u sc putovi, koji bi vochlt bo ji n i sretnij im danima. Ku­~lo e. j~d~o i drugo, a uspjeha nije bt!.o. vidJeti. Dana je čovječan tvo, zbt.IJa, .razočarano, i sve jače izbija U\'JerenJe, da se drukčije neće dati nego pu tovima koje je zacrtao veliki

čitelj i Radnik - o podin I u KrLt. Pom ladenim korakom kroči tim putovima belgi j ko i francu ko rad­nn,·o i pokazuje s azu -v:ma ljudi­ma dobre volje.

A\i nismo zem lja be kućnih rad­ni ka . Mi smo zemlja eljaka.

.Problem koji potresa mozgove radničkoga naroda je t: kako doći do hrane i odijela !

imaju li seljaci voj problem? Imaju! A taj je: kako što pristojnije

unO\'Či t i plodove znoja 3 žuljeva ! I eljak muku muči, iako ne o­

noliko koli ko be kućni rad'nik. C:i tav problem je u tome: to svoje plodove jeft ino prodaje, a svoje potrebe sku­po plać 1. Radni k s'a'·o ž:vi, a ono to on izraduje eljak h."Upo plaća; e­lajk labo živi, a ono to on jeftino prodaje, radnik skupo p laća. Za to je to tako? Radi toga, jer je previ e po redn ika izmedu radnika i eljaka; ja nije rečeno: jer je previše ljud'i ko­ji o arnoj t rgovini ži vu!

ije t rgovac samo ona j koji jedi za t rgovačkom klu pom i ceka svoje muvterije da im proda tj e tenine i platna. širem smislu riječi, trgov­ci su vi mogući posred11ici, koj ih je previve, a mora lo bi ih bit i manje. a­da, u ovom vremenu, možda ih' i nije, ba , t-tko previ e. Potrebe vremena su i n jima dodijeli le položaj. Al i, sh·ar-

n i č i t a t i n i p i s a t i n e g o, s e opijati otrovom iz knji ­ga koje u pune la ž i zla i n eću d o re d n o g a b l a t a.

Dobra je knjiga vjeran prija­telj. V rednija je od zlata i drago­aa kamenja! Ali koliko je to do­bra knjiga, toliko je zla knjiga propast i smrt za pojedince i čitav narod.

Ove godine se navršava 70 go­dina od osnutka našega hrvatskog književnog društva sv. Jeronima. I ono se osnovalo samo radi valjane katoličke i narodne prosvjete! -Svetojeronimsko društvo je sjajan i živi primjer kako se narod mora prosv jetljivati, a, . u is fi m tt h, i ka­ko narod ima ljubavi prema do-

_,

DCSre ·a! no ih je previše. vi hoće da se obo­gate n'l sa ·nom posred'nnvu, samom izmjenom plodova, vto ih na vidjelo daJC radnički i eljački znoj.

i"e unoka, a jedna posljedica. jedan od jačih U/roka ekonomskoga trad1nja u dana njim vremenima je t:

upra·.o preveliki broj posrednika. 1 aj -igumiji put koji vodi boljitku je l:

obno,a duše i srca, jer kada imamo Č:'Ovjeka imamo ve. Tim e putom mora ići, jer on vodi sigurnom bo­ljitku li, jer mi dobro znamo da ćemo promjenom nutrine čovjekove najka nije moći prodrijeti kod onih koji \Ode prvu ulogu u ekonomskom pitanJu, jer im to ne ide u račun, prema dana~njem načinu shvaćanja ži­\Ota, n oramo jedno činiti, a drug.:> m.. rJLOi,u"titi. To dr~g-o je t: r r 1.­

vedan i povten boj protiv ne­po t reb n oga po redni t a ! To, št je pravedno, pJšteno i dopu teno, i št nosi odmah dobre rezultate, jest: h·aranje misia za dobro zajednice,

propaganda i gajenje zadružne svije­st i. Po ... reclni tvo zamijeniti zadružn im pothvat ima.

Opet široko polje itgradenim ka­toličkim om lad incima!

vaki dobar pothvat treba nese­bičnih i po ten ih ljudi. ko iJedan pothvat treba ljudi poštenja, to u pr­vom redu treba zadružni rad, ma ko­je vr t i. I mlado t i va javno t neka bude vije na: ako kader po ~ ten jaka i altruista, bez koj ih je nemoguć bi lo koji u pješan rad na zadružnom po­lju, ne dade katol i čki orijentirana o­mladina, odgajana u kato l ičk i m dru­štvima, niko ih d'rugi ne će dati. t im treba da budemo na či lu, za sada i za uvijek. Onaj koji je rekao: 11 Dao sam vam primjer" - najveći je al tru i ta što ga je zem lja vidUela, a jega i samo jega e stavlja za prv i Uzor om ladini s Križem na pr­sima.

A zadružni rad opet ni nije rad skroz za drugoga. e, dok radimo za drugoga, radi mo i za same ebe, kao

broj knjizi i osjećaja za pravu pro vjefu uma i srca.

Društvo sv. Jeronima steklo je golemih zasluga za pro vjefu na ~ega ela . Te za luge bi bile još brojnije i veće, da su mu uvijek pružali pomo,ćnicu ruku vi koji su mogli i morali . Ali vto se do ad propuštala, to se može popraviti danas i sutra!

Kolikogod su svefojeronimske knjige raširene medu našim hrvat­skim narodom, još uvijek je to premalo da se možemo, ubrojiti u napredne kulturne narode. Ko ži­vi na elu i ko ga pozna, t aj će priznati da hrvatski seljak jo pra­vo ne hvaća važnost dobre knj~ ge, a jo,š manje je smatra druga-

pripadnike skupine koju okuplja svi­je t 7.ajedništva. j er je to tako, onda je još lakši prodor zadrugar tvu bilo kakve forme.

Na ovaj rad je pozvana u prvom redu omladina Omladinu angažirati kao nos 'o"a t >ga ra la, osamostaliti je, te je, naravno, za taj posao solidno spremiti i nepre tano itgradivati. Sta­riji neka vrve samo kontrolu. tariji čovjek je sebičan, pa bto ne znam kako dobar, i nikada ne će bit i pose­ban žrtvovati i uraditi onako i onoliko koliko tzgraden . o:nla,\ina ~ katoličkoga gledanja na život.

amo elita može biti spo obna za vod tvo za.dmžnoga rada. Elita, to je t izgradena ma'a kupina mora vo­diti, i onda je u pjeh siguran, jer u beton ki temelji zad'rugar tva: spo­

sobno t i ne ebično t, a to upravo daje odgojena skupina.

Ljudi imaju oči, i ko nije slijep taj će progledati i do ći do uvjeren ja koje stoji i o taj~: bi ~ e ti oP-2ko ka­kav bude~ ti - koliko budeš znao, u­mio i radio. To je revolucija, to je preokret u mi ljenju i shvaćanju! i gle­danju koji dono i omladina života, a vekanje autobusa koji će doletjeti s neba ili Sl zemlje i počet i d'ijeliti hra­nu i odijela, sve za ništa, prepu tamo lijenčinarna i budalašima, koji su, valj­da, veliki u očima vojim, ali u ničij im više. l /1./l i or

H ~UHISKI SOCI J Hl Hl IJfDHn Program "Socijalnoga tjedna" Alokucije, predavanja. ankete i govori. - Prijave učesnika

Po lowi odbor ,.Socijalnoga tjedna", o osnutku kojega smo javili u pro lome broju, utvrdio je konarni program " ocijal­noga tjedna" . Zadaća (:e ovogodi njega " o­cijalnog tjedna" bi ti, da ·e i ·tematsk-l l te­meljito prouči 1 raspravi moralno i svr­hunaravno zna ·enje obitelji be njezina dru-Ivena, go poua r ka , o.lgojna i kulturna u­

loga u cjelokupnoj dru ~tvenoj zajednici. 'adaljc (;e sc na tajati 1 tražiti i upozna t[

pogiblr, kojima je iLvrgnuta čvr toća i sklaa obiteljskoga ž vota. akon toga prou­čenoga današnjeg stanja obitelji traiit re se načini i sredstva, kako da e održi či­

sta, zdrava, r ta i jaka ob1telj ka zajed-

ricom života. Sada kad se o blagdanu sve­

toga Jeronima, najviše raspačava­

ju pučke knjige upućujemo dva­poziva : jedan narodnoj inteligen­ciji a drugi arnom nBI·opu.

Dužno l je inteligencije, koja je izašla iz naroda i živ i naro­dom. da promiče narodnu prosvje­tu . A najlak e će to po tići , ako e potrudi oko širenja dobrih sve­

fojeronirnskih knjiga . Ali i fi dragi na ~ hrvatski na­

rode , upo znaj ljepotu i eliku ci­jenu prave pro vjefe pa objeručke prigrli dobru knji nu, u kojoj je, na bijelim slranicama, i pi ana mu­drost i životno isku fvo.

lg.

Str. 2.

nic:l u mt~em hrvatskom narodu. Toj (-e

svrsi biti posvet'ene :tlokucijc (crkveni go­vori ), pred:l\':tnja, konfcrencij , ankele i go­vori ovoga .,Socijalnoga ljedna".

Crkveue govore, namijenjene ši­rokoj publici, držat će preuzv. gg. nadbi­skupi 1 biskupi tim će e govorim:~ izloži li: 1. vrhunaral'nO i moralno m~če­nej obitelji (preuzv g. uadb.-koadjufor dr A. tepiJtad, 2. 1 eraaje<ivo. t braka (prc­uzv. g. l>lskup .\Ions. M. Pdit') i 3. l(Jtllje i pobjede u braku.

.1 a v n a pr e d a v :1 n j a (e bili ova : l. bilel j i društvo (prof. dr J. Sl efin r>c); 2. Povije ni ra,voj obitelji (prof. dr Ga/t ); l. bilelj i kršćanstvo (prof. dr A. J'i~•ko 1• l); l. Pilanje natalitet:~ i po­pulacije (dr T. chrcr!.'e.'s); 5. Brak u a­vremenom 7akonod:~vs vu (rek tor hrv. S\'CU­

č lli šta prof. dr E. Lo1•rić); 6. Imovinsko pravni odno i u obitelji (prof. dr \. I v-šić) ; 7. bitelj i dr~ava (prof. dr =.

lad'o1•if); . Komuni1am prem:t obitelji (o. Po(tlajen D. l. ); 9. bilelj i škola (dr P. Lonćnr); 10. dgojna uloga poro­dice (o. dr Boško ,, ·t, dominikanac); ll . O­bi tel j i dru~lva l(atoli čke Akcije (o. fra dr B. Pvrol'ić); 12. dgojna i vjerska uloga žene u obitelji ( fija Brajša) i 13. o­cijalna i ckol'omska uloga :::ene u obi !ji (prof. dr M~ri j :1na l(rnlj ).

A n k e l e i k o n f e r re n e i j e ( e ob­raci ll ova pil:~nj :l: l . bile! j po st:~leLima

i zvanjima : elja č ka, nd n 1čka i gro đa nsk:1 obitelj (P. J11nuje1•ić, R- Petek, i ctr V. Deželić),· 2. bitelj i uvnemeni kulturni pojavi (prof. dr Lj . A'laraflov ·ć i prof. L. Pcrin 'ć); 1. bi lclj i zdravlje; --1. Zaštita obi tel j i; pravna i ekonomska (dr Đ . l(wt­ladć); moralna ZJštita (dr D. Graćanin).

G o v or e na S\ eran om zborO\·anju na dan !(rista !(ralja držat će prof. l. Oršanić .. Obitelj i narodi" i prof. P. Grgec : ,, l( rist Kral j - vođa obitelji".

Točan program s naznakom mjesla i vremena predavanja i drugih prinedaba i­zać i će ovih dana . Ujedno će se objavili naskoro i uslovi glede slana i hrane za u česn ike izvan Zag reba .

fnleres je za ovu priredbu već vrlo živ, VIo je i ra?umljivp s obzirom na va~­

no t pitanja obitelji, koja je temelj lj ud­skoga dru VIva. !(ako su se odazva li naši najbolji slručnj :J c i s područja filozofskoga, socijalnoga i pravnoga, kao i najbolji po­znavaoci stvarnoga slanja danavnje poro­dice, da svojim učeslvovanjem u radu o­voga "Socijalnoga,_ljedna" posluže ovoj važ­noj svrsi: moralnom, socijalnom, ekonom­skom i kulturnom jačanju naše hrvatske obitelji, lo se očekuje, da će bil i i ve­liki odal.iv publike za ovu priredbu So­djal noga ljedna koja želi dobro hrvatskom na roa u.

Aj ECI KAZNENI ZAVOD NA SVIJ ET , u kome ima preko 6 hil jada o­suđen ika , nala1i se u S a n g a j u . Ci novn ici su u njemu Englezi. ................... ~

Veliki izbor jesenskih cipela za dame, gospodu i djecu.

ŠIBENIK !(ralja Tomislava

Točkice sputovanja 14. Uzduž Trazimena

Covjek se u neka mjesta tako brzo zaljubi te iza kratkotrajnoga bo­ravka osjeti ža lac na ra tanku, kao d'a je tu živio mnogo vremena. Takvu bol o jetih i ja d'ijeleć i se od Asiz.:1..

atrven upadoh u kupej kao nož u maslac i dok se vlak trud io, da po­st ig'lle određene brzine, prekuhavao sam u mislima svježe dbživljaje i uti­ske. Ne znam kol iko je to traja lo. Tek se rastrijezn ih, ka.d' je nastala vika: _"Trazimeno, Trazimeno !" - i strka putnika na prozorčiće.

Sreća, d'a je Bog dao nama Dal­maHncima Saulov. rast, pa tako mo­goh ispruživši malo vrat preko glava suputnika. gledati mirno površinu gla­sovitog Trazimen kog jezera.

Pruga d'ugo vijuga uzd už jezera pa sam sc nagledao do si tosti. Zapra-

,,KA TO LI K"

ŽIVOT S CRKVOM -------

Crkveni kalendar 1edjclja, 17. X. : D vade ef i d!ruga ne­

djelja po Dulto1•ima. - v. A·largar i tn Ala­Ilok, glasovita 1 pozna ta radi uvođenja po­bo/.no li Prv1h pet ak:~ . Preko ove skromne svetice ht1o je bolanski Spa iLclj rasp:1liti viJel ljubavl ju prema svom Srcu.

Po1'eajcljak, l e . X. : v. l u ila, evan dc­li l. Ro<..l10 e u J\nllohiji. !3avfo e naukom. ln:~ če biJa·<: l jer111k i slikar, pa loga ra­ci l iječnici i slfkarf ča lc ga kao voga zaštitnika. 'a l(rislovu vjeru priveo g.1 je v. Pavao. Napi ao je jedno od četi ri evan­

vandclja i Dj la aposlo'ska. Propov.jedao je sv. vjeru i u na"im stranama.

fora k, l O. X. : Sv. Pefnr Allmnt~1rski. Roaio sc u španjolskom gradu Alkanhri g. J 499. Dovr"iv i nauke lupio je u red franjevaca. l(ao sve ćen ik Istaknuo s.e kao vrstan i odlli'an propovjednik. agradio je amoslan nedaleko grJda Ped'rotJC i u nje­

mu obnovio s aru stegu l di ci plinu. Umro je na aana nji dan g. l -62.

rij eda, 20. . . v. l Jinu !(cuts/il. Po naroanosli bio je Polja k. Rodio e g. 1397. Istakao se neobi čnom ljubavlju prema siromasima.

Cetvr!ak, 21. X . : JI . ( 'r§ula. va sv. djevica 1ajedno sa svoj im drug.tricama radi sv. vjere i voga djcvit'anslva bile su od liu­na pogubljene.

Petak, 22. X.: v. l(ordula. U početk u bila je vjerna arngarica v. Uršule, čiji

smo blagdan ju čer sl:!vili . 1\l i, kad je vidje­la muku sv. Ur' ule, pres lra' i e, pobjegne i sakri se. o za kratko . Pok.:tje se za svoj kukavi čl uk i prija\ i se sam:1 upravitelju, da je kršćanka i drugaric1 sv. Ur' ule. akon loga poanijcla je mui:cn i čk u sm rt.

u bota, 23. X.: v. I van Knpislrnu. Roa io se g. 1386. u lalijansk'om gradu l(apislranu. l3ai:en nevin u tam nicu razočara sc nad prola.wošću i promjenjivošću sv.je­la, pa ostavi vjerenicu, bog"'tstvo, ča tt i svijet lc otide u franjevački s:1mo tan. l(ao vrs 'an pror ovjednik propovijedao je knžarsku vojnu protiv Turaka po cijeloj Evropi. G. 14 56. s križem u ruci hrabrio je kr anske vojn ike i nagnao u b1 jcg- Turke, koj i su navaljival i na Beograd t htjeli ga pošto­polo zauzeti. Umro je na d'anašnji dan g. 1456.

Nedjelja XXII. po Duho"ima CilaJLje poslani ce blaženoga Pavla np'<J­

slola Filipljanima (J, 6 - ll). - Bra ćo! Uzaamo sc u Gospodina Isusa, d:1 će Onaj koji je u vama počeo dobro djelo, dovršiti ga do dana fsusa Kri la. l(ao što je pravo, da ja ovo mislim o vima vama, jer vas imam u srcu, budući da ste i u okovima mojim, i u obran1 l utvrđi vanju r::vandelj1 svi vi dionici moga vese lja. Jer mf je Bog svjcaok, k:lko čeznem za svima vama naj­njeLnijom ljubavlju Isusa !(rista. I za lo e molim, da ljubav vaša sve više obiluje

u znan ju i svakom ra.wm ijev:Jn ju, da kušate što je bolje, da budel.e či sti i bez potica­nja na dan l(rislov, napunjeni plodom prav­de po Isusu Kristu, na slavu i hvalu Božju.

t Slijedi sv. Evanđelje po Mateju (22, J 5- 21 ) . - U ono vrijeme olidoše farizeji i zaključi•e da l usa uhvate u riječ i. l po­slave k jemu u čen i kJc svoje s Herodlov­cima govoreći: Učitelju, znamo da si is­tin it i pul Božj i uislfnu učf , r ne mariš ni za koga, jer ne gledaš ko jte k'o; kaži nam dak le što ti misliš, je li dopušteno' dali cesaru porez ili nije ? A upoznavši Isus nj ihovu 7lobu reče : Slo me kušale, licemjeri? Poka/ ile mi porezni novac! A oni Mu pruži-

vo ni nema na njemu ne to izvanred'na vid'jeti. j ezero kao i drugd je; voda mir­na, kad vjetra nema, kao i drugd'je. Medutim povije ni u dbgadaj i oni, koji čine glasovitim to jezero, rad'i koga sam ja ka.o žd'ral produžio vrat, d'a ga vidim.

I ne mogu vam zataj iti , d'a sam ga sa zadovolj tvom promatrao sje­tivši e jednoga događaja sa đačkih klupa. Jedinoga dana nijesam naučio lekciju iz povije ti, jer sam, kako se ono reče u đačkom govoru, špekuli­r~o, a učili smo upravo prve po­bjede I-lamiba love u Itali ji. !(ako sam pak bio neoprcz.:'ln, a uvjer n da me neće pitati, stao sam dosadno 'dremuc­kati i zijevati. To spazi , na moju ne­sreću , gosp. prof sor te me prozove i upita lekcij u. Tražio je, da mu poka­žem gd'je je Trazimensko jezero, kraj koga je lianibal po1Yijed1io Rimljane a ja taj čas nisam znao, ni gd'je sto~ jim, a kamo li neka bezimena jezera. Za na<gradu sam dobio peticu, u ono vrijeme vrlo nepožel jnu ocjenu, i mo­rao napamet nauč iti po Srkulju čitavu lekciju o lianibalu .u Italiji. Za drugi

še d~ nar. r LC 1m Isus: C!j:1 je ovo slika i nat pis? Reko Mu: Cesara. Tada im rel: e: Podajte dakle cesaru što je ces1rovo, a l3ogu što je Bolje!

Misao na konac

\Lao o ud11jem danu neće nas vixe o ·tavi li ve db konca ove crkve­ne god'ine. veta rkva će nam je, izravno ili neizravno, svake nedlj Ije dbzivati u pamet.

" ' za to e molim, da lju bav vaša v vi obi luje u znanju i vakom

razumijevanju, d'a kušate što je bolje, da b u d ct e č i s t i i b e z p o t i e a -njana d'an l(ri tov ... "- Tako poručuj s eti Pavao svojim cl'ra­gim Fil ipljan ima. "d'an I(ri t ov", o kojemu se tu g{)vori je t ud111'j i d'an. a njega, putujući ovom ze­mljom, moramo uvijek misl it i, a oso­bito sada kad e sve više pr i rn ičemo koncu crkvene god'ine.

Pavao nam doziva u pamet sud­nji d'an, a l(ri t nas u č i kako mora­mo, u vi jetlu te misli, provadati ži ­vo t.

ekoć je Bog, uz sijevanje mu­nja i tre k gromova, objavio oda­branom i7raelskom narod'u svo j ih de­et zapovijedi,· a dana s uyamo !(ri­ta kako nam te i te za.povijed'i po-

navlja cl'rugim riječi ma. Farizeji kupa sa ::ad'ucejima i J lerodovcima

htjed'O e Ga uhvati ti u riječi , te Ga upitaše: "Je li dtopušteno dati cesa­ru porez ili n ije?" - I dobive miran i veličan tven od'govor:

"Daj t e dakle ce aru š to je ce arevo, a Bogu š t o je Bo­žje" .

e ar u l(rbtovi m riječima pret-tavlja vjelo nu via t i ve lj ud'e.

Prema tome u l(ri tovom u od'govoru uključen e sve naše d'užno ti pn:ma lj u­dima i prema Bogu. A jedino o tim dužno tima i govore de_et zapovij edi Božjih.

Ispunjavaj uli svo;e d'užnosti pre­ma Bogu i ljud'ima, moći ćemo mime . avje ti i ve ela srca dločekati 11dan l ristov" - ud'nji dan.

l(a.le e: lladi mogu umrijeti, a tari moraju. Pa ipak malo ko misli na mrt. Zivi e kao d'a je ova zem lja

naše talno obitavalište. A evo smo u li topadu kada lišće pada i svo­jim šunanjem ponavl ja staru pjesmu o prolaznosti vega, o smrti.

!(oga ne proLima uv jerenje d'a će i on jed'nom umrijeti i doći pređi praved'noga uca na pojedinačnom i zajedn ičkom sudnjem danu, taj ne di-e crkvenim duhom, tome je život Cr­

kve nepoznat. A mi nećemo biti takvi, jer već

na početku crkvene god'ine odlučismo, d'a ćemo živjeti s Crkvom !

Lit ur ft

Po dr:avi TI· I(ST PORAZUM UO SA SDI(.

7. L mj. stigli su u Z greb iza !anici O le održa li sastanak sa drom !\•iačekorn, kod koga su bili okupljeni prvaci SDI( gg. inž. Košutić, prof. Jelašić, dr Sutej, Vilder i !(asanović. 1 a sa tanku je konstatirano, da je postignut sporazum, a tekst sporazu­ma da će biti u najkraćem roku obj:Jvl jcn. i on je objavljen 9. l. mj . u 4 sata popo­dne le glasi : " t !rvatska el j ačka t ranka

put sam je bio tako naučio, cl'a je se jo~ i ~ada od riječi do ri ječi jecam, te prolazeći kraj ovoga za. mene onda bezirnenoga jezera, na izu. t sam govo­rio: 11 1 ad' e Jian it a!ova iznemogla voj­ska oporavila, razbije Rimljane najprije na Ticinu, a zatim na Trebiji godi. 218. pr. l(r. Zati m e s nj im sjed'ine Gali, tc njima popuni voju vojsku. Druge godine prect·e bez zapreke Ape­nine zavaravši Rimljane, te u klancu. Trazimenslwm skoro za tre vojsku kon­zu la Flantinija 217. god'. lianibalu je tad'a bio ot\·oren put do Rima, ali ne krene na nj, već u južnu Italij u, e 'da i ond'je predobije savezn ike rimske za. se."

Sm ijao sam se sam sebi, kak'o sam ugodlno kao dijete govorio naizust tu lekciju, i tome, kako se čud'no do­gađaj i u životu spajaju. Pa sam čak uspoređivao i spajao svoju školsku propa t, radi špekulacije, sa propašću pobjed'ono noga vel ikog Afrika.nca, ko­ja je uslijed'ila radi špekulacije nj~.: gove kartaške plutolrratske vlade.

F. Denys

BROJ 4?. ~ i ~amos•alna demok ratska stranka udružen~ u eljačko-demokra!sku k.oal!ci ju , Narodru raaika lna stranka, Demokratska stranka 7emljorad nička stranka, utvrdile su l1jed\:ć sporazum: J. to;eći na principu dernokracl je smatramo narodni suverenitet sto.leron svake dr; avne o·ganiz;!c je, i narod it.Voron svake javne vlasli. - !! . Ustav od 2 . llpnj: 192 1. donesen je bez Hrvata. Ustav od 3 rujna 1931. nema moralne vrijedno l1, je je u protivnosli s o~novnim demokr:~lskln načelima, a aoncscn jte ne samo bez Hrvata protiv l !rvala, neg!O i 'bez Srl1a i protiv Sr ba. Vlada, koja sc temelji na joedno trani donesenom ustavu i koja e oslanja na je a'an lobo~nji parlamena t, nema nikakvol autorite ta ni medu Hrvat ima ni medu Sr bima. - l I I . Saglasni smo, aa je neophod n da sc uvede novi ustavni ponedak, koji t bio zasnovan na na(elima narodne vladavim a ostvario bi se kao zajedničko djelo rb' J l rvala i lovenaca. - IV. Naše strank< sv ijesne da zastupaju i srrski narod i hrva ski narod, stoje na stanovi:;lu, $ je n slao krajnji čas, da se jed'ampul za uvije prekine sa svim ned.temokralsk11n si tcmim i re~imima; i aa se omogući I J-lrvatim i Srbima i Slovencima da sporazumno or ganiziraju svoju državnu zajec!Jnicu na po jeanako zad10voljslvo i Sr]}a i Hrvata

lovenaca. - V. jedini ispravni put k l<: mu cilju jeste, aa na dr~avnu upravu do jedna narodna vlada, s:~stavljena iz pre stavnika sv1h polililkih Iranaka, koje stvar no imaju korjena u narodu. Ovakva vlad u zajednici s krunom, imala bi na dan st panja na upravu: l . da proglasi privrerne osnovni 7akon jugoslavije, kojim se u ist vrijeme uk ida ustav od 3. rujna 1931 . Ov osnovni zakon sadržat će bitne princip države, koji su izvan spora, i vrijedit ć oo stupanja na snagu novog ustava. U o novni zakon bit će unesene slijedeće reabe: da je j ugoslavija nasljedna, u tavn i parlamentarna monarhija; da u jugoslavi. vlaaa kralj Petar I I. iz dinastije Karadjordj ve ; da do punoljelnost i kral jeve kral jevsk vlasl vrši namjesništva; da su građanske političke slobode zašti ćellC, i da je zajarr čen parlamentarni s's'em vladavine; i da uslavotvor a skup ' lina donijeli ustav od l ~ korn takve većine, u kojoj će biti većin Srba, većina l !rvala i većina Slo,•enaca na roa'nih zastupnika uslavolvorne skupštin~ 2. da is toga dana proglasi pravičan i d1 mokralski izborni red i raspiše [zbore t ustav.olvornu skup vtinu . lada mora oslvar i1 sve garancije, da će izbori za uslavolvorn skupštinu biti provedeni slobodno, kak bi prava narodna volja došla do punog iz ražaja. - Vlada će biti odgovorna pre uslavolvorr.om skup ' linom po na:el ima pa lamenlarizma. - VI. Navedene stranke, duhu ove suglasno ti, stvaraju jedan bio radi zajed ničke borbe za ostvarenje i pro vedbu političkog i državnog programa sa aržanog u ovom sporalllmu. - Z a gr e b B e o gr a d, 8. listopada 1937. - Dr Vladko Maček, Adam Pr ibićevi ć, ACJ. Sta nojević, Ljub. M. D:~vid'ović, jov. M. Jo vanov i ć . .. " - Rad io Beograd, štampa via dine JRZ i JNS započele su sisl:ematsk kampanju protiv ovoga sporazuma.

KON KORDA T SE. NE CE IZ lJET PRED SE AT. O pitanju konkordata pred sjcdr1ik vlade Slojad\novtć dao je pned slavnicima štampe ovu izj :1vu : ,.Pošto j usvojen u Narodnoj skupštini projekt za kona o konkordalu, trebao bi sada da d'ođ na rješavanje pred senat. Još onog is to dana 23. Vll ., kad:~ je konkordat bio pri mljen u Narodnoj skupštini , izjavio sam d svi moramo željeti da konkordat prođe jednoj ljepšoj i pomirlj ivijoj atmosferi

lnotenje "Sociiulno~a Ue~na" l elika socijalna i moralna bijeda n<>1

v ije~a doba potakla je katoličke naučenja· je loga ke 1 kulturne radnike, da bemeljito prouča· bilo pot ebn v:~ju socijalna i ~oralna zla, od kojih trp !sl~ rrtl 0

a'anašnje društvo, te da traže pubeve i na· ' ~0201 č i ne, kako da sc poboljša u duhu pravde l 2

rol'a kršćanske ljubavi slanje svih onih dr uštvenih l~Čilo slojeva, kaji trpe. Ta su na lajanja katolič- ~lije ~ · Ta kih sociologa u različlllm katolfčkim zemlja· ll· Franc

l li . . .. . ž k onu Od ma 0:.1 :1 po caJ 1 za razv1pn]e sna ne pra ·· SOci' 1

č

t i čne organizacije radi ostvarenja obnovte lo )a lloill a'ruslva prema načelim:1 kršć.1nsJ.:-e socijaln-e zborO\·aJ nauke. Medutim naučni rad pojedin ih !Jeo. loga, sociologa, moralista i ekonomista nl· je imao uvijek dovoljno uspjeha u praktič­noj primjeni, ponajprije ne zato, ~r su njihovi naučni radbvi bill rasijani po različitim publikacijama, do kojfh pTak· tični organizacijski radnici nijesu mogll la· ko doći , a zatim ti su radovi obuhvaćali samo jedan dio životnih pitanja, bilo s gleaišla pravnoga, moralnoga, socijalnoga1 filozofskoga i sl., pa je bilo teško skupiti sva ta glealšta, da se d'obije slika d'otlčno. ga pilanja u cjelini, kako se ono pojavljuje

arod\t. C'o1;o enjem konl.on.la'a, doci' o sam, e smije biti poremećen vjerski mir u na­oj zemlji. l onda nm 1.1 ključlo svoju iz­avu time ua Kraljev b vlada ne 6c iLIII­etl odmah konkordat pred cnal na d;djl ad U pogledu konkonlata prilike sc nl­u izrntjentle u tom pravcu, da bih i ja rebao mijenjati oje gled ište, iz1;escno pri­e dva rnje eca. O-tajući do lj~d\1 a tomu ·leoištu l raljcv ka vlada ne (IC illlos tl Se­atu na prelr s i rje·avnnje prcdlog u­ona o konkordatn ."

KO f[(~ · lj E KA TOLI KOG F-1ISKOPAT . 22. t. mj. pol: lnjn konfCICilCije aših biskupa, koje će se odrhli u tl.ld­iskupskirn dvorima u Zagrebu. a dnevnom edu su valna pitanja katoličke Crkve u a im krajevima.

AR. K l ' Tl A A TAJ E E 19. mj . a toj jednici bil će for ma lno za-

ljučeno ovogodi.nje n jedanj1~ i ILVrvi t e se predradnje za iduću jednicu, koja ~ e o ustavu ima održati 20. t. mj ., kada očinje novo za jedanje Nar. kupšti ne tt: e se izabrati novo prcds)edni ' tvo i skup­inski odbori.

0\'l C PJI'H IIRV T KOGA KI­'AR . ,\! banska v:ada ra phala je medu­arodni 1 alje ~aj za sromcnik najve{ ~ega al, anskog junaka Skender-bega, koji je uje­in io albanska plemena i o !vario Ideju ezavisne albanske drža~ . udjelovala su 3 kipara iz ratl tč i lih evropskih drlJVa. Pr­u nagradu dobio je naj\'eći hrvatski ki par ' mlade generacije, Zagrepčan i n Antun u­uslinčić , koji je nedavno dobio prvu na­'raau i u medU! arodnom natjeb ju za spo-1enik Pilsudskog u l(atov1cama.

El'SPLOZIJ P KL E t'vl Sl E U 'ATOLICKOJ Tl KARL U katoli(koj Mi­ijonskoj Tiskarni u Grabljama kod Dom­ala u Sloveniji ek plod1rala je paklena 1ašina. Uni ten je veliki tiskarski troj, a

svi o fali su više ili manje o~tećen f. Ste­~ je ogromna, radi sc o stoti nama tisu ća. likovcima se još nije u'lo u trag. l ju])-

'anska policija raspi ala je nagradu od O hiljada dinara onome, koj i prijavi krivce. POZAR U ZGRAD I SPLIT'KOG ,, tO­

. OG DOBA". l O. L mj . izbio je polar, Hrvatskoj tiskari a nevnika "1 ovog doba" .

polara je uništena administracija lista te '<lio lynotipa 1 slagarna. Steta je velika. ako je požar nastao, još se nije moglo stanoviti. Pokućstvo , administracija [ štam­ari ja bili su osigurani kod 4 o fguravajuća ruštva. List ipak i dalje izlazi.

SECERE JE MASTA U PRIMOR-KOJ BANOVI L 'a temelju riješenja mi­lslars.va financija o urotl el: i l:;e , tro:arinsko­a šećera za pojačanje masla Izda la je ban­ka uprava u Splitu odobrenje za šećerenje asta za sve krajeve primorske banovine o­

lim za kotareve Preko, Benkovac, Sibenik, 'onj!c i Prozor kao i za one bosanske otareve, u kojima se narod ne bavi uz­,ojem loze.

VA 'lNA ARI·l[ OLOSKA OTKRI CA U PUTU. Pri kopanju temelja nove sakri­tije sv. Duje došlo se do novih važnih tkrića . Najprije je otkrivena t .zv. kripi­

ma, t. ;. temelj, na kojemu stoj! cio ea­mauzolej, sa vrlo dobro sačuvan im u­

rasima. Poslije je otkriVen s južne strane tauzoleja jedan dio nekadašnjega ogradnog aa, t. zv. temenosa. Ovim ogradnim zi­om bila je ograđena grobn ica ca ra Dio­lecljana, da prolaznici ne smetaj u njen tir. Tom prilikom otkrivena je i jedna olukružna niša. Ova nova otkrića poslužit , da se olakša predodžba, kako je izgl-e­o carev mauzolej i njegova okolina u

rnsko doba. Sada je pitanje, hoće li biti tkrivt;na i careva grobnica.

životu. Raai toga se osjećala potreba. 1 se pojedina pitanja društvenoga života 'Ouče u cjelini , sa svih gledišta, be da se ~da izradi i jedinstvena osnova za rješe­e toga pitanja. Tako se javila misao, da bi lo potrebno skupiti soci~loge, teologlC, mo­lisle, filozofe i ekonomisbe zajedno na a'no zborovanje, na kojemu bi ~ u lan­ne prouči la koje važno pilanje dru~no­

života. Ta je misao bila ostvarena naj­Ije u Francuskoj, gdje se godine 1904. Lyonu od'rllilo prvo ovakvo zborovanje socijalnom pitanju kroz tjedan dana, pa to zborovanje dobilo ime "Socijalni tje-"

U Francuskoj se ta ustanova uvrije-lila, <a da se svake godine od 1904. do danas, 11JeVŠi goaine rata, držao Socijalni tjedan kojem drugom gradu. Francuski "Soci­

nl tjedni" su donijeli vanredno VlClik[h pjeha u Izgradnji kršćanske socijalne nau­

te u njezinu širenju u narod, a dali su licaja za vrlo obilan praktični socijalni . Do danas su francuski "Socijalni Ije­, razvili svoj poseban sistem i metodu

U njihov su se primjer ugledali i rugi katolički narodi tako, d'a je ta usta-

11Socijalnoga ljedna" uvedena db sa-

,, K A T O L I K" ------

Moćno oružje protiv ncpri.iatel.io. Vječnoga

Enciklika o sv. Krunici

Da medu raz l iči tim pak molilva­ma, koje sc kor i. no upravl ja ju Bogoro­cl'ici Dje,iri, naro~i to i poglavito mje-to ;atllima Krun ica Marijina, nema n ije~'noga l ri tov g vjernika, ko) lo ne b1 znao. Ovaj obra;ac moljenja, ko­ji nek i nazivlju " 1 •tlti r l jevičin " ili " aso -l o\ evandelja i kršćanskoga ži­vota". aš Predxa<:.nik, srelne uspo­mene Lav XII L ovako krepko opi uje 1 uvelike preporuča: ,,D ivot-vij nac, sa­vit it evanđeoskoga hvalo pjeva, u ko­ji e u meće mol 1tva o~pod 'n ja, sp jen sa dužno~u razmatranja, najkra ni ja

r ta mol itve ... i nadru.ve plodono na o obi to za po tignuće besmrlnoga ži­vota" (Djela Lava, 189 ., sv. XVIII., tr. 15-l, 155 ). To e na ime ja no

razabire iz ~amoga cvije61, od' koje rra je pletLna ova o 'aj lvcna Krun ica. Ta koje će e zgodlnije i božan tvenije molih·e moći da nadu?

Prva je za. i ta ona, ko j u je im tkupitelj, kad ga učen ic i zamol i-

" Uč i na mol! t ~" (Lk. II, l) , vo­jim u t ima itrekao. va pre veta mo­litva zbilja ne samo i ·kazu je slavu Bo­gu, koliko to stoj i d'o na ·, već e tara i za sve potrebe našega t ijela i duxe. I ui t inu kako će se to d'ogoditi, da nam Vječn i tac, moljen riječ ima vo­ga via titog sina, ne će priteći u po­moć?

Druga je pak pozd'rav anđeoski , koja počinje sa hvalo pjevom arkan­dela Gabrijela i sv. El izabete, a vr­šava e onom nada ve pobožnom za­molbom, kojom sebi vapimo pomoć od' Blažene Djevice sa.d i u skrajn im Časo\ ima. J( ovim molih·ama, izvr~ e­nim živim glasom , prido lazi razmatra­nje svetih o taj tava, koje nam gotovo pred' oči nave tavl~ a rado ti, žalosti i triumfe I usa !(rista i njegove Maj­ke, da bismo iz njih crpli olakšanje 1 utjehu u na~im tjeskobama te da bi­smo i mi o jeti li pobudu , da e, na-ljedujući ovakve pre"vcte primjere, po ve višim tepen icama vr line, popne­

mo k sreći vječne domovine. Izvan umnje je Ja k, Casna Bra­

ćo , te sv ima, pa i pro tima i neuki­ma, prilagođen ovaj nač in moljenja, koji je čudesno raši rio sv. Dom inik, ne bez pobude D j evice Bogorodice ni­ti bez višnje opomene. o kako su

Dnevni i životni problemi

daleko od pu i tine zalutal i oni, ko­ji ga zabacuju kao d'o adni obrazac n pre !an im ponav ljanjem i tc p; ·sme,

rijcclan, da se prepu.,ti dj eci i po­božninl ženicama. ti m u vezi tre­ba najpr ije primjeti li, d'a pobo/nost i ·to lako kao i ljubav, iako veoma i:e ~ to redom izgovaraju i tc riječ i , i­pak ne ponavl~aju jedno te isto, nego vjci:no ncqo nova, što je na ime i;va­deno iz novog o. jećanja ljubavi. O-im toga ova vr ta molitv i po ljuje,

dal<akl , i lr a/i evan deo ku b 'zazlcnosl 1 ponizno- t duha. Ako ovu prezrcmo, nije nam moguće post ić i nebe ko kra­ljevstvo, kako nas uli .::am božanski O tkupi ! lj : 11 Zai ta ,-am kažem, ako e ne ob ratile i ne postandc kao ma­

liši, ne će! uni ći u kraljevstvo ne­besko" . (!\lt. l , 3.) 1 \ed utim , ako vijek, naduven ohološću, izruguje i odbacuje Marijinu Krunic-u , ir ak je o­na nebrojen im čdarna najsvetijih lju­di, S\ake dobi, vakoga taleža, ne sa­mo bila najmi lija i najpobožnije su je mol ili, već u je i u vako dbba u­potrebljavali kao naj moćn ije oružje za otjeranje vragova, za oi:uvanje nepo­ročno , ti života , za revn ije sticanje vr­line i napokon za pribavljanje mira ljudima. U ijek je k tom u bPo lj ud i, najocl1icni j ih na polju znan~a i mud ro-ti, koji, iako zauzeti znan tvenim i

i traživalačldm radovima, ipak nikada ne bi propu t il i, da ma i jedan dan prodc, a da ne bi kleknu li pred sli­kom Bogorod'ice l njoj se na ovaj veo­ma pobožan način moli li. Cak i kra­ljevt i knezovi, iako ra trgani razn im brigama i naporima, smatrali su svo­jom svetom dužno "ću, da to i to či ­ne. toga ovu otaj tvenu krunu ne !no e i ne s tišću mo ruke pripro tih ljudi i iromaha, nego je ona časna ;a gradane bilo koga ta leža.

t to ne žel imo ovdje šutke mi­moici , da je sama Presveta Djevica, i u naša vremena, najtopli je preporuči­la ovaj obrazac molenja, kad se uka­zala u lu rdskoj pil ji i kad je dje,·oj­ku či te du e svojim primjerom učila tu molitvu. Zašto se dakle ne bismo nadali svemu, ako bismo e ispravno, sveto i kako se pristoj i, na ovaj na­čin , molil i nebeskoj Majci?

( a tavi t će e)

Četvrto pismo mladom prijatelju " ajljepša 11\ala na Vašem ci ~ e­

njenom pismu, koje me je svestrano razve ehlo. Najpr ije za to, jer mi je dalo odgovor i razjašnjenje na moja pitanja, a drugo jer vid im, da me potpuno razumijete i da am je mo­je sloven ki napisano pismo kao lije­pi pozdrav iz Sloven ije, zemlje pune lijepih uspomena i prirod'nih kraso­ta.---

Uistinu mi je žao, da Vas pored Vaših poslova još obremenj ujem svo­jim pismima, ali ka tkada čisto osje­tim potrebu, da se razgovaram - iako samo pismom - o tva rima koje me zanimaju, i za koje je uvijek najbolje, da ih upoznamo u pravo j svjetlosti.

da kod 15. katoličkih naroda. !(od svih tih naroda je provedena organizacija "Soci jal­noga ljedna" na sli čan nači n kao u Francu­skoj, a prihvaćen je i isti sistem l tlU!loda raoa, osim u koliko posebne prilike pojedi­ne zemlje traže neka odstupanja ili izmje­ne u sistemu. S obzirom na to mol emo go­voriti o već opće us ta ljenom lipu Socijalno­ga tjed na, koji ima svagdje istu svrhu, ko­ji je svoj im .tadacima, si temom• i metodama polučio svagdje najbolje uspjehe, pa f mi idući za islim ciljem molemo nastojaH, da se u pogledu organizaci je, sisbcma i meto­de rada približimo što više moguće tome općen itom tipu .

I kod nas J-Jrvala postoji teško soci­jalno pitanje, jer i kod našega naroda W ju leška socijalna, gospodarska i moralna zla široke slojeve seljaka, radnika, malih o­brtnika, čh10vnika i t. d. l ml moramo da ta pitanja temeljilo prou čavamo i da tražimo lijeka ranama na našem narodnom tijelu. Treba da ih proučavamo sis tematski, temeljito, i u cjelj'fli, a u duhu krš:ar.skog• svjetovnog nazora. Zalo je i kod nas po­trebna ustanova "Socijalnoga !jedina".

Na "Socijalnom !jedinu" treba da se okupe naši katolički naučni racfnici : teolo-

I ako ćete možda kazati "pre ne­ti . . . ", koji mi nikada ne da mira, ipak ću Va još nešto upitati. Prošlih d'ana dogodio se u svijetu događaj, koji je odjeknuo širom kulturnoga svijeta. U­mro je veliki filozof i voda čevkoga naroda - Toma M a s ary k . Zai ta velik i gubitak! i\ leni je !Yio vrlo sim­pa t ična O~ol a u uvremenoj povijesti, koja je svojom tvaralačkom moći stvo­ri la tak a dobra i velika djela trajne: vrijedno ti.

Upravo njegova smrt bila je po­vod, da su ga opet pr ikazali kao du­hovnoga heroja. Naglašava li su nje­govu politiku i važno od1 uč ivan je u današnjem svijetu, koje j e imao taj

zi, sociolozi, filozofi, ekonomi tr, pravnfcl i naši praktični radnici Iz organlzadjskoga područja . Teoret ici treba da ispitaju poj;e­a'ina pitanja društvenoga života, kao na pr. pitanje obitelj i, zvanja, drž:IVe, odgoja i t. d. s gled išta teološkoga, fi lozofskoga, so­cijalnoga, gospodarskoga, i pravnoga. Oni !reba da ustanove fakt i čno stanje : ruedo­statke, pogrješke, zabi u ch:!, poroke, te;k.o(e i pojed h1a zla, da po lra::e uzroke i razl oglC loga slanja ; da isp itaju krive nauke i nj i­hove rezu ltate; a na koncu da prikažu sli­ku ispravnoga stanja i prava načela, po kojima se imade ravnati pojedina društve­na ustanova, le sredstva, kako će sc moći provest i obnova te us tanove u kršćanskom duhu. Praktl čari organ iza tori pak Imadu da vijećaju, kako će konhetno poduaeti mje­re u razli čitim organizacijamb l ustanovama da se poluč i odredena svrha. Sl ušači na lim prednvanj ima i razgovorima s t i ču o­rijentaci ju u svim raspravljenim pit.1njfma i pobudu za socijalni rad .

Tako "Socijalni tjedan" ima da izradi jedinstveno mišljenje i gledanje na pojedi­na društvena pitanja i da dade jednaku pobudU za rad svim silama, koje djeluju u katoličkom obnovnom radu. Ovo jedinstvo

Slr. 3.

muž i, ro nj govoj zasluzi, c1jel i re;k i narod. Naravski da mo pJsebno mi go,orili iraspr<~vljal i o clemokraci­j i, o kojoj ~e pokojni tvrd io, da je jedi­ni p1av n č i , v a 'an j·•. Ne rod ;e sve. l o njegovoj volji JC vladar i ;ato 5e taj mora brinu t i, da ljudst\ u dade mo­gućno• i /ivola , do•tojna čov~eka , Bo­/jega bića. P lam Va , kako e Va­ma čini ta stva r, koja ima tako ve like ljude iza sebe? e znam za t0 sc to­liki sp-r t iču već o amu r i ječ 11 d'erno­kracija" ili je najviš sa pre1.irnim mJeškorn lu<raju, ;er da je to lo-

bo7e gnjila, (1faLna riječ!" ~\ladi prija telju! Smrću T. Masa­

ryka je d ista iščet'a sa vjet ke po­zornice jedna impozan tna figura, ne­~ talo je jednoga ve' ikana, pol ili čara, fi­lozofa i pi ea, kome u se cl'ivil i i ko­ga su slušal i rnili;uni . vojim ži,otom i radom ,eliki je pres;clen t zacrtao du­boku b-razdu u povije ti če kog i lo­vačkog naroda, kao i Evrope, i po­tomstvo (e još dugo godina brati plo­do\ e njegova rada. Bilo je i kri,ul!a i nega f vn ih ~t rana u njegovu /ivot u i radu , ali !asaryk je ipak potit i.,n i tvara'ac, č ij i je veliki eklektični d'uh

znao izabrati na njivi ljudske mi li ono najbolje, ; to se O$Obito pokazalo tad'n jih godina njegova života.

e čud i te se, prijatelju, što danas toliki i to 'iki - naravsk i radi kr ivo­ga mzum i jevan ~a - napada ju i oma­loYažava; u de t okraciju . U modernom svijetu vid imo čudnu i ap urdnu po­javu, da brane l da se za lažu za de­mokraciju oni, koji svojim dl~elima naj ­' ise krše načela demokracije. Demokra­cija je d živjela čudnu i nerazumljivu sud bin u, da . e deklarira~ u njezin im pri tašarna o ni, koji najvi·e tiranskog i dik tatorskog duha u ebi imaju . Da­nas \ 'am u ime "demokraci je" na naj ­tiran kij i nači n ubi ja cr\'eni komuni­zam voje prot ivnike. Danas Vam u ime 11demokracije ' na na~okrutnij i na­či n "pučka fron ta" guši \ aku slobo­du misli , progoni svoje protivnike L traži slobodu samo za sebe, za voje pri taše. Oni, koji vladaju tobože u ime naroda, demokrate, guše isti taj narod, te roriziraju ga, zatiru u n jemu \aku vije-t, pr;vatnu inici ja ti\'U, po­

let i stremljenje. R i j eč u jed'nu mo­derni su "demokrate" izdali na vim lin ijama demokracij u.

Eto, prija el ju, takvi 11 dlemokrate" kompromitirali su i kod' mnogih o­mrazili uzvišenu misao demokracije.

Tarod je na svojim leđima iskusio. da ga i.to tako bole kundaci i batine, koje u dane u ime "demokracije", kao i o~ e, ko~e u dan~ u ime - -tavim? -:­fašizma! . arod Je vrlo dobro v1d1o da isto tako ubija ,,demokratski" pi tol

ta ljina, kao i fašist i čk i Hitlera. I to je tako gromo kad se u ime "demo­kraci je" mim i ljudi na radaju u da ti­tim k ućama , trra ju u policijski auto, voze na grobl je i tamo ubija ju i za­kopavaju (l . otelo - Spanjolska !)

to je isto tako grozno kao i kad• se radi u ime fa izma. Hrva tski narod se na pr. vrlo dobro j eća, da , u ga i to tako grozno bol il i kundaci grla­toga "demokrate" i "pučkofrontaša" Većeslava Wildera i n jegovih orjuna­ša, kao što su ga b lil i i kund'aci "in­tegralca" Uzunovića, Jevtića i d'r. U u ti ma takvih ljudi je riječ "demo­kracija" i vi e nego gnjila i prazna riječ . Oni lažu i mi'tificiraju javno t

ideja i osjećaja le metode rada stvorit (e jedinstven ka to ličk i mentalitet, koji će bla­gotvorno utjecati na jedinstvo u prak tičnom radu svih katolika za obnovu društva u krš(anskom duhu.

"So !jalni tjedan" je prema tome usta­nov:~, na kojoj se i7graduje kršćanska soci­jalna nauka u jedinstvenom pravcu i izdaju smjernice za jed i nst~ni kato l i čk i socijaln i rad. Ta ustanova ima da služi svim kato­ličkim organ itacijama pružaj ući lm obil no vrelo socijalnoga znanja i odgoja te pobuda za socijalni rad'.

Zna(enjc i valnost " ocijaln ih tjedana" mnogo cijeni i Sv. Stolica. Pape, po vši od Pija X., pa do sad'ašnjega Pija X., naročito su poticali l bodrili katolike raz~ li čitih zema lja, da provedu ovu ustanovtt "Socijalnoga tjed'na" te su podje lj ivali svoj poseban blagoslov svakom "Socijalnom tje­dnu".

Potaknu,li ovim pobudama Sv. Stolice i uzorn im primjerima drugih naroda, laćamo se l mi Hrvali, pomoću Boljom, ovoga zaaatka, da uvedemo "Socijaln i tjedan", ko­ji će služili visokom cil ju obnove društva u kršćanskom duhu.

Slr. 4.

\·ojom cl mokracijom"! %..1 njili je dcmokr~

1

ci J:t" ~1.1110 demagoški lager ll

i ni t t ,i·c~

Takve "clemokra ije" m~ ne ćem9, j , nL (·e no cl ik ta tur ', n cemo faši-zrn(l, pa z\·a':> on cncni fa~ izam il i crn t:~. · za1 . e će no tiran koga ra-~izma, materijalizma krvi i ra e, ali ne (·cmo ni cn·ene diktature, pa pru­žala nam je i "pučka front t'' pod fi r­mom "dcmokracij "!

l duti n , šlo je sa \a~arykovom demokracijom ? •\asa.ryk j bio club -ki mi li 1ac i velik i dižavn ik-f il07of, a da bi rnoo-:~.o tako duboko [Xl ti i za­bludit i, kao xto u to p1li moderni "pu čko fron taški de ,,.okra e" .. ,\la ~.r -~ je clcmokratt u pra\011 m~-;lu rtject i njegova je demokraciJa prava de­mokracija. ral ·a\ je bio bar u teor iji, a n "t > u prak i nije potpuno proveo voja demo~\ra t , ka na ~clt, os >hito pre­

ma , lo\·acima, o t ane će uditi po­\ i je t.

'a' e;(·u a m samo neke naj no-viJe izjave Ma. arykove o de.nokraciji, da ,·id ite kako je i pravno um vao taj· e' i ~,j dr/." vn i : ,, ,·oj razlog ;.a d. ­mokra ·i ju imam u' Je i u čovje :·a , u n · ~ -

\ ' U vrijedno-l u n 'e :rO\'U duhovno l 1 be mrtnu du' u. To je ta r rava jccl­nako. t. \jcčno-t (čovj e k a bc mrt­nom du"olll ) vje'nom ( č-0\ jeku sa l·e­mlinom clu ' om ) ne može biti ra\mO­du na, vječn o ne može vj čno zloupo­treblja\'ati, n može ga i kori ćavati i nano it i mu na ilje. !: ti čk i je d'emo­krar ij .1 o~raz'o'cna kao 1 oli ti ·ko ostva­renje lju bavi prema bl i/.njcmu. - De­mokraciju pr .mam z.a ~ ed 'n o s ekonom-

kim i materijalnim po ljedicama, al i za ni\arn je na ljubavi - na ljubavi i pra\·di, koja je matematika ljubavi i na uvjerenju , da 11a vi jetu treba da romažemo o h arenje Božjega poretka.

va razumna i rovtena politika je prO\·adanje i učvr;ćh·an j e humano ti . Polit iku, kao i s\·e što radimo, mo­ra rro kon oek\-enttJo potčinjavati etič­kim zakonima. Pol ifku , ka0 i čitav ži,·ot pojedinca i dru va, ne mogu nego ·hvaćat i 11 ub specie aetemitati 11

- pod vido ·n vječno f! - Egzi iencija du~e je prava baza de nokracij e; vječ­no vječno ;n ne može biti ra\'llod ušno . besm rhn je jed'nak be mrtnom. Oda­t le ljubav prema b'ližnjemu cl'obh·a svoj specijalan, meta fiz i č ki misao. - Mi smo radnici u )3ožjem vinograd u. C:o­\'jek je uč in jen po lici Božjoj - --; iz bga za čovjeka proist i če vij e­stan energizam, ura l'nja s B':lžjom vo­ljom. -- - Ideal demokracije nije samo polit i čki, već i socijalan te eko­nom ki ideal. Komunizam otk lanjam. Bez indiv idualizma, bez utakmice na­d~ren ih indi vid ua u izna'azačkom du­hu, bez po~ob ni h šefO\·a, bez gen ija, d'ru heni e raci ne može organi;irali na razuman i pra,·edan na či n . Socijal­no govareći demokracija ni je drugo, do li t ri umf nad bijedom koja degra­di ra. U republici, u demokracij i, ne mije biti dopu teno nijednom p je­

din cu, nijednoj Ida i da živi na račun s\·ojih ugradana. Jer u demokraciji čovjek ne bi smio biti pro to sred tvo za nekoga drugog čovjeka . Razlika, koja je prirodno dana, mora biti orga­n izi ran1 raz :io' o n i h 'e,·a rh ijom funk­cija. 1\ kako ćemo organizirati ljud1e, ako li ne razl učivanjem viših od' pod­ložnika? Al i organiz.ar ija znači službu, a ne ari hkraLki privilegij i gospod-tvo. Demokracija treba efove, a ne

gospodare."

vo u samo neke mi li izvadenc iz knjige "Razgovori a T. O. Ma a­rylwm" od č-e koga književnika l(arela

v, a p e k, u kojoj u sintetiz irane po­liti rke mi li Masarykove. Masaryk pol­puno i pravno temelj i svoju dlemokrct-iju na rel igiji , na bes111rtno ti cltšc,

jer odatl e tek proizlazi ·prava vr ijed­no t čovjeka. Bez tih sc temelja vaki po l i t ički i lem izrodi u tiraniju čo­vjeka prema čovj eku . Mac;a ryk je to d<>bro shva tio, pa zalo je naglašavao u čovjeku ono bitno, a to je njegova d'uša, njegov viši 11 ja". Zato je nj -go,·a demokracija prava demokraci ja, uz koju možemo mi katolici slobodno pri tali, kao što u pristali i češki ka­to lici. Masaryk je u z.ad'nje vr ijeme o-obito naglašavao važno l k1.lolicizma

i katoličke rkve, tako, da se mi !i lo, d'a će konverfrali. 11 Progra n katolici­zma - program je današnjice!" -rekao je on.

11 K A T O L I K"

Ne znarno, da ti ,je to na~

Prof~~~r uo~i ~am~~nju ~roti ~riž~r~~oi or~anizaciji jed noj od s•·cdnjd1 škola (z1pr::tvo

njima sl 1čnoj !) pojav'j ujc e u cl:lmšnjcm dobu i pr l ka na je Ina s1svlm nc;drava, pojava . r a poj-l va ne amo da nije vrsi-hodna u politi čkom pogledu , već ni na­

cionalno ne odgov1ra s:lda · nj :ci. reka se čuje !

JOspodin na mc o !·ome je g wor, si­stema! ld progon i kn /ar ku organiz . .aciju, otl­no~no njene č l anove. vima u gradu j.e poznata kri ža r k1 organ izacij 1 i nje r. i dije­vi /.nade e i lo , da v1k1 pravi vjern1k - pa bio on rirnokalolik ili ne . a . impa li jom pra ' i ra zvoj ove org.mitac:jc made sc i to, da svaki beLVj<: rac ovu or· gani1aci j u ru 'r, gdje amo mo/e, i pri tom se pokriv1 pla; tcm nacio111 lnos1i i na· cionalnih po reba A da l i je ovo istina, naime, da 11 je r i111to nj ihovo prfkatfv:l­nje, vima je ja. no . · to, taj goc;pod1n pro­fe ·or koji ·e takoder poknva pla;~m

Kak ko •nisli o demokraciji?

nacionalnosl1, l. j . član je okoLI - neu­morno radi o ·o udalj vanj ·1 1alih Kri/.ara i.t nj ihove organizacije. Prijeti po ali z.1 utcnjc, praska , kumi, obt:ćajK:, nuciJ učenici­

ma brda i doline, amo da odu iz kri:i.ar· skc organi1~1cijc r predu - zarnistitc - u Sokol.

A ad e pitamo : Da lr je ovo na čast i okol u? Pri lome treba uzel r u ob1ir, da preko slabih i rđavi h ocjena, opa aka i izrugiv.111ja mnoga sc djeca na­·la povri, edena u svo·n po'1osu i o vjedo·e­nju te tra/ila 7.a~ lilu RodJlclji su e obr.l­tii J na upravu kr.~.1rs '· e org1nizacije Odatle će do t· i de!cgat, da nako lru.::.Cnog profe­sora pogladi.

po;o-avamo jav1 ost na ovo pitaju ć i

je Da li će okol išta lnn dobiti l da li rc nacionalnost poskor:il i u cijeni?

E- fa

Komuna je u dvoumici

bi lel j sko g a žrv ota.- nedjelj u l l. mj . u 5s1 1i popodne u Ka 'oli rkom Dorr bi ( e ;· ai redov' ti mj sei'ni sasta• a'<, na ko su duž <le do ' i sve č l an : ce. - Pneporu čanr čl

nicama, da u nedjelju 17. l. mj . u što v· ćem broju prisus'vuju alu klanjanj 1 u e kvi S\'. Lu ce od 4 do 5 sa ti popodne -- Don Anfr Rađić. ~

Al Kl /1. .J JA u ned jelju 17. l mj . u od 4 5 sati popodne

Pf~ I 'C: t Sl l AT KLA JANJA KR 2 Rl A. U nedjelju 17. l. rnj. u 7 sa ujutro je l .. ajcd ni čka sv. Misa i v. p čest vih Kr ižarica i Malih Krfžarica er k v i v l v a n a . Popodne od 4 sati je al kl anjanj1 ll er k v i s v. L ll e na koji su takoder sve dužne doći. - D~

h OJI/ll /i.

FO D N SEGA je don Ante Radi ć Din uspornc.nr pk. A n t u n a

prava harno 7~1hvaljuje.

Poruke Uprave r J({ I.EDALI SE l DR.UOI! D o

1\ iko Perku šić , novi d}ušobrižn R. a s l i 11 a (ll raj Zatona), piše Ital •

}}Poslije 3 mje eca, otlwa:a nijrsa.m pr 1\\olim \a lijepo, da Vas neko ,,zcza",

bi !1 Vam to brlo drago ? ll i moguće u· goano ? .. Ali, ako Va neko .,7e7a", p1 \ i njemu odvra'alc i lo, to je ugodno ! (Uo lalom , to ne miri~i ni po politi č ki,

ni po lLv .,klcrika'no").

vom mjes'u poralllm donio nje ' ,.demo· kracija'·. /1. ona je poborn ic1 .,demokracije".

ma o na.~ ci'ra.gi ,.Katolill ' . osjećao 01 1-:::::::;:::;;:::;;;.;

zmimo ši be .sku ,.pjacu" gdje se pro· daje na ·:ovi mo demo krae j:t, soc;jal izam -(do ljed r;o) ko·n uni am , fa 'i,a--, i'd v.1 k nosi svoju pamet - da lako rečem - u korpi kao ela je zelje na prod :1ju.

i\li lim da ste mc, dragi prijatelju, pol pu no s 1vati l . , 7a mc, mi lim da govo· rim o demokraci j i i kako ko o njoj mi li.

re znam, da li su Vam pozn1li stari zmaJCVI o kojima am je baka uz krev~l pri čala . R kll bismo, da su zm1jevi živo· !inje s:t mnogo glava. tra ni su i alapljivl i pro/arlj ivi jedno go\·orc, drugo rade. Poput oluje dojure iL oblaka i nav1le na ljude.

Evanđelje bi reklo · Cuvajbe se kr;vdl proroka koji k ama dolaze u ruhu ovčj em a unutra su vuci grabežlj1vi. - - - Cu· vaj te se i po ploaovima nj1hovim pozna ' ele ih . .. J si ć i će ntikri t l obc(·aće i brda i oo line, a dobićete pakiJCne ja1.bine ... Cuvajle ih se!

ada da rek: c.n ne~to o politi čkoj si­tuaciji u 7cmlj1 (na zeml ji). U zemlji u se sa tale e OJ~mokrtlskc sile koje su či­slo ra nario ·1alnom (hrvat kom ili srpskom) slanovi:tu. Dakle, odbacuju internacionali­zam i propagi raju svoju narodnu kul!uru Ali "lo sc d ava? l(omuna (ili komuni ti koji su ve prije nego l !rvali ili Srbi) ob­radovala se no\·orodeilO n ponzumu i vara­lila na tal j inovom oll,1ru sv i je ću za nje­govo zd rDvljc Za'lo? Z:\lO Išto je na pr-- .....,..

Drugi pak sc raduju (kao /'.1vko To· palovi (·, drug socijalista koji sc bori Zl

raanišlvo u fraku i autotal; iju) što će

novo s'anjc i za njega pripremiti ministar­sku stolicu. (r ije valjda ni 7.a;to toliko autolaksija promijenio!) Reć i će da je iz naroda, da je .,demokracija" v i~ok ideal (pone;to ncaohv.1 tljiv, jer danas rue postoj r .,a'emokracija", ako ocijali li čki nije obo­jena) .

Treći !umare rusko, l. j . laljJnO\'<l. čištcnjc .,a·cmokr.tcijom" . Ako j Jev tić sa svojim terorom bio demokrata, onda je i Staljin . .Jedan bez drugoga ne i d~ ! Pra­vo ima ,.Bomba", koja pi e, da; kad uRu­siji osta 1u sarno ko:;ti i lubanje, moći će

crven i aikla 'or laljin da uzd 1hne zadovolj -no : "Fh, napokon a1n Jm !"

Ce!vrt! (takoder koj1 idu s komunom) !umare rije~ demokracija na svoj način.

Oni jeJnos'w o i7rablj •J ju radn ka govore: i mu da je izrablj ivan . Pljuju po lJcu r1dnika govore'i mu da je popljuvan .

Ne'c sv:jel s;)a iti d.emokracija, ako u ri,eč i dernol:racija s 'oj i komuni t ičk i džep i njegova aobil Prijatelj i moj i, moral a, morala treba ! je::ate li se, drugovi, dok

• tc moralno il1 po uzoru pobožna svijeta živjeli, bili ste i zadovoljni l v ll! Nije bilo rspijenih obraza i zlfkovačkfh očiju!

Ovo pi ·em radi jednoga .,prija telj1" da mu bude pri ruci.

Ili tal j nu ili Trockom is 'o je. vugdjc je ,d,emokraciJa": džep - novac - džep.

Teška dvoum i a što ne ? Prijatelju, nije do pcsn ire u zraku,

već do novra u cl/c,nt Enigma! a

nelw prawinu i nezaciJovolj b'o. Za njom po i ljicom "K atoli/ea" i pllll jen je ta praznina i . čovj.elz il~:a .nas~aj čitati ga. Talw t to t mOJl zuplfal~ Cim sam im progovorio o značenj !tatolićlte štampe, '17afJOse ,.Katoliha.' oci'mal! su razgrabili otLO 10 prilil jera lw. Da ili je bilo jo~ i Piše, otišlo v Raci!i toga, molim Va s, gosp. 11

će, povećaj tr pošiljlw na 2 O pr i m j era/ta, jer će sigumo biti ra > čani." Taho valja! Slijea'ili ga i gi u toj Sl eto j alužno ti da ozbiljnih vremena!

Križarske vijesti

ODR:ZA E PRIREDBE. U nedje! 1 O. lis opada održana je ve'a proslava ža rs koga dana u a raj e v u , le u Z o v i k u kod Brčkoga

ODR2A ' l l tCA.JEV I. Od ržan je žarski tečaj za pod ručje selj~čk i h

skih bra 's ava u o~:o l ' c , Brč ' og1 u Z o v i k Tečaj je vrlo dobro u pio, a vodili su br. Mesić i br. Blažek.

JA VLJ E l TEt JE I. su tečaj ev i u S i b e n i k u 30. i J . XI. gdje će bili okružni tečaj . Dru t neka se što pri je obrane na Okružje Si~1 nik, jer na tečaju treba da budu zaslu • na sva dru tva. - Is te dane je ~čaj

Rij e e i kod l oprivnice. - U D u b r o v n l ku bil će tehni čk i tečaj 31. l. i 2. X I. za djelo područje okru:i.ja brovnik, a prijave e . al ju na kružjc D brovn ik - jemenišle.

Po svijetu Zivot Sibenik.a

VOJ ICKA POMOC IT UJ E J r . Italija će vojnički priskočiti u pom

Japanu, ako sc Japan zarati s Rusijom le njegova borba u Kin i pretvor i u otvore P0.\11: r BLGP[(. KR LJ . 9. t. mj.,

na dan goc! i ~ n j JCC smrti blgpk. l(ralj 1 A· leksnn dra, u katedrali sv. Jakova preu7V. biskup održao je 7.alobnu fun kciju uz asi­stenciju, kojoj su pri uslvova li broj ni pred­stavnici civ iln ih i vojnih vlastf le nacional­nih ustanova i društava.

KR. AMJ ESNIK G. PER VIC po· sjetio je 6. t. mj. naš grad . Tom prirrkom razgleoao je novu gimnaziju te najnovije radove i preinake u gradu.

OVI DIREKTOR TV RNI , E ,,1 DAl . lATI F l: ". vih dana doyao je u

Ibenik nov i dreklor ovdje nje tvornice Ing. g .Somoy. Govori se, da je Imenovanje novoga aireklora u vc1i sa počrmanjem ra­da u tvorn ici.

Z/1. J VN E RAD E U SIBE SK01\\ KOTARU odobrilo je M1nislarslvo 580 hi !jada dinara, i lo: za bunar u Bribirskirn Mosli nama 20 hiljada, za dovršenje Bribiš· ni ce J 80 hiljada, za vodovod u Sr bcnlku .1 ... _1 ___________ _

alde, rn i ne ćemo "demokracij u" sile tiran ij e i kund'aka ; ne ćemo "de­mokraciju" !crvi i ubijan ja, tlačenja i progon tva; ne ćemo , , d1emokr~ciju" Moskve i "pu čke fr nte", već mt smo za demokraciju koja se te me­lji n a ljubavi i pravdi, z.a pr av u , krš ća nsku demQkracl­j u . Takva demokracija nije ni ne smi­je biti samo prazna rij eč !

Sibenik, 12. X. 19 7. Peć

l O hiljada, 7a kanalizaciju u ibeniku 50 hiljada, za put D.ln ilo· Kral jice - Perkovi ć­

livno 50 hiljada, z.a pul Zaton-Sibenik 50 hi ljada, 7..,1 vezu pula Primošten sa luri­sli r korn cestom 50 hol jada dinara .

5ll0 TRA /I.CA P SJETILO JE SI· BF l l( u !oku ovogodišnje ljetne se7onc.

PRI Sl R CNO.I PR ODU J OJ SKO· U 1..a članove mjesnog odbora Imenova ni u sa strane aru/enja zanati ij u gg. J\1\:lrko J u­š i ć i g. Joso i k o l i ć, a sa Irane

druženja trgovaca g. Ante Fr u a l g. Da­ne Zor i ć.

V. L I(A . slav! se blagdan Novoj Crkvi. va na sv. Mi a, a sveli m.

ponedjeljak l . l. mj . sv. Luke evand.elislc u

jutro u 7 s. bi će pje­uve~cr blago lov s Pre-

P ·1 RrS U S! BEN !l( . Noću !;.me· clu 8. i 9. l. mj . o jclila su e u iblenl~

ku 2 ud arca potresa. VIM CLAN ! AMA ., ?. IV GA SVI·

J _Tl A" javljam, da je nakana kl anjnnj ;l za slijeaeći tjedan (od 1 .-2·1. X.) : d a val n emoralne p o kvarenosti, k o ­ja se nažalost dnevno ve vl x.e ir i, ue ubij e u n a'cm n a rodu

kr šć anske po jm ove o sv etosti o-

ral s komunim10m.

TAr OV l TVO RUM UNJSKE. R munj ka ima 19 milijuna i 422 hiljada sta novni ka .

CITAV T OR lJ PRFD O J RAD l IMA jedan tvorničar trikotaže Los nđelcsu. Radnici će mu u mj ~sei'ni obrocima otplaćivali tvornicu. Izjavio j aa je lo u či nio zato, što su mu do adU u č tali trajkovi radn ik<\.

1A.J EC CRI V \ VIJE r di se u Li ver p o o l u . J o veličin i l prq strano li bil će veta od bazilike v. Pet u Rimu . Izgradnja te crkve stajat će o 3 mil ijuna funti s1crlinga. Podižu je engl(

ki kalolrci, koji su koro s,w taj nov<lC d bil i sakupljanjem dobrovoljnih doprinosa

Crkovinarslvo ove rh'Ve u Sibeniku pre aaje 3 kuće . Sve 3 kuće nala2lC e na Oo ric i. l nlerescnti neka po alju voje molbe ponude do 31. t. mj . na : CRKOV INAR STVO OVE l K E (Gradski J:upski U red v. Jalw11a - Sibeni/1, Ul. Krat;a To mi la1•a br . 53 ).

~vo.J k svo ... e! Svo.J k svo ... e!

Odlikovana Tvornica Voštanih Svijeća VLADIMIRA KULICA- NASLJEDNICI

ŠI .. ElWIIA:

M

v LASN/1( 1 ODGOVORNI VRED N IK..: DON ANTE RADIC -Sl BEN lK.., Ulica bl. Nlkole Tavelit• 107.. -Tu/tue "K..ACIC": ~o. B. Buljev'lt.