Gsd ljdsfljnsnl nlnl

FdsnlfsnljnsdnljsdnjljlsnjlSdfljng sjdfngjks nfdjgieser9w343wraj reeklfdg,fd,.g SdfgfčdjlslggsdgdkldklsdkldfkvdfmnfngjhrummrijsajnfkdksngkdnfjknsjdnfksdnfSfjsdngjsnfjnfjsdnfksfSšgSdgsgjjjsjjdsdnjjeew

0 1000 2000 3000 4000 5000 60000

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

400000

Y-Values

Y-Values

na prikazuje plesače okupane sjajnim popodnevnim svjetlom u dvorištu ispred plesne dvorane Moulin de la Galette (Mlin od palačinaka) u pariškoj četvrti Montmartre. Ova dvorana za ples subotom popodne je za vrijeme lijepog vremena organizirala popularne plesove u svom vrtnom dvorištu i bila je pojmom užitka srednje klase, ali i mjesto na zlu glasu jer su se tu nudile i prostitutke. No, na Renoirovoj slici nema ni naznake tom

neugodnom ozračju koji bi narušio idilično ljetno poslijepodne, u kojemu sunce lukavo kroz grane, ali i upaljene svjetiljke, u mrljama svjetlosti obasjavaju izletnike s djecom u nedjeljnoj odjeći koji razgovaraju i mlade ljubavnike koji plešu u srednjem planu i jedini su svjesni umjetnikovih pogleda.

dok je njihova opuštenost naglašena slobodnom neformalnom kompozicijom. Naime, slika je pažljivo spletena ne rasporedom figura nego cjelokupnim dojmom, svjetlošću koja prodire kroz grane i načinom na koji je Renoir potezima kista protkao plesače i cijelo platno valovima plave i ljubičaste.

Ova idilična slika bezbrižnog doba nevinosti, svojevrsnog raja, zgodno utjelovljuje Renoirovo poimanje umjetnosti:

Pierre-Auguste Renoir

Na salonu 1873. godine doživio je prvi uspjeh, koji nije ponovio na prvoj zajedničkoj impresionističkoj izložbi.

u siromasnoj porodici krojaca koji nije imao sredstava da izdrzava porodicu te je Renoir vec kao trinaestogodisnji djecak morao traziti posao. Radio je u jednoj pariskoj tvornici porculana kao slikar porculana. Obilazio je Louvre gdje je upoznao djela mnogih slavnih slikara, narucito kopirajuci stil Rubensa. Upoznao je slikare koji su imali slicne ideje o slikarstvu, kao što su: Alfred Sisley, Bazille, Monet. S njima je odlazio da slika u prirodi Prvi put je izlagao 1864. godine, ali nije doživeo uspjeh. God.1881. otputovao je u Alzir gdje je trazio nove inspiracije za svoje slike.. U kasnoj fazi se poceo zanimati za kiparstvo, no zbog svoje bolesti nije mogao da realizira brojne ideje.  Jedino je svojerucno izradio bistu najmladjeg sina 1908. godine. Pred kraj zivota, 1919. godine, posjetio je Louvre kako bi vidio svoja djela medju slikama starih majstora slikarstva kojima se divio. Kao slavan i poznat umjetnik, preminuo je 1919. godine u francuskom selu Cagnes-sur-Mer na azurnoj obali.

surađivao je s Monetom i u kavani koju su zajednički posjećivali trudio se uhvatiti kavanski život i atmosferu pariškog noćnog života po kojima je također poznat.Renoir je isprva slikao pod utjecajem realizma, ali 70-ih godina razvio je vlastiti izraz, karakterističan po svjetloružičastim oker i modrim tonovima, te se priključuje impresionistima. Slikao je život Pariza na ulicama i teatru i pučkim zabavištima. Česti su motivi kupačica, ženskih i dječjih glava. U čulnom i nagonskom zanosu za ljepote viđenog svijeta slikao je sve do duboke starosti. Kada mu je reuma ukočila prste slikao je kistom vezanim za šaku. Ostavio je vrlo veliki broj radova