7/29/2019 Znanstvene informacije

1/2

* Znanstvene informacijeskupovi podataka koji su proli rigoroznu provjeru znanstvenih metoda te nastaju kao

rezultat istraivake djelatnosti znanstvenika, znan. timova i institucija. S obzirom na vrstu medija na koje su

zabiljeene, svrstavamo ih u dvije grupe, 1. tiskani dokumenti monografije i periodine publikacije i 2. Elektronski

medijicd, dvd, Internet, te direktno kontaktiranje kao osobna priopenja znanstvenih stvaratelja.

* Primarne publikacije sadre informacije iz prve ruke odnosno u njihovom izvornom obliku. U primarne

publikacije svrstavamo monografije, studije, lanci u asopisimai zbornicima te izvjea o istraivanju. Pojavljuju se

kao originalni objavljeni i originalni neobjavljeni radovi (izvjea, referati, saopenja, dok. disertacije, mag. teze itd.)

U ovisnosti o broju radova koji se objavljuju moemo govoriti o pojedinanim publikacijama (knjige, broure,separati, sveske),zbirnim publikacijama (asopisi, zbornici institucija, tematski zbornici, godinjaci i sl.)

* asopisiperiodine publikacije kojima se objavljuju radovi od vie autora i znanstvenih problema. Oni su serijskepublikacije namijenjene ciljanoj populaciji koja sadri pouzdane informacije i vre uinkovitu razmjenu istih.

Primarni asopisisadre informacije o rezultatima istraivanja iz prve ruke i u prvom javnom objavljivanju. Mogu

biti opi radovi iz jedne ili vie znanstvenih disciplina i specijalizirani - objavljuju radove iz jedne znanstvene

discipline. * Sekundarne publikacijeone se bave informacijama objavljenim u primarnim publikacijama (opisuju,

saimaju ili ralanjuju objavljene informacije u prim. publikacijama. Tri su oblika; Referentna literatura

enciklopedije, rjenici, leksikoni, prirunici, statistiki pregledi, adresari i vodii, kritiki pregledi literature.

Referentni asopisisu sekundarne publikacije koje u saetom obliku sistematizirano prate objavljivanje informacija

u primarnim publikacijama u vidu anotacija (kratko saopenje o temi primarnog dokumenta asopisi rezimea,

indeksni asopisi, apstraktni asopisi, citatni indeksi, asopisi sinteza, signalne informacije), Bibliografije

sekundarne publikacije koje sadre popise izdanja posebnih i svih drugih publikacija te pruaju osnovne i potpune

informacije o izvorima znanstvenih informacija. Moemo ih podijeliti po sadraju - ope i specijalne , po obuhvatu

grae iscrpne i selektivne, po vrsti obuhvaenih publikacija bibliografije monografija, periodike, sastavnih dijelova

publikacija, bibliografije svakog tipa ne-knjine grae posebno, po obliku samostalne, skrivene, bibliografije drugog

i treeg stupnja, po vrsti izbora primarne i sekundarne, po kronologiji tekue (periodine), retrospektivne (iz

ranijeg razdoblja), i perspektivne, po zemljopisno jezinoj pripadnosti zaviajne, regionalne, nacionalne,

meunarodne, univerzalne,po predmetu obrade (mjestu i nainu rasporeda), autorske, kronoloke, strune predmetne,

unakrsne, i po karakteru opisa registracijske, anotirane. Plus + oficijalne (popis slubenih publikacija), analitike,

kronoloke, idikativne, informativne, kritike. Po sadraju - bibliografije doktorskih disertacija, bibl. Enciklopedija,

rukopisa, starih i rijetkih knjiga, bibliografije bibliografija. * UDK univerzalna decimalna kvalifikacija je

hijerarhijski sustav arapskih brojeva u obliku decimala po kojima se sistematiziraju i sreuju razliiti izvori (knjige,

dokumenti, slike, kataloki listii u bibliotekama, arhivima, fonotekama i sl.) te obuhvaa sve oblike ljudske

djelatnosti a dijeli se na grupe os 0-9 i njihove podgrupe. * Pretraivaisu posebno koncipirane web stranice kojeomoguavaju da se na webu pronau web stranice, dobiju informacije, podatci (video, grafika, audio) e mail adrese i

sl. Razvrstavamo ih u 5 grupa: opi pretraivai altavista.com, alltheweb.com, search.aol.com, abaont.com,

google.com, infoseek.com), metapretraivai istovremeno posreduju sa vie drugih pretraivaa da bi doli do

informacija sa dodatnim pretraivanjem. (metacrawler.com, copernic.com, profuzon.com, mamma.com, dogpile.com,

vivisimo.com, karto.com) Altavista.com je jedan od najveih i najstarijih pretraivaa web baza koja sadri linkove

vie milijardi web stranica, izvora informacija i multimedijalnih datoteka. Mogue je ograniiti pretraivanje po

dravama. Infoseek.com je opi pretraiva koji slui za pretragu baza podataka srednjih veliina. Grupira straniceistog sajta i omoguuje njihovu identifikaciju. Google.com je najpopularniji web pretraiva za iru uporabu.

Omoguava pretraivanje na materinjem jeziku te daje najvei broj najrelevantnijih podataka sa interneta.

* Predmetni katalozipredstavljaju web stranice koje ureuju urednici za pojeina podruja po hijerarhijski

organiziranim odrednicama(wikipedija.org, yahoo.com, lii.org, infomine.edu, galxy.com, britannica.com) Predmetni

vodii su mrene stanice na kojima se nalaze zbirke hipertekst veza (linkova) na web stranicama na kojima se

obrauje odreena tema. * Specijalizirane baze podataka - na internetu postoji vie baza podataka u kojima su

dostupni radovi iz razliitih znanstvenih podruja. Elektronike baze podataka formiraju se u specijaliziranim

tvrtkama, znanstvenim institucijama, elektronikim bibliotekama kojima se na zahtjev moe pristupiti, pretraiti,

kopirati. Povezivanjem baza podataka u raunarsku mreu mogue je lako ustanoviti da li neka od biblioteka

posjeduje traeni dokument. Prema vrstama informacija baze se formiraju kao REFERENTNE (skraene i saeteinformacije) i IZVORNE (sadri podatke o samim injenicama). * Bibliotekli katalozi ine preglede znanstvenihzbirki knjiga u javnim ili privatnim bibliotekama, antikvarnicama i izdavakim poduzeima.Sastoje se od katalokih

listia na kojima je upisana pojedina kataloka jedinica. Katalozi se formiraju u bibliotekama te mogu biti 1. Tiskani

7/29/2019 Znanstvene informacije

2/2

u formi knjiga. 2. Lisnina katalokim listiima. 3. Mikroformamikrofie imikrofilm i 4. On line automatizirani

(elektronski) Struni katalog - razvrstava biblioteke fondove prema nekoj rijei, naslovni katalog - alfabetskim

redom katalokih listia prema naslovima publikacija bibliotekih fondova, katalog serijskih publikacija - se formira

po asopisima i nisu zakljueni zbog potrebe dopisivanja novih brojeva po goditima, centralni katalog - je alfabetski

katalog koji sadri popis i upis publikacija iz vie biblioteka nekog podruja. * Znanstvena monografija - iscrpno

sistematino i detaljno znanstveno djelo veeg obima u kojem se cjelovito raspravlja o odgovarajuim metodolokim

postupcima o jednom uem ili irem znanstvenom problemu ili pitanju. Pie se po unaprijed izraenom projektu

istraivanja jedan ili vie autora. Razmatra novi znanstveni problem ili obrauje-tumai poznate injenice. Cjeline su:preliminarni dio (ISBN, inpresium, naslovna str, posveta, moto, sadraj, spisak ilustracija, spisak tabela, predgovor,

zahvalnost, spisak skraenica, apstrakt) i referentni dio (prilozi, pribiljeke i napomene, spisak literature, indeks

imena, pojmova i kolofona) U monografije spadaju magistarske teze i doktorske disertacije ali tek nakon

objavljivanja. * Znanstvena studija djelo gdje se cjelovito obrauje jedna znanstvena tema odnosno problem.

Rezultat je timskog ili pojedinanog znanstvenog projekta i izrauje se uglavnom za po trebe poznatog naruitelja.

Karakteristike znanstvene studije su raspravljanje (razmatranje-diskusija) o nekom problemu i pitanju. (znan-stud je

usko orijentirana i manje iscrpna od monografije) * Znanstveni lanakrezultat je znanstvene djelatnosti pojedincaili grupe napisan na znanstvenim injenicama kao rezultat istraivanja pisan u znanstveno razumljivom aspektu nekog

pitanja i problema te prvi put objavljen. Strukturaime autora, naslov, rezime, kljune rijei, uvod i problem, metoda,

rezultati i interpretacija, zakljuak i literatura. Dijele se po UNESCO-u na originalni znanstveni lanak (izvorni)

sadri nove injenice saznanja i teorije te rezultate i pravce istraivanja,prethodnosaopenje je prva kratka obavijest

kojom se priopavaju znanstvene spoznaje i rezultati istraivanja,pregledni znanstveni lanakje znanstveni rad koji

daje pregled, izvorni saeti i kritiki prikaz osnovni postavki jednog znanstvenog podruja.(uvod postupak diskusija)

Izlaganje na znanstvenom skupuusmeno (saopenja) postera-plakata i simpozijimaSaopenja - vrsta izlaganja na

kojem se na kongresu, simpoziju, okruglom stolu, savjetovanju i sl . prvi put priopavaju informacije o rezultatima

istraivanja u kraem obliku s dovoljni pojedinosti i sistematinosti. * Biografija je vrsta znanstvenog izvora koji

sadri relevantne podatke o osobnosti znaajnoj za znanost i struku. * Anotacija je kratak sintetiki prikaz, biljeka

sadraja knjige, znanstvenog rada u kojem se iznose nejbitniji elementi rezultata istraivanja. Moe se pisati kao

deskriptivna anotacija koja iznosi sadraj rada, injenice i detalje vezane za istraivanje ili kritika anotacija u kojoj

se iznosi pisana ocjena rada i njegova korist za odreenu populaciju. * Rasprava je usmeni tematski razgovor u kome

se svestrano razmatra neka opirna tema.* Polemika je pisana ili usmena rasprava o odreenom problemu u kojoj ator

nastoji da dokae ispravnost vlastitog miljenja. * Brojano iskazivanje rezultata istraivanjapodatci mogu bitiobraeni numeriki i verbalno. Brojani podatci istraivanja mogu biti primarni (izravno vezani za planiranje i

provedbu istraivanja) i sekundarni (manje bitni podatci na periferiji istraivanja. Kvantitet je osobina obiljeja

statistike jedinice koja predstavlja njenu odreenost, koliinu, veliinu i intenzitet njezinih kvaliteta. Kvanitativna

klasifikacija je proces kojima se grupiraju kvantitativne vrijednosti. * Impresiumini skup podataka o publikaciji,

autoru, naslovu knjige, izdavau glavnom i odgovornom uredniku, recenzentima, tehnikom uredniku, likovnom

uredniku, lektoru, korektoru, auroeu kompjuterskog sloga, tiskari, tirau, meunarodnom standardnom broju ISBN

mjestu i godini zdanja knjige. Nalazi se na drugoj stranici knjige ispred naslovne str ili na kraju znanstvenog dijela.

* Indeksisu dio knjige u kome alfabetski redom mogu biti poredani imena autora, razni pojmovi, nepoznate rijei,

zemljopisna mjesta koji itateljima oglaavaju pristup tekstovima. * Zakljuci znanstvenog rada su integrirani dioznanstvenog rada koji predstavljaju njegovu sintezu, saetak, rezime ve reenog, obraenog i pojedinano

zakljuenog s aspekta doprinosa znanosti. Proizlaze iz ciljeva i zadataka, hipoteza istraivanja i temelje se na

podatcima. * Evaluacijaje ralanjivanje znanstvenih dijela gdje postoje razliiti oblici evaluacije: recenzija, prikazi

znanstvenih djela, znanstvena kritika, evaluacije znanstvenih dijela. Evaluacija monografije da bi neko djelo

imenovano monografijom potrebno je da ima adekvatnu recenziju renomirane znanstvene ustanove koja pripada

odgovarajuoj znanosti. Sprovodi se prvenstveno zbog vrjednovanja monografskog djela, kompetentnosti autora i

svrstavanja u odreenu kategorizaciju.