znakovi vremena - ibn sina
TRANSCRIPT
![Page 1: Znakovi vremena - Ibn Sina](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022012023/6169d75311a7b741a34bf593/html5/thumbnails/1.jpg)
Znakovi vremena
112
ETHOS PREDMODERNOG SVIJETA I ETIKA PROSVJETITELJSTVA-
1. Postavljanje problema
Figura moralnog skeptika je prisutna tokom vijekovima duge historije filozofije
uznemirava.Moralnog skeptika treba razlikovati od moralnog pesimiste. Skeptik ne mora
-
kulture ljudskih
teoriji. No, da li j
Koh
Pa ipak u briljantnoj studiji Nakon vrlineposjedujemo jesu fragmenti pojmovne sheme, dijelovi kojima danas nedostaju oni konteksti iz kojih se izvodio njihov smisao. Mi ustvari posjedujemo
![Page 2: Znakovi vremena - Ibn Sina](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022012023/6169d75311a7b741a34bf593/html5/thumbnails/2.jpg)
113
25
Nakon vrline o moralnom padu savremenog
Jezik, istina i logika,
MacIntyre u pravu da ne postoji raci
l
Sartre su krunski svjedoci za to.No, MacIntyre nije skeptik. Za razliku od emotivizma C. L. Stevensona koji
ethosa. MacIntyre nije ni pesimista u
ariti se ethosa
Locus
Roushda, Th. Aquinatusa i Maimonidesa. Tu je jezik morala, po njegovom
postoji u modernom svijetu premda je integralna supstancija morala uvelike fragmentirana, a onda
Nakon vrline predstavlja zapravo napor da se konstruira istinita historijska pripovijest u kojoj je na ranijem stupnju, u predmodmodernom zapadnoevropskom svijetu.
2. A. MacIntyreova kritika modernog zapadnoevropskog ethosa
25 A. MacIntyre, After Virtue, Notre Dame, University of Notre Dame Press 1981., p. 2.
![Page 3: Znakovi vremena - Ibn Sina](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022012023/6169d75311a7b741a34bf593/html5/thumbnails/3.jpg)
Znakovi vremena
114
ethossavremenih moralnih iznesamjerljivosti koncepata na koje se poziva u moralnim debatama. Drugo se
debate privedu kraju. Ova dva suprotstavljena ob
individualnih volja.
puno
A iz toga slijedi da ono nema racionalnu historiju u svojim prelascima iz jednog stanja moralne obaveznosti u drugo. Za njega su unutarnji konflikti
kontinuiteta.
bilo telosom, te tako posjedovalo kriterije
![Page 4: Znakovi vremena - Ibn Sina](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022012023/6169d75311a7b741a34bf593/html5/thumbnails/4.jpg)
115
stajali-
26
telosom, svrhom. Moj identitet nije
i dobro za onog ko nosi ove
razumljenog kao onog koji ima bitnu prirodu i bitnu svrhu, jest starija od ologije. No,
postignu ovaj telosNikomahovoj etici, a dominantno je i u srednjovjekovnoj verziji aristotelijanizma sve do prosvjetiteljstva. U analizi morala unutar aristotelijanske tradicije postoje, po MacIntyreu, tri elementa: 1. koncepcija
kakav bi on mogao biti ako ostvaruje svoju bitnu prirodu, tj. ljudska priroda kakva bi mogla biti ako ostvari svoj telos; 3. propisi racionalne etike koji nas
Aristotelesova shema je komplikovanija, ali nije bitno promijenjena, unutar
i protestantske teologije i filozofsko
prirode kakva bi mogla biti ako ostvari svoj teloss jedne strane D. Humeov, a s druge I. Kantov, MacInt
26 Ibid., pp. 33-34.
![Page 5: Znakovi vremena - Ibn Sina](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022012023/6169d75311a7b741a34bf593/html5/thumbnails/5.jpg)
Znakovi vremena
116
o
funkcionalni pojam kad sodvojena od svojih uloga.
gdje se pokazuje
onaj u kojem to
unutar vrlovite zajednice.
3. Etika vrline vs. etika pravilaKonkretna etika vs. univerzalna etika
S obzirom na svoju koncepciju, MacIntyre dilemu pred kojom se nalazi
-po-sebi formuli, ali ukazuje da Kant nije dao dobre osnove za ovaj princip. MacIntyre tvrdi da se moral ne
koncept kao takav odbaciti. Ako p
dilema: etika vrline ili etika pravila; konkretna etika ili univerzalna etika. pojam vrline ima
neko vrijeme neopravdano bio dosta zanemaren i s pravom je B. Williams
u zadnje vrijeme je nekoliko autora, poput Ph. Foot, P. T. Geacha, naglasilo
![Page 6: Znakovi vremena - Ibn Sina](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022012023/6169d75311a7b741a34bf593/html5/thumbnails/6.jpg)
117
njima. Aristotelesova etika predstavlja paradigmu etike vrline, a Kantova etike pravila. MacIntyre je s pravom istakao da se moderne etike pravila nisu odrekle pojma vrline. I kod Kanta i kod utilitarista nalazimo pojam vrline - a ona se
am vrline sekundaran.Savremeni kantijanac E. Tugendhat ozbiljno uzima u obzir MacIntyreov naglasak na tradicionalnom pojmu vrline. Svoju koncepciju moderne,
A. Smitha prisutan poduhvat takve komplementarne vrste. Tugendhat smatra
moralu pravila. MacIntyre ide u suprotnom pravcu: od morala vrline ka moralu
bolje od jednog univerzalnog) principa, pojam vrline vodi do popisa vrlina koji
integrisati samo takvi pojmovi vrline koji su univerzalni.Ovim dolazimo do
e kako se univerzalni
uma. On, prije svega, zamjera Kantu, kao i drugim prosvjetiteljima da su napustili koncept telosamoral zasnivaju na izvjesnim osobinama ljudske prirode (Kant je, svakako,
drugom u izvjesnim okolnostima pomogne (pozitivne obaveze). Tugendhat,
postoji razlog da pravilaonako kako to zapovijeda mjerodavni autoritet. Koncept dobra, koji se nadaje
koncepata nizom zabrana: zabranom neuniverzalnog i neegalitarnog
![Page 7: Znakovi vremena - Ibn Sina](https://reader030.vdocuments.site/reader030/viewer/2022012023/6169d75311a7b741a34bf593/html5/thumbnails/7.jpg)
Znakovi vremena
118
razumijevanja pravila i isto tako zabranom da se u koncept dobra uzmu norme
karakterist27
koncepte dobr
a
univerzalno. Dakako, univerzalizam i egalitar
i,
razlikovati s obzirom na razloge koji se navode u prilog tome da su norme ispravne. No, dovoljno je da uniformnosti njihovog opravdavanja predstavljalo bi opet negiranje osobenosti
27 E. Tugendhat, Vorlesungen über Ethik, Suhrkamp Frankfurt/M 1993., S. 84.