zbornik saž - fazos.hr
TRANSCRIPT
Zbornik sažetaka • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
65
kako su navedeni štetnici gospodarski najznačajniji, ne samo u maslinicima na području Republike Hrvatska već i na cijelom Mediteranu, a i šire te su sposobni u potpunosti uništiti prirod ako se ne suzbijaju. U sklopu ovog projekta namjera nam je razviti nove metode u zaštiti masline te implementirati njihovu primjenu u maslinarstvo s ciljem smanjenja gubitaka u proizvodnji maslina i maslinovog ulja uzrokovanih napadom najvažnijih štetnika masline. Specifični ciljevi projekta su: 1. Pronalazak hlapivih tvari različitih sorti maslina, koje bi mogle biti odgovorne za privlačenje njenih štetnika, 2. Iznalaženje učinkovitih, ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih metoda za zaštitu masline sa svrhom smanjenja gubitaka u proizvodnji maslina i maslinovog ulja uzrokovanih napadom ekonomski najznačajnijih štetnika, te 3. Istraživanje i razvoj nove kombinirane lovke koja će biti: (I) ekonomski isplativa za poljoprivredno-prehrambenog proizvođača, (II) učinkovita u zaštiti masline od gospodarski najznačajnijih štetnika i (III) ponuđena kao nova tehnologija poslovnom sektoru. Ovaj projekt financiran je sredstvima Europske Unije, a vrijednost mu je 4.357.721,70 kn.
Josipa PUŠKARIĆ, Vladimir IVEZIĆ, Brigita POPOVIĆ, Mirjana BRMEŽ Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agobiotehničkih znanosti Osijek [email protected]
(13) BIORAZNOLIKOST NEMATODA KAO POKAZATELJ ZDRAVLJA TLA U AGROEKOSUSTAVIMA
Analize strukture zajednica nematoda mogu poslužiti kao korisni pokazatelji
zdravlja poljoprivrednih tala, te pokazatelji održivosti agroekosustava. Velika bioraznolikost nematoda je od velike značajnosti za zdravlje tla, posebno bioraznolikost korisnih nematoda koje se hrane bakterijama i gljivama jer obavljaju vrlo važnu ulogu u tlu kao sekundarni razlagači organske tvari. Te nematode su ujedno i indikatori aktivnosti mikroorganizama i indikatori mineralizacije dušika koju vrši fauna tla. Zdravlje tla jedan je od osnovnih preduvjeta za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju, a zdrava tla mogu prevladati nepovoljne utjecaje, bilo da su to prirodne nepogode izazvane klimatskim prilikama ili onečišćenja izazvana antropogenom aktivnošću. Agrošumastvo tj. kombinacija drvenastih kultura i poljoprivrednih kultura nudi se kao jedno od rješenja za konzervaciju tla i očuvanje bioraznolikosti jer se takvom kombinacijom smanjuju negativni utjecaji klime na poljoprivrednu proizvodnju te se stvara nova mikroklima unutar nasada koja pogoduje povećanju bioraznolikosti u tlu i konzervaciji tla. U ovom istraživanju
64. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
66
uspoređena je bioraznolikost nematoda pod poljoprivrednom kulturom (K), u nasadu oraha (O) te u konsocijaciji poljoprivredne kulture i oraha (K+O) na dva lokaliteta, Đakovo i Ivankovo. Uzorci su uzeti u 11 navrata tijekom tog razdoblja, u 4 ponavljanja. Poljoprivredna kultura 2017/2018. g. bila je pšenica, zatim je slijedila zelena gnojidba uljanom repicom 2018. te heljda 2019. godine. Brojnost rodova se statistički značajno razlikuje pod utjecajem tretmana u korist kombinacije kultura na oba lokaliteta. Na lokalitetu Đakovo je utvrđena statistički manja brojnost rodova u tretmanu K (14.77) nego u tretmanima K+O (17.66) i O (16.61). Na lokalitetu Ivankovo također je utvrđena statistički manja brojnost rodova u tretmanu K (14.48) nego u tretmanima K+O (16.91) i O (16.30). Kombinacijom drvenastih kultura s poljoprivrednim kulturama povećava se bioraznolikost tla, a time se poboljšava i zdravlje tla.
Lucija ŠERIĆ JELASKA1, Tomislav KOS3, Mišel JELIĆ2, Barbara ANĐELIĆ1, Lara IVANKOVIĆ1 1Sveučilište u Zagrebu, Biološki odsjek, Zoologijski zavod, Prirodoslovno matematički fakultet 2Gradski muzej Varaždin, Varaždin 3Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Zadar [email protected]
(16) MEDITERATRI PROJEKT: PRIČA O UTJECAJU PESTICIDA NA PREDATORSKE ČLANKONOŠCE
MEDITERATRI projekt proučava utjecaj bakra i kemijski sintetiziranih pesticida
na faunu beskralježnjaka u mediteranskoj poljoprivredi. Istraživane kulture su maslina i vinova loza uzgajane u različitim tipovima gospodarenja, ekološkom i integriranom. U mediteranskoj poljoprivredi tradicionalno se primjenjuje bakar, ali u novije vrijeme i brojni kemijski sintetizirani pesticidi. Cilj istraživanja je proučiti utjecaj pesticida na neciljnu faunu beskralježnjaka te analizirati raspodjelu pesticida unutar trofičke mreže. Tehnikama LC-MS/MS i ICP-MS kvantificirani su ostatci neonikotinoida i ostalih kemijski sintetiziranih pesticida te koncentracija bakra u uzorcima tla i životinja. Akumulacija pesticida i bakra praćena je u dvogodišnjem razdoblju te su zabilježene razlike kroz trofičke razine. Osim toga uočeno je i različito vrijeme zadržavanja pesticida u okolišu te posljedično životinjskom tkivu nakon njihove primjene. Morfološkim i metodama barkodiranja proučavana je bioraznolikost faune beskralježnjaka istraživanih ploha te je zaključeno da je ovisna i o tipu gospodarenja i primjeni pesticida. Također metodom metabarkodiranja probavila predatorskih člankonožaca cilj je izraditi trofičke mreže proučavanih ekosustava te otkriti potencijalne „indikatorskeorganizme za prijenos pesticida kroz trofičku mrežu,