značaj muzike za razvoj deteta
DESCRIPTION
Značaj muzike za razvoj detetaTRANSCRIPT
Muzička kultura sa metodikom
Značaj muzike za razvoj deteta
1.UVOD
Muzika ima ogroman značaj za razvoj svakog deteta. Ona
utiče na razvoj njegovih muzičkih i fizičkih spsosobnosti,
izgrađivanje estetskog odnosa prema muzici i umetnosti uopšte.
U ovom radu razmatram značaj muzike za opšti razvoj
pojedinca, na prvom mestu za razvoj umnih sposobnosti deteta, te
na obrazovanje i obrazovno postignuće. Dobro organizovan
obrazovno vaspitni rad na svim stupnjevima obrazovanja, od
vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, može značajno doprineti
formiranju takvog sklopa ličnosti koji će uspešno odgovoriti
potrebama savremenog društva.
Adekvatni planovi i programi, kao i pedagoško-psihološki
dobro obrazovani muzički pedagozi ključne su karike u ovom
lancu.
2. ZNAČAJ MUZIKE KROZ ISTORIJU
6
Muzička kultura sa metodikom
Narodi drevnih civilizacija posmatrali su muziku kao moćno
sredstvo koje je moglo da promeni karakter pojedinca. Ostaci
glinenih pločica, nađenih u Maloj Aziji i Sumeriji govore o mestu i
važnosti koju je muzika imala u tim društvenim zajednicama.
Konfučije je verovao da muzika ima veliki uticaj na ono što
ljudi u životu rade, te da u sebi sadrži dobro i zlo. On kaže: "Ako
želite da znate kakva je država jednog naroda i da li su njeni
zakoni dobri ili loši, ispitajte muziku koja se u toj državi sluša".
U vreme Aristotela i Platona muzika je, uz geometriju,
astronomiju i matematiku, posmatrana kao jedan od četiri stuba
učenja.
U periodu renesanse od svakog obrazovanog čoveka
očekivalo se da svira neki instrument i da zna da čita note.
Današnji naučnici razaznaju potencijal koji muzika ima na
razvoj ljudskih bića. Skoro svako doba u istoriji čovečanstva
priznavalo je muziku kao bitan faktor u procesu učenja i
formiranja pojedinca, te je bila i sastavni deo obrazovanja.
3. ISPITIVANJA U VEZI UTICAJA MUZIKE
NA RAZVOJ DETETA
6
Muzička kultura sa metodikom
Poznato je da bavljenje muzikom unapređuje muzički razvoj,
tj. različite vidove muzičkog razvoja: opažajni pojmovni, afektivni,
psihomotorni, vokalni, razvoj sposobnosti i muzičkog izvođenja.
No, ono što je manje poznato jeste da razvijanje muzičkih
muzičkih sposobnosti (slušanje muzike, muzičko opažanje,
estetsko procenjivanje, muzičke preferencije, muzički ukus,
sposobnost izvođenja muzike) posredno i značajno utiče na opšti
razvoj. Muzičkim razvojem utiče se na razvoj kognitivnih
sposobnosti: inteligencija, kognitivna kompleksnost, kreativna
sposobnost, jezičke sposobnosti, sposobnost čitanja, socijalna
interakcija idr. Brojni naučnici bavili su se uticajem muzike na
razvoj deteta, a rezultati do kojih su došli, svakako, su
impozantni.
Prema mišljenju Mek Donalda (Mc Donald) i Remzija
(Ramsey) angažovanje u muzici doprinosi razvoju ostalih
psihofizičkih funkcija. Oni su u svojoj studiji dokazali da muzika
pomaže razvoju kognitivnih veština u mnogim oblastima. Oni
smatraju da muzika ima sposobnost da uvežba mozak za
kompleksnije razmišljanje, odnosno razmišljanje koje
podrazumeva rešavanje nekog problema, rasuđivanje,
dokazivanje, analiziranje, sintetizovanje, upoređivanje, uočavanje
sličnosti i razlika i evaluaciju informacija.
Gardner (Gardner) ukazuje da deca sa porastom uzrasta
shvataju umetnost pomoću složenijih i tananijih strategija, što
ukazuje na povezanost kognitivnog razvoja i sposobnosti
6
Muzička kultura sa metodikom
razumevanja i estetskog procenjivanja umetničkog dela. (Prema:
Mirković-Radoš, 1996:269)
Leitvud (Leithwood) i Fauler (Fowler) su uočili da vežbanje u
motoričko-muzičkim zadacima poboljšava analitičke sposobnosti
dece i dovodi do uspešnosti u socijalnim odnosima sa vršnjacima i
odraslima. Parker (Parker) smatra da se, tzv. vođenim slušanjem,
mogu razviti kognitivne veštine klasifikacije, serijacije,
razumevana prostornih odnosa.
Šo (Shaw) i Rošerova (Rauscher) dokazali su da je muzika od
velike koristi u procesu obrazovanja i razvoja mozga. Slušanjem
klasične muzike poboljšavaju se pamćenje i koncentracija, a
učenje sviranja nekog instrumenta pokazuje da se uvećava
spacijalno (prostorno) rasuđivanje.
Najnovija istraživanje Raušerove na deci predškolskog
uzrasta pokazuju da deca koja su se kontinuirano bavila
muzičkim aktivnostima u okviru dobro planiranog kurikuluma
imaju bolje spacijalno rezonovanje mereno tačnošću i brzinom
sređivanja slagalica i lego kocki (njihov učinak je uvećan za 46%).
Sviranje na instrumentu, pogotovu sa dirkama, bitno utiče na
spacijalno rezonovanje, u većoj meri nego samo slušanje muzike.
Pri sviranju je ostvareno sadejstvo vizuelnih i auditivnih
informacija, tj. dete vidi ruke i čuje zvuke koje proizvodi. Uočena
je i povezanost preferencije za složene misaone aktivnostii i
kompleksne vidove umetničke muzike- naučnici i matematičari
6
Muzička kultura sa metodikom
preferiraju umetničku muziku visokog nivoa složenosti.
Hervic (Hutwitz) ukazuje na poboljšanje veštine čitanja
posle muzičke obuke. Kokos (Kokos) je ustanovio da učešće u
Kodaljevom muzičkom programu unapređuje razvoj govora, te da
razvija divergentno mišljenje. Rait (Rit) naglašava povezanost
muzike i matematike. (Prema: Mirković-Radoš, 1996:269)
Naučnici su uočili sličnost između obrazaca otkrivenih u
mozgu i onih koji postoje u muzici. Naime,oni su koristeći
supervodljivi kvantni interforencionalni uređaj (uređaj koji meri
električnu aktivnost mozga) utvrdili da raspored tonotopične
mape u auditivnoj zoni kore velikog mozga u velikoj meri
odgovara (liči) klavijaturi sa jednakim razmacima između oktava.
Tonotopične mape su putanje u mozgu i učestvuju u određivanju
tona koji je odsviran na klaviru.
Proučavanja pokazuju da su ove mape za oko 25% veće kod ljudi
koji se bave muzikom, što upućuje na to da bavljenje muzikom u
toku detinjstva utiče na razvoj auditorne zone velikog mozga. Šo
je 25 godina pravio kompjuterske modele koji stvaraju mape od
matematičkih obrazaca koje neuroni izazivaju kada šalju impulse
mozgu. Otkrio je da su neuroni organizovani kao stubovi po
određenom obrascu, te da oni međusobno "pričaju" odašiljući
električne impulse.
Uz saradnju doktora Lenga (Leng) Šo je dodelio je
svakom stubu muzičke tonove i otkrili da je mozak organizovan
po nečemu što se činilo da su muzičke teme. Odabrali su delo
6
Muzička kultura sa metodikom
koje je odgovaralo muzičkim temama na kompjuterskom modelu
(Mozart"Sonata za dva klavira KV 448") i izložili ispitivane
učenike toj muzici. Ustanovili su da muzika sa obrascima i
temama sličnim onim pronađenim u mozgu uvećava spacijalno-
temporalno rasuđivanje. Rezultati su bili još izraženiji kod
učenika koji su bili izloženi uzastopnim časovima klavira. Muzika,
dakle, utiče na obrasce u mozgu, što ima uticaja na način na koji
se kolo povezanih neurona razvija u prvih nekoliko godina života.
Deca sa dobrim spacijalno-temporalnim rasuđivanjem
uživaju u šahu, apstraktnoj matematici višeg nivoa, razumeju
razmere i proporcije, bolje razumeju prirodne nauke od ostale
dece.
Hadžiz (Hagis) je praćenjem rada mozga kroz magnetnu
rezonancu utvrdio da su određeni delovi mozga (planum
temporale i corpus collosum) veći kod muzičara nego kod onih
koji to nisu.
Dr Lorens Parsons (Parsons) smatra da muzika angažuje ceo
mozak, čime su učenje pospešuje. On smatra da je jedan od
najznačajnijih aspekata učenja sviranja angažovanje obe
hemisfere mozga pri sviranju. Bugarski lekar Lozanov je utvrdio
da slušanje specifične muzike (muzike sa specifičnim ritmom,
naročito muzika iz perioda baroka, npr. Bahova) izaziva
sinhronizaciju telesnih ritmova/otkucaja srca i moždanih talasa sa
taktom muzike.
6
Muzička kultura sa metodikom
4. ZAŠTO JE BAVLJENJE MUZIKOM VAŽNO
ZA DETE?
Muzika ima ogroman značaj za razvoj deteta. Razvijanjem
muzičkih sposobnosti, kod njega se uvećava niz posebnih
sposobnosti, od kojih će imati puno koristi kako u detinjstvu, tako
i kasnije tokom života. Sluh, vid, verbalno izražavanje, sposobnost
čitanja, učenje stranih jezika, matematičke i kreativna
sposobnost, socijalna prilagodljivost... samo su neke od
sposobnosti koje muzičari izvanredno razvijaju.
Muzika u potpunosti angažuje mozak. Obe hemisfere su
aktivne kada dete uči da svira, što pospešuje mališanove
intelektualne sposobnosti, naročito domen apstraktnog mišljenja.
Ona utiče na psihički i fizički razvoj, a ulazeći u svet muzike dete
počinje aktivno da razvija estetsko rasuđivanje i odnos prema
umetnosti uopšte.
Muzika ima sposobnost da uvežbava mozak za kompleksnije
razmišljanje, ono koje uključuje rešavanje nekog problema,
rasuđivanje, analiziranje, uočavanje sličnosti i razlika. Slušanjem
klasične muzike se poboljšavaju pamćenje i koncentracija, a
učenjem sviranja nekog instrumenta se razvija prostorno-
vremensko rasuđivanje. Psiholozi su dokazali da deca koja se u
6
Muzička kultura sa metodikom
predškolskom uzrastu konstantno bave muzičkim aktivnostima -
upadljivo brže i sa većom tačnošću savlađuju probleme u igrama
kao što su slagalice ili lego kocke. Uz dobro prostorno-vremensko
rasuđivanje uživaju u šahu, matematici, shvataju razmere i
proporcije, i bolje se snalaze u prirodnim naukama od druge
dece.
Muzikom se, što je naročito važno, podstiču kreativnost i
mašta, a mališani koji sviraju neki instrument razmišljaju
«bistrije» i kritički. Za povučenu decu, sa problemom ostvarivanja
socijalnog kontakta, muzička aktivnost može da se koristi kao
terapija, jer omogućava detetu da se izrazi, da se kroz pesmu i
igru uklopi u društvo i razvije osećanje kolektivnog duha.
4.1. Muzika pomaže razvoju govora
Muzika pomaže razvoju govora. Veoma je značajno shvatiti
da je sa uvođenjem muzike u život deteta potrebno početi što
ranije, kako bi ono naučilo da voli i ceni klasičnu muziku. Od
trenutka kada se beba začne u stomaku, pa sve do srednje škole -
uloga roditelja, ma koliko oni bili muzikalni, sastoji se u
neprestanom predstavljanju klasične muzike svojoj deci, pomoću
raznovrsnih aktivnosti koje stimulišu njihovo učenje. Fetus je u
stanju da čuje zvukove već u 20. nedelji starosti. Ukoliko mu se
redovno omogućava da sluša muziku, imaće sposobnost da ranije
i lakše razvije složenije jezičke stukture. «Mamine pesmice» ili
ritmični muzički žargon koji majka koristi u komunikaciji sa
6
Muzička kultura sa metodikom
bebom, pomaže bebi da razvije govor.
Predškolska deca u «školicama» koriste razne ritmičke
instrumente, pevaju pesmice, marširaju uz muziku... zahvaljujući
čemu se usavršava njihova koordinacija pokreta, osećaj za ritam,
memorija, kao i sposobnost slušanja.
Kada deca krenu u školu, najvažniji zadatak koji se pred njih
postavlja jeste da nauče da čitaju. Korišćenjem muzike, ovaj
posao će biti učinjen znatno lakšim. Učeći ritmične pesmice,
koristeći ritmičke instrumente i igrajući muzičke igrice - deca uče
sklopove koje formiraju zvukovi i ritam. Lakše prepoznaju
samoglasnike i dele reči na slogove, što će im kasnije biti od
velike pomoći kada budu učila da čitaju.
4.2. Lakše se uči matematika
Pomoću muzike je lakše učiti matematiku! Kada deca uče
ritam, ona u isto vreme uče deljenje, razlomke i proporcije. Ovo
su rezultati najnovijih istraživanja sprovedenih na kalifornijskom
Univerzitetu Irvin, koja su se bavila sedmogodišnjom decom.
Neuromuzikologija, ili kako muzika deluje na mozak, naučna
je disciplina koja se ubrzano razvija poslednjih godina. Naučnici
su došli do otkrića da muzika trenira mozak za više nivoe
razmišljanja. Prema pomenutom istraživanju, muzika takođe
podstiče razvoj vremensko-prostornog rezonovanja, koje se
6
Muzička kultura sa metodikom
koristi prilikom učenja viših formi matematike i nauke.
4.3. Razvija se intelekt
Muzika utiče na mozak i na druge načine. Zbog svojih
kompleksnih struktura koje se ponavljaju, ona povezuje i razvija
motorni sistem mozga, razvija čulo vida i sluha, snaži
koordinaciju, koncentraciju i memoriju. Istraživanja su pokazala
da studenti koji slušaju klasičnu muziku dok uče, lakše «upijaju»,
zadržavaju i reprodukuju sadržaje od onih koji uče u tišini.
Današnji naučnici su u situaciji da, kao nikada do sada,
protumače na koji način mozak funkcioniše. Oni znaju da bogato
iskustvo stvara «bogat mozak», kao i da beba dolazi na svet
pripremljena za prihvatanje različitih stimulacija. Ova činjenica
izbacuje u prvi plan ulogu roditelja, koji treba da svom detetu
omogući brojna, svakodnevna i obogaćujuća iskustva, koja će
podstaći razvoj detetovog mozga.
Osim što je izuzetan doživljaj, muzikom roditelji mogu da
podstaknu intelektualni razvoj svog deteta, uvećaju njegov
kapacitet za učenje i na divan način obogate njihov život.
4.4. Podstiče druželjubivost
Muzika podstiče socijalne veštine kod deteta. Deca koja se
6
Muzička kultura sa metodikom
bave muzikom, razvijaju viši nivo socijalne kohezije i lakše im je
da razumeju sebe i druge. Emocionalni aspekt muzičke aktivnosti
takođe podstiče razvoj jedne veoma važne socijalne veštine kao
što je empatija (saosećanje sa drugima).
Većina učitelja će vam reći da muzikom dete na lakši način
izražava svoje unutrašnje emocije, kao i da uz njenu pomoć lakše
razvija samopouzdanje. Kao jedan vid nejezičkog izražavanja,
muzika je u stanju da prenese kompleksnost emocija, i na taj
način - posebno stidljivom ili plašljivom detetu, kome je teško da
komunicira govorom, pomogne da se izrazi.
Muzika se često koristi u razredu kao mehanizam socijalne
interakcije. Dokazana je povezanost muzike i muzičkog iskustva
sa pojedinim vidovima lične i socijalne kompetencije. Ona nije
izvor samo muzičkog razvoja, već je i sredstvo stvaralačkog
ispoljavanja deteta, njegovog socijalnog, emocionalnog i
psihomotornog razvoja. Muzika omogućava detetu da se izrazi i
samopotvrdi kroz njemu najbliže aktivnosti: pesmu i igru. Deca
koja su povučena, nekada čak i obeležena kao nedovoljno
inteligentna i nemuzikalna, sa oduševljenjem učestvuju u sviranju
na dečjim instrumentima i to jednako dobro kao i ostala deca.
Učestvujući u igrama i sviranju deca razvijaju kolektivni duh,
osećaj za pomoć i saradnju.
5. MUZIKOTERAPIJA
6
Muzička kultura sa metodikom
Korišćenje muzike u terapeutske svrhe poznato je tokom
čitave istorije ljudske civilizacije, a muzikoterapija kao naučna
disciplina se ubrzano razvija tokom dvadesetog veka.
Muzikoterapija je psihoterapijska tehnika koju primenjuje
edukovani muzikoterapeut, au dijagnostičke i terapijse svrhe
koristi zvuk, koji može, ali i ne mora biti muzika.
Muzikoterapija se može primenjivati kod zdravih u cilju psiho
profilase, povećanja kreativnosti, te intenzivnijeg psihološkog i
duhovnog razvoja.
5.1. Muzikoterapija u trudnoći
Vibracije zvuka deluju na sve procese u mozgu, i time
direktno utiču na kognitivne (saznajne), emocionalne i telesne
funkcije, što muziku svrstava u delotvorno terapijsko sredstvo.
Naučna istraživanja su dokazala da zvuk utiče na ćelije i organe,
a samim tim deluje na stanje svesti, harmonizaciju leve i desne
strane mozga, krvni pritisak, cirkulaciju, disanje i druge procese
koji se odvijaju u telu.
U mnogim zemljama postoje specijalizovani muzikoterapijski
programi namenjeni trudnicama i njihovim partnerima. Oni se
koriste nizom muzikoterapeutskih metoda koje se sprovode na
individualnim i grupnim seansama.
Prednosti su brojne - od bioloških (delovanje na disanje i
6
Muzička kultura sa metodikom
krvni pritisak), pa do socioloških (stvaranje osećaja zajedništva
kod trudnice i medicinskog osoblja).
Da bi muzikoterapija bila efikasna, nije potrebno da trudnica
ima muzičko obrazovanje ili talenat. Ova vrsta terapije doprinosi
ugodnijoj i zdravijoj trudnoći. Ona deluje na probavni sistem,
krvni pritisak, cirkulaciju, mišiće, pomaže kod stresa, postizanja
opuštenosti i ublažavanja depresivnih stanja. To je veoma važno,
s obzirom da se zna kako stres može negativno da utiče na tok
trudnoće i uzrokuje komplikacije, a nedavno je otkriveno da
trudnice koje su duži vremenski period bile depresivne, rađaju
decu sklonu depresivnim stanjima.
5.2. I bebe slušaju muziku
Terapija muzikom pomaže u zbližavanju sa bebom. Sluh je
prvo čulo koje se razvija kod nerođenih beba, i one često
(udarcima „iznutra“) i same pokazuju koja im se muzika sviđa, a
koja ih iritira. Takođe, pevanje trudnice deluje smirujuće na bebu.
Dokazano je da nerođena deca pamte zvuke koje su slušala dok
su bila u maminom stomaku, i da ih nakon rođenja prepoznaju i
rado slušaju.
6
Muzička kultura sa metodikom
6. UTICAJ MUZIKE NA UČENJE
Rezultati do kojih su došli naučnici dovoljno govore u prilog
značaja muzike za muzički i opšti razvoj deteta. Roditelji moraju
od najranijih dana obezbediti svojoj deci muzički podsticajnu
sredinu sa iskustvima koja će "hraniti" njihov mozak. Muzika
pospešuje funkcionisanje mozga kod kompleksnije matematike i
prirodnih nauka, a rezultat toga u budućnosti jeste pojedinac koji
će biti konkurentan potrbama savremenog društva.
Ostvarenje muzičkog potencijala ostvaruje se putem
podsticajne sredine, usmerenosti porodice na dosledno i
kontinuirano podsticanje deteta u okviru odgovarajućeg kulturno-
pedagoškog nivoa, kao i kompetentnom muzičkom nastavom.
Kompetentna muzička nastava ne podrazumeva samo
odgovarajući nastavni kadar već i dobro osmišljene nastavne
planove i programe na svim nivoima obrazovanja.
6
Muzička kultura sa metodikom
Međunarodno udruženje za procenu postignuća u
obrazovanju je 1988. god. sprovelo testiranje kojim se vršila
procena veštosti dece u prirodnim naukama. U ovom istraživanju
učestvovalo je sedamnaest zemalja, a prva tri mesta zauzele su
Mađarska, Japan i Holandija. Ustanovljeno je da ove tri zemlje
imaju opsežno muzičko obrazovanje, koje je deo nastavnog
programa koji počinje u obdaništu i nastavlja se do kraja srednje
škole. Muzički programi u ovim zemljama su impresivni, te se,
prema mišljenju stručnjaka ovog udruženja smatra da su oni
razlog visokog postignuća u oblasti matematike i prirodnih
nauka. U ovim zemljama učenici se svakodnevno bave muzikom i
imaju priliku da nauče da sviraju neki instrument. Nastavni plan
muzičkog obrazovanja uključuje i komponovanje. Mađarski
nastavnici veruju da postoji direktna korelacija izmeću muzike,
matematike i prirodnih nauka, te da muzika pomaže deci da
razmišljaju logički i kritički i da bavljenje muzikom izgrađuje
karakter i razvija celokupnu ličnost.
Neki se i dalje pitaju da li muzika zaista ima veliki uticaj na
obrazovanje. Obavljeno je na stotine istraživanja kojima je
utvrđeno sledeće:
- deca mnogo brže uče reči pevajući ih uz učitelja
- rezultati postizanja osnovnih veština učenika prvog
razreda povećani su kada im je muzika uvršćena u plan i program
- muzika ubrzava proces učenja
6
Muzička kultura sa metodikom
- muzika poboljšava čitanje i razumevanje pročitanog
- učenici koji sviraju neki instrument sa klavijaturom
postižu bolje rezultate iz istorije i matematike od učenika koji to
ne čine
- sluh i vid istančaniji su kod dece koja se muzički
obrazuju
- poboljšava se učenje stranog jezika kada se u nastavu
uključi muzika
- muzika pomaže razvoju dodatnih sposobnosti.
U školama gde je muzika sastavni deo procesa učenja
postoje izvanredni primeri akademskog uspeha. U tim školama
umetnosti nemaju prednost nad čitanjem, pisanjem,
matematikom ili prirodnim naukama, već su vešto integrisane u
nastavni plan i program, mada se predaju i kao posebni predmeti.
Muzikom se podstiču kreativnost i mašta. Deca razmišljaju bistro
i kritički u većem stepenu ako sviraju neki instrument.
Prema našem iskustvu muzika van škole i muzika kao školski
predmet predstavljaju za dete dve različite oblasti. Muzika koju
dete uči u školi, a pogotovu način na koji je uči, nije usmerena na
zadovoljavanje egzistencijalne i ekspresivne potrebe učenika.
Naša škola obrazuje i vaspitava budućeg ljubitelja muzike, pri
čemu se često zapostavljaju dečji razvoj i muzički zahtevi. Otuda
se javlja potreba intenzivne saradnje muzičkih pedagoga i
psihologa, koja je prilično skromna kod nas, na svim stupnjevima,
6
Muzička kultura sa metodikom
počevši od predškolskog obrazovanja, preko obrazovanja u
osnovnoj do obrazovanja u srednjoj školi. Potrebno je izvršiti
premeštanje težišta na razvijanje dispozicija (sklonosti) dece,
među kojima je svakako najvažnije interesovanje i muzička
osetljivost.
Posebno je važno kvalitetno psihološko-pedagoško
obrazovanje muzičkih pedagoga predškolskih ustanova, osnovnih
i srednjih škola.
I ne zaboravite, muzički angažujte decu od najranijih dana.
Roditelji koji pevaju deci, koji ih ljuljaju, igraju sa njima, koji ih
podstiču na stvaralačku aktivnost (vokalnu, motoričku i
izvođačku), koji stvaraju okruženje u kome se sluša umetnička
muzika - doprineće boljem muzičkom i opštem razvoju deteta.
6
Muzička kultura sa metodikom
ZAKLJUČAK
Zdravlje kao baza i osnova da se čovekova harmonična
ličnost svakodnevno potvrđuje u porodici, na radu, u kreativnom
procesu, omogućava svakom biću stabilnost, smirenost, otpornost
na delovanje nemilosrdne svakodnevice. Ali, isto tako živimo,
danas, u vreme velikih emotivnih naboja, medijskih pritisaka,
tragičnih zbivanja koji doprinose psihičkoj disharmoniji i traže,
često hitnu pomoć od medicine.
Medicina i muzika dovode se u vezu, još u davnoj ptošlosti.
Stari narodi su patnju i bolest često odklanjali uz pomoć
magijskih rituala čiji pratilac je bila muzika. Već su sledbenici
velikog Pitagore lečili muzikom groznicu i padavicu, jer su
smatrali da je bolest poremećaj svemirskog sklada čiji je proizvod
i čovek sam. Platon je uveo pevanje u terapiju da bi čoveku, kod
koga je taj sklad poremećen, brže se vratilo zdravlje, često uz
učešće starih instrumenata.
Tako je MELOTERAPIJA počela da se razvija. No, tek od XIX
veka lekari, posebno psiholozi, počinju da proučavaju lekovito
dejstvo zvuka, harmonije, melodije, boje pojedinih instrumenata u
procesu lečenja i poboljšanja stanja obolelog čovečijeg tela i
6
Muzička kultura sa metodikom
duše. Naročito se u savremenoj psihijatriji postižu odredjeni
rezultati, jer u toj oblasti blagotvorni uticaj muzike vodi obolelog
na staze rehabilitacije pa i do potpunog ozdravljenja.
LITERATURA
Habermeyer, Sharliene (2001): Prava muzika za vaše dete.
Preveo sa engleskog Miloš Đerić. Čačak:Inter Gradex Trade.
Manasteriotti, Višnja (1969): Muzički odgoj na početnom
stupnju.Zagreb: Školska knjiga.
Radoš Mirković, Ksenija (1996): Psihologija muzike.
Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Stojanović, Gordana (1996): Nastava muzičke kulture od I
do IV razreda, Priručnik za učitelje i studente učitečjskog
fakulteta, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Jovanović, Radomir ( 2006 ) : Veliki leksikon stranih reči i
izraza, Beograd – Alnari
Enciklopedija Britanika ( sažeto izdanje, knjige VI i X ) –
Politika - Beograd 2005
Internet : yumama.com, bebinsvet.com, elefmagazin.com,
google.com, wikipedia.org …
6
Muzička kultura sa metodikom
SADRŽAJ
1. Uvod ........................................................................................................1
2. Značaj muzike kroz istoriju ......................................................................2
3. Ispitivanje u vezi uticaja muzike na razvoj deteta.....................................3
4.Zašto je bavljenje muzikom važno za dete................................................7
4.1. Muzika pomaže razvoju govora.........................................................8
4.2. Lakše se uči matematika..................................................................10
4.3. Razvija se intelekt.............................................................................10
4.4. Podstiče druželjubivost....................................................................11
5. Muzikoterapija ........................................................................................12
5.1. Muzikoterapija u trudnoći ................................................................13
5.2. I bebe slušaju muziku........................................................................14
6. Uticaj muzike na učenje ..........................................................................15
Zaključak .....................................................................................................19
Literatura.....................................................................................................20
Sadržaj.........................................................................................................21
6