zimski retrovizor petak,15.januar 2016. · 2016-01-14 · ubistvo bilo je povod da zdravstveni...
TRANSCRIPT
1
Zimski retrovizor
Petak,15.januar 2016.
Propusti u Zakonu o podršci porodici
Prema novom nacrtu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, porodilje će moći
direktno da dobijaju naknadu od drţave i u tom sluĉaju se poslodavac potpuno zaobilazi, što
donosi brojne prednosti. Ipak, u Autonomnom ţenskom centru
kaţu da su napravljeni odreĊeni propusti prilikom izrade tog
nacrta. Iako je novi nacrt Zakona trebao da donese brojne izmene
i povlastice porodiljama, ipak ne rešava sve probleme sa kojima
su se trudnice suoĉavale. Naime, taj nacrt ne predviĊa naknade za
nezaposlene porodilje, što je osnovna zamerka na koju ukazuju i
pripadnici civilnog sektroa. "Vi imate odluke mnogih gradova u
Srbiji, na primer Beograd, Kragujevac, ne znam Leskovac, Valjevo koji su imali svoje posebne
odluke da će isplaćivati naknade nezaposlenim porodiljama, zašto onda Ministarstvo nije uzelo u
obzir da oĉigledno postoji potreba da se daje nadoknada i nezaposlenim porodiljama. Ako ovaj
Zakon treba da doprines razvoju nataliteta u Srbiji, zašto onda jednu veliku kategoriju ţena
potpuno zanemarujemo?", pita Vanja Macanović iz Autonomnog ţenskog centra.
Iako nema reĉi o nezaposlenim porodiljama, novina u nacrtu Zakona jeste to što se
predviĊa isplata naknada za sve ţene koje su bile na ugovorima o privremeno-povremenim
poslovima. "Ono što nedostaje je da se ubace ţene koje su bile zaposlene po ugovorima o delu,
odnosno koje su bile angaţovane, radno angaţovane u bilo kom periodu pre trudnoće, jer je
svakoj ţeni koja je bila radno angaţovana potrebno usklaĊivanje rada i roditeljstva kako se sad ta
mera i definisala", kaţe Macanović.
Novi nacrt takoĊe pravi razliku izmeĊu ţena koje su klasiĉno zaposlene i ţena koje
obavljaju samostalnu delatnost, jer se zaposlenim ţenama naknada daje dve godine, dok one koje
obavljaju samostalnu delatnost imaju pravo na naknadu godinu dana. One su takoĊe na neki
naĉin diskriminisane i po visini naknade, imaju pravo najviše na tri proseĉne meseĉne zarade,
dok kod zaposlenih taj iznos ide na pet proseĉnih meseĉnih zarada.
Zdravstveni radnici traže status službene osobe
Vest o smrti medicinske seste, Ljubinke Popović, koja je ubijena na svom radnom mestu
u Domu zdravlja u Šapcu, potresla je javnost u Srbiji, ali i pokrenula zdravstvene radnike na to
da još jednom progovore o situacijama i problemima sa kojima se svakodnevno suoĉavaju. Ovo
ubistvo bilo je povod da zdravstveni radnici u Šapcu, ali i drugim gradovima Srbije organizuju
protest "Pet minuta tišine za pravo na ţivot i rad". Za protest zdravstvenih radnika razumevanja
su imali i graĊani. Uznemiravanje, vreĊanje, pa i fiziĉki nasrtaji pacijenata na zdravstvene
radnike nisu retka pojava ni u novosadskom Domu zdravlja. U toj ustanovi napravljen je registar
u kojem se evidentiraju i verbalni, i fiziĉki napadi. "Ĉak je bio napad na našu doktorku koja je
bila pretuĉena van zdravstvene ustanove. Bilo je gaĊanja flašom, pretnji... Nedavno je jedna naša
2
sestra iz kućnog leĉenja doţivela fiziĉki nasrtaj od strane pacijenta kad je ušla u kuću. To je
veoma ĉesta pojava, mi smo svesni toga i preduzimamo korake u tom smislu", kaţe Dr Ljerka
Popov, pomoćnica direktora Doma zdravlja "Novi Sad".
Dodaje da, kao zdravstveni radnik, smatra lekari treba da imaju status sluţbenih lica i da
je neophodno da u svakoj zdravstvenoj ustanovi, od obiĉne male ambulante do bolnica i velikih
centara, imamo skenere na ulazu, radi kontrole unošenja oruţja, zatim da imamo fiziĉko
obezbeĊenje, koje će postojati stalno i da imamo posebne šaltere koji su namenski napravljeni da
pacijenti prvo proĊu skener, fiziĉko obezbeĊenje i da nemaju direktan kontakt sa radnicima na
šalterima. Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo još 2006. godine podneo je zahtev za to da
zdravstveni radnici dobiju status sluţbenog lica, ali odgovor iz Republike nije stigao, kaţe
resorna sekretarka, Vesna Kopitović.
Zrenjanin: Pojačanje bezbednosti u bolnici
U Opštoj bolnici "ĐorĊe Jovanović" u Zrenjaninu, pored Odseka odbrane i zaštite, postoji
i Odbor za bezbednost, i u toku su intenzivne konsultacije o pojaĉanju bezbednosti u Ustanovi.
Od 2008. do 2015. godine u zrenjaninskoj Opštoj bolnici bilo je 28 napada na zaposlene, reĉeno
je danas na vanrednom sastanku koji je poĉeo minutom ćutanja povodom ubistva medicinske
sestre u Šapcu. Sa tog sastanka upućena je i poruka - Stop nasilju nad zdravstvenim radnicima.
Kako je reĉeno, od 28 napada šest ih je bilo na lekare, a 18 na medicinske sestre i
tehniĉare. Napadnut je i jedan sluţbenik kao i tri radnika obezbeĊanja, a iskustva govore da je taj
broj daleko veći od prijavljenog. Najviše napada bilo je u 2008. i u 2015. godini, po šest
prijavljenih u godini.
Iz bolnice podsećaju da je Nezavisni sindikat uputio poziv na solidarnost sa kolegama i
koleginicama iz Šapca, tako da će danas radnici u zdravstvu u pojedinim gradovima u Srbiji u 13
ĉasova sa pet minuta tišine ispred svojih radnih mesta pokazati šta misle o tom ubistvu i o
svakodnevnim napadima na ovu profesiju.
U Domu kulture "Studentski grad" program posvećen Bouviju
Dom kulture "Studentski grad" organizovaće 15. januara u klubu "Magistrala" specijalan
program u ĉast Dejvida Bouvija. Retki su stvaraoci koji uspevaju da
uhvate duh svog vremena, još reĊi su oni koji ga kreiraju, a Bouvi je
spadao u obe "vrste", stoji u saopštenju Doma kulture "Studentski grad".
Organizatori podsećaju da je Bouvi sedamdesetih godina prošlog veka
"ideje iz slikarstva, knjiţevnosti, pozorišta i filma prošvercovao u rok".
Snimao je albume koji su u ono doba predstavljali ekstravagantne
iskorake, a danas zvuĉe klasiĉno.
Kao vizuelni umetnik postavio je na scenu moderne verzije androgina i natĉoveka i
mnoštvo originalnih likova, od Zigija Stardasta do krhkog Belog Vojvode. U kasnijim
decenijama "šarenijim" i "mršavijim" bar što se muzike tiĉe, omakao mu se zaĉudjujuće veliki
broj izuzetnih pesama. Ostavio je dubok trag i kao glumac, video artist i slikar, pa titula
najuticajnijeg pop umetnika 20. veka i nije daleko od istine.
Kupovina na rate - čekovi popularniji od kartica
3
Poslednji podaci pokazuju da graĊani sve više koriste kreditne kartice, pre svega
mogućnost plaćanja karticama na rate, bez kamate. MeĊutim, ĉekovi još ne gube na popularnosti.
Trgovci ukazuju da je za vreme praznika svaki peti graĊanin ispisao ĉek za kupovinu hrane ili
poklona. Prema podacima Narodne banke Srbije, u prva tri kvartala 2015-e ispisano je 30 osto
manje ĉekova manje nego u prethodnom periodu. Broj transakcija kreditnim karticama u istom
periodu je blago porastao, za 6 odsto. MeĊutim, korišćenje kreditnih kartica u Srbiji je još
nedovoljno, kaţe šef Odseka za metodologiju i razvoj platnog sistema pri Narodnoj banci Srbije
Nenad Petrović. Novi zakonski propisi omogućavaju da to bude promenjeno, dodaje naš
sagovornik. "Zakon o platnim uslugama ima za cilj da omogući da se poslovima izdavanja
kreditnih kartica bave i nebankarski pruţaoci platnih usluga. Cilj je da se kroz povećanje
konkurencije bankama pospeši upotreba kreditnih kartica, uz stvaranje povoljnijih uslova za
njihovo korišćenje za graĊane“, kaţe Petrović. Kako god bilo, za mnoge graĊane odloţeno
plaćanje je naĉin da preţive. Zbog jednostavnosti korišćenja, prednost daju kreditnim karticama
Evropska unija teţi ka potpunom prelasku na elektronski naĉin plaćanja, a taj trend sledi i
Srbija, kaţe Nenad Petrović, istiĉući da korišćenje kartica ima znaĉajan uticaj na ekonomski rast.
pak, u Srbiji ĉekovi ne gube popularnost, jer pojedine banke graĊanima sa malim primanjama
nerado izdaju kreditne kartice.
četvrtak,14.januar 2016.
Novi Sad: Počast ubijenoj koleginici
Zaposleni u Domu zdravlja Novi Sad danas su petominutnom tišinom odali poĉast
ubijenoj medicinskoj sestri Ljubinki Popović, njenoj porodici i kolegama iz Doma zdravlja u
Šapcu. "Ovim gestom iskazujemo zabrinutost za svakodnevne grube napade na zdravstvene
radnike, ĉiji je, naţalost, epilog ĉesto tragiĉan", kazali su oni. Zatraţili su da zdravstveni radnici
dobiju status sluţbenog lica i da se napadi na njih tretiraju kao napadi na sluţbena lica, kako bi
kazne za poĉinioce bile adekvatne. U šabaĉkom domu zdravlja juĉe je pacijent Vukašin Vilotić
(40) noţem ubio medicinsku sestru Ljubinku Popović (55).
Vulin: "Prvi put ćemo znati koliko je radnika van zemlje"
Primena Zakona o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo
poĉela je juĉe, a ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin
poruĉio je da će taj propis po prvi put omogućiti da se zna gde i koliko naših ljudi radi van Srbije
i kako im se moţe pomoći. Kako je precizirao, zakon će omogućiti da se po prvi put zna koliko
radnika radi u inostranstvu, gde rade, ko ih je poslao na rad, na kojim su poslovima angaţovani,
šta za to dobijaju... Zakon neće moći da spreĉi brojne tragedije, rekao je Vulin, ali je dodao i da
nudi zakonodavni okvir koji će, ako ga se radnici i poslodavci budu pridrţavali, omogućiti da
bezbednost naših radnika u inostranstvu bude znatno povećana. "Ako ovim zakonom spreĉimo
samo jednu nesreću, poput one strašne u Sibiru, moţemo da kaţemo da smo imali zašto da
pišemo ovaj zakon", poruĉio je Vulin otvarajući okrugli sto o toj temi u palati "Srbija". Objasnio
je i da će u primeni biti angaţovane brojne inspekcije, inspekcija rada, zaštite i bezbednosti na
radu, do diplomatsko konzularnih predstavništava. "Ne moţemo da zaštitimo u potpunosti našeg
4
radnika u drugoj zemlji, gde vaţe drugi zakoni, ali u našoj zemlji moţemo da kontrolišemo
uslove pod kojima on odlazi, da li su ti uslovi ispunjeni i da proveravamo da li su odredbe iz
ugovora ispoštovane", kazao je Vulin. On je apelovao na radnike i poslodavce da veruju drţavi i
da prijavljuju radnike pre odlaska, jer drţava ne moţe da im pomogne, ukoliko ne zna gde su i
zašto otišli.
Radna knjižica je prošlost
Od Nove godine radna knjiţica više nije validan dokument u Srbiji, a umesto nje podaci o
svim zaposlenima u jednom preduzeću biće u
elektronskim bazama poslodavca, PIO fonda i
Centralnom registru, pišu Novosti. To je propisano
izmenama i dopunama Zakona o radu iz jula 2014.
godine koje su stupile na snagu 1. januara. Centralni
registar već funkcioniše i njemu se obavezno prijavljuju i
odjavljuju zaposleni sa osiguranja po bilo kom osnovu.
Sindikat navodi da ne razumeju šta je razlog za ukidanje radnih knjiţica, dodajući da ona ni sada
nije bila garancija da su za upisani staţ uplaćeni doprinosi. Ona je davala sigurnost, kao i ugovor
o radu i na sudu je sluţila kao validan dokaz za upisane godine rada, navode iz sindikata.
Zaraženih 16, a zaraženog mesa nema
Gotovo da nema zime a da u Somboru i njegovoj okolini ne zapreti trihineloza, bolest
koja se širi konzumacijom mesa i mesnih preraĊevina zaraţenih larvama trihinele, pa je tako i
ovih dana u somborskoj bolnici spas od ove pošasti potraţio zabrinjavajući broj ţitelja ovog
kraja. Kako je potvrdio direktor Opšte bolnice „Dr Radivoj Simonović“ dr Milan Grba na
Infektivno odeljenje ove medicinske ustanove bilo je primljeno ukupno 16 pacijenata od kojih je
deset leĉeno ambulantno, dok je šestoro zadrţano na bolniĉkom leĉenju. MeĊu njima jedna
pacijentkinja sa znatno teţom kliniĉkom slikom.
Kako se moglo saznati, na osnovu svedoĉenja obolelih ţitelja ovog kraja, koji dolaze iz
Bezdana, Baĉkog Monoštora i Koluta, sela somborskog gradskog podruĉja, ovdašnja ispostava
republiĉke Veterinarske inspekcije je izvršila pregled i uzorkovanje u jednoj mesari u Kolutu,
kao i u dvorištima svih zaraţenih, pošto su po vlastitom priznanju konzumirali meso koje je
došlo iz nekoliko izvora. Kako bilo, tek iz veterinarske inspekcije su potvrdili da ni jedna od
analiza nije detektovala prisustvo trihinele, pa se, za sada, ne zna ni pravi izvor zaraze. Poslednja veća epidemija trihinele ĉije su ţrtve stigle na infektivno odeljenje somborske
bolnice, odigrala se u zimu 2013. godine kada je desetak ĉlanove jedne iste porodice (sa osam
ĉlanova iz Sonte i dva iz Apatina) jelo presne dimljene kobasice spravljene od mesa svinje, koje
nije prošlo veterinarski pregled. Ţitelji ovog kraja pamte i veliku zarazu u Bogojevu i Oyacima,
kada je od trihinele obolelo ĉak 126 ljudi koji su se mesom i preraĊevinama snabdevali kod
neregistrovanog mesara u Bogojevu, a bila obeleţena i tragedijom. Naime, veterinarski tehniĉar
koji je bio osumnjiĉen da je navodno bez prave analize izdao potvrdu da je meso ispravno ( ne
mogavši, kako se tvrdilo, da izaĊe na kraj sa nanesenom sramotom) sam je sebi presudio i obesio
se.
Vekić: Zdravstveni sistem nije ugrožen
5
Drţavni sekretar u Ministarstvu zdravlja Berislav Vekić izjavio je da zdravstveni sistem
Srbije nije ugroţen zbog toga što je prošle godine izdato oko 950 sertifikata lekarima za odlazak
u inostranstvo. "Zdravstveni sistem nije ugroţen jer nemamo povratnu informaciju. Nije taj broj
pravi broj ljudi koji je zaista otišao u inostranstvo. Mnogi lekari, medicinske sestre i tehniĉari
overavaju te licence, ali za odreĊena studijska usavršavanja. Tako da broj koji odlazi nije
adekvatan broju overenih sertifikata", rekao je Vekić agenciji Beta. On je rekao da od 2013.
godine postoji "blagi porast" broja lekara koji ţele da overe svoju licencu u Lekarskoj komori
Srbije da bi "pripremili i trasirali put odlaska u inostranstvo". "Podatak od prošle godine se
poklapa s brojem od 2014. godine, a to je oko 950 zahteva. To neće ugroziti zdravstveni sistem.
To je trţišna priĉa na putu ka Evropi", kazao je Vekić i dodao da ministarstvo zdravlja prati
situaciju kada je reĉ o broju izdatih sertifikata lekarima za prijave za rad u inostranstvu.
Vekić je najavio da će narednih dana biti objavljen spisak sa oko 20 deficitarnih specijalizacija u
Srbiji. "Tu dominantno prednjaĉi pedijatrija, radiologija, anestezija, hirurške grane - kako opšta
hirurgija, vaskularna, kardiohirurgija... transfuziologija, patologija i opšta medicina zbog
izuzetno visoke starosne dobi izabranih lekara", naveo je on. Vekić je rekao da je u Srbiji bilo
neadekvatno podmlaĊivanje kadrova u odreĊenim specijalistiĉkim granama i naveo primer
pedijatrije, gde 60 odsto pedijatara ima od 55 do 65 godina.
Bajatović: Srbija nema alternativu za ruski gas
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je da je projekat Juţni tok mrtav i da kao
takav neće biti graĊen, ali smatra da će pre ili kasnije u Srbiju
stići gas iz Rusije novom rutom. Bajatović je za N1 rekao da
je Rusija otkazala projekat Juţni tok, ali da Srbija nema
alternativu za ruski gas. On je naveo i da je Srbija u Juţni tok
uloţila 30 miliona evra, a kakva će biti sudbina tog novca,
prema njegovim reĉima, videće se kada bude poĉeo Tesla
projekat. Bajatović smatra i da novac uloţen u zajedniĉki projekat, na zajedniĉki rizik Srbiji neće
biti vraćen, ali da u svakom sluĉaju imamo koristi od ugovora sa Rusijom i istovremeno odbacio
kritike da energetski sporazum sa Rusijom treba preispitati. "Takav ugovor nikada ne bi dobili.
Moţemo sa gasom da radimo �ta hoćemo, �to ne moţe da radi ni jedna druga zemlja", ocenio
je Bajatović. On je najavio i da će skladište gasa Banatski Dvor biti prošireno, ali da njegovo
proširenje neće finansirati ni drţava, ni Srbijagas, već da će proširenje Banatskog Dvora
finansirati Banatski Dvor sam po sebi, jer kompanija dovoljno dobro radi. "Biće u pitanju
projektno finansiranje iz nekog kredita, a svako će ga za to dati po najpovoljnijim uslovima",
kaţe Bajatović. On je rekao i da gas neće poskupeti, a da li će biti jeftiniji, kako objašnjava,
zavisi od više faktora i dodaje da je Srbija meĊu zemljama sa najniţom cenom gasa. "Ako kaţete
da će pojeftiniti, svi pitaju koliko. Cena gasa je utvrĊena na 50 dolara u naredne tri godine. Ako
cena nafte ostane takva kakva je sada, onda će cena gasa ići dole. Ali, ocenjuje se da će dolar ići
gore, a to opredeljuje koliko će koštati gas, jer ga mi plaćamo u dolarima", naveo je Bajatović.
Sindikat traži rešenje problema bezbednosti zdravstvenih radnika
Sindikat medicinskih sestara i tehniĉara Srbije (SMSTS) zatraţio je juĉe od Ministarstva
zdravlja da se do kraja nedelje odrţi sastanak posvećen konaĉnom rešavanju problema
6
bezbednosti zdravstvenih radnika u Srbiji. Reagujući na današnji incident u šabaĉkom Domu
zdravlja u kome je pacijent ubio medicinsku sestru, predsednik SMSTS Dragan Bisenić kazao je
agenciji Beta da je nakon napada na medicinsku sestru na Institutu za onkologiju 27. novembra,
odrţan sastanak u resornom ministarstvu na temu bezbednosti zdravstvenih radnika kome su
prisustvovali i poverenik Rodoljub Šabić i zaštitnik graĊana Saša Janković. "Rezultat tog
sastanka je da se najhitnije formira komisija ĉiji bi cilj bio analiziranje bezbednosti zdravstvenih
radnika, praćenje svih sluĉajeva nasilja nad njima kao i hitna izmena zakonske regulative u
smislu kaţnjavanja napadaĉa i delovanja tuţilaštva prema njima", kazao je Bisenić.
Prema njegovim reĉima, proglašavanje zdravstvenih radnika sluţbenim licima neće u
potpunosti rešiti problem njihove bezbednosti ali da će dovesti "koliko-toliko do usporavanja
galopirajuće degradacije ovog poziva". Bisenić je ocenio da su "bezidejno i bezuspešno"
sprovoĊene reforme u zdravstvenom sistemu prevashodni uzrok nezadovoljstva pacijenata
funkcionisanjem odreĊenih delova tog sistema.
Lončar: Napad na medicinare teško krivično delo
Ministar zdravlja Zlatibor Lonĉar osudio je ubistvo medicinske sestre u Domu zdravlja u
Šapcu, najavljujući da će odmah biti pokrenuta inicijativa za izmenu zakona po kome bi svaki
napad na medicinskog radnika u okviru zdravstvene ustanove bio tretiran kao jedno od najteţih
kriviĉnih dela. ''Više nema šta da se ĉeka. Odmah pokrećemo inicijativu za izmenu zakona da se
svaki napad na medicinskog radnika u okviru zdravstvene ustanove tretira kao jedno od najteţih
kriviĉnih dela i da se za takve napadaĉe predvide najstroţe kazne'', rekao je Lonĉar koji je danas
obišao Dom zdravlja u Šapcu. Kako je navedeno u saopštenju, ministar je najoštrije osudio
današnji incident koji se dogodio kada je pacijent noţem napao medicinsku sestru na radnom
mestu i naneo joj smrtonosne povrede, ocenjujući da zdravstvene ustanove moraju da budu oaze
mira, mesta gde se graĊanima pruţa pomoć i spašavaju ţivoti, a ne mesta gde deca ostaju bez
roditelja samo zato što rade svoj posao. Lonĉar je podsetio da je nedavno dobio podršku svih
sindikata u zdravstvu, kao i ostalih zdravstvenih institucija, ali i zaštitnika graĊana Saše
Jankovića i poverenika za informacije od javnog znaĉaja i zaštitu podataka o liĉnosti Rodoljuba
Šabića, da se medicinski radnici dodatno zaštite na svojim radnim mestima, a da posle incidenta
u Šapcu to mora odmah da se sprovede.
Sreda, 13.januar 2016.
Doček “Pravoslavne” nove godine uz Bregovića
“Pravoslavna” 2016. godina biće doĉekana u noćas 13. januara na centralnom gradskom
trgu uz ekskluzivan muziĉki program i do sada neviĊeni vatromet u
ponoć, a bogat muziĉki program biće nastavljen i u noći 14. januara,
najavljeno je iz Gradske kuće. "Novogodišnji program će poĉeti 13.
januara u 20.30 ĉasova i to nastupom ansambla „Zorule". Nakon
toga, na binu će u 21.30 izaći muziĉar Saša Katanĉić, dok će sat
vremena kasnije NovosaĊane svojom muzikom pozdraviti i pevaĉica
Romana Panić. Petnaestak minuta pre ponoći, na binu će izaći Goran
Bregović sa kojim ćemo odbrojavati poslednje sekunde pred Novu
7
2016. godinu uz spektakularni vatromet", rekla je savetnica gradonaĉelnika Nada Kobac i
pozvala graĊane da u što većem broju doĊu na Trg slobode u sredu uveĉe.
Za vreme proslave na Trgu slobode biće angaţovana redarska sluţba, a u koncertni
prostor neće biti dozvoljeno unošenje bilo koje vrste oruţja, pirotehniĉkih sredstava i napitaka.
Trifkovićev trg, kao i ulice Njegoševa, Miloša Hadţića, Đure Jakšića, Svetozara Miletića,
Nikolajevska, Grĉkoškolska, Zlatne grede, Grozde Gajšin, Natoševićeva, Nikole Pašića, Modene
i Ilije Ognjanovića biće zatvorene za saobraćaj na dan doĉeka od 15 ĉasova do sutra ujutro u
ĉetiri sata. Semafori u široj zoni centra u noćnim satima radiće u reţimu za dane vikenda. U svim
ulicama uţeg centra grada zabranjuje se ulazak vozilima sa vaţećim odobrenjem, osim za vozila
organizatora manifestacije, javno-komunalnih preduzeća i prioritetnih vozila. Parking garaţa iza
zgrade SNP-a privremeno će biti zatvorena i korišćena za potrebe parkiranja vozila organizatora
i gostiju.
Do kraja februara će se znati ko odlazi iz MUP-a
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović izjavio je danas da će racionalizacija u
tom ministarstvu biti završena do kraja februara, kada će biti poznato koliko će ljudi otići, a
koliko ostati. "U najvećoj meri je završena, imamo mogućnosti za korekciju, oĉekujem da to
bude završeno do kraja februara", rekao je Stefanović novinarima u Skupštini Srbije, gde je
ĉlanovima Odbora za odbranu i unutrašnje poslove predstavio predloge zakona o policiji, javnom
okupljanju i javnom redu i miru. U tom trenutku će se, dodao je, znati koliko će ljudi otići iz
MUP-a.
Legalizovane prve nelegalne kuće
Dva meseca nakon donošenja Zakona o ozakonjenju bespravnih objekata, legalizivane su
prve kuće. Iz resornog ministarstva pozivaju graĊane da sada, jednostavnije i povoljnije
legaliziju svoje objekte, jer druge prilike kaţu, neće biti. Oni koji su i nakon donošenja zakona
gradili nelegalno, mogu oĉekivati rušenje.
Prvo ozakonjenje u Rakovici po Zakonu o ozakonjenju bespravno izgraĊenih objekata
uraĊeno je brzo, kratko i jeftino - upravo onako kako je Vlada i predvidela, rekla je ministarka,
Zorana Mihajlović.
Skoro 700 hiljada vlasnika nikada nije podnelo zahteve za legalizaciju objekata, a isto
toliko ih jeste podnelo u prethodnom periodu, navela je ona. "Kuće onih koji su bez dozvole
poĉeli ili nastavili da grade nakon usvajanja tog zakona, a to je u prethodna dva meseca, sigurno
će biti srušene na osnovu satelitskih snimaka, rekla je Mihajlovićeva o dodala da su u Beogradu
već spremna rešenja za rušenje pojedinih objekata. Prema njenim reĉima, plan je da se
ozakonjenje završi tokom 2016.
Teške torbe ugrožavaju žene
Nošenje teške torbe opterećuje telo, a sve dodatno komplikuju i visoke potpetice. U tom
poloţaju stradaju vrat, leĊa, ruke i kolena. Svakodnevno nošenje pretrpanih tašni, postepeno
dovodi do neprijatnih posledica, a dame toga nisu ni svesne. Zbog velikih torbi, svaka druga ţena
ima bolove i ranije stari, tvrdi britanski fizioterapeut Rasel Stoker iz Britanskog udruţenja
hiropraktiĉara, na osnovu rezultata istraţivanja. Vrat se povija u stranu da bi se uspostavila
8
ravnoteţa, što dovodi do napetosti i upale mišića. Rame na kojem se nosi torba pomereno je
unazad i više od drugog. Ovaj poloţaj utiĉe na leĊa, lopatice i potporne mišiće kiĉme, pa se
umaraju i grĉe, a tada ne mogu dobro da podupiru kiĉmu. Ako se tašna nosi samo na jednoj
strani, moţe doći i do iritacije nerava i išijasa. Ruka u kojoj je torba je statiĉna tokom hoda, a
prirodno je da se pomera pri svakom pokretu kako bi se odrţala ravnoteţa. Istovremeno, zbog
pritiska teške torbe, moţe doći do povrede nerava ruke i hroniĉnog bola. Što je teret teţi, veći je
pritisak na zglobove, pa se oni troše, a kolena se opterećuju.
Previše banaka na tržištu Srbije
Predsednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke Zoran Petrović ocenio je da će 2016. godina
biti izazovna za bankarski sektor, jer je na srpskom trţištu prisutno previše banaka, ali i kada je
reĉ o rešavanju problema problematiĉnih kredita. "Više nije tajna da ima previše banaka za
srpsko trţište. Na BDP od 33-34 milijardi evra, dolazi 29-30 banaka, rekao je Petrović u izjavi
Tanjugu. Konkurencija je, kako je kazao, visoka, ali statistiĉki, gotovo svaka treća banka beleţi
gubitke. "Svakome ţelim dobro na srpskom trţištu, ali ako pogledate profitabilnost bankarskog
sektora mereno relativnim pokazateljima, u 2014. svega je jedan odsto povratka investiranog
kapitala. Unazad pet-šest godina povraćaj investiranog kapitala je izuzetno nizak, ukazao je
Petrović i naveo da je najbolja godina bila 2010. sa više od pet odsto, dok je svake sledeće
godine povraćaj bio manji. To je, kako je kazao, u poreĊenju sa drugim trţištima u regionu ili u
centralnoj i istoĉnoj Evropi, malo. "Bankarski sektor zato na strani troškova pokušava da napravi
boljitak i da bude efikasniji, pa otuda smanjenje broja zaposlenih i filijala. Ono što nas ĉeka ove
godine je nastavak tih trendova, smatra on.
Petrović je ocenio da se u narednom periodu, uprkos novim dolascima i investitorima,
moţe oĉekivati dalja konsolidacija bankarskog sektora.
Sindikat pravosuđa: "Nastavljeno urušavanje pravosuđa"
Predsednica Sindikata pravosuĊa Srbije SlaĊanka Milošević ocenila je da je aktuelna
Vlada Srbije nastavila utabanim putem prethodne u urušavanju pravosuĊa, dodajući da je bivša
vlast namerno arogantno ignorisala predloge i upozorenja sindikata. Malo je verovatno da je
Sindikat tada bio vidovit kada je prognozirao propast reforme, a da to ondašnji reformatori nisu
mogli da vide. Ni sadašnja vlast nema sluha za naše predloge, rekla je Milošević za nedeljnik
Vreme. Sigurna sam da nije u pitanju neznanje, već im je cilj da pravosuĊe još više ograniĉe,
zatrpaju i zastraše kako bi bilo poslušnije, rekla je ona.
U Vladi ne sede tupavi ljudi, što znaĉi da sve što rade - rade namerno i ciljano i zato što
njima tako odgovara, smatra Milošević. Zakljuĉili smo da je potpuno svejedno ko je ministar
pravde. Bez obzira na to što je pravosuĊe neuspešno, premijer je zadovoljan radom ministra
pravde. A kad je premijer zadovoljan, moraju i svi ostali da budu, rekla je ona. Milošević je rekla
da je sindikat uveravao premijera u dobre namere, ali imajući u vidu odluku o otpuštanju donetu
mimo njih, "oĉigledno je da naši predlozi i sugestije nisu prihvaćeni".
Pokvaren aparat za zračenje u Institutu
Aparat za zraĉenje obolelih od raka u Institutu za onkologiju Vojvodine u Sremskoj
Kamenici ne radi od ponedeljka, inţenjeri su detektovali kvar i rezervni deo je naruĉen, izjavila
9
je za Dnevnik pomoćnik direktora Instituta za operativna pitanja Dubravka Striber Devaja.
Oĉekujemo da će serviser do ponedeljka najkasnije isporuĉiti deo i da će aparat "varijan 2100"
biti osposobljen. A ovom aparatu se trenutno zraĉe 102 pacijenta i svima je otkazana terapija,
rekla je ona. Striber Devaja je rekla da je drugi aparat za zraĉenje u funkciji i na njemu je u toku
terapija za 60 pacijenata.
Šestoro u trci za NIN-ovu nagradu
Ţiri za dodelu NIN-ove nagrade odluĉio je da u finale ide šestoro pisaca, od dvanaestoro
iz uţeg izbora, saopštila je danas redakcija NIN-a. U najuţem izboru za NIN-ovu nagradu našle
su se knjige "La Sans Pareille" Milisava Savića, u izdanju "Agore", "Islednik" Dragana Velikića
(Laguna), "AnĊeo atentata" Svetislava Basare (Laguna), "Park Logovskoj" Dane Todorović
(Geopoetika), "Republika Ćopić" Vuleta Ţurića (Sluţbeni glasnik) i "Rajska vrata" Ljubice Arsić
(Laguna). Velikić i Basara su već nagraĊivani NIN-ovom nagradom, kao i Savić koji je svoje
priznanje 1992. godine vratio, a Todorović, Ţurić i Arsić su prvi put u najuţem izboru.
Ţiri u sastavu Boţo Koprivica (predsednik), Mihajlo Pantić, Jasmina Vrbavac, Tamara
Krstić i Zoran Paunović o pobedniku ovogodišnjeg izbora odluĉivaće u ponedeljak 18. januara,
kada će na konferenciji za novinare, u prostorijama lista, u podne, biti predstavljen 62. dobitnik
NIN-ove nagrade.
Bouvijeva pesma sa gradskih zvona u Oslu
Zvona na zgradi opštinskih vlasti Osla sviraće od juĉe do 31. maja melodiju pesme
"Changes" britanskog muziĉara Dejvida Bouvija, preminulog 10. januara u 70. godini. "Bilo je
toliko zahteva od svih graĊana da smo odluĉili da im izaĊemo u susret", izjavila je za Frans pres
predstavnica gradskih vlasti Laura Mari Reslaten Olseng. Zvona na gradskoj kući Osla ĉesto
menjaju melodiju i do sada su mogle da se ĉuju melodije klasiĉnih umetnika Erika Satija ili
Antonija Vivaldija, kao i modernije pesme poput "Imagine" od Dţona Lenona. Bouvijeva pesma
se od sada nalazi na plej listi gradske kuće Osla, zajedno s britanskim bendom "Motorhed", ĉiji
je vodja Ijan Lemi Kilmister preminuo prošle nedelje. Zvona će izvoditi pesmu "Changes" s
albuma "Hunky Dory" jer se akordi mogu prilagoditi zvuku zvona. Pesma će se izvoditi svaki
dan u 19.00 do 31. maja.
Ne seća se da je ubio, ali zna odakle mu nož
U Višem tuţilaštvu u Šapcu saslušan je Vukašin Vilotića (40) iz Bojića kod Šapca, koji
se tereti da je noţem ubio medicinsku sestru Ljubinku Popović (55) u
ordinaciji šabaĉkog Doma zdravlja. Protiv njega je podneta kriviĉna
prijava za teško ubistvo. Za ovo kriviĉno delo zaprećena je
maksimalna zatvorska kazna do 40 godina. Kako Blic saznaje, Vilotić
se izjašnjava po kriviĉnoj prijavi, navodno se ne seća da je ubio
medicinsku sestru, ali detaljno opisuje kako je došao do noţa. Rekao
je da je dok je sedeo u hodniku ispered ordinacije došao na ideju da
ode do prodavnice i kupi noţ, što je i uĉinio. Njemu će najverovatnije, nakon saslušanja biti
odreĊen pritvor. Kako saznajemo, Vilotićeva majka je nestala 2010. godine, do danas nije
pronaĊena. Vilotićeva majka se leĉila kod psihijatra, navodno je imala suicidne ideje, a oĉekuje
10
se da istraga koja je pokrenuta za ubistvo medicinske sestre, da odgovore i na nestanak
Vilotićeve majke.
Utorak, 12.januar 2016.
Udovički: Smanjenje broja zaposlenih nepopularno, ali će ga biti
Smanjenje broja zaposlenih jeste nepopularan potez, posebno pred izbore, ali do toga će
svakako doći, izjavila je danas potpredsednica Vlade Srbije
Kori Udoviĉki i dodala da za to ima politiĉku podršku.
Udoviĉki, koja je i ministarka drţavne uprave i lokalne
samouprave, rekla je gostujući na N1 televiziji, najavljuje
nove sistematizacije od 1. februara. Ona je rekla i da je do
septembra već otišlo 4.000 ljudi i ocenila da je veliki broj
od 20.000 ljudi, koliko se pominje da bi ove godine trebalo
da ostanu bez posla, te da je to jedna vrsta indikatora.
Govoreći o usvojenom Zakonu o odreĊivanju maksimalnog broja zaposlenih kada je
njeno Ministarstvo reklo da 14.512 treba da ostane bez posla do 1. februara, ministarka je rekla
da imaju podatke o tome koliko je ljudi ostalo bez posla do septembra, ali da novijih informacija
nema. "Do 1. februara treba da se donesu nove sistematizacije. Uloţili smo veliku energiju da se
ne smanjuje zaposlenost putem manjeg otpora. Nekada je to bilo ko ima malo do penzije, a
nekada su to najkvalitetniji ljudi. Sad imamo ojaĊene inspeckcije gde su bili mahom stariji ljudi.
Sada smo (od jula do decembra) radili na tome da svaki resor predvidi, po standardima, koliko bi
trebalo svaki sektor da ima zaposlenih. Još nemamo standarde savršeno", istakla je ona. Prema
njenim reĉima, do septembra je otišlo 4.000 ljudi.
"Ne sme da se otpušta ĉovek, mora da se smanji broj radnih mesta. To nije isto. Ne sme
da bude ko se meni sviĊa ili ne sviĊa, već kako da se organizuje posao drugaĉije. Nije to isto kao
da razmišljate o Ţiki i Peri već o radnim mestima koja će zauvek biti ugašena", kaţe ona i dodaje
da će svako ko ode dobiti otpremninu. Govorilo se i da će do kraja 2016. godine bez posla ostati
20.000 ljudi. Ministarka Udoviĉki kaţe da je to velik broj ako se govori o ostajanju bez posla.
Fond zarada manji za još tri odsto
Potpredsednica Vlade Srbije Kori Udoviĉki je rekla da u 2016. godini fond zarada mora
da se smanji za još tri odsto, da je tih 20.000 ljudi jedna vrsta indikatora, zadatka o tome kako
mora da se reorganizuje posao. "Vrlo je neprijatno govoriti o brojkama, ali to nije cilj, suština je
napraviti efikasniju javnu upravu", istiĉe ona.
Zakon o sistemu plata neće promeniti ništa!
Potpredsednica Vlade Srbije Kori Udoviĉki danas je rekla da novi Zakon o sistemu plata
postavlja principe i plan kako će se plate urediti ali on direktno neće promeniti ništa u tome šta
pola miliona zaposlenih dobijaju svakog meseca. "On prvo postavlja vidljivost, sreĊuje katalog
poslova, pravi red. Onda ćemo moći da vidimo da li se za isti posao zaraĊuju razliĉite plate. To
je veliki posao", rekla je ona.
11
Prema njenim reĉima, zakon najavljuje principe sa kojima će se menjati posebni zakoni -
prvi na kome će vlada raditi je zakon o platama u javnim sluţbama, a koji će precizirati da će svi
imati platne grupe i platne razrede i da će se za svakog zaposlenog znati u koju od 12 kategorija
spada i kako da napreduje ako dobro radi.
Odgovarajući na kritike da plate u javnim preduzećima nisu regulisane zakonom,
Udoviĉki istiĉe da je to apsolutno drugaĉija priĉa. "Ja sam od struĉnih institucija dobila prigovor
što zakon o sistemu o platama ne pokriva javna preduzeća. Oni su korporacije. Plate idu po
drugaĉijim principima i potpadaju pod nadleţne resore. Radi se, a to su kljuĉni zadaci preuzeti u
dogovoru sa MMF reorganizacija Ţeleznica i EPS-a. Pokušali smo da neke stvari
decentralizujemo, a sada radimo na centralizaciji da bi se pojasnila odgovornosti. U EPS i celom
sistemu se ne zna ko je za šta odgovoran", zakljuĉila je Udoviĉki.
Janković o otpuštanjima u MUP-u: Zastrašivanje otkazima nije način
Zaštitnik graĊana Saša Janković uputio je mišljenje ministru unutrašnjih poslova Nebojši
Stefanoviću povodom najavljenih otpuštanja u MUP-u
ocenjujući da medijske najave masovnih otpuštanja
izazivaju stalan nemir i strah kod ljudi. U takvoj situaciji,
navodi ombudsman, ljudi više brinu o svojoj egzistenciji i
traţe naĉin da se ne naĊu na spisku za otkaz nego kako da
rade svoj posao. ''Takvo zastrašivanje otkazima u drţavnoj
administraciji daje i loš primer drugim poslodavcima i
predstavlja poseban vid nekorektnog i štetnog psihološkog pritiska na zaposlene'', ocenio je
Janković u mišljenju upućenom ministru policije.
Janković kaţe i da je iz primljenih prituţbi i sredstava informisanja došao do saznanja da
je Stefanović 23. decembra najavio ''da će do kraja godine biti otpušteno izmeĊu 1.300 i 1.400
zaposlenih u MUP-u'', te pojasnio da su to oni ''koji su traţili mito graĊanima, koji su
korumpirani'', poruĉivši da ''oni koji su kriminalizovani deo MUP-a moraju da odu''.
Ombudsman ukazuje na to da je nedavno izmenjen akt o sistematizaciji radnih mesta u
Ministarstvu u kome su predviĊena radna mesta na poslovima analize rizika koje do tada nisu
postojala, a za koja, po prituţbama, ne postoji objektivna potreba. On, meĊutim, primećuje da je
krajem prošle godine veliki broj zaposlenih u MUP-u, a koje su odabrali rukovodioci
organizacionih jedinica, bio premeštan na radna mesta upravo na poslovima analize rizika, dok je
istovremeno planirano da se poĉetkom ove godine izmenom akta o sistematizaciji ta radna mesta
ukinu. Ombudsman je naveo da se nada da će preventivno obraćanje uroditi plodom, kao i da će
sve eventualne mere prema zaposlenima u MUP-u biti sprovedene uspešno - zakonito i pravilno.
Ko ne mora da plaća TV taksu
Dugo se priĉalo o regulisanju naĉina i cene naplate tv takse. Obaveza plaćanja takse
stupila je na snagu 1. januara za svako fiziĉko i pravno lice koje je korisnik merila elektriĉne
energije po stambenoj jedinici i poslovnom prostoru u iznosu od 150 dinara. MeĊutim,
predviĊeni su i uslovi za odreĊene kategorije korisnika za oslobaĊnje od plaćanja takse. MeĊu
njima su fiziĉka lica koji su korisnici brojila elektriĉne energije a koji ţive u jednoĉlanom
domaćinstvu ili je hranilac porodice u višeĉlanom domaćinstvu, kao i osobe sa invaliditetom sa
sto odsto telesnog oštećenja.
12
Osobe sa invaliditetom od 100 odsto, kao i kategorije sa invaliditetom manjim od 100
odsto, a koje su primaoci tuĊe nege i pomoći, mogu podneti zahtev za oslobaĊanje od
televizijske takse. I pre novog zakona, iako nije bila obavezna pretplata, te kategorije bile su
osloboĊenje plaćanja.
Postupak preuzimanja obrasca je sledeći: na sajtu televizije Vojvodine na poĉetnoj strani
nalazi se prozor "Sve o taksi za javni medijski servis" na koji kada kliknete svi uslovi kao i oba
obrasca koja je potrebno popuniti i predati ih liĉno u televiziji Vojvodine, sluţbi za RTV takse u
ulici Ignjata Pavlasa 3 ili poslati poštom na istu adresu ili na i-mail: [email protected]. Ukoliko
imate nedoumice, informacije moţete dobiti i telefonom na brojeve 021/210-1797, 021/210-
1798. https://www.youtube.com/watch?v=3CslXRldlbs
Nema dozvola dok se ne plate kazne
Predsednik Prekršajnog Apelacionog suda Zoran Pašalić izjavio je danas da se
ograniĉenja u izdavanju dokumenata zbog neplaćenih kazni, koja vaţe od 1. januara, odnose
samo na izdavanje saobraćajnih i vozaĉkih dozvola. GraĊanima će morati da se izdaju liĉna karta
i pasoš, jer su to Ustavom zagarantovana prava i ne smeju biti uskraćena, rekao je Pašalić za
RTS. On je rekao da se izmenama i dopunama zakona o prekršajima ograniĉenje u izdavanju
dokumenata zbog neplaćenih prekršajnih kazni moţe odnositi na još neka prava, ali ne i na ona
koja garantuje Ustav. Pašalić je dodao da će graĊani koji plate kazne moći da ostvare sva svoja
prava kada uplata stigne u Prekršajni sud. U sklopu novog sistema prekršajne evidencije, koja će
biti dostupna u 45 prekršajnih sudova u Srbiji, neće biti evidentirana poreska i druga dugovanja.
Umreženi prekršajni sudovi u Srbiji
Elektronski sistem rada postaje sve prisutnija pojava u Srbiji, a nizu ustanova koje rade
na taj naĉin rad prikljuĉilo se poĉetkom godine i Ministarstvo pravde projektom SIPRES -
Sistem prekršajnih sudova. Tako su sva 64 suda u zemlji umreţena što će u mnogome ubrzati
njihov rad, a spreĉiće se i moguće zlouptrebe. Papiri, koverte, pa i poštanske usluge biće svedene
na minimum u daljem radu Prekršajnih sudova, a kako najavljuju predmeti se više neće
zaboravljati u fiokama. Pojedini postupci i prepiska izmeĊu sudova neće trajati kao nekada i po
nekoliko meseci. Sada su informacije dostupne i lako se mogu razmenjivatim jer su Prekršajni
sudovi sada meĊusobno povezani.
Sa efikanijim radom sudova dolazi se i do zakljuĉka da će graĊani biti prinuĊeni da se
odgovornije ponašaju prema svojim obavezama prema drţavi, a shodno tome uvedeni su nešto
ranije Prekršajni nalog kroz plaćanje 50 odsto kazne, kao i Sporazum o priznavanju prekršaja.
"Po novom Zakonu postoje registri plaćenih i neplaćenih kazni, a zašto je to bitno. Zato što
izmenama Zakona vi moţete da odete u SUP da podignete dokument, ali sluţbenica će vam reći
da nije u mogućnosti da vam izda taj dokument, jer vi niste ispunili obaveze prema drţavi - niste
platili kaznu", kaţe Kamenko Kozarski, predsednik Prekršajnog suda u Novom Sadu.
U radu novosadskog Prekršajnog suda koji obuhvata odeljenja i u Titelu, Beoĉinu i
Vrbasu najviše se obradi prekršaja iz oblasti saobraćaja, oko 60 odsto, a narušavanje javnog reda
i mira oko 20 odsto. Projekat "Sistem prekršajnih sudova" i nekoliko prethodnih projekata
finansijski je pomogao USAID – Ameriĉka egencija za meĊunarodni razvoj, koja poslednjih 15
godina podstiĉe efikasnije upravljanje u Srbiji.
13
Vršac: Predavanje "Stres - okidač svih bolesti"
U sali bioskopa Kulturnog centra u Vršcu juĉe je u 17 ĉasova prim. dr Mirjana Babić
Simić odrţala predavanje na temu "Stres - okidaĉ svih bolesti". Ulaz je bio slobodan
NBS: Referentna kamata ostaje 4,5 odsto
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odluĉio je na današnjoj sednici da referentnu
kamatnu stopu zadrţi na postojećem nivou od 4,5 odsto.
Odluku su, u saopštenju centralne banke, obrazloţili time što
su imali u vidu neizvesnosti u meĊunarodnom okruţenju. "S
poĉetkom normalizacije monetarne politike ameriĉkog FED-
a, neizvesnost se sada odnosi na tempo i obim povećanja
referentne kamate tokom 2016. godine, koji će u najvećoj
meri opredeliti kretanja na robnim i finansijskim trţištima i
tokove kapitala prema zemljama u usponu", navodi NBS.
S druge strane, dodaju, ublaţavanju tih efekata doprineće veća ekspanzivnost monetarne
politike Evropske centralne banke koja je produţila trajanje nestandardnih mera do marta 2017.
Uz jake geopolitiĉke tenzije, neizvesnost u meĊunarodnom okruţenju povećavaju i turbulencije
na finansijskom trţištu i usporavanje rasta u Kini, navodi IO NBS. MeĊutim, kako je navedeno,
povećanju otpornosti domaće ekonomije na te rizike, u velikoj meri doprinose rezultati fiskalne
konsolidacije i odrţivost javnih finansija, unapreĊenje poslovnog i investicionog ambijenta, kao i
smanjenje spoljne neravnoteţe.
Naredna sednica IO na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi biće
odrţana 11. februara.
Inflatorni pritisci i u narednom periodu niski
Izvršni odbor je ocenio da će inflatorni pritisci i u narednom periodu biti niski.
MeĊugodišnja inflacija je ispod cilja NBS, a inflaciona oĉekivanja finansijskog sektora i privrede
i dalje se nalaze ispod centralne vrednosti od ĉetiri odsto, ne samo za jednu, već i za dve godine
unapred. "U pravcu odrţavanja niske inflacije deluju niske cene primarnih proizvoda, naroĉito
nafte, generalno niska inflacija u meĊunarodnom okruţenju, restriktivna fiskalna politika, kao i
još niska agregatna traţnja, na koju bi moglo da utiĉe i usporavanje globalnog rasta", navodi
NBS. I pored prisutnih rizika, oĉekuje se postepen rast inflacije i njen povratak u granice cilja u
drugoj polovini ove godine, ĉemu će doprineti i dosadašnje ublaţavanje monetarne politike, piše
u saopštenju. S obzirom da neizvesnost u pogledu kretanja inflacije prevashodno potiĉe iz
meĊunarodnog okruţenja, stepen ekspanzivnosti monetarne politike NBS u narednom periodu
zavisiće pre svega od procene inflatornog uticaja koji bi mogla da imaju dešavanja na
meĊunarodnim robnim i finansijskim trţištima.
Bahata vlast u Nišu: Povećali sebi plate za pola milijarde
Gradske vlasti Niša potrošile su nezakonito 1,6 milijardi dinara, ili više od 13 miliona
evra, utvrdio je drţavni revizor. Drţavna revizorska institucija (DRI) utvrdila je da je na
nezakonito povećanje plata, neraspisivanje javnih nabavki, ugovore bez preciziranih vrednosti
14
potrošeno oko 1,6 milijardi, što je bila petina budţeta grada Niša za 2014. Za povećanje plata
stalno zaposlenih, kao i za one koji rade po ugovoru u gradskim preduzećima, upravama i
ustanovama, dato je 500 miliona dinara. - Poreski obveznici „izdvojili“ su 36,1 milion dinara za
nepravilno uvećane plate zaposlenih u javnom sektoru, meĊu kojima su i pojedini sluţbenici
Gradskog javnog pravobranilaštva i Zaštitnika graĊana. Još 19,3 miliona izdvojena su za
obavljanje privremenih i povremenih poslova u gradskoj upravi koji su trajali duţe od zakonom
dozvoljenih 120 dana - navodi DRI.
Za protivzakonite funkcionerske dodatke stalno zaposlenih funkcionera u Skupštini
grada, kabinetu gradonaĉelnika i Gradskom veću, kao i za doprinose, dato je 6,7 miliona. Za
naknade funkcionera koji nisu na stalnom radu u Skupštini grada i Gradskom veću nepravilno su
isplaćena ĉetiri miliona dinara.Nenamenski su potrošena 96,3 miliona koja su uplatila
ministarstva kako bi se sanirale štete od poplava ili uklonili bespravno podignuti objekti
Revizori: Takve plate i doprinose primali su pomoćnici gradonaĉelnika, sekretar i zamenik
sekretara Gradskog veća, 32 pomoćnika naĉelnika gradskih uprava... DRI konstatuje da su
nenamenski potrošena 96,3 miliona koja su uplatila ministarstva za saniranje štete od poplava ili
uklanjanje bespravno podignutih objekata, za zaštitu ţivotne sredine i kulturne projekte. - Bez
validne dokumentacije, za potrebe Skupštine grada, kabineta gradonaĉelnika, gradskih uprava i
javnih ustanova isplaćeno je 235,5 miliona. Bez javnog konkursa ili postupka javnih nabavki
isplaćeno je skoro 111 miliona, a od toga najviše 78 miliona Direkciji za izgradnju grada -
navode u DRI.
U Subotici sve više nasilja u porodici
U Subotici je u porastu nasilje u porodici. Prošle godine u Centru za socijalni rad je
prijavljeno 101 ţrtva nasilja u porodici, a 2014.godine 81. Najveći broj ţrtava trpi fiziĉko nasilje,
a veoma je zastupljena i kombinacija više tipova nasilja, koji su u najvećem broju sluĉajeva
kombinacija psihiĉkog i fiziĉkog nasilja. U Centru za socijalni rad u Subotici već dve godine
postoji projekat pod nazivom " UvoĊenje usluge tretmana poĉinioca nasilja u partnerskim
odnosima". Alternativa nasilju je model koji je prošle godine prošlo pet lica koje su osumnjiĉene
za nasilje u porodici. Nasilje je uglavnom prijavljivala sama ţrtva, policija, a u reĊim
sluĉajevima komšije. Kako bi se zaštitile ţrtve izreĉene su i mere zabrane pribliţavanja ĉlanu
porodice na odreĊenoj udaljenosti.
U Osnovnom sudu u Subotici prošle godine pokrenuta su 54 postupka, a rešeno je 39 sa
pravosnaţnim presudama. Nacrtom GraĊanskog zakonika predviĊena je mera da se nasilnik
sklanja iz kuće, a ne ţrtva, kako se do sada radilo.
Pacijent ubio medicinsku sestru u Šapcu
U Domu zdravlja u Šapcu jedan pacijent ubio je noţem medincinsku sestru (55), reĉeno
je agenciji Beta u toj ustanovi. Prema navodima zdravstvenih radnika sestri je preseĉena
karotida, pa je iskrvarila, pre nego što je prebaĉena u Urgentni centar. Napad se dogodio u
Ĉetvrtoj zdravstvenoj ambulanti koja je u sistemu Doma zdravlja. Napadaĉ je uhvaćen, a
policijski uviĊaj je u toku. Policija se još nije oglasila. Ĉlan gradskog veća Šapca zaduţen za
zdravstvo Branko Vujković rekao je agenciji Beta da je ovo još jedan od sluĉajeva koji se
dešavaju jer zdravstveni radnici nemaju status sluţbenog lica. "Ovo je pokazatelj da treba da se
zapitamo ĉemu sva radna tela, hajka na zdravstvene radnike zbog korupcije, a nismo rešili
15
krucijalnu stvar. Drţava mora da naĊe naĉin da zaštiti zdravstvene radnike dok obavljaju svoj
posao umesto da stvara razne komisije", rekao je Vujković.
Predstavnici Ministarstva zdravlja i Lekarske komore Srbije osudili su danas napad u
kome je ubijena medicinska sestra u Šapcu, a najavljeno je da će do kraja nedelje biti formirana
komisija koja će raditi na svim sluĉajevima napada. Drţavni sekretar u Ministarstvu zdravlja
Berislav Vekić najavio je da će do kraja nedelje biti formirana komisija koja će raditi na svim
sluĉajevima prijave napada na zdravstvene radnike, kako na lekare, tako i na medicinske sestre.
Hiljade lekara štrajkuje u Velikoj Britaniji
Nekoliko hiljada lekara na specijalizaciji stupilo je u štrajk u Engleskoj zbog spora o
platama i uslovima rada, što je prvi ovakav štrajk u
poslednjih 40 godina. Oko 50.000 specijalizanata, koji ĉine
trećinu zdravstvenih radnika, stupili su u jednodnevni štrajk
zbog Vladinog plana o promeni pravilnika o zaradama i
radnom vremenu. Lekari tvrde da će te izmene ugroziti
pacijente, a Vlada smatra da zdravstveni sistem mora biti
fleksibilniji, da bi pruţao usluge i vikendom. Zbog današnjeg
štrajka otkazano je oko 4.000 operacija i ostalih medicinskih procedura.
Ponedeljak, 11.januar 2016.
Rudari najavili štrajk za 25. januar
Na današnjoj sednici Glavnog odbora Sindikata radnika JP PEU Resavica, devet jamskih
rudnika uglja u Srbiji, doneta je odluka o generalnom štrajku zbog toga što EPS nepoštuje
dogovor o preuzimanju proizvedenog uglja, koji je postignut na sastanku sa ministrom
Aleksandrom Antićem. "Ukoliko se do 25. januara 2016. godine trajno ne reši plasman uglja iz
Resavice prema termoelektranama EPS-a rudari svih devet rudnika uglja ulaze u štrajk do
ispunjenja zahteva", stoji u zakljuĉku sindikalaca.
Protest "Novinari ne kleče" u 13 gradova
Protest "Novinari ne kleĉe/predsedniĉe vlade, ko je ministar odbrane" biće odrţan danas
u Beogradu i u još 12 gradova Srbije. Medijski
profesionalci okupiće se po treći put, sa zahtevom za smenu
ministra odbrane Bratislava Gašića zbog seksistiĉke uvrede
upućene novinarki Zlatiji Labović. Skupovi će poĉeti u
19.00 sati u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu,
Subotici, Ĉaĉku, Boru, Mladenovcu, Lazarevcu, Kikindi,
Vranju, Panĉevu i Novom Pazaru.
Novinari će se okupiti u Beogradu ispred zgrade Vlade, u Novom Sadu na Trgu Slobode,
u Nišu ispred Narodnog pozorišta, u Vranju kod zgrade Skupštine Grada, u Boru i Ĉaĉku ispred
Doma kulture. U Kragujevcu okupljanje je zakazano na Trgu kod Krsta, u Kikindi ispred zgrade
Skupštine Opštine, u Novom Pazaru kod Sebillja, u Panĉevu na platou ispred Gradske uprave, u
16
ispred zgrade Gradske opštine, a u Lazarevcu kod Rudarske ĉesme. Na protestnom okupljanju u
Subotici proglas će biti proĉitan i na maĊarskom jeziku.
Prvi protest, "Novinari ne kleĉe/Smena Gašića" odrţan je u Beogradu 7. decembra, a
drugi "Novinari ne kleĉe/Predsedniĉe Vlade, odrţite obećanje", 21. decembra u 10 gradova
Srbije Premijer Aleksandar Vuĉić poĉetkom decembra izjavio je da će pokrenuti proceduru za
Gašićevu smenu, ali to još nije uĉinio, te Gašić i dalje obavlja ministarske duţnosti.
U Novom Sadu novinari i graĊani će pozvati Aleksandra Vuĉića i Srpsku naprednu
stranku da "odrţe bar jedno obećanje i da prestanu da relativizuju i opravdavaju ponašanje svog
visokog funkcionera, kupujući vreme i verujući da će novinari i graĊani zaboraviti na incident u
Trsteniku".
Umanjenje prava ili lakše dobijanje pomoći
Predlog nacrta Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom još nije ĉestito ni izašao
u javnost, a već su se oko njega ukrstila koplja u javnosti. Naime, Autonomni ţenski centar tvrdi
da će ovaj zakon, ukoliko bude usvojen, postići suprotan efekat od onoga što mu je namena.
Najviše promena pretrpeće naĉin obraĉuna naknade zarade za vreme porodiljskog odsustva, ĉime
će se smanjiti izdvajanja iz buyeta. Nacrt nije predvideo naknadu za nezaposlene porodilje, za
ĉime oĉigledno postoji potreba, posebno ako se ima u vidu da su neki gradovi i opštine u Srbiji
doneli odluke o dodatnim oblicima zaštite porodilja, kako zaposlenih tako i nezaposlenih. Novina
Nacrta zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom je, kako resorno ministarstvo istiĉe,
proširenje kruga lica koja mogu ostvariti pravo na porodiljsko odsustvo.
“Po prvi put pravo na naknadu prihoda po osnovu roĊenja i nege deteta moći će da
ostvare ţene koje su vlasnice poljoprivrednih gazdinstava, koje samostalno obavljaju delatnost,
kao i ţene koje obavljaju ili su u periodu od 18 meseci pre roĊenja deteta, po osnovu ugovora
obavljale privremene i povremene poslove, a duţina trajanja njihovog porodiljskog odsustva je
godinu dana, bez obzira na redosled raĊanja deteta”, dodaje se u saopštenju. (→Press Clipping)
Subotica: Manje rada na crno
U Severnobaĉkom okrugu prošle godine smanjena je nezaposlenost i rad na crno, a plan
je da se 2016. godine na tom polju postignu još bolji rezultati kako bi se oporavila privreda i
poboljšao ţivotni standard graĊana. "Ono što je obeleţilo rad Severnobaĉkog okruga tokom
2015. godine je, pre svega, posvećenost u borbi protiv rada na crno. Naime, smatramo da novi
Zakon o radnim odnosima, a kasnije nadzor da li se on dosledno sprovodi u praksi, jeste mera
vrednosti koje Vlada Srbije sprovodi kroz svoju politiku. To znaĉi da onaj ko je dobio posao
bude i formalno-pravno zaštićen, odnosno da budu zaštićena sva njegova prava kao i bezbednost
i zdravlje na radu", kaţe Dragi Vuĉković, naĉelnik Severnobaĉkog okruga.
Kao i bilo gde u Srbiji, za svakodnevni ţivot graĊana najvaţnije je radno mesto, a tokom
2015. godine u Severnobaĉkom okrugu došlo je do smanjenja nezaposlenosti. "Stopa
nezaposlenosti u našem regionu je 11,7 procenata. Ako znamo da je preko deset odsto u
Francuskoj, onda mislim da, s pravom, moţemo da budemo zadovoljni. Uz to, već u dosta
preduzeća imamo pojavu da traţe novu radnu snagu jer im nedostaju radnici", kaţe Slobodan
Vojinović, predsednik Regionalne privredne komore Subotica.
Borba za nova radna mesta i smanjenje rada na crno obeleţiće i ovu godinu.
17
Poreska objavila proceduru za povraćaj solidarnog poreza
GraĊani kojima su smanjivani prihodi po osnovu takozvanog "solidarnog poreza" mogu
da podnesu zahtev za povraćaj novca, a Poreska uprava Srbije objavila je danas i proceduru. Poreznici su na portalu www.poreskauprava.gov.rs obavestili graĊane na koje se odnosio
Zakon o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru po osnovu primanja u jednom
obraĉunskom periodu, a odnose se na primanja za više obraĉunskih perioda, da mogu podneti
zahtev nadleţnoj filijali Poreske uprave kako bi im razlika za uplatu neto prihoda bila vraćena,
odnosno, kako bi postupak utvrĊivanja "solidarnog poreza" bio obustavljen, kako zakljuĉak
vlade i predviĊa.
Sertić: Državni podsticaji se ne ukidaju
Drţavni podsticaji se ne ukidaju gašenjem Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza
(SIEPA), već se uvode jasna pravila za dodelu drţavnih para, izjavio je ministar privrede Ţeljko
Sertić za današnji Blic. "Tako će više para dobiti investitor koji doĊe da ulaţe u devastirana
podruĉja od onoga ko ţeli da napravi biznis u razvijenim centrima", rekao je Sertić. Danas
prestaju da postoje SIEPA i Agencija za regionalni razvoj.
Prema pisanju lista Blica, investitor je do sada unapred dobijao novac od drţave za svako
radno mesto koje planira da otvori, a ne za ono koje je zaista otvorio. "Radi se o tome da su
pravljene brojne zloupotrebe gde su profitirali ljudi iz SIEPA, ali i strani ulagaĉi. Naime,
investitor je dobijao unapred pare za svako radno mesto koje planira da otvori, a ne za ono koje
je zaista otvorio. Tako da su graĊani Srbije plaćali izmeĊu 4.000 i 10.000 evra po radnom mestu
predviĊenom sistematizacijom", piše list pozivajući se na tvrdnje neimenovanog izvora iz Vlade
Srbije.
Devizne rezerve NBS u decembru 10,37 milijardi evra
Devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju decembra, prema preliminarnim
podacima, iznosile su 10,37 milijardi evra, saopštila je centralna banka. Time se, kako piše u
saopštenju NBS, obezbeĊuje pokrivenost novĉane mase (M1) od 251 odsto i oko sedam meseci
uvoza robe i usluga. Devizne rezerve NBS na tom nivou su za 369,5 miliona evra manje u
odnosu na prošli mesec, dok je posmatrano u odnosu na isti mesec 2014. to više za 469,3 miliona
evra.
Pronađen ukraden kombi pečenjare, ali bez pečenja
Kombi sa 13 peĉenih prasića i tri jagnjeta, peĉenjare "Uranak-Elez" iz Gornjeg
Milanovca, koji je ukraden pre tri dana u Beogradu pronaĊen je u nedelju uveĉe na Labudovom
brdu, ali bez peĉenja. Kombi je nestao ispred prodavnice na Zelenom vencu, kada je vozaĉ po
dolasku iz Gornjeg Milanovca otišao da se presvuĉe, ali je ostavio kljuĉeve u vozilu. Posle dva-
tri minuta nije ga bilo, a u njemu se nalazilo više od 250 kilograma jagnjećeg i prasećeg peĉenja.
NUNS o prisluškivanju novinara
18
Predsednik Nezavisnog udruţenja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović najavio je
juĉe na Tviteru konferenciju za medije u danas u Beogradu na temu prisluškivanja i praćenja
novinara. Ministar unutrašnjih poslova (MUP) Nebojša Stefanović ranije je najavio da se u Srbiji
sprema novi drţavni udar, koji će laţnim tvrdnjama o praćenju i prisluškivanju novinara otpoĉeti
predstavnik jednog novinarskog udruţenja. Na društvenim mreţama su krenule spekulacije da je
Stefanović upravo o njemu govorio, što su mnogi ocenili kao nedopustiv pritisak na medije i
bespotrebno širenje panike, prenosi Kurir.
Crna serija trovanja ptica kod Apatina
Društvo za zaštitu i prouĉavnje ptica Srbije (DZPPS) saopštilo je danas da je njihov
aktivista u ataru Ribareva kod Apatina u decembru pronašao otrovanog odraslog orla belorepana,
te upozorilo da je u okolini ove opštine trovanje ptica posebno rasprostranjeno, jer je, kako
navode, tokom protekle dve godine na tim terenima uginulo 11 orlova belorepana, uglavnom od
posledica trovanja pesticidima. "Ovaj belorepan imao je sreću, jer ga je pronašao ornitolog, koji
je o tome obavestio Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Brzom reakcijom zaposlenika JP
Vojvodinašume, ptica je prenesena u prihvatilište za divlje ţivotinje koje funkcioniše u Zoo vrtu
na Paliću. Tamo je pregledana, i odmah nakon toga je poĉelo njeno leĉenje, nega i oporavak",
navodi se u saopštenju. Dodaje se, meĊutim, da većina otrovanih ptica ostaje nepronaĊena.
Ocu ubadao nož u leđa dok ga nije usmrtio
Niška policija je uhapsila A.M. (20) iz Aleksinca zbog sumnje da je ubio svog oca S.M.
(44). Ubistvo se desilo u porodiĉnoj kući u selu Glogovica kod Aleksinca. A.M. je oca ubio sa
više uboda noţem u leĊa.
Otrovali 20 pasa, 11 uginulo, ostali kritično
Nepoznati poĉinilac otrovao je svih 20 pasa u domaćinstvu Rade Stanimirović iz sela
Samaila kod Kraljeva. Uginulo je 11 pasa, a veterinari pokušavaju da spasu još nekoliko njih koji
su u jako lošem stanju.
Posao koji niko neće: Bukvalno pliva u izmetu
Brendon Volš iz Melburna u Australiji, koji poseduje kompaniju "East West Dive and
Salvage", roni kroz fekalije po australijskim postrojenjima za
preĉišćavanje. On odrţava mašine koje mešaju izmet, zbog ĉega
ponekad mora da ode veoma duboko. U Australiji izmet ne
rastvaraju hemikalijama, nego ga skupljaju u velike bazene u
kojima ga bakterije dezintegrišu. Mašinama koje mešaju izmet
potrebno je odrţavanje, a to je Brendonov posao. On zaranja u
izmet i brine o tome da sve funkcioniše kako treba. Ovim poslom
se bavi već 14 godina i u fekalijama kojima je plivao nailazio je na svakakve stvari, od kondoma,
preko tampona, do proteza za zube.
19
Nedelja 10.januar 2016.
I vojni sindikati “jedni šumom, drugi drumom”
Sindikat odbrane Srbije saopštio je danas da ne ţeli da uĉestvuje u politiĉkim igrama, niti
da radi mimo zakonom odreĊenih propisa, već da se
izbori da zaposleni u Ministarstvu odbrane i Vojsci
Srbije steknu prava koja sada nemaju i da se bori za
poboljšanje socijalnog statusa zaposlenih u
Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije. Vojni sindikat se
koristi u svrhu otvorenog politiĉkog agitovanja, pritom
kršeći Zakonom o Vojsci propisane norme, a krijući se
iza stava da ţele iskljuĉivo dobrobit pripadnicima
Vojske, navodi se u saopštenju. Stanje u Vojsci Srbije nije ni izbliza takvo kakvim ga
predstavljaju ĉlanovi jednog od jedanaest koji deluju u MO i VS. Sindikat odbrane istiĉe da to je
direktni napad na instituciju od najvećeg poverenja i da je ministar odbrane jedina meta napada.
Sindikat odbrane istiĉe da nije taĉno da je neko vršio pritisak, niti je odgovarao za
sindikalno delovanje. "Najnovijim saopštenjem Vojni sindikat potvrĊuje da je prekršio Zakon o
Vojsci po kom je svaka politiĉka aktivnost, izuzev korišćenja aktivnog biraĉkog prava,
zabranjena. Pridruţujući se natpisima tabloidnih novina, Vojni sindikat podlegao je uticaju i ušao
u vrzino kolo iz koga je teško izaći", navodi Sindikat odbrane. Taj sindikat istiĉe da je na
sastancima sa ministrom odbrane i predstavnicima Generalštaba izneto više argumentovanih
ĉinjenica koje vojni sindikat pokušava da opovrgne.
Ruka šapi – spas za životinje
Udruţenje za zaštitu ţivotinja Ruka šapi iz Odţaka, za samo godinu dana spasilo je
stotinu pasa i sklonilo ih sa ulice. U tom gradu sve je više onih koji pomaţu udruţenju. Oni
pokušavaju da pronaĊu dom za napuštene kućne ljubimce.
Mogu li plate na 500 evra?
Teško ostvarivo obećanje kolike će zarade biti za dve godine, kaţu sagovornici lista
Danas. "Šta znaĉi veća plata u evrima, ako skoĉe cene i padne kupovna moć". Proseĉna plata u
Srbiji u novembru 2015, poslednjem mesecu za koji su objavljeni podaci, bila je 44.166 dinara,
što je prema kursu koji je vaţio poslednjeg dana tog meseca bilo 364 evra. Premijer Aleksandar
Vuĉić obećao je da će za dve godine, to jest u januaru 2018. proseĉna plata u drţavi biti 500
evra. To je 136 evra ili 37 odsto više.
Sagovornici lista Danas saglasni su da toliki rast zarada na ekonomskim osnovama ne
moţe da bude ostvaren u tako kratkom periodu, ali da je raznim "akrobacijama" ĉak i to moguće
postići. Sam premijer je rekao da oĉekuje da privredni rast ove godine bude dva odsto, a naredne
tri procenta, tako da je jasno da povećanje proizvodnje neće biti ni pribliţno dovoljno da se
opravda rast plata od skoro 40 odsto.
Jedna od hipotetiĉkih mogućnosti da se plate brzo podignu jeste da se smanje porezi i
doprinosi na zarade, pa da se za taj iznos povećaju neto primanja radnika. Tu ideju podrţavaju
20
svi poslodavci, koji sada na neto platu radnika drţavi daju još oko 60 odsto, a isto je zagovarao i
bivši ministar privrede Saša Radulović. Ali, Ministarstvo finansija ocenilo je takav predlog kao
fiskalno neodrţiv, jer bi se u budţetu pojavila prevelika rupa. Osim toga, pitanje je i da li bi
poslodavci celokupno smanjenje daţbina prebacili svojim zaposlenima u vidu veće plate ili bi taj
novac zadrţali za sebe.
Bisić: Nema previše prostora za plate od 500 evra
Profesorka na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju i bivša zamenica
ministra finansija Milica Bisić kaţe za Danas da se razmatranje ovakve mogućnosti za podizanje
proseĉnih plata na 500 evra svodi na pitanje sistema prava iz penzijskog osiguranja, ili drugaĉije
reĉeno, na to da li će penzije biti smanjene ili neće. "Tu nema previše prostora. Tu je porez, koji
je sa stopom od 10 odsto već mali, pa bi se ĉak i njegovim prepolovljavanjem dobilo samo pet
procenata. Znaĉajniji uticaj imaju stope doprinosa, naroĉito doprinosa za penzijsko osiguranje,
koje iznose 14 odsto na teret zaposlenog i 12 odsto na teret poslodavca, a tu je i zdravstveni
doprinos. Ali, iako je smanjenje ovih doprinosa moguće, ono nije odrţivo bez znaĉajnog
reformisanja prava iz PIO fonda, to jest bez smanjenja penzija", jasna je Bisić.Ona taj problem
definiše kao sistem spojenih sudova, jer ako se na jednom mestu smanji izdatak, na drugom mora
da se poveća, da se ne bi napravio manjak u budţetu. Tako je, kako kaţe, još 2012. raĊena
analiza o mogućnosti da se snize doprinosi, ali je tada zakljuĉeno da bi to iziskivalo podizanje
PDV-a za tri odsto, što bi znaĉilo da bi PDV sada morao da se podigne na 23 odsto. "I onda se
postavlja pitanje šta će biti sa realnim zaradama. Vi moţete imati i 500 evra proseĉnu platu ili
bilo koji drugi iznos, ali ako vam se smanji kupovna moć, jer su cene porasle zbog podizanja
poreza, onda vam takva plata ništa ne znaĉi", upozorava Bisić.
Pavičić: Plate i 600 evra, ali …
Nikola Paviĉić, predsednik Sintelona, kaţe da "plate mogu da budu i 600 evra ako
veštaĉki budemo odrţavali jak dinar". "Ali, ako ne bude rasta privrede, od stvarnog povećanja
plata neće biti ništa. Pritom, Srbiji su potrebne dvocifrene stope rasta ako hoće da se pribliţi
razvijenom svetu. Sa dva odsto rasta, koliko je mala naša proizvodnja, mi moţemo samo da
povećamo razlike izmeĊu nas i razvijenog sveta. Srbiji je potreban program izvoza, jer smo
suviše malo trţište da bismo domaćom traţnjom mogli da pokrenemo privredu. Mi oĉekujemo da
nas izvuku strane investicije. One jesu dobre, ali to je zabluda, jer nas samo domaći ulagaĉi
mogu da izvuku", kaţe Paviĉić. Po njegovim reĉima, u Srbiji će proseĉna plata biti 500 evra "tek
kad budemo imali visoke stope rasta od bar pet odsto", a u suprotnom, "samo ako kurs bude
veštaĉki odrţavan na ovom nivou ili ĉak ako dinar bude ojaĉan".
Kodak redizajnirao čuvenu Super 8 kameru
Kompanija "Kodak" odluĉila je da na trţište ponovo izbaci ĉuvenu Super 8 kameru, koju
su za snimanje filmova koristili reditelji poput Stivena Spilberga (Steven Spielberg) i Dţej Dţej
Abramsa (JJ Abrams), objavljeno je na sajtu Didţital spaj. Novu verziju koja će, osim snimanja
na filmskoj osmomilimetarskoj traci, moći da snima i digitalno, redizajnirao je Iv Bear (Yves
Béhar). Bear je poznat po dizajnima za Ouya konzola za igrice, Jambox zvuĉnicima, Sodastream
aparatima i raznim proizvodima za kompaniju Jawbone. Kamera je predstavljena nedavno na
21
Sajmu elektronike u Las Vegasu. Dţej Dţej Abrams, koji je 2011. godine reţirao film "Super 8",
rekao je za list Gardijan da je nova Super 8 kamera "ostvarenje sna".
"Svaka tehnologija koja omogućava vizuelni naĉin pripovedanja je uvek dobro
prihvaćena, ali ništa nije toliko dobro kao filmska traka. Vest da 'Kodak' pravi potpuno novu
Super 8 kameru je ostvarenje sna", rekao je Abrams, koji je Super 8 kameru poĉeo da koristi kao
tinejdţer. Kristofer Nolan, koji je takodje "odrastao s kamerom", nije bio ništa manje uzbuĊen.
"Vest da 'Kodak' omogućava sledećoj generaciji filmskih stvaralaca da ima pristup nadograĊenoj
i poboljšanoj verziji iste analogne tehnologije koja me je naterala da se prvi put zaljubim u
filmsku umetnost, neverovatno je uzbudljiva", rekao je Nolan. Oĉekuje se da će se kamera na
trţištu pojaviti po ceni od 400 do 750 dolara.
Preminuo Dejvid Bouvi
Legendarni britanski pevaĉ Dejvid Bouvi preminuo je danas u 70. godini nakon 18-
meseĉne borbe sa rakom, objavio je njegov portparol.
"Dejvid Bouvi je danas preminuo u miru, okruţen
ĉlanovima svoje porodice, nakon hrabre 18-meseĉne borbe
sa rakom. Iako mnogi od vas dele njihovu bol, traţimo od
vas da poštujete privatnost porodice u ovo teško vreme",
navodi se u saopštenju objavljenom na Bouvijevom
zvaniĉnom nalogu na Tviteru. Bouvi je pre samo nekoliko
dana objavio svoj novi album, "Blekstar", ali se poslednjih meseci nije pojavljivao u javnosti,
navodi list "Dejli mejl". Vest o smrti Dejvida Bouvija potvrdio je i njegov sin Dankan Dţons,
koji je na Tviteru napisao: "Veoma mi je ţao i tuţan sam što mogu da kaţem da je to taĉno. Neću
se oglašavati neko vreme. Pozdrav svima".
Ukraden kombi sa 13 pečenih prasića i tri jagnjeta
Peĉenjari "Uranak-Elez" iz Gornjeg Milanovca ukraden je kombi u kome se nalazilo 13
peĉenih prasića i tri jagnjeta, a isporuka je bila spremljena za kupce u Beogradu, saopštila je
policija. Ova peĉenjara ima svoju prodavnicu na Zelenom vencu i peĉeni prasići i jaganjci
dopremljeni su u subotu oko osam ĉasova "pikapom", na kome je vidno bio ispisan naziv, kako
bi kupci blagovremeno preuzeli peĉenje.
Vlasnik peĉenjare Dejan Jevtović (40) izjavio je da je radnik parkirao vozilo ispred
prodavnice, pri ĉemu nije uzeo kljuĉeve, i izašao da se preobuĉe kako bi izneo peĉenu prasad i
jagnjad. - Posle tri-ĉetiri minuta se pojavio ispred prodavnice ali nigde nije bilo vozila, jer su
lopovi uspeli da ga pokrenu i odu u nepoznatom pravcu a da niko od kupaca niti prolaznika ništa
nije video - kaţe Jevtović. On istiĉe da je ukupna šteta oko 5.000 evra jer samo vozilo vredi
polovinu ove sume.
Subota 9.januar 2016.
EU, ljudska prava i čišćenje snega
22
Neke ministre u Vladi Republike Srbije krasi gotovo nadrealna upornost i samouverenost.
Uprkos zdravom razumu, Ustavu, zakonima, ljudskim
pravima i silnim kritikama nevladinog sektora i
evropskih institucija, jedan od njih tvrdoglavo je ostao
pri odluci da grupu ljudi bez ikakvog "pardona"
diskriminiše, uceni ih i da im lopate u ruke. Mogućnost
da korisnici socijalne pomoći budu primorani na fiziĉki
rad, nadleţni ministar Aleksandar Vulin najavio je
još pre nekoliko meseci, ali je ta ideja u punoj snazi zaţivela tek ovih dana, kada je Beograd
ostao blokiran pod desetak centimetara snega.
Pošto su se nadleţne gradske sluţbe pokazale nemoćne, ministar se dosetio svojih
"štićenika". Ostalo je nejasno da li su korisnici socijalne pomoći bili pozvani, ili su se (prisetivši
se valjda Vulinove najave) prijavili sami: "Ja sam se sam prijavio, a i dobio sam poziv. Znaĉi, na
dobrovoljnoj osnovi, a i od socijalnog radnika Marine sam dobio poziv, da doĊem da radim, da
pomognem da se oĉisti sneg. Što sam ja prihvatio, normalno, šta...", rekao je jedan "ĉistaĉ po
sluţbenoj duţnosti" za televiziju N1. I ostali sagovornici bili su podjednako neodreĊeni, ali je i
pored toga jasno da su oni za svoj rad dobili jedan topli obrok, osiguranje i obećanje da će imati
prednost ako ţele da se zaposle u komunalnim preduzećima. Ipak, najvaţnije od svega jeste da
će onima koji se dva puta ne odazovu na sledeće radne zadatke - socijalna pomoć biti uskraćena.
Jeftiniji gradski prevoz
Iz budţeta grada Zrenjanina i ove godine će biti obezbeĊen novac za besplatne autobuske
karte u gradskom prevozu za najstarije graĊane, kao i za one sa invaliditetom.
https://www.youtube.com/watch?v=HVINHMSGD60
Sela se gase, mladi odlaze
MlaĊe generacije već decenijama ne vide perspektivu ostanka na selu, tako je proseĉna
starost seoskog stanovništva iznad 60 godina. Uz to, nerazvijena komunalna infrastruktura i
nedostatak radnih mesta kljuĉni su problemi ruralnih sredina. Struĉnjaci upozoravaju da taj
problem traje već decenijama a moţe se prevazići samo ako bi se uz primarnu poljoprivredu
razvijao i agrobiznis što bi dovelo do otvaranja novih radnih mesta i upošljavanje stanovništva.
Mladi ne ostaju na selu gde nema ĉak ni proste reporodukcije, sve to će nas kao narod
skupo koštati, kaţe Momĉilo Budimirović uzgajivaĉ koza i penzionisani profesor na Višoj
poljoprivrednoj školi u Šapcu. Po njegovom mišljenju, kljuĉni problemi nisu ipak egzistencijalne
prirode. "Deca su se najviše raĊala posle Velikog rata i Drugog svetskog rata, a tada su ljudi bili
siromašni ali su bili entuzijasti jer je narod imao oĉekivanja. Moj subjektivni osećaj da će to biti
nenadoknadiv problem", smatra Budimirović.
Statistika govori da Srbija svake godine u poslednjoj deceniji, u proseku, ostaje bez
20.000 stanovnika, , a od d 4.512 sela ĉak sedam stotina je na izdisaju.
Pravo na eutanaziju i u Srbiji?
Pravo na eutanaziju ili, kako se još naziva, "ubistvo iz milosrĊa" moglo bi u skoro da
bude priznato u Srbiji, tako što bi se prema sadašnjoj ideji, sprovodilo u izuzetnim sluĉajevima i
23
uz saglasnost osobe za dobrovoljni prekid ţivota ili uz pristanak njene najuţe porodice. Nacrt
GraĊanskog zakonika (GZ), koji će do jula 2016. godine biti na javnoj raspravi, predviĊa
eutanaziju kao "pravo fiziĉkog lica na saglasni, dobrovoljni i dostojanstveni prekid ţivota, koji se
moţe izuzetno ostvariti, ako se ispune propisani humani, psiho-socijalni i medicinski uslovi".
"Uslovi i postupak za ostvarivanje prava na eutanaziju propisuju se posebnim zakonom", kaţe
Nacrt GZ-a. U predloţenom tekstu se takoĊe navodi da zloupotreba prava na eutanaziju, radi
pribavljanja neosnovane materijalne ili druge koristi, predstavlja osnov za kriviĉnu odgovornost.
MeĊutim, kao alternativu, Nacrt ostavlja javnosti da u toku rasprave odluĉi da se taj ĉlan u
potpunosti izbriše iz završne verzije kodifikacije, odnosno da se pravo na eutanaziju uopšte ne
predvidi.
Ubistvo iz milosrĊa u srpskom zakonodavstvu sada se smatra kriviĉnim delom. Zato će se
Komisija za izradu Nacrta GZ, zbog kompleksnosti ostvarivanja prava na eutanaziju, koje ima,
pored pravnih i medicinske, psihološke i socijalne aspekte, tek posle odrţane javne rasprave
izjasniti o alternativnom predlogu na osnovu argumenata struĉnjaka iz razlicitih oblasti i
profesionalnih delatnosti. TakoĊe, eventualnim usvajanjem osnovnog predloga - za uvoĊenje
prava na eutanaziju, izvršila bi se odgovarajuća promena u Kriviĉnom zakoniku.
Dodeljena nagrada "Dejan Medaković"
Momo Kapor, Miodrag B. Protić, Aleksandar Gatalica i Dinko Davidov, samo su neki od
dobitnika nagrade „Dejan Medaković". Od sada je na tom spisku i Nada Milošević – ĐorĊević.
Ona je nagradu dobila za delo "Kovĉeţić Vuka Karadţića". Akademik Nada Milošević ĐorĊević
posvećena je prouĉavanju narodne knjiţevnosti. Nagradu u Novom Sadu dodeljuje izdavaĉka
kuća Prometej.
Planiranje kupovine - dobar predlog
Pravoslavni vernici proslavljaju Boţić, Nova godina je iza nas, slave i Srpska Nova
godina ispred. Još nije vreme za sabiranje raĉuna, nismo stigli ni do pola meseca, ali sigurno da
je vreme da podignemo ruĉnu kada je potrošnja i pitanju. To pokazuju i prazniji parkinzi trţnih
centara i potpuno prazne pijace. Istrošili smo, a treba preţiveti od februara. Da li vam se ikada
desilo da za vreme novogodišnjih sniţenja odete u trţni centar po samo jedan artikal, i kupite
samo to? Ili ipak neplanski završite punih ruku i praznog novĉanika? Retki su oni koji za vreme
popusta uspevaju da se suzdrţe i potroše iskljuĉivo onoliko, koliko su planirali. Kako i gde nam
je novac izmakao, preraĉunavamo onda, kada bez njega ostanemo, a to je uglavnom negde na
pola januara. E, onda sledi dovijanje do februara.
Tokom praznika mi ne kupujemo samo robu, nego i emocionalni doţivljaj, kaţu
struĉnjaci. Zbog toga je bitno kako ćemo to sebi priuštiti, da li ćemo prištedeti ili trošiti
neplanski. "To je stvar koju mi treba da nauĉimo kao naĉin ţivota, a ne da kaskamo i uvek nešto
sto je lepo upropastimo griţom savesti, besparicom ili onim sto je negativna strana te kupovine -
nego upravo da ta velika, bajkovita, novogodišnja kupovina bude nagrada za sve ono sto smo
pripremali tokom ĉitave godine", kaţe za RTV sociološkinja Mirjana Franceško. Kako Nova
godina nije samo vreme slavlja, kupovine i darivanje, nego i donošenja novih odluka, moţda
planska kupovina nije loš predlog. Da sledećeg januara ne boli glava.
Petrović: Rano je reći da je problem sa budžetom rešen
24
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je danas da je preuranjeno proglasiti
da je problem sa deficitom okonĉan i da se moţe popustiti u fiskalnoj konsolidaciji. U naredne
dve godine, 2016. i 2017. biće znaĉajnih izazova, naglasio je on. "Iako izgleda da preostaje lakši
deo posla i da je najveći deo posla uraĊen u 2015. godini, 2016. i 2017. će biti znaĉajan izazov,
jer su najveće mere - smanjenje plata i penzija već iskorišćene, tako da preostaju druge, a to je
racionalizacija broja zaposlenih u drţavnoj upravi i kontrola zamrzavanja plata i penzija koje
treba da daju rezultat u te dve godine", rekao je Petrović za RTS.
Javni dug nastaviće da raste
Upitan za stanje javnog duga, predsednik Fiskalnog saveta prof. Pavle Petrović je rekao
da postoji opasnost da nastavi da raste. "Ako se dovoljno ušteda ne postigne u 2016. i 2017.
godini, moţe da se desi da se deficit trajno stabilizuje na nekih 3,5 do ĉetiri odsto, u kom sluĉaju
bi javni dug nastavio da raste i time bi se udaljili od cilja ozdravljena javnih finansija, u krajnjem
sluĉaju ponovo bi mogli da se naĊemo pred krizom javnog duga", upozorio je Petrović.
Sređivanje javnih preduzeća: Planovi doneti - urađeno gotovo ništa
Na pitanje o sreĊivanju stanja u javnim preduzećima, predsednik Fiskalnog saveta prof.
Pavle Petrović je rekao da su planovi doneti, ali da se to još uvek nije znaĉajno pomerilo Kaţe da
su sliĉne namere i planovi postojali i za 2015. godinu, ali da mu se ĉini da je tu malo uraĊeno.
"Sada postoje neki konkretniji planovi kao što je smanjivanje broja zaposlenih u EPS za 1.000, u
Ţeleznici za 2.700, ali tek ćemo tada videti da li će se to i ostvariti", rekao je Petrović.
Političari prijavljuju rivale za korupciju
Direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Tatjana Babić izjavila je da je u 2015.
godini Agencija podnela 15 kriviĉnih prijava zbog sumnje da
su funkcioneri krili imovinu ili davali laţne podatke, što je
kako je navela, više nego godinu dana ranije. Babić je za
Veĉernje novosti rekla i da je Agencija podnela drugim
organima 19 izveštaja zbog sumnje da su funkcioneri izvršili
kriviĉna dela za koja se goni po sluţbenoj duţnosti. Dodala
je da su, prema saznanjima Agencije, do 29. decembra
podneta ĉetiri optuţna predloga tuţilaštva, u tri sluĉaja je odloţeno gonjenje, a u ostalima se
prikupljaju dokazi. Prijave su uglavnom podnosili graĊani koje pogaĊa neodgovornost onih koji
su duţni da funkcije obavljaju u javnom interesu. A bilo je i prijava izmeĊu politiĉkih protivnika.
Oni koji su ranije dobili odluke Agencije o povredi zakona ukazivali su da zakon krše njihovi
politiĉki rivali, napomenula je Babić. U vezi sa sukobom interesa, ne moţemo biti u potpunosti
zadovoljni jer najveći broj odluka prekršajnih sudova dobijamo pred istek roka zastarelosti,
navela je direktorka Agencije i dodala da nisu zadovoljni ni visinom kazni, jer je polovina ispod
zakonskog minimuma.
Petak 8.januar 2016.
25
Neradni dani obeležavaju praznike
Januar je mesec novogodišnjih odluka, ali i mesec i "kolektivnog nerada naših graĊana".
Danas, iako je drugi dan Boţića, nije neradan dan, ali su mnoga preduzeća, kako se to kod nas
kaţe "tradicionalno ne radi", spojila praznike, pa i ovaj petak dodale u neradne dane, a to znaĉi
da veliki deo ne radi 10 dana, ili ĉak dve nedelje. https://www.youtube.com/watch?v=Ql-
wYPUQJHs
Bugarski: O platama u upravi treba da odlučuju opštine i gradovi
Odgovornost za visinu plata sluţbenika u lokalnim administracijama ne bi trebalo da ima
republika, kao što je to sada sluĉaj, već bi je trebalo prebaciti
na lokalni nivo, kaţe pokrajinski sekretar za lokalnu
samoupravu Branislav Bugarski. On je, povodom najave
usvajanja novog zakona o platama u javnoj upravi, ukazao da
je MeĊunarodni monetarni fond traţio da se odredi i ograniĉi
koliko će se ukupno novca trošiti na zarade zaposlenih u
javnoj administraciji. "MeĊutim, naĉin na koji će taj novac
biti rasporeĊen trebalo bi da bude stvar lokalnih politiĉkih elita. Ne treba Beograd da zanima
kolika će biti plata naĉelnika uprave u nekoj opštini", kazao je Bugarski gostujući u Jutarnjem
programu Radio televizije Vojvodine.
On ukazuje da bi, na primer, predsednik opštine Kanjiţa trebalo da odredi kolika je plata
naĉelnika tamošnje opštinske uprave. "Zapravo se desilo u jednom momentu da naĉelnik
opštinske uprave iz Kanjiţe prešao da radi u Gradsku upravu u Subotici jer je tamo bolje plaćen.
S druge strane, ne moţete jednog naĉelnika uprave u InĊiji da izjednaĉite kroz platne razrede – a
to će se upravo desiti zbog novog zakona – sa naĉelnikom neke nerazvijene opštinske uprave u
Srbiji. Jednostavno, inĊijski naĉelnik će, na primer, potpisati mnogo više graĊevinskih dozvola,
njegov rad je mnogo kompleksniji i zahtevniji, iako obavlja isti posao i ima isto radno vreme kao
i njegov kolega u nekoj drugoj opštini", objašnjava Bugarski.
Na pitanje neće li onda svi hrliti da ţive u Beograd, ako će tamo biti najveće plate, on
odgovara da je to pitanje za lokalne elite, ali da nikako ne bi trebalo dozvoliti uravnilovku.
Trebalo bi razvijati tu vrstu trţišne motivacije, dodao je. "Plate na lokalu treba da budu stvar
lokalne debate. Tako ćete razvijati i demokratiju", objasnio je Bugarski.
Akcija prikupljanja pomoći za životinje u Subotici
Nevladine organizacije organizovaće sutra prikupljanje pomoći za napuštene ţivotinje u
Subotici, saopštio je danas Centar graĊanskih vrednosti iz tog grada. Najpotrebniji su kartonske
kutije, najlon, stiropor, stara ćebad, peškiri, krpe i hrana, a akcija će biti odrţana u Art galeriji
Klajn haus, od 9.00 do 18.00 sati, navodi se u saopštenju. Predstavnice Udruţenja graĊana za
zaštitu ţivotinja Anima odrţaće na istom mestu u 16.00 predavanje o tome kako pomoći
napuštenim ţivotinjama u hladnim danima.
Depresija od svođenja računa
26
Verovanje je da u vreme velikih praznika mnogi poĉnu da pate od depresije, ali
beogradski psihijatar dr. Dejan Lapĉević tvrdi da se depresija ne dobija u to vreme, već samo
dolazi do izraţaja, jer se u to vreme svode liĉni bilansi. “Stiĉe se utisak da graĊani imaju više
problema sa depresijom u vreme praznika, ali termin prazniĉna depresija nije sasvim taĉan.
Depresije nema više, već je ona za vreme praznika samo vidljivija, jer u to vreme svodimo liĉne
bilanse”, rekao Tanjugu Lapĉević.
U ovom periodu, kazao je on, razmišljamo o tome šta smo ostvarili u toku godine, šta
smo uradili dobro, koje smo ţelje uspeli da ispunimo, šta je to što smo uradili loše. “Onda
naravno izlazimo iz redovnog koloseka, pa imamo vremena da razmišljamo ko su ljudi oko nas,
da li su nam zaista prijatelji ili nisu, gde su oni sada, da li su nam roĊaci zaista roĊaci ili su
roĊaci na papiru. To su sve stvari koje depresiju mogu da uĉine vidljivijom, a da kod osoba koje
nisu depresivne izazovu neka osećanja koja su na prvi pogled paradoksalna, recimo tugu ili
nezadovoljstvo”, objašnjava on.
Lapĉević kaţe da mu se u ovom periodu pacijenti najĉešće obraćaju zbog toga što postaju
svesniji upravo ovih problema i jer imaju malo više vremena za sebe. ”Najĉešći problemi su
zapravo depresivnost, anksioznost, dok što se tiĉe nekih drugih ozbiljnijih duševnih bolesti, one
su manje više konstante”, naveo je beogradski psihijatar.
Forbs: U Srbiji najgori uslovi za poslovanje
Na listi zemalja najboljih za poslovanje ameriĉkog biznis magazina Forbs od zemalja
regiona najbolje su plasirane Slovenija i Makedonija, a najslabije Srbija. Kako su danas preneli
makedonski mediji, Slovenija je na 20. a Makedonija na 39. mestu na listi zemalja najboljih za
poslovanje, ispred Srbije, Albanije, Bugarske, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kao i
MaĊarske i Grĉke. Na Forbsovoj listi MaĊarska je na 42. mestu, a od 44. do 46. mesta su
Rumunija, Bugarska i Hrvatska. Crna Gora je na 49. mestu liste najboljih zemalja za biznis,
Grĉka je na 50. mestu, Albanija je 69, BiH je 78, a Srbija poslednja meĊu zemljama regiona i
nalazi se na 83. mestu.
Na prvom mestu liste koja je objavljena krajem prošle godine je Danska za kojom slede
Novi Zeland, Norveška, Irska i Švedska. U prvih deset slede Finska, Kanada, Singapur,
Holandija i Velika Britanija. Švajcarska je na 12, Nemaĉka na 18, Sjedinjene Ameriĉke Drţave
na 22, Japan na 23, Austrija na 28. mestu liste Forbsa. Na listi Forbsa najboljih zemalja za biznis
nalaze se 144 zemlje, a poslednja je Ĉad. Zemlje su rangirane na osnovu 11 kriterijuma, meĊu
kojima su pravo na imovinu, inovacije, porezi, tehnologija, korupcija, sloboda (liĉna, finansijska,
trţišna, zaštita i bezbednost investitora). Prilikom pravljenja te liste korišćeni su podaci Fridom
hausa, Heritidţ fondacije, Transparensi internešnela.
Bajatović: Godina bez poskupljenja gasa
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović najavio je juĉe da u tekućoj godini neće biti
povećanje cene gasa, a da i meĊunarodne procene za
naredne tri godine predviĊaju ostanak cene gasa na
aktuelnom nivou. Bajatović je, u izjavi novinarima tokom
posete ministra energetike i rudarstva Aleksandra Antića
podzemnom skladištu gasa u Banatskom dvoru, rekao da je
proseĉna cena gasa na ukrajinsko-maĊarskoj granici, gde ga
27
mi, preuzimamo, 170 dolara.
"Ako ne bude velikih oscilacija kursa dolara neće biti promene cene gasa. Gas neće
poskupeti, ali ni znaĉajno pojeftiniti", naglasio je Bajatović, navodeći da ne oĉekuje da će kurs
dolara previše oscilirati, bez obzira na izmene na finansijskom trţištu. Ova godina će, prema
njegovim reĉima, biti cenovno ugodna za potrošaĉe. Bajatović istiĉe da se ne oĉekuju velike
oscilacije cene gasa ni u prvoj polovini iduće godine, kao i da su procene Svetske banke i
meĊunarodnih kompanija da neće biti većeg rasta cene nafte u naredne tri godine, tako da će i
cena gasa ostati na ovom nivou.
Četvrtak 7.januar 2016.
Danas je Božić, srećan praznik!
Ponoćnim liturgijama Srpska pravoslavna crkva i vernici poĉeli su proslavu velikog
hrišćanskog praznika Boţića - roĊenje Isusa Hrista.
Srpski patrijarh Irinej sluţio je jutros Boţićnu liturgiju u
Sabornoj crkvi u Beogradu. Liturgiji na veliki,
najradosniji hrišĉanski praznik, pored velikog broja
vernika, prisustvovali su i predsednik Srbije Tomislav
Nikolić, beogradski nadbiskup Stanislav Hoĉevar i
ministar pravde Nikola Selaković.
U Boţićnoj poslanici poglavar SPC je rekao i da
su nam danas više nego ikad, potrebni mir na zemlji i dobra volja meĊu ljudima i narodima.
Liturgiji u Sabornoj crkvi u Beogradu prisustvuje i predsednik Srbije Tomislav Nikolić. Boţić je
dan kada se slavi roĊenje Isusa Hrista i, zajedno sa Uskrsom, predstavlja jedan od najvećih
hrišćanskih praznika. Pripreme za ovaj praznik poĉinju 40 dana pre 7. januara Boţićnim postom
koji predstavlja proĉišćenje duha i tela, a ljudi se u Srbiji pozdravljaju reĉima "Hristos se rodi", a
otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi". Boţić po julijanskom kalendaru, pored srpske, slave i ruska,
jermenska crkva, Sveta gora i jedan deo koptske crkve.
Unija pekara Srbije, po jubilarni 25. put, organizuje danas na Trgu Republike
tradicionalno lomljenje boţićne ĉesnice, preĉnika metar i po i teške 50 kilograma, u kojoj će se
nalaziti tri zlatna dukata.
Vučić: "Za dve godine plata u Srbiji 500 EUR"
Premijer Srbije Aleksandar Vuĉić izjavio je danas da bi proseĉna plata za dve godine u
Srbiji trebalo da iznosi 500 evra. Vuĉić je kazao da bi bio nezadovoljan svakim drugim
rezultatom osim rastom BDP od najmanje 2 odsto u ovoj godini i najmanje 3 odsto u 2017.
godini. "Cilj nam je da drţimo javne finansije pod kontrolom da Srbija nikada više ne bude pred
bankrotom, da smanjujemo javni dug i da obezbedimo rast BDP od najmanje 2 odsto", izjavio je
premijer za TV Pink. Dugoroĉni cilj je da smanjujemo javni drug, istakao je, te da od 2017.
godine nemamo deficit.
Premijer je istakao da su objektivni pokazatelji takvi da nema sumnje da će 2016. biti
bolja godina od prošle. Prema njegovim reĉima, objektivno se ne moţe reći da Srbija nije u
usponu, ali da ga ne ĉudi kad ĉuje suprotno. "Kod Srba postoji konstantno nezadovoljstvo. Kada
ste u istoriji ĉuli da kaţemo da nam je bolje?", zapitao je Vuĉić.
28
Zagreb: Orešković lomio česnicu, našao novčić
Mandatar za sastavljanje nove hrvatske vlade Tihomir Orešković juĉe je poţeleo je svim
hrišćanima pravoslavne vere srećan i blagoslovljen Boţić, prenela je Hina. On je, na prijemu
Srpskog nacionalnog veća, istakao da je kod obreda lomljenja ĉesnice našao novĉić i poruĉio da
to nije samo njegova sreća, nego sreća za ĉitavu drţavu i da je ponosan. "Neka nam je svima
srećna i uspešna 2016. godina. Evo vidite da sam dobio novĉić. Uveren sam da ovo nije samo
moja sreća, nego i sreća za ĉitavu drţavu. Malo sreće je uvek dobrodošlo, ali na kraju će teški
rad biti taj koji će nas gurnuti napred. Ja sam uveren da će ovo biti sjajna godina za sve nas, ali
samo kroz rad i zajedniĉki rad", poruĉio je Orešković.
Na pitanje da li je razgovarao sa predstavnicima nacionalnih manjina koji su najavili da
će mu priloţiti dokumente sa svojim uslovima, Orešković je rekao da nije. On je istakao kako se
danas ĉuo sa potpredsednikom SDSS-a Miloradom Pupovcem, ali još nisu imali prilike da se
naĊu, ali je uveren je da će se naći ovih dana, posle praznika.
Turska: Preporuka vernicima da ne flertuju i drže za ruke
Bez flertovanja i drţanja za ruke - upozoravaju turski verski zvaniĉnici u poruci budućim
supruţnicima. "Vereni parovi bi trebalo da se suzdrţavaju od razmene neţnosti, flertovanja,
drţanja za ruke i svakok drugog vida ponašanja koji je suprotan islamu", saopštio je danas
Dijanet, turska agencija za verska pitanja, prenosi AFP. Na pitanje da li je "prikladno za one koji
će se uskoro venĉati da se viĊaju?", Dijanet je na svom vebsajtu odgovorila da "nema niĉeg lošeg
da se verenici viĊaju sve dok poštuju pravila privatnosti".
Agencija, koja definiše granice pristojnog ponašanja za parove koji se spremaju da
ozvaniĉe svoju vezu, smatra da "verenici moraju da se suzdrţe od flertovanja, zajedniĉkog
ţivota, druţenja nasamo koje bi moglo da bude povod ogovaranjima, drţanja za ruke i svakog
drugog ponašanja koje je u suprotnosti sa islamom". I premda mnogi Turci u Instanbulu, Ankari
i gradovima duţ Egejskog mora prihvataju evropski naĉin ţivota, veći deo zemlje je verski
konzervativan i vezan za tradicionalne islamske vrednosti.
Turska agencija za verska pitanja Dijanet osnovana je 1924. godine sa zadatkom da
nadgleda sprovoĊenje religije u modernoj sekularnoj Turskoj Republici, nakon ukidanja
islamskog kalifata i raspada Osmanlijskog carstva. Agencija je ustavom zaduţena da javnost
upozna sa religijskim vrednostima. Dijanet ĉesto objavljuje saopštenja u kojima deli savete o
moralnom ponašanju, koji u zvaniĉno sekularnoj drţavi nemaju zakonsku teţinu.
Sreda 6.januar 2016.
Pravoslavni vernici obeležavaju Badnji dan
Pravoslavni vernici u Srbiji obeleţavaju Badnji dan kada se u hramovima i domovima
pale badnjaci i sluţe poveĉerja uoĉi najradosnijeg
hrišćanskog praznika - Boţića. Na Badnji dan pravoslavci
odlaze u šumu po hrastovo drvo - badnjak koje se uveĉe pali
na kućnom ognjištu, kao simbol svetlosti i toplote koja greje
29
i zbliţava ukućane. Pod kuće se posipa slamom da bi se doĉarala pećina u Vitlejemu u kojoj se,
po predanju, rodio Hrist. Boţić je porodiĉni praznik i slavi se u kući. Smatra se da bi tog dana svi
koji su tokom godine bili u svaĊi, trebalo da se pomire i oproste uvrede.
Patrijarh srpski Irinej, koji je u poslanici poruĉio da ne dozvolimo nikome da nas deli po
bilo kom osnovu, sluţiće veĉernje sa osvećenjem badnjaka u hramu Svetog Save na Vraĉaru, dok
će na sam dan Boţića predvoditi svetu arhijerejsku Liturgiju u Sabornom hramu Svetog
arhangela Mihaila u Beogradu. U Boţićnoj poslanici poglavar SPC je poruĉio i da su nam danas
više nego ikad, potrebni mir na zemlji i dobra volja meĊu ljudima i narodima!
Sindikati nezadovoljni, ministri ćute
Racionalizacija i neispunjena obećanja glavni su razlozi nezadovoljstva i sindikata
pravosuĊa i sindikata prosvete. http://rs.n1info.com/a124094/Video/Sindikati-nezadovoljni-
ministri-cute.html.
Vlada nema hrabrosti da dirne plate u javnim preduzećima
Poslanica Demokratske stranke Aleksandra Jerkov ocenila je da vlada Aleksandra Vuĉića
nema politiĉke hrabrosti da rešava problem plata u javnom sektoru tamo gde je najizraţeniji - u
javnim preduzećima. Navodeći da se najavljeni zakoni o sistemu plata i o visini plata u javnom
sektoru neće odnositi na javna preduzeća, Jerkov navodi da vlada nema hrabrosti da "dirne" u
onaj deo javnog sektora gde nastaje i problem sa prevelikim brojem zaposlenih i previsokim
platama, a da umesto toga graĊanima nudi marketinška resenja, demagogiju i zakone po hitnom
postupku kako bi se sakrila istina. “Baš kao što se ni Zakon o maksimalnom broju zaposlenih
nije odnosio na javna preduzeća u kojima ima najviše zaposlenih stranaĉkih aktivista, tako se ni
zakoni o platama u javnom sektoru neće odnositi na javna preduzeća u kojima ti zaposleni
stranaĉki aktivisti dobijaju enormne plate”, navela je Jerkov u saopštenju.
Dodala je da se istovremeno od ministarke drţavne uprave i lokalne samouprave Kori
Udoviĉki dolaze najave da će upravo iz zdravstva i prosvete biti otpušten najveći broj ljudi.
"Umesto da reši problem tamo gde problem nastaje, reţim Aleksandra Vuĉića usklaĊuje plate
spremaĉica u osnovnim školama sa platama spremaĉica u domovima zdravlja, dok plate
zaposlenih u javnim preduzećima ostaju u visini od nekoliko stotina hiljada dinara", navela je
Jerkov. Ona je ocenila da SNS stvara nepravedan sistem u kom se za povlašćene zaposlene u
javnom sektoru, investitore, kupce poljoprivrednog zemljišta i povlašćene poslovne partnere
donose posebni zakoni, a takav sistem, naglasila je, stvara mnogo obespravljenih.
Umanjenje računa korisnicima socijalne pomoći
Besplatna struja i gas biće omogućeni i u ovoj godini korisnicima novĉane socijalne
pomoći i deĉijeg dodatka, jer je vlada preuredila staru uredbu, kojom su se otklonili neki stari
nedostaci. https://www.youtube.com/watch?v=NpCbypjjIcQ
Ombudsman: Najopasnije je kad organi sile izađu iz svojih nadležnosti
Zaštitnik graĊana Saša Janković izjavio je za Radio-televiziju Vojvodine da se u oko 90
odsto sluĉajeva od preporuka koje uputi drţavnim organima i ispuni, ali da postoje izuzeci od
30
koji su najopasniji oni koji se odnose na sektor bezbednosti. "To su opasni izuzeci, jer je reĉ o
onima koji drţe monopol fiziĉke sile u društvu", istakao je Janković u emisiji Pravi ugao RTV-a
i dodao da "kad jednom organima sile dozvolite da izaĊu iz zakonom odreĊenih nadleţnost, tad
više ništa ne stoji izmeĊu dobre volje organa sile i graĊana". ...
Zaštitnik graĊana naveo je da je takav primer i sa komunalnom policijom u Beogradu
koja je za deset minuta napravila brojne nepravilnosti i pretila novinarima koji su hteli da snime
gradilište Beograda na vodi, kao i sa incidentom na Paradi ponosa iz 2014. godine u kojem je
došlo do sukoba izmeĊu pripadnika Vojno-bezbednosne agencije i ţandarmerije. Janković je
kazao da postoji neobiĉan odnos Ministarstva odbrane prema instituciji Zaštitnika graĊana, te da
resorni ministar Bratislav Gašić negira sve prituţbe na kršenje ljudskih prava u njegovom resoru.
Akcija dobrovoljnog davanja krvi u Bečeju
Zavod za transfuziju krvi Vojvodine danas organizuje akciju dobrovoljnog davanja krvi u
prostorijama Osnovne škole "Zdravko Gloţanski" u Beĉeju. Akcija će se realizovati u periodu od
8 do 12 ĉasova, kaţe se u najavi. Zavod za transfuziju krvi Vojvodine u saradnji sa Crvenim
krstom motiviše mlade ljude na dobrovoljno davanje krvi. Kriterijumi za davanje krvi nisu visoki
- potrebno je da osoba ima od 18 do 65 godina, da se dobro oseća, da zadovoljava graniĉne
vrednosti hemoglobina i ima više od 50 kilograma. Pre davanja krvi preporuĉuje se lagani
doruĉak. Dobrovoljno davanje krvi sa ciljem spašavanja ljudskih ţivota je human ĉin i zasniva se
na principima dobrovoljnosti, anonimnosti, neplaćenosti i solidarnosti.
Pekli prase u garaži, pa završili u urgentnom centru
Dva muškarca iz Kragujevca, otac i sin, prebaĉena su nakon podneva u Urgentni centar
jer su u dvorištu pronaĊeni bez svesti. Oni su se najverovatnije otrovali ugljenmonoksidom, dok
su pekli prase u zatvorenoj garaţi. Na sreću, spemanje boţićne zakuske ih nije koštalo ţivota, jer
su nakon dolaska hitne pomoći prikljuĉeni na kiseonik. Kako kaţe direktor Urgentnog centra dr
Vladeta Nedeljković, pacijenti su primnljeni bez svesti, ali ali se na sreću dobro opravljaju jer su
ih roĊaci brzo primetili i izneli van garaţe. U toku dana će biti pušteni kućama. TakoĊe, oko 14
ĉasova u Urgentni centar stigla je i 30-godišnja devojka, koja je takoĊe pazila na prase u
zatvorenom prostoru, i takoĊe izgubila svest. Kako kaţu lekari ona je trenutmo na reanimaciji,
ali prognoze su da će biti dobro i da nije u ţivotnoj opasnosti.
Lažirali staž zbog penzije
Ţena iz Uţica ĉiji identitet nije saopšten suoĉiće se sa zakonom jer je laţirala dokumenta
da bi se prevremeno penzionisala, a u tome su joj pomogla i dvojica radnika PIO fonda. Policija
je otkrila da je 63-godišnja radnica privatne firme iz Uţica krivotvorila papire koji su joj
omogućili da se prevremeno penzioniše. To je uĉinila tako što je u dokumentaciju o radnom
staţu unela neistinite podatke po kojima je 31. maja 2013. stekla uslov za starosnu penziju, a
rešenje je overila falsifikujući direktorov potpis i peĉatom preduzeća. Iako je uz rešenje u koje je
unela neistinite podatke dostavila i radnu knjiţicu u kojoj zakljuĉenje radnog odnosa nije
potvrĊeno peĉatom firme, u PIO fondu su joj omogućili da se penzioniše.
Džihadisti pogubili novinarku zbog špijunaže
31
Dţihadisti Islamske drţave pogubili su novinarku Rukiju Hasan, koja je pisala o
svakodnevnom ţivotu u okupiranom sirijskom gradu Raka, pošto su je optuţili za špijuniranje.
Hasanova (30) je ubijena još u septembru, ali se vest o njenoj smrti proširila tek sad pošto je
Islamska drţava na društvenim mreţama dosad tvrdila da je ona ţiva, preneo je britanski list
"Gardijan". Rukija Hasan, koja je pisala pod pseudonimom Nisan Ibrahim, opisivala je u svojim
tekstovima ţivot graĊana Rake, grada pod kontrolom dţihadista, kao i ĉeste vazdušne udare
koalicije na ĉelu sa SAD na poloţaje IS. Ona je studirala filozofiju na univerzitetu u Alepu i
kasnije se pridruţila opoziciji protiv reţima sirijskog predsednika Bašara al-Asada, a kad su
dţihadisti osvojili Raku, odbila je da napusti taj grad.
IS je nadzirao Rukiju Hasan, a u avgustu je ona pritvorena pod optuţbom da je kontaktu
sa pripadnicima Slobodne sirijske vojske, koje dţihadisti smatraju izdajicama. Hasanova je na
Fejsbuku ĉesto pisala o tome kako se oseća i muzici koju sluša, a svojim pratiocima na toj
društvenoj mreţi je upućivala poruke pune nade. Sirijski aktivisti navode da Rukija Hasan nije
jedina sirijska novinarka koju su dţihadisti pogubili, ali se identitet i broj drugih ne zna.
Avion četiri sata kasnio zbog pčele
Pĉela koja se uvukla u jedan od kontrolnih instrumenata primorala je avion sa 156
putnika da za nekoliko sati odloţi let sa aerodroma u Kualanamuu, na indoneţanskom ostrvu
Sumatra. Avion indoneţanske aviokompanije "Garuda" poleteo je sa ĉetiri sata zakašnjenja zbog
pĉele koja se ugnezdila u sondi za merenje brzine vazduha, instrumentu koji je pilotima
neophodan. Nakon ĉetiri sata lova, insekt je konaĉno izbaĉen i boing je mogao da bezbedno
poleti za Dţakartu. Incident je usledio samo nedelju dana nakon što je jedan avion u Indiji
prinudno sleteo zbog "slepog putnika" - pacova.
Utorak 5.januar 2016.
SES o platama u javnom sektoru
Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije raspravljao je danas na prvoj vanrednoj
sednici u 2016. godini o Nacrtu zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru.
Dogovoreno je da se sednica nastavi 8. januara, a u meĊuvremenu će biti nastavljen rad Radne
grupe radi daljeg usaglašavanja oko spornih pitanja.
Udovički: Zakon o platama do kraja januara
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka za drţavnu upravu i lokalnu samoupravu Kori
Udoviĉki izjavila je danas da do kraja januara mora biti donet zakon o platama, dodajući da više
ne sme da se kasni sa njegovim donošenjem. Udoviĉki je za RTS rekla da taj zakon neće
ureĊivati plate funkcionera, kao ni javna preduzeća. "Ovaj okvirni zakon postavlja bitne principe
po kojima će se drugi sektorski zakoni donositi, prvi princip je jednaka plata za isti rad", rekla je
Udoviĉki i dodala da će od februara najmanja plata biti 22.000, a najviša 165.000, što je
uglavnom i sad prisutno kada su plate u drţavnom sektoru u pitanju koje nisu funkcionerske.
32
Upitana za te druge sektorske zakone, Udoviĉki je rekla da će najsloţeniji posao biti sa
zakonom o platama u javnim sluţbama i da on treba da bude uraĊen tokom proleća. "To znaĉi da
se opet samo postave principi, pa tek onda idu podzakonska akta, kada ćemo poĉeti da
dogovaramo odnose zarada. To će negde biti na leto", rekla je Udoviĉki.
Zakon o platama, kako je objasnila, postavlja principe za uvoĊenje reda u plate, jasnoću,
vidljivost, "da više neće jedan sektor morati da se plaši da neki radnici u drugom sektoru dobijaju
nešto što se ne vidi". "To je jako vaţno, pripremamo, a proces da nekome stvarno bude bolja i
pravednija plata će još dosta dugo da traje", navela je Udoviĉki dodajući da će taj zakon pored
toga što će biti napravljena ista osnovica za sve plate uĉiniti da će moći svaka plata da se
uporedi. To je, kako je istakla, kljuĉni problem što u ovom trenutku ne postoji red, jer je "lako
zabašuriti". "Mi sad imamo niz osnovica, imamo i niz koeficijenata... Odmah posle usvajanja
zakona biće izmenjene uredbe kojima se uspostavljaju osnovice, one će biti iste, a i koeficijente
će da se preraĉunaju da bi plata na kraju ostala nepromenjena, ali ćemo onda znati da poredimo.
Sa jasnim poreĊenjima moţemo da radimo redom i transparentno", objasnila je Udoviĉki.
Pola plate za proslavu Božića
Nekada nezaobilazno prase ili jagnje sa raţnja ove godine izostaće sa većine boţićnih
trpeza, ali će vernici za slavlje ipak dati skoro pola proseĉne plate. Obilje na prazniĉnom stolu
simbol je bogatstva tokom cele godine. Zato graĊani Srbije, koji tokom godine paze na svaki
dinar, za vreme Boţića zaboravljaju i na ekonomsku krizu i na niske plate i na nezaposlenost i
troše bez mnogo razmišljanja. U jednoj beogradskoj mesari kaţu da su nekada za Novu godinu i
Boţić prodavali po 200 prasića, dok su poslednjih godina srećni kad prodaju petinu. - Kupovna
moć graĊana je opala. Prvo su uzimali sve manje i manje prasiće, a kada više nisu mogli da naĊu
manje, prešli su na plećku, ili but od dva, tri kilograma. Za prase ili jagnje potrebno im je
minimum 5.000, odnosno 6.000 dinara, a za lep, veliki komad mesa za rernu dovoljno je i 1.300
- kaţe Neda Jovanović, vlasnica mesare. Ĉak i sa ovom uštedom, za sveĉani ruĉak za Badnji dan
i Boţić i za sve ostale sitne obiĉaje potrebno je izdvojiti gotovo pola proseĉne plate.
Tužilaštvo: Nije postavljen v.d. tužioca za ratne zločine
Republiĉko javno tuţilaštvo saopštilo je juĉe da nisu taĉni navodi medija da je Republiĉki
tuţilac Zagorka Dolovac postavila vršioca funkcije tuţioca za ratne zloĉine. U saopštenju se
precizira da će "Republiĉko javno tuţilaštvo, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenijma
postaviti vršioca funkcije tuţioca za ratne zloĉine o ĉemu će javnost biti blagovremeno
obaveštena". Beogradski mediji preneli su juĉe nezvaniĉna saznanja da je Dolovac za v.f. tuţioca
za ratne zloĉine postavila Sneţanu Stanojković, zamenicu tuţioca za ratne zloĉine Vladimira
Vukĉevića koji je 1. januara otišao u penziju.
Skupština Srbije 21. decembra nije izabrala novog tuţioca za ratne zloĉine, jer nijedan od
pet kandidata sa liste, meĊu kojima je bila i Stanojkovićeva, nije dobio potreban broj glasova.
Prilikom glasanja u Skupštini, za sudiju u Apelacionog suda u Novom Sadu Dejana Terzića je
glasalo 109 poslanika, za Sneţanu Stojković 75, za zamenika republiĉkog javnog tuţioca ĐorĊa
Ostojića šest, dok su zamenici tuţioca za ratne zlocicne Milan Petrović i Miroljub Vitorović
dobili pet odnosno sedam glasova. Da bi novi tuţilac za ratne zloĉine bio izabran neophodno je
da dobije 126 poslaniĉkih glasova.
33
Državna i lokalna JP skinuti s narodne grbače
Javna i javna komunalna preduzeća zrela su za remont, a drţava će to pokušati da uradi
kroz donošenje novog zakona koji tu oblast treba da dovede u red, a to znaĉi da prave manje
gubitaka i da ne zavlaĉe ruku u drţavnu,ĉitaj; narodnu kasu. Po poslednjim podacima Agencije
za privredne registre, najprofitabilnija preduzeća u 2014. godini u Srbiji bili su NIS, „Telekom
Srbija” i „Telenor”, dok su najveće neto gubitke zabeleţili „Srbijagas”, „Lukoil” i „Ţeleznice
Srbije”. Ukupan gubitak privrede u Srbiji u 2014. godini bio je 3.282 milijarde dinara, što je za
13,8 odsto više nego prethodne godine. S najvećim iznosom neto gubitka u 2014. godini
poslovalo je JP „Srbijagas”, ĉiji je gubitak od 45.037 miliona dinara. Na drugom mestu je
„Lukoil”, ĉiji je neto gubitak 13.523 miliona dinara i veći je ĉetiri puta u odnosu na 2013.
godinu. „Ţeleznice Srbije” povećale su negativan rezultat na 11.802 miliona dinara. Iza njih je
„Ţelezara Smederevo”, ĉiji je gubitak od 11.487 miliona dinara gotovo ĉetvrtinu manji od onog u
2013. Na petom mestu je „Petrohemija” Panĉevo, koja ima negativan rezultat od 11.017 miliona
dinara.
Srbija ima 36 republiĉkih i gotovo 700 lokalnih javnih preduzeća, a mali je procenat onih
koja rade profitabilno i koja se na oslanjaju na pomoć drţave, odnosno koja ne oĉekuju da će
upravo drţava biti ta koja će rešavati sve probleme i plaćati bez pitanja i kontrole. Naredni
meseci biće kljuĉni za rešavanje pitanja javnih preduzeća. Ministarstvo privrede izradilo je Nacrt
zakona o javnim preduzećima, koji bi uskoro trebalo da bude pretoĉen u predlog i da se naĊe
pred poslanicima Skupštine Srbije na usvajanju po hitnom postupku. Ministar privrede Ţeljko
Sertić ovih dana izjavljuje da bi zakon o javnim preduzećima trebalo što pre usvojiti jer će on od
javnih preduzeća napraviti servis graĊana. (→Press Clipping)
Antić: "TV pretplata nije prepreka za plaćanje struje"
Ministar za energetiku i rudarstvo Aleksandar Antić rekao je danas da će pretplata za
RTS stići uz januarski raĉun za elektriĉnu energiju i izrazio
uverenje da to neće biti prepreka za graĊane da izmire svoje
raĉune za struju. "Znam da to nije popularno, ali ja zaista verujem
da 150 dinara za funkcionisanje javnog servisa neće biti
nepremostiva prepreka ljudima da plate raĉune za struju. Verujem
da će ljudi u Srbiji i graĊani koji su veoma odgovorni prema
plaćanju raĉuna za struju i koji ĉuvaju stabilnost našeg energetskog sistema nastaviti da plaćaju
normalno", rekao je Antić. On je prilikom obilaska površinskih kopova Baroševac, rudarskog
basena Kolubara, kazao da oĉigledno nije bilo drugog rešenja u prvoj fazi kako da se pristupi
naplati tv pretplate osim preko raĉuna za struju. Iznos za pretplatu će se, kako je istakao, pojaviti
na februarskoj uplatnici. Po saznanjima Bete, još nije precizirano kako će na raĉunima za struju
biti prikazana i obraĉunavana taksa za TV pretplatu. U 2016. godini javni medijski servisi
delimiĉno će se finansirati iz budţeta Srbije, a delimiĉno iz takse. Sredstva od uplaćene takse na
podruĉju Srbije van teritorije Vojvodine biće prihod RTS, dok će 70 odsto sredstava uplaćenih
na teritoriji Vojvodine ići RTV, a ostatak RTS. PredviĊeno je i da RTS i RTV snadbevaĉu, na
ime obavljanja poslova fakturisanja i naplate takse, plaćaju meseĉnu naknadu od tri odsto iznosa
prenetih sredstava RTS-u i RTV-u po osnovu takse.
Uslovi za oslobađanje od TV takse
34
Zakonom o javnim medijskim servisima od 1. januara uvedena je obaveza plaćanja takse
za svako fiziĉko i pravno lice koje je korisnik merila elektriĉne energije po stambenoj jedinici i
poslovnom prostoru u iznosu od 150 dinara, a predviĊeni su i uslovi za oslobaĊanje od plaćanja
takse. Od obaveze plaćanja takse oslobaĊa se fiziĉko lice, korisnik merila elektriĉne energije,
koje ţivi u jednoĉlanom domaćinstvu ili je hranilac porodice u višeĉlanom domaćinstvu, ukoliko
je osoba sa invaliditetom sa 100 odsto telesnog oštećenja. OslobaĊanje od plaćanja takse ima
pravo i osoba sa invaliditetom manjim od 100 odsto telesnog oštećenja, ako joj je, u skladu sa
odredbama posebnih propisa, priznato pravo na dodatak za tuĊu negu i pomoć.
Taksu neće plaćati lice koje je trajno izgubilo sluh ili slepo lice, korisnik prava na
novĉanu socijalnu pomoć i penzioner sa minimalnom penzijom. Fiziĉko lice sa više merila
elektriĉne energije, za merilo u stambenoj jedinici, odnosno poslovnom prostoru, koji se ne
koristi biće osloboĊen plaćanja takse. Od obaveze plaćanja takse oslobaĊaju se i ustanove koje se
u smislu zakona koji ureĊuje oblast socijalne zaštite smatraju ustanovama za smeštaj korisnika,
obrazovno-vaspitne ustanove, zdravstvene ustanove i organizacije osoba sa invaliditetom i
preduzeća za radno osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao i diplomatsko-
konzularna predstavništva, pod uslovom reciprociteta.
Zahtev za oslobaĊanje od plaćanja takse za javni medijski servis, korisnik merila
elektriĉne energije po stambenoj jedinici, odnosno poslovnom prostoru, podnosi se
Radioteleviziji Srbije.
Bez pomoći gastarbajtera bili bismo još siromašniji
Po podacima Narodne banke Srbije, za prvih devet meseci prošle godine u Srbiju se po
osnovu doznaka od dijaspore slilo 2,12 milijarde evra. Za toliko novca moguće je izgraditi deset
mostova poput onog Zemun–Borĉa. Najviše novca po osnovu doznaka u prvoj polovini godine
stiglo je iz Nemaĉke – 325,48 miliona evra, zatim iz Švajcarske – 206,66 miliona, pa iz
Francuske – 160,71 miliona evra. Ĉetvrta na listi zemalja po osnovu doznaka je Austrija sa
127,26 miliona evre, a peta Hrvatska sa 105,25 miliona. Tokom 2014. godine dijaspora je u našu
drţavu poslala 2,6 milijarde evra, a po podacima NBS-a, najviše je stizalo iz Nemaĉke,
Švajcarske, Austrije, Francuske i Hrvatske. (→Press Clipping)
Ruskinja smršala 30 kg i dobila kamion uglja
Jelena Salnikova, medicinska sestra iz sibirskog grada Berezovski, osvojila je kamion
uglja za loţenje kao nagradu što je smršala 30 kilograma u
okviru akcije koju su lokalne vlasti pokrenule u borbi protiv
gojanzosti. Aman Tulejev, guverner sibirske oblasti Kemerovo,
poznate kao jedan od najbogatijih basena uglja u svetu, obećao
je svojim sugraĊanima da će kilograme koji izgube platiti
tonama uglja. "Ugljem ćemo platiti svaki gubitak kilograma, i
to ne u gramima već u tonama", rekao je ranije ove godine
Tulejev. Salinkova je od tada nekoliko meseci provela skijajući, vozeći bicikl i rolere, pa je na
kraju godine mogla da se pohvali da je smršala ĉitavih 30 kilograma. Ubrzo je u njeno dvorište
kamionom isporuĉeno pet tona uglja. "To je kompaktan ugalj, odliĉno greje", rekla je 43-
godišnja Salnikova za rusku televiziju, stojeći u snegu sa lopatom u ruci. "Dovoljne će biti tri
35
korpe na dan", dodala je ova medicinska sestra koja je od leta uspela da sa 112 spadne na 80
kilograma.
Rusija je jedan od vodećih izvoznika uglja u svetu, a veći deo tog uglja potiĉe upravo iz
rudarskog basena Kuzbas, u oblasti Kemerovo. Posle Litvanije, Rusija je i najdeblja nacija od
svih bivših sovjetskih drţava, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2014.
Loša vest za hipstere - brada znak najgorih sklonosti
Brade, koje poslednjih godina krase lica mnogih hipstera, mogle bi da postanu znak
najgorih ljudskih sklonosti - nasilja, neverstva i nepoštenja, pokazalo je istraţivanje društvene
mreţe Eva, sprovedeno nad 2.000 Britanaca. Ovo istraţivanje otkrilo je da bradati muškarci
poseduju kontroverznu narav. Ĉak 62 odsto ispitanica smatra da brada ne ĉini jaĉi pol
privlaĉnijim i kaţe da ne bi nikada bile u vezi sa bradatim muškarcem. MeĊu onima ispitanicama
kojima se brada kod muškaraca ipak dopada, 35 odsto je reklo da najviše voli prosedu bradu.
S druge strane, 45 odsto bradatih muškaraca przinalo je da naginje nasilniĉkom
ponašanju, dok taj procenat kod obrijanih muškaraca iznosi svega 29 odsto. TakoĊe, 47 odsto
bradonja je izjavilo da varaju svoju partnerku, za razliku od muškaraca bez brade od kojih je
neverno samo 20 odsto. Da je poĉinilo kraĊu priznalo je 40 odsto bradatih i 17 odsto obrijanih
muškaraca.
Gradonačelnik Novog Sada ima platu veću nego što je dozvoljeno
Drţavni revizor ustanovio je da je u 2014. godini plata gradonaĉelnika Novog Sada
Miloša Vuĉevića bila veća od zakonom propisane. Revizijom je utvrĊeno da je gradonaĉelnik
imao veću platu obraĉunavanu po koeficijentu od 11,5 odsto a da je najviši dozvoljeni koeficijent
za izabrana lica u gradovima 9,4. Gradonaĉelniku će usled preporuke drţavnog revizora plata sa
sadašnjih 132.000 biti smanjena na oko 120.000. Kako se objašnjava u izveštaju Drţavne
revizorske institucije, koeficijent gradonaĉelnika je dodatno uvećan za 20 odsto, a za ostala
izabrana lica za 30 odsto, što je suprotno Uredbi o koeficijentima za obraĉun isplata plata
imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u drţavnim institucijama.
U izveštaju se navodi i da je na ime plata, dodataka i naknada zaposlenim licima
isplaćeno 100.502.000 dinara više od predviĊenih sredstava iz budţeta, što nije u skladu sa
Zakonom o platama u drţavnim organima i javnim sluţbama.
Ponedeljak 4.januar 2016.
Vukčević: "Bolje što nije niko izabran, nego neko loš"
Bolje što drţava nije nikog izabrala, nego da je izabrala nekog lošeg. Ovo je delikatno i
vaţno mesto, respektabilna institucija, koja radi već 12
godina, rekao je Vladimir Vukĉević, koji je posle 12 godina
otišao u penziju sa mesta tuţioca za ratne zloĉine,
komentarišući što Skupština Srbije nije izabrala naslednika na
njegovo mesto. Vukĉević, u intervjuu za B92, kaţe da za
najveći uspeh smatra to što je uspeo da se odrţi, s obzirom na
36
politiĉku situaciju. "Menjaju se vlade, ispratio sam pet premijera i pet ministara", navodi on,
istiĉući da onaj za kojeg ima dokaza treba da bude procesuiran, kao i da nema nedodirljivih.
Na pitanje kako komentariše to što im je predsednik Srbije Tomislav Nikolić poruĉio da
"paze gde kopaju" i to što ministar na aerodromu ĉeka haškog osuĊenika, kaţe da to sve ilustruje
kakva je trenutna situacija. "To sve mora proći. Prihvatio sam mandat jer je to moja duţnost, da
mi budemo ti koji se ne mire sa time da su se u ime Srba ĉinili zloĉini, da skinemo taj balast sa
leĊa naroda, odnosno graĊana Srbije", kaţe Vukĉević. Vukĉević, govoreći o pritiscima, kaţe da
je najmanje onih vidljivih i da je politiĉki pritisak prisutan sve vreme, svih 12 godina.
Last News: Snežana Stanojković v.d. tužioca za ratne zločine
Doskorašnja zamenica Vladimira Vukĉevića Sneţana Stanojković izabrana je za
vršiteljku funkcije tuţioca za ratne zloĉine pošto je Vukĉević 1. januara otišao u penziju, objavio
je list Danas. Prema navodima lista, Stanojković je na tu funkciju postavila republiĉka javna
tuţiteljka Zagorka Dolovac nakon što poslanici Narodne skupštine nisu izabrali novog tuţioca za
ratne zloĉine od predloţenih šest kandidata, meĊu kojima je bila i Stanojković.
Stanojković je diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1997. godine.
Izabrana je za zamenika tuţioca Prvog osnovnog tuţilaštva 1. januara 2010. godine nakon ĉega
je rešenjem republiĉkog tuţioca upućena u Tuţilaštvo za ratne zloĉine gde je obavljala funkciju
zamenika tuţioca.
Prikupljanje dobrovoljnih priloga samo uz znanje MUP-a
Prikupljanje dobrovoljnih priloga graĊana ubuduće neće biti moguće ako se o tome ne
obavesti nadleţna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), a moţe trajati najduţe 60
dana, predviĊeno je Predlogom zakona o javnom redu i miru. Predloţenim zakonom, koji je
Vlada Srbije uputila u skupštinsku proceduru, predviĊeno je da se dobrovoljni prilozi prikupljaju
posredstvom humanitarnih i drugih udruţenja, uz obaveštavanje nadleţne organizacione jedinice
MUP i ne mogu se prikupljati ako o tome nije obavešten nadleţni organ. Onaj ko prikuplja
dobrovoljne priloge bez obaveštavanja nadleţnog organa ili u toku prikupljanja dobrovoljnih
priloga ugrozi spokojstvo graĊana ili naruši javni red i mir biće kaţnjen novĉanom kaznom od
10.000 do 50.000 dinara ili radom u javnom interesu od 40 do 120 sati. Ko bez obaveštavanja
nadleţnog organa organizuje prikupljanje dobrovoljnih priloga ili za prikupljanje dobrovoljnih
priloga koristi decu ili maloletne osobe biće kaţnjen novĉanom kaznom od 50.000 do 150.000
dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana. Prikupljanje dobrovoljnih priloga moţe, prema
predloţenom zakonu, trajati najduţe 60 dana.
Poigravanje sa klimom opasno po zdravlje
U poslednjih 10 godina porastao je broj obolelih, i dece i odraslih, od hroniĉnih plućnih
bolesti, a jedan od razloga jeste sve zagaĊeniji vazduh, što se posebno oseti tokom grejne sezone
u danima sa maglom, bez vetra, kada je ĉak tri ĉetvrtine stanovnika u gradovima izloţeno
zagaĊenju iznad dozvoljenog nivoa. Kako klimatske promene utiĉu na naš svakodnevni ţivot i
koliko je svet spreman da se uozbilji, kako bi saĉuvao planetu, zapitala se Ivana Munišić
Jovanović. https://www.youtube.com/watch?v=P2SbkjOApO0
37
Izložbe koje će Novi Sad pamtiti
Proteklu godinu obeleţila je bogata izlagaĉka aktivnost muzeja i galerija. Pamtićemo
mnogo izloţbi i likovnih manifestacija, meĊu kojima su i izloţba grafika Albrehta Direra i
njegovih sledbenika u Galeriji Matice srpske, zatim Dunavski dijalozi, izloţba "Kraljević i
sledbenici" u Spomen- zbirci Pavla Beljanskog, kao niz znaĉajnih izloţbi u Muzeju savremene
umetnosti Vojvodine.
Ortoped Vujović: Najmanji bol nanet pacijentu
Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je danas da su reforme koje su sprovedene
morale da budu bolne, ali da je to "najmanji bol koji dobar
hirurg ortoped mora da nanese pacijentu kad operiše kuk".
"Mnogim pitanjima kao da mi se podmeće da se ponosim
time što sam ljudima naneo bol. Moţe da se ĉuje komentar
zašto ste toliko isekli plate i penzije i da li je to bilo nuţno.
Reforme su morale da budu bolne. To je najmanji bol koji
dobar hirurg ortoped mora da nanese pacijentu kad operiše
kuk. Ako to ne uĉini, kuk će zaribati, za godinu dana
operacija će opet biti nuţna, teţa i bolnija i teško da će pacijent ponovo normalno hodati",
istakao je Vujović u intervjuu "Politici".
Ministar poruĉuje da je opozicija prenebregla tezu da su plate i penzije smanjene manje
nego što je to predlagala jedna grupa ekonomista. Vujović je napomenuo da Srbija nije
bankrotirala, iako su svi bili tog mišljenja u vreme kada je on preuzimao funkciju ministra
finansija. "Zvaniĉno sam primio duţnost 4. avgusta i u roku od mesec dana definisali smo sve
elemente programa. Premijer je 20. septembra saopštio da će umerene smanjenje dela penzija i
plata biti preduslov za reforme", istakao je Vujović. Ministar kaţe da su prihodi za 2016. godinu
planirani konzervativno, ĉime je napravljena jedna vrsta rezerve, amortizera, te da će biti
ostvareni planirani prihodi ĉak i u najgorem sluĉaju. Dodao je da se ne boji da će deficit biti veći,
zato što će budţet za ovu godinu biti u suficitu od 52 milijarde, kada se odbiju rashodi za kamate
i aktivirane drţavne garancije, koje su "hendikep iz prošlosti", kao i da neće biti rebalansa
budţeta.
Uhapšen zbog vređanja nacionalnog jela Kirgizije
Britanac, koji radi u rudniku zlata u Kirgiziji, uhapšen je i preti mu pet godina zatvora jer
je vreĊao nacionalno jelo te zemlje koje je na Fejsbuku uporedio "s konjskim penisom". Majkl
Makfit, zaposlen u kanadskom udruţenju Senetar gold, koja eksploatiše rudnik zlata u Kumtoru,
zabavljao se na Fejsbuku komentarišući kolegama da je za novogodišnje praznike jeo
"specijalitet zemlje, konjski penis", izjavio je Frans presu neimenovani portparol Ministarstva
unutrašnjih poslova Kirgizije. U pitanju je kobasica od konjskog mesa, tradicionalno jelo
"šušuk". Jela na bazi konjskog mesa su veoma traţena u Kirgiziji i susednom Kazahstanu, gde su
tradicije nomada oţivljene posle pada Sovjetskog saveza. Britanac je zvaniĉno optuţen za
izazivanje rasne mrţnje, što je u Kirgiziji kaţnjivo s tri do pet godina zatvora. Posle poruke na
Fejsbuku, zaposleni u rudniku su stupili u štrajk, ali su se posle nekoliko sati vratili na posao.
Makfit je u meĊuvremenu izbrisao poruku i izvinio se svima.
38
Nedelja 3.januar 2016.
Udar države na proteste
Ukoliko fiziĉko lice pokuša da bude organizator ili odrţi okupljanje na mestu na kome to
nije dozvoljeno ili to ne prijavi nadleţnom organu sleduje mu za to novĉana kazna od 100.000 do
150.000 dinara, predviĊeno je Predlogom Zakona o javnom okupljanju. … Kazna u iznosu od
70.000 do 100.000 dinara predviĊena je za prekršaj fiziĉko lice kao organizator ako ne odrţi
okupljanje na mestu i u vremenu koje je navedeno u prijavi, ne obavesti javnost o zabrani
okupljanja, ne angaţuje redarsku sluţbu ili ne obezbedi red tokom odrţavanja okupljanja.
Kazna sledi i ako prilikom dolaska i odlaska uĉesnika sa mesta okupljanja vodi i ne
nadzire okupljanje, ako omogući nesmetan prolazak vozilima hitne pomoći, vatrogasnim
vozilima, policije ili vozilima javnog saobraćaja, ili ne postupa po nareĊenjima nadleţnog
organa. TakoĊe, ista novĉana kazna predviĊena je ako ne prekine okupljanje kada nastupi
neposredna opasnost za bezbednost ljudi i imovine i o tome ne obavesti policiju. Novĉanom
kaznom u iznosu od 50.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj fiziĉko lice voĊa okupljanja
ako ne vodi i ne nadzire okupljanje, ne omogući nesmetan prolazak vozilima hitne pomoći
vatrogasnim vozilima, policije ili vozilima javnog saobraćaja.
Okupljanjem se smatra okupljanje više od 20 lica radi izraţavanja, ostvarivanja i
promovisanja drţavnih, politiĉkih, socijalnih i nacionalnih uverenja i ciljeva, drugih sloboda i
prava u demokratskom društvu. Okupljanjem se smatraju i drugi oblici okupljanja kojima je
svrha ostvarivanje verskih, kulturnih, humanitarnih, sportskih, zabavnih i drugih interesa.
Okupljanje nije dozvoljeno na mestu na kojem zbog karakteristika samog mesta ili njegove
posebne namene preti opasnost od nastupanja ugroţavanja bezbednosti ljudi i imovine, javnog
zdravlja, morala, prava drugih ili bezbednosti. TakoĊe, nije dozvoljeno na mestima na kojima se
odrţavanjem okupljanja krše ljudska i manjinska prava i slobode drugih, ugroţava moral ili na
mestima koja su zatvorena za javnost. Javna okupljanja mogu se odrţavati po pravilu u vremenu
izmeĊu šest i 24 sata. (→Press Clipping)
Oko 1.000 lekara želi u inostranstvo
Lekarska komora Srbije (LKS) izdala je tokom 2015. godine oko 960 sertifikata lekarima
za prijave za rad u inostranstvu, rekla je direktorka LKS
Vesna Jovanović. Ona je za agenciju Beta kazala da je to
skoro isti broj kao 2014. godine. Govoreći o deficitarnim
kadrovima u zdravstvu u Srbiji, Jovanović je navela da se
oseća nedostatak anesteziologa, radiologa i patologa.
"Starosna struktura u pedijatriji i neurologiji je takva da će i
to vrlo skoro da postanu deficitarna zanimanja. Zaposleni u
toj oblasti su pred penzijom, a nema dovoljan broj mladih koji će blagovremeno završiti
specijalizaciju", navela je ona.
Vesna Jovanović je rekla i da je LKS u 2015. godini prijavljeno 11 napada na lekare. "Mi
smo po dogovoru sa Zaštitnikom graĊana njegovoj kancelariji poslali te predmete. On je obećao
da će kod lokalnih policijskih stanica i kod tuţilaštava da se raspita šta je sa tim sluĉajevima",
39
kazala je ona i dodala da još nije formirano radno telo koje će se baviti tim sluĉajevima. Ministar
zdravlja Srbije Zlatibor Lonĉar izjavio je 21. decembra 2015. godine da će biti formirana radna
grupa u kojoj će biti predstavnici sindikata i Lekarske komore koja će na šestomeseĉnom nivou
pratiti sve sluĉajeve napada na medicinsko osoblje. Vesna Jovanović je kazala da ima indicija da
će to telo biti formirano neposredno posle Nove godine i da će poĉeti da radi.
Širi izbor za NIN-ovu nagradu
Ţiri za dodelu NIN-ove nagrade za najbolji roman 2015. godine uvrstio je u širi izbor 38
naslova, meĊu kojima su i nova dela dosadašnjih dobitnika, i debitantski romani, a odabrani su
meĊu gotovo 180 prijavljenih knjiga. Ukupno je pristiglo do 30. decembra 177 romana, a
prijavljivanje je bilo moguće i poslednjeg dana 2015. MeĊu knjigama u drugom krugu, koji je
objavljen u novogodišnjem broju NIN-a, našli su se i novi romani dosadašnjih petoro dobitnika -
Milisava Savića, Dragana Velikića, Svetislava Basare, Aleksandra Gatalice i Gordane Ćirjanić,
prenosi portal seecult.org.
Pojačana kontrola rada "na crno"
Tokom protekle godine Inspekcija rada pojaĉano je kontrolisala preduzeća i rad "na
crno". U Juţnom Banatu je prilikom nadzora više od 400 ljudi zateĉeno u radu "na crno", a sa
većinom su nakon provere poslodavci zakljuĉili ugovor o radu.
https://www.youtube.com/watch?v=PT4nkIMpetA
I dalje se najviše krade hrast za Badnjak
Besparica graĊana, ali i organizovane grupe kradljivaca, uticali su na to da se neznatno
poveća broj bespravne seĉe drveća na podruĉju
Nacionalnog parka "Fruška gora", koji se prostire na 25
hiljada hektara. Najviše se krade hrast kitnjak, a iz
Nacionalnog parka najavljuju podelu badnjaka i ove
godine na Badnji dan u Novom Sadu i drugim gradovima.
Tri hrasta kitnjaka na Iriškom vencu nedavno su poseĉena
i to su bile poslednje kraĊe u prošloj godini. Inaĉe, u
2015. podneto je 65 kriviĉnih prijava, a nešto više od polovine je pozitivno rešeno; nekoliko
sluĉajeva je sporazumno rešeno o naknadi štete. Na udaru kradljivaca, pored hrasta, obiĉno su
grab, jasen i cer, koji se najĉešće koriste za ogrev. Sve u svemu, nešto je više bilo kraĊe drveta
nego 2014. godine. "Lokacije koje su na udaru su obiĉno uz put i ako znamo da je ovaj
Nacionalni park najotvoreniji na svetu, vi uvek i bilo gde moţete da izvršite bespravnu seĉu.
Najugroţeniji je Partizanski put i naseljena mesta na rubnim delovima Fruške gore", kaţe Milan
Radojĉić, rukovodilac Sluţbe nadzora Nacionalnog parka "Fruška gora". U svih osam opština
koje obuhvataju Nacionalni park "Fruška gora" organizovane su patrole po dva nadzornika, koji
pored bespravne seĉe, vode raĉuna o zaštiti ţivotinjskog i biljnog sveta. Nedavno su otkrili
nelegalno stavljanje u promet skoro tonu i po jedne zaštićene biljne vrste. Što se podele badnjaka
tiĉe, od 8.000pripremljenih, 2.000 biće podeljeno graĊanima na Trgu slobode u Novom Sadu, u
sredu na Badnji dan.
40
Paunović: U 2016. potpuna zaštita žrtava porodičnog nasilja
Direktorka vladine Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović izrazila je
nadu da će primena Istanbulske konvencije od Nove godine omogućiti efikasan sistem zaštite
ţrtava porodiĉnog nasilja i blagovremeno sankcionisanje nasilnika. Suzana Paunović je podsetila
da su u Srbiji u 2015. godini u partnerskom nasilju umrle 34 ţene.
Pao sa 52. sprata prilikom pokušaja da fotografiše
Mladi ameriĉki fotograf popeo se na 52. sprat poznatog njujorškog hotela "For Sizens"
kako bi slikao panoramu velegrada, ali onda se okliznuo i poginuo. Fotograf Konor Kamings
(24) popeo se zajedno s prijateljem Dimitrijem Olivaresom na vrh zgrade na Menhetnu da bi
fotografisali panoramu Njujorka. On se, meĊutim, u jednom trenutku okliznuo i survao devet
spratova niţe i na mestu poginuo, prenosi Jutarnji list. Olivaresa je uhvatila panika pa je odmah
pobegao s mesta tragedije, ali dok se udaljavao taksijem ipak se predomislio pa je pozvao majku
i policiju kako bi ispriĉao šta se dogodilo. Nakon ispitivanja policija ga je pustila jer je bilo jasno
da je reĉ o nesrećnom sluĉaju.
Muškarci najčešće varaju žene na svadbama
Jedna anketa utvrdila je da su svadbe mesta na koje devojke nikako ne treba da puštaju
muškarce same, jer postoji velika šansa da oni poĉine preljubu. Svadbena proslava izgleda
pojaĉava ţelju za intimnijim odnosom i tada momcima lakše "popuštaju koĉnice". Sajt
IlicitEncounters.com sprovela je istraţivanje na uzorku od 2.000 ispitanika. Ĉak 32 odsto
muškaraca će prevariti ţenu, devojku ili verenicu ako odu bez pratnje na venĉanje, 27 odsto na
momaĉkoj veĉeri, 21 odsto na proslavama Boţića i 9 odsto na godišnjici mature. Ista anketa je
pokazala da je 37 odsto ţena uvereno da bi ih jaĉe polovine prevarile na boţićnim proslavama, a
35 njih je procenilo da bi ih prevarili na momaĉkoj veĉeri. Samo 11 odsto ţena je pomislilo da bi
ih partneri prevarili na neĉijoj svadbi.
Vređao nacionalno jelo Kirgizije, preti mu zatvor
Britanac, koji radi u rudniku zlata u Kirgiziji, uhapšen je i preti mu pet godina zatvora jer
je vreĊao nacionalno jelo te zemlje koje je na Fejsbuku uporedio "s konjskim penisom". Majkl
Makfit, zaposlen u kanadskom udruţenju Senetar gold, koja eksplotiše rudnik zlata u Kumtoru,
zabavljao se na Fejsbuku komentarišući kolegama da je za novogdišnje praznike jeo "specijalitet
zemlje, konjski penis", izjavio je Frans presu neimenovani portparol Ministarstva unutrašnjih
poslova Kirgizije. U pitanju je kobasica od konjskog mesa, tradicionalno jelo "šušuk". Jela na
bazi konskog mesa su veoma traţena u Kirgiziji i susednom Kazahstanu, gde su tradicije nomada
oţivljenje posle pada Sovjetskog saveza. Britanac je zvaniĉno optuţen za izazivanje rasne
mrţnje, što je u Kirgiziji kaţnjivo s tri do pet godina zatvora. Posle poruke na Fejsbuku,
zaposleni u rudniku su stupili u štrajk, ali su se posle nekoliko sati vratili na posao. Makfit je u
meĊuvremenu izbrisao poruku i izvinio se svima.
41
Subota 2.januar 2016.
Startovao sistem prekršajnih sudova
U svim sudovima posebne nadleţnosti juĉe 1. januara je startovao sa radom Sistem
prekršajnih sudova (SIPRES), ĉime su sudovi posebne nadleţnosti prvi put meĊusobno povezani
tako da mogu lako i jednostavno da razmenjuju podatke i predmete bez upotrebe papira i
oslanjanja na poštanske usluge.
Konkurs za učešće u projektu "Kritička mašina"
Kontekst Kolektiv iz Beograda otvorio je poziv za uĉešće u seriji seminara koji će biti
realizovani tokom 2016. godine u okviru projekta pod
nazivom Kritiĉka Mašina. Rok za prijavu je 20. januar.
Konkurs je otvoren za sve koji poseduju (minimalno)
iskustvo u pisanju, sve zainteresovane za teme koje će se
obraĊivati i zajedniĉki rad kao i studente društvenih,
politiĉkih i prirodnih nauka, umetnosti i drugo. U projektu će
biti pozvano da uĉestvuje do 10 polaznika i polaznica. Cilj
projekta Kritiĉka mašina je da doprinese obezbeĊivanju uslova za kontinuiranu reprodukciju i
širenje novog jezika kritike koji bi se bavio analizom društvenih fenomena, na analitiĉki
postavljen naĉin, istraţivaĉki utemeljen i sa kritiĉkom oštrinom. Projekat predstavlja nastavak
dvogodišnjeg rada obrazovne platforme i portala masina.rs. "Kritiĉka mašina" će biti realizovana
kroz seriju seminara koji podrazumevaju radionice, javna predavanja i tekstualnu produkciju.
Zainteresovani za prijavu treba da pošalju kontakt podatke (mejl i broj telefona),
narativnu biografiju (do 500 reĉi), koja će ukljuĉiti sfere interesovanja i dosadašnje iskustvo u
školovanju, studiranju i radu i motivaciono pismo (takoĊe do 500 reĉi) koje treba da odgovori na
pitanja: Zašto ste zainteresovani za ove teme? Da li ste imali nekog prethodnog iskustva u
bavljenju ovim temama? Šta oĉekujete od seminara? Da li mislite da moţete da se posvetite
uĉešću u seminarima u kontinuitetu u postavljenom vremenskom periodu? Prijave se dostavljaju
na mejl [email protected], najkasnije do 20 januara. Kandidati će o odluci da li uĉestvuju u
projektu biti obavešteni do 1. februara. Za dodatne informacije dostupan je mejl [email protected].
Kazne i 10 puta manje za kašnjenje u plaćanju poreza
GraĊani, privrednici i preduzetnici u ovoj godini ne moraju da strahuju od "drakonskih"
kazni za kašnjenje u plaćanju poreza, jer su one od 2016. deset puta manje. To je, naime
predviĊeno izmenama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, koje su nedavno
usvojene u Skupštini Srbije. Kašnjenjem u plaćanju poreza, do juĉe, graĊani su rizikovali da
plate kaznu od 50.000 dinara, a sada je taj iznos smanjen na 5.000 dinara. Za vlasnike firmi,
ranije je bila predviĊena kazna od 150.000 dinara, a sada je to smanjeno na 100.000 dinara.
Izmenama zakona menja se i redosled uplaćenog iznosa po osnovu poreskih obaveza.
Do sada su, naime, prvo bili namirivani troškovi naplate, zatim zatezna kamata, pa
glavna poreska obaveza, a sada su pravila takva da sve što se uplati prvo namiruje glavni poreski
42
dug, pa kamate, i na kraju troškove naplate. Dugovanja po osnovu doprinosa za obavezno
socijalno osiguranje ne mogu zastareti.
Kad se Bosanac sveti za neplaćeni posao
Na društvenim mreţama pojavio se video koji je nasmejao region, ali i skrenuo paţnju na
nepošten odnos prema radnicima. Jedan majstor, navodno iz BiH, odluĉio se osvetiti zbog
neplaćenog posla. On je bes iskalio na fasadi, a sve je zabeleţeno kamerom. https://www.youtube.com/watch?v=hvYs8RBI7Uk
Mađari za doček izgubili desetine hiljada mobilnih telefona
Na desetine hiljada MaĊara izgubilo je svoje pametne telefone na brojnim proslavama u
Novogodišnjoj noći, procenjuju struĉnjaci. Peter Bereš, konsultant u firmi Sikontakt zaduţenoj
za IT bezbednost, kaţe da "imajući u vidu radoznalost MaĊara i ĉinjenicu da većina telefona nije
zaštićena", preko 60 odsto onih koji pronaĊu izgubljeni telefon moći će da vide njegov sadrţaj.
On meĊutim, navodi i podatak da je na Boţićnim proslavama u Velikoj Britaniji izgubljeno ĉak
138.000 mobilnih telefona i laptopova. Ĉak 64 odsto njih nema nikakvu zaštitu, upozorava on,
prenosi MTI. Prema jednoj britanskoj anketi sprovedenoj u 600 barova, proseĉno se u jednom
lokalu izgubi 12 mobilnih telefona ili laptopova.
Petak 1.januar 2016.
Uz valcer, Partibrejkerse, Lepu Brenu, Sigala, … u Novu godinu
I pored veoma hladnog vremena, nekoliko stotina subotiĉana zajedno je u centru grada uz
tonove Beĉkog valcera - Na lepom plavom dunavu,
doĉekalo novu 2016. godinu. Naravno neizbeţan je
bio i tradicionalni vatromet. I bez zvuĉnih imena
provod je bio odliĉan, a za dobro raspoloţenje bili
su zaduţeni DJ-evi, koji su puštali muziku za sve
generacije.
Par desetina hiljada NovosaĊana i njihovih
gostiju doĉekalo je Novu godinu na Trgu slobode uz
zvuke dobrog starog roka i, već po tradiciji, vatromet. Program ispred Gradske kuće poĉeo je 20
ĉasova nastupom benda "Štikle i vikleri", a potom je NovosaĊane zabavljala "Rock simfonia" iz
Banjaluke. Stari znanci, Mumin i "Love hunters" preuzeli su binu i dobro razdrmali okupljene,
kao uvertira pred "Van Gogh". Taĉno u ponoć na binu je izašao gradonaĉelnik Novog Sada
Miloš Vuĉević, koji je u kratkom obraćanju sugraĊanima poţelelo srećnu Novu godinu. Potom
su na scenu stupili "Partibrejkersi" koji su ceo sat prţili u svom stilu.
Novi Sad je ove godine imao dve bine. Naime, u Katoliĉkoj porti, ljubitelje nešto
savremenijog zvuka, zabavljali su novosadski DJ-evi. Iako je termometar pokazivao nekoliko
stepeni ispod 0, to NovosaĊanima i turistima nije smetalo da uz veselje isprate staru i doĉekaju
novu godinu. A kako bi im bilo lakše, u centru su bili postavljeni štandovi sa toplim napicima.
Sve je, naravno, bilo dobro obezbeĊeno, a redarska sluţba je pretresla svakog posetioca. Deţurne
43
sluţbe policije, vatrogasaca i hitne pomoći imale su nekoliko intervencija, ali bez ozbiljnijih
posledica. Deţurne sluţbe je nakon ponoći posetio gradonaĉelnik Vuĉević.
U Beogradu i svim većim gradovima Srbije uz pesmu, petarde i vatromet graĊani Srbije
doĉekali su Novu 2016. godinu. GraĊani Beograda i turisti,
kojih u srpskoj prestonici ove godine ima u velikom broju,
doĉekali su Novu godinu u restoranima i prestonicckim
klubovima, a najviše ljudi okupilo se na Trgu Nikole Pašića,
ispred Doma Narodne Skupštine. Uz vatromet, trubaĉe i
dobru muziku, graĊani su u dobrom raspoloţenju ušli u 2016.
godinu. Doĉek je poĉeo nešto posle 20 sati koncertom
"Tropiko benda", atmosferu je, na temperaturi ispod nule,
zagrejao Stiven Sigal, a u Novu godinu BeograĊani su ušli sa
Lepom Brenom. Vatromet se mogao videti i iznad Savamale kao simboliĉan gest sa gradilišta
Beograda na vodi. Prethodno je sa bine ispred Doma Narode skupštine upućena ĉestitka i
prijateljima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U Centru "Sava" odrţan je koncert klasiĉne
muzike, a na Beogradskom sajmu u novogodišnjoj noći nastupile su grupe "Sars" i "Vampiri".
Na trgu u centru Jagodine više od 1.000 graĊana uz hitove popularne muzike i polusatni
vatromet, te besplatne sendviĉe, pivo i sokove doĉekalo novu godinu. Jagodince nije spreĉila ni
niska temepratura od 7 stepeni ispod nule da izaĊu na trg. Njih je zabavljala Nadica Ademov, a
organizatori istiĉu da je podeljeno oko hiljadu sendviĉa sa kobasicom, kao i hiljadu litara piva i
sokova. Inaĉe, Jagodinci su veĉe doĉeka uglavnom proveli u svojim domovima i restoranima gde
je oranizovano veselje. Veselo je bilo i u ostalim gradovima u Pomoravlju.
Zabave nije falilo ni na Kopaniku. Iako je u novogodišnjoj noći, Kopaonik bio najhladniji
u Srbiji,brojni gosti, podgrejali su atmosferu do usijanja. Ove godine stranih gostiju je najviše iz
Rumunije i Grĉke, ali i iz svih delova Srbije.
Konkurs za prijem novih članova u SULUV
Savez udruţenja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV) raspisao je konkurs za prijem
novih ĉlanova. Konkurs je otvoren za graĊane i graĊanke Republike Srbije koji se samostalno,
profesionalno i aktivno bave stvaralaĉkim radom u oblasti likovnih umetnosti i imaju stalno
prebivalište na teritoriji AP Vojvodine. Pravo uĉešća imaju likovni umetnici koji su završili
fakultet likovnih ili primenjenih umetnosti (slikarski, vajarski ili grafiĉki odsek), odnosno
Akademiju. Kandidati koji nemaju odgovarajuću školsku spremu mogu konkurisatia ako su
uĉestvovali na šest samostalnih, grupnih ili kolektivnih izloţbi u galerijama koje imaju umetniĉki
savet. Detaljne informacije o potrebnoj dokumentaciji i uslovima konkurisanja, kao i obrazac
prijave, mogu se pronaći na sajtu Saveza. Molbe sa radovima i prilozima moraju se predati liĉno
u Galeriji SULUV-a u Novom Sadu, od 11. do 15. januara 2016. godine, u periodu od 10 do 18
ĉasova.Dodatne informacije moguće je dobiti putem telefona 021 524 991 (od 10 do 15 ĉasova)
ili mejlom [email protected].
Najbolje proslave Nove godine na filmu i u književnosti
Povodom nove, 2016. godine, londonski list "Gardijan" napravio je listu 10 najboljih
doĉeka na filmu i u knjiţevnosti. Na ĉelu liste našla se proslava novogodišnje noći u ĉuvenoj
romantiĉnoj komediji "Kada je Hari sreo Sali", veoma poznatoj i po sceni laţnog orgazma koji
44
junakinja filma, koju glumi Meg Rajan, izvodi u jednom restoranu. "Kada shvatiš da ţeliš da
provedeš ostatak ţivota sa nekim, poţeliš da taj ostatak ţivota poĉne što pre", kaţe Hari (Bili
Kristal) na ţurci 31. decembra u Njujorku kada shvati da je zaljubljen u Sali. Na drugom mestu
je doĉek Nove godine u jednoj od epizoda serije "Prijatelji" iz 1999. kada Dţoijeva cimerka
Dţenin (El Mekfirson), koja radi za televiziju, poziva Dţoija, Moniku i Rosa da prisustvuju
probi novogodišnjeg programa. Ţeljni da se pojave pred kamerama, Monika i Ros Geler će
izvesti svoj ĉuveni ples iz školskih dana. Treću poziciju drţi film katastrofe "Posejdonova
avantura".
Od danas veće akcize na gorivo i alkoholna pića
Prvog dana nove 2016. godine su povećane akcize na gorivo i alkoholna pića, ali za sada
nema bojazni da će već poĉetkom godine doći do poskupljenja goriva. Gorivo ne bi trebalo
odmah da poskupi, s obzirom da su naftne kompanije najavile da neće automatski podići cene
zbog kretanja cene nafte na svetskom trţištu, koja je na najniţem nivou u proteklih 10
godina.Akciza za bezolovni benzin će biti povećana sa 50 na 52,5 dinara po litru, za gasna ulja sa
50 na 54 dinara, dok će akcize na bezalkoholna pića biti veća za dva procenta.
Ubuduće će se akciza plaćati ne samo na jaka alkoholna pića već i na niskoalkoholna pića
koja sadrţe više od 1,2 odsto, a najviše 15 odsto alkohola.Akciza će se plaćati i na sve vrste piva
izuzev bezalkoholnih piva koje sadrţi do 0,5 odsto alkohola, bez obzira na pakovanje. Izmenama
Zakona o akcizama uvedene su akcize na niskoalkoholna pića u iznosu od 21 dinar, a na pivo 24
dinara po litru. Taj namet je, kako se navodi u obrazloţenju, uvodi kako bi se uticalo na mlade da
manje koriste ta pića Akciza na rakije od voća, groţda ili vino biće 124 dinara po litru umesto
121,89 dinara, a na rakije od ţitarica 316 umesto 309,23 dinara.
Menjaju se uslovi za penzionisanje žena
S prvim danom nove, 2016. godine menjaju se uslovi za penzionisanje ţena, pa će tako
one morati da budu starije za pola godine nego u 2015. da
bi se penzionisale. Ţenama će tako od ove godine biti
potrebna 61 godina ţivota i najmanje 15 staţa, što znaĉi
pola godine više nego 2015. za sticanje uslova za starosnu
penziju. U ovoj godini, menjaju se, takoĊe, i uslovi za
prevremenu starosnu penziju i za muškarce i za ţene.
Muškarci u 2016. će sa 40 godina radnog staţa moći da odu
u prevremenu starosnu penziju samo ako imaju 55 godina i
osam meseci ţivota. Ţenama će trebati 55 godina ţivota i
37 godina penzijskog staţa. To je osam meseci ţivota i staţa više nego 2015. godine.
Prevremene starosne penzije trajno se umanjuju 0,34 odsto za svaki mesec pre navršenih godina
ţivota propisanih za sticanje prava na starosnu penziju, s tim što iznos umanjenja za prevremenu
penziju maksimalno moţe iznositi 20,4 odsto. Uslovi za starosnu penziju muškaraca se ne
menjaju i oni su, kao i sada- 65 godina ţivota i najmanje 15 godina penzijskog staţa.
U novoj godini, menjaju se i uslovi za porodiĉnu penziju. Tako će udovice, da bi ostvarile
pravo na porodiĉnu penziju, morati da imaju najmanje 52 i po godine ţivota, dok će udovcima
trebati 57 godina i šest meseci.
45
Promena nema kada su u pitanju deca koja ispunjavaju uslove za porodiĉnu penziju - ona
bezuslovno pripada svoj deci mlaĊoj od 15 godina, zatim ako nastave školovanje u srednjoj školi
do 20 godina, a ako se odluĉe na fakultetsko obrazovanje ona im pripada sve do 26. godine
ţivota. Produţenje je moguće samo zbog bolesti.
Zaposleni koji imaju beneficirani radni staţ, 2016. moraju imati 54 godine i ĉetiri meseca
ţivota i 22 godine penzijskog staţa, s tim što efektivno moraju imati provedeno 12 godina na
radnim mestima na kojima se staţ uvećava. Policijski sluţbenici mogu ove godine otići u penziju
s 57 godina i ĉetiri meseca ţivota i 25 godina penzijskog staţa, od kojeg 15 na beneficiranom
radnom mestu. U Vojsci Srbije podoficiri i oficiri, do ĉina pukovnika, mogu otići u penziju s 53
godine ţivota i 40 godina penzijskog staţa, a pukovnik s 54 godine ţivota i 40 godina penzijskog
staţa. Specijalci u BIA, VBA i VOA moraju imati najmanje 53 godine ţivota i 20 godina
efektivno provedenih na tim poslovima.
Bez incidenata u novogodišnjoj noći
U toku noći nije bilo većeg ugroţavanja reda i mira, niti izvršenja teţih kriviĉnih dela,
izjavio je vršilac duţnosti direktora policije Vladimir Rebić. On je, obilazeći pripadnike policije
koji obezbeĊuju doĉek Nove godine isped Doma Narodne skupštine, rekao da su graĊani
prihvatili apel koji je policija uputila i rekao da se nada da će se u narednom periodu graĊani
ponašati razumno i da neće ĉiniti kriviĉna dela. Prema njegovim reĉima, tokom novogodišnje
noći pripadnici policije su dobro oragnziovani, kako oni u unofromi, tako i oni u civilu.
Ĉestitajući Novu godinu, Rebić je apelovao na graĊane da ne voze ukoliko su pili alkohol i da
tokom proslava ne koriste vatreno oruţje. "Sve policiijske uprave su aktivne i spremne za
predstojeće praznike, kako bi graĊani bili bezbedni", poruĉio je Rebić.
Bračni parovi u Kini od danas mogu da imaju dvoje dece
Braĉnim parovima u Kini od danas je dozvoljeno da imaju dvoje dece, stupanjem na
snagu novog zakona koji je usvojen usled zabrinutosti zbog
starenja stanovništva i opadanja broja radno sposobnih
stanovnika. Novi zakon, koji danas stupa na snagu, dozvoljava
raĊanje dvoje dece u jednoj porodici, ali zadrţava granice kad je
reĉ o raĊanju većeg broja dece, prenosi AFP. Ovu promenu,
kojom je okonĉana sporna kineska politika jednog deteta,
objavila je u oktobru vladajuća Komunistiĉka partija.
Politika jednog deteta, uvedena krajem 1970-ih godina,
ograniĉavala je većinu parova na samo jedno dete kroz sistem novĉanih kazni za prekršioce, pa
ĉak i prisilnih abortusa, ĉime je spreĉeno roĊenje 400 miliona dece, dok su vlasti godinama
tvrdile da se time pruţa kljuĉni doprinos ekonomskom usponu zemlje. MeĊutim, stanovništvo
Kine od 1,37 milijardi ljudi, po ĉemu je to najmnogoljudnija zemlja u svetu, sada brzo stari i ima
ozbiljnu rodnu neuravnoteţenost, dok je radna snaga u opadanju. Kao rezultat nove politike, oko
tri miliona beba više raĊaće se svake godine u narednih pet godina, ĉime će se radna snaga
uvećati za oko 30 miliona ljudi do 2050. godine, predvidela je Nacionalna komisija za zdravlje i
planiranje porodice. Eksperti, meĊutim, tvrde da je do promene politike došlo prekasno da bi se
moglo adekvatno odgovoriti na populacionu krizu koja je na pomolu u Kini, dok drugi
46
upozoravaju da mnogi kineski parovi ne ţele više dece, naroĉito s obzirom na izdatke, pa efekti
nastupajuće promene ostaju neizvesni, zakljuĉuje francuska agencija.
Četvrtak 31.decembar 2015.
Uvertira za najluđu noć u Kikindi
Proslavom deĉje Nove godine, danas je na kikindskom gradskom trgu napravljena
najlepša i najslaĊa uvertira za najluĊu noć. Iako u je
temperatura u minusu, najmlaĊi KikinĊani doprineli su
lepoj, prazniĉnoj atmosferi. Za sve one koji poţele da
na kikindskom Trgu doĉekaju Novu 2016. godinu,
pravo društvo biće Gordana Adamov Lana i narodni
orkestar, a potom Ana Štajdohar sa svojim bendom.
Uz ĉlanove hora "Ĉuperak" i glumce deĉjeg
pozorištanca "Lane", najmlaĊi KikinĊani proslavili su
doĉek Nove godine taĉno u podne. Veselo, razdragano, bez obzira na temperaturu u minusu,
klinci i klinceze bili su razdragani u išĉekivanju Deda Mraza i - poklona. A za malo starije
KikinĊane koji poţele da na gradskom Trgu doĉekaju Novu 2016. Godinu, i ove, 20. godine
zaredom biće organizovan zanimljiv program. Uz, naravno ponoćni, novogodišnji vatromet.
"KikinĊane i goste našeg grada veĉeras oĉekuje zanimljiv novogodišnji program. Od 22 sata
dobroj atmosferi doprineće naša sugraĊanka Gordana Adamov Lana, uz pratnju narodnog
orkestra. Pored narodne muzike, u novogodišnjoj noći pobrinuli smo se i za mlaĊu publiku.
Novu 2016. godini doĉekaćemo uz muziku Ane Štajdohar i njenog benda. Iako su niske
temperature, nadamo se da ćemo zagrejati uz sjanu muziku i još bolje raspoloţenje", naglašava
Dragan Ristić, iz Odseka za turizam opštine Kikinda.
Veljović razrešen i postao Vučićev savetnik
Vlada Srbije je na današnjoj sednici za vršioca duţnosti direktora policije postavila
Vladimira Rebića. Vlada je dosadašnjeg direktora policije Milorada Veljovića razrešila duţnosti,
poštujući Zakon o policiji, po kome je ispunio sve zakonske uslove za penzionisanje, saopštila je
kancelarija Vlade Srbije za saradnju s medijima. U saopštenju se dodaje da je rešenjem Vlade
Srbije, od 1. januara 2016. godine, Veljović postavljen na mesto savetnika premijera Srbije za
pitanja regionalne i nacionalne bezbednosti. Vlada Srbije usvojila je i Uredbu o izmenama i
dopunama Uredbe o lokacijskim dozvolama kojom se omogućava izdavanje elektronske
graĊevinske dozvole od 1. januara 2016. godine.
Društveni aktivizam
Da li ste primetili oko sebe ljude koje kukaju, psuju i gunĊaju na ţivot. Kao da su u sve
razoĉaraniji i jedino što im je preostalo jeste kritikovanje moralnog stanja svega. Osvrnućemo se
na 2015. godinu kroz primere koji su ţaljenje zamenili delanjem. Usvajanje "Tijaninog zakona",
rasprava o kašnjenju izgradnje Ţeţeljevog mosta, akcije "Stav ulice", "Novinari ne kleĉe", sve su
to pokrenuli ljudi oko vas. https://www.youtube.com/watch?v=zfjnWA_KCK4
47
Paori traže od Nikolića da ne potpiše Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Asocijacija poljoprivrednika Srbije zatraţila je danas od predsednika Srbije Tomislava
Nikolića da ne potpiše Zakon o izmenama i dopunama Zakona
o poljoprivrednom zemljištu, koji je Skupština Srbije usvojila
29. decembra. "Usvajanje tog zakona će nama
poljoprivrednim proizvoĊaĉima oduzeti mogućnost da svojim
radom obezbedimo egzistenciju naših porodica. Molimo vas
da ne potpišete taj veoma štetan zakon jer svi snosimo
odgovornost svojim ĉinjenjem za budućnost naše dece", navodi se u pismu Asocijacije
upućenom predsedniku Srbije.
Asocijacija poljoprivrednika Srbije je u stalnom protestu od 24. novembra jer se protivi
rešenjima da se drţavno poljoprivredno zemljište izdaje u dugoroĉan zakup investitorima koji
predloţe biznis plan. Poljoprivrednici strahuju da će najplodnije zemljište koje oni sada uzimaju
u zakup biti dato na korišćenje stranim kompanijama koje će obećati velika ulaganja. Izmenama
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu predviĊeno je da se na zakup do 30 godina moţe dati
maksimalno 30 odsto drţavnog poljoprivrednog zemljišta u svakoj lokalnoj samoupravi.
Prvobitni predlog Vlade Srbije bio je te parcele moţe da zakupi jedan investitor, ali je on
izmenjen na predlog više poslaniĉkih grupa, tako da će tu mogućnost imati i udruţeni investitori,
odnosno poljoprivrednici. Poljoprivrednici koji imaju do 30 hektara obradivog zemljišta moći će
da kupe do 20 hektara, uz rok otplate do deset godina.
Uhapšen policajac u Novom Sadu
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Novom Sadu uhapsili su policajca
G.I. starog 28 godina, osumnjiĉenog da je uĉinio 12 kriviĉnih dela razbojništva. Posle duţeg
operativnog rada G.I. je uhapšen zbog sumnje da je maskiran i uz pretnju pištoljem, pljaĉkao
prodavnice u Novom Sadu i više drugih mesta u Juţnobaĉkom okrugu, saopštilo je MUP Srbije.
On je zadrţan, do 48 sati, po odobrenju nadleţnog tuţioca, a, u zakonskom roku, biće doveden
na saslušanje nadleţnom sudiji Osnovnog suda. Kako se navodi, G.I. je suspendovan sa duţnosti
do okonĉanja disciplinskog postupka koji je protiv njega pokrenut u Policijskoj upravi Novi Sad.
Sreda 30.decembar 2015.
MUP plaća troškove za prevoz na posao i sa posla
Vlada Srbije donele je danas odluku da se pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova
isplati 1,5 milijardi dinara koliko iznose neisplaćeni troškovi za prevoz. Zahvaljujući naporima
ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića i dobroj saradnji sa Vladom Republike Srbije,
Ministarstvo unutrašnjih poslova je ispunilo obećanje da se do kraja godine izmire zaostali
troškovi za prevoz na posao i sa posla, navodi se u saopštenju MUP-a.
48
Uskoro novi zakon o javnim preduzećima
Ministar privrede Srbije Ţeljko Sertić izjavio je danas da bi bilo dobro da novi zakon o
javnim preduzećima bude što pre usvojen i da njegova primena poĉne već u prvom kvartalu
2016. godine. "Pokušaćemo da novim zakonom još više stegnemo omĉu oko javnih preduzeća",
rekao je Sertić pedstavljajući Nacrt zakona o javnim preduzećima u Privrednoj komori Srbije. On
je istakao da nije dovoljno stavljati na savest direktorima javnih preduzeća da rade bolje i
profesionalnije, već da drţava mora da primenjuje svoje metode da bi se u tim preduzećima
postigli što bolji rezultati. Vlada Srbije je, po reĉima Sertića, i danas razgovarala o javnim
preduzećima. Kako je ocenio, stanje u tim preduzećima je dosta bolje nego prethodnih godina.
Podsetio je da postoje jako loši primeri i da ima javnih preduzeća koja posluju po trţišnim
principima i onih koja primaju subvencije. "Drţava mora da ima mnogo ozbiljniji uticaj na javna
preduzeća, i to preko zakona, kako bi drţala stvari pod kontrolom. Naša svest i savest nisu
dovoljni", rekao je Sertić.
Kako preživeti 2016.
Ove godine ni sindikati nemaju razloga za slavlje. Do kraja februara najavljeno je
otpuštanje 14.500 ljudi u javnom sektoru u Srbiji, a do
kraja 2016. godine pominje se cifra od 35 hiljada ljudi. Uz
sve to, akcize na alkohol, gorivo, kao i viša cena struje,
navode nas na to da se zapitamo kako ćemo preţiveti
sledeću godinu. U Gradskoj upravi i javnim preduzećima
biće otpuštanja, ali ne naglih, najavio je gradonaĉelnik
Miloš Vuĉević. Naime, plan je da otpuste preko 600
radnika u naredne tri godine, najviše iz "Vodovoda" i
"Ĉistoće", a najavljeno je i da će deo radnika iz Gradske
uprave otići u penziju. Sindikati navode da nisu mogli da utiĉu na najavljena otpuštanju, tih 600
radnika u javnim preduzećima.
Za dinar više u zadnjem trenutku
Pretprazniĉna atmosfera vlada i u Novom Sadu, guţva je u gradu, a prodavnice su krcate.
Tokom novogodišnjih i boţićnih praznika, uvek se potroši koji dinar više, a mnogo je onih koji
novogodišnju kupovinu obavljaju u poslednjem trenutku. Vreme novogodišnjih i boţićnih
praznika iziskuje veće troškove. Kupovina namirnica i poklona trebalo bi polako privoditi kraju,
a mnogo je onih koji novogodišnju kupovinu obavljaju u poslednjem trenutku.
Sa dolaskom Nove godine i Boţića, dolaze i kupovine na veliko. Svi su spremni na to da
odvoje koji dinar više kako bi praznici protekli u veselju, a kako preţiveti januar, o tome će
razmišlja kasnije. Iako vaţi pravilo da se pre kupovine napiše spisak svega što je potrebno,
prazniĉna euforija ili pak raznovrsna ponuda na rafovima uvek uĉini da se potroši više nego što
smo planirali. Koliko god na prvi pogled i sama pomisao na ĉekanje i redove izaziva
negodovanje kod kupaca, ipak malo šta moţe da zameni onaj osećaj koji imamo kada
obradujemo voljenu osobu. Ukoliko još niste obavili kupovinu, poţurite u radnje i dobro se
naoruţajte strpljenjem, jer ipak su novogodišnji praznici.
49
Pančevo: Novi projekat "Kesa je zakon"
U okviru Novogodišnjeg bazara u Panĉevu je danas promovisan novi ekološki projekat
Društva za zaštitu ţivotinja i prirode "Ekolibrijum" pod nazivom
"Kesa je zakon". Osnovna ideja projekta je da se probudi svest
vlasnika pasa da budu odgovorni prema svojim ljubimcima i prema
gradu u kome ţive i da ponesu sa sobom kesicu za pseći izmet kada
idu u šetnju. Na odreĊenim mestima u gradu, gde se inaĉe okupljaju
ljudi sa psima ili prolaze, biće okaĉene kutije sa kesama, da bi svima
bile na dohvat ruke. "Ako se desi da izaĊu iz kuće bez kese da mogu
da je pokupe usput", rekla je Marija Kolarski iz udruţenja
"Ekolibrijum": Kesice koje su kroz projekat pripremljene su biorazgradive a kutije kartonske,
ĉime se najmanje šteti ţivotnoj sredini. Projekat "Kesa je zakon" podrţan je na konkursu
Sekretarijata za zaštitu ţivotne sredine Grada Panĉeva za 2015. godinu.
Manji budžet - problemi u pozorištima?
Da će budţet za kulturu u narednoj godini biti najmanje 15 odsto manji, ĉlan Gradskog
veća zaduţenog za kulturu Vanja Vuĉenović objavio je pre nekoliko nedelja, ali je u izjavi za
našu televiziju rekao da nema mesta za paniku. MeĊutim, ĉini se da je u pozorištima ĉiji je
osnivaĉ grad Novi Sad panika zavladala, jer neki radnici koji su kljuĉni za odreĊene pozorišne
izvedbe nemaju ugovore za stalno, te je neizvesno hoće li im se ugovori u narednoj godini
produţiti. Iz Gradskog veća zaduţenog za kulturu kaţu da su svesni potrebe za radnicima u
pozorištu, ali da konaĉnu odluku ne donose oni. "Grad Novi Sad, pa i pozorišta u Novom Sadu
ĉiji je osnivaĉ grad Novi Sad ĉekaju saglasnost kojom će se odobriti produţenje ugovora svim
zaposlenima na odreĊeno vreme ili po dr. pravnim osnovama to odobrenje se ĉeka od Republike,
odnosno od republiĉke komisije koja odluĉuje o tom pitanju", kaţe Vuĉenović. Hoće li se
radnicima novosadskih pozorišta ĉiji je osnivaĉ grad produţiti ugovori, znaće se najverovatnije
poĉetkom 2016.
Vučić protiv 13. Plate: "Sit sam tih trikova i prevara"
Premijer Aleksandar Vuĉić najavio je danas, na sednici vlade, smenu pojedinih direktora
javnih preduzeća, koji nisu opravdali oĉekivanja, a ostalima,
koji su poslovali s dobiti, zahvalio na doprinosu budţetu i -
dodatno "podigao lestvicu" za sledeću godinu. - To što ćemo
smeniti pojedine ljude biće znak naše odluĉnosti da
sprovedemo reforme - rekao je premijer na sednici vlade,
saznaje Tanjug. On je, na sednici kojoj su prisustvovali
direktori svih javnih preduzeća, rekao da je cilj vlade da vidi
kako će iduće godine neka preduzeća "manje da gube, a druga
vi�še da zarade", zavisno od nivoa na kojem sada posluju, a prva mera biće smena nekih
direktora, koji nisu pokazali nikakav rezultat.
“Biće promena u pojedinim javnim preduzećima, koliko sutra... - rekao je premijer, ne
precizirajući na koga misli. Vuĉić je rekao da neće tolerisati da direktori javnih preduzeća svoj
posao shvate tako da samo troše ono što, kroz subvencije, dobijaju od drţave, na teret graĊana, i
50
da, pri tom, još prave gubitke. On je primetio da su ţeleznice, na primer, u ogromnom dugu, a
da RTB Bor ima ogromne plate i ogromne trošš kove, i zapitao sve one koji nisu uĉinili nikakav
napor da smanje gubitke: "Šta vi radite, šta će mi takvi direktori, kad nisu u stanju ni�šta da
urade?". "Ubiće nas", rekao je, "pojedina javna preduzeća, meĊu kojima pre svega ta dva, uz
javne servise i Resavicu, za koje dr�ţava izdvaja oko 300 miliona evra".
Predsednik vlade je istovremeno kritikovao sve u javnom sektoru koji su na teret
sredstava graĊana delili paketiće ili "13. plate", posebno one koji, osim "kupovine naklonosti
zaposlenih", nisu uradili ni�šta da naprave rezultat. - Sit sam tih trikova i prevara - rekao je
Vuĉić. On je izrazio zadovoljstvo ĉinjenicom da je ostvareno 12 milijardi više od planiranih
neporeskih prihoda. Od direktora uspešnih preduzeća zatraţio je da ga obaveste na koliku dobit
raĉunaju, odnosno koliki deo će uplatiti u budţet, a onda im je dodatno "podigao lestvicu",
precizirajući cifru koju oĉekuje.
Saradnja MUP-a i Agencije za borbu protiv korupcije
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija za borbu protiv korupcije danas su sklopili
Sporazum o poslovno - tehniĉkoj saraĊi koji će, kako su poruĉili ministar Nebojša Stefanović i
direktorka Agencije Tatjana Babić omogućiti efikasniju borbu protiv korupcije. Stefanović je
posle potpisivanja Sporazuma istakao da je borba protiv korupcije jedan od osnovnih - prioriteta
Vlade Srbije i MUP jer korupcija, kako je istkao, spreĉava ekonomski rast i dolazak investicija.
"Naš osnovni cilj kao istraţnih organa, ali i Agencije, jeste da ukaţemo na sve primere korupcije,
da se s tim snaţno izborimo i ne dozvolimo da graĊani imaju sumnju da je drţava leglo
korupcije", rekao je Stefanović. Prema njegovim reĉima cilj MUP i vlade je da pokaţu da je će
borba protiv korupcije biti svakodnevna i da neće biti pošteĊenih, bez obzira iz koje su stranke ili
na kojoj funkciji. Babić je istakla da današnji sporazum omogućava razmenu podataka izmeĊu te
agencije i MUP-a koji će obezbediti lakšu i efikasniju saradnju.
Mere protiv neovlašćene prodaje i upotrebe pirotehnike
Ministarstvo unutrašnjih poslova u današnjem saopštenju apeluje na graĊane da ne
kupuju pirotehniĉka sredstva od neovlašćenih i nestruĉnih lica i na mestima koja za to nisu
predviĊena i odobrena. MUP podseća da je Zakonom izriĉito zabranjena upotreba pirotehnike u
zatvorenom prostoru i na javnim mestima gde se okuplja veći broj lica, kao i prodaja
pirotehniĉkih sredstava maloletnim osobama. IzvoĊenje vatrometa mogu vršiti samo za to
ovlašćena pravna lica na odobrenoj lokaciji, uz rešenje koje je izdalo Ministarstvo unutrašnjih
poslova, podseća se u saopštenju.
Povodom predstojećih boţićnih i novogodišnjih praznika oĉekuje se povećana prodaja i
upotreba pirotehniĉkih sredstava. Usled nepravilne upotrebe pirotehnike moţe doći do teških
povreda sa trajnim posledicama po zdravlje, nastanka poţara i eksplozija, uznemiravanja graĊana
i narušavanja javnog reda i mira, upozorava MUP. Ovlašćena sluţbena lica Ministarstva
unutrašnjih poslova aktivno sprovode sve mere i aktivnosti u skladu sa zakonom kako bi se
spreĉila neovlašćena prodaja i upotreba pirotehniĉkih sredstava. Fiziĉka i pravna lica koja
neovlašćeno prodaju pirotehniĉka sredstva biće sankcionisana u skladu sa zakonom, a
pirotehniĉka sredstva biće im oduzeta, saopštio je MUP Srbije.
51
Utorak 29.decembar 2015.
Pajtić: Kresanjem budžeta APV obesmišljava se pokrajinski nivo vlasti
Poslanici Skupštine Vojvodine usvojili su danas pokrajinski budţet za narednu godinu, u
iznosu od 57,8 milijardi dinara. Predsednik Pokrajinske vlade Bojan Pajtić izjavio je da je
predloţeni budţet za 2016. godinu posledica ograniĉavanja pokrajinske administracije i
smanjivanja prihoda sa republiĉkog nivoa. "Danas smo mnogo dalje od ustavnih sedam odsto,
koliko pripada Vojvodini, nego ikada. Proces smanjivanja budţeta Vojvodine traje već tri
godine, dok je do tada rastao", istakao je Pajtić. On je pitao u ĉijem je interesu takav odnos
prema pokrajini, te ocenio da se radi o potrebi obesmišljavanja regionalnih nivoa vlasti i samog
naĉina podele vlasti.
"Cilj je da niko ne postigne ništa, jer su onda svi jednaki", dodao je predsednik
Pokrajinske vlade. On je objasnio i da će zbog odnosa republike prema Vojvodini, na meseĉnom
nivou svaki graĊanin raspolagati sa tek 700 dinara u svim oblastima koje su u nadleţnosti
pokrajine. "I razlozi su jasni. Pokrajina je pohvaljena za privlaĉenje investicija, novca iz
fondova, a sa ovim smanjenjem cilj je da pokrajinska administracija postoji, ali da nema
instrumente da utiĉe na kvalitet graĊana", kazao je Pajtić.
Nedopustivo kršenje pretpostavke nevinosti
Kako pre policijske akcije Rezaĉ tako i posle nje nastavlja se stara praksa curenja
informacija iz istrage i, osim s naslovnih strana novina, najave hapšenja dolaze i iz samog
drţavnog vrha. Struĉnjaci upozoravaju da iz javnosti još nije uklonjena praksa kršenja
pretpostavke nevinosti.
Prvo je poĉetkom decembra Aleksandar Vuĉić najavio rezultate "ozbiljnog, teškog i
napornog rada policije i drţave do kraja godine", kada će "mnogi pravi veliki kriminalci naći će
svoj put iza rešetaka", da bi potom tabloid Informer na naslovnoj strani najavio: Ţestoki "drţavni
udar" na mafiju. "Tuţilaštvo i policija prikupili su ĉvrste dokaze o milionskim pljaĉkama drţave,
u koje su umešani i neki od najpoznatijih privrednika i politiĉara u Srbiji. Hvatanje lopova
uslediće u narednih desetak dana i oĉekuje se spektakularna akcija hapšenja širom zemlje!"
Najavama hapšenja "kriminalaca" ili "lopova", kako optuţene za kriviĉna dela etiketiraju u
javnosti, ili objavljivanjem snimaka hapšenja, nastavlja se sa presuĊivanjima van suda, kaţu u
Beogradskom centru za ljudska prava."Mislim da to apsolutno nije u redu. Politiĉari daju izjave
o krivici onih koji su uhapšeni dakle unapred ih osuĊuju tako da to jeste kršenje pretpostavke
nevinosti", kaţe Vesna Petrović iz Centra.
Javno presuĊivanje je nedopustivo, tvrdi i poverenik za informacije od javnog znaĉaja
Rodoljub Šabić, ali da na to ne moţe da utiĉe. On podseća da su postupci koje je ranije pokretao
doprineli da se smanji curenje informacija: "Nije tu samo problem što s vremena na vreme
te informacije cure direktno ili postoji sumnja da cure iz banki podataka drţavnih organa koje se
vode usasvim druge svrhe, imamo još jednu situaciju – ĉak i kad se to dogodi imamo novinarski
kodeks koji ĉvrsto zabranjuje novinarima da to objave". http://rs.n1info.com/a121814/Video/Nedopustivo-krsenje-pretpostavke-nevinosti.html
Taksa za RTS i RTV 150 dinara
52
Taksa za RTS i RTV iznosiće 150 dinara, a graĊani će je plaćati kroz raĉun za struju,
predviĊeno je Zakonom o privremenom ureĊivanju naĉina naplate takse za javni medijski servis
koji je danas usvojen u Skupštini Srbije. U periodu od 1. januara do 31. decembra sledeće godine
javni medijski servisi delimiĉno će se finansirati iz budzeta Srbije, a delimiĉno iz takse koja će
iznositi 150 dinara, a biće naplaćena preko raĉuna za utrošenu elektriĉnu energiju. Sredstva od
uplaćene takse na podruĉju Srbije van teritorije Vojvodina biće prihod RTS, dok će 70 odsto
sredstava uplaćenih na teritoriji Vojvodine ići RTV, a ostatak RTS. PredviĊeno i da RTS i RTV
snadbevaĉu, na ime obavljanja poslova fakturisanja i naplate takse, plaćaju meseĉnu naknadu u
visini od tri odsto od iznosa prenetih sredstava RTS-u i RTV-u po osnovu takse. Za sprovoĊenje
zakona obezbeĊena su sredstva, a stupiće na snagu dan posle objavljivanja u "Sluţbenom
glasniku", kako bi se odmah obezbedili uslovi za nesmetan rad javnog servisa i obavljanja
njihove delatnosti koja je u funkciji javnog interesa.
Ukinuta zabrana prodaje alkohola posle 22
Skupština grada Beograda odluĉila je da ukine zabranu prodaje alkoholnih pića, piva i
pirotehniĉkih sredstava od 22 sata do šest ujutru. Odbornici su usvojili izmene odluke o radnom
vremenu zanatstva i trgovine u Beogradu, kojima se predviĊa brisanje ĉlana 11 te odluke, koji se
odnosio na zabranu prodaje alkohola i pirotehnike od 22 sata do šest sati ujutru. Ta odluka, kako
se navodi, stupiće na snagu osam dana od objavljivanja u sluţbenom listu Grada Beograda.
Zamenica gradskog sekretara za privredu Maja Bajagić rekla je da zabrana prodaje alkohola nije
dala oĉekivane rezultate. Bajagić kaţe da je Unija poslodavaca Srbije iznela podatak da je u
Beogradu promet opao za 30 odsto, a zaposlenost za 9,9 odsto, kao efekat uvoĊenja zabrane.
Prema istraţivanju Privredne komore Beograda, mera zabrane je imala efekat da je ukinuto je
300 radnih mesta, odnosno da je posao izgubila 'treća smena'", rekla je Bajagić obrazlaţući
odluku.
Priznanje novinaru RTV-a Stevanu Davidoviću
Zadruţni savez Vojvodine proglasio je za novinara godine Stevana Davidovića, novinara
Radio Novog Sada. Ta prestiţna nagrada dodeljuje se novinarima
koji aktivno afirmišu poljoprivredu i zadruţni sektor. „To je deseti
put da se dodeljuje nagrada novinarima koji angaţovano prate
poljoprivredne teme, a nagradu je Stevan Davidović zasluţio zbog
kvalitetnog i objektivnog izveštavanja u oblasti
poljoprivredeposebno kada je reĉ o zadruţnom sektoru“ kaţe
predsednik Zadruţnog saveza Vojvodine Radislav Jovanov.
Nagrada predstavlja podsticaj za sve agrarne novinare, ali i priznanje za sve kolege koje
su pre mene u bogatoj istoriji Radio Novog Sada izveštavali iz oblasti agrara, istakao je Stevan
Davidović. „Ja sam jedan od urednika emisije Poljoprivredno dobro i siguran sam da su i moji
prethodnici koji su nekoliko decenija ureĊivali ovu emisiju zadovoljni ovom nagradom“ , kaţe
Davidović Stevan Davidović je dugogodišnji novinar Radio Novog Sada i urednik
poljoprivrednih emisija „Poljoprivredno dobro“ i „Agroargumenti“. I prethodni dobitnici nagrade
bili su novinari Radio-televizije Vojvodine, ĉime se potvrĊuje da je izveštavanje iz oblasti
poljoprivrede jedan od prioriteta javnog servisa graĊana Vojvodine.
53
Protest Novinari ne kleče 11. januara
Protest medijskih profesionalaca sa zahtevom za smenu ministra odbrane Bratislava
Gašića zbog uvrede upućene novinarki biće odrţan 11. januara u devet gradova u Srbiji, najavila
je danas ta grupa. "Od predsednika Vlade Aleksandra Vuĉića traţimo da bez odlaganja, izgovora
i opstrukcija, uputi skupštini predlog za razrešenje Bratislava Gašića. On je još 7. decembra
obećao da će to uĉiniti", navodi se u saopštenju. Medijski profesionalci zahtevaju da Aleksandar
Vuĉić iskoristi poloţaj predsednika SNS i da utiĉe na poslanike te stranke da glasaju za
razrešenje Gašića.
Kao zahtev se navodi i da ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac obrati javnosti i
objasni šta je do sada uĉinio da Gašić snosi posledice postupka prema novinarki, kao i da "poloţi
raĉune šta je uopšte uĉinio, kao ministar informisanja, da zaštiti dostojanstvo novinarske
profesije". Od poverenice za ravnopravnost Brankice Janković se traţi da upotrebi sva zakonska
sredstva koja joj stoje na raspolaganju da pozove Bratislava Gašića na odgovornost zbog uvrede
koju je naneo svim ţenama. "Potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović da obavesti javnost o
koracima koje je kao predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije,
preduzela da bi stekla uvid u stanju rodne ravnopravnosti u resoru koji vodi Bratislav Gašić, kao
i u njegovoj komunikaciji sa javnošću, budući da postoje jasni dokazi o njegovim seksistiĉkim
stavovima", navodi se u saopštenju.
Kontrola kafića pred doček
Poţari u kafeu "Laundţ" i u noćnom klubu "Kontrast" zauvek su promenili Novi Sad, a
vihor vatre ugasio je 13 mladih ţivota. Do tada je bila
zapostavljena, a nakon toga prevencija od poţara postala
je jedna od najbitnijih tema stanovnika Novog Sada, ali i
ĉitave Srbije. Doneseni su oštriji propisi vezani za
protivpoţarnu zaštitu u lokalima, zatvarani su lokali koji
ih nisu ispunjavali, a inspekcijske kontrole postale su
ĉešće. Prilika kao što je doĉek nove godine, svakako je
veliki bezbednosni test za sve ugostitelje i njihove
lokale. "Sada imamo unazad mesec dana redovnu kontrolu protivpoţarne inspekcije, u objektima
koji pred novu godinu prave doĉeke, Skoro svaki dan nekoliko takvih objekata je kontrolisano,
provereno", kaţe Dragan Stanojević, predsednik udruţenja ugostitelja Novog Sada.
Nikola Bubonja, vlasnik je lokala koji je na dva nivoa koje spajaju stepenice. Prema
njegovim reĉima, posle poţara u Kontrastu, bio je prinuĊen da izmeni lokal kako bi ga
standardizovao i dodatno osigurao od opasnosti izbijanja poţara. Dodaje da se svest ugostitelja
posle tragiĉnih poţara drastiĉno promenila.
Zabrana pušenja na svim javnim mestima
Izmenama Zakona o zaštiti stanovništva od izloţenosti duvanskom dimu u Srbiji će u
2016. godini biti uvedena potpuna zabrana pušenja na javnim mestima, ukljuĉujući sve
ugostiteljske objekte, piše danas list "Blic". Prema pisanju lista, svaki kutak u kafićima i
restoranima biće nepušaĉki, a pušenje će biti dozvoljeno samo u letnjim baštama. "Pušaĉi neće
54
moći da koriste ĉak ni posebne prostorije sa ventilacijom koje sada postoje u mnogim kafićima u
trţnim centrima", navodi list. Sadašnjim Zakonom o zaštiti stanovništva od izloţenosti
duvanskom dimu napravljen je ustupak ugostiteljskim objektima, pa je pušenje bilo dozvoljeno u
lokalima većim od 80 kvadratnih metara u kojima vlasnici mogu da odrede najmanje 50 odsto
prostora gde je pušenje dozvoljeno.
Predsednica Republiĉke struĉne komisije za prevenciju pušenja Ministarstva zdravlja
Srmena Krstev rekla je za Blic da to više neće biti moguće na osnovu izmena Zakona koje bi
trebalo da stupe na snagu tokom 2016. godine. "PredviĊena je potpuna zabrana pušenja na svim
radnim i javnim mestima... napravili smo male ustupke. Tako će u psihijatrijskim ustanovama,
socijalnim objektima i zatvorima pušenje biti dozvoljeno u posebnim prostorijama, s tim da će u
njima moći da puše samo pacijenti i zatvorenici, ali ne i zaposleni", kazala je Krstev. Biće
zabranjena i proizvodnja slim cigareta sa ukusom mentola, a biće uvedena i stroţa kontrola
elektronskih cigareta
Ponedeljak 28.decembar 2015.
Predsednik Sindikata štrajkuje glađu
Predsednik Sindikata policije Sloga Dragan Ţebeljan poĉeo je jutros u 07,00 ĉasova
štrajk glaĊu zbog nejasnih kriterujema kojim se zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova
(MUP) proglašavaju tehnološkim viškom. Kako je najavio, on će se tokom štrajka glaĊu nalaziti
na svom radnom mestu. Ţebeljan je iskusni uniformisani i obuĉeni policajac u koga je drţava
Srbija uloţila novac za obuku. On je ranije po nejasnim kriterijumima iz Ministarstva unutrašnih
poslova prebaĉen u Sektor za vanredne situacije, i jedini je predsednik sindikata koji je trenutno
obuhvaćen izvršenom sistematizacijom radnih mesta koja od nove godine predviĊa otpuštanje.
Udruţeni sindikati Srbije "Sloga" apeluju na ministra policije Nebojšu Stefanovića da detaljno
preispita svaku odluku o tehnološkom višku u MUP, pa i njegovu, imajući u vidu da je bilo
propusta, i da je on kao ministar više puta preko sredstava javnog informisanjam rekao da će se
svaki sluĉaj pojedinaĉno ispitati i da će se otpuštati iskljuĉivo oni koji su vršili kriviĉna dela.
Ţebeljan nikada nije kriviĉno osuĊivan, protiv njega ne vodi nikakva istraga ili postupak, i u
predhodnom periodu iskljuĉivo zbog svojih sindikalnih aktivnosti bio ĉesta meta mobinga od
strane nadleţnih u Sektoru za vanredne situacije.
Javni sektor (oglasima) ulepšava sliku o sebi
Politiĉari, drţavni funkcioneri i predstavnici javnih preduzeća ugovaranjem usluga
oglašavanja i marketinga u medijima utiĉu na kreiranje medijskih
sadrţaja i time suţavaju novinarske slobode, zakljuĉak je
najnovijeg izveštaja Saveta za borbu protiv korupcije. Na
predstavljanju izveštaja u Medija centru, potpredsednik Saveta
Miroslav Milićević je rekao da se oglašavanjem institucija javnog
sektora stvara "veoma jak odnos" izmeĊu medija i predstavnika
svih nivoa vlasti, koji je uglavnom direktan ili posredan, preko
marketinških agencija bliskim politiĉkim strankama. "Mediji imaju finansijsku korist u tom
odnosu, a predstavnici vlasti imaju fleksibilniji odnos medija", ocenjuje Milićević. On je dodao
55
da bi Savet voleo da u oblasti oglašavanja javnog sektora postoje jasnije zakonske odredbe i da
se uspostavi njegova kontrola s obzirom na to, kako je rekao, oglašavanje nije adhoc koruptivno,
već je nešto što doprinosi transparentnosti i zakonska je obaveza za mnoga preduzeća.
Govoreći o rezultatima izveštaja Milićević je objasnio da je on uĉinjen na osnovu
podataka dobijenih od 124 drţavne institucije, kada je reĉ o poslovima oglašavanja i marketinga
od 2011. do kraja 2014. Prema njegovim reĉima za ĉetiri godine u toj oblasti 124 reprezentativna
preduzeća potrošila su više od 60,9 miliona evra, od ĉega je najviše (29,87 odsto) potrošeno
2012, a najmanje 2014. (18,75 odsto). MeĊutim, kako je objašnjeno, to nisu sva sredstva koja je
drţava potrošila za oglašavanje i marketing, već samo trošak 124 preduzeća, pošto veliĉina
trţišta javnog sektora od 2011. do 2014. iznosi više od 840 miliona evra.
Milićević je dodao da su najviše sredstava, više od 57 odsto, potrošila privredna društva
sa većinskim drţavnim kapitalom (42,15 odsto) i javna preduzeća (15,46 odsto) što pokazuje da
u njima nije bilo adekvatne kontrole. "To moţe biti rezultat ĉinjenice da se u njima nalaze
partijski kadrovi ili kadrovi koji nisu u stanju da zaštite javni interes", ocenio je Milićević.
Milićević je istakao i da je postupak javnih nabavki usluga oglašavanja i marketinga ĉesto raĊen
subjektivno, da se koriste diskrecioni kriterijumi, što nije dobro za takvu vrstu posla.
Novi Sad: Novi ukrasi, kutak za decu
Centralne ulice Novog Sada po tradiciji su okićene u susret novogodišnjim i boţićnim
praznicima, ali je nepodeljeno mišljenje da je to ukrasno
osvetljenje, na radost NovosaĊana, pre svega onih
najmlaĊih, ove godine i jaĉe i lepše u odnosu na
prethodne. Takvom utisku doprineli su i novi
novogodišnji ukrasi koji su postavljeni na javnoj rasveti
i kandelabrima na Trgu slobode i u Zmaj Jovinoj ulici
gde je posebna atrakcija "zvezdano nebo" koje se priuţa
duţ cele ulice.
Ono što je velika novina je ĉinjenica da je ukrašen i nedavno rekonstrisani Trg
Republike, koji je, zbog naĉina na koji je ukrašen, izuzetno atraktivan i koji predstavlja
osveţenje u odnosu na sva dosadašnja ukrašavanja grada. Posebnu paţnju najmlaĊih NovosaĊana
izazivaju tri figure Sneška Belića koje su postavljenje na Trgu Republike, a koje su okruţene
"šumom" ukrašenih jelki postavljenih u ţardinjere kojima se oiviĉava "kutak za decu", koji ĉim
se upale svetiljke postaje prepun ozarenih i nasmešenih deĉjih lica. Ukrašena je, kao i svih
prethodnih godina, i Gradska kuća, samo što su novi ukrasi uĉinili da ona "svetli" spektakularnije
isto kao i delovi Dunavskog parka i okolnih ulica. Ovogodišnje kićenje Novog Sada sprovedeno
je u dve etape - u prvoj je postavljena ukrasna rasveta koja je prošle godine krasila novosadske
ulice, a u drugoj koja je završena juĉe, postavljeni su novi ukrasi koji su "zakasnili" zbog
poštovanja procedure javne nabavke koju je sprovelo Javno preduzeće "Zavod za izgradnju
grada".
Nedovoljno zaposlenih u zatvorima u Srbiji
U zatvorima u Srbiji nema dovoljno zaposlenih, a manjka posebno ima u bezbednosnim i
zdravstvenim sluţbama, dok uslovi za ţivot u njima nisu dobri, zakljuĉci su monitoringa
"Reforme zatvorskog sistema u praksi" koji je Helsinški odbor za ljudska prava danas predstavio
56
u Beogradu. Pravnica Helsinškog odbora Jelena Mirkov rekla je da je tokom istraţivanja
sprovedenog u 2015. godini u devet srpskih zatvora, praćen rad svih sluţbi u okruţnim zatvorima
ukljuĉujući i pritvorske jedinice, kao i u kancelarijama za alternativne sankcije.
Prema reĉima pravnice Helsinškog odbora Ljiljane Palibrk, prilikom obilaska okruţnih
zatvora suoĉili su se sa veoma starim i nefunkcionalnim objektima, koji se, kako je navela,
"obiĉno nalaze u gradskim centrima i predstavljaju rizik za okolinu". "Neophodno je da drţava
obezbedi novac za rekonstrukciju i izgradnju novih zatvora, iako su zaposleni i pritvorenici dosta
toga uradili na sanaciji postojećih problema na objektima", kazala je Palibrk. Prema njenim
reĉima, "pitanje je ko će raditi" u zatvorima u Kragujevcu u Panĉevu, ĉija je izgradnja najavljena
za 2016. godinu. Dodala je da najveći problem za zatvore predstavlja nedovoljan broj zaposlenih
ljudi u svim sluţbama, naroĉito u sluţbama bezbednosti i zdravstva.
"Svuda postoji manjak zaposlenih i to manjak u odnosu na broj ljudi koji bi prema
sistematizaciji trebalo da budu zaposleni u zatvorima", kazala je Palibrk. Prema njenim reĉima,
"veliko" je pitanje šta drţava namerava da uradi po tom pitanju u predstojećem periodu, jer
postoji zabrana zapošljavanja u javnom sektoru do kraja 2016. godine. Palibrk je ocenila i da se
zbog nedostatka zaposlenih u sluţbama za obuku i upošljavanje, malo radi na resocijalizaciji i
edukaciji zatvorenika, te da je broj povratnika veliki dok je ;u reformi zatvorskog sistema
pozitivno to što je smanjeno trajanje pritvora.
Vozio sa 3,19 promila alkohola u krvi
Saobraćajna policije na podruĉju Srema, izmeĊu 26. i 27. decembra, otkrila je 46 vozaĉa
koji su upravljali vozilom pod uticajem alkohola, a kod jednog vozaĉa na podruĉju Stare Pazove
registrovano je 3,19 promila alkohola u krvi. Za 14 vozaĉa koji su se nalazili u stanju teške i
potpune alkoholisanosti odreĊeno je zadrţavanje do 12 ĉasova. Vozaĉ putniĉkog automobila na
podruĉju Stare Pazove imao je 3,19 promila alkohola u krvi. TakoĊe je otkriveno 25 prekršaja
nevezivanja sigurnosnog pojasa. Otkriveno je pet vozaĉa koji su upravljali vozilom bez vozaĉke
dozvole, a iz saobraćaja je iskljuĉen 51 vozaĉ i ĉetiri vozila, navodi policija u saopštenju.
Papa Franja: Ne morate da verujete u Boga da bi išli u raj
Potvrdivši reputaciju „naprednog pape” papa Franja naveo je u pismu upućenom
osnivaĉu rimskog dnevnika „Republika” EuĊeniju Skalfariju da će
Bog oprosititi ateistima što ne veruju ukoliko budu sledili svoju
savest. „Pitate me da li hrišćanski Bog oprašta onima koji ne
veruju i koji ne traţe veru. Poĉeću onim što je suština a to je da
Boţja milost nema granica ukolio odete pred njega s srcemo
punim iskrenosti i pokajanja,„ napisao je papa u odgovoru na niz
pitanja koje je Skalfari objavio u „Republici”. Prema njegovim
reĉima, stvar je u tome da oni koji ne veruju u Boga slede svoju
savest a „greh ĉak i za one koji ne veruju postoji ukoliko ljudi ne slede svoju savest,” javlja
londonski Indipendent, prenosi Tanjug.
Dopisnik katoliĉkog lista „Tablet” Robert Mikens ocenio je da papini komentari još
jednom pokazuju da on pokušava da popravi staromodan imidţ katoliĉke crkve koji je njegov
prethodnik papa Benedikt XVI dodatno uĉvrstio „Papa Franja je takoĊe konzervativana li
pokušava da ima smisleniji dijalog sa svetom” ocenio je Mikens. Pozdravljajući pismo, Skalfari
57
je reakao da su papini komentari „još jedan dokaz njegove sposobnosti i ţelje da prevaziĊe
barijere u dijalogu sa svima. Papa Franja je u julu signalizirao i progresivniji stav o pitanju
seksualnosti upitavši „ako je neko gej i traţi Boga, ko sam ja da mu sudim?” podseća londonski
dnevnik.
Nedelja 27.decembar 2015.
Protest policijskog sindikata
Nezavisni policijski sindikat Srbije (NPSS) odrţao je danas protest zbog najavljenog
otpuštanja 1.475 njihovih kolega, koji su premešteni
na nepostojeća radna mesta, a potom im sledi otkaz.
Protestu je prisustvovalo oko 150 ljudi, a predsednik
NPSS Momĉilo Vidojević zatraţio je od ministra
unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića da uspostavi
jasne kriterijume za rešavanje viška zaposlenih u
MUP, "a ne da se to radi po poslušnosti ili
neposlušnosti". "Proteruju one koji im nisu poslušni,
a kriminalce ostavljaju", istakao je Vidojević, i objasnio da sindikati već godinama ukazuju na
kriminalnog ponašanja pojedinih naĉelnika policijskih uprava i rukovodioca organizacionih
jedinica. Isti ti kriminalci, ukazao je Vidojević, sada predlaţu ko će biti "za odstrel".
Ministru Stefanoviću on je poruĉio da problem moţe da se reši "za pet minuta", samo da
se sedne za sto i ostave sujete po strani, kako ĉasni i pošteni policajci ne bi dobili
otkaz.Vidojević je upozorio da ono što rukovodstvo MUP namerava predstavlja i kockanje sa
bezbednosti graĊana, jer "neko iz vrha vlasti tera policajce na ulicu da se snalaze". Opasno je kad
se policajac snalazi, strahujem da će mnogi od vas postati lak plen kriminalcima, poruĉio je on.
Vidojević je najavio da će narednih nedelja i meseci NPSS organizovati seriju protesta, a
iskoristiĉe i zakonsku mogućnost i proglasiti štrajk.
Vulin: 5.298 vojnih penzionera odustalo od tužbe prema državi
Ministar za rad, zapošljavanje, boraĉka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin izjavio je
25.12.2015 da je 34.983 vojna penzionera zatraţilo usklaĊivanje penzija i odgovarajuće
nadoknade, a da je od toga 5.298 odustalo od tuţbe prema drţavi. To će, kako je objasnio,
znaĉajno smanjiti troškove drţavi i ispraviti nepravdu prema vojnim penzionerima. „Penzije su
već uvećane i u januaru će moći da dobiju celokupan iznos duga u jednoj jedinoj rati što je malo
ko i oĉekivao i što je uraĊeno na direktan zahtev predsednika vlade. Vlada je smogla snage da
uradi nešto što pre nje niko nije radio”, rekao je Vulin novinarima u beogradskoj opštini Grocka.
Vulin se zahvalio vojnim penzionerima na poverenju i što su i ovaj put dokazli da im je
stalo do drţave. „Ova vlada ne pravi dugove, već vraća dugove koji su napravljeni pre nas. Da
nije bilo ovakvog bahatog ponašanja i ovakvog odnosa prema vojnim penzionerima mi danas ne
bi bili u poziciji da trošimo milijarde da bi vratili dugove koji nisu morali da budu napravljeni”,
poruĉio je Vulin.
Tokom evropskih integracija potrebno jačanje nezavisnih institucija
58
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković ocenila je da će Srbiji tokom
pregovora u evropskim integracijama biti potrebno jaĉanje
nezavisnih institucija, kako bi se adekvatno odgovorilo na sve
zahteve u oblasti zaštite ljudskih prava. „Potrebno je nastaviti
jaĉanje nezavisnih institucija, kako bismo adekvatno
odgovorili na potrebe zaštite prava naših graĊana i graĊanki,
pogotovo tokom trajanja pregovora u procesu evropskih
integracija”, kazala je Brankica Janković agenciji Beta.
Ona oĉekuje da će tokom pregovora o poglavljima 23 i 24,
koja se bave pravosuĊem i osnovnim pravima, rasti uloga sluţbe poverenika za zaštitu
ravnopravnosti. „Planiramo da povećamo kapacitete, jer će se i povećavati broj prituţbi graĊana i
graĊanki koji se sve više ohrabruju da prijave diskriminaciju”, kazala je Brankica Janković.
Kao glavne izazove u pregovorima sa EU, poverenica, ipak, vidi sprovoĊenje svega što se
usvoji u procesu integracija. „Manji problem će biti usklaĊivanje srpskog zakonodavstva sa
evropskim pravnim tekovinama, mnogo veći problem biće primena zakona”, kazala je Brankica
Janković i dodala da će mnogo toga zavisiti i od ekonomske situacije, jer će za neke aktivnosti
biti potrebna i dodatna sredstva. Ona je kao pohvalno navela to da 95 odsto preporuka koje
izrekne poverenik bude prihvaćeno i istakla da na tom polju postoji dobra saradnja s
ministarstvima i lokalnim samoupravama.
Brankica Janković je ocenila da je saradnja sa Skupštinom Srbije, kojoj je sluţba
poverenika direktno odgovorna za svoj rad, dobra, ali da bi ipak parlament trebalo da bude
aţurniji. „Naš godišnji izveštaj o radu još nije razmatran, a to je obaveza i posao parlamenta”,
kazala je Brankica Janković. Ona je rekla i da poslanici nezavisna tela, poput poverenika za
zaštitu ravnopravnosti, treba da vide kao svoje saveznike, i u tom smislu je posebno istakla dobru
saradnju sa Ţenskom parlamentarnom mreţom.
Kuzmič: Kleronacionalizam zamenio komunizam
Rektor EvanĊeoskog teološkog fakulteta u Osijeku Peter Kuzmiĉ izjavio je da je na
prostoru bivše Jugoslavije kleronacionalizam zamenio komunizam. "Kao što se ranije pitalo 'šta
će Partija reći', danas se pita 'šta kaţe Crkva?' Visok procenat graĊana, koji se izjašnjavaju kao
vernici, više je izraz politiĉkog oportunizma i frustracije oko pitanja identiteta, nego pitanje
iskrene vere i plodonosne evangelizacije u postkomunizmu", rekao je Kuzmiĉ za današnji
novosadski Dnevnik. Ocenio je da je takva "masovna seoba iz partije u katedralu" verski i
politiĉki opasna, jer politiĉko-nacionalistiĉka religija nanosi veliku štetu verodostojnosti
hrišćanstva i koĉi razvoj prave liberalne demokratije. "Ona suţava prostor individualnih sloboda
unutar kojih pojedinac bira na temelju svoje savesti i razumnog odluĉivanja, a ne pod pritiskom
novih kolektivizama", kazao je Kuzmiĉ.
Prema njegovim reĉima, na ovim prostorima ĉesto se dogaĊa da govor o dobrobiti naroda
ili nacije olako poprimi neţeljeni prizvuk kolektivistiĉkog nacionalizma. "Pametni rodoljub
Martin Buber je decenijama pre osnivanja toliko priţeljkivane drţave Izrael isticao i za nas vaţne
distinkcije: 'Narod je fenomen ţivota; nacija je fenomen svesti; nacionalizam je fenomen
prenaglašene svesti'. Sve što je prenaglašeno - neuravnoteţeno je i u svojim ekstremnim oblicima
ugroţava one koji su nacijom i verom drugaĉiji", rekao je Kuzmiĉ. Ocenio je da je vreme da se
59
nešto nauĉi o opasnoj simbiozi strasnog nacionalizma i pregrejane politiĉke religioznosti, te o
zloj instrumentalizaciji takvog zanosa u politiĉke i ratniĉke svrhe.
"Treba nam više sekularizacije, jer, kako je govorio pametni Ţeljko Mardešić, jedan od
najznaĉajnijih hrvatskih humanista i sociologa religije, 'upravo gubitak politiĉke i društvene
moći crkava ĉini da one postanu prihvatljivije i uticajnije u društvu, ali sada radi verskih i
moralnih razloga, a ne svetovnih pobuda'", naveo je Kuzmiĉ. Ocenio je da je problem i u
Hrvatskoj i u Srbiji što postoje "privilegovane nacionalne crkve", koje su politiĉki moćne i
društveno uticajne, ali su istovremeno duhovno i moralno slabe i bez većeg uticaja na porodiĉni
moral, radnu etiku i uopšte pravdu i poštenje u društvenoj zajednici ĉiju oni navodno premoćnu
većinu ĉine. "Toliko korupcije i tako visok stepen religioznosti jednostavno ne idu zajedno",
poruĉio je Kuzmiĉ.
Vesti iz obrazovanja i nauke čitajte na našem sajtu
www.nsprv.org