HRANA Proizvodnja obilja /// proizvodnja gladi

Prema podacima WFP-a proizvodimo dovoljno hrane za

nahraniti 1,5 više ljudi nego što ih trenutno ima na

planeti, a

2009. godine smo po prvi put prešli brojku od preko

milijardu

gladnih ljudi na planetu (www.foodfirst.org)

70 posto siromašnoga stanovništva na planeti živi u

ruralnim

područjima, od toga su većina žene

U SAD-u se svaki dan baci 43000 tone hrane, a u

Britaniji je

2004. godine bačena više od trećine kupljene ili

uzgojene

hrane vrijedne 16 milijardi dolara

/// ZAŠTO POSTOJI GLAD? ///

/// ENERGETSKA NEEFIKASNOST PROIZVODNJE HRANE ///

za unos 10 kalorija energije dobivamo jednu kaloriju u hrani

/// KAKO SE FINANCIRA GLAD? ///

liberalizacija trgovine

privatizacija

prekid subvencija

otvaranje tržišta

pad lokalne proizvodnje ovisnost o uvozu hrane

/// KAKO SE FINANCIRA GLAD? ///

Svega četiri kulture koriste se u komercijalnoj GM

proizvodnji,

a to su: soja 63%, kukuruz 19%, pamuk 13% i uljana

repica 5%

Sjetva za 1,4 milijarde ljudi na svijetu ovisi o

sačuvanom sjemenu od prethodne sezone.

TERMINATOR TEHNOLOGIJA

ili kako su je same korporacije nazvale i patentirale kao “kontrola izražavanja gena biljaka” (Control of Plant Gene Expression)

/// POMOĆ SIROMAŠNIMA? ///

IZDAJNIČKA (TRAITOR) TEHNOLOGIJA gdje

biljka proizvodi vitalno sjeme, ali kao pomoću kakvog “prekidača” se ugase (ili izdaju) neke druge važne osobine biljke. Tada se biljka “spašava” ili ponovo uključuje kemikalijama od iste korporacije koja je to sjeme i prodala.

“Ovo nije samo konsolidacija korporacija

koje se bave sjemenom, ovo je zaista konsolidacija cjelokupnoga lanca hrane”. Robert T. Fraley, dopredsjednik poljoprivrednoga sektora korporacije Monsanto.

/// KONTROLA PROIZVODNJE HRANE ///

Četiri “genetska diva” kontroliraju cjelokupno tržište

GM usjevima – Monsanto, Dupont, Syngenta i Bayer

/// EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA ZA MANJI EKOLOŠKI OTISAK ///

>>> Sistem održive poljoprivrede na Sveučilištu Davis

>>> Ispitivanje poljoprivrednih sistema na Institutu Rodale

>>> Broadbalk eksperiment na Stanici za eksperimentiranje u Britaniji

...

/// Testiranje utjecaja na okoliš i prinose konvencionalnih i ekoloških pristupa u proizvodnji hrane ///

>>> Na organskim farmama moguće je uštedjeti i do 65 posto manje energije,

najviše zbog nekorištenja umjetnih gnojiva (Earth Care Manual, 2004).

/// EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA ZA MANJI EKOLOŠKI OTISAK ///

/// Najveće istraživanje proveo Centre for Environment and Society ///

>>> nakon analize podataka čak 9 milijuna farmera iz 52 zemlje zaključili kako organska

poljoprivreda može konkurirati konvencionalnoj u prinosima.

Četiri presudne održive metode:

a) Kompostiranje i unošenje humusa na tlo

b) Rotiranje kultura i plodored

c) Zelena gnojidba – korištenje leguminoza, grahorica i ostalih

biljaka koje na sebe fiksiraju dušik te ga na taj način unose u tlo

d) Miješane kulture - sadnja vrsta koje štite jedna drugu zajedno

(Haggis, 2007).

/// Šestogodišnje istraživanje UN-a (2008) Agriculture at a Crossroads zaključilo kako konvencionalna poljoprivreda ne može dugoročno hraniti svjetsku populaciju ///

/// OTIMAČINA ZEMLJE – OTIMAČINA BUDUĆNOSTI ///

def. (engl. land grabbing) – kontroverzni poslovi stjecanja velikih

površina zemlje

– kupovina ili zakupljivanje velikih

površina tla u zemljama u razvoju i siromašnim zemljama,

uglavnom od strane globalnih korporacija, investicijskih

fondova najmoćnijih svjetskih banaka i državnih

agencija galopirajućih ekonomija

/// OTIMAČINA ZEMLJE – OTIMAČINA LJUDI ///

premda prisutna i u povijesti kroz iskorištavanja siromašnih

zemalja, termin se koristi od izbijanja posljednje

“krize hrane” 2007.-2008.

prosječna površina “otetog” zemljišta je 40,000ha, a jedna

četvrtina poslova zauzimala su površine veće od 100.000ha

/// OTIMAČINA ZEMLJE – KONTROLA PROIZVODNJE HRANE ///

/// HRVATSKA – SEKTOR HRANA ///

U 2007. godini, obiteljska poljoprivredna gospodarstva

posjedovala su oko 84 posto poljoprivrednog zemljišta

Unatoč tome, obrađuju svega 20 posto površina.

5 posto najvećih proizvodi na polovini

poljoprivrednih površina.

1 posto ubire oko 40 posto svih

izravnih poticaja.

zagađenje voda od otpadnih voda industrije i od poljoprivrede.

(40 posto vodozemaca u

Hrvatskoj ugroženo)

U Izvješću o zaštiti okoliša (2007),

Agencija za zaštitu okoliša

tlo opisuje kao zanemareni resurs.

/// HRVATSKA – SEKTOR HRANA ///

plodno tlo postaje sve više resurs 21. stoljeća, a Hrvatska

iskorištava tek nešto više od polovice svojih obradivih površina

te smo iznimno ovisni o uvozu hrane.

/// HRVATSKA – SEKTOR HRANA ///

Za svoje potrebe dovoljno proizvodimo svega nekoliko

prehrambenih proizvoda (pšenica, kukuruz, meso

peradi,

jaja, vino...), a na uvoz hrane potrošimo godišnje i do

1,5

milijarde dolara (UNDP, 2008).

/// HRVATSKA – SEKTOR HRANA ///

2008. godine smo imali pod ekološkom poljoprivredom

gotovo zanemarivih 1,29 posto od ukupnih

poljoprivrednih površina (817 proizvođača - najviše u

Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji).

Ekološka poljoprivreda je u Hrvatskoj

iznimno važna jer može poboljšati lošu kvalitetu tla u

Hrvatskoj i smanjiti štete od vremenskih nepogoda.

Manje mesa

Organska hrana

Lokalna hrana

Sezonska prehrana

Više svježega i kuhanog

hrana

/// GDJE POČETI? ///