zdravlje: duhan koji čisti i liječi pluća?! sport: euro 2012 · a ne političke partije ili...

Intervju: Bakir IzetbegovićPonovna kriza vlasti u BiH

Zdravlje: Duhan koji čisti i liječi pluća?!Sport: EURO 2012

ISSN

193

9-34

23

juli 2012

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 3JULI 2012

sadržaj

U ovom broju:

4 KomentarNevjerstvo u vrhu

6 Bosna i HercegovinaPat pozicija oko smjene vlasti u Federaciji BiH

12 EkonomijaDa li smo spremni za IPA fondove?

16 IntervjuBakir Izetbegović, član Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda: “Radončić je gradio tornjeve dok smo mi gradili državu “

20 FeljtonHaag: Zapisnik sa suđenja Radovanu Karadžiću (25)

26 ReportažaKulinarske putešestvije (6): Ravioli na kladanjski način

30 FilmSFF je postao centar filmske industrije u regiji

32 SportEURO 2012: Gole grudi, svećenici, antagonizam

34 Nauka36 PorodicaDuhan koji čisti i liječi pluća?!

40 Estrada41 Mozaik42 Horoskop43 Zabava46 Oglasi

EUROPA MAGAZINE je partner Hayat TV za područje Sjeverne Amerike. Nudimo nevjerovatne cijene oglašavanja na najgledanijem satelitskom

programu Hayata. Telefon: 678-743-5731 ili nam pošaljite e-mail na [email protected]. Uvjerite se i sami.

Reklamiranje na televiziji je pristupačnije nego što mislite!

www.bosnianyellowpages.usbesplatan upis kompanije

GLEDAJTE NAS NA FASTV

NOVI TV PROGRAM NA VAŠEM JEZIKU

Svim čitaocima islamske vjeroispovijesti želimo sretne i berićetne mubarek dane Ramazanskog Bajrama.

EUROPA4 JULI 2012

kom

enta

r

KOLUMNA

Nevjerstvo u vrhuTema mjeseca na bosanskohercegovač-

koj političkoj sceni, s još nepredvi-divim dugoročnim političkim posljedicama, svakako je odluka Socijaldemokratske partije Zlatka Lagumdžije da raskine jednu, a uspo-stavi drugu neprirodnu koaliciju: pri tome - upravo je to što su socijaldemokrati nakon pre-duge postizborne krize prihvatili partnerstvo u vlasti sa strankom čiji su čelnici na vrhuncu dvodecenijske moći poručivali kako “u Bosni (i Hercegovini) više ni paradajz neće biti crven” na neki način je pripremilo teren i za najnoviji zaokret u kojem su - raskidajući to partnerstvo - socijaldemokrati prigrlili Savez za bolju bu-dućnost iako su u vrijeme izbora izričito tvrdili kako sa njim nikada neće ni u kakvu koaliciju.

Logika “matematičkih koalicija”, po kojoj se radi preuzi-manja makar i djelimične vlasti pristaje na bilo kog partnera koji će donijeti dovoljan broj glasova za formiranje ili održa-vanje kakvih-takvih vlada, je vrlo jednostavna: ako može sa strankom koja je optuživana za nacionalizam, može i sa save-zom čijem se osnivaču u rivalskim medijima pripisuju sum-njivo bogaćenje i bliskost s lokalnim mafijaškim krugovima.

U prvim reagovanjima na objavu političkog partnerstva Lagumdžija-Radončić po žestini se izdvajaju dvije vrste rea-govanja: moralna zapanjenost dijela javnosti tradicionalno na-klonjenog socijaldemokratskoj ideji i povrijeđenost - pa i za-strašivanje javnosti mogućom političkom krizom - iz krugova Stranke demokratske akcije koje uglavnom ostavljaju utisak kukumavčenja političkih gubitnika.

Moralisti će lako naći obilje kompromitujućih izjava koje su jedan o drugome davali lideri partije i saveza u najnovijem partnerstvu na vlasti.

Tako se u komentaru glavne urednice “Oslobođenja” ci-tiraju Lagumdžijine izjave u magazinu “Dani” u kojima se o Radončićevim metodama govori kao o “medijskoj torturi jed-nog beskrupuloznog uljeza u naše društvo”, a o njegovim me-dijima kao o “imperiji laži i zla”, a ponovo se prikazuje i pre-dizborni televizijski duel u kojem je vođa socijaldemokrata ponudio kompromitujuća dokumenta i sudske presude protiv svog sadašnjeg političkog partnera.

Prema očekivanjima, mnogo je bogatija zbirka najcrnjih diskvalifikacija objavljenih protiv Lagumdžije u Radončiće-vim novinama: u njima se “šef krnjeg SDP-a” optužuje kako je uvrijedio borce i nazvao ih četnicima; kako je “oduzeo di-plomatski pasoš rahmetli predsjedniku Izetbegoviću i isto-vremeno ga dao radikalnom vladiki Kačavendi”; za učešće u raspodjeli “krađe 700.000 maraka budžetskog novca na Eko-nomskom fakultetu;” za montirane političke procese protiv bošnjačkih patriota i izmišljanje Al-Kaide u Bosni i Hercegovi-ni, a mnogi se sjećaju i kako je “Avaz” svojevremeno objavio

kako je Lagumdžija - nakon ranijeg odlaska s vlasti - ostao bez službenog obezbjeđenja ilu-strujući to i slikama ulaza u zgradu u kojoj on stanuje kao direktno poticanje odmazde.

U reagovanjima Stranke demokratske ak-cije lako je prepoznati povrijeđenost iznevje-renog partnera, koji najavljuje krizu u vlasti a njeni visoki predstavnici optužuju Lagumdžiju da s Fahrudinom Radončićem “u vlast uvlači kriminalce”.

Takva tvrdnja, na kakvim god sumnjama počivala, gubi na kredibilitetu iz bar dva razlo-ga: prvo, zato što dolazi od ministra čije bi mje-sto u okviru novog partnerstva mogao zauzeti

Radončić, a drugo - još dublje - zato što za dobrih dvadeset godina na vlasti SDA nikada nije iskreno poradila na usposta-vi vladavine zakona koja bi obezbijedila uslove da pravosuđe, a ne političke partije ili mediji u službi uskih interesa i ideo-logija, odlučuju o tome ko jeste kriminalac, ko se sve nezako-nito obogatio, ko učestvuje u korupciji ili profitira od “suko-ba interesa”, a ko jatakuje s organizovanim podzemljem. Pri tome, svakako i zbog učešća svojih najisturenijih kadrova u tome, Stranka demokratske akcije nikada nije dokumentovala ni priču o svojoj ulozi u utemeljenju Radončićevog medijskog projekta. Zato reagovanja te stranke na ispadanje iz vlasti na-kon dvije decenije ne izazivaju više od sažaljevajućeg podsje-ćanja kako se kasno zna-se-kome kajati.

Slično je i sa medijskim diskvalifikacijama Radončića: u njima se od njegove pojave na bosanskohercegovačkoj medij-skoj sceni nikada nije dovoljno razlikovalo šta su činjenice, a šta profesionalna zavist pa su se i potencijalno teške optužbe o porijeklu “prvog miliona”, udbaškim zaslugama doušni-ka “Šćepe” ili izdašnoj nagradi direktoru Razvojne banke za desetine miliona maraka pozajmice za izgradnju Avazovog tornja razvodnjavale u neukusnim, nepristojnim ili čak dis-kriminatorskim posezanjima za “argumentima” o navodnim fizičkim nedostacima, nebosanskom naglasku, zavičajnom porijeklu ili državnoj pripadnosti: Radončićeve novine nisu, naravno, nevine u vezi s upotrebom ličnih uvreda najteže vrste protiv javnih ličnosti - političara, umjetnika, novinara i drugih odabranih za odstrel - ali prihvatanje javnog dijaloga na tom nivou objektivno umanjuje uvjerljivost medija koji na to pristaju.

Na kraju: na istinskom gubitku su samo oni koji su vje-rovali u socijaldemokratsku ideju i obećanje “države za čo-vjeka”. Oni su, međutim, u dvije decenije vladavine naci-onalizma ionako bili manjina i sve ukazuje da će ih nakon najnovijeg iskustva biti i manje.

Kemal KurspahićRadio Slobodna Evropa


komentar

EUROPA6 JULI 2012

bosn

a i h

erce

govi

na

Predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH Živko Bu-dimir (HSP) i Mirsad Kebo (SDA) izloženi su žesto-

kom pritisku nove parlamentarne većine, obrazovane na ra-zini FBiH koju predvodi Socijaldemokratska partija, a čine je i Hrvatska demokratska zajednica BiH, Hrvatska demokratska zajednica 1990 i Savez za bolju budućnost, da prihvate rekon-strukciju Federalne vlade.

Novoustrojena većina pred njih je postavila ultimativan zahtjev – da potpišu smjene ministara iz Stranke demokratske akcije i Hrvatske stranke prava ili će u suprotnom biti pokre-nuta procedura za njihov opoziv.

O učešću Narodne stranke Radom za boljitak i u novoj rekonstruiranoj Vladi FBiH i parlamentarnoj većini se još do-govara. Evidentno je da NSRB u liku Jerke Ivankovića Lija-novića ne može ostati u Federalnoj vladi jer HDZ BiH i HDZ 1990 žele svih pet ministarskih mjesta iz reda hrvatskog na-roda. Ali može na jednom drugom – iz kvote bošnjačkog ili srpskog naroda, doduše ne više sa Jerkom, no nekim drugim.

NSRB-u nije mrsko ostati u većini, pa makar i na mjesti-ma koje pripadaju bošnjačkom ili srpskom narodu jer vlast je slast, a sve to pod krinkom – multietničke stranke. A, veliko-dušnu ponudu nauštrb, koga drugog nego bošnjačkih mini-stara, NSRB je dobila i od SBB-a. Spreman je SBB žrtvovati i iz svoje kvote odreći se jednog bošnjačkog ministra u korist NSRB-a.

Dok se sve vrti oko NSRB-a kao stare udavače, padaju maske HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 da ni po koju cijenu neće i ne žele u vlast sa njima mrskim NSRB-om koje su prozvali “nele-gitimnim predstavnicima hrvatskog naroda i optužili za naj-gore aktivnosti na općim izborima 2010. – kupovinu glasova”.

HDZ-ova saradnja sa Lijanovićima

Upravo iz HDZ-a BiH lansirana je priča kako NSRB pu-tem isplate poticaja za poljoprivredu ustvari isplaćuje glasove sa općih izbora, a sve pod okriljem Ministarstva poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva na čijem je čelu Jerko Ivanković Lijanović.

E, ali dojučerašnji mrski neprijatelji postali su prijatelji i već zajednički ušli u novu vlast i parlamentarnu većinu – u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu.

No, sa ili bez NSRB-a, problem ostaju Budimir i Kebo. Bez njihove saglasnosti – nema rekonstrukcije Federalne vla-de, odnosno imenovanja nove uslijedi li izglasavanje nepovje-renja aktualnoj.

Ured visokog predstavnika za BiH nema namjeru povla-čiti svoju odluku o suspenziji zaključka Centralne izborne ko-misije BiH iz marta 2011. o poništenju izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH. Za OHR čelnici FBiH ostaju legalni i legitimni sve dok Ustavni sud FBiH ne odluči drugačije – pri-hvati zahtjev za opoziv ili ospori njihov izbor.

Nova parlamentarna većina SDP-HDZBiH-HDZ1990-SBB već sedmicama zbraja glasove i ruke po Parlamentu FBiH, ali dvotrećinske većine (66 u Predstavničkom i 39 u Domu naroda) kako bi bio pokrenut zahtjev za opoziv pred-sjednika FBiH Budimira i potpredsjednika FBiH Kebe – (još) nema, pa nema.

Ostaju dakle, jedino prijetnje. I pozivi Budimiru i Kebi da poštuju volju većine i da sami odstupe.

A, nova parlamentarna većina ima dvostruki problem kada je u pitanju samo pokretanje procedure opoziva dva od tri čelnika FBiH. Jedan je: HDZ BiH (12 zastupnika) i HDZ 1990 (tri zastupnika), ukupno 15 zastupnika stavljanjem pot-pisa na inicijativu čine ono što se trude već 15 mjeseci da os-pore – legitimitet i legalitet čelnika FBiH i Vlade FBiH.

Drugi je: SDP strahuje od procesa osporavanja legitimite-ta i legaliteta Federalne vlasti jer bi, ako se to desi bili pravno poništeni svi zakoni, njihove izmjene, odluke i imenovanja

PONOVO KRIZA VLASTI BIH

Pat pozicija oko smjene vlasti u Federaciji BiH

Koliko je teško opozvati predsjednika FBiH zna upravo SDP, čiji je Klub zastupnika u Parlamentu FBiH svoje-vremeno, kada se na toj poziciji nalazio Niko Lozančić iz HDZ-a BiH, sa čijom strankom sada prave koaliciju, pokrenuo proceduru prikupljanja potpisa za njegov opoziv. Nakon što je Klub poslanika SDP-a uvidio da je prvo teško prikupiti dvije trećine potpisa potpore zastupnika, a potom i dokazati da je predsjednik FBiH mentalno obolio, prekršio Ustav FBiH ili je nedostojan te funkcije – povukao se sam. Inicijativa za opoziv Lozančića je propala na samom početku

Trgovanja na štetu Bošnjaka: NSRB-u nije mrsko ostati u većini, pa makar i na mjestima koje pripadaju bošnjačkom ili srpskom narodu jer vlast je slast, a sve to pod krinkom – multietničke stranke. A, velikodušnu ponudu nauštrb, koga drugog nego bošnjačkih mini-stara, NSRB je dobila i od SBB-a. Spreman se SBB žrtvovati i iz svoje kvote odreći se jednog bošnjačkog ministra u korist NSRB-a.


bosna i hercegovina

JEFTINE AVIONSKE KARTE LLCSamo Ptice Lete Jeftinije

Jazmir Bešlijaowner

336 Springhaven Rd,Lawrenceville, GA 30046

Tel 770.963.9684 ili 770.963.9685Fax 888.404.8088

[email protected]

koje je donijela Vlada FBiH i Parlament FBiH u proteklom pe-riodu. A, samo je iz SDP-a došlo do imenovanja u proteklih nešto više od godinu dana na stotine kadrova koji bi u tom slučaju morali završiti na ulici – i cijelu proceduru početi iz početka.

No, i da je sve “nesporno” kada je u pitanju opoziv pred-sjednika i potpredsjednika FBiH to je veoma teško provedivo u praksi.

Jer, Ustavni sud Federacije BiH kao najviša entitetska pravosudna institucija ne sudi prema željama političkih parti-ja i većina nego prema Ustavu, zakonitosti i pravu.

I samo su tri razloga zbog kojih, i kada postoji dovoljna, dvotrećinska većina za pokretanje opoziva jednog ili svih čel-nika FBiH on može biti uvažen. To znači da pokretači inicijati-

ve Ustavnom sudu FBiH moraju dokazati da su oni čiju smje-nu traže prekršili Ustav FBiH, da su nedostojni da obnašaju navedene funkcije ili da su osobe sa mentalnim oboljenjem. Sud dakle, cijeni argumente, a ne ono što bi htjela parlamen-tarna većina, bilo kakva da je u pitanju.

Ključ u Domu naroda

Koliko je teško opozvati predsjednika FBiH zna upravo SDP, čiji je Klub zastupnika u Parlamentu FBiH svojevremeno kada se na toj poziciji nalazio Niko Lozančić iz HDZ-a BiH, sa čijom strankom, koje li slučajnosti sada prave koaliciju, pokre-nuo proceduru prikupljanja potpisa za njegov opoziv. Nakon što je Klub poslanika SDP-a uvidio da je prvo teško prikupiti dvije trećine potpisa potpore zastupnika, a potom i dokazati da je predsjednik FBiH mentalno obolio, prekršio Ustav FBiH

EUROPA8 JULI 2012

bosn

a i h

erce

govi

naili je nedostojan te funkcije – povukao se sam. Inicijativa za opoziv Lozančića je propala na samom početku.

Slično bi se dakle, moglo desiti i sa zahtjevom za opo-ziv Budimira i Kebe, ako ga i bude iz dobro poznatih razloga SDP-a i HDZ-a BiH, koji se kriju od javnosti, a evo mi smo na njih jasno ukazali.

Do magičnog broja od 66 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH naime, veoma je teško doći ako se imaju na umu strahovi SDP-a i HDZ-a BiH te HDZ-a 1990. I kada bi se odlučili kojim slučajem na taj pogibeljni korak to bi bilo svega brojka od 43 i sa 13 SBB-ovaca bi se zaustavila na 56.

Ako se tome i (pri)doda da bi novu većinu mogla podu-prijeti jedna zastupnica A-SDA, jedan zastupnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, te dva “samostalna” Spo-menka Mićić i Safet Halilović konačna brojka bi se mogla popeti na 60 zastupnika. I sa pet onih iz NSRB-a, dvotre-ćinske većine opet nema, iako bi to značilo da je inicijativu potpisalo više od polovine stranaka koje participiraju u Predstavničkom domu Parla-menta FBiH.

Jer sa druge strane je Klub SDA sa 23 zastupnika, Klub Stranke za BiH sa se-dam zastupnika koji su se već izjasnili kako neće podržavati smjene, kao i Klub zastupni-ka HSP – Demokratska na-rodna zajednica sa tri zastu-pnika.

Doduše, do tijesne dvo-trećinske većine moglo bi se doći u Domu naroda Parla-menta FBiH, ali uz ključnu ulogu četiri delegata NSRB-a zbog čega se, moguće je i vodi bitka za ostanak te stranke u Fede-ralnoj vlasti. Po cijenu žrtvovanja i jednog bošnjačkog ili srp-skog mjesta u Vladi FBiH.

Naime, ako bi SDP-ov 21 delegat i deset HDZ-a BiH pristali da kojim slučajem potpišu zahtjev za opoziv čelnika FBiH, nedostajalo bi im još osam potpisa.

Ako se računa da imaju tri iz SBB-a i jedan iz HDZ-a 1990 ostalo bi spornih četiri – upravo onoliko koliko NSRB ima de-legata u Domu naroda Parlamenta FBiH.

S druge strane SDA ima devet delegata, dva su samostal-na, a po jednog imaju LDS, HSP, DNZ, BOSS i Naša stranka.

Teško i do nepovjerenja Vladi

No, iako imaju prostu većinu, od 56 glasova u Predstav-ničkom, odnosno 35 u Domu naroda novi koalicioni partne-ri SDP-HDZBiH-HDZ1990-SBB teško će sprovesti i zacrtani plan o rekonstrukciji Vlade FBiH.

Ako, predsjednik Budimir i potpredsjednik Kebo ne pri-hvate razloge za smjenu pet ministara SDA i dva iz HSP-a, što je inače, gotovo polovina Federalne vlade, novoj parlamentar-noj većini neće preostati ništa drugo nego da pokrene proce-duru za njen opoziv.

I ta procedura je veoma komplicirana i teška i može trajati više mjeseci. Jer, inici-jativu za izglasavanje nepo-vjerenja Vladi FBiH treba da pokrene najmanje 20 poslani-ka u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Nakon što se to desi Vla-da FBiH ima rok od 30 dana da se izjasni o inicijativi, koja to može da ignorira, nakon čega se bez obzira bilo stava Federalne vlade ili ne izjaš-njenje stavlja pred zastupnike Predstavničkog doma Parla-menta FBiH.

Za izglasavanje nepovje-renja Vladi FBiH potrebno je 50 glasova u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH što se relativno lako može osigu-rati, jer nova parlamentarna većina ima sigurnih 56 glaso-va s tim što se mora imati na umu da bi u tom slučaju Klub

SDP-a od 28 zastupnika morao glasati za opoziv svog premi-jera Nermina Nikšića i sedam ministara u Vladi FBiH.

Kako ide vrijeme godišnjih odmora i period lokalnih iz-bora teško je očekivati da bi i ova varijanta – smjene cjeloku-pne Vlade FBiH mogla biti realizirana prije jeseni.

A, predsjednik FBiH i potpredsjednik FBiH (Kebo) mogli bi blokirati imenovanje nove s obzirom da Predstavnički dom Parlamenta FBiH ne može potvrditi njen izbor ako nema sa-glasnosti čelnika FBiH.


(Ne)sporna KarolinaProces rekonstrukcije Federalne vlasti nova parlamentarna ve-

ćina ipak, će započeti s najjednostavnijeg mjesta – Parlamenta FBiH. Već je 43 zastupnika (po Poslovniku potrebno najmanje 20) iz SDP-a i HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 zatražilo održavanje vanredne sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koja bi u skladu s tim trebala da bude održana u roku od 14 dana.

Ako predsjedavajući Denis Zvizdić (SDA) to ne učini može to uraditi jedan od dopredsjedavajućih Stanko Primorac Ćane (HSP), što je teško očekivati s obzirom kako će se tražiti i njegova smjena ili Mira Grgić (SDP). Za smjenu predsjedavajućeg Zvizdića iz SDA i Primorca iz HSP-a potrebna je prosta većina, od 50 glasova za što bi nova ve-ćina mogla osigurati.

Ostaje problem Doma naroda Parlamenta FBiH gdje je na čelu Karolina Pavlović iz NSRB-a čiju je smjenu inače, u dva navrata ranije inicirao Klub izaslanika hrvatskog naroda. Njena smjena je tražena jer iz HDZ-a BiH smatraju kako “nije legalni i legitimni predstavnik hrvat-skog naroda”.

Ako Pavlović ostane na čelu Doma naroda dakle, HDZ BiH sam će sebe demantirati i time priznati saradnju sa NSRB-om.


bosna i hercegovina

EUROPA10 JULI 2012

bosn

a i h

erce

govi

na KUSTURIČIN NOVI SKANDAL

Kusturica ruši starine po Hercegovini da napravi Andrićgrad

U četvrtak, četr-naestog jula su

građani Trebinja spriječili rušenje i odvoženje kame-na sa austougarske tvrđa-ve Petrina iznad Trebinja.

Emiru Kusturici nije bilo dovoljno što je od Hidroelektrana na Tre-bišnjici dobio 400 000 maraka za gradnju An-drićgrada, već je odlučio da sruši više starih obje-kata na području Trebinja i Hercegovine, kako bi iskoristio klesani kamen za gradnju objekta koji će mu poslužiti za snimanje filma. Nakon napuštenih starih kuća i štala koje su srušene u selima Grebci, Dračevo i u Popovom po-lju, Kusturica je uz podrš-ku svojih mentora srušio i austro-ugarsko utvrđenje Petrina iznad grada.

Bager je uništio pod-zidu i prednju stranu tvr-đave, a desetak radnika iz Višegrada reklo nam je da su sa građevinskim mašinama i kamionima došli u manastir Tvrdoš i da su dobili zadatak da poskidaju klesani kamen i prevezu ga za Višegrad.

Na lokaciji tvrđave Petrina okupili su se, pored građana, i svi aktuelni političari Trebinja - neki da bi izrazili svoje ogor-čenje, a neki da bi pojasnili o čemu se radi. Radnici koji su bili na licu mjesta nisu raspolagali niti jednim dokumentom koji bi dozvolio ovakvu radnju.

Načelnik trebinjske opštine Dobroslav Ćuk kaže da je imao neka usmena saznanja da su ljudi iz Andrićgrada zain-teresovani za kamen sa neke ruševine koja je devestarina, i da on u prvom trenutku nije imao ništa protiv:

„Ja sam rekao da lično ne bih imao ništa protiv da si mi na neki način učestvujemo u izgradnji Andrićgrada, ali mora da postoji određena procedura, prvo da utvrdimo da li se određena karaula nalazi na spisku istorijskih spomenika kod Zavoda za zaštitu spomenika“, rekao je Ćuk.

Sazanje da se ruši tvrđava Petrina alarmirala je građane Trebinja.

„Mi smo dobili informaciju, jedna grupa trebinjskih spor-tista koji smo ovdje godinama trčali i vodili djecu na kondi-cione treninge i koji smo, na kraju-krajeva, odrasli pod ovim zidinama, da se ruši jedna od kula na brdu Strač i došli smo da na to reagujemo“, navodi Igor Anđelić.

Simeon Dučić kaže da građane interesuje samo ko je na-redio ovo rušenje:

„Želimo da znamo ko je ove ljude spremio ovamo, ko je odobrio ljudima da se ovo radi i ko je taj čovjek koji je spremio ove radnike da ruše ovu tvrđavu. Ko je to uradio?“

Prema saznanjima od radnika koji su angažovani na ru-šenju, na lice mjesta je izlazila policija, ali nakon jednog te-lefonskog poziva napustili su taj lokalitet, a oni nesmentano nastavili raditi.

„Ako se policija povukla, onda treba da objasne građa-

Bager na Petrini iznad Trebinja


bosna i hercegovinanima Trebinja da iziđu sutra da kažu zašto su se povukli. Ali neće se povući građani. Ovo nije stvar samo policije nego i građana Trebinja. Mislim da će građani odreagovati na pravi način i da se ovo ne smije dozvoliti“, kaže Slavko Vučurević, poslanik u Narodnoj skupštini RS.

Odobrenje dao vladika?

Najzanimljivije je pitanje građana ko stoji iza svega. Mož-da se rješenje nalazi u odgovoru Nebojše Vukanovića, kandi-data za načelnika trebinjske opštine:

„Ne znamo, nego možemo sa stopostotnom vjerovatno-ćom pretpostaviti. Evo radnici su nam rekli da spavaju u ma-nastiru Tvrdoš. Znamo da je vladika Grigorije nedavno dao nagradu Sv. Save Emiru Kusturici i znamo da je vladika Gri-gorije, kao i iguman Savo, jedan od promotora Emira Kustu-rice ovdje i pretpostavljamo da je ovaj vrlo loš čin za Trebinje došao po nalogu Grigorija i igumana manastira Tvrdoš oca Sava. Tu se nalazi njihov pincgauer koji oni koriste - i mislimo da manastir treba da obnavlja starine po Trebinju i ne treba da se bavi politikom.“

Danas se klupko već polako razmotava. Vučurević je došao do određenih saznanja da načelnik Ćuk, inače član vladajućeg SNSD-a, o svemu bio obaviješten i da je dao svoju saglasnost:

„Ja sam u sinoćnjim kasnim ča-sovima, poslije silaska sa kule Petri-na, od određenih ljudi iz Trebinja, koji su vezani za ovu čitavu situaci-ju, dobio informaciju da je gospodin načelnik Trebinja znao za ovaj po-duhvat i da se sve odvijalo uz njego-vu saglasnost, navodno i usmenu i pismenu“, tvrdi Vučurević.

Ćuk ove navode demantuje:

„Ne samo da ima potpisa nego nisam ni rekao da se to može raditi dok se zakonski sve to ne izartikuli-še. I ne znam da li će moći. Ali sam rekao ako je to razvalina, ako je to nešto što nam nije toliko potrebno i što bi moglo da se korektno upotri-jebi za ugradnju u taj veliki spome-nik Andrićgrad, da bi to bilo mogu-će.“

Nikola Sekulović iz Lige za za-štitu ljudskih prava i privatne svoji-ne, kaže da je zadovoljan da se kod naroda probudila svijest:

„Ja pozivam građane da ustanu u odbranu našeg grada, prije sve-ga u odbranu kulturno-istorijskih spomenika, i da nastave sa svojim otporom prema vandalizmu, prema pljačci, kriminalu, kao što su to ura-dili vezano za ovu tvrđavu u Polica-ma. Čini mi se da su građanski ot-

por i građanska svijest u Trebinju napokon izašli na vidjelo.“

Ali kod onih koji odlučuju o nekim radnjama svijesti i dalje nema. Od mještana sela Dobromani u Popovom polju saznajemo da je jedna autrougarska građevina srušena i da je kamen odvezen u Višegrad.

Na licu mjesta se uvjeravamo da se u selu Duži, putni pravac Trebinje - Dubrovnik, ruši kamena trafostanica i ka-men se pakuje na palete u najlon. Radnje koje samo dokazuju da se sa rušenjem i odvoženjem kamena nastavlja.

Još je mnogo informacija o srušenim objektima na raznim područjima Trebinja, a najdrastičniji je onaj gdje su kamene igle izvađene iz kuće porodice Miskin.

Inače, Andrićgrad je objekat koji se gradi u Višegradu uz finansijsku i svaku drugu podršku RS i Srbije. Objekat za koji su izdvojeni milioni evra iz budžeta, ali je vlasniku Andrić-grad Emiru Kusturici dobro da nešto uzme i bez novca, pa makar i kulturno-istorijski spomenik.

EUROPA12 JULI 2012

ekon

omija Istraživanja: Da li smo spremni za IPA fondove?

Ako BiH neće, hoće susjediUkoliko BiH ne uspostavi mehanizam koordinacije između entitetskih i državnog nivoa o pravilima za pro-gramiranje IPA, u narednom periodu može se desiti da sav novac namijenjen BiH bude preusmjeren na druge zemlje regiona. Centar za sigurnosne studije u Sarajevu završio je istraživanje spremnosti BiH za korištenje stotina miliona eura iz IPA fondova u narednom periodu do 2020. godine.

Jedan posebno težak primjer neodgovornosti domaćih vlasti zabilježen je i u Godišnjem izvještaju Evropske

komisije za 2011. godinu za BiH: “višegodišnja politička i in-stitucionalna blokada u Bosni i Hercegovini svojom kulmina-cijom tokom 2011. godine, pokazala je da je proces evropskih integracija u našoj zemlji još uvijek na deklarativnoj razini, potpuno zasjenjen ’višim političkim ciljevima’ i da ne posto-ji čak ni radni konsenzus.” Također, pojedini mediji koji su zorno pratili zaplet i razvoj ovog događaja osuđivali su ne-dolično ponašanje bh. političara ukazujući na činjenicu “da se nikada nije desilo da je jedna zemlja koja pretenduje na član-stvo u Evropskoj uniji, a upravo je to sada slučaj sa Bosnom i Hercegovinom, dovodi u pitanje sredstva koja joj pripadaju iz IPA finansijskog instrumenta EU-a, odnosno Instrumenta pretpristupne pomoći”.

Sukob oko nadležnosti

Očigledno je da su u 2011. godini vlasti u BiH mogle uči-niti ozbiljan propust u povlačenju sredstava iz IPA fonda, koji je vrlo lahko mogao preći u scenarij iz 2009. godine. Bilo je riječi o 96 miliona eura pomoći namijenjenih za BiH. Na svu sreću, domaće vlasti su se usaglasile u zadnjem trenutku, i takav negativan scenario je izbjegnut. Na pitanje kako je do ovako neozbiljnog poduhvata moglo doći, u saopštenju Vlade Federacije uslijedio je slijedeći odgovor: “Prema sporazumu o pretpristupnoj pomoći, koji je potpisan između BiH i EU, planiranje ovih projekata vode institucije države, a u proce-su učestvuju i niži nivoi vlasti, što je bio slučaj i ove godine. Sve projekte je odobrilo Vijeće ministara BiH, a Direkcija za evropske integracije BiH je konačnu listu ovih projekata po-slala Evropskoj komisiji. Predstavnici Republike Srpske u strukturama zaduženim za pretpristupnu pomoć već nekoli-ko godina blokiraju provedbu značajnog broja ovih projekata, te na taj način pokušavaju distribuciju ove pomoći napraviti ekskluzivno međuentitetskim pitanjem. Ignorisanje pravila i uspostavljenog sistema na kojem je i sama Evropska komisija insistirala predstavlja derogiranje institucija države, te legalno uspostavljenih struktura.”

Nadalje, kako ističu iz Vlade Federacije, nije im poznato da se povodom ove situacije neko oglasio iz Vlade Republike Srpske, odnosno Ministarstva za ekonomske odnose i regio-nalnu saradnju, koje je “prema raspoloživim informacijama osporilo šest od ukupno 16 projekata iz paketa na Vijeću mi-nistara BiH, već odobrenih projekata IPA-e za 2011. godinu”. Nedugo zatim, Vlada RS-a također je uputila saopštenje u kojem poručuje “da je problem u vezi IPA programa nastao zbog želje Federacije BiH da se projekti iz određenih oblasti, koji su u nadležnosti entiteta, finansiraju na nivou BiH, što je

klasičan gubitak dejtonskih nadležnosti RS-a”. “Prema riječi-ma ministarke Željke Cvijanović, u okviru IPA za 2011. godi-nu od ukupno 39 projekata, RS je bila direktni korisnik samo tri, dok se u 13 projekata pojavljivala kao indirektni korisnik. Kako navodi, ostali projekti bili su isključivo namijenjeni in-stitucijama BiH, a slična situacija je bila i ranijih godina.”

U kontekstu ovoga, saznajemo da su projektima koji su mogli biti osporeni, bili predviđeni, između ostalog, “osnaži-vanje službi pravosuđa i javne uprave, unapređenje razvoja srednjih i malih preduzeća, finansiranje izgradnje puteva (ko-ridor Vc), održavanje voda i upravljanje otpadnim materija-lom, te pomoć obrazovanju, socijalnoj inkluziji i zapošljavanju građana BiH”. Stoga, ovo jasno ukazuje na još jedan u nizu primjera kako se domaća vlast u BiH ne može dogovoriti o pi-tanjima od značaja za BiH na njezinom putu ka EU, odnosno u ovom slučaju o projektima koji se finansiraju iz pretpristu-pnih fondova EU za 2011. godinu.

No, jedno je sasvim sigurno, ukoliko BiH ne ispuni svoj zadatak koji se tiče uspostave mehanizama koordinacije izme-đu entitetskih i državnog nivoa o pravilima za programiranje IPA, u narednom periodu može se desiti da sav novac nami-jenjen BiH bude preusmjeren na druge zemlje regiona. U pri-log ovome, posebno su zabrinjavajuće sljedeće činjenice: Prije svega, nepostojanje adekvatnog modela koordinacije može inicirati probleme u povlačenju sredstava iz predstojećeg IPA ciklusa; druga činjenica je da “BiH još nije u prilici da reali-zira projekt tehničke pomoći iz programa Instrumenta pret-prijemne pomoći (IPA) 2008. godine, namijenjenog izgradnji kapaciteta voditelja projekata u institucijama korisnicama IPA-e”; Prošle su četiri godine od kada je Vijeće ministara BiH usvojilo revidiranu Strategiju za uvođenje decentralizo-vanog sistema upravljanja programima pomoći EU u BiH, ali adekvatno rješenje o izgledu tog sistema u BiH još uvijek nije pronađeno”.

Nema ni ambasadora

No, u svemu ovome, frapantna činjenica je i da već neko-liko mjeseci BiH nema svog ambasadora u misiji pri Evrop-skoj uniji u Bruxellesu. Ovo je naročito išlo u korist susjednim zemljama koje su za vrijeme zastoja BiH u ovim pitanjima, imale priliku više da lobiraju u Bruxellesu, kako bi povukle što veći iznos sredstava iz IPA fonda. Nedugo zatim, iz me-dijskih izvora pristigla je informacija da su “za tih šest mje-seci, nepovratno izgubljenih za BiH, naši susjedi, ne samo uz pomoć ambasadora, već cijelih timova eksperata u Bruxellesu lobirali da Hrvatska i Srbija što prije uđu u Evropsku uniju i njihove zemlje ostvare sve beneficije koje to članstvo nosi sa


ekonomija

sobom”.

Iako su propusti ove vrste ozbiljno naštetili vanjskoj po-litici BiH, iz Evropske unije nas upozoravaju da je potreba za bilo kakvom sumnjom suvišna, zato što je “takmičenje za sredstva u okviru IPA programa nemoguća misija. Prema nji-hovim navodima, važeće pravilo je da se raspodjela sredsta-va vrši u skladu s potrebama zemalja korisnica, a prije svega ključnu ulogu ima ukupan broj stanovništva određene zemlje, pa se izdvajanje sredstava utvrđuje po glavi stanovnika. Ova konstatacija je prihvatljiva, mada ostavlja dilemu kako je izra-čunat ukupan broj stanovnika BiH s obzirom da je zadnji zva-nični popis stanovništva proveden 1991. godine.

U skladu s predviđanjima evropskih zvaničnika, na ovom polju je vrlo izvjesno da u predstojećem periodu dođe i do preobražaja programa IPA za sedmogodišnji budžet, kojeg je EU planirala za period 2014. – 2020. godine za sve zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU. Naime, prema izjavi Štefana Fülea, komesara za proširenje i politiku evropskog susjedstva, predviđen budžet za period 2014. – 2020. iznosio bi “oko 12,5 milijardi eura, što je milijardu eura više nego u tekućem budžetu”. Nešto drugačiji podaci mogu se naći na zvaničnom sajtu Evropske komisije koja naredni EU program pomoći procjenjuje na oko 14,1 milijardi eura. Povodom ovog događaja, i Agencija Beta iz razgovora sa Evropskom komisijom, prenosi nam da “predviđena sredstva za fond IPA za balkanske zemlje na putu ka EU više ne obu-hvataju Hrvatsku, jer se smatra izvjesnim da će ona do 2014. postati članica, te će podršku za reforme i razvoj dobijati iz fondova za članice EU”. Zapravo, riječ je o strukturnim fon-dovima koji se otvaraju tek nakon što Hrvatska postane čla-nicom EU, zbog čega je tokom 2014. godine očekuje i više od milijardu eura. Međutim, ono što je iz dosadašnjeg pregleda vrlo primjetno je da sredstva namijenjena Republici Hrvatskoj obuhvataju skoro 10% ukupnih sredstava tekućeg budžeta EU, što bi u ovom kontekstu značilo da će prijemom Hrvatske u članstvo EU, očekivanja sadašnjih zemalja kandidata i po-tencijalnih kandidata za većim prilivom sredstava iz predsto-jećeg budžetskog ciklusa EU, biti vrlo vjerovatna.

U kontekstu ovoga, zvaničnici Evropske komisije pozi-vaju se i na drugu mogućnost po kojoj će veći dio sredstava planiranih iz fonda IPA i dalje po uzoru na prethodne godine biti namijenjen Turskoj, kao više-godišnjem kandidatu za prijem u EU. Slijedom toga, ukazuju i na velika očekivanja za Srbiju, jer prema njihovim riječima Srbija bi sa dobijanjem statusa kandidata mogla da računa na oko 200 mili-ona eura koji su već ukalkulisani u sadašnji evropski budžet. Pre-ma njihovim procjenama, predvi-đa se povećanje IPA sredstava Sr-biji za oko 30 posto u periodu od 2014. – 2020., odnosno kako smo shvatili Srbija bi ostvarila pravo na godišnju sumu nepovratnih sredstava u iznosu od 260 milio-na eura za svih pet komponenti.

Najviše 2013.

U odnosu na prethodna

predviđanja svojih susjeda, BiH ne raspolaže odgovarajućim pretpostavkama o povlačenju tačnog iznosa sredstava iz na-rednog IPA programa pomoći za period 2014. – 2020. godine. Za sada, jedino su dostupni podaci o pristigloj pomoći iz IPA tekućeg programa koja se raspoređuje u BiH prema utvrđe-nim komponentama.

Iz pregleda raspodjele sredstava za Bosnu i Hercegovinu u okviru IPA fondova od 2007. do 2013. godine, možemo pri-mijetiti da je najveći iznos sredstava iz IPA programa za BiH planiran u 2013. godini. Međutim, u proteklom periodu BiH se evidentno suočila s ozbiljnim problemom povlačenja sred-stava iz IPA programa pomoći. Propust u povlačenju sredsta-va iz IPA programa posebno je evidentan u periodu od 2007. do 2010. godine, kada je BiH uspjela iskoristiti tek nešto više od 56 odsto od njoj namijenjenih sredstava. Također, u ovom dijelu je važno ukazati da su zemlje kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU u povlačenju godišnjih sredstava iz IPA programa pomoći EU, uslovljene rokom od pet godi-na. Odnosno što znači da ukoliko određena država ne povuče preostala sredstva u predviđenom roku, neiskorištena sred-stva zagarantovano propadaju i u većini slučajeva ista budu preusmjerena na korištenje drugim zemljama. Ovo je posebno vidljivo iz sljedećeg primjera, jer je u skladu s kriterijima EU, datum za zatvaranje državnog programa IPA za 2007. godinu za BiH predviđen za 30. novembar 2012. godine. Nadalje, vrlo koncizno zapažanje o ovoj problematici, ponudila je ministar-ka za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS-a, ističući da je postojeći proces programiranja pomoći u BiH već neko-liko godina haotičan. Prvenstveno, kako ona primjećuje, nisu utvrđena odgovarajuća postupanja različitih nivoa vlasti i zato što se i u ovoj sferi, kao i u svim drugim sferama procesa integracije u EU, osjeti odsustvo mehanizma koordinacije.

Međutim, posebno zabrinjavajuća činjenica bi bila ukoli-ko se problemi ove vrste ponove i kroz program IPA za 2012. i 2013. u okviru kojih je EU za BiH namijenila ukupnu vri-jednost sredstava od 221,28 miliona eura. Na svu sreću stvari se odvijaju boljim tokom, pri čemu je u državnom programu IPA za period 2012. – 2013. usaglašeno “16 projekata, među kojima su sa najvećom finansijskom vrijednošću procijenjeni projekti u oblasti transporta i pravosuđa. Zapravo, to su sek-torski prijedlozi koje je Evropska komisija jasno naznačila su-

štinskim za spomenuti program. Prema vremenskoj dinamici pro-gramiranja IPA 2012. – 2013. do-stavljenoj iz Evropske komisije, krajnji rok za pripremu državnog programa pomoći je utvrđen za 22. juni 2012. godinu”.

Ukoliko sve bude išlo po planu, u narednom periodu mo-žemo očekivati i određene poma-ke na planu ubrzanja dinamike ugovorenosti i isplaćenosti sred-stava iz godišnjih IPA državnih paketa pomoći i to prevashodno zbog bržeg i efikasnijeg povla-čenja IPA grant sredstava iz tzv. Antikriznog paketa. Napome-ne radi, sredstva iz ovog paketa Evropska komisija je dodijelila BiH kroz IPA Državni paket po-

Prema EU, izdvajanje sredstava se utvrđuje po glavi stanovnika, ali mi i dalje ne znamo

koliko nas ima

EUROPA14 JULI 2012

ekon

omija moći 2009. i 2010. godine, u cilju podrške BiH u prevladava-

nju negativnih posljedica financijske i ekonomske krize.

Ovim je neophodno naglasiti da BiH treba biti vrlo opre-zna u periodu koji slijedi kako se opet ne bi našla na poprav-nom ispitu, jer bi ovog puta strpljenje EU popustilo i poslje-dice koje bismo snosili (država i građani) bile bi nasagledive. Prethodno se naročito odnosi na činjenicu da “napredak Bo-sne i Hercegovine u procesu evropskih integracija zavisi od toga koliko država ispunjava zahtjeve iz Sporazuma o stabili-zaciji i pridruživanju (SSP) sa EU”. Nedavno o ovome je bilo riječi na sastanku “predstavnika Evropske komisije i institu-cija Bosne i Hercegovine u Banjaluci gdje se razgovaralo o ostvarenom nivou preuzimanja pravila EU u oblasti ekonom-skih i fiskalnih pitanja i usklađivanja sa njima”.

Ništa bez reformi

Zaključci Komisije sa ovog sastanka ukazuju na postoja-nje niza nepravilnosti koje BiH mora u što kraćem roku ko-rigovati. Zapravo, riječ je o tome da “nepotpuni plan struk-turnih reformi i nizak kvalitet javnih finansija predstavljaju prepreku stvaranju temelja za održiv rast u Bosni i Hercegovi-ni, koji bi bio pod većim uticajem domaćih faktora. Komisija je ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da poduzme daljnje napore u strukturnim reformama u cilju poboljšanja poslovnog okruže-nja, te da podstakne domaće izvore rasta. U to, između osta-log, spadaju reforme kojim bi se povećalo učešće na tržištu rada, reforme penzionog sistema u Federaciji Bosne i Herce-govine (FBiH) i nastavak reformi sistema socijalnih beneficija u cilju povećanja spremnosti na rad. Komisija je primila na znanje program strukturnih reformi Republike Srpske (RS) i činjenicu da je u FBiH planirano usvajanje sveobuhvatnog programa ekonomskih reformi do kraja juna”.

Između ostalog, zabrinutost Komisije bila je izražena i zbog činjenice što “nije postignuta saglasnost za usvajanje državnog budžeta za 2012. godinu i potpunog srednjoročnog fiskalnog okvira, jer takvo stanje ozbiljno narušava transpa-rentnost, održivost i pouzdanost javnih finansija u BiH”. Ova-ko dugo očekivan rezultat BiH je postigla tek nedavno i time napravila značajan iskorak na planu EU integracija. Tako je agonija u kojoj živimo već mjesecima konačno okončana “jed-noglasnim usvajanjem globalnog fiskalnog okvira za period 2012. – 2014. godine, čime je ujedno otvorena mogućnost za izradu državnog budžeta za 2012. te novi aranžman s MMF-om. Iz zvaničnih izvora konstatujemo da je “Globalni okvir usvojen u iznosu od 950 miliona KM plus vanjski dug za sva-ku od tri godine, a zahvat s jedinstvenog računa sredstava prikupljenih od indirektnih poreza iznosit će po 750 miliona KM, također za svaku od tri godine”.

Stoga, iako prethodno navedene primjere ne možemo ocijeniti kao krajnje pozitivne, zbog činjenice da je njihova realizacija trajala već mjesecima, naglašavamo da od ovog trenutka trebamo i moramo biti orijentirani ka daljnjem ispu-njavanju preostalih obaveza ali i obaveza koje nas očekuju u skladu sa statusom koji će nam se odrediti u narednom vre-menu. Za sada, možemo istaći da su bh. vlasti ovim činom shvatile ozbiljnost situacije te polako prepoznaju prioritete i postepeno doprinose njihovoj realizaciji kako bi se u skorije vrijeme mogla podnijeti kredibilna aplikacija za status kandi-data za članstvo u EU.

Po uzoru na susjedne države, BiH može računati na veći

priliv novca iz nadolazećeg IPA programa za period 2014. – 2020. No, o kojoj sumi će biti riječ, za sada ne možemo tačno predvidjeti, jer bi realan postotak povećanja trebao biti utvr-đen tek u periodu krajem ove godine kada bi EU trebala usa-glasiti konačni budžet za naredni period. Prema tome, naša predviđanja više se oslanjaju na činjenicu da sa ulaskom Hr-vatske u EU, BiH može očekivati bolje pogodnosti po pitanju rješavanja njezinog daljnjeg statusa za članstvo u EU. Ono što je nesporno da će se sredstva u okviru IPA fondova u nared-nom periodu povećati, te da u raspodjeli istog neće učestvo-vati Hrvatska koja je povlačila skoro 10 posto sredstava.

Činjenica je da BiH mora biti orijentirana da u ovom pe-riodu postigne prihvatljivo rješenje koje će na obostrano za-dovoljstvo i EU (da ispuni svoju dugogodišnju misiju) i BiH da ostvari bolje šanse za pozicioniranje na listi kandidata za članstvo u EU, a samim time bolju i prosperitetniju buduć-nost za njene građane. Trenutno, jedna od vodilja ka realiza-ciji ovih ciljeva odnosi se na ispunjavanje uslova za dobijanje IPA grant-sredstava iz tzv. Antikriznog paketa predviđenog sredinom ove godine. U tom cilju predstojeći sastanak doma-ćih političara u Bruxellesu zakazan za 27. juni 2012. godine sa najvišim zvaničnicima EU treba ponuditi konkretne mjere za uspostavu adekvatnog mehanizma koordinacije sa EU, kako bi zemlja mogla govoriti jednim glasom sa EU.

Ovim trebamo imati na umu da sva sredstva koja nam se dodjeljuju u okviru IPA finansijskog instrumenta EU su važan dio podrške za BiH a naročito u prevazilaženju finansijske i ekonomske krize. Prema tome, bilo bi krajnje vrijeme da BiH ozbiljno shvati svoj zadatak jer u suprotnom rizikuje da svo-jim neznanjem i nesnalaženjem našteti sama sebi.

U tom cilju, set narednih prioriteta predstavlja smjernice o tome kojim osjetljivim aktivnostima u nadolazećem periodu pristupiti i na koji način ih uspješno realizirati: – prvi i osnov-ni prioritet kojim će se odvijati postepena integracija BiH u EU je uspostava adekvatnog mehanizma koordinacije između predstavnika državnog i entitetskih nivoa. Ujedno, ove činje-nice moraju biti svjesni i u nadležnim institucijama i tijelima u BiH te u skladu s tim uložiti napore i sva raspoloživa sredstva kako bi realizacija ove aktivnosti što prije bila izvodiva.

Drugi prioritet bi trebao biti na ubrzanju dinamike ugo-vorenosti i isplaćenosti sredstava iz godišnjih IPA državnih paketa pomoći i to prevashodno zbog bržeg i efikasnijeg po-vlačenja IPA grant sredstava iz tzv. Antikriznog paketa. Na-ravno, ovim naglašavamo da ukoliko budemo orijentirani ka ovim prioritetima očekuju nas bolje pogodnosti odnosno mogućnost za dobijanje statusa kandidata i garancija za kori-štenje IPA finansijskih sredstava iz svih pet komponenti, što automatski znači veći priliv novca.

Stoga je važno da BiH shvati poruku EU i preuzme svoj dio odgovornosti u efikasnom rješavanju svih nedostataka i nekompatibilnosti koji koče njezin napredak na daljnjem putu ka EU. S ovim u vidu, preporuke koje slijede odnose se na korekciju postojećih propusta i nedostataka nadležnih tijela u BiH, u pogledu dosadašnjeg povlačenja sredstava iz IPA fon-dova za period 2007. – 2013. godine, ali i unapređenje zajed-ničkog djelovanja bh. vlasti za predstojeći ciklus IPA fondova, koji se trenutno nalazi u fazi razmatranja u okviru institucija EU za budžetski period od 2014. do 2020. godine.


ekonomija

EUROPA16 JULI 2012

inte

rvju

Gospodine Izetbegoviću, kako komentirate to što je Zlatko Lagumdžija prekinuo koaliciju sa SDA i

potpisao protokol o saradnji sa Fahrudinom Radončićem nu-deći mu mjesto ministra sigurnosti?

IZETBEGOVIĆ: Lagumdžija je od samog početka bio na vezi sa Radončićem, pravio sa SDA strukturu vlasti, a sa Ra-dončićem dogovarao alternative. Znali smo za te dvostruke igre, ali nismo vjerovali da će se zaista upustiti u ovako ne-odgovornu, neizvjesnu, destruktivnu akciju. Kalkulisao je, ali nije dobro iskalkulisao. Štete po državu i po Bošnjake će biti velike, a po SDP vjerovatno najveće.

Šta bi za buduće funkcioniranje BiH značio ulazak Ra-dončićeve stranke u vlast i njegov izbor za ministra sigurno-sti BiH?

IZETBEGOVIĆ: Radončića prononsirani agenti KOS-a javno prozivaju da je bio tajni saradnik ove službe, optuženi za višestruka ubistva ga navode u svjedočenjima pred sudo-vima kao naručioca. RadončićevAvaz lažima i višegodišnjom brutalnom kampanjom protiv svega i svakoga generira ne-red i beznađe u ovom društvu i zemlji. Pa samo Lagumdži-ju je, kažu, kriminalcem nazvao preko hiljadu puta! I Zlatko Lagumdžija, u želji da disciplinuje SDA, ili iz nekih drugih, samo njemu znanih razloga, takvom čovjeku nudi da preuz-me brigu o sigurnosti, redu i zakonu u zemlji?! Ukoliko se to imenovanje ipak desi dobit ćemo nered, progone, dobit ćemo ministarstvo nesigurnosti.

Kako bi eventualni izlazak SDA iz Vijeća ministara uti-cao na Vas, kao člana Predsjedništva BiH, s obzirom da biste se na neki način i Vi našli u opoziciji?

IZETBEGOVIĆ: Potrebna je saradnja Predsjedništva sa Vijećem ministara, pa i entitetskim vladama da bi se postigli rezultati. Oslanjamo se na vlade i ministarstva u naporima

INTERVJU: Bakir Izetbegović

Radončić je gradio tornjeve dok smo mi gradili državu

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović govori o najnovijoj političkoj krizi i BiH, štetama po Bošnjake i BiH koje je svojim neodgovornim potezima izazvao Lagumdžija prekidanjem koalicije sa SDA, eventualnom imenovanju Fahrudina Radončića na mjesto ministra sigurnosti, rješavanju hrvatskog pitanja, ulasku BiH u NATO te odnosima u regionu, Srbiji, Hrvatskoj...

Radončić je odmagao: “Historijske činjenice jasno svjedoče da su ljudi iz SDA, na čelu sa Alijom Izetbegovićem, rizikujući slobodu otvorili procese demokratizacije, a zatim, rizikujući živote organi-zovali odbranu Bosne i Hercegovine. Da bi zatim bili motor reform-skih procesa u zemlji, itd. Radončić je bio tu negdje, nekad poma-žući, češće odmažući, većinom gradeći svoje vile i tornjeve dok smo mi gradili državu”


intervjuda se ubrzaju integracijski procesi, da se privuku investicije, da se valjano implementira turski kredit za poljoprivredu i povratnike. SDA-ovi ministri su iskusni i kvalitetni kadrovi, oni su bolji dio vlada na svim nivoima. Još uvijek su većinom tu, i nadam se da će ostati.

Iako je od Vjekoslava Bevande Lagumdžija zatražio da iz-baci ministre SDA iz Vijeća ministara, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, uvjetovao je to rekonstrukcijom Vlade Federacije, no La-gumdžija je Jurišiću i Lijanoviću obećao da neće izaći iz vlasti. Nije li to samo produžetak političke krize i držanje BiH u agoniji dok su građani na rubu egzistencije, a investitori zaobilaze BiH?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da je to nastavak, odnosno obnav-ljanje političke agonije koja nikom ne treba, a najmanje SDP-u, koji snosi najveću odgovornost za stanje u zemlji. Zato sam i rekao da se radi o potezu kojem nije prethodila valjana kalkulacija. Lagum-džija provodi hirove. Prvo je odgurnuo HDZ-ove, sad je spreman odbaciti male hrvatske stranke s kojima je napravio Platformu, bespotrebno je pokvario odnose sa Josipovićem i Milanovićem, ra-skida koaliciju sa ozbiljnom bošnjačkom strankom i Sulejmanom Tihićem koji mu je bio prijatelj i iskren saradnik, nudi vlast neoz-biljnom čovjeku koji mu godinama nanosi uvrede, popušta Dodi-ku... Zaista ne vidim šta je njegov plan, strategija, kako i s kim na-mjerava iznijeti godinu teške ekonomske krize koju svi najavljuju.

Mnogi raskidanje koalicije SDA-SDP vide kao razlog koji će dovesti do nejedinstva i podjela unutar SDA. Čak se govori o tome ko će prvi napustiti ovu stranku i preći u SBB zarad neke fotelje. Hoće li promjene na političkom planu BiH dovesti do po-djela i promjena unutar SDA?

IZETBEGOVIĆ: Oni koji SDA napuste radi fotelja, a naroči-

Hrvatsko pitanje

Hrvati moraju biti jednakopravni u BiH

Hoće li zahlađenje odnosa između SDP-ova Hr-vatske i BiH, zahvaljujući lošim potezima Lagumd-žije, dovesti do poremećaja u odnosima između ove dvije zemlje s obzirom da i premijer Milanović i pred-sjednik Josipović daju podršku u rješavanju hrvat-skog pitanja u BiH? Ironija je da Lagumdžija, koji je izazvao ovakav položaj Hrvata u BiH izbacujući ih iz Vlade Federacije, sad nudi suradnju Čoviću. Kako vidite rješavanja hrvatskog pitanja u BiH?

IZETBEGOVIĆ: Hrvata u BiH ima višestruko manje nego Bošnjaka i Srba. Morat ćemo ustanoviti posebne mehanizme koji će omogućiti njihovu jedna-kopravnost, naročito one koji će garantovati da Hrvati biraju svoje predstavnike. Hrvati ne smiju biti frustri-rani osjećajem da su majorizirani jer će ih to okrenuti protiv Bosne i Hercegovine. Moraju biti ustanovljeni mehanizmi koji garantuju potpunu institucionalnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Indirek-tni izbor predstavnika je jedan od tih mehanizama.

EUROPA18 JULI 2012

inte

rvju to onih koje nudi Radončić, i ne trebaju biti u SDA. Nije im

mjesto u stranci koju su osnovali hrabri ljudi, stranci koja se suprotstavila komunističkom jednoumlju, a zatim i agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Upravo ovakvi pritisci su prilika da vratimo stari refleks, da dokažemo da se ne borimo za sebe već za državu Bosnu i Hercegovinu, i da to narod prepozna. Ne treba se bojati odlaska u opoziciju, treba se plašiti konfor-mizma, ziherašluka, upravo tog sindroma “foteljaštva”.

Koliko je po Vama Radončić, zahvaljujući kampanji koju je protiv Vas i SDA dugo vodio u Avazu, uspio dovesti do toga da sam postane dio vlasti?

IZETBEGOVIĆ: Nije se Radončić približio Lagumdžiji tako što je pisao laži o meni i kadrovima SDA, nego tako što nije pisao istine o aferama kadrova SDP-a o kojima bruji cjelo-kupna bh. javnost.

Često u tim natpisima Avaz ističe kako SDA ništa nije uradila za 20 godina dok je bila na vlasti, spočitavajući va-šoj stranci kriminal i korupciju, pa čak i neka neriješena poli-tička ubistvima s kojima i Vas direktno povezuje. Nije tajna da ste dugo bili u prijateljskim odnosima sa Radončićem i da je SDA, u vrijeme kad je predsjednik bio Vaš otac Alija Izetbegović, čije tekovine Radončić danas nerijetko prisvaja za sebe, najzaslužnija za njegov uspjeh. Kako Vi to sve vidi-te? Je li Radončić najveća greška SDA?

IZETBEGOVIĆ: Notorna je glupost i bezobrazluk kazati za SDA da ništa nije uradila u dvije decenije. Pa ko je uradio ako nije SDA? Historijske činjenice jasno svjedoče da su ljudi iz SDA, na čelu sa Alijom Izetbegovićem, rizikujući slobodu otvorili procese demokratizacije, a zatim, rizikujući živote or-ganizovali odbranu Bosne i Hercegovine. Da bi zatim bili mo-tor reformskih procesa u zemlji, itd. Radončić je bio tu negdje, nekad pomažući, češće odmažući, većinom gradeći svoje vile i tornjeve dok smo mi gradili državu.

Među rijetkima ste koji je iz BiH reagirao na oštre izjave novoizabranog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da u Srebrenici nije bilo genocida. Hoće li promjenom predsjedni-ka doći do zahlađenja odnosa između BiH i Srbije i šta bi to značilo za stabilnost u regionu?

IZETBEGOVIĆ: Nikolić pokušava da se promijeni, da postane prihvatljiv, ali na način da pomiri nepomirljivo i nespojivo – velikosrpsku prošlost i evropsku budućnost. Da afirmiše oboje. Prvi pokušaji, izjave o Vukovaru, Srebrenici, Crnogorcima pokazuju da je to neizvedivo. I izazvali su buru reakcija, od Sarajeva do Bruxellesa. Ipak, ne treba porušiti sve mostove prema Nikoliću. On je pokazao da je u stanju praviti preokrete, možda se ipak odluči za novi iskorak prema evrop-skim vrijednostima. Vidjet ćemo.

Zagrebački profesor Žarko Puhovski prije nekoliko mje-seci je izjavio da je Republika Srpska za Borisa Tadića unu-trašnjopolitički problem. Da li će izjave Milorada Dodika o Vladi Srbije, i inače njegovo miješanje u unutrašnju politiku ove zemlje, utjecati na diplomatske odnose BiH sa Srbijom?

IZETBEGOVIĆ: Neće. Tadić je prijatelj sa Dodikom, a Ta-dić će ostati veoma uticajan u Srbiji, možda i najuticajniji.

Bili ste na summitu NATO-a u Chicagu gdje je bilo puno govora o ulasku BiH u ovu alijansu. Novinari su nezvanično saznali kako je Vesna Pusić, ministrica inozemnih poslova Hrvatske, zatražila da BiH i Crna Gora hitno uđu u NATO zbog opasnosti od ruskog faktora u regionu uspostavljanjem čvrste suradnje na relaciji Moskva – Beograd – Banja Luka,

što je najavljeno na sastanku Nikolića i Putina u Moskvi. Hoće li BiH uspjeti popisati vojnu imovinu do najavljenih rokova (septembar) što je preduslov za ispunjavanje uslova iz MAP-a i kad može ući u NATO?

IZETBEGOVIĆ: Ulazak u NATO bi poslao poruku da je Bosna i Hercegovina sigurna zemlja, da smo dio najmoć-nije političko-vojne alijanse na svijetu. Uslijedio bi intenzivan ulazak kapitala u zemlju, pokretanje investicija koje donose zapošljavanje i opštu društvenu relaksaciju. Uslov za pokre-tanje MAP-a, odnosno preuzimanje prvog godišnjeg plana je poznato pitanje dodjele potrebne nepokretne imovine oruža-nim snagama. Ta imovina je definisana, postignut je i politički dogovor šestorice lidera i Predsjedništva BiH. Potrebno je još provesti propisane parlamentarne i druge procedure, izvršiti uknjižbu. Ukoliko ne bude namjernih opstrukcija lako može-mo ispuniti obaveze do septembra.

U kom pravcu će se, po Vašem mišljenju, razvijati odnosi između BiH i Hrvatske nakon što Hrvatska uđe u EU?

IZETBEGOVIĆ: U dobrom pravcu. Hrvatska će podrža-vati Bosnu i Hercegovinu u njenim euroatlantskim aspiraci-jama.

Šta mislite, kako će se okončati sadašnja politička kriza u BiH?

IZETBEGOVIĆ: Ne mogu to predvidjeti. Teško će se okončati dok se glavni akteri ponašaju iracionalno i arogan-tno, dok god pokušavaju nametnuti vlastitu volju u zemlji koju samo dogovor može unaprijediti.

Kosovo

Čekamo Srbe u Srbiji i BiH da priznaju istinu

Delegacija Albanije je na Desetom UNESCO samitu u Mostaru zatražila da se u Deklaraciju uvrsti prijedlog da se na sljedeći samit pozove i Kosovo. Nebojša Rad-manović, srpski član Predsjedništva BiH, optužio Vas je da ste doveli do konfuzije jer niste reagirali i učesnici-ma jasno stavili do znanja da BiH nije priznala Kosovo. Radmanović traži da BiH negira Kosovo iako je dobro poznato da BiH Kosovo nije priznala isključivo zbog stava RS-a po tom pitanju. Kada će se u BiH pokrenuti pitanje priznanja Kosova?

IZETBEGOVIĆ: Zahtjev Albanaca nije uvršten u de-klaraciju, i ne znam šta je više od toga Radmanović oče-kivao od mene. Naravno da sam na press konferenciji bio spreman dati riječ svakom od prisutnih predsjednika, pa i cijenjenom predsjedniku Albanije koji je iznio svoj stav o potrebi uključivanja Kosova u priču o kulturi i umjet-nosti regiona, i to je bilo sve. A kada ćemo priznati Koso-vo? Pa kad to bude moguće, jer za priznanje je potreban konsenzus u Predsjedništvu BiH. Čekamo Srbe, i one u Srbiji i ove u BiH, da prvo priznaju istinu, da se suoče sa onim šta je srbijanski represivni aparat radio Kosovarima decenijama, da priznaju da je zbog toga Kosovo izgublje-na stvar. Priznavanje te istine vodit će priznanju Kosova.


intervju

EUROPA20 JULI 2012

feljt

on

Suđenje bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Ka-radžiću nastavljeno je iskazom Nusreta Sivca, bivšeg

djelatnika Stanice javne bezbjednosti Prijedor koji je opisao etničko čišćenje u toj opštini te zlostavljanje muških i ženskih zatočenika u logoru Omarska u drugoj polovici 1992. godine. Sivac je bio prisutan tokom posjeta delegacije visokih dužno-snika Srpske demokratske stranke, SDS-a, logoru Omarska što prema tužiteljstvu pokazuje kako je vrh stranke, vođene od strane Karadžića, bio dobro upoznat s rasprostranjenom praksom zločina.

Nakon etničkog čišćenja područja Brda potkraj jula 1992.godine u Omarsku je stiglo 12 autobusa sa zatočenicima. Pre-ma opisima svjedoka Sivca, nakon iživljavanja srpskih stra-žara nad njima, zid se morao prati vatrogasnim šrmkovima.

„Ti pritvorenici koji su dovođeni s Brda su postrojavani i prema njima se ...vrlo grubo postupilo. Mi u Omarskoj smo taj tanki zid prozvali Zidom plača. Pričama Gurhe i Muje koji su izlazili iz te naše prostorije, sa grupom logoraša, da sani-raju tragove od krvi i od maltretiranja koji su ostajali na tom zidu“, prisjetio se svjedok.

Prethodno, za vrijeme dolaska dužnosnika bosanskih Srba logoru Omarska, poput Sime Drljače, Stojana Župlja-nina, Radoslava Brđanina i Milomira Stakića - zatočenici su prema riječima svjedoka Sivca postrojeni i natjerani pjevati srpske pjesme. U Kozarskom Vjesniku, lokalnom srpskom no-vinskom listu, spomenuti posjet je popraćen i propagandom protiv zatočenih građana nesrpske nacionalnosti kako bi se opravdalo njihovo ubijanje.

„Kozarski Vjesnik i Radio Prijedor bili su pod totalnom kontrolom Srpske demokratske stranke u Prijedoru. I oni su preko svojih natpisa blatili i falsificirali biografije pojedinih uglednih Prijedorčana. Optuživali su ih za razna nedjela.

Međutim svi oni su bili veoma pošteni i korektni građani Pri-jedora. Ali svi oni koji su preko Kozarskog vijesnika i Radio Prijedora, prozvani da tako kažem, su označeni za odstrel. I svi će biti ubijeni u Prijedorskim logorima“, opisao je svjedok komentirajući članak pod naslovom – „Doktor monstrum“ kojim se označio jedan ugledni liječnik nesrpske nacionalnosti (Željko Sikora, nap.a.) nakon čega je također ubijen.

Spomenuti članak je prikazan na suđenju kao dokaz.

Tokom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je želio

prikazati svjedoka kao bošnjačkog ekstremista kako bi oprav-dao njegovo privođenje u Omarsku, ali i doveo u pitanje nje-gov iskaz. Za to je iskoristio knjigu koju je Sivac napisao po-slije rata.

„Vi ste i u svojoj knjizi naveli znatan broj Muslimana koje ste Vi smatrali izdajnicima zato što su ostali sa Srbima i ra-dili u Prijedoru. Dok ste Vi smatrali da to ne treba raditi. Jel’ tako?“, konstatirao je optuženi.

„Nije tako gospodine Karadžiću. Ja sam objavio spisak Muslimana koji su ubijali Muslimane“, pojasnio je svjedok.

„A recite. Ako Vi za njih kažete da su izdajnici što bi oni za Vas rekli? Da ste muslimanski ekstremista, jel’ tako?“, upi-tao je dalje Karadžić.

„Ja bih volio da Vi pitate njih za to mišljenje“, odvratio je svjedok.

Želeći skinuti odgovornost sa sebe što se tiče zločina Ka-radžić je ustvrdio da prijedorski SDS-ovci nisu imali ništa „sa

HAAG: Zapisnik sa suđenja Radovanu Karadžiću (25)

Svjedok o etničkom čišćenju Prijedora i logoru Omarska

Radovan Karadžić: Optužen za genocid, istreblje-nje, ubistva, progone, deportaciju, nečovječna djela, djela nasilja s primarnim ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom, protiv-pravne napade na civile i uzimanje talaca.U ovom i idućim brojevima Europa magazina čitajte aktuelne detalje sa suđenja prvom pred-sjedniku Republike Srpske.

Nusret Sivac


feljtoncentralom“, odnosno njime, spominjući Srđu Srdića, predsjed-nika SDS-a Prijedor koji je to sam navodno naveo.

Svjedok je odbacio takvu mogućnost navodeći riječi nje-govog prijatelja, bosanskog Srbina, koji je prisustvovao skupu SDS-a na kojemu su se spomenula uputstva optuženog „da se nesrpsko stanovništvo u Prijedoru svede na najmanju mogu-ću mjeru.“

To je optuženi nazvao „potpunom izmišljotinom“.

Nusret Sivac će dovršiti iskaz u petak ili sljedeći pone-djeljak, dok će se do onda suđenje nastaviti iskazom novog svjedoka optužbe za genocid i ostale zločine u Bosni i Herce-govini.

Zlostavljan pod prismotrom bivših kolega

Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radova-nu Karadžiću nastavljeno je, potom, svjedočenjem Atifa Dža-fića, bivšeg zapovjednika policijske stanice u Ključu. On je, svjedočeći preko video linka, opisao kako je dobio otkaz kada je odbio potpisati lojalnost vlastima bosanskih Srba kad su preuzele opštinu potkraj prve polovice 1992. godine, nakon čega je ubrzo postao zatočenik logora Manjača.

Svjedok Džafić je potvrdio svoju izjavu u kojoj je opisano kako je proveo 8 mjeseci u različitim logorima u kojima je vi-šestruko premlačivan. Kako bi pokazalo odgovornost policije bosanskih Srba za logor Manjaču tužiteljstvo je predočilo za-bilješku sa sastanka u logoru čiji je potpis svjedok prepoznao.

„Ovo je rukopis Gajića, inspektora krim policije u poli-cijskoj stanici Ključ, koji je redovno posjećivao logor Manjaća. Gospodina Gajića sam poznavao od prvog dana zasnivanja radnog odnosa u policiji 1.9.1977. do zadnjeg dana kad sam bio razdužen i udaljen iz policije“, potvrdio je svjedok.

Tužiteljstvo je prikazalo i zapovjed Stojana Župljanina, visokog policijskog dužnosnika bosanskih Srba kojem se ta-kođer trenutno sudi u Hagu zbog zločina nad civilima nesrp-ske nacionalnosti, u kojem se naređuje da se svim uposlenici-ma koji nisu potpisali lojalnost – uruči otkaz.

„S datumom 15.4.1992. godine što sam ja osobno doživio kao i drugi zaposlenici nesrpske nacionalnosti u Stanici javne bezbjednosti Ključ“, izjavio je svjedok.

Tužiteljstvu je Džafić potvrdio kako su se smjene u op-štini Ključ događale po nacionalnoj osnovi u svim važnijim državnim institucijama te tvrtkama, ne samo policiji. Otkaz je tako dobila i svjedokova supruga.

„Kad sam mislio na svoj slučaj mislio sam i na svoju su-prugu, koja je bila na rukovodnom radnom mjestu u tvrtki. Istog datuma je poslana na godišnji odmor, kao i ja, i više se nije vratila na posao“, naveo je kao primjer izbacivanja s rad-nih mjesta osoba nesrpske nacionalnosti u Ključu.

Tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka optuženi Karad-žić je pokušao prikazati kako je Džafić dobio otkaz zbog ne-profesionalnosti kao aktivist bošnjačke nacionalne Stranke demokratske akcije, SDA, a ne po nacionalnoj osnovi. Tu mo-gućnost je svjedok odbio navevši kako je vrlo uspješno obav-ljao svoje dužnosti tokom cijelog radnog vijeka.

Naime, u glavnom dijelu iskaza svjedok je opisao kako

je krajem 1991. godine na njegovo mjesto zapovjednika SJB (Službi javne bezbjednosti) Ključ doveden Vinko Kondić, čo-vjek kojeg je označio tokom nekih drugih svjedočenja – kao direktnog izvršitelja politike SDS-a.

Kondića je tužiteljstvo BiH također procesuiralo zbog zločina na području opštine Ključ, ali je postupak prekinut prošle godine zbog pogoršanja zdravstvenog stanja optuže-nog.

Početkom 1996. godine svjedok Džafić je po povratku u Ključ ponovno imenovan za načelnika policije nakon čega je sudjelovao u ekshumacijama 12 masovnih grobnica s više od 400 žrtava. Uz to, prema njegovim podacima, eshumirano je još oko 120 pojedinačnih grobnica.

Jedini preživjeli egzekucije u Sanskom Mostu

Haško suđenje bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazom Grge Stojića, jedinog pre-živjelog od desetorice hrvatskih zatočenika koje su strijeljale srpske snage u novembru 1992. godine kod Sanskog Mosta.

U Stojićevom glavnom iskazu je opisano kako su vojnici, koji su se predstavili kao pripadnici srpske paravojske, uhitili Stojića te ga priključili već zarobljenim muškarcima.

Nakon što su ih prethodno opljačkali, zarobljeni civili su postrojeni te je na njih otvorena vatra iz puškomitraljeza.

Teško ranjen u trbuh i ruku, svjedok je uspio doći do lju-di koji su ga odveli u Dom zdravlja u Sanskom Mostu te ka-snije u Banja Luku gdje je operiran.

Nakon što je prodao neku robu i kupio druge potrepšti-ne za porodicu svjedok je krenuo kući s tržnice u Sanskom Mostu.

No tamo nije nikad stigao jer su ga na mostu riječice Kru-haruše zaustavila dvojica pripadnika paravojnih jedinica, je-dan u uniformi vojne policije, a drugi u civili s kokardom na kapi.

Tokom unakrsnog ispitivanja, optuženi Karadžić je po-kušao prikazati kako paravojnici nisu bili pod kontrolom vla-sti bosanskih Srba kojima je on bio na čelu.

“Svakako Vam je bilo jasno da paravojske nisu pod nika-

Grgo Stojić

EUROPA22 JULI 2012

feljt

on

kvom kontrolom i zapovjedništvom? To ste rekli kod Brđa-nina (Radoslav, osuđeni ratni zločinac na 30 godina zatvora zbog zločina u Sanskom Mostu) u transkriptu, jel’ tako”, upi-tao je Karadžić.

“Tako bi trebalo biti u normalnom...”, naveo je Stojić.

“Niste u tom trenutku znali tko su oni, poimenice”, na-stavio je optuženi.

“Ne. Oni dok su nas pretresali rekli su da su vojska Šeše-ljeva”, odgovorio je svjedok.

Budući da su svjedoka Stojića i ostale zarobljene civi-le prije strijeljanja opljačkali, Karadžić je pokušao ustanoviti kako je paravojnoj jedinici motiv bio novac, a ne etničko či-šćenje po diktatu Srpske demokratske stranke, kako to tvrdi tužiteljstvo.

“Je li mislite da je za njih bilo unosnije da Vas sačekaju dok se vraćate s tržnice, a ne dok ste krenuli? Je li taj novac imao određeni razlog u njihovoj svijesti”, upitao je optuženi.

“Ja to ne znam”, odgovorio je svjedok.

“Ali vraćali ste se istim putem krenuli na tržnicu i istim putem ste se vraćali”, nastavio je optuženi.

“Tako je”, potvrdio je svjedok.

Stojić je preživio strijeljanje jer je operiran u bolnici u Ba-nja Luci. No tamo nije završena njegova tragedija jer nakon što se saznalo da se radi o bosanskom Hrvatu zatočili su ga u ćeliju u bolničkom dijelu gdje je višestruko prebijan zajedno s ostalim zatočenicima koje je tamo zatekao.

Svjedok je odbio navode Karadžića kako je u toj bolnici čuvan kao svjedok, a ne zatočen zbog svoje nacionalne pri-padnosti. Stojića je spasio Karitas iz Banja Luke koji ga je pre-bacio u Hrvatsku.

Svoje gradove smo napuštali pod prisilom

Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Ra-dovanu Karadžiću svjedočio je Asim Egrlić, bivši dužnosnik Stranke demokratske akcije, SDA iz Ključa koji je zatočen u logoru Manjača.

On je tužiteljstvu potvrdio svoj iskaz dat na suđenju Momčilu Krajišniku, bivšem predsjedniku parlamenta bosan-skih Srba osuđenom na 20 godina zatvora, a u vezi protjeriva-nja bošnjačkog stanovništva iz opštine Ključ, nakon što su u svibnju 1992. godine srpske snage preuzele vlast.

Otpuštanja Bošnjaka s posla, zahtjevi za razoružanjem stanovništva te u konačnici protjerivanje i uništavanje džami-ja: slijed je svjedokovih opisa događaja nakon što su u Ključu stavljene zastave Republike Srpske.

Svjedok Egrlić uhićen je isti mjesec, potkraj maja 1992. prvo premlaćen u policijskoj stanici, potom u zatvoru Stara Gradiška nakon čega je odveden u logor Manjača.

Mnogi njegovi prijatelji i rođaci su ubijeni u raznim zase-ocima odmah tokom zauzimanja opštine, a svjedok je prisu-stvovao nekim ekshumacijama njihovih posmrtnih ostataka, pobacanih u nedostupačne masovne grobnice.

“Saznao sam da su ovi ljudi s Velagića pobijeni na istom mjestu gdje su sada sahranjeni, gdje je bila stara osnovna ško-la. A zatim preveženi kamionima na udaljenost od nekih 10 kilometara gdje su bili masovno sahranjeni u tu Babinu doli-nu. Isto tako je u selu Biljani izvršeno strijeljanje stanovništva, natovareni su (leševi) na kamione i prebačeni u špilju na La-ništu, u takozvanu Bezdanu koja ima dubinu oko 25 metara”, opisao je Egrlić.

Tužiteljstvo je prikazalo i dokument, izjavu svjedoko-ve supruge kojom se navodno - dobrovoljno odriče imovine kako bi mogla napustiti opštinu Ključ.

“To nije točno. Svi su napustili pod prisilom. Bilo je pi-

tanje života i smrti. I ljudi su se opredijelili da ostave svoju imovinu. Bez obzira što tu piše dobrovoljno - to nije točno jer je vršeno pod prisilom na svakog građanina, koji su na ovi način se odricali svoje imovine da bi izašli i sačuvali živote”, objasnio je svjedok.

Tokom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je poku-šao prikazati kako je imovina zapravo vraćana opštini, budući da se radilo o velikom broju društevnih stanova u Ključu te kako su Bošnjaci dobijali otkaz zbog nedolaska na posao una-toč ratnoj obvezi, a ne zbog svoje nacionalne pripadnosti.

Egrlić je svjedočeći odbio takve teze.

besplatan upis kompanijewww.bosnianyellowpages.us

Asim Egrlić


feljton

Većina ostatka unakrsnog ispitivanja Karadžić je usmje-rio na “utvrđivanje političkih okolnosti i stavljanje u kon-tekst” u Bosni i Hercegovini prije izbijanja sukoba budući da je svjedok jedan od osnivača SDA u Ključu.

Optuženi je prilikom ispitivanja Egrlića upitao - zar ne bi bilo bolje da se podjela opštine dogodila bez rata? Nakon što je svjedok odgovorio da su lideri SDA u Ključu to predlagali, Karadžić je ustvrdio kako to nije točno jer su oni željeli pri-ključiti spomenutu opštinu Cazinskoj Krajini.

Egrlić je to negirao izjavivši “da su Srbi htjeli sve” te da su zato protjerali sve ostale.

Svjedok skupljao i sahranjivao tijela ubijenih civila

Nakon tri dana zatvorenih sudskih sjednica, odnosno tajnih svjedočenja zaštićenih svjedoka, suđenje bivšem pred-sjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću ponovno je otvoreno za javnost. Kao zadnji svjedok ove sedmice iskaz je dao Ivo Atlija, bosanski Hrvat iz Prijedora koji je svjedočio zločinima srpskih snaga nad stanovnicima hrvatskih sela na širem području opštine.

Jedna od osam opština u kojoj su prema optužbama zlo-čini dosegli razmjere genocida je i opština Prijedor gdje je svjedok osobno proživio zločine i protjerivanje stanovništva nesrpske nacionalnosti.

U aprilu 1992. godine Atlija je išao na posao u prijedorski rudnik Ljubija prolazeći pored barikada i teškog naoružanja. Poslovođa mu je poručio da je Srpska demokratska stranka,

SDS preuzela vlast u opštini i te da mu je najbolje da se vrati kući. Iz stana u Prijedoru u koji je odmah provaljeno, Atlija je otišao u selo Briševo. Od tamo je promatrao napad srpskih snaga i uništavanje kuća u okolnim selima Hambarine, Čara-kovo, Rizvanovići i Kozarac.

Prema optužnici, u spomenutim selima je ubijeno na sto-tine civila, a svi preživjeli muškarci odvedeni su u logore kao što su Omarska, Keraterm i Trnopolje. Ubrzo su počeli i napa-di na Briševo, a tokom drugog većeg, 24. jula 1992., ubijeno je 68 civila, između kojih i svjedokov otac.

Atlija je s još 36 muškaraca odveden u zatočenički centar Krin. Nakon što je pušten, sudjelovao je u prikupljanju i poka-panju civila ubijenih u više sela u okolici Briševa.

Puštanje uz izjavu o imovini

Atlija je već svjedočio na suđenju Milomiru Stakiću, čelniku SDS-a u Prijedoru koji je osuđen pravomoćno na 40 godina zatvora kao lokalni organizator pogroma Bošnjaka i bosanskih Hrvata.

Nakon što je tužiteljstvo pročitalo njegovu izjavu sa spo-menutog suđenja 2002. godine svjedok ju je sucima i potvrdio.

„Da poslušao sam svjedočenje i ono je točno. Ne bih ništa mijenjao dao bih iste odgovore“, izjavio je svjedok.

Atlija je ispričao kako je pregovarao sa šefom Kriznog štaba SDS-a Milomirom Stakićem – o odlasku iz Prijedora. To mu je dozvoljeno u novembru 1992. godine nakon što je, kao i drugu građani nesrpske nacionalnosti, morao potpisati izjavu

EUROPA24 JULI 2012

feljt

onkojom svu imovinu ostavlja srpskim vlastima.

Do odlaska iz Briševa svjedok je pomagao u sahranjiva-nju preko 200 ubijenih ljudi. Suđenje će se nastaviti sljedeću srijedu unakrsnim ispitivanjem Atlije od strane optuženog Karadžića koji se brani sam. Tada će mu predsjedavajući su-dac O Gon Kwon možda dozvoliti da objasni tužitelju zašto se prilikom ispitivanja njegovih svjedoka osvrće na događaje koji se ne spominju u optužnici.

„Mogu li zamoliti, nisam potpuno odgovorio gospodinu Tiegeru – zašto je važno bilo pitanje konferencija o Bosni. On je upitao zašto sam spominjao Kutiljera“, zamolio je optuženi suca Kwona.

„Ne sada gospodine Karadžić“, odgovorio je sudac.

„Onda Vas molim da mi kažete kada bih mogao“, nasta-vio je optuženi, ali je sudac prekinuo tu raspravu.

Tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka tužiteljstva optu-ženi Karadžić je pokušao prikazati kako se sukob u spome-nutoj opštini dogodio zbog straha srpskog stanovništva od događaja iz Drugog svjetskog rata te zbog osnivanja Hrvatske demokratske zajednice, HDZ-a i Stranke demokratske akcije, SDA.

„HDZ i SDA su osnovane prije Srpske demokratske stranke, SDS-a te su dale temperaturu i odredile kakva će biti kampanja“, konstatirao je Karadžić ispitujući svjedoka o po-vijesnom kontekstu koji je prema njemu utjecao na početak rata 1992. godine. No svjedok Atlija je odbijao ulaziti u takve polemike.

„Ponovno ću Vam ponoviti. Ja svjedočim o događajima u Bosni i Hercegovini. Vi mi uporno ovdje govorite kad je osno-vana Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u Hrvtaskoj i uspoređujete s osnutkom Srpske demokratske stranke (SDS) u Bosni i Hercegovini. Ja ovdje govorim o događajima koji su meni poznati u Bosni i Hercegovini. Ja Vas molim da ne mi-ješamo sad događaje u Hrvatskoj s onima u Bosni i Hercego-vini. Ja nisam kompetentan da odgovaram na takva pitanja. Ja ne mogu odgovoriti na takva pitanja“, uzrujano je objasnio svjedok zašto ne želi ulaziti u rasprave van njegovog svjedo-čenja.

Karadžić je s druge strane nastavio plasirati tezu kako se

sukob u prijedorskom kraju dogodio zbog genocidnog isku-stva srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu kada je spome-nuto područje bilo u sastavu kvislinške tvorevine Nezavisne države Hrvatske, NDH. Svjedok Atlija je prilikom toga odba-cio tezu da su se prije rata devedesetih godina, Srbi tamo osje-ćali ugroženo te da su zbog toga preuzeli vlast.

„Tamo gdje sam ja živio, gdje sam ja radio nije bilo ni-kakvog razloga. Nije bilo nikakvih prijetnji, vojnih niti bilo kakvih drugih od drugih etničkih skupina. Znači niti od mu-slimanske niti od hrvatske. Hrvatsko stanovništvo je brojalo u toj regiji, prema popisu koji je prethodno proveden, oko 7000 Hrvata je bilo u opštini Prijedor. U usporedbi s brojem Srba koji su živjeli u toj opštini, a i brojem Muslimana, to je bilo tako minorno, zanemarivo da nismo, nikada bili niti mogli biti prijetnja bilo kome“, suprotstavio se svjedok.

„Hvala. Gospodine Vi ste uveli tu temu. Ja Vam kažem sada – prije Drugog svjetskog rata odnos je bio još više u ko-rist Srba pa su Srbi nastradali u Prijedoru od Hrvatske“, na-stavio je i dalje sa svojim objašnjenjem ratnih zbivanja optu-ženi.

Zaštićena svjedokinja o ubijanju i zlostavljanju u logorima

Kao sljedeći svjedok o genocidu i ostalim zločinima u Bo-sni i Hercegovini s iskazom je počela zaštićena svjedokinja. Njezin iskaz je također vezan uz zauzimanje Prijedora i preu-zimanja vlasti od strane SDS-a te o okrutnom tretmanu civila nesrpske nacionalnosti u logoru Omarska gdje je i sama zato-čena polovicom 1992. godine.

„Svjedokinja je započinjala dan tako da je prebrojavala mrtva tijela izbačena iz Bijele kuće“, pročitala je tužiteljica Carolyn Edgerton rezime zaštićenog svjedočenja spomenuši kako će biti riječi i o brutalnom zlostavljanju žena te teškim uvijetima u logoru Trnopolje.

Kroz njega je svjedokinja također prošla prije nego što je uspjela napustiti opštinu prepisujući svu svoju imovinu na novouspostavljene srpske vlasti.

Svjedokinja je već svjedočila na nekom od haških suđenja (npr. Kvočka i ostali) pa se njezina izjava uvrstila u dokaze bez dodatnog ispitivanja od strane tužiteljstva.

Nakon toga svjedokinju je nastavio unakrsno ispitivati optuženi Karadžić o okolnostima pod kojim je svjedokinja ot-puštena s posla te o predratnoj i ratnoj situaciji u Prijedoru.

Zbog zaštite njezinog identiteta suđenje je više puta za-tvoreno za javnost kako ju odgovori ne bi ugrozili.

Tokom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je tvrdio kako su Omarska i Trnopolje bili „istražni centri“ u kojima su se ispitivale sumnjive osove, dok je zaštićena svjedokinja in-zistirala na izrazu „koncentracioni logori“ objasnivši sucima da se objekte gdje se „ljude muči, ubija i zlostavlja ne može nazvati istražnim centrima“.

Na haškom suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću iskaz je dovršila zaštićena svje-dokinja pod pseudonimom KDZ 080 koja je opisala pogrom stanovnika nesrpske nacionalnosti nakon što je Srpska demo-kratska stranka s naoružanim formacijama preuzela vlast u opštni Prijedor potkraj aprila 1992.godine.

Ivo Atlija


feljton

Njezin iskaz o otpuštanju građana nesrpske nacionalno-sti, odvođenju u logore Omarska i Trnopolje te mučenju i ubi-janju koje je vidjela tokom zatočeništva, optuženi Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja pokušao dovesti u pitanje, tvr-deći kako se njezine informacije temelje na rekla- kazala, a ne na stvarnim činjenicama.

Različito od svjedokinje koja je opisala kako je brojala ubijene muškarce pred zloglasnom Bijelom kućom u Omar-skoj, svakog jutra nakon buđenja, Karadžić je ustvrdio kako oni nisu bili ubijani već otpuštani kućama ili premješteni u Trnopolje kako bi ih se zaštitilo u ratno vrijeme nakon što su ispitani o oružanim aktivnostima uz zaključak da su nevini.

„Vi kažete – ako nekoga ne vidite na ručku Vi podrazu-mijevate da se njemu nešto loše dogodilo?“, upitao je optuže-ni želeći poljuljati iskaz svjedokinje.

„Naravno. Da ga nema. Naše su sumnje bile da je likvi-diran tokom noći i da je na onim hrpama mrtvih ljudi koji su pobacani na travnjak ispred Bijele kuće.“, objasnila je svoj stav svjedokinja.

Optuženi je izjavio kako će tijekom iznošenja svoje od-brane dokazati drugačije. Prema njemu i svjedokinja je zavr-šila u Omarskoj zbog sumnji u njezin ekstremizam, a ne zato što je nesrpske nacionalnosti kao što to tvrdi optužba.

„Zar Vam nisu rekli da ste poznati po ekstremizmu i da ste se sastajali s grupom koja je također uhapšena?“, upitao je optuženi.

„Nije mi direktno niko rekao. Nego prilikom ispitivanja u

logoru Omarska, dva isljednika Nenad Babić i Nenad Tomčić su me pitali – gdje se sastajem, gdje izlazim, s kim se viđam, što razgovaramo prilikom susreta s osobama s kojima sjedim. Nisu rekli da sam osumnjičena ili optužena.“, negirala je svje-dokinja.

Optuženi je ustvrdio da su Omarska i Trnopolje bili istražni centri, dok je svjedokinja insistirala kako se radilo o koncentracionim logorima u kojima su ljudi najčešće umirali od posljedica užasne torture u odnosu na koju je strijeljanje bilo nagrada. Zadnji dio unakrsnog ispitivanja zaštićene svje-dokinje KDZ 080 održan je na sjednici zatvorenoj za javnost kako se ne bi ugrozila zaštita identiteta.

Nakon njezinog svjedočenja o prijedorskim zločinima na klupu za svjedoke je izveden Mevludin Sejmenović, bivši pot-predsjednik prijedorskog ogranka Stranke demokratske akcije koji je tužiteljstvu opisao političke okolnosti u predratno vri-jeme. Također sucima je opisao kako su mu srpski novinari donosili izjave u logor Trnopolje o aktivnostima dužnosnika SDA i hodža koje je morao ponavljati pred kamerama.

“Te izjave bile su potpuno netačne, ali sam ih morao reći kako bih sačuvao vlastiti život”, izjavio je Sejmenović koji je potvrdio kako su u logor Trnopolje dolazili i lokalni dužno-snici bosanskih Srba.

(u idućem broju: “Insajdera zaprepastila ubi-stva u Manjači”)

EUROPA26 JULI 2012

repo

rtaža

Piše: Ljiljana Pirolić

Na putu od Sarajeva do Tuzle, ne možete a da ne prođete kroz Kladanj. I naravno, prva asocijacija na

ovaj pitomi gradić u srcu BiH je, nekada čuvena ‘muška voda’ koja je mogla da preraste u opasan bh. brend – ali eto, nije. Nije zato što se ideja dopala mnogima, a kako se nisu mogli dogovoriti mnogobrojni ‘skupljači kajmaka’, stvar je propala, uostalom, kao i mnoge druge dobre stvari i ideje u BiH. Neko se, te davne 1968. godine prisjetio Evlije Čelebije, čuvenog tur-skog putopisca, koji je ovaj izvor nazvao ‘izvorom mladosti’. Samo malo je trebalo, pa da izvor postane ‘izvorom muškosti’ i stvar je krenula. Pohrlili su mnogi, tih davnih godina prošlog vijeka, da na izvoru obnove svoju snagu, a malo poslije, voda je i flaširana. Sačuvana je, kao rijedak dokument, naljepnica koja je krasila flašu te čudesne vode, ali stid je prevladao, pa je skromno nazvana, tako flaširana, samo – kladanjskom vo-

dom. Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH analizom je utvrdio da čuvena voda iz Kladnja snižava šećer u krvi i pritisak, a povoljno utiče na neurovegetativni sistem i probavu. Uzalud je bilo sve, voda je prestala da teče prema pogonu za flaširanje u Tuzli i danas je ovaj izvor zapušten i tužan.

Sve najbolje o bh. kuhinji

„Ja sam kuharica gore u tom restoranu na izvoru. To je ugostiteljski objekat u planinskom stilu koji otvaramo samo preko vikenda, ako neko najavi posjetu, inače je zaključan. Navodno je izvor pod zaštitom države, a nalazi se na privat-noj zemlji. Pokušavala je firma ‘Berger’ iz Austrije da se uklju-či u eksploataciju vode za tržište, ali nisu uspjeli, upravo zbog tih neriješenih imovinsko-pravnih odnosa“, kaže Minka Šarić, profesionalna kuharica, poznata u Kladnju po svojim specija-litetima.

Ostajemo u njenoj kuhinji, jer će nam spremiti klepe, tra-dicionalno bh. jelo koje neodoljivo podsjeća na talijanske ra-viole i slatkiš koji će za mnoge, baš kao i za mene, biti pravo otkriće. „Sve je to iz nekadašnje sirotinjske kuhinje“, reći će Minka. „Jeste, ali tada smo bili sretni i nije nam bilo važno

KULINARSKE PUTEŠESTVIJE (6)

Ravioli na kladanjski načinKlepe su tradicionalno bosanskohercegovačko jelo koje nedodoljivo podjeća na talijanske raviole. One zapravo potiču iz nekadašnje sirotinjske kuhinje.

Bosanski lonac, cicvara, popara, burek, krompiruša, klju-kuša, tufahije.... Putovanje po trpezama se, prateći nazive ovih jela, pretvara u još jedno putovanje uzduž i poprijeko Bosne i Hercegovine. Svaki kraj ima različite recepte za jela pod istim nazivom, ili obrnuto - isti recepti i jela imaju razli-čita imena. Dosta vam je konzervi, modernih jela što mirišu na celofan u koji su sastojci bili upakovani, ili “lakiranih” paprika čiji sok na ruci ostavlja crveni trag poput laka za nokte? Zavirite u “bosanski lonac”, kulinarsku reportažu Ljiljane Pirolić.

Klepe se pune mesnim nadjevom

Naljepnica za flašu kladanjske muške vode


reportažašta jedemo. Izvor te sreće bio je na nekom drugom mjestu, a ne u kuhinji.“ O tradicionalnoj bh. kuhinji, Minka misli sve najbolje: „To je kuhinja u kojoj se jela polako krčkaju na kraju šporeta, u vlastitom soku i sa dodavanjem vode i mliječnih proizvoda. Nema zaprške što je možda, najvažnije. Sada za Ramazan, praviću sva starinska jela, onako kako ih je pravila moja majka ili moja rahmetli nena. Nudim Minki velikoduš-no svoju asistenciju, ali ona me gleda, a pogled kao da kaže: „Samo ti nemoj da smetaš, sve ću ja sama.“ Pitam je koliko će koštati taj obrok za četiri osobe. „Oko 6 eura. Klepe kao glavno jelo, zavaruša, a napravićemo i čorbu od griza“, kaže Minka.

Za klepe, za četiri osobe, potrebno je:

Za tijesto:

½ kg. običnog brašna

1 jaje,

kašičica soli,

supena kašika ulja,

Za nadjev:

1 veća glavica crnog luka,

300 gr. telećeg mljevenog mesa,

soli i bibera po želji.

Od brašna, jajeta i soli, polako dodajući vodu, zamijesiti čvrsto tijesto i ostaviti da odstoji desetak minuta, a zatim ga razvući na debljinu od 2 mm. Isjeći kvadrate veličine 3x3 cm i

na njih stavljati nadjev od mesa. Klepe se mogu savijati u kva-dratiće, trokutiće ili mašnice. U litar provrele vode, u koju se doda kašika ulja ili goveđeg masla, stavljaju se klepe i kuvaju oko 5 minuta. Kuvane su kada isplivaju na površinu. Ocije-đene klepe se preliju kajmakom ili pavlakom, i malo zapeku u rerni. „Mala opasnost dolazi od ovog kajmaka na kraju“, kažem. „Sve što ljudima u hrani ne odgovara, mogu da izbje-gnu. Možda će klepe izgubiti nešto od pikantnosti, ako se ne preliju vrhnjem na kraju, ali može se i bez toga. Sve što sam starija, sve se zdravije hranim. Nema više nikakvog prženja u mojoj kuhinji“, kaže Minka.

Klepe posute pavlakom

EUROPA28 JULI 2012

repo

rtaža

Slatkiš koje su jeli naši stari

Nutricionisti tvrde da neke namirnice zaista tope masti. Većinu njih konzumiramo kao dio svakodnevne prehrane, kao što je, naprimjer, jabuka. Sljedeći na tom popisu su broku-la, kupus, mrkva, karfiol, špinat ili kelj, zobene pahuljice i čili koji ubrzava metabolizam.

„Zavaruša je nastala u ono vrijeme kada nije bilo šećera, ili je bio skup, jer se ovaj slatkiš ‘šećeri’ domaćim pekmezom od jabuka ili krušaka“, kaže naša kuharica iz Kladnja i dodaje: „Potrebno je:

dvije šolje (za bijelu kafu) vode,

jedna šolja pekmeza od jabuka ili krušaka,

1 jaje,

pola šolje ulja i malo kajmaka sa skuhanog mlijeka

šolja i po brašna

Voda, pekmez i pola šolje ulja, stave se u šerpu, pa na šporet, da tekućina proključa. U tako vrelo, dodati šolju i po brašna i miješati energično, sve dok se smjesa ne ujednači. Po želji, dodati šaku isjeckanih oraha. Na kraju se u smjesu doda i jedno umućeno jaje. Zavarušu treba ravnomjerno rasporediti po podmazanoj tepsiji i peći 10 minuta na 300 stepeni. Pred kraj pečenja, premazati sa malo pekmeza i kajmaka i vratiti u rernu da se još malo zapeče. Prije pečenja, zavaruša se može isjeći čašom na kolutove.

„Eto, ovaj su slatkiš jeli naši stari. Sjećam se kako je to pravila moja majka, pa i nena. Tada nije bilo ovih praškova i šlagova koji se sada stavljaju, a koje ja nikada ne stavljam u moje kolače. Od zavaruše se ne očekuje da ‘naraste’, ona mora

imati tu čvrstoću“, kaže Minka Šarić. I dok sam ja pregledala fotografije, Minka je napravila i čorbu od griza. „To vam je tako jednostavno i brzo, da brže ne može biti. Pola litre vode se posoli po želji, a u to se doda 2 dcl. slatkog mlijeka i pusti da provri. Ovamo se umuti jedno jaje sa pet grama pšeničnog griza i onda se ta smjesa ‘nakaca’ u provrelu vodu sa mlije-kom. I to je to“, kaže Minka. Prvi put čujem u kuhinji izraz ‘nakacati’. „To ustvari, znači nakapati smjesu kašičicom, spu-štajući je polako.“

I, evo nas za punim stolom, za samo 12 KM. Pričamo o ‘ćopi’, ‘maljugi’ i ‘mandri’. Sve su to jela iz ovog kraja BiH.

Ovog nema ni u Francuskoj

Na povratku u Sarajevo, uz samu cestu, nailazim na izvor mineralne vode. Teče u bogatom mlazu i česma ne može da se zavrne. „Ovog nema ni u Francuskoj. Da zaustaviš auto i napiješ se svježe mineralne vode“, kaže Mirsad Avdibego-vić, koji se nedavno ‘zaposve’ vratio iz Francuske nakon 40 godina, u koju je otišao kao četvorogodišnjak. Ovaj profesor engleskog i francuskog jezika kaže da više nije mogao bez za-vičaja. „Volim francusku kuhinju i francuska vina na koja sam navikao, ali snaći ću se već. Sve drugo što sam dobio, mnogo je vrijednije“, kaže Mirsad dok u daljini čuje svadbena zvona. Nakon francuske supruge, posla u Monpeljeu, francuske ku-hinje i francuskih vina, Mirsad se privikava na sve bosansko. „A, klepe... znam, podsjećaju na talijanske raviole“, kaže.

U idućem broju: “Čajnička saksija”

YOUYOUYOUARE RUNNING ON EMPTY?AR

TESTOSTERONESUPPLEMENT TESTOSTERONESUPPLEMENT888.807.8281888.807.8281

Call NOW to try for

FREECall NOW to try for

FREE A $49.95RETAIL VALUE!

RESTORE• POWER• PASSION• PERFORMANCE ...WITH PROGENE

RESTORE• POWER• PASSION • PERFORMANCE ...WITH PROGENE

SAVIN

G A LIFE

from a ca

tastrophe

EVER

Y 11 M

INUTES

!

For a FREE brochure call:

1-888-375-2685

One touch of a button sends help fast in :medical • fall • fi re • invasion • CO gas emergencies.

Ask about ourMoney Back Guarantee

but I’m never alone.I have Life Alert®.

I live

alone

EUROPA30 JULI 2012

film Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa Sarajevo Film Festivala

SFF je postao centar filmske industrije u regiji

Bliži se 18. Sarajevo Film Festivala, koji će ove godine biti održan od 6. do 14. jula. Nedavno je predstavljen i Takmičarski program 18. SFF-a, te tim povodom selektorica Takmičarskog programa za igrani i kratki film, Elma Tataragić, govori o specifičnostima ovogodišnjeg programa, činjenici da su žene “zauzele” pola Takmičarskog programa za igrani film, te o desetogodišnjici Takmičar-skog programa i njegovim budućim perspektivama

Šta ove godine donosi Takmičarski program 18. SFF-a i koji su bili Vaši kriteriji pri biranju filmova?

TATARAGIĆ: Ovogodišnji Takmičarski program donosi devet filmova od kojih su četiri debitantska, te četiri filma koja su režirale žene. Bez obzira na recesiju koja je itekako osta-vila dubok trag na ovogodišnju regionalnu filmsku produk-ciju, zabilježen je porast u broju završenih igranih filmova te je za ovih devet naslova konkurisalo čak 159 igranih filmova iz regije. Konkurencija je zaista bila žestoka i na kraju su se u programu našli najinovativniji i najkvalitetniji filmovi koji će iz Sarajeva krenuti dalje. Ove godine obljetnicu obilježavamo selekcijom zrelih filmova koje je snimila generacija režisera koji su stasali manje-više zajedno s našim festivalom. To je ge-neracija već afirmiranih autora, kao i debitanata na koje tek treba obratiti pažnju. To što su u ovogodišnjoj selekciji četiri filma koja su režirale žene pokazuje u kojoj se mjeri regional-na kinematografija promijenila u odnosu na period od prije deset godina, kada je to bilo uistinu nemoguće.

Upravo to je i ovogodišnja specifičnost – žene su “zau-zele” pola Takmičarskog programa. Zašto su žene danas jače na polju filma i hoće li se taj trend nastaviti?

TATARAGIĆ: Ove go-dine Cannes Film Festival se našao pod oštrom paljbom kritike i profesionalaca jer u zvaničnom programu nije bilo niti jednog filma kojeg su režirale rediteljice. Naravno, selektori festivala u Cannesu rade odličan posao i festival ne može da bira filmove ni po kakvim krojevima osim po kvalitetu filmova koji su se prijavili. S druge strane, u proteklih desetak godina zaista je došlo do nagle poja-ve ženskih autorica i produ-centica. Meni je zanimljivo posmatrati tu pojavu u regiji koja u proteklih deset godina pokušava da uhvati korak sa

evropskim filmom. A paralelno sa razvijanjem produkcijskih baza, pojavila su se velika imena autorica koje su ostavile du-bok trag na regionalnoj filmskoj produkciji. To je veliki preo-kret u u regionalnom filmu, jer ako samo pogledamo bh. ki-nematografiju, u istoriji igranog filma do prije deset godina samo je postojala jedna autorica koja je režirala igrane filmo-ve: Vesna Ljubić. Tek u posljednjih deset godina pojavila su se druga imena značajnih autorica. Ovdje ne govorim samo o rediteljicama, nego općenito o ženama koje se sada ravno-pravno bave scenografijom, kostimografijom, produkcijom, scenaristikom, itd. Drago mi je što ovogodišnja selekcija upra-vo reflektira tu promjenu u regionalnom filmu.

Iz godine u godinu SFF postaje sve značajnije mjesto za promociju filmova iz regiona, pogotovo filmova koji završe u Takmičarskom programu zahvaljujući Vašem izboru. Od naredne godine će se za Takmičarski program moći prijavlji-vati i filmovi iz Azerbejdžana, Moldavije, Armenije i Gruzije. Kako će to proširiti mogućnosti Takmičarskog programa, ali i mogućnosti filmske produkcije u ovom dijelu Evrope?

TATARAGIĆ: Od iduće godine širimo se na još četiri te-ritorije koje su izrazile želju da budu dio prostora kojeg naš festival pokriva. Ovo će obogatiti selekciju, ali će također pro-

širiti tržište na kojem djeluje-mo i tako dati još veći značaj regionalnom filmu. Inače, ove četiri nove teritorije po svemu pripadaju regionalnom filmu, a samo Sarajevo Film Festival može pomoći da se što prije integriraju u tokove evrop-skog filma. Što se samog utje-caja ovog širenja tiče, to će biti pozitivna promjena jer će se broj filmova koji ulaze u obzir povećati za 20%. Ove četiri te-ritorije su i međusobno razli-čite jer, recimo, Azerbejdžan ima živu komercijalnu pro-dukciju, dok Moldavija goto-vo da nema nikakvu filmsku produkciju. Armenija i Gruzi-

Takmičarski program – igrani filmNa granici (Režija: Florian Flicker), Austrija, 2012.Sadašnje vrijeme (Režija: Belmin Söylemez), Turska, 2012.Ustanička ulica (Režija: Miroslav Terzić), Srbija, 2012.Djeca (Režija: Aida Begić), Bosna i Hercegovina, Njemačka, Francuska, Turska, 2012.Glas moga oca (Režija: Orhan Eskiköy, Zeynel Doğan), Turska, Njemačka, Francuska, 2012.Iza brda (Režija: Emin Alper), Turska, Grčka, 2012.Svi iz naše porodice (Režija: Radu Jude), Rumunija, 2012.Šta je ljubav (Režija: Ruth Mader), Austrija, 2012.Žena koja je obrisala suze (Režija: Teona Strugar Mitevska), Makedonija, Njemačka, Slovenija, Belgija, 2012.


film


ja postepeno razvijaju svoju industriju sa jasnim konceptima. Sveukupno, ove četiri teritorije reflektiraju i situaciju u samoj regiji koju sada pokrivamo, gdje npr. Turska prednjači sa više od 30 igranih filmova godišnje, dok recimo u nekim država-ma kao što je Albanija se ne snimi niti jedan film, ili se u neki-ma snima samo jedan ili dva kao što je slučaj sa BiH.

Izabrali ste i najbolje filmove koji će se boriti za nagra-du u Takmičarskom programu za kratki film. Kako će taj pro-gram izgledati ove godine, s obzirom da su u pitanju uglav-nom mladi autori?

TATARAGIĆ: Ovogodišnji Takmičarski program u ka-tegoriji kratkog filma donosi deset filmova vrlo mladih auto-ra koji ili još uvijek studiraju ili su tek završili filmske škole. Veliki je skok u produkciji kratkometražnog filma u regiji, a ton ovogodišnjoj selekciji daje sasvim nova generacija autora. Generalno, filmove možemo podijeliti u dvije skupine: u prvu u kojoj autori na ozbiljan način komentarišu svijet oko sebe, i one koji to čine na humorističan, ali ironičan način. Ono što je sigurno je da će generacija koja ove godine predstavlja Takmi-čarski program biti generacija koju ćemo pratiti i narednih go-dina na CineLinku, u Takmičarskom programu za igrani film, ali i po svjetskim festivalima.

Dugi niz godina ste selektorica Sarajevo Film Festivala.

Može li se reći da je Vaš izbor na neki način oblikovao kine-matografiju regiona ako govorimo o značaju SFF-a kada je u pitanju promocija filmova?

TATARAGIĆ: Sigurno je da Sarajevo Film Festival sa svim svojim selekcijama oblikuje mišljenje o regionalnoj kine-matografiji i daje naglasak na one filmove koji su odabrani u Takmičarski program, ili za naš koprodukcijski market Cine-Link, Talent Campus, itd. Naš izbor, naravno, utječe na per-cepciju koja se stvara oko regionalnog filma i unutar same re-gionalne industrije. Sarajevo Film Festival je postao stub svih regionalnih inicijativa, centar naše regije u smislu same indu-strije, a i važno polazište za promociju regionalnih filmova.

Ove godine SFF slavi deset godina postojanja Takmi-čarskog programa. Možete li napraviti usporedbu: kakav je bio prije, kakav je danas i kakvim biste ga voljeli vidjeti u budućnosti?

TATARAGIĆ: Prije deset godina regija nije bila dio evropskih filmskih tokova. Malo koja država je bila dio Eu-rimagesa ili bilo kojih drugih evropskih filmskih inicijativa. Gotovo da nije dolazilo da značajnijih koprodukcija, a sama saradnja unutar regije je bila izuzetno rijetka. Regionalni pro-ducenti su teško dolazili do drugih evropskih producenata jer jednostavno nije postojala jedinstvena platforma. Mi smo go-dinama flertovali sa regijom, ali smo tek 2003. godine odlučili da paralelno otvorimo koprodukcijski market i Takmičarski program i da ih ograničimo isključivo na promociju filma koji dolazi iz jugoistočne Evrope. U tom trenutku, to je bio hrabar korak jer je općenito vladalo mišljenje da u regiji nema ni tr-žišta, ni talenata, ni produkcijskog potencijala. Vrlo brzo smo dokazali da to nije tačno, a saradnja među profesionalcima iz regije je izuzetno jaka. Već treću godinu kao rezultat svih naših inicijativa, regionalne kinematografije se predstavljaju pod zajedničkim krovom na najjačem filmskom marketu u Cannesu. To prije deset godina jednostavno nije bilo moguće, ali sada smo prepoznata teritorija koja radi zajedno, sarađuje, i koja predstavlja potencijalno tržište za filmsku industriju u regionalnom ali i u evropskom kontekstu. Rekla bih da de-setogodišnjicu Takmičarski program i CineLink Market slave završavajući prvu fazu profesionalizacije filmske industrije, te da sada ulazimo u drugu fazu u kojoj su pred svima nama veliki zadaci. Zbog toga je važno da regija djeluje jedinstveno i zajednički, a da svaka kinematografija ipak čuva svoju ori-ginalnost, kreativnost i autentičnost u estetskom i autorskom smislu. Ono što je veliko blago regije je što je smjena generaci-ja iza nas i što je industrija potpuno u rukama profesionalaca mlađe generacije koji vrlo brzo znaju u kojem pravcu treba mijenjati stvari i kojim pravcem svi skupa trebamo ići. Tako-đer je i značajno prisustvo glumaca iz regije na svjetskoj sceni što itekako diže ugled kinematografijama ovih prostora. Ovo sve nije bio slučaj prije deset godina, ali sada treba postaviti pitanje: gdje regija treba biti u narednih deset godina? To je nešto o čemu tim Sarajevo Film Festivala intenzivno razmišlja ovih dana dok pripremamo naše 18. izdanje.

Elma Tataragić: “Desetogodišnjicu Takmičarski program i CineLink Market slave završavajući prvu

fazu profesionalizacije filmske industrije”

EUROPA32 JULI 2012

spor

tSport: EURO 2012. Krivac za ekstremnu sreću i tugu, ali i česte svađe supružnika

Gole grudi, svećenici, antagonizam...Najveća od svih grešaka koju jedna žena može napraviti tokom Eura je da kaže rezultat utakmice koju je njen partner snimio, jer je nije mogao pogledati uživo • Jadranka i Viktorija, najpoznatije hrvatske grudi

Muškarcima je ovo ljeto, bar njegov početak, rezervirano za Evropsko nogometno prvenstvo, gdje posljednjih

dana gledamo sjajan nogomet, začinjen fantastičnim utakmi-cama. Međutim, tu su i žene, koje nezaobilazno dolaze uz najvažniju sporednu stvar na svijetu. Lijepe, ali i one manje lijepe, koje na svaki način žele skrenuti pažnju na sebe.

Navijački neredi

Gledamo i navijačke nerede, na koje se mjesecima upozorava-lo prije početka Eura u Ukrajini i Poljskoj, ali i nikad rigoro-zniju policiju, koja brutalno kažnjava sve huligane i to odmah na licu mjesta. Uostalom, da nije tako, sigurno bismo već sada imali na desetine mrtvih, s obzirom na to da se u Ukrajini i Poljskoj svakodnevno dešavaju sukobi navijača – najprije su to bili Rusi i Poljaci, zatim Hrvati i Poljaci, a posljednjih dana tuče ko koga stigne.

No, krenimo redom. Ovaj Euro, baš kao i sva velika nogomet-na takmičenja, pokazuju istraživanja, osim na tjelesnu figuru muškarca, može uticati i na njihovu ljubavnu vezu. Naime, gotovo 20 posto navijača priznaje da zbog utakmica imaju problema sa partnericom, a najviše problema “vjernim navija-čima” prave partnerice koje se tokom utakmice ne ustručava-ju postavljati pitanja o bilo čemu.

Ipak, najveća od svih grešaka koje jedna žena može napraviti tokom Eura je da kaže rezultat utakmice koju je njen partner snimio za kasnije, jer je nije mogao pogledati uživo. Tu greš-ku muškarci, prema pisanju Huffington Posta, jednostavno ne mogu preboljeti.

“Europsko prvenstvo može biti pravi voz smrti zato jer u kratkom razdoblju muškarci doži-ve trenutke ekstremne sreće i tre-nutke ekstremne tuge”, istaknuo je psiholog dr. David Lewis koji nudi pomoć nogometnim fanovi-ma, dodajući kako se veliki broj muškaraca tokom nogometnog pr-venstva ponaša kao dijete.

Uz to, supruge, majke i djevojke, kojima Euro i nije baš toliko inte-resantan znaju biti itekako ljubo-morne, s obzirom na to da režiseri utakmica sa Eura jako često tokom TV prenosa u krupnom planu po-kazuju lijepe i izazovne djevojke, što je dodatni problem, s obzirom na to da muškarac u tim trenuci-ma, vjerovatno, više razmišlja o drugoj ženi, nego o lopti koja se

kotrlja.

Međutim, kao što smo već spomenuli, nijedno veliko takmiče-nje ne može proći bez izazovnih ljepotica, koje se trude da na tribinama naprave pravi mali spektakl, a nebrojeno puta smo dosad bili svjedoci izbora za najljepšu djevojku ili suprugu nogometaša ili najljepše grudi Eura.

Tu nagradu definitivno neće osvojiti dvije Hrvatice Jelena i Viktorija Mikša, koje su tokom trajanja Eura, kad god su za to imale priliku pokazale gole grudi. Da li su lijepe, prosudite sami, ali bitnije od svega je napomenuti da su Jelena i Viktori-ja članice mladeži HDZ-a, a jedna od njih i zaposlenica Mini-starstva kulture.

Na njihovu “sreću” svi evropski portali objavili su fotogra-fiju na kojoj su u poljskom Poznanu “zabljesnule” polugole hrvatske navijačice, a vijest se brzinom munje proširila i van granica Evrope, pa je tako američki portal Indonewyork.com objavio sliku na kojoj irski navijač liže obnažene grudi jedne od njih, komentirajući kako su lijepe hrvatske navijačice poka-zale grudi, a Irac nije propustio svoju priliku.

Grudi hrvatskih navijačica u jednom trenutku Eura bile su važnija vijest od rezultata Hrvatske reprezentacije protiv Ir-ske, a Jelena i Viktorija su dospjele na sve dnevnike u regionu, što opet govori samo o tome kakvi smo zaista.

Okršaj porno glumica

I dok se na početku ovaj njihov performans smatrao čak i sim-patičnim, te je nailazio na odobravanje, vremenom su se poče-le pojavljivati i negativne reakcije, pa su sada Jelena i Viktorija

na stubu srama jer, ispada, nisu bi-rale ni mjesto ni vrijeme da iznova pokažu grudi.

“Mogle su se barem dvije ljepše Hrvatice skinuti do gola. Ovako, i nisu neke grudi, a njih dvije si-gurno nisu neke ljepotice. Sada će nas svi zajebavati”, kaže jedan od hrvatskih navijača, koji i nije bio oduševljen atributima svojih suna-rodkinja.

Za razliku od Jelene i Viktorije, ne-što ljepši prizor upriličile su Dan-kinje i Njemice, koje su u Berlinu odigrale prijateljsku utakmicu. Ri-ječ je, naime, o duelu porno glumi-ca iz ove dvije zemlje, koje su na teren istrčale praktično gole, s ob-

BiH još nema poraza na EP-u i SP-uZa razliku od Holanđana, koji su na EP došli kao viceprvaci svijeta, te u sve tri utakmice grupne faze doživjeli poraze, nogometna selekcija BiH još nema poraza na evropskim i svjetskim prvenstvima, čime se mnogi ne mogu pohvaliti.

Možda bi bilo i bolje da se, baš kao ni do sada, ne plasiramo ni na sljedeće SP, pa tako zadržimo “stopostotni učinak”. Eventualnim plasmanom u Brazil, gdje je sljedeći Svjetski kup, rizikujemo i prvi poraz na velikim takmi-čenjima...


sportzirom na to da su tijela samo obojile u dresove svojih zemalja.

Možda nisu bile vješte s loptom kao Gomez, Özil ili Bendtner, ali cure su pokazale neke druge adute, a nakon velike bor-be na pješčanom terenu, Dankinje su slavile sa čak 13:1, iako sumnjamo da je ikome od posmatrača rezultat bio bitan.

Naravno, sudija nije kažnjavao namjerno odugovlačenje na terenu, a utakmica je prekidana nekoliko puta, ali ne zbog po-vreda, već zato jer su se porno glumice međusobno ljubile... Zanimiljvo, nijedna od “nogometašica” zbog toga nije dobila žuti karton.

A da su muškarci opsjednuti nogometom i bez lijepih ili ob-naženih žena, shvatio je i jedan ukrajinski svećenik iz gradića Višgoroda kraj Kijeva, koji je želio iskoristiti Euro kako bi pri-bližio crkvu mladima. Naime, Otac Taras u hramu organizira gledanje utakmica nogometnog Eura.

U prostoriji koja je nekad služila za obrede, a danas je obična soba, svećenik je postavio reflektore, monitor i računar. Kaže da Sveto pismo ne zabranjuje sport.

“Mladi ne idu tako često u crkvu, a ovo im je prilika da dru-gim povodom dođu i uvjere se da hram nije neko strašno mje-sto i da je svećenik običan čovjek”, objasnio je otac Taras za program TSN i dodao kako pred utakmicu nema posebnih molitvi, bez obzira na to igra li njihova reprezentacija.

Bogu je svejedno

“Mislim da je Bogu svejedno ko će pobijediti”, kaže svećenik, koji intimno navija za reprezentaciju svoje domovine i, kako

kaže, lijepi nogomet.

Inače, atmosfera u hramu je prava navijačka, ali da se ipak radi o mjestu za molitvu, svjedoči to što nema nezaobilaznih poroka alkohola i cigareta, a ni psovanja.

Kada je u pitanju Poljska, spomenimo neke od manje pozna-tih činjenica. Recimo, ne možete reći “dobro jutro”, s obzirom na to da ne postoji takav pozdrav. Za Poljake od zore pa do večeri postoji samo jedan pozdrav – “dzień dobry” (“dobar dan”)

Uz to, Poljaci rijetko piju vino, ali ne zato jer ga ne vole, već iz razloga što je u Poljskoj vinova loza vrlo rijetka. Tako je, na-ravno, rijetko i vino, pa zimi Poljaci tradicionalno ne piju ku-hano vino već čaj ili kuhano pivo(!). “Grzane piwo z sokiem” je nacionalno zimsko piće – zagrijano pivo sa slatkim sokom, a piju i hladno pivo sa sokom.

Uz Ruse, koje itekako mrze u Poljskoj, zbog historije između ove dvije zemlje, domaćini Eura se ne podnose ni sa Litvan-cima, iako su nekad živjeli u zajedničkoj državi. Naime, Var-šava je kroz čitavu povijest Poljske bila u “zapadnoj polovici države”. Od kraja 2. svjetskog rata, kad su Poljaci definitivno ostali bez svojih istočnih krajeva u korist SSSR-a, Varšava je u “istočnoj polovici države”.

Također, Poljaci i Litvanci su stoljećima živjeli u zajedničkoj državi; Litvanci su tako postali zagriženi katolici, a Poljaci s prezimenima koja završavaju na “-ewicz”, “-owicz” i sl. su gotovo svi litvanskog porijekla. Međutim, danas među Polja-cima i Litvancima postoji prilično veliki antagonizam.

34 EUROPA JULI 2012

nauk

a Američki svemirski program na udaru kritičara

Prije pola stoljeća, NASA je poslala astronaute na Mje-

sec, a tokom zadnja tri desetljeća, u redovitim misijama, koristila je le-tjelice tipa shuttle za nisko-orbitalne letove.

No, mnogi veterani iz NASA-inih slavnih dana poput Chrisa Kraf-ta, bivšeg direktora Svemirskog cen-tra Johnson, u Houstonu, kritiziraju plan agencije za slanje astronauta na Mars. “Taj je cilj apsurdan,” kaže Kraft. “On ne može biti ostvaren.”

Tako ambiciozan cilj, dodaje on, zahtjeva podroban plan s posred-nim, preliminarnim fazama kao što je uspostavljanje baza na Mjesecu. “Znamo kako se vratiti natrag na Mjesec; to je program u okvirima razumnoga, program koji je moguć i izvediv s postojećim, današnjim spo-sobnostima.”

NASA-in program Constellati-on uključio je te faze, ali predsjednik Obama je taj projekat povukao 2010. godine, uz odobravanje mnogih znanstvenika, koji su željeli određi-vanje jednog ambicioznijeg cilja.

Među onima koji sada misle da je to bila pogreška i direktor je Hay-den planetarija u New Yorku, Neil deGrasse Tyson. “Razumijem reto-riku,” kaže Tyson, “da smo na Mje-secu već bili pa zašto onda ponovno ići? Ali, stvarni je odgovor – 40 godi-na nismo bili na Mjesecu.”

Prema Tysonovim riječima, sa-dašnji je plan za let do Marsa suviše nejasan. “Mislim da smo zalutali, u pravom svijetu. Ono što funkcionira na papiru ne funkcionira uvijek u realnom svijetu, izgubili smo put u njemu.”

David Alexander, direkor Insti-

Not available in all states

debt?Over $10,000 in credit card bills?

Can’t make the minimum payments?

✔ We can get you out of debt quickly

✔ We can save you thousands of dollars

✔ We can help you avoid bankruptcy

Credit Card relieffor your free consultation Call

888-637-1505Not a high-priced consolidation loan or one of those consumer credit counseling programs

creditburiedin card

Not available in all states

Curiosity rover

35WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO JULI 2012

naukatuta za istraživanje svemira pri Sveučilištu Rice, krivicu za sa-dašnji položaj NASA-e prebacuje na političare koji čvrsto kon-troliraju novčana sredstva. “Mnogi krive NASA-u, kažu nema zacrtan plan, nema ovo, nema ono, ali NASA zapravo ima puno planova temeljenih na onome što im je rečeno da čine od strane Kongresa i njegovih raznih sastava tokom godina.”

Ali Kongres ima mnogo gorljivih pristaša programa za svemirska istraživanja, kaže zamjenica NASA-inog admini-stratora Lori Garver. “Tijesno sarađujemo sa svima koji do-značavaju sredstva i koji ih odobravaju i vjerujemo da postoji široka podrška za jedan stabilan NASA-in budžet.”

Ona također izražava uvjerenje da će Kongres financira-ti lansirni sistem i drugu tehnologiju koje NASA treba da bi mogla poslati ljudsku posadu na Mars, cilj koji je NASA-i na umu već desetljećima. “Konačno smo došli do tačke gdje ula-žemo u sposobnosti koje će nam omogućiti da u trenutku kad ljudi počnu realno o njemu govoriti, taj naš plan možemo i realizirati.”

No, prije nego što se TO dogodi, NASA-ini administra-tori i američki lideri, smatra David Alexander, morat će dati odgovore na neka fundamentalna pitanja. “Zašto? To je pita-nje koje kritičari najviše postavljaju. Zatim, kuda idemo, što ćemo tamo i što ćemo sa cijelom tom velikom stvari koju smo uspjeli razviti?”

I dok se Kongres nosi s nacionalnim dugom i sa save-znim programima – kako ih održati vitalnima, mogao bi pasti u iskušenje da uskrati financiranje za putovanje na još jedan planet, planirano za daleku budućnost.

EUROPA36 JULI 2012

poro

dic

a

Prije nego li su Evropljani uništili indijanske američke kulture, starosjedioci su koristili neobrađeni duhan,

pušili su ga s lulama u različitim obredima i za liječenje. I to za liječenje bolesti i poremećaja pluća!

Stranica Natural News piše o duhanu koji ne da nije šte-tan, vać koristi zdravlju, posebno obnavlja pluća.

INDIJANSKI DUHAN

Indijanski duhan je poznat pod imenom Lobelia inflate ili lobelia, a koju neki travari ne žele koristiti jer misle da će biti politički nekorektni ako koriste biljku koju je zabranila FDA za korištenje u medicinske svrhe. (FDA je krovna američka agencija za hranu i lijekove)… Lobelia se ne koristi samo kao običan duhan za pušenje, već se od nje spravljaju tinkture i drugi pripravci.

Lobelia detalji biljke.

Lobelia od-lično djeluje pro-tiv astme i drugih plućnih i bronhi-jalnih bolesti, no u ovom tekstu ćemo se fokusi-rati na činjenicu da je Indijanski duhan odličan za smanjenje ovisnosti o indu-strijskom duhanu i prekidu puše-nja te da Lobelia uopće ne stvara kontraindikacije.

Poznati umjetno naprav-ljeni farmaceut-ski tretamni za odvikavanje od pušenja koji se nalaze na tržištu, stvaraju ogromne probleme, neke ljude su bukvalno toliko izludjeli da su oni počinili samoubojstva, ubojstva ili oboje. Malo je ljudi upoznato s rizicima i ozbiljnosti prestanka pušenja zbog stvaranja ovisnosti na mnoge hemikalije koje se danas stavljaju u cigarete (nikotin uprkos javnom laganju ne stvara ovisnost), ove činjenice su se skrivale sve dok nisu na-pravljene neovisne studije i istraživanja koja su pokazala nei-stine o zvaničnim podacima vezanim za isto.

Lobelia u vrtu

Institut za sigurnu upotrebu lijekova (Institute for Safe Medication Practise – ISMP), neovisna grupa istraživača, je analizirala sve važnije podatke od farmaceutskih kompanija i FDA koje su vezane sa pušenje duhana i sredstava za odvika-vanje od duhana.

Nakon istraživanja, omogućeno je sudsko tuženje s do-kazima o tome da su nas FDA i farmakološke kompanije la-gale i da su ljudi koji su koristili i koriste umjetna sredstva za prekidanje pušenja duhana u stvari trovani i izluđivani i što je najvažnije od svega da su postajali i postaju nasilni. Nakon objave takvih informacija mnogi su shvatili koliko su kontra-indikacije opasne i prestali su s korištenjem takvih preparata, no malo je ljudi odlučilo tražiti odštetu koju su na koncu i s pravom dobili.

FDA je trenutačno zabranila Lobeliu iako je potpuno si-gurna i efektiv-na u pomaganju odvikavanja od pušenja (indu-strijskog duhana) i iako ne ostavlja posljedice na pu-šaće i uvelike po-pravlja štetu koju je napravio isti.

Medicinski travar i naturopat doktor Richard Schultze je ko-ristio Lobeliu u liječenju mnogih njegovih pacije-nata koji su očaj-no htjeli prekinuti s pušenjem ciga-reta i koji su isto tako očajno želje-li izliječiti svoja pluća i popraviti štetu od moder-nih cigareta.

On je tako-đer objasnio zašto je FDA stigmatizirala Lobeliu i zabranila je za upotrebu. Sada je ponovno legalna, i neki se travari vraćaju u pravljenu pripravaka od iste, no mnogi se još uvijek boje korištenja Lobelie jer će ih medicinske udruge maltretirati i naročito se boje reakcije pacijenata.

Lobelia se smatra jednom od najjačih biljaka u svijetu tra-

ZDRAVLJE

Duhan koji čisti i liječi pluća?!

Indijanski duhan - Lobelia


porodica

EUROPA38 JULI 2012

poro

dic

a varstva. Sadrži 14 alkaloida, jedan od njih je lobelin, sličnog nikotinu koji se nalazi u običnom duhanu.

Schultze propagira postepen pristup u samnjenju broja cigareta svakog dana i korištenje Lobelie kada želja za puše-njem cigareta postane prejaka. Doktor Schultze je Lobeliom riješio mnoge ozbiljne plućne probleme svojih pacijenata.

Kako se stvara ovisnost o modernom duhanu?

Jedna je stvar sigurna antički Indijanci Amerike nisu ima-li 600 kemisjkih aditiva s kojima se danas stvara ovisnost o duhanskim proizvodima, Indijanci nisu postajali ovisnici od pušenja duhana.

Oni su postupali s Lobeliom kao s biljkom koja liječi. Čak i danas travari i istraživači koji propagiraju pušenje kao što je to David Wolfe, su primijetili da pripadnici indijanskih ple-mena Amazonije i domoroci Papue i Nove Gvineje puše čisti duhan čak i u svojim 80. godinama starosti, a da su pri tome zdravi.

Ministrastvo zdravlja SAD-a je dozvolilo upotrebu 599 različitih kemijskih aditiva za cigarete 1994. godine, između ostalih i spojeve amonijaka koji stvaraju ovisnost o NIKOTI-NU! Također ne smijemo zaboraviti što se sve stavlja u papir za motanje cigareta kako bi cigarete ravnomjerno i što brže gorjele. (Naravno da biste ih što više kupovali i da biste dono-sili što veću zaradu bogatunima iz vrha kompanija. Op. Ur.)

2010., u SAD-u (sada širom svijeta. Op. Ur.) je donesen zakon u 49 država da se u cigaretni papir počne stavljati ke-

mikalija koja će dozvoliti da papir samo tinja, a ne da gori. Tako su nastale FSC ili fire safe cigarettes a kojima se danas svi truju. FSC papir sadrži toksične hemikalije koje se koriste i u ljepilu za podne tapete kako bi se osiguralo da cigarete ne gore kada ih ne pušite.

Čak i prije ove kemijske ludosti, duhan se uzgajao na is-ključivo fosfatnim gnojivima, uzrokujući da biljke duhana u sebe uvuku radioaktivne izotope plutonija 210. Dim po dim, ovi se izotopi akumuliraju u tijelima pušača i njihovim plući-ma. (Tako nastaje rak pluća, a ne od duhana, kao što smo već pisali ovdje. Op. Ur.)

Naziv “pečat za rak” je sasvim opravdan za moderne in-dustrijske cigarete. Ako se želite odvići od ovakvog pušenja počnite koristiti ljekovite biljke i popravite štetu koju ste nani-jeli vašim plućima.

Nakon što počnete s korištenjem organskih duhana i pa-pira primijetit ćete da vam prostor u kojem pušite nakon par minuta što ste pušili više ne smrdi na dim duhana, da ujutro nakon što se probudite nemate napade kašlja, pluća vam nisu teška, ne smrdi vam odjeća, nemate sline koju izbacujete iz pluća, i što je najvažnije da je ukus potpuno drugačiji, to je zato što ćete tek tada u stvari, možda prvi put u životu zaista popušiti duhan, što prije niste!

Odabrala i pripremila za štampu Diana Međić


porodica

5345 JIMMY CARTER BLVD NORCROSS GA 300935345 JIMMY CARTER BLVD NORCROSS GA 30093

E

EUROPA40 JULI 2012

estra

da

FIKRETA HUSIĆ

Miss BiHFikreta Husić iz Brčkog proglašena je

za najljepšu Bosanku i Hercegovku, na 17. izboru za Miss. Izbor je održan održan u Sarajevu, u Međunarodnom centru za omladinu Novo Sarajevo.

Fikreta ima 22 godine i predstaviće BiH 18. avgusta na manifestaciji “Miss svije-ta” u Mongoliji.

- Ovo je veliko i ugodno iznenađenje za mene. Velika mi je čast da budem Miss BiH i trudiću se na svjetskom izboru da što bolje predstavim svoju zemlju – re-kla je Fikreta nakon proglašenja izbora.

TIFA

Tifa iskreno...

Mladen Vojičić Tifa je kao što svi već dobro znaju u Bijelom

dugmetu zamjenio Bebeka. U veliki i najpopularniji bend u bivšoj Jugo-slaviji ušao je sa samo 23 godine, ne znajući šta ga čeka: – Ja nisam ni želeo da budem u bendu, već nakon druge pjesme htio sam da dignem ruke, rekao sam tada Miliću pun mi je đavo svega, ali me je on odgovorio od toga i rekao da budem mudar i da odradim posao. Bilo mi je sve to previše narodnjački, rekao je Tifa i dodao: – Bože moj, na kraju se ispo-stavilo da sam ja pogrešio. Trebalo je da ostanem ali nisam bio na visini zadatka. Uletio sam u mašinu i samo sam pukao u jednom momentu. Za-glavio sam u neku dubiozu, odao se porocima, depresiji, iskreno je pričao pjevač i rekao da nije dobio korpu od Bregovića već ga je sam zamolio da ode jer će poludjeti u suprotnom.

Na pitanje ko mu je najbolji pevač “dugmića”, Tifa je odgovorio: – Naj-bolji pevač Bijelog dugmeta je Go-ran Bregović. Da se razumijemo, ja njega jako cijenim, ali on je htio da bude sve: pjevač, kompozitor, aran-žer, producent, gitarista…–Svaku pjesmu sa albuma koji sam snimio pjevao sam po 8 sati. Nikada nisam mogao da pjevam uživo u originalu. Jedino je pevačica Tijana Dapčević bila iskrena samnom i rekla:”Ti si najbolji kao studijski pevač”.

Kada je zamjenio Bebeka, očekiva-nja su bila velika, ali mu je Bregović tada rekao: – Ako ništa drugo, bar si ljepši od Bebeka. Tifa je inače sa 5 godina znao sve pjesme “Indeksa”, a Davorina Popovića zvao je svo-jim drugim ocem. Kada je zamoljen da ispriča nešto o njihovom odnosu Tifa se otvorio: – Kada je bila aktu-elna ona moja afera sa drogom, sreo sam Davorina i kažem mu:”E tata šta ima?”, a on mi je puk’o šamar i rekao: “Nemoj da ti … ostavi se tih droga i alkohola”, i jesam.

SEVERINA

Pusti glas i glasno zapjevaj!“Pusti glas i glasno zapjevaj, zar to nije dobar osjećaj, nađi nekog za sebe i lju-bi se satima, nova ljubav te čeka pred vratima”...refren je novog hita Severi-ne u kojem je ugostila Anu Bebić i njen bend.

Prvo pojavljivanje Severine Vučković na malim ekranima bilo je prava sen-zacija, a Seve je priznala da su je zbog promocije nove pjesme sa Anom Bebić “izveli” iz kuće.

Seve je publici rekla da se dobro snala-zi u ulozi majke, a da je tata Milan bio zadužen da malom Aleksandru ništa ne fali.

Na sceni se pojavila u tamno zelenoj uskoj haljini i sa plesnom grupom, Anom Bebić i njenim bendom veselu ljetnu pjesmu “Italiana” predstavila na njoj svojstven način.

DŽENAN LONČAREVIĆ

Dženan oduševio Beograđane!

Dženan Lončarević napunio je dva dana zaredom dvoranu “Sava Cen-

tar”. Bili su to prvi solistički koncerti popularnog pjevača koji je bez mnogo reklame i medijske pompe uspio da pri-vuče pažnju Beograđana.

Kao gosti na Dženanovom nastupu pjevali su Emina Jahović, “Lexington bend”, Aco Pejović i Hari Mata Hari.

Dženan Lončarević održao je spektaku-larane koncerte pred oko 4.000 ljudi u beogradskom Sava centru. Ovo je inače bio prvi solistički nastup poznatog pje-vača, koji je oduševio svoje obožavatelje. Publika je bila na nogama u euforičnom stanju, pjevajući njegove čuvene hitove.

“Dugujem vam jedno veliko hvala za sve ove godine i potrudiću se da ih bude još, još, još!”, poručio je ushićeni Dženan svojim obožavateljima.

Na fantastičnom koncertu, svojim prisu-stvom podršku pjevaču pružili su i kole-ge i koleginice Goga Sekulić, Saša Matić, Jelena Mrkić, zatim Dajana i Žika Jakšić i mnogi drugi.

U ime “City recordsa” i televizije Pink popularni voditelj Vlada Stanojević uru-čio je Dženanu zlatni disk kao nagradu za više nego uspešan album “Zdravo, dušo”.


mozaik

Andrew Garfield se zamalo ugušio na snimanju filma

Glumac Andrew Garfield se zamalo ugušio na snimanju filma “The Amazing Spider-Man”, jer nije znao da njegov kostim nije vodootporan.

Garfield, koji u filmu glumi Petera Parkera, je kazao kako se zamalo ugušio dok su snimali jednu akcionu scenu, jer nije naučio odgovarajuće tehnike disanja potrebne za to.

“Morao sam ući u vodu. Ja sam samo skočio, jer nisam znao da je, kada voda dođe u kontakt sa maskom, nemoguće disati. Počeo sam se gušiti. Ni-sam mogao doći do zraka”, kazao je Garfield za New York Daily News.

Srećom za dvadesetosmogodišnjeg glumca, Andy Armstrong, koordinator za scene borbe, je primijetio da je Garfield u problemima, skočio je u vodu i uspio ga osloboditi iz kostima prije nego je bilo kasno.

Brad Pitt i Angelina Jolie planiraju vjenčanje u

Velikoj BritanijiPrema pisanju medija, Brad Pitt i Angelina Jolie

planiraju da se vjenčaju u Velikoj Britaniji.

Hollywoodski par želi održati malu i jednostav-nu ceremoniju vjenčanja u Engleskoj, a onda će or-ganizovati veliku proslavu u Francuskoj, piše Daily Star.

“Uvijek su planirali da onaj oficijelni dio obave u tajnosti sa svojom djecom i porodicom. Planiraju sve obaviti u registarskom zavodu Windsor, gdje su se vjenčale mnoge slavne ličnosti. Taj zavod dozvo-ljava i sklapanje istospolnih brakova, a njih dvoje to podržavaju”, kazao je neimenovani izvor.

Par trenutno boravi u Velikoj Britaniji, gdje Brad Pitt snima film “The Counselor” Ridleya Scotta, a Angelina Jolie Disneyjev film “Maleficent”.

U aprilu su oboje izjavili da razmišljaju da se presele u Veliku Britaniju na dvije godine.

Brad Pitt je nedavno izjavio da još nisu odredili datum vjenčanja.

Kevin Richardson iz Backstreet Boysa glumi vampira

Član grupe Backstreet Boys je govorio o svojim plano-vima u filmskoj industriji, a među njima je i uloga vampira u filmu “Bloody Indulgent”.

“Glumim vampira ovisnog o drogama. On ima mno-go problema s kojim se pokušava izboriti”, rekao je Ric-hardson. Četrdesetogodišnji pjevač je rekao da je inspiraci-ju pronašao gledajući serije i filmove o vampirima. “Nisam gledao filmove franšize Twiglight, ali gledam True Blood. Oduvijek sam volio filmove o vampirima”, dodao je Ric-hardson.

Sigourney Weaver ime promijenila zbog svoje visine

Njeno prvo ime je bilo Susan, ali kada je počela da raste i kada je postala viša od svih svojih školskih kolega, njoj se činilo da joj ono jednostavno više ne odgovara.

Odlučila je pronaći ime koje je odgovaralo njenoj figuri i izgledu, a za Sigourney se odlučila zbog lika u romanu “The Great Gatsby” F. Scotta Fitzgeralda.

“Voljela bih da sam bolje podnosila kritike. Uvijek su mi govorili da sam previsoka. Osjećala sam se neugodno. Čak i kada mi je bilo 11 godina, djeca normalne visine su me izbjegavala. Zbog toga sam sa 13 godina ima Susan pro-mijenila u Sigourney. Bila sam visoka 182 centimetra, a zva-li su me Susie ili Sue. Bila sam previsoka za tako kratko ime. Onda sam vidjela ime Sigourney u tom romanu. Pomislila sam da ga mogu koristiti dok ne shvatim šta stvarno želim uraditi sa svojim imenom. Moja porodica se dugo šalila na moj račun zbog toga”, kazala je Sigoruney za The Sun.

Ovako Ashton Kutcher izgleda u ulozi Stevea Jobsa

Poznato je da će Ash-ton Kutcher utjeloviti pre-minulog osnivača Applea Steve Jobsa u biografskom filmu. A kako Ashton izgleda u ulozi biznisme-na i vizionara može se vi-djeti na prvim fotografija-ma sa snimanja.

Kutcher je izabran na audiciji, a njegov izbor je podržao i Jobsov poslov-ni partner Steve Wozniak. Glumac je izjavio kako vjeruje da je uloga Stevea Jobsa “kao stvorena za njega”.

U filmu za koji je scenarij napisao Matt Whiteley, a re-žirao Joshua Michael Stern, glume i Josh Gad, koji će igra-ti Wozniaka, zatim Dermot Mulroney, Lukas Haas i Ahna O’Reilly.

Film naslovljen jednostavno “Jobs” bit će u kinima 2013. godine.

EUROPA42 JULI 201242 EUROPA JULI 2012

horo

skop

horo

skop

William Shakespeare (1564 - 1616)U nevolji ne gledaš s kim ćeš u postelju leći.

Mahatma Gandhi (1869 - 1948)Pravilno vaspitanje sastoji se u tome da se iz svakog izvuče ono što je najbolje.

Immanuel Kant (1724 - 1804)Upitamo li se da li valja gledati na ljud-ski rod kao na dobar ili loš soj: moram priznati da se baš nemamo čime pohva-liti.

Ivan Cankar (1876 - 1916)

Iskusna žena vidi i ono što je muškarcu zauvjek skriveno.

Francois - Marie Arouet de Voltaire (1694 - 1778)

Kad bog ne bi postojao, trebalo bi ga izmisliti.

Meša Selimović (1910 - 1982)

Ono što nije zapisano, i ne postoji; bilo pa umrlo.

Mala riznica velikih misli

OVAN (21.03 - 20.04)Ljubav: Nesporazumi koji vas prate u ljubavnom životu nisu beznačajni, ali ne predstavljaju ni temu koju treba uporno ponavljati. Zdravlje: Napeti ste, pa će vam pasati psihološko opuštanje.BIK (21.04 - 20.05)Ljubav: Osjećate se nekako zapostavljeno. Čini vam se da je trenutno situacija takva da vam par-tner posvećuje premalo pažnje, a to vas rastužuje i pomalo ljuti. Zdravlje: Odgovaraće vam relaksacija.BLIZANCI (21.05 - 20.06)Ljubav: Ljubav dobija na važnosti. Ukoliko ste slo-bodni, pravi je trenutak da otpočnete vezu. Ukoliko ste zauzeti uživajte u postojećem odnosu.Zdravlje: Osjećate se odlično.RAK (21.06 - 20.07)Ljubav: Smeta vam osjećaj monotonije koja se na-zire u odnosu s voljenom osobom i dojam da ste iznenada zapostavljeni u nečijim planovima. Zdrav-lje: Tokom mjeseca će vas pratiti blaga nervoza.

DJEVICA (22.08 - 22.09)Ljubav: Potreban vam je trenutak inspiracije kako biste pokrenuli lavinu nečijih osjećaja i osjetili sreću.Zdravlje: U sjajnoj ste psihofizičkoj formi.

ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)Ljubav: Još uvijek se igrate. Ne znate na koju biste stranu pa ćete u toku mjeseca malo više flertovati, a malo manje se ozbiljnije pozabaviti mogućim veza-ma. Zdravlje: Usmjerite misli u pozitivnom smjeru.STRIJELAC (23.11 - 20.12)Ljubav: Osjećate se pomalo prazno i čini vam se da voljena osoba ne može svojim prisustvom popraviti stvari. Poradite na postojećim odnosima.Zdravlje: Trenutno fizičko stanje vam je sjajno.JARAC (21.12 - 19.01)Ljubav: Pred voljenom osobom pokušavate djelovati tajanstveno, ali ne uspijevate prikriti svoje pravo ras-položenje ili emocije koje potiskujete u sebi.Zdravlje: Potreban vam je kreativan odmor.VODOLIJA (20.01 - 18.02)Ljubav: Stvari koje vama izgledaju zanimljivo, par-tner promatra s određenom dozom nepovjerenja i ima drugačije stavove. Opustite se. Zdravlje: Obrati-te pažnju na zdravlje, posebno na ishranu.RIBE (19.02 - 20.03)Ljubav: Partner s nestrpljenjem očekuje da mu po-svetite emotivnu pažnju, pa uživajte u zajedničkim trenucima nježnosti.Zdravlje: Ovog mjeseca ćete biti puni energije.

LAV (21.07 - 21.08)Ljubav: Bez obzira na svoj emotivni status i godine, prihvatite igru zavođenja ili nečiju poruku. Odgova-rat će vam novi emotivni kontakti. Zdravlje: U dobroj ste formi.

VAGA (23.09 - 22.10)Ljubav: Nažalost, ljubavna zbivanja nisu po vašem ukusu. Partner vam jasno daje do znanja da ima svoje planove i ne želi slušati vaše ideje. Zdravlje: Izbjegavajte konfliktne situacije i velika opterećenja.


zabava

ProtectÊYourÊHomeÊ

24/7ÊProtectionÊÊ• Get up to a 20% DISCOUNT on your home owners insurance! • FREE wireless remote control with PANIC BUTTON!

Call Today, Protect Tomorrow!

1-877-287-5708Mon-Fri 8am - 11pm • Sat 9am - 8pm • Sun 10am - 6pm EST

A Home Is Burglarized Every 14.6ÊSeconds.** Don’t Let Yours Be Next!

$99.00 Customer Installation Charge. 36-Month Monitoring Agreement required at $35.99 per month ($1,295.64). Form of payment must be by credit card or electronic charge to your checking or savings account. O�er applies to homeowners only. Local permit fees may be required. Satisfactory credit history required. Certain restrictions may apply. O�er valid for new ADT Authorized Dealer customers only and not on purchases from ADT Security Services, Inc. Other rate plans available. Cannot be combined with any other o�er. Licenses: AL-10-1104, AZ-ROC217517, CA-ACO6320, CT-ELC.0193944-L5, DE-07-212, FL-EC13003427, EC13003401, GA-LVA205395, IA-AC-0036, ID-39131, IL-127.001042, IN-City of Indianapolis: 93294, KY-City of Louisville: 483, LA-F1082, MA-1355C, MD-107-1375, Baltimore County: 1375, Calvert County: ABL00625, Caroline County: 1157, Cecil County: 541-L, Charles County: 804, Dorchester County: 764, Frederick County: F0424, Harford County: 3541, Montgomery County: 1276, Prince George’s County: 685, Queen Anne’s County: L156, St. Mary’s County: LV2039R, Talbot County: L674, Wicomico County: 2017, Worcester County: L1013, MI-3601205773, MN-TS01807, MO-City of St. Louis: CC354, St. Louis County: 47738, MS-15007958, MT-247, NC-25310-SP-LV, 1622-CSA, NE-14451, NJ-34BF00021800, NM-353366, NV-68518, City of Las Vegas: B14-00075-6-121756, C11-11262-L-121756, NY-Licensed by the N.Y.S. Department of State UID#12000286451, OH-53891446, City of Cincinnati: AC86, OK-1048, OR-170997, Pennsylvania Home Improvement Contractor Registration Number: PA22999, RI-3428, SC-BAC5630, TN-C1164, C1520, TX-B13734, UT-6422596-6501, VA-115120, VT-ES-2382, WA-602588694/PROTEYH934RS, WI-City of Milwaukee: 0001697, WV-042433, WY-LV-G-21499. For full list of licenses visit our website www.protectyourhome.com. Protect Your Home – 3750 Priority Way South Dr., Ste 200, Indianapolis, IN 46240. **Crime data taken from http://ovc.ncjrs.gov/gallery/posters/pdfs/Crime_Clock.pdf

EUROPA44 JULI 2012

zaba

va

PRETPLATAAko ste zainteresovani da Vaš omiljeni magazin svaki mjesec dobijate na kućnu adresu, popunite kupon za pretplatu sa ove stranice i pošaljite ga na adresu redakcije:Europa Magazine (pretplata), P.O. Box 867, Lawrenceville, GA 30046-0867E-mail: [email protected]. Telefon: 678.743.5731.

KUPON ZA PRETPLATU12 MJESECI - $48.00

IME I PREZIME: __________________________ TELEFON: ______-______-________

ADRESA: ______________________________________________________________

GRAD, DRŽAVA, ZIP: ____________________________________________________

BROJ KREDITNE KARTICE: ________________________________________________

ISTIČE: _____/________ POTPIS: ________________________________________

E-mail: [email protected] ● Tel: 678.743.5731Europa Magazine (pretplata) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046-0867

NAČIN PLAĆANJA: [ ] ČEK ILI MONEY ORDER [ ] VISA ILI MASTER CARD

su | do | kuCilj sudokua je popuniti sva polja brojevima od 1 do 9, tako da svaka uspravna kolona, svaki vodoravni red i svaki 3x3 kvadrat sadrži svaki broj od 1 do 9. To je to - nema matemati-ke, samo logika.

Rješenje ove križaljke ćemo objaviti u sljedećem broju. Ovo je rješenje kri-žaljke iz prošlog broja:


zabava

◊Kupio Mujo akvarijum sa ribicama. Poslije nekog vremena sve mu uginu. Ode on da se žali prodavaču. Prodavač ga pita: - Jeste li im redovno mijenjali vodu? - Pa nisu bile popile ni onu što sam im prvi put nasuo!

◊Na jednom plesnom balu muškarac prilazi djevojci:- Oprostite, gospođice, već sat vremena želim nešto da Vam kažem, ali se ustru-čavam...- Slobodno recite!- Kad god se nasmijete, poželim da dođete kod mene.- Ohh, vi ste jedan pravi zavodnik!- Ne, ja sam zubar.

◊- Gospođo, pogriješili ste - kaže veteri-nar ženi koja ga je zamolila za pregled. Ja liječim životinje, a vi trebate otići liječniku.

- Pogriješila? Кad se ujutro probudim raščupana sam kao kokoš, na putu do posla visim u tramvaju kao majmun na grani, u tvrtki radim kao mazga, muž mi uveče kaže dođi maco, a ujutru viče diži se kravo.- Jeste li sigurni da sam pogriješila doktora?

◊Pita Mujica babu:- Babo, odakle sam ja došao...Veli njemu babo:- Pa vidi, onaj, prvo smo se k’o ja i tvoja majka upoznali, pa se zagledali, pa izla-zili, pa se eto i vjenčali, pa svašta nešta, i onda, si, jel’, k’o biva, i ti došao, ‘nako, k’o kako bi ti k’o rek’o, k’o znak naše ljubavi, kontaš?Na to će Mujica:- Joj, to je baš komplikovano kod nas Sarajlija! A, kod mene pola djece u razredu došli iz Sandžaka?

◊

viceviU ŠTA SI SE ZAGLEDAO?

REKLO BI SE DA SAM

ZAMIŠLJEN...

NE ZNAM!

A JA SE EVO VEĆ DESET MINUTA POKUŠAVAM SJETITI ŠTA ZNAČI

ZAMIŠLJEN!!!

...DA PRETJERANO LUPAM GLAVU OKO NEKIH STVARI...

RECIMO, ZAŠTO PLJAČKAMO I PUSTOŠIMO I PO LOŠEM VREMENU?

PONEKAD MI SE ČINI...

KRČMA

ZAŠTO? ZAŠTO? ZAŠTO?

TO JE ZATO ŠTO TI JE POTREBAN NOVAC DA KUPIŠ

VEĆI BROD!

A, DA, TAČNO!

EUROPA46 JULI 2012

ogla

si

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASEDO 20 RIJEČI

Tekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima):

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

Dužina trajanja oglasa (zaokružiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________

Europa Magazine (mali oglasi) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046E-mail: [email protected] ● Tel: 678.743.5731

garaže i 200m2 dvorišta. Tel: 616-970-6504. E-mail: [email protected] ili mijenjam za stan u Federaciji kuću sa pomoćnom zgradom, bazen, dva duluma zemlje, Doboj (Rudanka), 500 metara od glavnog puta. Tel: 678-558-8013

Čuvala bih djecu u kući. Lawrenceville. Tel: 404-729-0494Povoljno čuvanje Vaše djece. Snellville. Tel: 404-819-3419Potrebna iskusna kuharica. Iskustvo sa gotovim jelima, roštiljem, peciva i kolači. Tel: 404-861-5619Advertising agency, part time 11am-3pm. Marketing and customer service, salary+bonus. Tel: 678-743-5731Razveden bez obaveza, 47 godina, traži slobodnu ženu radi zajedničkog druženja i mogućeg braka. Tel: 770-943-1855Razvedena 49 godina traži ozbiljnog muškarca radi zajedničkog druženja i mogućeg braka. Tel: 502-644-3027

Prodajem dvosoban stan u Sarajevu, 54m2, III sprat, Dobrinja II. Tel: 425-673-1642Prodajem dvoiposoban stan u Sarajevu, 65m2, II sprat, Dobrinja III. U obzir dolazi i zamjena. Tel: +387-57-447-146 ili +387-65-568-111Prodajem/iznajmljujem dvospratnu kuću pored džamije u Jezeru kod Jajca 70206, vlasnik Ana Ribić. Kontakt e-mail: [email protected] stan 54m2, Zenica-Crkvice blizu bolnice, 6. kat, manji balkon. Tel: 904-899-2434Prodajem poslovni prostor-stan u strogom centru Sarajeva, 62m2 Sead Saradžić. Tel: 303-293-9754Prodajem kuću u Bugojnu, naselje Voznik VI. Tel: 404-428-0716 Prodajem dvije kuće u jednom dvorištu u Bijeljini, ul. P. Kočića 13, 1.150m2, podrum, prizemlje, potkrovlje sa 700m2 dvorišta. Tel: +387 35 396-186Prodajem dva placa u Bijeljini, Njiva Studenac, 1 plac 961m2 12.300KM, 1 plac 850m2 11.800KM. Tel: 616-942-1453 ili +387 (35) 396-186Prodajem kuću u Tuzli na Korzu. Prizemlje, poslovni prostor od 65m2. Na spratu je stan od 65m2, 2

Prodajem dva stana u Sarajevu oba vlasništvo 1/1: 65m2 (balkon 9m2) kod Socijalnog, 65.000 eura, 44m2 preko puta bolnice Koševo 50.000 eura. Tel: +387-33-644-294 Prodajem ili mijenjam kuću 9x9m, novogradnja kod mosta u Bos. Brodu za Sl. Brod ili more. Tel: 904-482-8633 E-mail: [email protected] nedovršenu vikendicu na Vlašiću sa svim urednim papirima. Tel: 678-313-9914Prodajem dvosoban stan u Sarajevu 54m2, II sprat, Čengić Vila I. Tel: +387-65-689-787

Razno

Prodaja

MALI OGLASIEuropa magazin Vam nudi besplatne privatne male oglase do 20 riječi. Popunite kupon sa ove stranice i pošaljite ga na adresu:

Europa Magazine (mali oglasi) P.O. Box 867 Lawrenceville, GA 30046

ili na e-mail adresu: [email protected]

Impressum

Europa MagazineISSN 1939-3423Address: P.O. Box 867 Lawrenceville, Georgia 30046-0867 United States of America

Phone: +1 (678) 743 5731

E-mail: [email protected]

Web address: www.europamagazine.info

Issued: monthly

Editor-in-chief: Haris Delalić

Senior Photographer and Graphic Design

Manager: Dan Dalibor Spalat

Graphic Design: Aldin Ajanovic, Ali Nkhazi

Internet Presentation: Damir Setkic

Freelance writer from Europe: Milan Pekić

Community: Enes Selimović

Marketing manager: Dino Krgo


oglasi

zdravlje: duhan koji čisti i liječi pluća?! sport: euro 2012 · a ne političke partije ili...

Documents