zin - zeleni magazin 002
DESCRIPTION
Zeleni magazin Privrednog vijesnika je mjesto susreta i razmjene iskustava svih onih koji aktivno ili pasivno žive i primjenjuju zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje.TRANSCRIPT
zelenimagazin
broj 2 · srpanj 2011. · godina I.
inODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE
Javni natječaji ne mare za zaštitu
okoliša
INTELIGENTNA
europski izazov Hrvatskoj
AKTUALNO
OIE projekti u raljama birokracije
PODUZETNIŠTVO
Ekoproizvodnja graševine
TEHNOLOGIJE
Stoljeće vozila na vodik
GLAVNI UREDNIK: Darko Buković
IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević
POMOĆNIK IZVRŠNE UREDNICE: Boris Odorčić
NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]
LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić
FOTOGRAFIJA: Fotolia , Christian - David Gadler
PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić
MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]
AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]
NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
DIREKTOR: Nikola Baučić
POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić
TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I
DIREKTORA: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
TISAK: PRINTERA GRUPA d.o.o.
IMPRESUM
zelenimagazinin
E-mail: [email protected]
EKOPOLITIKA
04 Inteligentna energija europski je izazov Hrvatskoj
Ulazak u EU donosi nam prednost za važne infrastrukturne projekte, ali i obvezu razvoja OIE-a
AKTUALNO
08 Sunce, vjetar, biomasa... u raljama birokracije
U područje energetike Hvatska do 2020. mora uložiti oko 10 milijardi eura
10 Institucije nisu usklađene
OBNOVLJIVI IZVORI
12 Bioplin: višestruko koristan i isplativ
Najveći potencijali u Slavoniji
14 Treba nam 40 malih BE-TO elektrana
16 Kotlovi TPK-EPO griju Južnu Afriku
18 U Strizivojni više ne bi trebalo nestajati struje
20 Ugovor usporio projekt
21 Kovačić: Pothvat pun loših iskustava
22 Majdandžić: Solarizacija Hrvatske ipak se kreće
24 Sa slavonskih krovova potekli prvi kilovati
26 Gospodjinački: Male hidrocentrale, velik potencijal
27 Vjetroparkovi na počecima
ŠTEDIMO ENERGIJU
28 Nismo dovoljno bogati da gradimo neekološki
Energetska učinkovitost prioritet suvremene arhitekture
29 Dobra izolacija spašava kućni proračun
30 Zašto zapinje energetsko certifi ciranje zgrada
32 Kuća kao suncokret
34 Jače svijetli, a troši upola manje
ODRŽIVI RAZVOJ
36 Sve manje zaostajemo za globalnim ekotrendovima
Novi projekti REC-a Hrvatska
37 Projekt Natreg za zaštitu parka Mura-Drava
38 Društveno odgovorno poslovanje na popravnom
40 Softverom i hardverom moćno protiv CO
2
ZELENE TEHNOLOGIJE
42 Stiglo je stoljeće vozila na vodik
44 Kad klima štedi struju i čuva naše zdravlje
OTPAD NIJE SMEĆE
46 Guma, guma, e pa što!
Reciklaža bez kemikalija
48 Melem za oči, ali i nos
49 20 godina C.I.O.S. grupe
ZELENO PODUZETNIŠTVO
50 Prognoza: vedro, vjetar povoljan za graševinu
51 Maslinari prate trendove
52 I zdravoj hrani treba marketingSmokve i ulje s certifi katom
53 Praktična škola održivog razvoja
ZAŠTITIMO OKOLIŠ
56 • Šume: priroda na usluzi• Novi Zakon o zaštiti zraka• Na plažu s e-knjigom• Nagrade na Intersolaru• Jeste li znali
zeleni magazin | srpanj 2011. | 3
SRPANJ 2011. SADRŽAJ
PIŠE Boris Odorčić
Sve zemlje u regiji pa i većinu
članica Europske unije karak-
terizira činjenica da nemaju
odgovarajuće energetske
resurse te da uvoze naft u, plin
ali i kvalitetni kameni ugljen. Hrvatska nije
iznimka iako sada ima proizvodnju plina
praktično na razini potrošnje. S obzirom
na starost ležišta, proizvodnja naft e pa i
plina će u budućnosti opadati.
Darko Horvat, ravnatelj Uprave za
energetiku u Ministarstvu gospodarstva,
rada i poduzetništva, za Zeleni magazin
ističe kako se Hrvatska nalazi u povoljnom
geopolitičkom i geostrateškom položaju
u odnosu na zemlje regije. “To je naravno
prednost, ali i izazov da se pomire svi
interesi koji dolaze iz regije i zemalja koje
konkuriraju za iste projekte. U tom smislu
nam ulazak u euroatlantske integracije,
posebice NATO, ali i skori ulazak u EU,
donosi prednosti da na energetskoj karti
ucrtamo infrastrukturne projekte koji
kreću ili prolaze kroz Hrvatsku, a značajni
su za zemlje u okruženju i EU-u, poput
budućeg LNG terminala, magistralnih pli-
novoda, JANAF-ova naft ovoda, skladišnih
kapaciteta ili elektroprijenosnog sustava.
Sve više se prepoznaje važnost energetskog
sektora i nužnost da se aktivno sudjeluje
u njegovu stvaranju kroz međunarodni
dijalog. A u aktivnostima koje Europska
komisija provodi radi povećanja sigurnosti
opskrbe (novi dobavljači, dobavni pravci
i izvori dobave) u stvaranju koridora
između sjevera i juga EU-a od početka je
uključena i Hrvatska”, kaže Horvat.
KONKURENTNI ZNANJEM I TEHNOLOGIJOMMeđutim, nastavlja on, slabost ener-
getskog sustava ponajprije se odnosi na
nedostatak elektrana u kojima se može
konkurentno proizvesti električna energija.
“Termoelektrane su stare i s neodgovaraju-
ćim i skupim gorivom.
Ulazak u euroatlantske integracije, posebice NATO, ali i skori ulazak u EU donosi nam prednost da na
energetskoj karti ucrtamo infrastrukturne projekte koji kreću ili prolaze kroz Hrvatsku
Što donosi reforma energetskog sektora
gentna energijaropski je izazov
Hrvatskoj
SVE SE VIŠE PREPOZNAJE VAŽNOST ENERGETSKOG SEKTORA I NUŽNOST DA SE AKTIVNO SUDJELUJE U NJEGOVU STVARANJU KROZ MEĐUNARODNI DIJALOG
zelenimagazin | srpanj 2011. | 5
Osim hrvatskog dijela proizvodnje
Nuklearne elektrane Krško, termoelektrane
Plomin 2 i modernih kogeneracijskih plin-
skih elektrana u Zagrebu, ostale teško mogu
cijenom proizvodnje konkurirati na otvore-
nom energetskom tržištu Europske unije. U
nepovoljnim hidrološkim uvjetima kakvi su
vladali ovog proljeća, dnevno uvozimo više
od 40 posto električne energije.”
Veliki pak potencijal energetskog sektora
u nas ponajprije pokazuje razvoj elektro-
energetskogi plinskog sustava. Međutim,
smatra Horvat, kad se govori o energetici,
ne smije se preskočiti energetska učinkovi-
tost u proizvodnji, što znači da će centrali-
zirani sustavi i distribucija toplinske ener-
gije, ali i hlađenje, uz obnovljive izvore, biti
u središtu budućih aktivnosti. Tvrdi kako
znanjem i tehnologijom u energetskom
sektoru možemo biti i dalje konkurentni u
regiji. No, zadnji je tren da se sačuvaju po-
stojeća znanja i iskustvo te pokrenu projekti
kako bismo tu prednost i zadržali.
SNAŽNIJI PRODOR U REGIJUStrateški element reforme energetskog sek-
tora i perspektive projekata obnovljivih izvo-
ra energije u Hrvatskoj svakako je i izazov
uključivanju domaće industrije u razvojne
i proizvodne programe. “Hrvatska prerađi-
vačka industrija pokazala je izrazit interes
za proizvodnju opreme i komponenata za
korištenje obnovljivih izvora energije, što u
slučaju implementacije programa, primjerice,
vjetroelektrana, bioenergana, malih hidroe-
lektrana te, među ostalim, solarnih kolektora,
u Hrvatskoj ima izravne učinke na otvaranje
novih radnih mjesta i zapošljavanje. Upravo
zbog toga su još 2005. godine uvedene
državne potpore, odnosno subvencije za
domaću prerađivačku industriju. One po-
najprije služe poticanju razvoja i proizvodnji
opreme za primjenu OIE-a u prerađivačkoj
industriji. Time se potaknulo uklanjanje za-
preka povećanju konkurentnosti u domaćoj
prerađivačkoj industriji u području razvoja
i proizvodnje opreme i komponenata za
primjenu obnovljivih izvora energije, podr-
žavanje usvajanja i provedbe zakonodavnog
okvira i propisa koji se odnose na područje
obnovljivih izvora, te ostvarenja energetskih,
ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi
za Hrvatsku”, napominje Horvat. Provedba
tih mjera kroz godišnji javni natječaj pokaza-
la je kako su ciljevi programa ostvareni. Tako
je došlo do povećanja zaposlenosti, povećana
su ulaganja te su razvijeni novi proizvodi i
tehnologije. Upravo kroz tu zadnju stavku,
tvrdi on, a koja podrazumijeva stjecanje,
oblikovanje i primjenu postojećeg znanstve-
nog, tehnološkog, poslovnog i ostalog znanja
i vještina u izradi planova, nacrta ili modela
za nove, izmijenjene ili poboljšane proizvode,
proizvodne procese ili usluge, cilj je postići
snažniji prodor kako na domaće tržište tako i
na tržišta zemalja u okruženju.
NEMA RECEPTA ZA USPJEHEnergetska strategija pomogla je Hrvat-
skoj da zatvori poglavlje 15 energetika, s
obzirom na to da su u njoj zacrtani ciljevi
energetskog sektora koji neće negativno
utjecati na ciljeve Europske unije (20 posto
povećati energetsku učinkovitost i udio ob-
novljivih izvora energije te za isti postotak
smanjiti emisiju stakleničkih plinova), već
će potaknuti gospodarske aktivnosti. “Stra-
tegija je uvažila današnji trenutak i dala pro-
jekciju koja osigurava razvoj gospodarskih
aktivnosti i reindustrijalizaciju odnosno
novu proizvodnju. Vodila je računa o svim
SLABOST ENERGETSKOG SUSTAVA PONAJPRIJE SE ODNOSI NA NEDOSTATAK ELEKTRANA U KOJIMA SE MOŽE KONKURENTNO PROIZVESTI ELEKTRIČNA ENERGIJA
STRATEŠKI ELEMENT REFORME ENERGETSKOG SEKTORA I PERSPEKTIVE
PROJEKATA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U
HRVATSKOJ SVAKAKO SU I IZAZOV UKLJUČIVANJU DOMAĆE INDUSTRIJE U
RAZVOJNE I PROIZVODNE PROGRAME
Ministarstvo priprema sveobuhvatnu izmjenu podzakonskih propisa koja će omogućiti bržu i jednostavniju realizaciju većeg broja projekata OIE-a
Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva
6 | srpanj 2011. | zelenimagazin
EKOPOLITIKA
razinama, nacionalnoj, regionalnoj te lokal-
noj. Oni koji traže ‘recept uspjeha’ ne mogu
ga pronaći jer nema zajamčenog otkupa
energije iz budućih elektrana (osim za OIE).
Proizvodnja iz svih energetskih objekata
morat će biti konkurentna na tržištu. Zato je
strategija otvorila sve opcije i dala moguć-
nost da se razvije poduzetničko natjecanje.
Smatramo kako su OIE-i zastupljeni u mjeri
koja će osigurati ispunjenje strateškog cilja
od 20 posto u bruto neposrednoj potrošnji
energije u 2020. godini”, kaže Horvat.
Govoreći o cijeni energije, dometnuo je
kako je ona za industriju visoka, a za kućan-
stva relativno niska. “Tako su cijene plina
za kućanstva u Hrvatskoj među najnižim
u EU-u, odnosno cijene su niže još samo u
Rumunjskoj, Bugarskoj te Litvi. Za razliku
od kućanstava, cijene plina u industriji su
visoke, a niže su, primjerice, u Austriji,
Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj”, kaže.
Potrebno je otvoriti tržište energije te
dovesti nove tvrtke u energetski sektor
koje će osigurati tržišno nadmetanje. To
ponekad ne odgovara poduzetnicima koji
žele zadržati svoju nadmoćnu poziciju na
tržištu. Hrvatska gradi infrastrukturu i
razvija zakonodavni okvir, što je preduvjet
tržišnog natjecanja te će uskoro omogućiti
puno otvaranje tržišta.
POTREBNO JE OTVORITI TRŽIŠTE ENERGIJE I DOVESTI NOVE TVRTKE U ENERGETSKI SEKTOR, KOJE ĆE OSIGURATI TRŽIŠNO NADMETANJE
Izgradnja LNG terminala, nuklearne elek-trane te raster plinovoda, kao i sve ostale projekte u energetici Darko Horvat smatra nužnima i dobrodošlima. “Ako neće biti kod nas, bit će negdje u susjedstvu, gdje ih malo ili nikako ne možemo kontrolirati ili na njih utjecati. Ako nemamo objekte u Hrvatskoj, neće biti zaposlenosti ni proi-zvodnje opreme. Jednom riječju - neće biti održivog razvoja”, smatra Horvat. Inače,
regija pati zbog manjka energije i objekti
će se graditi. Horvat se nada kako nas neće
zaobići.
Kompanije se
nadmeću i imaju podršku nacionalnih vla-
da. S obzirom na nepopularnost energetskih
objekata, izuzetno je lako dobre projekte
osujetiti. “Zbog toga je potreban stalan rad
i komunikacija s javnošću oko tih pitanja.
Politika napada na energetsku strategiju
je loša i kratkovidna. To prije što je ona
harmonizirana sa strategijom najjačeg svjet-
skog gospodarstva, odnosno sa strategijom
Europske unije”, zaključuje Horvat.
PROVEDBA SUSTAVA POTICANJA
Konkurentnija primjena OIE-a
GRADNJA ENERGETSKIH OBJEKATA
Kratkovidni napad na Strategiju
Hrvatska ima velik potencijal u obnov-ljivim izvorima energije, od kojih je dio u hidroelektranama znatno iskorišten. Obnovljivi izvori su domaći izvor energije i njihova je uporaba sredstvo poboljšanja sigurnosti opskrbe energijom, poticaj razvoju domaće proizvodnje energetske opreme i usluga, te način ostvarenja ciljeva zaštite okoliša. “Strategija energet-
skog razvitka Hrvatske predviđa značajno
povećanje korištenja OIE-a. Pri provedbi
postojećeg sustava poticanja proizvodnje
električne energije iz obnovljivih izvora
uočene su mogućnosti pojednostavljenja
i poboljšanja administrativnih procedura,
a osobito razdvajanje postupaka za tzv.
mikroelektrane i postrojenja koja koriste
OIE veće snage. U sklopu aktivnosti Mini-
starstva gospodarstva, rada i poduzetništva
osigurane su savjetničke usluge za potporu
razvoju učinkovitijih procedura za projekte
OIE-a, reviziju podzakonskih akata te
ekonomsko-fi nancijsku reviziju tarifnog su-
stava. Ministarstvo na temelju tih podloga
trenutačno priprema sveobuhvatnu izmjenu
podzakonskih propisa koja će omogućiti
bržu i jednostavniju realizaciju još većeg
broja projekata OIE-a te konačno dostizanje
ciljeva zacrtanih Strategijom energetskog
razvitka Hrvatske”, ističe Darko Horvat.
Ipak, valja biti svjestan kako je primje-
na OIE-a još vezana uz poticaje koje je
potrebno osigurati, posebno kroz naknadu
za poticanje proizvodnje električne energije
iz obnovljivih izvora. Stoga Strategija i
Program provedbe Strategije traže pravu
mjeru i oblike primjene obnovljivih izvora
uz najpovoljniji odnos ostvarenih ciljeva i
učinka na domaću ekonomiju.
Zbog očekivanog nastavka globalnog
trenda povećanja cijena fosilnih energenata
i s njima vezanih troškova emisija, primjena
OIE-a će biti sve konkurentnija. Tada će
se obnovljivi izvori na području Hrvatske
još više koristiti, što će zasigurno voditi do
okretanja trenda i smanjenja ovisnosti o
uvozu energenata.
zelenimagazin | srpanj 2011. | 7
Kad je potpisala i ratifi cirala Kyoto proto-
kol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih
naroda o promjeni klime (UNFCC),
Hrvatska se obvezala do 2012. smanjiti
emisiju stakleničkih plinova pet posto
u odnosu na referentnu 1990. godinu. U pretpristu-
pnom razdoblju za punopravno članstvo u Europskoj
uniji obećala je do 2020. godine 20 posto povećati
udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj
potrošnji, 20 posto povećati energetsku učinkovitost
te toliko smanjiti i emisiju stakleničkih plinova u
okoliš. A nakon što postane članicom EU-a, morat će
započeti trgovanje emisijama stakleničkih plinova, i
ta je direktiva u potpunosti prenesena u hrvatsko za-
konodavstvo. Zbog toga, ali i zbog rastućih energet-
skih potreba, u područje energetike mora se u idućih
desetak godina, prema projekcijama i današnjim
cijenama tehnologija, uložiti oko 10 milijardi eura.
Kako bi ostvarila preuzete obveze, Vlada je u
ožujku 2007., među ostalim, donijela Uredbu o
minimalnom udjelu električne energije i kogene-
racije (proizvodnja električne i toplinske energije u
jedinstvenom procesu) iz obnovljivih izvora energije,
što se potiče iz sustava tzv. feed-in tarifa. Prema toj
uredbi, udio je OIE-a u Hrvatskoj do kraja 2010.
u ukupnoj proizvodnji energije trebao iznositi 5,8 po-
sto. No taj cilj nije ostvaren. Udio obnovljivih izvora
u proizvodnji električne energije u nas je trenutačno
manji od jedan posto, ako se, naravno, izuzmu velike
hidroelektrane instalirane snage veće od 10 megavata
(MW) koje proizvode oko 35 posto struje.
APSURDNE ČINJENICERazlog zbog kojeg obnovljivi izvori energije još
nisu snažnije pokucali na energetska vrata
OBNOVLJIVI IZVORI I ENERGETSKA STRATEGIJA
ar, biomasa... ma birokracije
Iz obnovljivih izvora Hrvatska je do 2012. planirala
proizvoditi najmanje 5,8, a još ne proizvodi niti
jedan posto električne energije. Osim skupoće
OIE-tehnologija, izgradnju postrojenja i dalje koči
iznimno složena administrativna procedura, i to za
sve obnovljive izvore!
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
zelenimagazin | srpanj 2011. | 9
Hrvatske, osim skupe izgradnje takvih
postrojenja, naša je izuzetno složena admi-
nistracija.
Svi koji u Hrvatskoj mogu i žele ulagati
u gradnju vjetroelektrana, sunčevih i
elektrana na biomasu, ili primjerice malih
hidroelektrana snage do 10 megavata, te na
taj način steći status povlaštenog proizvođa-
ča električne energije, trebaju biti spremni
na to da će nekoliko godina obilaziti razne
adrese kako bi prikupili i ishodili za to
potrebnu dokumentaciju. I to za sve vrste
obnovljivih izvora!
Politika sustava poticanja proizvodnje
električne energije ne favorizira nijedan
određeni obnovljiv izvor, već izbor prepušta
poduzetničkoj inicijativi. Sa stajališta ener-
getskog potencijala i tržišnih tehnologija
OIE-a, u Hrvatskoj prednost u proizvodnji
električne energije imaju vjetroelektrane,
a u proizvodnji toplinske energije sunčani
kolekori.
U Registru projekata i postrojenja za ko-
rištenje obnovljivih izvora i kogeneracije te
povlaštenih proizvođača (OIEKPP) trećina
zahtjeva za izdavanje prethodne energetske
suglasnosti otpada na projekte vjetroelek-
trana. Sunčevu energiju, koja također ima
zavidan potencijal, per capita koristimo
vrlo malo u odnosu na nama slične države
u regiji, što je apsurdno. Baš kao što je ap-
surdna i činjenica kako je većina projekata
iskorištavanja sunčeve energije razvijena
na području kontinentalne Hrvatske, a ne
u priobalju gdje je više sunčanih dana u
godini.
Krivca za slabo iskorištavanje energije
sunca ne treba tražiti među proizvođači-
ma opreme i tehnologije. Oni koji se bave
energetskim problemima, naime, još nisu
spoznali činjenicu kako je upravo sad odgo-
varajući trenutak za čvrste odluke i poduzi-
manje koraka koji će pridonijeti snažnijem
iskorištavanju kako sunčeve energije tako i
svih ostalih obnovljivih izvora.
ZA ISPUNJENJE OBVEZA IZ SPORAZUMA KOJE JE POTPISALA, PREMA IZRAĐENIM PROJEKCIJAMA I AKTUALNIM CIJENAMA TEHNOLOGIJA, PROCJENJUJE SE DA HRVATSKA DO 2020. U PODRUČJE ENERGETIKE MORA ULOŽITI OKO 10 MILIJARDA EURA
Institucije nisu usklađene
UVJETI RAZLIČITI PO ŽUPANIJAMA
Nelogično je što se više od 60 potvrda traži i za opremanje malog kao i za opremanje velikog sustava, ističu u tvrtki EOL ing
Splitska tvrtka EOL ing od osniva-nja 2000. bavi se razvojem projekata vezanih uz obnovljive izvore. Respek-tabilno iskustvo stekli su na projek-tima solarne energije, vjetroenergije, meteorologije, na ugradnji kolektora za pripremu sanitarne i tehnološke tople vode u kućanstvima, gospodar-stvu, javnom i uslužnom sektoru...
U početku je ta tvrtka bila usmjerena
isključivo prema projektima meteo-
roloških mjernih postaja, ispitivanju
meteoroloških uvjeta kao osnove za
kvalitetnu analizu vjetropotencijala.
No, kod projekata za korištenje energije
vjetra mnogi su problemi vezani uz
prostorne planove, ali sve ih je više i s
investitorima koji su zauzeli pozicije, a
projekte ne prate realnom dinamikom i
zapravo zauzimaju mjesto onima koji ih
mogu brzo realizirati, kažu u EOL ingu.
Zapošljavanjem mladih stručnjaka,
stalnim ulaganjem u obrazovanje EOL
ing je djelatnost proširio na projekti-
ranje, nadzor, konzalting i inženjering
u projektima vjetroelektrana i solarnih
elektrana. Razvijaju više od 15 projekata
vjetrolektrana. Postavili su i održavaju
50-ak stanica za mjerenje vjetropotenci-
jala. Projektiraju i ugrađuju OIE sustave
na otocima i u planinskim područjima...
“Velike su potrebe za solarnim
toplinskim sustavima u turističkim
objektima. Ako svaki gost kampa
dnevno potroši oko 30 litara tople vode,
ugradnja tih sustava je isplativa”, ističe
Olivera Stanić, voditeljica marketinga i
prodaje tvrtke EOL ing.
LOŠA REGULATIVATržišni potencijali za OIE projekte
u Hrvatskoj stalno rastu. No, kako na-
glašava Aleksandar Kovačević, voditelj
projekata u EOL ingu, niti Tarifni su-
stav za proizvodnju električne energije
iz obnovljivih izvora, niti Uredba o
naknadama za poticanje, niti Pravil-
nik o stjecanju statusa povlaštenog
proizvođača električne energije sami po
sebi neće donijeti ništa ako ne postoji
obveza i odgovornost ne samo za to
zaduženih institucija nego i stvarna
volja ljudi koji u njima rade. “Nelogično
je što više od 60 potvrda morate dobiti
i za opremanje malog objekta kao i
za opremanje velikog sustava. Uvjeti
ulaganja i efi kasnost uprave razlikuju
se od županije do županije”, upozorava
Kovačević i dodaje kako državne insti-
tucije, od resornog ministarstva do re-
gulatorne agencije i operatora sustava i
tržišta, dobrim dijelom nisu u suglasju,
preklapaju prava i obveze te traže velik
broj nepotrebnih dokumenata.
“Mogući investitori, osobito oni koji
žele na krovu postaviti solarni fotona-
ponski sustav, već u početku zbog toga
odustanu. Nedopustivo je da za sustave
od dva kW procedura bude ista kao za
vjetroelektrane od 10 MW. Ograničenje
od 1 MW treba također povećati na
100 MW do 2020. godine”, pojašnjava
Kovačević.
PIŠE Jozo [email protected]
EOL ing je dosad realizirao atraktivan projekt u Parku prirode Prevlaka, potom Dvore svetog
Jurja na Hvaru te niz projekata za opskrbu strujom izdvojenih objekata.
Objekt u Parku prirode Prevlaka uz 18 fotonaponskih panela pojedinačne snage 140 Wp,
ukupne snage 2520 W, hibridni je sustav u koji je instaliran i vjetrogenerator sna-
ge 1500 W. Osigu- rano je napajanje električnom energijom
trošila na por- tirnici Parka, u restoranu, kuhinji
i osvjetljenje na ulazu u Park, a su-
stav su stručnjaci EOL inga projekti-
rali tako da se u budućno-
sti može i nadograditi.
Objekt u Parku prirode Prevlaka uz 18 fotonaponskih panela
ukupne snage 2520 W, hibridni je sustav u koji je ins
ge 1500 W. Osigu- rano je napa
trošila na por- tirnici
i osvje
stav su
ra
10 | srpanj 2011. | zelenimagazin
AKTUALNO
Hibridna slavonska stanica
SURADNJA VIPNETA I KONČARA
Ekološki prihvatljivi sustavi napajanja pokazali su se
korisnim na udaljenim i nepristupačnim lokacijama
Vipnet i Končar predstavili su
prvi od tri hibridna sustava
baznih stanica koje se napaja-
ju obnovljivim izvorima ener-
gije, te za proizvodnju elek-
trične energije, uz sunce i vjetar po prvi
puta koriste i gorivne članke. To je prva
takva bazna stanica u ovom dijelu Europe,
a postavljena je u Slavoniji. Inicijativa za
hibridni sustav je Vipnetova, a osnovnu
ideju razradili su zajednički Vipnetovi
i Končarovi stručnjaci, te je prototip
napravljen za nepunih 10 mjeseci.
Cijeli se sustav sastoji od tri osnovne
komponente, svaka od njih je zaseban
proizvod koji se može modularno slagati
prema zahtjevima potrošnje, ali i prema
klimatskim uvjetima pojedine lokacije,
priopćeno je iz Vipneta. U tri osnovne
komponente spadaju fotonaponsko
postrojenje, vjetroagregat i energetski
učinkovit kontejner za smještaj akumu-
latorskih baterija, gorivnih članaka sa
spremištem vodika i sustava upravljanja
izvorima, kao i za smještaj telekomunika-
cijske opreme.
Od samih početaka svog poslovanja,
Vipnet razvija ekološki prihvatljive
sustave napajanja svoje mreže, što se
pokazalo naročito korisnim na udaljenim
i nepristupačnim lokacijama. Naime,
osim ovog hibridnog sustava, Vipnet u
svojoj mreži ima 50 odašiljača i 11 baznih
stanica koje rabe sunčevu i energiju vjetra
za proizvodnju električne energije kojom
se napajaju. (B.O.)
zelenimagazin | srpanj 2011. | 11
Bioplin u Hrvatskoj – potencijali i
mogućnosti fi nanciranja, drugi
međunarodni gospodarsko-
znanstveni skup o toj temi u
Vukovaru je okupio oko 150
predstavnika austrijskih tvrtki koje se bave
bioplinskom tehnologijom, zainteresiranih
hrvatskih tvrtki, te znanstvenika. Grupaciji
za bioplin pri Zajednici obnovljivih izvora
energije (OIE) Hrvatske gospodarske ko-
more ovaj put su partneri u organizaciji
bili Austrijski ured za vanjsku
trgovinu i časopis
Agroglas.
SMANJITI UVOZ ENERGENATA S izazovima tržišta, kako je istaknuto,
nositi se možemo samo tako da zaštita oko-
liša, očuvanje prirodnih resursa i ekološka
osviještenost budu prioriteti održivog ra-
zvoja, a gospodarska komponenta u skladu
s poštivanjem prirode. “Nedostatak energije
i sirovina, stalan rast cijena, nepredvidivost
klime te sve veće zagađenje okoliša iziskuju
odgovorno i štedljivo postupanje”, naglasio
je mr. Roman Rauch, direktor Austrij-
skog ureda za vanjsku trgovinu.
Budući da je Hrvatska
prisiljena uvoziti većinu ener-
genata, korištenjem bioplina
smanjio bi se uvoz po-
jedinih energenata,
naročito električne
energije. Time bi se
umanjila energetska
ovisnost o drugim državama i povećao broj
zaposlenih te lakše ostvarile obveze prema
EU-u u zamjeni konvencionalnih goriva
obnovljivima.
PRESPORI SMO U REALIZACIJIViše je razloga što su partneri u organiza-
ciji skupa bile austrijske tvrtke i stručnjaci:
u Austriji su još 1992. zakonom o ekostruji
stvoreni okviri za gospodarsko korištenje
obnovljive energije.
To je pridonijelo razvoju nove industrij-
ske grane koja je, osim što je stvorila nova
radna mjesta, napravila od Austrije pionira
na tom području. S novim podzakonskim
aktima o korištenju obnovljivih izvora
energije u Hrvatskoj, ali i svojim velikim
potencijalima, i Hrvatska ima priliku kre-
nuti istim uspješnim putem.
O trenutačnoj situaciji na tom području
Bioplin: višestruko ko Stručnjaci smatraju kako bi se u Hrvatskoj moglo bez teškoća rea
postrojenja jačine jednog megavata
PORUKE MEĐUNARODNOGA GOSPODARSKO-ZNANSTVENOG SKUPA
OBNOVLJIVI IZVORI
12 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ristan i isplativlizirati između 100 i 150 bioplinskih
U VUKOVARU
dr. Davor Kralik, stručnjak s osječkog Po-
ljoprivrednog fakulteta i voditelj Grupacije
za bioplin pri HGK-u, kaže: “Iako se kod
nas neke stvari presporo razvijaju, možemo
se pohvaliti kako Hrvatska ima dva bio-
plinska postrojenja u sklopu Poljoprivredne
zadruge Osetina u Slavoniji. Interes je za
takve projekte relativno visok, međutim,
realizacija ide sporo. Izravnim kontaktima s
tvrtkama koje se bave bioplinskim tehnolo-
gijama želimo ubrzati te procese.”
BRZ POVRAT ULAGANJAPremda se ne može mjeriti s Njemačkom
ili zemljama razvijenijega gospodarstva,
Hrvatska ima, tvrdi dr. Kralik, u iskorišta-
vanju bioplina iznimne potencijale, i to u
povezivanju s poljoprivrednom proizvod-
njom, uz istodobne koristi u zbrinjavanju
organskog otpada koji predstavlja tehnološ-
ki, ali i ekološki problem. “Određene služ-
bene strateške procjene spominju moguć-
nosti za 20 do 30 bioplinskih postrojenja.
Mi, međutim, smatramo da se bez teškoća
može realizirati između 100 i 150 bioplin-
skih postrojenja jačine jednog megavata,
a osim energije iz obnovljivih izvora, time
dobivamo i čistiji okoliš.”
Primjer Austrije, koja već 60 posto po-
trebne energije dobiva iz obnovljivih izvora,
najbolje pokazuje da su takva postroje-
nja isplativa, ističe dr. Kralik. Njemačka,
primjerice, ima oko 4500 bioplinskih
postrojenja različite snage, i dalje ulaže u
njih, kao i većina zapadnoeuropskih zema-
lja. Investicije se isplate za pet do sedam
godina, već prema tome koja se sirovina
koristi. Posredno to donosi otvaranje novih
radnih mjesta, te smanjuje emisiju štetnih
plinova.
Najveće potencijale imamo
u Slavoniji
U sklopu projekta BiogasIN, u koji je uključeno
sedam zemalja Središnje i Istočne Europe, na
tridesetak ciljanih područja ispitane su moguć-
nosti razvoja održivog tržišta bioplina. U Hr-
vatskoj su ta ciljana područja bila Varaždinska
i Međimurska, te Osječko-baranjska i Vukovar-
sko-srijemska županija. Procijenjeno je da se
oko 20 posto nacionalnog potencijala biopli-
na nalazi u Vukovarsko-srijemskoj, a oko
trećine u Osječko-baranjskoj županiji.
BIOPLINSKO POSTROJENJE U PZ-u OSATINA
Farme prodaju struju, griju
staklenik, štite okoliš...
Jedina dva zasad izgrađena bioplinska po-
strojenja u Hrvatskoj rade u sklopu Poljopri-
vredne zadruge Osatina iz Semeljaca. Na far-
mi u Ivankovu postrojenje radi već gotovo tri
godine, a drugo je izgrađeno uz farmu u To-
mašancima.
Struja koja se tu proizvede na temelju sto-
čarske i ratarske proizvodnje isporučuje se
HEP-u, a PZ Osatina od toga mjesečno ostva-
ruje između 2,2 i 2,5 milijuna kuna. Konkret-
no, farme s oko 3000 grla stoke svaki dan pro-
izvedu 220 prostornih metara gnoja što je
dovoljno za gotovo 70 posto potreba bioplin-
skog postrojenja. Preostali dio sirovine nami-
ruje se iz biljne proizvodnje.
Oba su bioplinska postrojenja PZ-a Osatina
istovrsna, i proizvode 2 X 1 MW/h električne,
te 2 x 1,3 MW/h toplinske energije. Izgrađe-
na su u skladu s najnovijim tehnološkim dosti-
gnućima, zaokružila su proizvodne procese na
farmi, poboljšala uvjete držanja životinja, rad-
no okružje i zaštitu okoliša. Uza sve to, dobive-
na toplinska energija koristi se za zagri-
javanje 15 hektara staklenika za povrće.PIŠE Svetozar [email protected]
zelenimagazin | srpanj 2011. | 13
Grupacija Biotoplifi kacija,
klaster u kojem se okupilo
sedam hrvatskih tvrtki i
jedna udruga, izradila je plan
biotoplifi kacije Hrvatske i
predlaže nacionalni projekt gradnje 40-ak
malih BE-TO elektrana. Te elektrane snage
jednog megavata električne i četiri mega-
vata toplinske snage odgovaraju hrvatskim
potrebama i 90 posto su hrvatski proizvod.
Prvi čovjek Grupacije, ugledni stručnjak dr.
sc. Nikola Čupin, o projektu kaže:
“Očekujemo ugovaranje prvog objekta,
međutim, suočavamo se sa stranom kon-
kurencijom koja ide s dumping cijenama;
istodobno, mi nemamo adekvatnu zaštitu
naše Vlade. Predložili smo da Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
fi nancira tipski projekt BE-TO elektrana
kako bi izgradnja bila jeft inija i brža, no
dosad smo dobili samo verbalnu podršku
Ureda predsjednika RH, potpredsjednika
Vlade Miloševića, Ministarstva gospodar-
stva...” kaže dr. Čupin te pojašnjava: “Kad
bismo iz domaće drvne sirovine proizvodili
struju i toplinu te zaposlili domaću indu-
striju, dodanu bismo vrijednost, u odnosu
na sirovo drvo koje danas Hrvatska izvozi,
povećali četiri puta!”
DOMAĆI RESURSIDa Hrvatska ima vlastite tvrtke koje su
za gradnju biotoplifi kacijskih postrojenja
stekle potrebne reference, pokazuje uspješ-
na izgradnja elektrane na drvnu biomasu u
Strizivojni. Osim toga, nacionalni projekt
što ga predlaže Grupacija uzima u obzir
i korištenje naših šuma kao nacionalnog
resursa. Hrvatskoj, naime, ne odgovara
izgradnja velikih, već više malih elektrana
kako bi transport drva bio jednostavniji i
ograničen, te kako bi se mogla maksimalno
iskoristiti proizvedena toplina.
Iskoristivom se, naime, smatra toplina
snage četiri MW, jer više je teško i potrošiti.
Gradnja manjih postrojenja je učinkovitija,
a kod tipske elektrane za koju se zauzima
Grupacija dostiže se iznimno visokih 80
posto iskoristivosti, jer samo 20 posto topli-
ne ide u okoliš. Kod većih elektrana čak 60
posto energije završi u okolišu!
POTREBNA STRATEŠKA ODLUKA“Projekt bi imao velik pozitivan učinak
na razvoj regionalnoga gospodarstva, no
kod nas i dalje nema stava službene politike
koja bi to svojim odredbama i stvarno pro-
vodila. Nema strateške odluke o korištenju
vlastitih resursa kojima realno raspolažemo.
Umjesto toga, dolaze nam strani proizvođa-
či, koji uzmu naše sirovine i naše poticaje, i
kod nas razvijaju svoju tehnologiju s dum-
ping cijenama. Stoga je naš stav da hrvatska
znanost treba resurse trošiti tamo gdje već
imamo i vlastitu tehnologiju i sirovine. Oni
koji razmišljaju o nacionalnim interesima,
to jasno shvaćaju. Problem nastaje kad se
dođe do razine privatnih interesa. Tada
se ljudi okreću onome što je jeft inije i
bolje marketirano, premda to dugoročno
višestruko šteti nacionalnim interesima:
razvoju vlastite tehnologije, zapošljavanju,
kvalitetnom korištenju sirovina...”, zaklju-
čuje direkor Grupacije Biotoplifi kacija dr.
Nikola Čupin.
INICIJATIVE: prijedlog Grupacije Biotoplifikacija
Treba nam 40 ma Hrvatske tvrtke udružene u klaster
predlažu plan biotoplifikacije
Hrvatske - nacionalni projekt gradnje
kogeneracijskih elektrana na biomasu
koje su 90 posto hrvatski proizvodPIŠE Svetozar [email protected]
14 | srpanj 2011. | zelenimagazin
OBNOVLJIVI IZVORI
lih BE-TOelektrana
Klaster Grupacija Biotoplifi kacija razvio je kom-
pletnu uslugu izgradnje tipske bioelektrane-toplane
od 1 MW električne i 4 MW toplinske snage, koja je
više od 90 posto hrvatski proizvod. Kotao proizvodi
TPK-EPO, turbinu TTK Karlovac, električno po-
strojenje Končar-Montažni inženjering, toplinsku
stanicu B.E.S.T. projekt, dok su nadzor i upravljanje
povjereni tvrtki PHB Zagreb.
Bioelektrana se proizvodi po modelu “ključ u ruke”,
uz jamstvo za dobro izvršenje posla i pogon 8000
sati godišnje.
Hrvatska bioelektrana po modelu ‘ključ u ruke’
OIKON
PHB
Leko-biro
URH
Nadzor i automatizacija
Projekt i građevina
Promocija projekta
B.E.S.T. Projekt
KONČAR - montažni inženjering
TPK-EPO TTK Karlovac
Vlastita potrošnja
Pepeo
Gorivo
Dimni plinoviEES
Kotao Turbina G
Toplinskamreža
VLASTITA TEHNOLOGIJA
zelenimagazin | srpanj 2011. | 15
PIŠE Drago Živković[email protected]
Tvrtka TPK-EPO proizvodnja,
jedna od sljednica socijalističkog
mastodonta Tvornice parnih
kotlova na zagrebačkom Žitnjaku,
ujedno jedan od suosnivača kla-
stera Grupacija Biotoplifi kacija, praktički je
jedina tvrtka na koju je danas u Hrvatskoj
spala proizvodnja parnih kotlova. Kotlove,
istina, proizvodi i Đuro Đaković TEP, ali
sudbina je te tvrtke neizvjesna, nakon što je
njezin austrijski vlasnik otišao u stečaj, pa
su ih kupili Rusi, čiji poslovni planovi nisu
posve jasni.
Današnja TPK-EPO proizvodnja d.o.o.
nasljednik je istoimenog dioničkog društva
koje je otišlo u stečaj prije deset godina.
Jedna je od rijetkih tvrtki nastalih na razva-
linama starog TPK koja i dalje radi, i to
vrlo uspješno. Direktor Željko Begić ističe
da više od 90 posto proizvodnje izvoze,
a glavna su im tržišta Francuska, Dan-
ska, Njemačka, Austrija i Libija. Najveća
referenca im je golem kotao od 305 tona,
koji su radili za partnera u Južnoj Africi,
i transportirali ga preko cijele Europe do
luke u Hamburgu.
GRIJANJE NA OTPADIz mnoštva projekata u kojima je TPK-
EPO sudjelovao ili sudjeluje, Begić izdvaja
kogeneraciju na biomasu u Strizivojni.
Proizveli su i kotao za spalionicu otpada
u Celju, koja je također kogeneracijska
bioelektrana-toplana. Celjski se projekt
može smatrati primjerom za gradove slične
veličine, a jedini problem im je u početku
bio manjak otpada, zbog čega su ga dovozili
iz Ljubljane. Spalionica ima instalirane vr-
hunske keramičke fi ltere, pa proizvodi samo
16 | srpanj 2011. | zelenimagazin
OBNOVLJIVI IZVORI
0,02 posto opasnog otpada koji se potom
utiskuje u zemlju pod visokim tlakom. Ra-
zvoj tehnologije fi ltriranja glavni je razlog
što se ponovno sve više grade termoelektra-
ne općenito, pa čak i one na ugljen.
U IGRI DESETAK PROJEKATAPrvi sljedeći projekt klastera u kojem
djeluju trebala je biti bioelektrana u Glini,
koja bi grijala nedavno otvoreno novo
krilo tamošnjeg zatvora. Ugovor je trebao
biti potpisan 1. lipnja, ali recesija je zasad
odgodila i taj projekt. Begić je očekivao više
pomoći države, imajući na umu da projekti
kogeneracije pridonose ostvarenju cilja od
20 posto energije iz obnovljivih izvora, koji
je Hrvatska prihvatila kao buduća članica
EU-a. A u igri je još desetak projekata koge-
neracija na šumsku biomasu, kaže Begić,
i kao neke od mogućih lokacija spominje
Vinkovce, Županju i Udbinu.
Kada bi se klaster pokrenuo punim
kapacitetom, TPK-EPO, koji sada zapo-
šljava oko 70 ljudi, mogao bi ih zaposliti i
stotinu – kad bi ih bilo. Očito ih nema, jer
kad su tražili bravare po cijelom Zagrebu
preko Zavoda za zapošljavanje, nije se
javio nijedan. Što nije ni čudno zna li se da
obrazovanje za bravara godišnje upiše samo
nekoliko učenika u Zagrebu, iako je to
jedno od najtraženijih zanimanja na tržištu
rada. Zato je TPK-EPO prisiljen uzimati
priučene radnike koje potom nekoliko go-
dina obučavaju. A onda im ih, žali se Begić,
uzme nelojalna konkurencija za sezonske
poslove.
Domaće tvrtke uspješne u razvoju OIE tehnologija
Kotlovi TPK-EPO griju Južnu Afriku
Premda izvoze 90 posto proizvodnje na svjetska
tržišta, u TPK-EPO posebno izdvajaju domaći
kogeneracijski projekt u Strizivojni
zelenimagazin | srpanj 2011. | 17
Još samo prije koju godinu, kada bi
strojevi tvornice parketa Strizivojna
Hrast malo jače “potegnuli”, cijela
Strizivojna, selo južno od Đakova
– ostajala bi bez struje. Ta uspješna
tvornica za normalnu proizvodnju treba
oko 2,2 MW električne energije, međutim,
lokalni distributivni kapaciteti HEP-a to
nikako nisu mogli zadovoljiti. Alternativa
je bio mazut, odnosno dizel-agregat koji je
proizvodio potrebnu struju, ali uz mjesečni
trošak od oko milijun kuna.
U razgovorima sa stručnjacima iz
tvrtke HEP ESCO o tome kako pronaći
učinkovitije rješenje, došlo se do ideje
izgradnje vlastite elektrane, i to na ono što
je zapravo ostatak osnovne proizvodnje –
na piljevinu!
ŠEST GODINA BORBEOd ideje do realizacije prošlo je,
međutim, gotovo šest godina. Neznanje i
opstrukcija birokracije, dijelova državnih i
fi nancijskih institucija, ozbiljno su ugrozili
ne samo projekt elektrane, nego i čitavu
proizvodnju tvornice parketa.
Višegodišnju napornu birokratsku traka-
vicu slikovito objašnjava Martina Ravlić,
voditeljica projekta izgradnje elektrane
i pomoćnica direktora i vlasnika tvrtke
Strizivojna Hrast Mate Ravlića:
- Kada smo prije šest, sedam godina
krenuli u taj projekt, nije bilo potrebne
zakonske regulative. Nakon što se to nekako
defi niralo, pojavio se problem kreditiranja
čitave investicije. Tadašnja naša matična
banka odustala je od kreditiranja, navodno
zbog nastupajućih poremećaja na trži-
štu. Onda smo opet zapeli i počeli tražiti
drugu banku koja je zainteresirana za takav
projekt. Nakon što smo toj drugoj banci
predali svu dokumentaciju, njima je trebalo
devet mjeseci da donesu odluku hoće li ili
neće fi nancirati projekt. Razočarani takvim
odugovlačenjima, razmišljali smo i o odu-
stanku od tog posla, ali smo ipak zakucali
i na vrata treće banke, koja nas je odmah
prihvatila. Gotovo istodobno javila se i ona
druga nudeći nam čak i smanjenje kamata
uz prihvaćanje svih naših uvjeta samo da
se opredijelimo za njih. Nismo, naravno, s
njima više htjeli razgovarati jer su se poka-
zali neprofesionalnima. Odlučili smo se za
treću banku. U svemu smo tome potrošili
nekoliko godina dragocjenog vremena.
Tome treba pridodati i niz birokrat-
skih otezanja i nerazumijevanja. Recimo,
lokacijsku dozvolu smo čekali devet mjeseci
zato što osoba iz nadležne državne službe,
koja je to trebala ispisati, nije znala o čemu
se radi, kako to napisati, pa je sve skupa
trajalo, i trajalo...
STRUJA IZ PILJEVINEKogeneracijsko postrojenje elektrane
kapaciteta 3,3 MW električne energije
završeno je u svibnju, a sredinom lipnja ove
STRIZIVOJNA HRASTPRVA IZVORNO HRVATSKA ELEKTRANA NA DRVNU BIOMASU
INVESTICIJA OD 15 MILIJUNA EURA ISPLATIT ĆE SE VEĆ ZA OSAM GODINA JER JE NAJVEĆI DIO SIROVINE ZA RAD ELEKTRANE DRVNI OSTATAK
PIŠE Svetozar [email protected]
U Strizivojni više ne bi
18 | srpanj 2011. | zelenimagazin
OBNOVLJIVI IZVORI
Sinergija znanosti i prakse
Projekt elektrane na drvnu biomasu za-
sigurno ne bi uspio bez sudjelovanja
znanosti.
“Naravno, ovo je pravi primjer onoga što se
naziva spojem znanosti i prakse. Ako tu po-
stoji sinergija, onda svi možemo napredo-
vati. Sve smo započeli s tvrtkom HEP ESCO,
tvrtkom kćeri HEP-a koja se bavi uštedama
energije, i tu se zapravo rodila ideja ove elek-
trane. Potom tvrtka ENERKON čiji su struč-
njaci bogatog poslovnog i znanstvenog
iskustva odigrali također značajnu ulogu u
svemu. Savjeti i stručna pomoć stizala je iz
našeg resornog ministarstva, iz Ministarstva
regionalnog razvitka, sa Šumarskog fakulte-
ta... Velik broj ljudi bio je, i još je uvijek, uklju-
čen u ostvarivanje toga projekta”, kaže Mar-
tina Ravlić.
godine prve količine “struje iz piljevine”
isporučene su u sustav HEP-a, a tako će na
temelju ugovora biti i sljedećih 12 godina.
Vrijednost investicije dostigla je 15
milijuna eura. Međutim, prema studiji,
zahvaljujući poslovanju elektrane, Strizivoj-
na Hrast godišnje će ostvarivati uštedu od
1,9 milijuna eura. Samo na taj način cijela
će se investicija isplatiti već za osam godina.
To više, jer najveći dio sirovine za rad ele-
ktrane predstavlja drvni ostatak iz primarne
proizvodnje parketa. Ono što nedostaje
nabavljat će se od Hrvatskih šuma.
Budući da elektrana za Strizivojnu Hrast
predstavlja potpuno novu djelatnost, bilo
je važno na vrijeme osigurati potrebne
stručnjake koji će voditi njezin rad. Još prije
godinu dana zaposlili su ljude koji će raditi
na novom postrojenju. Tih desetak inženje-
ra elektrotehnike i strojarstva godinu dana
sudjeluju u izgradnji i montaži, tako da
praktično znaju sve – od temelja do svakog
kabela, dok sam rad elektrane ne iziskuje
velik broj novih radnika.
Primjer tvornice Strizivojna Hrast i iz-
gradnja njihove, za sada u Hrvatskoj jedin-
stvene tvornice energije, najbolja je potvrda
teze kako energija sama sebi nije svrha. Na-
ime, elektrana toj tvrtki znači temeljni uvjet
širenja i uopće mogućnost rada. Elektrana
neizravno otvara i nova radna mjesta koja
nisu nevažna za širu zajednicu.
“Na jesen nas očekuje val novog zapo-
šljavanja ljudi u osnovnoj djelatnosti jer
planiramo otvoriti nove linije za proizvod-
nju parketa. Ulazimo u novu proizvodnju
parketa, i tu se otvaraju nova radna mjesta.
U tome je i glavni smisao projekta elektrane.
Jer, zahvaljujući tom vlastitom izvoru po-
trebne energije, sada možemo širiti osnovnu
djelatnost”, zaključuje Martina Ravlić.
I na kraju, jedno je izvjesno – nakon
izgradnje tog vrijednog elektroenergetskog
postrojenja, Strizivojna više neće ostajati
bez struje. Barem ne zbog tvornice parketa.
Umjesto nedostatka struje, u budućnosti
je moguć jedino – nedostatak potrebnih
radnika.
Tajna dobrog poslovanja
Martinu Ravlić pitali smo i u čemu je tajna uspješnog plasmana parketa te tvornice na tržište, i to
uglavnom strano.
“Na domaćem tržištu prodajemo zaista simboličan postotak naše proizvodnje, jer gotovo sve ide
van. U čemu je tajna? Tajna je u dobroj poslovnoj suradnji sa švicarskim partnerom s kojim imamo
dugoročne ugovore. Naglašavam, to nije samo kupac, nego pravi poslovni partner. “
U Hrvatskoj već godinama većina poduzetnika izbjegava proizvodnju i sreću traži u trgovini, uslu-
gama i drugim neproizvodnim djelatnostima. Na temelju tog iskustva, ljudima koji žele krenuti u
poduzetništvo u Strizivojni poručuju:
“Proizvodnja, a osobito u sadašnjim hrvatskim uvjetima, zaista je težak pothvat. Međutim, tu
se radi o stvaranju nove dodane vrijednosti, i to je definitivno uspjeh. U Hrvatskoj je zaista teš-
ko biti poduzetnik i još se k tome baviti proizvodnjom i biti izvoznik. Mnogo je teško-
ća na tom putu. No, treba se boriti i znati jasne ciljeve, ali treba i voljeti to što radiš.”
trebalo nestajati struje
Kogeneracijsko postrojenje elektrane kapaciteta 3,3 MW
električne energije pokriva sve potrebe za strujom tvornice
parketa, a višak isporučuje HEP-u
zelenimagazin | srpanj 2011. | 19
Austrijska tvrtka RES Investgro-
up iz Beča još je lani u stude-
nome svečano objavila početak
gradnje energane na drvnu
biomasu u gospodarskoj zoni
u Jasenovcu. No do sredine ove godine na
gradilištu se nije mnogo toga dogodilo. Pro-
jekt je zastao zbog spore procedure sklapa-
nja ugovora s Hrvatskim šumama za kupnju
drvne sječke. Od Karla Hubera, direktora
projekta, saznali smo da od Hrvatskih šuma
nikako ne mogu dobiti ugovor koji bi imao
sve potrebne elemente (cijene, količine,
itd.), a koji bi trebao biti podloga za pre-
govore s bankom o fi nancijskom praćenju
projekta. Austrijskim investitorima čini se
kao da za sklapanje takvog ugovora postoje
neke neobjašnjive političke prepreke. Iako
se u Vladi stalno govori o investicijama, i
poziva strane i domaće ulagače u energet-
ski sektor, “na terenu” stvari zapinju, pa
ulagači gube strpljenje. Austrijski investitori
zatražili su pomoć i intervenciju i svojih
diplomatskih predstavnika.
Izvori u Hrvatskim šumama pak uvjera-
vaju nas da će vrlo skoro taj problem biti
riješen. Kad ovaj broj Zelenog magazina
bude otisnut, ugovor bi trebao biti potpisan.
U Hrvatskim šumama potvrđuju da se
tvrtka RES javila na natječaj za javnu pro-
daju drva za proizvodnju energije te
da im je poslan primjer
Krovnog ugovora i Godišnjeg ugovora radi
mogućih primjedbi.
Budu li, dakle, usklađeni interesi dviju
strana, austrijski ulagači bi za nekoliko
tjedana mogli početi izgradnju svog pogo-
na. Pitanje je hoće li dostići ciljani datum
dovršenja, travanj 2012., no kad elektrana
bude gotova, isprva će korisnike opskr-
bljivati toplinskom energijom za grijanje i
proizvodnju procesne topline, potom i stru-
jom. Investicija je vrijedna 29 milijuna eura.
Energana će imati maksimalnu toplinsku
energiju 23 MWh, a maksimalna električna
snaga bit će 7,2 MW. Godišnje će trošiti oko
60.000 tona drvne sječke. U elektrani će biti
zaposleno 15 do 20 radnika.
Usporedo s realizacijom tog projekta, tre-
bala bi biti izgrađena i nova trafostanica od
35/20 kV u industrijskoj zoni, koja će biti
priključena na glavnu trafostanicu HEP-a
kapaciteta 110 kV u desetak kilometara
udaljenoj Novskoj.
RES je do faze spremnosti za realizaciju
razvio slično kogeneracijsko postrojenje u
Vrbanji, a namjerava u iduće dvije godine
realizirati još dvije do četiri takve elektrane
na biomasu te zauzeti značajan udjel na
hrvatskom tržištu obnovljivih izvora ener-
gije. Stoga ih i zanima primjerena brzina
sklapanja ugovora, ishođenja dozvola i svih
ostalih procedura kako bi mogli biti konku-
rentni i u europskim razmjerima.
ŠTO KAŽU U HRVATSKIM ŠUMAMA
Cijene drvne sječke prate rast potrošačkih
Može li se u Hrvatskoj dogoditi nestašica drvne sječke, i što je s rastom nje-
zinih cijena, pitali smo Željka Sučića, direktora Šumske biomase, poduzeća
kćeri Hrvatskih šuma, koje je zaduženo za organiziranje tržišta drvnih ostata-
ka iskoristivih kao gorivo u energanama.
“Hrvatske šume objavile su javnu prodaju 600.000 tona godišnje prostornog drveta i drvne sječ-
ke za proizvodnju energije i time se odrekle izvoza. Obveza je Šumske biomase po sklopljenim pre-
dugovorima 200.000 tona godišnje. Za te količine postoji potencijal u šumama kojima gospodare
Hrvatske šume”, kaže Sučić i dodaje da se Hrvatska ubraja u zemlje bogate drvetom, ali količine su
ipak ograničene. Povećanje proizvodnje i podizanje tzv. energetskih nasada (za to je pogodno oko
40.000 hektara) raspoloživu će biomasu, ocjenjuju u Hrvatskim šumama, do 2015. povećati 24 po-
sto u odnosu na 2010. godinu, odnosno sa 2,7 milijuna na 3,4 milijuna prostornih metara. Rast
cijena drvne sječke prati indeks potrošačkih cijena, i od 2009. do 2011. iznosio je pet posto.
RES BIOENERGIJA JASENOVAC
Ugovor usporio projektAustrijski su ulagači zbog zapinjanja investicije od
29 milijuna eura zatražili i diplomatsku intervenciju
Primjeri iz prakse
Tvrtka Univerzal iz Varaždina prva
je u Hrvatskoj dobila status po-
vlaštenog proizvođača električne
energije za svoju energanu na
drvnu biomasu. O iskustvima
koja su u toj tvrtki stekli do njezina pušta-
nja u pogon razgovarali smo s Marijanom
Kovačićem, suvlasnikom Univerzala.
Zašto ste se odlučili napraviti takvu
energanu?
Tvrtka smo koja se bavi otpadnim ma-
terijalom. Prikupljamo mnogo drvne siro-
vine, poput starih paleta, drvenih sanduka
i sličnog materijala, i smatrali smo kako
bismo to otpadno drvo, kao i drvnu sječku
koju bismo kupovali od Hrvatskih šuma,
mogli upotrijebiti za proizvodnju električne
i toplinske energije.
Koliko je trajalo pribavljanje dozvola?
Samo je prikupljanje dozvola trajalo
najmanje dvije godine. Netko je izračunao
kako je potrebno pribaviti 62 dokumenta
do završetka projekta! Uložili smo mnogo
vremena i napora dok nismo dobili sve su-
glasnosti za status povlaštenog proizvođača.
Uporabnu smo dozvolu dobili u listopadu
2010. godine, a sada počinjemo i redovni
rad.
Kako je teklo opremanje energane?
Oslonili smo se na domaće dobavljače
kako bismo i njima dali priliku da sudjeluju
u razvoju projekta, ali oprema često nije
bila odgovarajuća. Moram reći da kod nas
nema dovoljno znanja o opremi za takve
pogone. Nismo zadovoljni ni projektnim
rješenjima, ni opremom i mnogo smo toga
morali mijenjati u hodu.
Jeste li za gradnju energane koristili
kreditne linije?
Ukupno ulaganje je oko 3,5 milijuna
eura. Prijavili smo se za “zelene kredite”
HBOR-a još 2008., ali nam je tada rečeno
kako nema novca za taj tip ulaganja.
Obratili smo se poslovnoj banci računajući
na to da ćemo preko nje kasnije doći do
povoljnih sredstava HBOR-a. Poslovna
banka nam je odobrila kredit, i to u švi-
carskim francima, što nam je trenutačno
nepovoljno.
Nadali smo se sa HBOR-om dogovoriti
refi nanciranje kredita, ali rekli su nam kako
kreditiraju samo nove projekte. Dobili smo
grace period, no zbog svih teškoća tek sad
krećemo u proizvodnju energije, a već nam
stižu na naplatu anuiteti kredita.
daju drva za proizvodn
da im je pos
ŠTO K
Cije
Može li
zzinih cije
kćeri Hrv
kkkkakakaka iskoristivih
20 | srpanj 2011. | zelenimagazin
OBNOVLJIVI IZVORI
Kolika je snaga energane?
Nazivna snaga je 2,74 megavata. Imamo
sva odobrenja HEP-a, HERE-a i HROTE-a
za preuzimanje električne energije koju
proizvedemo. U elektrani će raditi 18
radnika.
Kada očekujete dobit?
Teško je to procijeniti. Elaborati koje smo
naručili i platili sadrže određene veličine i
procjene, ali stvari se u međuvremenu bitno
mijenjaju.
Prije određenog vremena tona drvne
sječke iz Hrvatskih šuma stajala je 150
kuna, a sad se već približila 400 kuna. Ne
mogu reći kad ćemo isplatiti tu investiciju.
Moći ćemo raditi takve računice tek kad
krenemo u redovnu proizvodnju. Zasad
me nije stid reći da smo u cijeli posao ušli
možda previše naivno. Da nismo imali
fi nancijskih rezervi, rast cijena sirovine
i drugih troškova sigurno bi našu tvrtku
bacio na koljena.
Biste li drugim poslovnim ljudima prepo-
ručili da se upuste u takav poslovni pothvat?
Već iz ovoga što sam vam rekao možete i
sami zaključiti kakva bi bila moja preporu-
ka... Bili su tu kod mene ljudi iz Bjelovara i
drugih krajeva Hrvatske i gledali s kakvim
se problemima susrećemo. Ne znam. Mož-
da je bolje ulagati u vjetroelektrane koje
ipak ne angažiraju toliko radnika i energije.
Moramo kupiti struju da bi naš pogon
radio, a pitanje je koliki će biti povrat pro-
dajom struje koju proizvedemo. Moramo
kupovati drvnu biomasu, morali smo kupiti
četiri mlina kojima meljemo drvo i dobiva-
mo sječku koju sagorijevamo u pogonu, a
imali smo i mnoge druge troškove...
Očekujete li još problema?
Moguće je da cijena drvne sječke poraste,
a možda se pojavi i manjak te drvne mase.
Za to je potrebna strategija na državnoj
razini. Trebala bi država intervenirati i
izraditi plan, odrediti, primjerice, gradnju
po jedne energane na biomasu u pojedinoj
regiji, ali u tom planu i osigurati dovoljnu
količinu energenta. U Njemačkoj se upravo
dogodilo da su izgrađene energane, a onda
je ponestalo drvne mase. Sada u oglasima
možete pronaći energane na prodaju; da je
država imala plan, to se ne bi dogodilo.
Prije pokretanja projekta išli ste na
seminare, informirali se...
Jesam, bio sam na mnogim seminarima.
Kad na njima sudjeluju inozemni gosti, to
se uglavnom svodi na pokušaj da nama u
Hrvatskoj prodaju svoja postrojenja. Žao
mi je što to moram reći, ali seminari se
uglavnom svode na to. Zbog toga mislim
da se više isplati ulagati u energiju iz vjetra
ili u solarne panele..., gdje nije potrebno
kupovati energent i plaćati zaposlenike kao
za proces proizvodnje iz biomase. Kad bi
poticaji bili veći, i kad bi bilo manje biro-
kratskih prepreka, vjerojatno bi općenito
bilo i više investitora u ovom sektoru.
Varaždinski poduzetnik Marijan Kovačić
Pothvat pun loših iskustavaDa nije bilo financijskih rezervi, teškoće koje su pratile projekt
energane bacile bi tvrtku Univerzal na koljena
PIŠE Igor Vukić[email protected]
zelenimagazin | srpanj 2011. | 21
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
Zahvaljujući zemljopisnom po-
ložaju, Hrvatska ima u odnosu
prema Danskoj, Njemačkoj ili,
primjerice, Švedskoj, mnogo
više sunčanih dana za pretvor-
bu energije sunčeva zračenja u toplinsku i
električnu. Unatoč tom potencijalu, ističe
Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvat-
ske stručne udruge za sunčevu energiju
(HSUSE), po glavi stanovnika imamo
najmanje postavljenih solarnih kolektora
za pripremu potrošne tople vode u Europi.
Dok Europska unija na tisuću stanovnika
ima u prosjeku 54 četvorna metra solarnih
toplinskih kolektora, u Hrvatskoj imamo
samo 10 četvornih metara. Pet puta manje
nego zemlje Europske unije!
Dobivaju li obnovljivi izvori energije u
Hrvatskoj važnost koja im pripada ili ne?
Naznaka za to ima. Krenulo se u boljem
smjeru, stvara se povoljna klima za promje-
ne, time i za snažnije korištenje obnovljivih
izvora u ukupnoj potrošnji. Jedan je od
razloga i pritisak Europske komisije radi
zatvaranja 15. poglavlja - energetike. Sve su
bolji i uvjeti u nadležnim ministarstvima
i agencijama, jer njih pritišću ulagači u
obnovljive izvore. Pitanje je samo što je pri-
oritet. Mi mislimo da je to sunčeva energija
i biomasa.
Jači zamah investicija, među ostalim,
otežava složena administracija; hoće li se
tu nešto ubrzo promijeniti?
Sasvim je sigurno kako će se do kraja go-
dine pojednostaviti procedura za dobivanje
statusa povlaštenog proizvođača električne
energije. To će se ponajprije odnositi na
manje sustave na postojećim građevinama
koje imaju građevne dozvole i elektroener-
getski priključak.
Koliko trenutačno u Hrvatskoj imamo
povlaštenih proizvođača električne ener-
gije dobivene iz sunca?
Trenutačno je desetak fotonaponskih
sustava, a nekoliko ih je u pripremi.
Shvaćaju li građani prednosti takve
energije?
Građani su sve osvješteniji u ekološkom
smislu. Oni doista žele i plaćaju naknadu
za korištenje obnovljivih izvora energije.
U PRIOBALJU, ZAOBALJU I NA OTOCIMA IMAMO MNOGO MANJE FOTONAPONSKIH SUSTAVA ZA DOBIVANJE TOPLE VODE I ELEKTRIČNE ENERGIJE NEGO U UNUTRAŠNJOSTI
Sigurno je da će se do kraja 2011. pojednostaviti postupak dobivanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije, i on ne bi smio trajati dulje od 30 dana
3. regionalna energetska arena
Okretanje obnovljivim izvorima,
ključ je energetski održive budućno-
sti - krovni je zaključak Treće regional-ne energetske arene, održane u lipnju
u Zagrebu u organizaciji Infoarena
grupe i pod pokroviteljstvom Europ-
ske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Ulaganja u nove tehnologije iskorištava-
nja konvencionalnih, a osobito nekon-
vencionalnih energetskih izvora, kao i
nova istraživanja pokretači su oporavka
i energetskog sektora, i ukupnoga gos-
podarstva u Jugoistočnoj Europi, stoga
je važan povoljan zakonodavni okvir i
obećavajuća domaća klima koja će privu-
ći nove investitore, složili su se sudionici
Arene iz naše i susjednih zemalja.
Čiste tehnologije neće još dugo u potpu-
nosti zamijeniti fosilna goriva, no zbog
rasta cijena nafte obnovljivi izvori po-
staju sve konkurentnijima te važno po-
dručje investiranja naših energetskih
kompanija, ocjena je Tomislava Čoraka,
stručnjaka za energetiku i telekomuni-
kacije u Jugostočnoj Europi i principala u
uglednoj svjetskoj konzultantskoj tvrtki
AT Kearney sa sjedištem u Chicagu.
Važna su i ulaganja u modernizaciju
mrežne infrastrukture, preko kojih će biti
moguće upravljati obnovljivim izvori-
ma te stvoriti preduvjete ze štednju stru-
je. Tako će efikasnije korištenje smanji-
ti utjecaj rasta cijena električne energije
zbog većeg udjela obnovljivih izvora, ka-
zao je Čorak te zaključio: “Osim investici-
ja u nove tehnologije, bitan je element
uspjeha povećanje efikasnosti regional-
nih kompanija kroz restrukturiranje i po-
jačano umrežavanje energetske infra-
strukture, resursa i znanja.”
Imamo li energije za rast?
Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne u
Solarizacija ipak se kreć
OBNOVLJIVI IZVORI
22 | srpanj 2011. | zelenimagazin
Međutim, i dalje ne mogu shvatiti prednosti
ugradnje sunčevih sustava, a i Hrvatska
nije dovoljno, ili nije gotovo ništa učinila
za fi nancijske olakšice pri ugradnji tih
tehnologija. K tomu, administracija nije
dovoljno educirana, a ona je ta koja bi tre-
bala snažnije prihvatiti uporabu obnovljivih
izvora energije.
Više je solarnih panela u kontinental-
nom dijelu nego u priobalju, zar ne?
Na žalost, i dalje je tako. Priobalje, zao-
balje i otoci imaju mnogo manje solarnih
kolektora i fotonaponskih ćelija nego
unutrašnjost. Ali to će se promijeniti jer
su neke priobalne županije počele sub-
vencionirati ulaganja u sustave pripreme
potrošne tople vode. Subvencije, valja
naglasiti, mogu iznositi do 12.000
kuna.
Nekad se smatralo da će građani imati
potrošnu toplu vodu ako solarnim ko-
lektorima prekrijemo tri posto Hrvatske.
Vrijedi li to i dalje?
Danas je to čak i manje, zato što su
proizvodi kvalitetniji. Čak i uz niži postotak
mogli bismo imati zadovoljne građane koji
ne bi trebali plaćati račune, ili bi im oni bili
osjetno manji, ne samo za potrošnu toplu
vodu nego i za grijanje.
Zagovornik ste projekta Solarizacije Hrvatske i želite stvoriti imidž zeleno-
žute Hrvatske. O čemu je točno riječ?
Hrvatska ima velik potencijal u korištenju
svih obnovljivih izvora energije, poglavito
sunčeve. Uporište je za tu tvrdnju i u činjenici
što je tehnički iskoristiv potencijal energije
sunca - dakle onaj koji se danas tehničko-teh-
nološki može iskoristiti za pretvorbu energije
sunčeva zračenja u električnu, toplinsku ili
energiju hlađenja - i dalje veći od ukupne
svjetske potrošnje energije. Stoga poticanje
ugradnje fotonaponskih sustava na građevine
koje već imaju električni priključak i vlastitu
potrošnju, odnosno koje su već priključene
na javnu elektroenergetsku mrežu, mora biti
prioritet za dobivanje električne energije iz
fotonaponskih sustava u projektu Solarizacije
Hrvatske. Ovakvi sustavi su očiti primjeri
distribuirane proizvodnje električne
VEĆINA FOTONAPONSKIH MODULA DOMAĆE PROIZVODNJE I DALJE ZAVRŠAVA NA KROVOVIMA IZVAN HRVATSKIH GRANICA
druge za sunčevu energiju
Hrvatskee
zelenimagazin | srpanj 2011. | 23
PIŠE Svetozar [email protected]
Dvadeset godina borio sam se
kao ugostitelj s konkuren-
cijom, a u ovome – nema
konkurencije. Sunca ima
dovoljno i za mog lijevog
i desnog susjeda, a potreba za energijom
bit će sve veća – objašnjava Ivan Lovrić
iz slavonskog sela Sikirevaca, donedavni
ugostitelj i odnedavni proizvođač struje iz
sunčeve energije.
Prije godinu i pol Lovrić je zbog sve
lošijeg poslovanja zatvorio svoj sikirevački
kafi ć. Iz medija je saznao kakve sve fi nan-
cijske i ekološke prednosti donosi bavljenje
proizvodnjom električne energije iz sunca.
energije koji se posebno potiču, primjerice,
sustavom zajamčenih tarifa, i imaju veliku
promidžbu u energetskoj politici Europske
unije. Važno je napomenuti da ta ulaganja ne
opterećuju državni proračun. Ono što država
mora učiniti jest pojednostaviti proceduru
priključenja takvih fotonaponskih sustava
na javnu elektroenergetsku mrežu do snage
priključka građevine na koju se želi ugraditi
fotonaponski sustav. Ta procedura ne bi
smjela trajati dulje od 30 dana. Ako želimo
solarizaciju Hrvatske, kod ugradnje sunčevih
toplinskih sustava za grijanje ili pripremu
potrošne tople vode poticaji nisu dovoljni,
već se ostatak sredstava za investiciju mora
namaknuti povoljnim, tzv. zelenim kreditima,
čija kamata ne bi smjela biti veća od tri posto.
Jesu li solarni kolektori sada prihvatlji-
viji cijenom nego što su to bili nekad?
Cijena je sustava za dobivanje tople vode
u manjem domaćinstvu s ugradnjom i
puštanjem u pogon između 20.00 i 70.000
kuna, već prema tomu želi li se samo
potrošna topla voda ili i potpora grijanju.
Takva se investicija kućanstvima u unutraš-
njosti isplati u razdoblju od pet do osam
godina. U priobalju i otocima isplati se za
tri do pet godina.
Imamo i dvije vlastite tvornice solarnih
ćelija?
Da. U njima se proizvode kvalitetni
fotonaponski moduli, ali oni su, na žalost,
skuplji od uvoznih. Razlog je u maloj
količini proizvedenih modula. No i ta mala
količina mahom se izvozi te tako većina
domaćih fotonaponskih modula završava
na krovovima izvan granica Hrvatske.
Europljani i dalje prednjače u proi-
zvodnji opreme za „hvatanje“ sunčeve
energije. Međutim, i Kina snažnije ulazi u
to područje...
Kina danas ima oko 30 posto udjela u
proizvodnji solarnih ćelija. Većinom se so-
larne ćelije proizvedene u Kini sklapaju na
području Europe. Certifi kacija se uglavnom
provodi u Europi, pa je kvaliteta tih ćelija
neupitna.
Jeste li zadovoljni položajem sun-
čeve energije u Strategiji energetskog razvoja?
Ne mogu reći da smo zadovoljni.
Strategija energetskog razvoja Hrvatske
predviđa da se u idućih 10 godina samo
45 megavata dobiva iz sunčeve energi-
je. Primjerice, Češka je u prošloj godini
instalirala 1300 megavata, a pretprošle 400
megavata. Ljudi koji su radili Strategiju
nisu prepoznali prednosti koje na ovom
polju ima Hrvatska. Pri izradi Strategije
snažnije su se okrenuli uvozu energena-
ta. Tako će Hrvatska postati još ovisnija
o uvozu. A prema sadašnjoj Strategiji,
Hrvatska bi uskoro mogla i do 80 posto
vlastitih energetskih potreba zadovoljavati
iz uvoza.
Jeste li poduzimali što zbog toga?
Jesmo. Uputili smo nekoliko dopisa
Ministarstvu gospodarstva, rada i podu-
zetništva. Međutim, još nam nitko nije na
njih odgovorio. Strategija je već, na žalost,
napravljena. Stoga se moramo pridržavati i
odrednica iz tog dokumenta. No smatramo
kako se to može promijeniti.
POTICANJE UGRADNJE FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA GRAĐEVINE KOJE SU VEĆ PRIKLJUČENE NA JAVNU ELEKTROENERGETSKU MREŽU MORA BITI PRIORITET
Oko 6000 novih radnih mjesta
Koje sve prednosti Hrvatskoj donosi projekt solarizacije? Mogu li se time
otvoriti, primjerice, nova radna mjesta?
- Mogu, i to različita radna mjesta. Primjerice u projektiranju, montaži, nadzoru, puštanju u
pogon, u održavanju, marketingu i promidžbi tih sustava. Solarizacijom Hrvatske - u dijelu
koji se odnosi na ugradnju fotonaponskih sustava te na tvornice koje proizvode fotonapon-
ske module i ostale dijelove tih sustava – moguće je otvoriti oko 3000 novih radnih mjesta,
a isto toliko i ugradnjom sunčevih toplinskih sustava, otvaranjem manjih tvrtki koje bi proi-
zvodile dijelove solarnih sustava, primjerice kolektore i spremnike topline.
Tim bi se projektom, dakle, moglo ukupno otvoriti oko 6000 novih radnih mjesta!
Uz to, Hrvatska bi u 21. stoljeću bila ekološki čista i prepoznatljiva zemlja, manje ovisna o
uvozu energije, društveno bogatija i gospodarski razvijenija, te tako integrirana u Eu-
ropu i svijet.
Fotonaponsko postroje
Sa slav potekli Na obiteljskoj kući u Sikir
fotonaponskih panela, za
24 | srpanj 2011. | zelenimagazin
OBNOVLJIVI IZVORI
Kako mu je to bilo potpuno nepoznato
područje, počeo je pohađati seminare i
edukativne radionice, istodobno i pribavlja-
ti projektnu dokumentaciju za pokretanje
takve djelatnosti.
Radno, a ne svečano, Lovrićevo je
postrojenje potkraj svibnja i završeno. U
sustav HEP-a počeo je isporučivati prve
količine struje. No, kako je u razgovoru
prvo naglasio, njegov je sustav takav da svu
proizvedenu struju isporučuje HEP-u. Ništa
ne koristi za sebe, ništa ne akumulira. O
proizvodnji struje za vlastite potrebe, za za-
grijavanje i slično, kaže, razmislit će kasnije,
jer to je potpuno drugi sustav. “Moji obi-
teljski računi za potrošenu struju i dalje su
isti kakvi su i bili, ali sada i ja HEP-u šaljem
račune” – slikovito je objasnio Lovrić.
ISPLATIVOST ZAJAMČENANjegova solarna elektrana ima godišnji
kapacitet od 10 kW, a prva je takve vrste
u Slavoniji i peta u Hrvatskoj. Šteta što je
tako, dodaje on, jer te su elektrane i sjajna
mogućnost dodatne zarade za kućanstva, i
ekološki korisne.
A kakav je postupak ostvarivanja takvog
projekta?
“Meni je trebalo oko godinu i pol da
prikupim svu dokumentaciju, projekte i
dozvole. Međutim, sada to ide brže jer je
zakonska regulativa sređenija, više vam
se neće dogoditi da u nekoj nadležnoj
državnoj instituciji službenik uopće ne
zna što tražite, kao što se meni dogodilo
u Slavonskom Brodu. Nakon što potpišete
ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta en-
ergije (HROTE), možete ići u banku i tražiti
kredit. HROTE vam u ugovoru jamči da
će od vas idućih 12 godina po povlaštenoj
cijeni otkupljivati električnu energiju. Pro-
jekt elektrane kakvu sam ja radio stoji oko
300.000 kuna. A budući da država jamči
poticajnu otkupnu cijenu električne energije
od 3,83 kune po kilovat satu (za postrojenja
kapaciteta do 10 kW), očekujem godišnju
dobit od 50.000 kuna. Prema toj računici,
investicija će mi se u potpunosti isplatiti
za šest, sedam godina, a sve što od HEP-a
naplatim nakon toga trebalo bi mi donijeti
zaradu od približno 300 tisuća kuna, što je
sasvim pristojna dodatna zarada za obitelj.
A da ne govorimo o tome koliko bi takva
postrojenja bila korisna za škole, dječje
vrtiće i slične javne ustanove” – objašnjava
Lovrić, koji nakon završetka projekta
nastavlja potrebno usavršavanje. S njim
smo razgovarali upravo dan nakon što se
vratio sa stručnog putovanja u München,
gdje je posjetio jedan od najvećih svjetskih
sajmova solarne opreme. Stoga je otišao
i korak dalje. Osnovao je vlastitu tvrtku
Energija iz prirode i bavi se konzaltingom,
te u suradnji s još nekoliko stručnih tvrtki
zainteresiranima nudi kompletnu uslugu
izgradnje solarne elektrane na principu
“ključ u ruke”:
“Već imam desetak projekata u završnoj
fazi i najmanje pedesetak zainteresiranih
koji su u fazi ishođenja potrebne dokumen-
tacije. Tako će vrlo skoro slične elektrane
niknuti u Osijeku, Tenji, Pakracu, Novoj
Gradiški, Zaprešiću, Vinkovcima...”
nje proizvodi struju, štiti okoliš i dodatna je zarada kućanstvu
onskih krovova prvi kilovatievcima Ivan Lovrić postavio je 70-ak kvadrata
tvorio kafić i otvorio – solarnu elektranu
U PRIPREMI JE 50-ak ELEKTRANA PO UZORU NA SIKIREVAČKU: U OSIJEKU, TENJI, PAKRACU, NOVOJ GRADIŠKI, ZAPREŠIĆU, VINKOVCIMA...
Povlašteni otkup dulji
u Europi
Prema sadašnjem hrvatskom zakonu, država
proizvođačima struje jamči 12 godina
povlaštenog otkupa struje. Međutim, Lovrić
navodi kako mnoge europske države svojim
proizvođačima omogućavaju osjetno dulje
razdoblje povlaštenog otkupa. Dobri primjeri
su Njemačka, Španjolska i Rumunjska koje s
građanima prve ugovore potpisuju na
rok od 18, pa čak i 20 godina.
zelenimagazin | srpanj 2011. | 25
RAZGOVARALA Lada Stipić–[email protected]
Voda je zaslužna za 85 posto
energije dobivene iz obnovljivih
izvora ili 13 posto sveukupne
proizvodnje, kaže matematika.
Malene hidroelektrane, one
manje od 10 megavata, proizvode dva posto
europske struje, jednako kao vjetroelektra-
ne ili biomasa. Najpopularnije su u Italiji,
Francuskoj i Španjolskoj, razvijaju ih Češka
i Poljska. Prosječna je prozvodna cijena
kilovat sata pet do 15 eurocenti, ulaganje po
kilovatu od 1200 do 3500 eura, investicija
se isplati za 10 do 25 godina, a voda je –
besplatna! Turbina stoji od 2000 do 5000
eura, moguće su i subvencije, ovisno o kraju
i državi. Klasičan obrazac male elektrane
kaže da je postrojenje od 1 MW dovoljno
za opskrbu električnom energijom 1200
domaćinstava – ili jednog austrijskog sela,
skupa sa skijašima.
Nove tehnologije nude veće mogućnosti
i lakšu instalaciju, pri čemu se najvećim
problemom ponegdje pokazuje uključivanje
u postojeću mrežu. Potencijal malih hidro-
centrala je zamjetan jer nije iskorištena niti
polovina kapaciteta.
Male hidrocentrale imaju svoju europsku
udrugu, ESHA (www.esha.be), osnovanu
radi podržavanja svih inicijativa na nacio-
nalnoj i međunarodnoj razini te lobiranja
u europskim institucijama. Udruga je i
platforma za razmjenu iskustava. U nju
su uključene nacionalne organizacije,
znanstvene institucije, pojedinci, tvrtke –
uključujući jednu iz Hrvatske, pojačanu
stručnjakom.
Marko Gospodjinački, slovenski inženjer,
na čelu je Udruge. Dugo je vodio nacio-
nalnu slovensku organizaciju, konačno su
mu našli zamjenu tako da se može potpuno
posvetiti europskoj.
Koja je svrha udruživanja, što kao orga-
nizacija možete učiniti, naposljetku - što
doista činite?
Udruge malih hidrocentrala osnivale su
se sredinom osamdesetih, kada se cen-
tralizirani elektroenergetski sustav počeo
otvarati tzv. maloj, lokalnoj, privatnoj
proizvodnji električne energije. Izgradnja
tih malih postrojenja predstavljala je i u
našim krajevima dodatni poticaj razvo-
ju. Sve je više bilo malih hidrocentrala,
tehnološki nadograđenih vodenica i pilana.
Sve je to stavilo njihove vlasnike u poziciju
da lakše djeluju ujedinjeni, koordiniranim
nastupom, bilo za identifi kaciju tehnoloških
standarda ili proizvođača opreme bilo za
ugovaranje cijena struje s javnom elektro-
opskrbnom tvrtkom.
Jesu li se razlozi udruživanja od tada
promijenili?
Nacionalna se udruženja i danas brinu
za povoljne otkupne cijene struje, sustave
otkupa i uvjete priključivanja u elektroop-
skrbnu mrežu. Istovremeno, sve je više za-
htjeva za očuvanje okoliša, čime su vlasnici
stiješnjeni između dva suprotna interesa:
proizvesti više struje i udovoljiti zahtjevima
koji zbog interesa zaštite okoliša smanjuju
proizvodnju. Tu su i upravni postupci, u
mnogim zemljama neprihvatljivo dugotraj-
ni, netransparentni i komplicirani, što ih
IZGRADNJA MALIH ELEKTRANA POTIČE LOKALNU PRIVREDU, IMA POZITIVAN SOCIJALNI I DEMOGRAFSKI UTJECAJ
Marko Gospodjinački, predsjednik ESHA-e
Male hidrocentrale v Hidroelektrane manje od 10 megavata proizvode dva posto europske
26 | srpanj 2011. | zelenimagazin
OBNOVLJIVI IZVORI
elik potencijalstruje, jednako kao vjetroelektrane ili biomasa
čini nepouzdanima za investiranje u obnovljive
izvore, a to je dugoročno vrlo negativno. Udru-
ženja također pomažu članicama dogovarati
aranžmane s bankama ili osiguravajućim druš-
tvima, zastupaju njihove interese u državnim
organima, sudjeluju u pisanju zakona... ali i
u specifi čnim administrativnim i tehničkim
pitanjima. Na europskoj razini trenutačno oku-
pljamo 17 nacionalnih udruženja, proizvođače
opreme, investitore, stručne institucije. ESHA se
brine o europskom zakonodavstvu na području
energije, zaštite okoliša i voda, prati aktualnosti,
analizira mogućnosti razvoja, organizira stručne
seminare, radionice i konferencije, vodi ili sudje-
luje u europskim projektima.
Razmišljate o tome da pod jednim krovom
okupite i velike i male hidrocentrale. Zašto?
Hidrocentrale se dijele po instaliranoj snazi,
a zanimljivo je da granica nikada nije stručno
defi nirana iako je općeprihvaćena ona od 10
MW. Povijesno gledano, velike su hidrocentrale
gradile države, a malene privatnici. Libera-
lizacijom tržišta električne energije sve se
promijenilo pa proizvođači danas zaista imaju
snažne razloge za ujedinjeni nastup, pogotovo
prema trgovcima. Uvjeren sam da danas velike
i male hidrocentrale imaju više sličnosti nego
razlika, interesima im prijete zaštita okoliša i
vodni režimi, a tzv. Vodna direktiva EU-a može
im potpuno zaustaviti razvoj. Udruženje može
pridonijeti razgovorima sa zakonodavcima i
lokalnim zajednicama, ulazak velikih u blok
pripomaže zajedničkom uspjehu. To jest dobit-
nička situacija za sve.
Kolika je zapravo važnost hidroenergije?
Ona je značajna ne samo zbog svog obnov-
ljivog karaktera nego i samog sklopa elektroe-
nergetskog sustava. Prilagodljivost proizvodnje,
mogućnosti regulacije snage i frekvencije sustava,
akumuliranje energije u vodenim akumulaci-
jama, niska proizvodna cijena, domaći izvor
struje... samo su neke od prednosti hidroenergije.
Danas je obnovljivost najtraženiji element hidro-
centrala – zbog utjecaja konvencionalnih izvora
i efekta staklenika. Male hidrocentrale imaju
manju “sustavnu” težinu, ali se to kompenzira
drugim prednostima poput proizvodnje struje na
mjestu potrošnje pa nema gubitaka u mreži, one
potiču domaće i lokalne privrede, pozitivan im je
socijalni i demografski utjecaj, a i višenamjenske
su jer služe i za natapanje, vodovode, zaštitu od
poplava...
Posebna su priča mikrohidrocentrale?
One ponovno postaju zanimljive europskom
elektroenergetskom sustavu. Mnoštvo malih
daje veliki učinak, a i višenamjenske su. Mnogo
ih se nalazi u javnim vodovodima, gdje služe
rasterećivanju tlaka, ali i u sustavima navod-
njavanja. Njihova izgradnja vrlo brzo postaje
rentabilnom, posebno kod rekonstrukcije starih
objekata kao što su vodenice. Inovativni pristupi
investiciji, kad su kooperacijski, postaju pravim
odgovorom da se ti stari objekti vrate u funkciju.
Posao može povezati privatnog ulagača, lokalnu
zajednicu, turističku organizaciju...
Koji su ekonomski učinci gradnje malih
hidrocentrala?
Investicije su dugoročne, razdoblje povrata
ulaganja je od deset do 15 godina, negdje i više.
Profesionalniji je pristup gradnji relativno posku-
pio vrijednost postrojenja, pa instalirani kilovat
stoji od dvije do pet tisuća eura. Primjerice, mala
hidrocentrala snage stotinu kilovata stoji od 200
do 500 tisuća eura, ovisno o tipu i izvedbi. Ona
proizvede 400 MWh godišnje zadovoljavajući
potrebe stotinjak domaćinstava.Vlasnici malih
hidrocentrala običavaju svu proizvedenu struju
prodati opskrbljivaču – a događa se i da prodaju
samo ono što sami ne mogu potrošiti. U EU-u
postoje sustavi potpore u kojima države jamče
otkup sve proizvedene energije po dogovorenoj
cijeni. Otkup je vremenski ograničen na 15 do
20 godina i u tom razdoblju omogućuje povrat
ulaganja.
MIKRO CENTRALE ČESTO SU VIŠENAMJENSKE JER SLUŽE ZA NATAPANJE, ZA VODOVODE, ZAŠTITU OD POPLAVA...
elektrane illlllllllllllllllllllllllliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii biiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiooooooooooooooooooooooooooooooooooomasaogućnosti regulacije snage i frekvenci
uliranje energije u vodenim ak
ka proizvodna cijena, do
u neke od predn
ost najtraž
ja ko
Vjetroparkovi na počecimaPremda su troškovi izgradnje vje-
troparkova iznimno visoki - što
dokazuje i primjer Hrvatske, gdje
je do sada u iskorištavanje energi-
je vjetra uloženo gotovo 120 mi-
lijuna eura - visoka pouzdanost
rada tih postrojenja, bez dodat-
nih troškova za pogonsko gori-
vo i bez opasnosti od zagađivanja
okoliša, smatra se njihovom veli-
kom prednošću.
Korištenje energije vjetra, najbr-
že je rastući segment proizvodnje
iz obnovljivih izvora u svijetu. Naj-
veći su kapaciteti u Europi i, pre-
ma procjenama Europskog udru-
ženja za energiju vjetra, pokrivaju
nešto više od pet posto europske
potrošnje struje.
Unatoč investicijama, Hrvatska je
u tom području na samim poče-
cima. Tvrtka E.H.N., koja radi na ra-
zvoju vjetroparkova u Hrvatskoj
još od 2001., priredila je u povo-
du obilježavanja Svjetskog dana
vjetra 15. lipnja konferenciju Ob-
novljivi izvori energije kako bi
predstavila svjetska iskustva špa-
njolske grupacije Acciona Energy,
koje je i sama član. Kao svjetski li-
der u promociji i razvoju vjetroe-
nergije, Acciona Energy posred-
stvom E.H.N.-a dosad je uložila
oko 10 milijuna eura i u razvoj vje-
troparkova u Hrvatskoj.
U Europi prednjače Španjolska
sa 27.214 MW, odnosno Njemač-
ka s generatorima instalirane sna-
ge od 20.676 MW. Hrvatska u
energetskoj strategiji ima prosto-
ra za razvoj 1200 MW, no u idu-
ćih nekoliko godina realno bi mo-
gla ostvariti proizvodnju od 600
MW, smatra Mirko Tunjić iz tvrtke
E.H.N., ujedno predsjednik Grupa-
cije za energiju vjetra pri HGK..
UNATOČ ULAGANJIMA
zelenimagazin | srpanj 2011. | 27
Energetska kriza koja je svijet
zadesila početkom osamdesetih
godina prošlog stoljeća snažnije
je otvorila oči, među ostalim,
arhitektima i graditeljima. Od
tada se, naime, pri izradi projekata, ali
i gradnji, sve veća pozornost posvećuje
energetskoj učinkovitosti kao važnom
elementu zgrada kao najvećih pojedinačnih
potrošača energije. One su velik potencijal
za energetske, ekonomske i ekološke uštede,
koje se postižu, primjerice, odgovaraju-
ćom toplinskom izolacijom, ugradnjom
učinkovitih prozora i sustava za grijanje,
mjerača potrošnje vode te obnovljivih
izvora energije.
Energetska učinkovitost danas postaje
prioritet suvremene arhitekture i energe-
tike, ističe Željka Hrs Borković, zamjenica
voditeljice Odjela za obnovljive izvore
energije i energetsku učinkovitost te
voditeljica projekata u području energet-
ske učinkovitosti u Energetskom institutu
Hrvoje Požar (EIHP). Potrošnja energije u
zgradama neprekidno raste, a time i njen
udio u ukupnoj energetskoj bilanci, pa su
tu i najveći potencijali ušteda i doprinosa
zaštiti okoliša.
“Akcijski plan za energetsku učinkovitost,
niz direktiva i poticajnih mehanizama, te
obavezna energetska certifi kacija zgrada,
svakako govore u prilog važnosti upravlja-
nja energijom u zgradama. Energetskom
učinkovitošću utječe se na povećanje
standarda života u zgradama, pokreću se
ulaganja u građevinskom sektoru i gospo-
darski razvoj, potiče se industrija i
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
Niskoenergetska gradnja: golem potencijal, skroman broj projekata
Nismo dovoljno da gradimo neekološki
Odabir energetski, ekološki i ekonomski optimalnog
energetskog sustava zgrade presudan je za kasniju
eksploataciju, i ulaganje je koje se uvijek isplati
ENERGETSKA UČINKOVITOST DANAS POSTAJE PRIORITET SUVREMENE ARHITEKTURE I ENERGETIKE
28 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ŠTEDIMO ENERGIJU
bogati
Dobra izolacija spašava kućni proračunUgradnjom se štedi i do 50 posto energije, posredno smanjuje emisija stakleničkih plinova, ali i podiže kvaliteta stanovanja
TOPLINSKO-FASADNI SUSTAVI
Toplinska izolacija zgrada
nekoć se, u vremenima jeft ine
energije, smatrala nepotrebnim
troškom. Sve je to sad davna
prošlost, jer su rastući troškovi
energije promijenili računicu i toplinsku
izolaciju učinili itekako isplativom. U
tome svoju veliku tržišnu priliku vidi
13 uglednih tvrtki, udruženih u novoo-
snovanu Hrvatsku udrugu proizvođača
toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS).
Čak je 80 posto zgrada u Hrvatskoj sla-
bo izolirano ili uopće nije izolirano, po-
najviše zato što je svaka druga stambena
jedinica starija od 35 godina. U zgradama
se troši oko 40 posto ukupno potrošene
energije, a s obzirom na to da imaju dug
životni vijek, zgrade su najveći pojedinač-
ni emiteri ugljičnog dioksida. Predsjednik
Udruge Dorijan Rajković ističe kako
se dvije trećine energije u kućanstvima
potroši na grijanje i hlađenje, a očekivati
se može da će taj udjel i rasti. Ugradnja
toplinsko-fasadnih sustava donosi i do 50
posto uštede energije, samim time sma-
njuje emisije stakleničkih plinova, a uz
to podiže kvalitetu stanovanja. Zato je za
Europsku uniju energetska učinkovitost
u zgradarstvu jedan od ključnih ciljeva
održivog razvoja. Primjenom mjera
povećanja energetske učinkovitosti, EU
planira do kraja 2020. ostvarivati godišnju
uštedu na gorivu od 78 milijardi eura, što
znači manju emisiju CO2 od 560 milijuna
tona godišnje, uz mogućnost otvaranja
milijun novih radnih mjesta.
OBNOVA STARIH ZGRADAUlaskom u EU i Hrvatska prihvaća
postavljene ciljeve, a da bi se oni dostigli,
potrebna su velika ulaganja u izolaciju sta-
rijih zgrada, koje su pravi rasipnici energi-
je. Udruga će, najavio je Rajković, lobirati
kod nadležnih državnih tijela da se uvedu
subvencije za ugradnju toplinsko-fasadnih
sustava, posebno u obnovi starih zgrada.
Nužno je i standardizirati ugradnju kroz
izradu tehničke i zakonske regulative, a
Udruga će pripremiti i prijave za EU fon-
dove u projektu educiranja radnika. Kako
su osnovni ciljevi Udruge informiranje,
promidžba i podizanje svijesti investi-
tora i krajnjih korisnika o prednostima
toplinsko-fasadnih sustava, planirano je i
raspisivanje natječaja za najbolji diplom-
ski rad s temom održive gradnje.
Osnivanje Udruge pozdravili su, među
ostalima, direktor Hrvatske udruge
poslodavaca Davor Majetić i potpredsjed-
nica Hrvatske gospodarske komore Vesna
Trnokop Tanta. Majetić je istaknuo da će
energija biti sve skuplja, stoga je važno
shvatiti da će zemlje koje bolje upravljaju
potrošnjom energije biti konkurentnije i
uspješnije. Vesna Trnokop Tanta ponudila
je pomoć u obliku korištenja baze od 160
projekata za EU-ove fondove koje je HGK
proveo ili provodi. Predložila je i da se
članice Udruge više angažiraju oko izvoza
toplinsko-fasadnih sustava, spomenuviši
Kazahstan kao moguće novo tržište, jer
je ta zemlja u prošloj godini ostvarila rast
BDP-a od osam posto.
PIŠE Drago Živković[email protected]
Članovi Hrvatske udruge proizvođača
toplinsko-fasadnih sustava:
Baumit građevinski materijali
Bifix
Chromos boje i lakovi
Ejot spojna tehnika
I.T.V
Kelteks
Knauf Insulation
Leasselsberger Knauf
Okipor
Plastform
Rockwool Adriatic
Samoborka
Koje su zgrade najveći
potrošači
Prema starosti i vrsti gradnje, kao i ovi-
sno o zakonodavnom okruženju, posto-
jeće zgrade u Hrvatskoj možemo podi-
jeliti u nekoliko grupacija: građene prije
1940. godine; građene u razdoblju od
1940. do 1970., od 1970. do 1987., od
1987. do 2006. godine, te novogradnja
usklađena s Tehničkim propisom o ušte-
di toplinske energije i toplinskoj zaštiti u
zgradama s obaveznom primjenom od 1.
srpnja 2006. i Tehničkim propisom o raci-
onalnoj uporabi energije i toplinskoj za-
štiti zgrada.
U doba najveće izgradnje, između 1946.
i 1990., u Hrvatskoj je niknulo mnogo
zgrada koje su veliki energetski potrošači
i potrebno ih je sustavno obnavljati. „Ak-
tivnosti na povećanju energetske učinko-
vitosti povećanjem toplinske zaštite treba
usmjeriti na zgrade građene prije 1987.
godine. Taj sektor zgrada potrebno je su-
stavno obnavljati, uz dobro razrađen više-
godišnji akcijski plan za energetsku
obnovu“, kaže Željka Hrs Borković.
ski materijali
kovi
ka
nauf
c
zelenimagazin | srpanj 2011. | 29
zapošljavanje, a sveukupno pridonosi
smanjenju potrošnje energije, zaštiti okoliša
i većoj konkurentnosti cijele nacionalne
ekonomije”, objašnjava ona.
Odabir energetski, ekološki i ekonomski
optimalnog energetskog sustava zgrade,
uzimajući u obzir njenu fi ziku, energetske
procese te energente koji se koriste, presud-
no će utjecati na kasniju eksploataciju, kako
u pogledu troškova tako i utjecaja na okoliš.
“S obzirom na postavljene ciljeve, glavne
aktivnosti u sektoru zgradarstva, odnosno
građevinarstva u budućnosti će biti usmje-
rene upravo na sustavnu energetsku obnovu
postojećih te gradnju suvremenih niskoe-
nergetskih zgrada”.
SLABA PROVEDBA NA TERENUProjekti niskoenergetske arhitekture u
Hrvatskoj, na žalost, svode se još na skro-
man broj pojedinačnih primjera.
“Čini se kako Hrvatska još nije prepo-
znala i razvila svijest u području niskoener-
getske gradnje i kvalitetnog osmišljavanja
energetskog koncepta novih zgrada, ali i
velikog potencijala postojećih.
Što se tiče implementacije u zakonodav-
ni okvir, tu je napravljen veliki napredak
uvođenjem obveze energetske certifi kacije
zgrada. No zbog nedovoljne informiranosti
javnosti i slabe provedbe na terenu, i dalje
ne možemo reći da tu postoje značajni
rezultati.
Ipak, zamjetan je interes svih sudionika
u gradnji za postizanje boljeg energetskog
razreda, kao i interes banaka za povoljnije
kreditiranje takvih projekata”, naglašava
voditeljica edukacijskih programa stručnog
usavršavanja, te programa izobrazbe ovla-
štenih stručnjaka za energetske preglede i
energetsko certifi ciranje zgrada u Hrvatskoj
i Federaciji BiH.
Zapreka za širu implementaciju mjera
energetske učinkovitosti u zgradarstvu je
mnogo. K tomu, zakonodavni okvir, iako
potaknut EU-ovim direktivama, još nije
dovoljno učinio kako bi snažnije pogurao
niskoenergetsku gradnju i obnovu.
“Siromašno se društvo poput našeg teško
odlučuje na primjenu mjera energetske
učinkovitosti, jer sve to zahtijeva dodatna
ulaganja, bez obzira na značajne uštede koje
se postižu”, podcrtava Hrs Borković.
POLITIČKE ODLUKE NISU DOVOLJNEIpak, na tržištu nekretnina osjeća se
buđenje svijesti o potrebi niskoenergetske
gradnje te je pojačan interes investitora za
postizanje energetskih razreda B, A ili A+.
Međutim, i dalje je prisutna neinformira-
nost i neznanje, na čemu treba sustavno
raditi, upozorava Hrs Borković: “Potreban
je i sustavni pristup na nacionalnoj razini
energetskoj obnovi i planiranju gradnje
novih niskoenergetskih zgrada. Političke
odluke na razini 20 posto ušteda do 2020.
godine nisu dovoljne, potrebno je provesti
detaljnu analizu kako to postići i konačno
početi nešto raditi na provedbi zacrtanih
ciljeva.”
Razmatranje energetskog koncepta zgra-
de je multidisciplinaran i vrlo složen timski
rad, koji zahtijeva suradnju niza stručnjaka
u odabiru optimalnog rješenja. “Osim toga,
zgrade se dijele u više kategorija prema
namjeni, načinu korištenja i energetskoj
potrošnji, te je njihova energetska analiza,
koja u Hrvatskoj nema gotovo nikakvu
tradiciju, time još složenija i zahtjevnija.
Stoga bi kvalitetno provedena i implemen-
tirana energetska certifi kacija zgrada mogla
odigrati ključnu ulogu u podizanju kvalitete
gradnje i kvalitetnom osmišljavanju ener-
getskog koncepta novih zgrada, pokreta-
nju sustavne obnove i osuvremenjivanja
postojećih, te značajno pridonijeti razvoju
integralnog projektiranja uzimajući u obzir
cijeli životni vijek zgrade”, zaključuje Željka
Hrs Borković.
RAZMATRANJE ENERGETSKOG KONCEPTA ZGRADE ZAHTIJEVA MULTIDISCIPLINARAN PRISTUP I SURADNJU NIZA STRUČNJAKA U ODABIRU OPTIMALNOG RJEŠENJA
ZAKONODAVNI OKVIR POTAKNUT EU-ovim DIREKTIVAMA NIJE UČINIO DOVOLJNO KAKO BI SNAŽNIJE POGURAO NISKOENERGETSKU GRADNJU
U hrvatsko se zakonodavstvo implementaci-
jom EU-ove Direktive 2002/91/EC o energet-
skim svojstvima zgrada (EPBD) uvodi obve-
zna energetska certifikacija za nove i postojeće
zgrade. U lipnju 2009. usvojena je i nacionalna
Metodologija provođenja energetskog pregle-
da zgrada, što je osnovni preduvjet za početak
energetske certifikacije. Kod postojeće zgra-
de taj se postupak sastoji od energetskog pre-
gleda, vrednovanja i/ili završnog ocjenjivanja
radnji energetskog pregleda, izrade energet-
skog certifikata s prijedlogom mjera poboljša-
nja energetskih svojstava zgrade koje su eko-
nomski opravdane i s izračunatim razdobljem
povrata investicije.
Već dulje od godine dana, u devet se instituci-
ja u Hrvatskoj provodi izobrazba za dobivanje
ovlaštenja za energetske preglede i energetsko
certificiranje zgrada, u koju je bilo uključeno iz-
među 700 i 8000 osoba. “Unatoč tomu, proved-
ba je slaba, dosad je izdano samo 150 energet-
skih certifikata”, napominje Hrs Borković.
Nadalje, osnovana je Hrvatska udruga energet-
skih certifikatora HUEC, koja aktivno sudjeluje
u radu stručnih skupina pri nadležnom mini-
starstvu te upućuje primjedbe i prijedloge za
poboljšanje procedure energetske certifikacije
zgrada. Kao predsjednica te udruge Željka Hrs
Borković ističe: “Zastoj u graditeljstvu svakako
je uzrokovao i zastoj u izdavanju energetskih
certifikata novih zgrada, no za neprovođenje
energetskih pregleda i certificiranja postojećih
zgrada nema opravdanja.”
Zašto zapinje energetsko certificiranje
Ako bi se u 20 godina, do 2030., sanirale sve
zgrade građene prije 1990., to bi ukupno obu-
hvaćalo sljedeće gospodarske aktivnosti:
UKUPNA POVRŠINA ZGRADA ZA
REKONSTRUKCIJU:
160 milijuna četvornih metara
UKUPNA POVRŠINA PROZORA KOJE BI
TREBALO ZAMIJENITI:
24 milijuna četvornih metara
UKUPNA POVRŠINA ZIDNE, STROPNE I
PODNE TOPLINSKE IZOLACIJE:
340 milijuna četvornih metara
VRIJEDNOST GRAĐEVINSKIH RADOVA
ZA UGRADNJU PROZORA:
60 milijardi kuna
VRIJEDNOST GRAĐEVINSKIH RADOVA
ZA TOPLINSKU ZAŠTITU:
68 milijardi kuna
PROCJENA SMANJENJA POTROŠNJE
ENERGIJE U ZGRADAMA:
100 - 150 kilovat sati po četvornome metru
godišnje
30 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ŠTEDIMO ENERGIJU
SEKTOR ZBRINJAVANJA OPASNOG I NEOPASNOG OTPADA
C.I.A.K. d.o.o.Zagreb, Josipa Lon ara 3/1tel. 01/3475-612; 37 94 451; fax. 01/3794 219; [email protected]; www.ciak.hr
Ne treba građevinsku dozvolu
jer ima kotače, može biti
energetski neovisan i ne
treba priključke na elektroe-
nergetsku mrežu, vodovod i
kanalizaciju. Sve to je projekt SMO – sklo-
pivi mobilni objekt autora Ivice Gjurića iz
Arhitektonskog studija G&B.
Prototip koji je izgrađen i opremljen u
suradnji s hrvatskim tvrtkama dokazuje
kako je moguće napraviti dovoljno malenu
stambenu jedinicu u kojoj će se postići mi-
nimalna potrošnja energije, a ipak normal-
no živjeti (kao i u klasično građenoj kući
ili stanu). Razlika je u tome što ne treba
plaćati račune za struju, vodu i kanalizaciju.
To može biti i stambeni objekt za bračni
par s dvoje djece, i vikendica, i poslovni
prostor... Neto korisna površina s terasom
mu je nešto veća od 40 četvornih metara,
bez terase 33 četvorna metra.
Fotonaponski moduli proizvode elek-
tričnu energiju koja se pohranjuje u četiri
akumulatora koji napajaju štedljivu LED
rasvjetu. Toplinska izolacija je izvedena
Kuća kao suncokretKoncept energetski autonomne, sklopive,
višenamjenske, mobilne kuće za četiri osobe,
minimalnih dimenzija, plod je domaćeg znanja,
rada i materijala
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
SNIMIO Christian David [email protected]
Čelični okvir
32 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ŠTEDIMO ENERGIJU
ugradnjom mineralne vune.
SMO je projektiran i građen prema
principu pasivne kuće i ima veliku staklenu
stijenu samo na jednoj strani. Podvozje mu
omogućuje da postane “aktivna kuća” i po
potrebi se “okreće” za suncem ili “zaklanja”
od njega, što omogućuje optimalno prila-
gođavanje vremenskim uvjetima i štednju
energije. Voda za sanitarne potrebe grije
se preko solarnoga toplinskog kolektora, a
pohranjuje u spremnik od 150 litara.
Skupljanje oborinske vode s ravnoga
krova, prethodno grubo pročišćene, koja
završava u PVC spremniku, daje neovisnost
o priključku na vodovod. Otpadne vode iz
tuškabine završavaju u 40-litarskom inox-
spremniku, koji služi za ispiranje WC-a
kako bi se dvaput iskoristile otpadne vode
bez organskih sadržaja, masnoća i mirisa.
Ako nema vode u spremniku, tu je i vodo-
kotlić koji se preko hidrofora puni vodom
iz PVC spremnika...
“Prototip je primjer ekonomski isplati-
voga korištenja obnovljivih izvora energije,
i to u slučajevima kad je infrastruktura
nedostupna ili je njezina gradnja skuplja od
ulaganja u opremu za korištenje obnovljivih
izvora energije”, kaže autor i nosilac pro-
jekta Ivica Gjurić iz Arhitektonskog studija
G&B.
Termoizolacija Završna oplata
zelenimagazin | srpanj 2011. | 33
Učinkovitija javna rasvjeta
Jače svijetli, a troši upola manje
Iako je snaga žarulja bitno manja,
srednja je osvijetljenost pilot-
ulice u Rijeci drastično povećana
sa 7,3 na 41,6 luksa, a godišnja
potrošnja struje smanjena sa
77.562 kWh na 36.774 KWh
PIŠE Drago Živković[email protected]
Ušteda energije ili njezino
djelotvornije korištenje
moguće je u praktično svim
područjima života. U nekima
su rezultati teško vidljivi,
u nekima su očigledni. Jedno od najvid-
ljivijih je javna rasvjeta, pa nije ni čudno
što se mnoge jedinice lokalne samouprave
odlučuju baš u tom području za projekte
povećanja energetske učinkovitosti.
Ukupno je javna rasvjeta u Hrvatskoj
prošle godine, prema HEP-ovim podacima,
potrošila 440,3 milijuna kilovat sati (kWh),
što je manje od tri posto ukupne potrošnje,
koja je lani bila 15,7 milijardi kWh. Prosječ-
na HEP-ova cijena za javnu rasvjetu bila je
0,6547 kuna po kWh (bez PDV-a), što znači
da je za javnu rasvjetu potrošeno oko 290
milijuna kuna. Tome treba pridodati troš-
kove tekućeg i investicijskog održavanja kao
i troškove izgradnje nove javne rasvjete.
U sustavu javne rasvjete moguće su,
dakle, višemilijunske uštede uz razmjerno
mala ulaganja i prilično brz rok povrata
tih ulaganja. Potvrđuju to i tri primjera iz
različitih dijelova Hrvatske.
34 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ŠTEDIMO ENERGIJU
1.PRIMJER: PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
U Primorsko-goranskoj županiji nekoliko
je projekata već provela Udruga za pro-
micanje energetske učinkovitosti CEZAR,
osnovana u studenome 2009. godine. Čla-
novi te udruge su gradovi Rijeka, Opatija,
Krk i Rab, općine Čavle, Kostrena, Jelenje
i Viškovo, tvrtka Energo, te Regionalna
razvojna agencija Porin.
Prvi projekt koji su proveli bio je BULB, a
uključivao je i demonstraciju na pilot-ulici
Marina Jakominića u Rijeci. Umjesto 50
starih živinih žarulja, snage 400 vati, po-
stavljene su nove svjetiljke na bazi natrija,
snage 250 vati. Iako je snaga bitno manja,
srednja je osvijetljenost te ulice drastično
povećana sa 7,3 luksa na 41,6 luksa, a go-
dišnja potrošnja struje smanjena sa 77.562
kWh na 36.774 KWh. Tako je i godišnja
emisija CO2 smanjena 11,29 tona. Nova jav-
na rasvjeta može raditi i u štednom režimu
tijekom noći, kada je smanjen intenzitet
prometa.
Za prošlogodišnji natječaj Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za
fi nanciranje projekata u području ener-
getske učinkovitosti udruga CEZAR je
prijavila zajednički projekt gradova Opatije
i Krka, te općina Čavla, Kostrene i Viškova.
Ukupna je vrijednost projekta, koji je pro-
šao na natječaju, gotovo 3,5 milijuna kuna,
od čega će Fond sufi nancirati nešto manje
od 1,5 milijuna. U Opatiji je planirana
zamjena 225, u Krku 282, u Čavlima 326, u
Kostreni 171 i u Viškovu 77 zastarjelih nee-
koloških i neučinkovitih svjetiljaka novima,
učinkovitima i ekološki prihvatljivima. Uz
to, u Viškovu je planirano proširenje javne
rasvjete sa 152 nove svjetiljke te 92 nova
betonska stupa. Svi projekti trebali bi se
završiti do kraja 2011. godine.
CEZAR sudjeluje u međudržavnom pro-
jektu STOPCO2, i to sa slovenskim partne-
rima. Voditelj projekta je Općina Kostrena,
partneri su na hrvatskoj strani Regionalna
razvojna agencija Porin i općine Čavle i
Viškovo, a na slovenskoj općine Slovenske
Konjice i Radenci, te Okoljsko raziskovalni
zavod. Projektom se, kako nam je rekao
njegov voditelj Marko Bačić, planira u ba-
rem jednoj ulici u svakoj partnerskoj općini
instalirati LED javna rasvjeta s bežičnim
sustavom upravljanja. Projekt je započeo 1.
travnja 2011., a provodit će se do 31. ožujka
2013. godine. Ukupna mu je vrijednost
872.124 eura, pri čemu je 739.282 eura osi-
gurano iz fonda EU-a, temeljem Programa
IPA, II. komponenta, slovensko-hrvatska
prekogranična suradnja.
2.PRIMJER:ZAPREŠIĆ
Grad Zaprešić već je uključen u nekoliko
projekata učinkovitije javne rasvjete, a za
jedan je u travnju ove godine u Bruxellesu
dobio i nagradu GreenLight. Nagrađen
je projekt javne rasvjete na prometnim
površinama novoga trgovačkog centra,
fi nanciran s oko 867.000 kuna iz Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
U drugom projektu rekonstrukcije javne
rasvjete Zaprešić surađuje s jedinicama
lokalne samouprave iz susjedne Slovenije, a
izvor fi nanciranja je EU-ov program IPA za
prekograničnu suradnju.
Na natječaj je prijavljena zamjena
postojećih svjetiljki na zaprešićkoj šetnici
novim LED svjetiljkama koje troše 60 posto
manje energije, dulje traju, a ne sadrže ni
opasne kemijske sastojke. Ukupni troškovi
dijela projekta koji se odnosi na Zaprešić
iznose 43.854 eura, od čega je iz IPA fonda
osigurano 37.276 eura, dok je Grad osigu-
rao 6578 eura. Vodeći partner je Općina
Krško iz Slovenije, a projekt će trajati do 31.
ožujka 2013. godine.
3.PRIMJER: MURTER
Projekt javne rasvjete na Murteru dobio
je možda i najveći publicitet zadnjih mjese-
ci. Opravdano, jer je ušteda u tom projektu
praktično 100 posto. Murter je, naime, prvi
primijenio solarnu javnu rasvjetu, potpuno
neovisnu o javnoj energetskoj mreži. U
Težačkoj ulici, dugoj oko pola kilometra,
postavljeno je 20 stupova s fotonaponskim
panelima koji sunčevu energiju pretvaraju u
električnu i skladište je u akumulatorima. U
podnožju stupa su baterije koje osiguravaju
javnu rasvjetu do sedam dana i bez sunčeve
svjetlosti. Svaki stup ima i regulator svje-
tlosti, tzv. luksomat. Svjetiljke su prenosive,
nema štetnih emisija, a troškovi održavanja
su minimalni jer se koriste LED svjetiljke s
vijekom trajanja od 50.000 radnih sati.
Prema riječima općinskih čelnika
Murtera, nova je rasvjeta stajala 400.000
kuna, od kojih je petinu osigurao Fond za
energetsku učinkovitost. To jest gotovo
dvostruko skuplje od klasične rasvjete, ali
za nju bi godišnji račun za struju bio gotovo
80.000 kuna. Sunčeva energija je besplatna,
što znači da se uloženo vraća za oko pet
godina. Sve nakon toga čisti je dobitak za
Murterane.
U SUSTAVU JAVNE RASVJETE MOGUĆE SU VIŠEMILIJUNSKE UŠTEDE UZ RAZMJERNO MALA ULAGANJA I PRILIČNO BRZ ROK POVRATA
zelenimagazin | srpanj 2011. | 35
Iako je u Hrvatskoj posljednjih godina
postignut velik napredak u područ-
ju zaštite prirode jer se neprekidno
uključuje sve više sudionika, još ima
prostora za poboljšanja. Na lokalnoj i
regionalnoj razini nedostaju tehnički struč-
njaci za pojedine aspekte zaštite okoliša,
primjerice na području zbrinjavanja otpada
ili gospodarenja vodnim bogatstvima. Kako
bi se unaprijedila svijest o zaštiti okoliša te
pokrenuli razni projekti na tom području,
po uzoru na Regionalni centar zaštite oko-
liša za Srednju i Istočnu Europu, prije 18
godina osnovan je Regionalni centar zaštite
okoliša Hrvatska. Jedan od razloga njegova
osnivanja bilo je i pružanje fi nancijske i
tehničke potpore razvoju civilnog sektora i
demokracije u vrijeme tranzicije iz socija-
lizma u sustav tržišnog gospodarstva.
Temeljem Zakona o udrugama REC
Hrvatska je od 1997. godine registriran kao
strana nevladina udruga. Ured djeluje s
ciljem prilagođavanja REC-ovih programa
lokalnim potrebama i osiguravanja lakšeg
pristupa REC-ovim uslugama. Usmjeren
je na informiranje i obuku upravnih tijela,
udruga i gospodarskih subjekata te umre-
žavanje raznih skupina i zainteresiranih
pojedinaca.
TEHNIČKA POTPORA“S vremenom su se ciljevi donekle
prilagodili potrebama ciljnih skupina u
Hrvatskoj, pa se tako REC Hrvatska potkraj
90-ih, u širem regionalnom kontekstu Pakta
o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, više
orijentirao na podršku institucionalnom
jačanju državnih tijela i na projekte subregi-
onalne suradnje u pitanjima okoliša”, govori
Irena Brnada, direktorica REC-a Hrvatska.
Usluge REC-a podjednako su namijenjene
svim zainteresiranima, iako ih trenutačno
ponajviše koriste udruge, poslovni subjekti
te tijela lokalne i regionalne samouprave.
To su, primjerice, programi osposobljavanja
poslovnog sektora za uvođenje okolišnih
rješenja u proizvodne procese, obuka tijela
državne ili lokalne uprave o okolišnom
zakonodavstvu Europske unije, te tehnička i
administrativna podrška tim tijelima u pri-
Kako djeluje Regionalni centar zaštite okoliša - REC Hrvatska
Sve manje zaostaje globalnim ekotrend
Centar je usmjeren na informiranje i obuku upravnih tijela, udrug
subjekata te umrežavanje raznih skupina i zainteresiranih pojedi
PIŠE Sanja Plješ[email protected]
RASPON PROJEKATA NA KOJIMA TRENUTAČNO RADI HRVATSKI URED REC-a IDE OD PRAVOSUDNE PRAKSE DO PROMETNIH MJERA
Kako to rade drugi...
Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i
Istočnu Europu, kao nevladinu, neovisnu i ne-
profitnu međunarodnu organizaciju usmje-
renu prema aktivnostima za zaštitu okoliša,
osnovale su 1990. vlade SAD-a i Mađarske te
Europska komisija. Do danas su u REC uvršte-
ne vlade 29 zemalja. Jedna od zemalja sudio-
nica od 2006. je i Crna Gora. Tamošnji ured te-
melji svoj rad i pravni status na bilateralnom
sporazumu o suradnji između REC-a i Vlade
Crne Gore iz travnja 2004. godine.
„REC Crna Gora već šest i pol godina slijedi
svoje unaprijed postavljene ciljeve očuvanja
prirode kroz velik broj projekata čija je osno-
va zaštita životne sredine, održivi razvoj i edu-
kacija. Danas je postalo pravo umijeće očuva-
ti prirodu i živjeti u skladu s njenim zakonima.
Jedino nas još čista i razvijena svijest, kao i
iskonska ljubav prema prirodi mogu nauči-
ti da čuvajući životnu sredinu čuvamo svoje i
zdravlje budućih generacija“, ističe Bojana Mi-
ranović iz REC-a Crna Gora.
36 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ODRŽIVI RAZVOJ
premi i provedbi projekata. Dio aktivnosti
usmjeren je na dodjelu fi nancijskih potpora
projektima nevladinih udruga te njihovo
organizacijsko jačanje.
mo za ovimaa i gospodarskih
naca
Kao primjere uspješno provedenih
projekata Irena Brnada izdvaja: Istraživa-
nje o integraciji pitanja zaštite okoliša u
razvojne modele, Sector Program podrške
razvoju udruga u Jugoistočnoj Europi,
Sektor - Komponenta 3: Osnove društvenog
aktivizma – Trening program, Podrška
jačanju Regionalnih centara za gospodare-
nje otpadom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i
istočnoj Slavoniji... Sredstva za provedbu tih
projekata osigurana su isključivo iz donacija
EU-a i ostalih međunarodnih fondova te
putem naknada za savjetodavne i admini-
strativne usluge.
TRENINZI I RADIONICEU ovom trenutku REC Hrvatska radi na
mnogim tematskim projektima, usmje-
renim na očuvanje okoliša i promicanje
održivog razvoja. To su projekt Intense,
pokrenut 2008. između 28 partnera u 12
zemalja, obuhvaćajući i 10 novih država čla-
nica EU-a te Hrvatsku kao buduću članicu
ujedinjene Europe. Ciljevi tog projekta su
poboljšanje energetskih usluga u zgradama,
i to unaprjeđenjem tehničkih standarda i
prijenosom znanja, optimiziranje procesa
urbanističkog planiranja, prijenos iskustva
najboljih praksi te osposobljavanje planera
i stručnjaka u zgradarstvu. U projektu Th e
Green Pack koriste se multimedijalni mate-
rijali namijenjeni prije svega nastavnicima
osnovnih škola i njihovim učenicima, iako
se oni mogu koristiti i na ostalim razinama
obrazovanja. Mobile 2020 naziv je projekta
čiji je cilj pomoći zainteresiranim stranama
u malim i srednjim gradovima diljem 11 ze-
malja Srednje i Istočne Europe u stvaranju
tzv. bike-friendly klime i veće mobilnosti
na lokalnoj razini. Po završetku projekta
planira se povećanje udjela biciklista u
Srednjoj i Istočnoj Europi, i to do 2020.
čime će se pridonijeti smanjenju emisije
štetnih plinova. Projekt E-Law temeljen
je na unaprjeđenju pristupa pravosuđu,
sudjelovanju javnosti u procesu donošenja
odluka i informacijama vezanim uz pitanja
okoliša kroz razvoj interaktivnog pravnog
portala. U partnerstvu s Ministarstvom
zaštite okoliša, Ministarstvom uprave te
ostalim relevantnim ministarstvima u drža-
vama-partnerima Jugoistočne Europe, REC
Hrvatska planira održavanje niza treninga i
radionica radi jačanja kapaciteta nadležnih
institucija prema održivom razvoju. Stoga
Irena Brnada zaključuje: “Situacija u Hrvat-
skoj pokazuje kako sve manje zaostajemo u
odnosu na globalne i europske trendove u
zaštiti okoliša, a upravo je na REC-u odgo-
vornost da te pomake iskoristi najbolje”.
Projekt Natreg za zaštitu parka Mura-Drava
MEĐUNARODNI PROGRAMI
Projekt Natreg (Managing Natural
Assets and Protected Areas as Sustai-
nable Regional Development Oppro-
tunities) pokrenule su u ožujku 2009.
zemlje partneri iz regije Alpe-Adria-
Panonia - Hrvatska, Italija, Austrija,
Srbija i Slovenija – radi promoviranja
potencijala zaštićenih područja kao po-
kretača održivog regionalnog razvitka
te povećanja svijesti o važnosti zaštite
prirode. Ujedno je to dio Transnacio-
nalnog programa za Jugoistočnu Euro-
pu, fi nanciran iz sredstava Europskog
regionalnog razvojnog fonda EU-a.
Projektom je obuhvaćeno šest zašti-
ćenih područja: u Italiji - delta rijeke
Po; u Austriji - Vellacher Kotscha; u
Sloveniji – Pohorje; u Srbiji - Deliblat-
ska peščara.
Kao pilot-područje u Hrvatskoj je
određeno zaštićeno područje Regio-
nalnog parka Mura-Drava na području
Koprivničko-križevačke županije.
Tijekom tog projekta zajednički napori
sudionika bili su usmjereni prema
uspostavljanju transnacionalne i među-
sektorske suradnje te razvijanju zajed-
ničke strategije upravljanja zaštićenim
područjima.
zelenimagazin | srpanj 2011. | 37
Premda se može reći kako je
društveno odgovorno po-
slovanje (DOP) u Hrvatskoj
na daleko višoj razini nego,
primjerice, prije desetak
godina (brojne tvrtke koriste smjernice tog
načina poslovanja, treću godinu zaredom
dodjeljuje se nagrada Indeks DOP-a...), još
je puno prostora da ono zaživi u pravom
smislu te riječi kako u poslovnom, tako i u
javnom i civilnom sektoru. To se, naime,
moglo zaključiti iz većine izlaganja na Dru-
goj nacionalnoj konferenciji o društveno
odgovornom poslovanju koju je nedavno
u Zagrebu organizirala Nacionalna mreža
za DOP, a koju čine razne organizacije
za razvoj društveno odgovornog poslo-
vanja. Jedna od njih je i Global Compact
Hrvatska, organizacija koja djeluje u sklopu
Ujedinjenih naroda.
ZADOVOLJNI RADNICI, USPJEŠNIJA KOMPANIJA Da bi kompanije trebale biti društveno
odgovornije, upozorili su i predsjednik
Republike Ivo Josipović, i državni tajnik u
Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzet-
ništva Ruđer Friganović, te sudionici okru-
glog stola koji je održan u sklopu konferen-
cije. Govoreći o važnosti DOP-a, Josipović
je istaknuo kako je uvjeren da tvrtke koje
Naglasci nacionalne konferencije o DOP-u
Društveno odgovorno poslovanje na popravnomAko prosječni hrvatski poslodavac može birati između
mercedesa i pročišćivača vode, on i dalje bira mercedes
TVRTKE KOJE NE USVOJE STANDARDE DOP-a ISPAST ĆE IZ KRUGA KOJI POSLUJE S EUROPOM
PIŠE Jasminka [email protected]
38 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ODRŽIVI RAZVOJ
u svoj poslovni plan ne ugrade koncept
DOP-a, na tržištu neće dobro prolaziti, jer
one koje su u svoje poslovanje već integri-
rale smjernice DOP-a, imaju bolje poslovne
rezultate, a zaposleni bolje radne uvjete.
Friganović je pak kazao kako je DOP
“jezik” Europe, i ako hrvatske tvrtke ne
budu govorile tim jezikom, tj. ako ne budu
usvajale te standarde, ispast će iz kruga koji
posluje s Europom. Da odgovornije poslo-
vanje može značiti komparativnu prednost,
podsjetila je i koordinatorica UN-a i stalna
predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa
Vinton.
“I dalje je malo tvrtki, a posebno onih
malih i srednjih, koje su integrirale DOP
u aktivnosti i strategije. Vidljiv je izosta-
nak suodlučivanja radnika u poduzećima,
iako je to predviđeno Zakonom o radu, a
posljedica su brojne konfl iktne situacije.
Drugi veliki problem je zbrinjavanje viška
radnika. Dok se jedni odlučuju na krea-
tivnost u pristupu, koristeći sve zakonske
obveze i više od toga, drugi rade po prin-
cipu ‘brigo moja prijeđi na drugoga’. A taj
drugi je najčešće mirovinski sustav”, rekao
je, među ostalim, predstojnik Vladinog
ureda za socijalno partnerstvo Vitomir
Begović. Problem je, dodao je, i ravnoteža
između privatnog života i posla jer mnogi
poslodavci do krajnjih granica koriste mo-
gućnosti prekovremenog rada, samo da ne
zaposle nove ljude. “Ako prosječni hrvatski
poslodavac treba birati između mercedesa
i pročišćivača vode, on će kupiti mercedes.
DOP zapravo nije zaživio ni u jednom od
tri sektora i potrebna je edukacija. Širenje
ideje je jedini put”, istaknuo je konzultant
Vinko Dumičić.
ZAKAZALI I MEDIJIUpozoreno je također kako su mediji
zakazali u svojoj ulozi jer DOP svode
samo na ekologiju, a vrlo često promiču i
vrijednosti koje su u potpunoj suprotnosti
s DOP-om. Primjerice, kada prostor daju
gospodarstvenicima koji ne plaćaju radnike
ili se ne drže drugih načela odgovornog
poslovanja. “U Hrvatskoj se tolerira kršenje
zakona, korupcija, jeft ina proizvodnja iza
koje stoji kriminal”, rekao je Žarko Horvat
iz Holcima, tvrtke koja je nagrađena za
provođenje DOP-a i upozorio da nam je
potrebno poštivanje zakona, ulaganje u rad-
nike, ali i veća aktivnost civilnog sektora te
drukčiji obrazovni sustav. Marina Škrabalo
iz MAP Savjetovanja, koja je s još dvoje
kolega napravila Komparativni pregled
DOP-a za razdoblje između 2008. i 2010.
(Pregled), naglasila je, među ostalim, kako
je potrebna jasnija diferencijacija između
dobrih i loših praksi, te svakako i preispiti-
vanje uloge medija kao i njihovo drukčije
uključivanje u praćenje DOP-a. “Treba nam
stvarna strategija održivog razvoja, a ne
papir za Bruxelles. Treba nam i tripartitni
dogovor i više komunikacije. Treba obvezati
javne kompanije na GRI izvještavanje. U
javnu nabavu moraju se ugraditi socijalni
i ekološki ciljevi. Nadam se da će uskoro
Dan poduzetnika i DOP konferencija biti
zajednički događaj”, istaknula je Marina
Škrabalo.
MALO JE TVRTKI KOJE SU INTEGRIRALE DOP U SVOJE AKTIVNOSTI I STRATEGIJE
Nagrađene tvrtke
Iz Komparativnog pregleda vidi se kako su u
posljednje dvije godine nagrade za društveno
odgovorno poslovanje dobile sljedeće tvrt-
ke: Cemex, Coca-Cola, Dalmacijacement,
Energy Pelets, Ericsson Nikola Tesla, Eu-
ro-Unit, Hartmann, Hauska&Partner,
Holcim, Končar - Institut za elektroteh-
niku, Neva, Oikon i Vetropack Straža. Na-
grade za najveći napredak u odnosu na pret-
hodnu godinu dobili su Banco Popolare
Croatia i Jadran Galenski laboratorij iz Ri-
jeke.
Bilo bi nepravedno izdvojiti primjer dobre
prakse samo jedne tvrtke, stoga recimo kako
se sve gore navedene drže temeljnog načela
DOP-a, a to je da na dobrovoljnoj osnovi ra-
zvijaju koncept poslovanja u kojemu su inte-
grirani briga o društvu i okolišu, kao i briga o
zaposlenicima.
Preporuke poslovnom
sektoru
1. Uključiti se u aktivnosti dodatnog
obrazovanja kroz seminare i eduka-
cijske radionice u okviru Projekta Nacionalne
mreže, te započeti procese integracije DOP-
a metodologijama kao što su sudjelovanje u
aplikacijama za nagradu Indeks DOP-a, uvo-
đenje ISO-a 26000 ili izvještavanje o održivo-
sti prema GRI smjernicama za izvještavanje
2. Objavljivati primjere dobre prakse
te ih prijaviti u bazu primjera dobre
prakse na www.dop.hr kako bi se unaprijedi-
lo znanje i razumijevanje praksi DOP-a
3. Zadužiti u svakoj poslovnoj organiza-
ciji osobu odgovornu za pitanja DOP-
a koja se može educirati na seminarima te im-
plementirati naučeno u svojoj organizaciji
4. Pozitivne rezultate uspješnih kompa-
nija širiti kroz edukaciju tako da se za-
poslenici uspješnih poduzeća angažiraju u
edukaciji i širenju znanja
5. Izraditi akcijski plan za DOP na
razini svakog poduzeća
PET PREPORUKA POSLOVNOM SEKTORU
zelenimagazin | srpanj 2011. | 39
Više gotovo i nema informacij-
sko-komunikacijske tehnološke
kompanije koja ne brine o
ekologiji ili energetskoj učinko-
vitosti. Premda ICT sektor ne
sudjeluje u svjetskoj emisiji CO2 s više od
dva posto, u tim se informacijsko-komu-
nikacijskim tehnologijama kriju značajne
mogućnosti smanjenja negativnog učinka
ugljičnog dioksida na okoliš. Stoga je i po-
jam Green ICT danas postao nezaobilazan,
i više gotovo nema važne ICT kompanije
koja nema vlastiti green policy, doznajemo
od Tomasa Pukljaka, direktora Fujitsu Hr-
vatska, tvrtke koja je već niz godina među
vodećim svjetskim zelenim ICT proizvo-
đačima.
“Svijest o važnosti primjene zelenih
tehnologija pojavila se devedesetih godina
prošlog stoljeća. A oslanjajući se na više
od 20 godina opredijeljenosti za zaštitu
okoliša, Fujitsu je usmjeren na Green ICT
od početka do kraja životnog vijeka svojih
proizvoda. Od osnovnih tehnoloških istra-
živanja i razvoja, preko dizajna proizvoda i
rada, do operativnih reciklažnih usluga koje
pruža diljem svijeta”, pojašnjava Pukljak.
Konkretno: svoje napore prema smanji-
vanju negativnog utjecaja na okoliš Fujitsu
vodi u dva osnovna smjera - u ICT i uz ICT.
“U ICT obuhvaća kombinaciju naprednih
tehnologija te vlastitih znanja i iskustava
radi proizvodnje ekološki prihvatljivih pro-
Javni natječaji (još) ne mare za energetsku učinkovitost
Softverom i hardverom moćno protiv CO2
Green ICT omogućuje mjerljive uštede, ali u Hrvatskoj su i dalje
malobrojni primjeri da se u nabavi daje prednost zelenim informacijsko-
komunikacijskim proizvodima veće energetske učinkovitosti
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
40 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ODRŽIVI RAZVOJ
izvoda, odnosno ICT infrastrukture. Kao
primjere naveo bih 0-Watt osobna računala,
odnosno 0-Watt monitore, koji isključeni
ili u mirovanju ne troše ni najmanje struje,
kao i najsloženije sustave poput podatkov-
nog centra u Tatebayashiju u Japanu. Taj
centar, pušten u pogon prošle godine, na
svojih 12.000 četvornih metara prostora
ispunjava najzahtjevniju Tier4 kategoriju
zaštite okoliša, a korištenjem naprednih
tehnologija ukupna mu je energetska po-
trošnja smanjena 40 posto”.
Drugi smjer djelovanja uz ICT inovativna
su i složena rješenja koja osim proizvoda
obuhvaćaju soft ver, usluge, konzalting, s
najvažnijim ciljem optimiziranja poslov-
nih procesa u raznim granama industrije,
a time i smanjivanja njihovog negativnog
utjecaja na okoliš. “Tim se rješenjima
procjenjuju razni parametri specifi čni za
pojedine grane industrije, njihov utjecaj na
sve sudionike poslovanja i društva u cjelini,
a neizravno i njihov utjecaj na ekologiju”,
naglašava Pukljak.
REZULTATI BOLJI OD OČEKIVANJA Konkretna rješenja već postoje u zdrav-
stvenoj zaštiti i bolnicama, gdje se uštede
ostvaruju smanjivanjem arhive na papiru,
istodobno i smanjenim prostorom za skla-
dištenje. U cestovnom prijevozu postižu se
smanjenja potrošnje goriva, u poljoprivredi
se prilagođenim rješenjima nadzire proces
proizvodnje, uporaba pesticida i herbicida,
učinkovitije se koristi mehanizacija, brže
prikupljaju i analiziraju podaci, što rezultira
većom proizvodnom učinkovitošću, uz
smanjen negativan utjecaj na okoliš.
Za postizanje dobrih rezultata treba
ponajprije postaviti jasne ciljeve koji su u
konačnici mjerljivi. Osim toga, valja biti
svjestan kako nema pomaka preko noći i
za željene je rezultate
potrebno vrijeme i du-
goročno planiranje.
“Fujitsuova globalna
IT zelena inicijativa, Green
Policy Innovation, želi, primjerice, postići
kumulativno smanjenje emisija CO2 u svi-
jetu za više od 15 milijuna tona od fi skalne
2009. do 2012. godine. Tijekom fi skalne
2009. godine Fujitsu je postigao globalno
smanjenje od 2,37 milijuna tona, premašivši
prvotni cilj od 2,13 milijuna tona”, tvrdi
Pukljak.
U INOZEMSTVU POTICAJI, KOD NAS ZAPREKEHrvatska djelomično prati te trendove,
pri čemu su ICT kompanije značajno pri-
donijele podizanju svijesti o važnosti Green
IT-a. Ipak, treba reći kako u Hrvatskoj
ekološka svijest općenito nije na zadovolja-
vajućoj razini, a to se vidi kako u navikama
građana, tako i u gospodarskom sektoru.
“Neke zemlje imaju velike poticaje za
korištenje obnovljivih izvora energije, mi
smo svjedoci zakonskih prepreka s kojima
se susreću entuzijasti kada kod nas poku-
šavaju instalirati vjetroelektrane ili solarne
ćelije i uklopiti ih u postojeći elektrodistri-
bucijski sustav”, podsjeća Pukljak i dodaje:
“Premda ICT kompanije već dulje i u
Hrvatskoj nude proizvode veće energetske
učinkovitosti, koji omogućuju vrlo mjerljive
uštede, u nas malo tko to uzima u obzir
pri nabavi opreme. To se najbolje vidi na
javnim natječajima. Prava je rijetkost da se
zahtijevu energetska učinkovitost i inova-
tivne tehnologije, a to je nešto na čemu bi
trebalo inzistirati. Činjenica je da napredne
tehnologije iziskuju značajna sredstva za
svoj razvoj, sama tehnologija proizvodnje
često je skuplja, pa je nerijetko veća i cijena
krajnjeg proizvoda.
Ali primjena takvog
proizvoda donosi
dugoročno veću kvalitetu i ušte-
du, te pridonosi općem dobru - očuvanju
okoliša, što je bitan segment društveno od-
govornog poslovanja. Osim toga, i zakonski
bi trebalo regulirati pitanje poticaja vezanih
uz korištenje zelenih tehnologija.”
OTVOREN PROZOR ISKLJUČUJE KLIMU Premda je u Hrvatskoj i dalje vrlo malo
tvrtki koje planski pristupaju energetski
učinkovitom ICT-u, od nabave, eksploata-
cije, do zbrinjavanja elektroničkog otpada,
te dodatnim uštedama u optimiziranju
poslovnih procesa, stječe se dojam kako
većina njih zapravo usputno nastoji rije-
šiti tek neke karike u lancu potencijalnih
ušteda. U takvim okolnostima, nastavlja
Pukljak, pohvalno je što su pojedine tvrtke
počele barem koristiti, primjerice, moguć-
nost mrežnog nadzora, odnosno središnjeg
gašenja računala i monitora izvan radnog
vremena, čime se u većim organizacijama
mogu postići značajne uštede struje. Slično
se može kontrolirati rad klimatizacijskih
uređaja (gašenjem nakon radnog vremena,
postavljanjem senzora na prozore koji će
uređaj ugasiti za radnog vremena ako je
prozor otvoren i slično).
“Green IT nije pomodan izraz ili samo
trend koji trebaju pratiti sve kompanije koje
žele biti percipirane kao moderne. Green
IT predstavlja prednost u poslovanju, jer
omogućuje vrlo mjerljive i egzaktne poslov-
ne uštede, a to je cilj kojem teže sve tvrtke
koje žele biti konkurentne. U tom smislu
očekujem da će Green IT sve više dobivati
na važnosti, jer održivi razvoj je nešto čemu
će težiti svi gospodarski sektori u budućno-
sti”, zaključuje Pukljak.
E-recepti štite okoliš
Širom svijeta japanska tvrtka Fujitsu radi s kli-
jentima na razvoju i provedbi rješenja koja
omogućuju neposredno i dugoročno sma-
njenje stakleničkih plinova. Kao jedan od vo-
dećih zelenih ICT proizvođača, u svom port-
felju Fujitsu već niz godina ima mnoštvo
zelenih proizvoda.
U Finskoj, primjerice, rade na projektu za ta-
mošnji zdravstveni centar i zavod za socijal-
no osiguranje (Kela) koji će omogućiti učin-
kovitu razmjenu informacija, pacijentima
otvoriti pristup e-uslugama, omogućiti pri-
manje elektronskih recepata, pregled zdrav-
stvenih informacija, smanjiti posjete zdrav-
stvenim ustanovama, ujedno smanjiti
potrebe za papirom. Projekt elektroničkih
zdravstvenih zapisa Fujitsu je postavio i u Ka-
nadi i Španjolskoj, objašnjava Tomas Pukljak,
direktor Fujitsu-a Hrvatska.
Koristeći proizvode te kompanije, korisnici
smanjuju štetan utjecaj na okoliš i ispunjava-
ju obveze prema održivosti. Fujitsu Laborato-ries također već mjere potencijalno smanje-
nje učinka ugljika svih tehnologija u razvoju, a
više od polovine novih Fujitsu proizvoda lani
je dobilo Super Green statuse ili tri zvjezdice
u Green IT označavanju, sukladno kompaniji-
nim najvišim kriterijima ekološke svijesti.
zelenimagazin | srpanj 2011. | 41
Japanski proizvođač automobila
Honda nedavno se učlanio u Clean
Energy Partnership (CEP), program
kojim se u Europi potiče upotreba
vozila na vodik. CEP je vodeći
promotivni projekt za vozila s pogonom na
gorive ćelije, koji okuplja stručnjake iz auto-
industrije, infrastrukturne i energetske tvrt-
ke te njemačku vladu, a osmišljen je kako bi
se ta ekološki prihvatljiva vozila približila
tržištu Europe. Među ostalima, partneri su
u CEP-u i Daimler, Ford, General Motors,
Toyota, Volkswagen.
Hondina vozila s gorivim ćelijama na vo-
dik na europskim su cestama još od 2009.
godine, a CEP-ove će aktivnosti taj japanski
proizvođač podržati sa dva FCX Clarity
automobila.
“Honda čvrsto vjeruje kako su gorive će-
lije na vodik najbolje rješenje za smanjenje
emisije CO2. Hondina suradnja, ustupa-
njem dvaju vozila FCX Clarity CEP-u,
pokazat će održivost tehnologije gorivih
ćelija”, izjavio je Ken Keir, izvršni potpred-
sjednik tvrtke Honda Motor Europe.
Premda je posrijedi jedan od najnovijih
primjera promocije vozila na vodik u Eu-
ropi, razvoj tih prometala traje već više od
stoljeća. Njihovim se korištenjem smanjuje
emisija ugljičnog dioksida u okoliš, time
i globalno zagrijavanje. Stoga proizvođači
Svijet nakon nafte
Najveći proizvođači
automobila
intenzivno razvijaju
modele za serijsku proizvodnju,
zasnovane na gorivim ćelijama, odnosno tehnologiji
pretvorbe vodika (H2) i kisika u električnu energiju, toplinu i vodu
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
Stiglo je stoljeće vozila na
vodik
VOZILA S VODIKOVIM POGONOM ZASAD SE NE MOGU KUPITI, VEĆ SAMO UNAJMITI NA DULJI ROK
42 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ZELENE TEHNOLOGIJE
automobila u centrima za istraživanje i
razvoj stvaraju prototipove vozila na vodik,
ali i modele koji su spremni za serijsku
proizvodnju.
ISPLATIVOST ZA DESETAK GODINANajčešće korištena tehnologija koja
omogućuje pretvorbu vodika (H2) i kisika u
električnu energiju, toplinu i vodu zasnova-
na je na gorivim ćelijama. Riječ je o elektro-
kemijskim elementima koji omogućuju već
spomenutu pretvorbu, zbog čega vozila na
gorive ćelije imaju električni pogon. Među-
tim, češći cestovni susret s takvim ekološki
prihvatljivim vozilima valja pričekati barem
još desetak godina. U tom razdoblju očeki-
vano će pasti troškovi proizvodnje gorivih
ćelija, pa će ta tehnologija biti isplativija za
širu uporabu nego što je to sada. Intenzivno
se također radi na razvoju gorivih ćelija s
duljim životnim vijekom, koje osiguravaju
i veću autonomiju vozila, a pričekati treba
i na izgradnju infrastrukture, odnosno
postaja na kojima će takvi automobili puniti
spremnike vodikom. Ne manje važna činje-
nica jest i utjecaj koji još uvijek na globalni
promet ima naft na industrija.
Važno je naglasiti kako se vozila na vodik
zasad ne mogu kupiti već se uglavnom
iznajmljuju na dulje vrijeme.
PRVE FLOTE NA VODIKOV POGONOsim ranije spomenute Honde FCX, od
2002. godine u nekim zemljama moguće je
na cestama sresti i Mercedes Benz A klasu
F-Cell. Taj njemački proizvođač automo-
bila trenutačno ima najveću fl otu vozila s
gorivim ćelijama na svijetu, čak više od 100
primjeraka kojima su korisnici prevalili već
više od četiri milijuna kilometara.
BMW Hydrogen 7 prvi je serijski
luksuzni automobil na vodikov pogon u
svijetu napravljen za svakodnevnu uporabu.
Posebnost u odnosu na druga vozila s go-
rivim ćelijama je u tome što može koristiti
i obično gorivo, ali i vodik. To mu omogu-
ćuje modifi cirani motor s unutarnjim iz-
garanjem. Bavarski proizvođač automobila
tijekom programa razvoja prešao je vozilom
na vodik više od milijun kilometara. Istra-
živanja s motorima na vodik BMW provodi
od osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Ford je pak započeo razvoj vozila koja kao
pogonsko gorivo koriste vodik još početkom
devedesetih godina prošlog stoljeća, a 1998.
javnosti je predstavio
prototip Ford
Focus Fuel Cell.
Riječ je o prvom
Fordovom
automobilu s gorivim ćelijama čija je mala
serijska proizvodnja počela 2004. godine. Od
tada Fordovi inženjeri kontinuirano razvijaju
prototipove vozila na vodikov pogon, a
održavaju i fl otu od nekoliko manjih auto-
busa s gorivim ćelijama koji prometuju po
Sjevernoj Americi.
VJERUJE SE KAKO SU GORIVE ĆELIJE NAJBOLJE RJEŠENJE ZA SMANJENJE EMISIJE CO2, POSREDNO I GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA
Litra vode dovoljna za
tisuće kilometara
Iz kućnih radionica hrvatskih inovatora
izišlo već nekoliko vodikovih automobi-
la i - jedan traktor
Hrvatska nema vlastitu automobilsku indu-
striju, osim endemskog električnog vozila
Dok-ing XD, ali ima nekoliko primjeraka vozi-
la na vodu iz kućne radinosti.
Marijan Radanec, inovator iz Bjelovara, u svoj
crveni Renault 19 već nekoliko godina ulijeva
vodu. On je, naime, napravio generator koji
proizvodi plin iz vode. Električnu energiju iz
alternatora upotrebljava za elektrolizu vode
te dobivanje plina pod nazivom HHO. Riječ je
o smjesi vodika i kisika koja nastaje upravo za-
hvaljujući elektrolizi vode.
To inače nije nepoznat proces. Ideja potje-
če još od Nikole Tesle, koji je davno predvi-
đao kako će automobili u 21. stoljeću voziti
na vodik.
A primjera poput bjelovarskoga sve je više.
Naime, Ivan Jakobović, inovator iz Donje Bre-
brine, u bijeli Ford Escort ugradio je također
HHO tehnologiju koja mu omogućuje ekološ-
ki prihvatljivu vožnju. Tvrdi kako na 2400 pri-
jeđenih kilometara potroši tek litru vode te da
mu je automobil 30 posto snažniji.
Šimo Marijanović, poljoprivrednik iz Donjih
Andrijevaca kod Slavonskog Broda, ko-
risti HHO tehnologiju u traktoru.
zelenimagazin | srpanj 2011. | 43
PIŠE Marko Đurić[email protected]
Kvaliteta zraka koji udišemo u
svome domu ili poslovnom
prostoru izravno je poveza-
na s našim zdravljem. Zrak
obrađen u klimatizacijskim
uređajima trebao bi biti oslobođen prljav-
štine, prašine, bakterija, virusa, plijesni,
alergena... čak i neugodnih mirisa poput
dima cigareta. Takav će zrak pozitivno
djelovati na zdravlje osoba koje borave
u klimatiziranim prostorima, spriječi-
ti nastajanje i razvoj alergija i bolesti
dišnih putova. Kvaliteta obrađenog zraka
izravno je povezana s kvalitetom uređaja
i ugrađenim filterima u klimatizacijskoj
opremi.
IZBOR IDEALNOG MODELAKod izbora idealnog klima-uređaja za
prostorije koje želimo rashladiti ili zagrijati,
potrebno je napraviti termodinamički
proračun prostora. U proračun valja uvrstiti
nekoliko bitnih parametara kao što su:
• namjena prostora (dnevni ili radni);
• broj osoba koje borave u prostoru;
• oslobođena toplina (osobe, rasvjetna
tijela i kućanski uređaji);
• položaj prostora, izolacija zidova, veličina
staklenih površina;
• koristi li se uređaj i za hlađenje i za grija-
nje prostora, ili samo za hlađenje.
Konzultacije sa stručnjacima preporučlji-
ve su jer omogućuju izbor idealnog modela
za određene potrebe, maksimaliziran uči-
nak tog uređaja i uštedu novca smanjenom
potrošnjom struje.
FIX-SPEED ILI INVERTERSKI UREĐAJ?Inverterski klima-uređaji imaju digitalnu
regulaciju broja okretaja kompresora putem
promjene frekvencije. Time se omogu-
ćuje prilagodba učinka uređaja stvarnim
uvjetima u prostoru. Ako je temperatura
prostora osjetno viša od željene, klima-ure-
đaj radi maksimalnom snagom ne bi li što
brže postigao željenu temperaturu. Kad je
ona dostignuta, inverterski uređaj smanjuje
učinak, a time i potrošnju struje. Nasuprot
tomu, fi x-speed uređaj sve vrijeme dok radi
troši struju jednako.
Pravilnim odabirom uređaja tako je mo-
guće uštedjeti gotovo 1300 kuna godišnje
samo na računima za struju. Konkretno,
uložite li novac u inverterski uređaj koji ka-
rakterizira COP (energetska učinkovitost)
iznad 5,0 uštedjet ćete 6500 kuna u razdo-
Klimatizacijski uređaji nove generacije
Kad klima štedi struju Dok u ljetnoj sezoni svakodnevno boravimo u klimatiziranim prostorima,
44 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ZELENE TEHNOLOGIJE
i čuva naše zdravljedobro je znati kako klima može u pet godina isplatiti samu sebe
Računi 6800 kuna manji
Najefikasniji uređaj na tržištu trenutačno je
Toshiba Daiseikai V sa COP-om od 5,36, što
znači da u pet godina može uštedjeti 6800
kuna na računu za potrošenu električnu
energiju.
Ušteda je izražena kao razlika u potrošnji u
odnosu na prosječan klimatizacijski uređaj
na tržištu sa COP-om od 2,70, koji će, ko-
risti li se 120 dana u godini i osam sati
dnevno, prema aktualnim cijenama
struje, potrošiti 10.800 kuna. U istom
razdoblju i u istim uvjetima, Toshi-
bin će Daiseikai potrošiti 4000 kuna,
te praktički u tom roku isplatiti sam
sebe. Svako dalje korištenje pred-
stavlja čistu zaradu korisniku. I ne
manje važno: kao i svi Toshibi-
ni klima-uređaji, opremljen je pla-
sma filterima, koji uklanjaju do 99 po-
sto svih štetnih čestica iz zraka.
blju od pet godina u usporedbi s uređajem
dvostruko manjeg COP-a (prosječni uređaj
na tržištu). Izračun se temelji na primjeru
kad uređaj radi na dan osam sati 120 dana u
godini. Koristite li uređaj češće (primjerice,
zimi za grijanje ili dogrijavanje prostora),
ušteda može biti i veća!
PRAVILNO KORIŠTENJEIdealna temperatura unutarnjeg prostora
u pravilu je 7-80C niža od vanjske. Kon-
kretno, ako je vanjska temperatura 350C,
klimauređaj namjestite da hladi na 27-
280C. Takvu temperaturnu razliku ljudski
organizam dobro podnosi.
U protivnom, moguć je temperaturni
šok pri izlasku iz unutarnjeg u vanjski pro-
stor. Kod ljudi sa zdravstvenim teškoćama,
treba biti posebno oprezan pri podešava-
nju temperature u unutarnjem prostoru.
Koristite li uređaj tijekom noćnih sati,
savjetujemo uključivanje noćnog (ili tihog)
rada kako bi se smanjila brzina vrtnje kom-
presora, a time i razina buke i potrošnja
struje.
ODRŽAVANJE PRODULJUJE VIJEKPravilno servisiran klima-uređaj radit će
dulje i djelotvornije a računi za struju bit
će niži! Uputno je napraviti godišnji servis
koristite li ga više od 60 dana u godini. Pri
servisiranju potrebno je dezinfi cirati ispari-
vač unutarnje jedinice, isprati ili zamijeniti
fi ltere i prekontrolirati odvod kondenzata.
Ako je odvod začepljen, kondenzat iz
unutarnje jedinice skupljat će se u kadici
vanjske jedinice i posljedično otjecati niz
pročelje ostavljajući ružne mrlje. Konač-
no, potrebno je provjeriti funkcionalnost
samog uređaja.
MONTAŽA – POSAO ZA PROFESIONALCEU ljetnoj sezoni klima-uređaje ugrađuju
svi – od šustera do zidara. Neobučeni mon-
teri u pravilu ipak naprave više štete nego fi -
nancijske koristi. Osim gubitka jamstva, koje
primjerice kod Toshibinih uređaja vrijedi tri
godine, neovlašteni monteri često nemaju
potreban alat za testiranje sustava pri pušta-
nju u rad. Većina klimauređaja u tvornici je
prednapunjena plinom za određenu dužinu
instalacije, no nakon postavljanja uređaja
nužno je provjeriti ispravnost te instalacije.
Ako u sustavu nedostaje plina ili instalacija
negdje propušta, uređaj neće raditi pravilno,
a rizik od kvara je vrlo visok.
Toshiba Daiseikai V Inverter Fix speed
Trošak električne energije u 5 godina(u kunama)
4000
kn 60
00 k
n
10.8
00 k
n
R č i 6800 k ji
zelenimagazin | srpanj 2011. | 45
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
Spoticanje o istrošene automo-
bilske gume do prije neko-
liko godina bila je jedna od
uobičajenih disciplina u kojoj
su tijekom izleta u prirodu
odmjeravali spretnost planinari i izviđači.
Gdjekad je i poneki kupač ulazeći u more
nagazio na neodgovorno odbačenu gumu.
K tomu, gume su se nerijetko i palile, što je,
blago rečeno, neodgovarajuće zbrinjavanje
sa štetnim posljedicama po prirodu i okoliš
u cjelini.
Međutim, gume je danas moguće reci-
klirati na ekološki prihvatljiv način. Time
se, kao jedina tvrtka u nas, bavi varaždinski
Gumiimpex-GRP.
Damir Kirić, predsjednik Uprave
Gumiimpex-GRP-a, govori kako se u toj
tvrtki otpadne gume recikliraju ekološkim
postupkom mehaničkog usitnjavanja i od-
vajanja komponenti od kojih su načinjene,
nakon čega su svi dijelovi (gumeni granulat,
čelik i tekstilna vlakna) ponovno iskoristivi.
“U proces reciklaže ulaze sve vrste guma,
od najmanjih putničkih do najvećih guma
građevinskih strojeva. Gume se mehanič-
kim postupkom usitnjavaju do najmanjih
dijelova. Završni proizvod je gumeni gra-
nulat u više frakcija (granulacija). Tijekom
postupka usitnjavanja guma posebnim
magnetnim postrojenjem, izdvajaju se dije-
lovi iz čeličnog pojasa i konstrukcije gume.
Tekstilna se vlakna izdvajaju posebnim stre-
saljkama i vakuumskim sisaljkama. Čelik se
koristi kao sirovina u čeličanama, a tekstil
kao gorivo u cementarama. Granulat je vrlo
vrijedna sirovina za širok raspon upotrebe
i proizvodnju novih gumenih proizvoda”,
objašnjava prvi čovjek te obiteljske tvrtke
čiji su temelji postavljeni još 1970. godine.
Valja istaknuti veliku ekološku vrijednost
tog oblika reciklaže guma. “U reciklaži se
ne upotrebljavaju kemikalije, obrada guma
je isključivo mehanička. Stoga u procesu re-
ciklaže nema emisije štetnih plinova ni bilo
kakvih negativnih emisija u okoliš - ni u
zrak, ni u tlo, ni u vodu”, ističe Damir Kirić.
VLASTITI KNOW-HOWBudući da je tvrtka uvoznik i značajni
distributer automobilskih guma u Hrvat-
skoj, a u vlastitom pogonu obnavlja (pro-
tektira) gume za teretna vozila i autobuse,
uvijek im se “na lageru” pojave i otpadne
gume. “Ta činjenica potaknula nas je na
razmišljanje o mogućnostima reciklaže,
uslijedio je naporan rad na pronalasku
tehnologije, izgradnji potrebnih objekata
i infrastrukture te implementaciji postro-
jenja u aktivan tehnološki proces reciklaže
otpadnih guma”, prisjeća se Kirić dodajući
kako je današnji tvornički kapacitet obrade
25.000 tona otpadnih guma godišnje.
Postrojenje za recikliranje radi od 2005. go-
dine. Oko tri godine radilo se na uvođenju
najsuvremenije tehnologije, koja je ugrađe-
na u novu tvornicu u Slobodnoj zoni Va-
raždin. “Naravno, počeci su bili popraćeni
i problemima, trebalo je uhodati rad linije,
poboljšavati slabe točke, pronalaziti vlastita
rješenja na mjestima gdje smo uočavali
Varaždinski Gumiimpex-GRP skupljao je dvije godine gume s područja cijele Hrva
za početak rada reciklažne linije
Reciklaža bez kemikalija
Guma, guma, e pa
GUMENI GRANULAT JE VRLO VRIJEDNA SIROVINA KOJA IMA IZNIMNO ŠIROK RASPON UPOTREBE
46 | srpanj 2011. | zelenimagazin
OTPAD NIJE SMEĆE
tske kako bi ih bilo dovoljno
što!
nedostatke, obučavati ljude za rad s takvim
postrojenjem i tako složenom tehnološkom
linijom. Praktično smo kroz taj proces uvo-
đenja i organizacije rada reciklaže stvorili
vlastiti know-how”, napominje on.
Posebne pak aktivnosti odvijale su se
na prikupljanju sirovine, odnosno otpad-
nih guma. Tako su otprilike dvije godine
skupljali gume s područja cijele Hrvatske
kako bi ih bilo dovoljno za početak rada
reciklažne linije.
Prema Pravilniku o gospodarenju
otpadnim gumama, 70 posto guma mora
se oporabiti kroz reciklažu, a 30 posto kroz
uporabu u energetske svrhe. “Sukladno
tomu, i mi smo od 2005. do sada reciklirali
70 posto ukupno skupljenih otpadnih guma
u Hrvatskoj. No, to nije dovoljna količina
koju možemo našim kapacitetima preraditi.
Zbog toga dio otpadnih guma preuzimamo
iz susjednih zemalja kako bismo mogli
kontinuirano raditi”, napominje Kirić.
RASTEREĆENJE OKOLIŠAUlaskom Hrvatske u Europsku uniju si-
gurno će reciklaža svih vrsta otpada biti sve
zanimljivija. Kirić očekuje kako će tvrtka
tada lakše nabavljati sirovinu za svoj pogon
reciklaže jer je sada u Hrvatskoj nema do-
voljno, a mora se osigurati kontinuiran rad.
Kako je reciklažni pogon otpadnih guma
u Gumiimpex-GRP-u jedini u zemlji, a za
instalirani kapacitet od 25.000 tona guma
godišnje nema dovoljno sirovina, ne vidi
ekonomsku opravdanost da se još netko
uključi u reciklažu otpadnih guma. “U
ovom je segmentu, konkretno gospodarenju
otpadnim gumama, sve kvalitetno riješeno
i zaokruženo. Postoji još nekoliko vrsta otpa-
da koji se mogu uspješno reciklirati pa je lo-
gično da poduzetnici traže svoje ostvarenje u
tim segmentima. Budućnost našeg reciklaž-
nog pogona sigurna je samo ako osiguramo
dovoljno otpadnih guma za preradu, a to
znači prikupljanje iz Hrvatske i okolnih ze-
malja u kojima nema takve reciklaže. Nada-
mo se da je to moguće, a ako bi sirovine bilo
i više, tada smo spremni na novi investicijski
ciklus za povećanje kapaciteta na postojećoj
lokaciji. Graditi novi reciklažni pogon za
otpadne gume u krugu 500 kilometara ne bi
bilo rentabilno”, tvrdi Kirić.
Skupljanjem i reciklažom otpadnih
guma smanjuje se opterećujući utjecaj na
okoliš uz ponovno iskorištavanje vrijednih
svojstava gume. Gumiimpex-GRP, u kojem
je trenutačno zaposleno 240 ljudi, svojim
reciklažnim pogonom svrstava Hrvatsku
uz bok razvijenih europskih zemalja koje
na sličan način rasterećuju okoliš ekološ-
kog opterećenja otpadnim gumama. Izrav-
na je korist i u činjenici da su komunalni
deponiji u Hrvatskoj rasterećeni velike
količine toga glomaznog otpada, a od ot-
padnih su guma očišćena i nebrojena divlja
odlagališta.
DIO OTPADNIH GUMA GUMIIMPEX-GRP PREUZIMA IZ SUSJEDNIH ZEMALJA KAKO BI MOGAO KONTINUIRANO RADITI
Skup prijevoz granulata
Osnovni produkt reciklažnog postupka je gumeni granulat koji se proizvodi u više frakcija (debljina
granulacije), što ovisi o krajnoj namjeni koja je, treba istaknuti, vrlo široka. Od gumenog se granula-
ta mogu izrađivati kvalitetni proizvodi kao što su gumene obloge ili ploče za dječja igrališta, atletske
staze, staje i jahališta u konjičkom sportu, zvučne barijere uz prometnice te kotači za kontejnere. Gu-
meni se granulat također upotrebljava kao ispuna na sportskim terenima s umjetnom travom (funk-
cionalno zamjenjuje zemlju). K tomu, u fazi istraživanja je šira primjena gumenog granulata u proi-
zvodnji građevinskih materijala.
Damir Kirić, predsjednik Uprave Gumiimpex-GRP-a, ističe kako je Hrvatska, na žalost, vrlo malo trži-
šte za reciklirani gumeni granulat koji, kao završni proizvod, nastaje u reciklažnom pogonu te tvrtke.
„Jedva mjesec dana proizvodnje ide za hrvatske potrebe, a za ostalo moramo tražiti izvozno tržište.
Dobar dio reciklažne proizvodnje prodajemo kao granulat, što je slabija varijanta plasmana, jer ovdje
nemamo dovoljno kupaca finalnih proizvoda. Problem je to veći što su i kupci granulata udalje-
ni 1000, pa i 1500 kilometara, stoga je i prijevoz vrlo skup“, naglašava Kirić.
zelenimagazin | srpanj 2011. | 47
Ljepljive cipele, mokre ili upr-
ljane ruke te poneki slomljeni
nokat neke su od nuspojava
koje se mogu javiti nakon obič-
nog bacanja vrećice smeća
u kontejner. Postoje i teži
slučajevi poput misofobije, odnosno straha
od prljavštine, koji se uz knedlu u grlu
javlja u nekih osoba kada se trebaju riješiti
otpadaka iz kućanstva. Razloga za nelagodu
pokatkad zaista i ima jer su neka mjesta za
odlaganje komunalnog otpada neuredna te
se oko njih širi i nesnosan smrad. Na sreću,
to nije pravilo, a takva mjesta mogu biti i
ljepša nego što to pokazuje praksa. Prije više
od 20 godina Finac Veikko Salli utemeljio
je tvrtku Molok, čiji su istoimeni proizvodi
za zbrinjavanje otpada melem za oči, ali i
nos. Marko Brnčić, direktor tvrtke STP iz
Lučkog, zastupnik Molok kontejnera za
Hrvatsku, objašnjava kako je ove proizvode
moguće skladno uklopiti u prostor.
Ipak, estetika je kod kontejnera Molok
na drugome mjestu. Te su plastične posude
ponajprije kvalitetna i učinkovita mjesta za
odlaganje raznih vrsta otpada. Dokaz kva-
litete su prvi primjerci Molok kontejnera,
postavljeni duž nekih europskih autocesta
ranih 90-ih godina prošlog stoljeća, a koji
su i dalje u uporabi. Jedna od glavnih pred-
nosti im je vreća koja je otporna na štetu što
je može napraviti većina odbačenih oštrih
predmeta. Također, u tim je vrećama proces
truljenja otpada sporiji nego kod konvenci-
onalnih pocinčanih kontejnera.
JEDNOSTAVNO RUKOVANJEMolok se postavlja 40 posto iznad, a 60
posto ispod zemlje, stoga u njega stane i do
pet puta više otpada nego u uobičajene nad-
zemne kontejnere. Prazni se tako što vozilo
s kranom, koje i inače preuzima otpad iz
zvonastih kontejnera u koje ekološki osvi-
ješteni građani odlažu staklenu i papirnatu
ambalažu, podigne vreću u zrak te je prene-
se do kamiona. Nakon toga, jednostavno se
otvori dno vreće i do pet prostornih metara
otpada u trenu putuje u stražnjem dijelu
komunalnog vozila. A za to je potrebna
samo jedna osoba kojoj treba manje od dvije
minute za pražnjenje, bez obzira na odbače-
ni sadržaj. Štoviše, u vozila, ali i kontejnere,
moguće je ugraditi i satelitski nadzor. Time
se izbjegava prazan hod i nepotrebna po-
trošnja goriva, a vozilo gotovo uvijek prazni
kontejner tek kad je pun.
ZADOVOLJNI GRAĐANI Zbog svega toga, najnaprednije općine u
Hrvatskoj već su prepoznale prednosti koje
pruža Molok. Do sada su Molok kontejneri
postavljeni u Velikoj Gorici, Koprivnici,
Čakovcu i Mariji Bistrici.
U Velikoj Gorici Molok je prisutan već
četiri godine. “Na 30 kontejnera, koliko ih
je tamo postavljeno, nismo imali ni jednu
intervenciju poput skidanja grafita, re-
zervnih dijelova, vijaka ili oplate. Vandali
ne uništavaju te kontejnere jednostavno
zato što ih vole. A vole ih zbog toga jer ne
smrde, lijepo izgledaju i nisu bučni. Stoga
je i njima u interesu da dio grada u kojem
žive ostane lijep. To nije tako samo u Ve-
likoj Gorici već svugdje gdje je postavljen
Molok. Zadnje kontejnere postavili smo u
Čakovcu prije nekoliko mjeseci. Tamoš-
nja je gradska vlast napravila odličnu
stvar: na kontejnere su stavili naljepnice s
brojem telefona prijevoznika. Tako građa-
ni, kad vide da je kontejner pun, nazovu
telefonski broj s naljepnice, i otpad se
odmah pokupi i odveze. Kontejneri se ne
prazne stihijski, već nakon poziva građa-
na”, naglašava Brnčić.
Finski kontejneri dokazali se u praksi
Melem za oči, ali i Postavljeni su 40 posto iznad, a 60 posto ispod zemlje, stoga u Molok
puta više otpada nego u uobičajene
MOLOK KONTEJNERI MOGU SE SKLADNO UKLOPITI U PROSTOR, ČAK SLUŽITI KAO UKRAS
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
48 | srpanj 2011. | zelenimagazin
OTPAD NIJE SMEĆE
noskontejnere stane i pet
Tvrtka C.I.O.S. je u proteklih
20 godina prerasla u vodeću
grupaciju u regiji za skupljanje i
recikliranje željeznog i čeličnog
otpada, te ostalih otpadnih mate-
rijala s pretežno metalnom komponentom.
Upravlja sa 22 povezana društva u regiji, a
zapošljava više od 1300 radnika.
Poslovni rezultati u 2010. najavljuju rast i
održavanje profi tabilnog i stabilnog poslo-
vanja. To je za C.I.O.S. grupu snažan poticaj
za ostvarenje ambicioznih planova u regiji,
kojima će ojačati vodeću poziciju za recikli-
ranje čeličnog i drugog metalnog otpada.
C.I.O.S. grupa obrađuje oko 700.000
tona metalnog otpada godišnje, od čega
u Hrvatskoj oko 300.000 tona. Do 2015.
planira se obrada do milijun tona. Mani-
pulacija tolikom količinom materijala u
fazama prikupljanja, obrade te prodaje traži
snažnu mehanizaciju i transport, objavljeno
je na internetskim stranicama te grupacije.
Glavni reciklažni centri u Hrvatskoj, Srbiji,
BiH i Albaniji opremljeni su postrojenjima
za usitnjavanje i separaciju materijala, 17
lokacija opremljeno je škarama za reza-
nje metala velikog kapaciteta, 21 lokacija
prešama za baliranje metalnog otpada, a
na sedam njih linije su za isušivanje vozila
i odvajanje opasnih komponenti. U toj
grupaciji koristi se više od 100 rovokopača,
2000 spremnika za skupljanje metalnog
otpada te više od 240 teretnih vozila. Ključ-
ne lokacije C.I.O.S. grupe imaju izravan
pristup željezničkim kolosijecima, što
osigurava pristup međunarodnim tržištima
i „zeleniji“ transport.
Kvaliteti poslovanja, kapitalnoj snazi
i konkurentnosti pridonosi i vlasništvo
njemačke Scholz grupe, koja je među tri
najbolje svjetske kompanije za recikliranje
čeličnog i drugog metalnog otpada.
Grupacija C.I.O.S. konstruirala je i
izradila prvi hrvatski podvodni spremnik
za skupljanje otpada za ekološku akciju
čišćenja Jadrana, rijeka i jezera. Uspješno
je korišten u tijeku prve akcije čišćenja
zadarskog podmorja, a iz mora je izvučena
tona i pol otpada. Skupljeni otpad preuzela
je C.I.O.S. grupa, odvojila ga po vrstama, te
ekološki prihvatljivo reciklirala ili zbrinula.
Također, prošle je godine prikupila gotovo
24.000 otpadnih vozila. Građani Hrvat-
ske za cjelovite autoolupine s urednom
dokumentacijom dobivaju od C.I.O.S.
grupe veće naknade od onih osiguranih
postojećom regulativom. Članice te grupa-
cije besplatno dolaze i po velike kućanske
uređaje, hladnjake, štednjake, perilice... a
građani ih i sami mogu predati u reciklažne
centre grupe. Osim toga, besplatno se mogu
predati i sve vrste otpadnih guma osobnih,
dostavnih, teretnih i putničkih vozila, te po-
ljoprivrednih i radnih strojeva. (B. O.)
20 godina C.I.O.S. grupe
U Mariji Bistrici pak nakon postavljanja
kontejnera Molok rođena je još jedna do-
bra ideja. “Kontejneri su postavljeni ispred
škola i učenicima je rečeno da novčani
prihod od prikupljene sirovine ostaje nji-
ma za, primjerice, kupnju novih računala
ili izlete. Učenici su to odlično prihvatili,
a u domovima više nemaju ni novina ni
staklenih boca. Štoviše, nerijetko se među
sobom i natječu tko će prije odnijeti otpad
do Molok kontejnera, pa roditelji ostaju i
bez aktualnih novina”, govori on.
LOŠE KOPIJE Praktičnost i kvalitetu tih fi nskih proi-
zvoda mahom su prepoznale privatne tvrt-
ke u Hrvatskoj. Jer, tvrdi Brnčić, u interesu
im je kupiti nešto skuplji, ali kvalitetniji i
dugotrajniji proizvod, a ne gubiti novac na
jeft inije inačice ili loše kopije. “Neki proi-
zvođači komunalne opreme u nas toliko su
nekorektni da su u milimetar kopirali neke
kontejnere ponajboljih svjetskih tvrtki
koje mi zastupamo u Hrvatskoj. Međutim,
već nakon mjesec dana uporabe, javljaju
se prvi problemi koji odaju kako je riječ o
nekvalitetnim inačicama koje samo slično
izgledaju, i ništa više. Iz poduzeća koja su
unajmila ili kupila proizvode kompanija
koje zastupamo kažu kako su se na vlasti-
toj koži uvjerili kako je original primjetno
kvalitetniji od inačica nekih hrvatskih
proizvođača. Stoga nam se mnogi klijenti
vrate nakon što su isprobali na tržištu
druge proizvode.”
Interes za Molok kontejnere pokazuju
još neka mjesta u Hrvatskoj, no konkretne
projekte Brnčić zasad nije htio otkriti.
Partner u očuvanju okolišaKljučne lokacije C.I.O.S. grupe imaju izravan pristup
željezničkim kolosijecima, što osigurava pristup
međunarodnim tržištima i “zeleniji” transport
DO SADA SU FINSKI KONTEJNERI POSTAVLJENI U VELIKOJ GORICI, KOPRIVNICI, ČAKOVCU I MARIJI BISTRICI
zelenimagazin | srpanj 2011. | 49
Možda široj javnosti nije
poznato, ali prema rezulta-
tima inozemnih ocjenjiva-
nja, graševina je najnagra-
đivanija hrvatska vinska
sorta; a prema mišljenju stručnjaka, od ko-
mercijalno najznačajnijih domaćih sorata,
uz još možda plavac mali, ona ima i najveći
potencijal u ekoproizvodnji. Tridesetak hek-
tara svojih vinograda, u kojima prevladava
graševina, prema ekostandardima već četiri
godine obrađuje jedan od najpoznatijih
hrvatskih vinara, Kutjevčanin Vlado Kraut-
haker. Lozu nastoji tretirati minimalno, i to
ekosredstvima što ih nabavlja u Njemačkoj,
a za potpuno ekološku proizvodnju nedo-
staje mu tek potpora kooperanata, čiji način
obrade ne može nadzirati.
METEOROLOŠKA PODRŠKAOsim kvalitetom vina, Vlado Krauthaker
izdvaja se i time što je u njegovu vinogradu
smještena - meteorološka postaja. Rad te
postaje donedavno je, uz DHMZ i Grad
Kutjevo, sufi nancirao i Vlado Kruthaker
plaćajući mjeritelja koji je triput dnevno
očitavao i analizirao podatke za vremenske
prognoze i baze statističkih podataka.
“Meteorološka statistika posebno je
važna za projekte vezane uz ekologiju”,
ističe vlasnik Vinogradarstva i podrumar-
stva Krauthaker, te donedavni predsjednik
Udruge kutjevačkih vinogradara i vinara.
Prema osobitostima vina te na osnovi
meteorološke statistike, tvrdi on, može se
odrediti kvaliteta berbe pojedine godine:
“Iz podataka u vrijeme berbe možemo pro-
cijeniti kojim smjerom razvijati vino, kako
prerađivati grožđe i njegovati određenu
berbu da bi se dobila najveća moguća kva-
liteta. Tako dobivamo i fi nalni proizvod bez
nepotrebnih i nepoželjnih sastojaka”.
Ekoproizvodnja vina, prema Krautha-
kerovu mišljenju, u Hrvatskoj je izvediva i
izgledna. Moguća je i ekoproizvodnja mno-
gih drugih kultura, stoga bi je taj ugledni
enolog i proizvođač vina preporučio svima.
NOVI PRIORITETIHrvatska za to ima vrlo povoljne pri-
rodne i meteorološke uvjete, a kutjevačko
područje poznato je i po tome što tu uvijek
struji povjetrac. Vjetar sprječava razvoj
bolesti, a ako se vinogradi tretiraju ekosred-
stvima, vrhunski je proizvod zajamčen.
Krauthaker je uvjeren da osam godina
u desetljeću može imati uspješnu eko-
lošku proizvodnju vina, jer ona općenito
odgovara kutjevačkom području: “Troškovi
su desetak posto veći nego kod uobičajene
proizvodnje, teži su i uvjeti obrade, pa po-
jedini vinari zbog toga odustaju. Ekološka
svijest potrošača u Hrvatskoj također nije
Na slici slijeva na desno: mjeritelj u meterološkoj postaji
Vlado Baričević, vinar Vlado Krauthaker, ravnatelj DHMZ-a
Ivan Čačić i pomoćnik ravnatelja DHMZ-a Krešimir Pandžić
Ekoproizvodnja u kutjevačkom vinogorju
PIŠE Jozo [email protected]
Povoljna ruža vjetrova
Dva gospodarska objekta Vinogradarstva i
podrumarstva Krauthaker u novije su vrijeme
zbog velike potrošnje struje zanimljivi tvrtka-
ma koje se bave ugradnjom sustava obnov-
ljivih izvora energije. Na mikrolokaciji postoji
optimalna ruža vjetrova za kvalitetno iskori-
štavanje energije vjetra, a velik broj sunčanih
sati godišnje omogućio bi korištenje energi-
je sunca, odnosno ugradnju solarnih modu-
la. Premda se zasad ne usuđuje ući u tu veliku
investiciju, Vlado Krauthaker je uvjeren kako
ćemo se zbog evidentnog rasta cijena struje
u skoroj budućnosti morati odlučivati za ob-
novljive izvore.
”Za lakše donošenje te odluke, bitni su stati-
stički podaci iz meterološke postaje. Oni po-
kazuju i u koji je izvor i projekt najisplati-
vije ulagati“, uvjeren je Krauthaker.
Prognoza vedro, vjetar Podaci s meteorološke postaje bitni su za ekološku proizvodnju
50 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ZELENO PODUZETNIŠTVO
povoljan za graševinuvina koju već četiri godine provodi ugledni vinar Vlado Krauthaker
na zavidnoj razini, pa se ni marketingom
ne može nadomjestiti razlika u troškovima.
Ulaskom Hrvatske u EU to će se promijeni-
ti. Uz bum ekološke proizvodnje, značajno
će se povećati broj ekoloških proizvođača.”
Iako je mnogo ulagao u suvremene teh-
nologije, zanimljivo je da Krauthaker dio
vinograda i dalje obrađuje na tradicionalan
način. To je, uz ljubav, i razlog što ima dva
konja, a uskoro namjerava kupiti i trećeg.
“Kako bismo spojili tradicionalno i eko-
loško, obrađujemo desetak hektara vino-
grada uz pomoć konja. Odgovorno tvrdim:
obrada vinograda konjima nije skuplja od
obrade traktorima, ali je možda komplici-
ranija i sporija. No, konji su moja ljubav,
i ja se uvijek ugodno osjećam u njihovom
društvu”.
U sklopu projekta COAST
programa UN-a za razvoj,
u suradnji s Poljoprivred-
nom zadrugom Marina,
Hrvatskom poljoprivrednom
komorom – Odjelom Splitsko-dalmatinske
županije, Općinom Marina i udrugom Dal-
macija eko u Marini je organiziran seminar
“Prednosti ekološkog maslinarstva”.
HRVATSKA ZAOSTAJE“Najveći dio od oko 400 hektara hrvat-
skih ekomaslinika nalazi se u Dalmaciji,
a u posljednje tri godine raste zanimanje
maslinara za prijelaz na ekoproizvodnju”,
istaknula je Snježana Mihinica, suradnica
za ekološku poljoprivredu projekta COAST.
Seminar je uz brojne maslinare okupio
i ostale poljoprivrednike zainteresirane
za ekološki način proizvodnje, kao dio
prioritetnih mjera Akcijskog plana za razvoj
ekološke poljoprivrede i proizvodnje hrane
u Dalmaciji koji se provodi u sklopu CO-
AST-a. Ranko Tadić, stručnjak za ekopoljo-
privredu u tom projektu, istaknuo je da su u
svijetu površine pod ekomaslinicima pove-
ćane 20 posto od 2007. do 2009. i dosegnule
su pola milijuna hektara: “Sličan trend bilje-
žimo i u Hrvatskoj, no i dalje zaostajemo za
svim mediteranskim zemljama, ali i nekima
u kojima je maslinarstvo u povojima poput
SAD-a, Argentine, Perua i Australije.”
KORACI DO EKO ZNAKATadić je pojasnio i
korake do ekoznaka - po-
stupke stručnog nadzora
i certifi ciranja te pravila
prijelaznog razdoblja.
Osvrnuo se i na novčane poticaje koje
mogu ostvariti ekološki maslinari. Prisutni
su imali priliku educirati se o konkretnim
temama ekoproizvodnje od odabira preko
primjene metoda poboljšavanja plodnosti
do brige o fi nalnoj kakvoći proizvoda.
Poljoprivredna zadruga Marina, jedan
od inicijatora i organizatora seminara, pre-
poznala je ekonomsku i ekološku važnost
ekološkog uzgoja maslina i proizvodnje vi-
sokokvalitetnog ekstra djevičanskog masli-
novog ulja. “Veliki broj naših zadrugara i
kooperanata već primjenjuje ekološke
metode, a oni koji tek razmišljaju o
prijelazu na ekološki način uzgoja
maslina, dobili su dodatnu moti-
vaciju i naputke o svim potrebnim
koracima do ekoznaka”, izjavio je
Svetin Palada, upravitelj PZ-a
Marina.
POD EKOMASLINICIMA 400 HEKTARA
Maslinari prate trendoveEkološka proizvodnja maslina u Dalmaciji u stalnom je porastu
Perspektivni plavac mali,
debit, babić, maraština.......................
Najpogodnijim sortama za ekološku pro-
izvodnju u kutjevačkom vinogorju Vlado
Krauthaker smatra graševinu, cabernet sasasasaasasaasaaasasasaasasss -
uvignon, te donekle chardonnay. Sam je ppppp pp pppp o-oooo-o-o-o-ooo-oo-o-oooooooo--o-oooo
sadio niz autohtonih sorata koje uspijevvvvvvvvvajaaaaaaaaaaaaaa u u uuuuuuuuuuuuuuuuuu
Dalmaciji poput crljenka. Razlog je rarararaaraaararararararraararararadodddddddddddddd znnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnna-a-a-a-a-a-a-aa-a-a-a-a-a-a-aaa-a-a-a-aa-a--aaa-a-aaaaaaaaaaaaaa
lost, ali i realna mogućnosti da ta sorta,,,,,,, kk kk k k k k kk kk kk kkojjjjjjjjjjjjjjaa aaaaaaaa aaaa aa aaaaaa
u Dalmaciji dozrijeva prerano, ostvari solidneeeeeeeeeeeeeeee
rezultate na kontinentu.
Od ostalih hrvatskih sorata izvan kutjevačkog
vinogorja, velik je ekopotencijal, prema Kra-
j j puthakerovu mišljenju, i plavac mali, može to
biti i babić, te svakako debit, dok maraština
zbog deblje i otpornije pokožice ima
veći ekopotencijal od pošipa.
zelenimagazin | srpanj 2011. | 51
Prije samo nekoliko godina organska
se hrana mogla pronaći tek u rijetkim
specijaliziranim trgovinama. Danas
gotovo nema ozbiljnije trgovine sa čijih
polica na kupnju ne poziva organsko
voće i povrće, meso, čak i vino... Iako je
kvaliteta takve hrane uglavnom neupitna,
nešto više cijene, a osobito skroman marke-
ting, kao i distribucija do potrošača, ozbiljan
su problem. Upravo je zato na središnjem
trgu drevne osječke Tvrđe održan prvi sajam
organskih proizvoda “Budi eko” - u sklopu
projekta vrijednog 150.000 eura što ga je naj-
većim dijelom fi nancirala fl amanska vlada -
kao završni dio projekta koji već dvije godine
provodi udruga za kreativni razvoj Slap.
Probijajući led u promoviranju takve
vrste hrane, na sajmu je izlagalo dvadesetak
organskih proizvođača iz Hrvatske, Srbije te
Bosne i Hercegovine.
Radi popularizacije ekološke proizvod-
nje, u Splitu je u lipnju održan prvi
sajam ekohrane i poljoprivrede, i to u
organizaciji UN-ova projekta COAST
za Dalmaciju te u suradnji s udrugom
Dalmacija eko. Velik broj posjetitelja na
Rivi uživao je u izboru ekoloških ekstra
djevičanskih maslinovih ulja, ovčjih, kozjih
i kravljih sireva, sezonskog povrća te ostalih
namirnica s dalmatinskih i hrvatskih polja,
kao i u dalmatinskim ekološkim vinima.
Iako Dalmacija zaostaje u razvoju eko-
loškog poljoprivrednog sektora za ostalim
regijama (prema podacima Ministarstva
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,
od 1125 ekoloških proizvođača hrane koji
obrađuju 23.000 hektara u Dalmaciji ih
je potkraj 2010. bilo 118, a obrađuju tek
nešto više od 1350 hektara), u posljednje tri
godine broj ekoloških hektara se više nego
udvostručio, a broj registriranih ekoproiz-
vođača narastao više od 30 posto. Pozitivan
trend može se pripisati, između ostalog,
i donošenju Akcijskog razvojnog plana
Projekta COAST te potporama zelenom
poduzetništvu u suradnji sa županijskim
razvojnim agencijama.
“Ono čime se dalmatinski poljoprivred-
nici mogu izboriti kako na domaćem, tako
i na sve zahtjevnijem europskom tržištu
hrane jest provjerena i dokazana kvaliteta,
a najbolji alat u postizanju tog cilja je eko-
loška poljoprivreda”, rekla je Louisa Vinton,
koordinatorica UN-a i stalna predstavnica
UNDP-a u Hrvatskoj.
Posebnu notu događaju dali su Oliver
Dragojević, UNDP-ov veleposlanik dobre
volje za dalmatinsku obalu, kao i Tina Er-
ceg, prvakinja Hrvatske u gimnastici.
Odgovore na pitanja zašto je upravo
ekološka hrana najbolji izbor posjetitelji
su mogli pronaći na edukativnom letku
Sedam dobrih razloga zašto odabiremo
ekološku hranu, a upoznati su i sa znakom
Hrvatski ekoproizvod koji jamči certifi ci-
rani proizvod koji je prošao sve potrebne
kontrole.
“BUDI EKO” - ORGANSKI PROIZVODI KRČE PUT DO POTROŠAČA
PIŠE Svetozar [email protected]
Iako je kvaliteta neupitna, skroman marketing i distribucija do potrošača ozbiljan su problem
I zdravoj hrani treba marketing
Prodaja preko interneta
Organski uzgojeno povrće i voće, ekosokovi...
uskoro će izravno na vrata stizati Osječanima i
stanovnicima okolnih naselja. Naručivat će ih
putem web trgovine Budieko.com. U prodaju
putem interneta trenutačno je uključeno de-
setak proizvođača, no u udruzi Slap otvoreni
su i za ostale proizvođače koji mogu pridoni-
jeti popularizaciji domaće ekohrane i na ovim
prostorima, ističe Sonja Vuković, pred-
sjednica udruge Slap.
PIŠE Jozo [email protected]
U Splitu održan Prvi sajam ekološke hrane i poljoprivrede
UN-ov PROJEKT COAST ZA DALMACIJU
Smokve i ulje s certifikatom
skroman marketing i dist
52 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ZELENO PODUZETNIŠTVO
Praktična škola
održivog razvoja
Tehnike ekogradnje ili ekološkog uzgoja hrane važne su ne
samo za zdraviji i održivi razvoj, već i za ovo vrijeme krize kada
ljudi traže način kako se samozaposliti ili uštedjeti energiju
RECIKLIRANO IMANJE VUKOMERIĆ
zelenimagazin | srpanj 2011. | 53
Vjerojatno ste puno puta
pomislili kako bi bilo lijepo
živjeti negdje u prirodi gdje
ne morate plaćati režije, gdje
možete proizvoditi većinu
toga što vam je potrebno za život, i još biti
okruženi ljudima koji slično razmišljaju,
s kojima se rado družite i radite. Uz to, da
znanje koje imate o takvom životu, ali i
mnogočemu drugom, možete podijeliti s
drugima, i to baš u tom, za vas idealnom
okruženju. Da to nije utopija, dokaz je
Reciklirano imanje Vukomerić, koje je prije
desetak godina osnovala skupina visoko-
obrazovanih i visokoekološki osviještenih
mladih ljudi, okupljenih u udruzi Zelena
mreža aktivističkih udruga. Od Zagreba je
udaljeno pola sata (25 kilometara), a osim
što možete saznati kako izgleda ekološko
graditeljstvo ili kako se koriste obnovljivi
izvori energije i zbrinjavaju otpadne vode
na održiv način, na imanju možete naučiti
tehnike pripremanja prirodne kozmetike i
organskog povrtlarstva.
ZNANJE KOJE MOŽE POMOĆI NEZAPOSLENIMA“Sve tehnike kojima možemo poučiti
druge važne su ne samo za zdraviji i održivi
razvoj, već i za ovo vrijeme krize kada
ljudi traže način kako da se samozaposle
KUĆA...
... koju je Matko Šišak uz pomoć članova udruge
Zelena mreža sagradio od prirodnih materijala, radi
zaštite je premazana lanenim uljem
ČLANOVI UDRUGE ZMAG...
...Ivan Zoković, Ivana Lovrić, Matko Šišak i Sunčana Pešak
STARA CRPKA...
... odlično je poslužila. No, da bi se
došlo do vode na imanju, trebalo
je kopati duboko, čak 64 metra, i
to na teškom i zahtjevnom tlu
PIŠE Jasminka Filipasfi [email protected]
SNIMIO Christian David [email protected]
54 | srpanj 2011. | zelenimagazin
ZELENO PODUZETNIŠTVO
ili uštede energiju, kvalitetnije iskoriste
komad zemlje koji imaju... Pokušavamo
povezati mala seoska domaćinstva koja se
bave poljoprivredom s kupcima u gradovi-
ma, kako bi kupci bili sigurni što kupuju, a
proizvođači izbjegli posrednike. Nažalost,
Hrvatski zavod za zapošljavanje nije prepo-
znao mogućnost obrazovanja nezaposlenih
koju nudimo”, kazala je Ivana Lovrić, dipl.
psihologinja, koja je osmislila i usavršila
proizvodnju prirodne kozmetike.
Prema riječima inženjerke uređenja
krajobraza Sunčane Pešak, imanje je od
početka zamišljeno kao edukacijski centar
za permakulturu (pokret raširen u cijelom
svijetu koji prikuplja i promovira
tehnike održivog razvoja). Na ima-
nju su dvije kuće, sagrađene i
dograđene po ekoprincipima,
a planiraju ih sagraditi još,
kako bi svi uključeni u projekt
tu imali prostor za stanovanje.
Primjerice, za izolaciju je korištena
ovčja vuna koja je svima smetnja
jer je u prirodi nerazgradiva, a u graditelj-
stvu je izvrstan izolator. Sami su osmislili
solarne kolektore za zagrijavanje vode, te
postavili fotonaponske solarne ćelije za
proizvodnju struje. Da bi došli do vode,
iskopali su bunar dubok 64 metra, a osmi-
slili su i kako prirodno pročistiti i zbrinuti
otpadne vode.
Na jednoj od kuća je zeleni krov, na
kojem se uzgaja i ljekovita čuvarkuća. “Ideja
je zelenih krovova da prirodi vratimo
ono što smo joj uzeli dok smo gradili
kuću. Na taj se način postiže bolja
mikroklima, a i jeft iniji
su”, objasnila je S. Pešak,
dodajući kako bi bilo od-
lično da se tako nešto proširi
IDEJA JE ZELENIH KROVOVA DA PRIRODI VRATIMO ONO ŠTO SMO JOJ UZELI DOK SMO GRADILI KUĆU. TIME SE POSTIŽE BOLJA MIKROKLIMA, A I TAKVI KROVOVI POJEFTINJUJU GRADNJU
FINSKU PEĆ...
... su članovi Udruge ZMAG,
premda takvo što prije nitko od
njih nije radio, sami sagradili, i to
tako uspješno da zimi zagrijava
cijelu kuću
RAZLIČITO LJEKOVITO BILJE...
... na krovu osigurava bolju mikroklimu u prostoru.
Takav je krov odličan toplinski i zvučni izolator, a
postavljanje je jeftinije nego kod klasičnih pokrova,
pogotovo ako se u radove uključi prijateljska podrška
NEDAVNO OTVORENA KNJIŽNICA...
... još se uređuje, a članovi Udruge tu organiziraju
razne seminare, tečajeve, edukativne radionice
STARE BAČVE...
... kao funkcionalni i ukrasni
predmeti u dvorištu. Terasa na kojoj
su postavljene opločana je drvenim
trupcima zabijenim u zemlju
SADNICE...
... različitog povrća iz vlastitog uzgoja uskoro će
biti posađene u organski vrt na imanju
i po gradovima jer bi pridonijelo
smanjenju problema izazvanih
poremećajem klime.
zelenimagazin | srpanj 2011. | 55
Svjetski dan zaštite okoliša obilje-
žen je ove godine pod sloganom
Šume: priroda na usluzi, čime
se željelo upozoriti na to da o
opstanku šuma izravno ovisi
opstanak 60 milijuna ljudi, a neizravno eg-
zistencija 1,6 milijardi ljudi. Usprkos tomu,
prema statističkim podacima, svake se go-
dine u prosjeku uništi 13 milijuna hektara
šuma, što odgovora površini Portugala.
Hrvatska Agencija za zaštitu okoliša
tradicionalno već sedam godina u povo-
du Svjetskog dana zaštite okoliša, koji se
obilježava 15. lipnja, izdaje knjižicu Okoliš na
dlanu, a ove godine tema je bila Šume: priro-
da na usluzi. U toj je knjižici, među ostalim,
navedeno kako 95 posto šumskih sustava
u Hrvatskoj ima visok stupanj očuvanosti
Iz Agencije za zaštitu okoliša
Šume:priroda na Oko 20 posto stakleničkih plinova u našoj šume, stoga je važno održati visokih 95 posto
PIŠE Sanja Plješ[email protected]
Nagrađeni dječji
radovi
Agencija za zaštitu okoliša prove-
la je nagradni likovni natječaj na
temu šuma za učenike osnovnih
škola sa statusom ekoškole. Na na-
tječaj je pristiglo ukupno 1113 ra-
dova iz 79 škola. Autori 20 najbo-
lje ocijenjenih radova nagrađeni
su prigodnim promotivnim paketi-
ma na svečanosti u povodu obilje-
žavanja Svjetskog dana zašti-
te okoliša.
Na plažu s e-knjigom
Čitajući Planet9
Elektroničke knjige na razne
načine čuvaju okoliš, a trend
njihove prodaje u svijetu nepre-
kidno raste i lani je zabilježen
porast od 112 posto u odnosu
na prethodnu godinu. Omiljene naslove
u e-izdanju hrvatskim ljubiteljima knjiga
želi omogućiti Planet9, projekt koji je kao
svoju novu uslugu predstavio nedavno na
Windays konferenciji u Rovinju Hrvatski
telekom. Prihvate li ga dobro domaći izda-
vači, za početak beletristike, kasnije i škol-
skih udžbenika, prvi bi se domaći naslovi u
e-izdanju mogli pojaviti u srpnju. Taman na
vrijeme da se e-knjiga ponese i na plažu.
Jednom kupljena elektronička knjiga
ostaje u trajnom vlasništvu, i može se
putem USB-a po želji prebaciti na računalo,
e-čitač, čak i na pametni mobilni telefon.
Procjene za 2011. kažu kako će e-knjiga u
ukupnoj prodaji svjetskih knjižara imati
udio od 20 posto.
Statističari su izračunali da je zamah u
prodaji elektroničkih izdanja lani spasio
1,257.200 stabala, koja su sposobna na
godinu apsorbirati 390.412 tona ugljikova
dioksida te u atmosferu istodobno ispustiti
dovoljno kisika za život više od 2,53 miliju-
na ljudi.
Porast emisije stakleničkih pli-nova uvelike se pripisuje uporabi
fosilnih goriva, iako su se krčenja šuma, promjene u uporabi zemlje i poljopri-vreda također pokazali kao značajan, ali manji uzročnik te vrste zagađenja.
Mješavine pesticida mogu se jednako naći u hrani za ljude, kao
i u vodenim sustavima okoliša.
Za 10 posto smrtnosti i oboljenja u svijetu odgovorni
su nedovoljna i neizvjesna dostupnost vode, loši higijenski uvjeti, onečišćenje zraka u gradovima, dim u zatvorenim prostorima od krutih goriva, izloženost olovu te klimatske promjene.
Samo 5% europskih šuma trenutačno se smatra netaknutima.
JESTE LI ZNALI?! Prosječna temperatura zraka
u svijetu je 2009. godine narasla između 0,7 i 0,8 posto u odnosu na predindustrijsko doba.
56 | srpanj 2011. | zeleni magazin
ZAŠTITIMO OKOLIŠ
usluzizemlji asimiliraju njihove očuvanosti
Nakon dopuna međunarodnih ugovora
Novi zakon o zaštiti zraka
Osim otklanjanja sadašnjih nejasnoća, odredbe
treba uskladiti s novim EU-ovim direktivama
Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i gra-
diteljstva izradilo je Nacrt
prijedloga Zakona o zaštiti
zraka, koji će nakon upravo
završene javne rasprave, kad se razmotre svi
prijedlozi te izradi konačni prijedlog, biti
upućen Vladi.
Zakonom se određuju mjere, način
organiziranja, provođenja i nadzora zaštite
i poboljšanja kvalitete zraka, smanjenja
emisija stakleničkih plinova radi ublažava-
nja klimatskih promjena, postupno ukida
potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj,
regulira informacijski sustav te upravni i
inspekcijski nadzor.
U tri godine nakon stupanja na snagu
izmjena i dopuna Zakona o zaštiti zraka,
usvojene su značajne dopune međunarod-
nih ugovora iz područja zaštite klimatskog
sustava, koje zahtijevaju izmjene. U proved-
bi je također uočena potreba da se u Zakonu
otklone postojeće nejasnoće i nepreciznosti.
Europski parlament i Vijeće, uz novu
Direktivu o kvaliteti okolnog zraka i o
čistijem zraku za Europu, u međuvremenu
su donijeli novu Direktivu o industrijskim
emisijama koja je zamijenila postojeću
IPPC direktivu i koja utvrđuje obveze za
velike uređaje za loženje i objekte u kojima
se koriste hlapivi organski spojevi, izmije-
njena je direktiva o kvaliteti tekućih naft nih
goriva, terminala i benzinskih postaja te
donesene nove direktive u području zaštite
klime i postupanja s tvarima koje oštećuju
ozonski sloj. (B. O.)
prirodne strukture, što je iznimno vrijedno i ri-
jetko u usporedbi sa šumama u ostalim europ-
skim zemljama. Osim toga, u kontekstu važne
uloge šuma u reguliranju klimatskih promjena,
izdvaja se podatak da oko 20 posto svih emisija
stakleničkih plinova u našoj zemlji asimili-
raju šume i šumska vegetacija. Šume su nam
najvjerniji saveznik u borbi protiv klimatskih
promjena. Istodobno, one su izvor vrijednih si-
rovina, od drva do biološke raznolikosti unutar
šumskih zajednica, koja omogućuje napredak u
znanosti i zdravstvu. Stoga je iznimno važno i
dalje ulagati napore kako bi se održala površina
pod šumama te očuvala njihova prirodnost.
Šećerna trska i standardni poljoprivredni usjevi poput
kukuruza ili pšenice trenutačno su najvažniji materijali za proizvodnju biogoriva.
Većina zdravstvenih strategija za smanjenje onečišćenja
usmjerena je prema otvorenom okolišu. Područje koje se zanemaruje
u tom pogledu je tzv. unutarnji okoliš - Europljani gotovo 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima.
Pročišćivanje otpadnih voda te kvaliteta vode za piće i kupanje
znatno su porasli u Europi u proteklih 20 godina.
U gradskim područjima stanuje gotovo 75 posto europskih
građana, a do 2020. očekuje se porast te brojke na 80 posto.
Za 11 do 12 posto globalnih emisija stakleničkih plinova u
2008. bila je odgovorna Europska unija, odnosno njezinih samo osam posto svjetskog stanovništva. U pogledu ukupnih emisija, EU je na trećem mjestu, iza Kine i SAD-a.
zeleni magazin | srpanj 2011. | 57
24. međunarodna kon-
ferencija o energetskoj
učinkovitosti ECOS održat
će se u Novom Sadu. Geslo
konferencije je: Međunarodna pametna
energetska mreža suradnje za održivi
razvoj.
Međunarodna konferen-
cija i izložba o metanu
(CNG-Compressed Natural
Gas) bit će priređena u glav-
nom iranskom gradu Teheranu. Metan ili
zemni plin ekološki je prihvatljivo gorivo
za vozila. Naime, vozila koja kao pogonsko
gorivo koriste CNG ispuštaju primjetno
manje štetnih plinova.
U sklopu 6. međunarodno-
ga kongresa o bioenergiji
u brazilskom gradu Curitibi,
na kojem će stručnjaci
raspravljati o racionalnom korištenju
industrijskih ostataka, održava se i
4. BioTech Fair - međunarodni sajam
bioenergije i biogoriva, na kojem će se
okupiti tvrtke koje nude tehnologiju za
proizvodnju obnovljivih izvora energije,
posebice biomase i biogoriva iz poljo-
privrednih ostataka, šumarstva, šećerne
trske, čak i gradskog otpada.
23. međunarodni kongres
o hlađenju u organizaciji
Međunarodnog instituta
za hlađenje (IIR-Internati-
onal Institute for Refrigeration) održava
se tijekom ljeta u glavnom češkom gradu
Pragu. Riječ je o znanstvenoj i tehničkoj
nevladinoj organizaciji koja okuplja 500
stručnjaka te 600 tvrtki iz 61 zemlje.
ISES Solar World
Congress 2011, najveći
svjetski znanstveni skup o
sunčevoj energiji i zgradar-
stvu, održava se u Kasselu u Njemačkoj.
Na njemu će se okupiti vodeći znanstve-
nici, sveučilišta, tvrtke te najvažniji solarni
istraživački instituti iz svijeta.
4. - 7. SRPNJA
2 0 1 1
21.-26. KOLOVOZA
2 0 1 1
28. 8.– 2. 9.2 0 1 1
16.-19. KOLOVOZA
2 0 1 1
24.-26. SRPNJA
2 0 1 1
ZELENI ZELENI KALENDARKALENDARZELENI ZELENI KALENDARKALENDAR
Na Intersolaru, najvećem
svjetskom sajmu koji odre-
đuje trendove u solarnoj
industriji, u Münchenu su
u lipnju dodijeljene ugledne
nagrade Intersolar Award, i to u
nekoliko kategorija. Nagrađene
inovacije u kategoriji fotona-
ponskih sustava pokazuju da
industrija intenzivno radi na
povećanju efi kasnosti solarnih
panela, ali i da se značajno
računa na upotrebu solarne
energije u transportne svrhe.
Tako je tvrtka Autarcon GmbH
nagrađena za jedinstveni sustav
upotrebe solarne energije u
vodoopskrbi udaljenih lokacija;
Dodijeljene nagrade Intersolar Award
Šatori sa solarnim ćelijama
koje mogu proizvesti struju
za osnovne potrebe kampi-
ranja postaju stvarnost. Za
kampiranje na osami je tvrtka
Orange, koja već godinama
razvija solarni konceptni šator
i predstavlja ga povremeno na
Glastonbury festivalu, pokazala
kako se preko posebnih solar-
nih vlakana u šatoru sunčeva
energija koristi uz pomoć triju
klizećih elemenata koji se okre-
ću prema Suncu.
Srce šatora je središnji bežični
centar koji pokazuje koliko je
struje proizvedeno a koliko
potrošeno, a tu su i bežični
signal za inernet te bežični
punjač za mobitel. Šator ima i
podno grijanje koje se uključuje
ako temperatura padne ispod
zadane veličine.
Šator s podnim grijanjem!
Program bespovratnih
potpora TAM/BAS Europ-
ske banke za obnovu i razvoj
(EBRD) pruža podršku hr-
vatskim tvrtkama oko uslu-
ga poslovnog savjetovanja
s područja zelenih tehno-
logija. Financijsku potporu
poduzetnici mogu dobiti za
uslugu savjetovanja, primje-
rice, na projektima zamjene
energetski neučinkovite
opreme, unaprjeđenja proi-
zvodnih kapaciteta vezanih
uz zaštitu okoliša, korištenje
obnovljivih izvora energije,
primjenu EU direktiva,
izradu studija utjecaja na
okoliš..., i to u vrijednosti do
75 posto neto cijene usluge.
Program pruža i pomoć
u odabiru odgovarajućeg
poslovnog savjetnika.
CIP EKO inovacije: Mali i
srednji poduzetnici mogu
se do 8. rujna prijaviti na na-
tječaj CIP EKO inovacije, u
sklopu kojeg će EU sufi nan-
cirati do 50 posto vrijedno-
sti poduzetničkih projekata
koji su korisni za okoliš te
pridonose gospodarskom
i inovacijskom razvoju.
Prioritet imaju projekti s
područja reciklaže materi-
jala, proizvoda za održivu
gradnju, potom iz sektora
hrane i pića, kao i voda i
zeleno poslovanje. Podrobne
informacije doznati se mogu
na internetskim stranicama
Europske unije: CIP ECO
INNOVATION.
potpore, natječaji...
Belectric Drive GmbH za sustav
koji optimizira uporabu solarne
energije za napajanje električ-
nih automobila, a Aluminium
Féron GmbH & Co. za razvoj
djelotvornijih fotonaponskih
fi lmova koji su bitni za proi-
zvodnju električne energije.
58 | srpanj 2011. | zeleni magazin
INFO