zavod za prostorno uređenje virovitičko-podravske županije - … · 2018. 6. 3. · broj t.d.:...

VIROVITIĈKO–PODRAVSKA ŢUPANIJA GRAD ORAHOVICA

DETALJNI PLAN UREĐENJA

" DUGO POLJE " Orahovica

Broj t.d.: 11/021 DP Orahovica; srpanj 2012. god.

Orahovica

poto

k

bivša

pru

ga

bivša

pru

ga

put

put

poto

k

Izradio:

Ovjerava:

MJERILO:

1:1000

rujan, 2008.

21

DATUM:

Broj lista katastarskog plana:

k.o. OrahovicaPOSEBNA GEODETSKA PODLOGA

UPU "DUGO POLJE"

M1

M1

M1

M1

K2

Pp

Z

Z4

V

V

V

V

Zp

Zp

Zp

Zp

Zp

Zp

Zp

Zp

Zp

Zp

Z1

Z1

Z1

Z1

Z1

Z1

P

P

P

P

P

P

P

P

P

P

P

P

P

P

P

PP

P

PP

P

P

P

Zp

IS

IS

IS

IS

ISIS

IS

IS

IS

IS

IS

IS

IS

IS

IS

Z1

Zp

Z1

IS

MJ 1:1000

0 m 10 m 50 m 100 m

100 m

0,2 ha

S

0,5 ha

1,0 ha

2

40

3945

38

37

36

29

28

27

26

25

16

24

23

22

21

20

18

17

30

31

32

4433

34

35

14

10

41

11

01

02

03

03

03

15

04

05

42

16

16

03

03

03

03

01

01

12

46

16

16

16

13

07

06

43M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

M1

Z1

09

R1

19

Z4

08

Program za unapreĊenje stanja u prostoru:

"SL. GLASNIK GRADA ORAHOVICE" br. 5/05 i 2/07

Odluka predstavniĉkog tijela o donošenju plana:

"SLUŢBENI GLASNIK GRADA ORAHOVICE" br. 2/10

Peĉat tijela odgovornog za provoĊenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provoĊenje javne rasprave:

( Proĉelnik: ZVONKO NAĐ, dipl.oecc. )

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:

URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA

Mario Kršćanski, ovl.arh.

ORAHOVICA, Vl. Nazora 62

Pečat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba:

( MARIO KRŠĆANSKI, ovl.arh. )

Odgovorni voditelj: MARIO KRŠĆANSKI, ovl.arh.

Struĉni tim u izradi plana: 1. MARIO KRŠĆANSKI, ovl.arh.

2. IVONA BARIĆ, dipl.ing.graĊ.

3. NEVENKA MIHALJ, ing.graĊ.

4. PAVAO HABUDA, ing.el.

5. BRANKO REŠETAR, dipl.ing.stroj.

Peĉat predstavniĉkog tijela: Predsjednik predstavniĉkog tijela:

( ZVONIMIR VARGA )

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Peĉat nadleţnog tijela:

( Ime, prezime i potpis )

Ţupanija: VIROVITIĈKO - PODRAVSKA

Grad / Općina: ORAHOVICA

Naziv prostornog plana:

DPU "DUGO POLJE" Orahovica


"DUGO POLJE" Orahovica

Javni uvid odrţan:

od 22. oţujka 2012. godine

do 20. travnja 2012. godine

Javna rasprava (datum objave):

"GLAS SLAVONIJE" od 13. oţujka 2012. godine

Sadrţaj plana: I. TEKSTUALNI DIO: UVODNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

II. GRAFIĈKI DIO (kartografski prikazi): 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

1. Detaljna namjena površina M 1 : 1000 2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

2.1. Prometne površine M 1 : 1000

2.2. Elektroenergetski razvod M 1 : 1000

2.3. Razvod telekomunikacija M 1 : 1000

2.4. Plinoopskrba M 1 : 1000

2.5. Vodoopskrba i odvodnja otpadnih sanitarnih i oborinskih voda M 1 : 1000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.1. Postojeće stanje vlasništva M 1 : 1000

3.2. Prijedlog parcelacije M 1 : 1000 4. UVJETI GRADNJE

4. Uvjeti gradnje M 1 : 1000

III. OBVEZNI PRILOZI: 1. Obrazloţenje plana

2. Izvod iz UPU-a „Dugo polje“ Orahovica

3. Popis sektorskih dokumenata i propisa

4. Zahtjevi i mišljenja (iz ĉlanka 79. i 94. ZoPUG-a (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

5. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

6. Evidencija postupka izrade i donošenja plana

7. Saţetak za javnost

8. Ostali prilozi

VIROVITIĈKO–PODRAVSKA ŢUPANIJA GRAD ORAHOVICA


" DUGO POLJE " Orahovica

I. TEKSTUALNI DIO

Broj t.d.: 11/021 DP Orahovica; srpanj 2012. god.

I. Tekstualni dio plana

DETALJNI PLAN UREĐENJA „DUGO POLJE“ Orahovica

GRAD ORAHOVICA

2

Sadrţaj: UVODNI DIO ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. OPĆE ODREDBE 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ĈESTICA I

GRAĐEVINA 2.1. Veliĉina i oblik graĊevnih ĉestica (izgraĊenost, iskorištenost i gustoća izgraĊenosti) 2.2. Veliĉina i površina graĊevina (ukupna bruto izgraĊena površina graĊevine, visina i broj

etaţa) 2.3. Namjena graĊevina 2.3.1. Mješovita preteţito stambena namjena 2.3.2. Poslovna preteţito trgovaĉka namjena 2.3.3. Športsko rekreacijska namjena 2.3.4. Javne zelene površine 2.3.5. Zaštitne zelene površine 2.3.6. Vodne površine 2.3.7. Parkirališna površina 2.3.8. Površine infrastrukture 2.4. Smještaj graĊevina na graĊevnoj ĉestici 2.5. Oblikovanje graĊevina 2.6. UreĊenje graĊevnih ĉestica 2.7. IzgraĊenost, namjena, visina i broj etaţa, te iskorištenost i gustoća izgraĊenosti - tablice 3. NAĈIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIĈNOM, KOMUNALNOM I

TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŢOM 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i uliĉne mreţe 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog znaĉenja 3.1.2. Gradske i pristupne ceste 3.1.3. Površine za javni prijevoz 3.1.4. Javna parkirališta 3.1.5. Javne garaţe 3.1.6. Biciklistiĉke i kolno–biciklistiĉke staze 3.1.7. Trgovi i druge veće pješaĉke površine 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreţe 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja TK mreţe 3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreţe i vodova

unutar prometnih i drugih javnih površina 3.4.1. Elektroopskrba 3.4.2. Vodoopskrba 3.4.3. Odvodnja 3.4.4. UreĊenje vodotoka i voda 3.4.5. Plinovodna mreţa 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH I DRUGIH POVRŠINA 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I

GRAĐEVINA 6. UVJETI I NAĈIN GRADNJE 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO–POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I



GRAD ORAHOVICA

3

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 8. MJERE PROVEDBE PLANA 8.1. Urbana komasacija 8.2. Ostale mjere za provedbu plana 9. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 10. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA 10.1. Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva 10.2. Mjere zaštite i spašavanja 10.3. Mjere civilne zaštite 10.4. Mjere zaštite od poţara



GRAD ORAHOVICA

4

UVODNI DIO Postupak izrade plana zapoĉeo je donošenjem odluke Gradskog vijeća grada Orahovice o donošenju DPU DUGO POLJE Orahovica na 6. sjednici odrţanoj 15. oţujka 2010. godine. Pravna osnova za izradu Detaljnog plana ureĊenja „Dugo polje“ Orahovica (u daljnjem tekstu: Plan) je Zakon o prostornom ureĊenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Prostorni plan ureĊenja grada Orahovice („Sluţbeni glasnik“ grada Orahovice, br. 4/07) i Urbanistiĉki plan ureĊenja „Dugo polje“ Orahovica („Sluţbeni glasnik“ grada Orahovice, br 8A/09).

Razlog izrade Plana je obveza propisana Zakonom o prostornom ureĊenju i mogućnošću izrade sukladno s planom višeg reda odnosno Prostornim planom ureĊenja grada Orahovice i Urbanistiĉkim planom ureĊenja „Dugo polje“ Orahovica temeljem ĉega bi se moglo pristupiti izradi potrebnih projekata za ishoĊenje dozvola za izgradnju objekata preteţito stambene namjene, poslovne namjene (preteţito usluţnih i trgovaĉkih), športsko–rekreacijske namjene, te svih objekata potrebite komunalne infrastrukture i javno–prometnih površina uz mogućnost rješavanja imovinsko–pravnih odnosa kroz urbanu komasaciju.

Obuhvat Plana je predviĊen graĊevinskom zonom u Prostornom planu ureĊenja grada Orahovice i Urbanistiĉkom planu ureĊenja „Dugo polje“ Orahovica i iznosi 15,86 hektara. Na temelju provedenog javnog natjeĉaja i odluke gradonaĉelnika o odabiru najpovoljnije ponude za izradu, sklopljen je ugovor o izradi DPU „Dugo polje“ Orahovica izmeĊu Grada Orahovice kao naruĉitelja i nositelja izrade i UOA Mario Kršćanski, ing. arh., iz Orahovice kao struĉnog izraĊivaĉa plana. U skladu sa ĉlankom 79. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji za potrebe izrade DPU–a stambenog naselja DUGO POLJE Orahovica od strane nositelja izrade zatraţeni su podaci i dokumentacija od tijela drţavne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima.

Od nadleţnih tijela i pravnih osoba njih SEDAM je u pisanom obliku dostavilo traţene podatke i zahtjeve. U tijeku izrade nacrta prijedloga DPU–a „Dugo polje“ provedena je prethodna rasprava odrţana dana 19.01.2012. u Orahovici.

U prethodnoj raspravi sudjelovala su nadleţna tijela i osobe iz ĉlanka 79. ZoPUG-a, te drugi sudionici odreĊeni odlukom o izradi plana.

Od nadleţnih tijela i osoba koja su sudjelovala u prethodnoj raspravi, nositelju izrade svoja mišljenja, smjernice i preporuke dostavilo je njih PET. Na temelju Nacrta prijedloga DPU–a „Dugo polje“ gradonaĉelnik grada Orahovice dana 05. veljaĉe 2012. godine donio je odluku o utvrĊivanju Prijedloga plana za javnu raspravu. Na osnovi utvrĊenog Prijedloga plana u vremenskom razdoblju od 22. oţujka 2012. godine do 20. travnja 2012. godine odrţana je javna rasprava.

Javno izlaganje je odrţano 11. travnja 2012. godine.

U javnoj raspravi su sudjelovala nadleţna tijela i osobe te drugi sudionici prema ĉlanku 85. ZoPUG-a.

Nositelju izrade svoje mišljenje u zakonskom roku su dostavile DVIJE pravne osobe, dok su graĊani dostavili JEDNU skupnu primjedbu na Prijedlog plana. JEDNO oĉitovanje dostavljeno je izvan propisanog roka.



GRAD ORAHOVICA

5

Sukladno ĉlanku 94. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji o Nacrtu konaĉnog prijedloga Plana zatraţena su mišljenja (suglasnosti) od nadleţnih tijela i osoba odreĊenih posebnim propisima.

U zakonski propisanom roku od 30 dana PET nadleţnih tijela i osoba pismeno su dostavili suglasnost, odnosno oĉitovanje na Nacrt konaĉnog prijedloga DPU DUGO POLJE Orahovica. Nakon razmatranja Nacrta konaĉnog prijedloga DPU DUGO POLJE Orahovica, izvješća o javnoj raspravi i dobivenih mišljenja iz ĉlanka 94. ZoPUG-a, Gradonaĉelnik Grada Orahovice donio je Odluku o utvrĊivanju Konaĉnog prijedloga DPU–a DUGO POLJE Orahovica i uputio ga Gradskom vijeću Grada Orahovice na donošenje.



GRAD ORAHOVICA

6

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 4.

(1) Opći uvjeti gradnje i ureĊenja prostora primjenjuju se na sve graĊevne ĉestice i graĊevine unutar obuhvata Detaljnog plana ureĊenja "Dugo polje" Orahovica (u daljnjem tekstu: Plan).

Ĉlanak 5.

(1) Detaljni plan ureĊenja „Dugo polje“ (dalje u tekstu: Plan) je dugoroĉni prostorno–planski dokument, koji u skladu sa ciljevima i zadacima utvrĊenim vaţećim prostornim planom šireg podruĉja (Izmjene i dopune Prostornog plana ureĊenja grada Orahovice, Sl. glasnik grada Orahovice br. 08/10) i urbanistiĉkim planom ureĊenja podruĉja (Urbanistiĉki plan ureĊenja „Dugo polje“, Sl. glasnik grada Orahovice 8a/09) utvrĊuje smjernice za ureĊenje prostora stambenog naselja Dugo polje kao dijela grada Orahovice.

(2) Planom se utvrĊuju dugoroĉne osnove organiziranja i ureĊivanja prostora navedenog naselja u skladu sa ciljevima i zadacima društveno–gospodarskog razvoja, a posebno:

osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog ureĊivanja,

sustav infrastrukturnih koridora i graĊevina, te njihovo povezivanje sa sustavom susjednog i šireg podruĉja,

mjere oĉuvanja i zaštite integralnih vrijednosti prostora, te prirodnih i kulturno–povijesnih cjelina i graĊevina i ambijentalnih vrijednosti,

mjere zaštite i unaprjeĊivanja okoliša,

mjere provedbe Plana.

(3) Zone za izgradnju planiraju se unutar granica graĊevinskog podruĉja grada Orahovice odreĊenog vaţećim prostornim planom ureĊenja, a namjena ostalih površina planira se sukladno posebnim zakonima i prostornim planovima šireg podruĉja.

Ĉlanak 6.

(1) Plan je izraĊen u skladu s odredbama Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), Pravilnika o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) i drugim propisima.

(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati lokacijske dozvole i/ili akti kojima se odobrava graĊenje, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, odreĊuju se na temelju odredbi vaţećeg prostornog plana šireg podruĉja.

(3) Podruĉje obuhvata Plana je neizgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja grada Orahovice.

Ĉlanak 7.

(1) Plan se donosi za podruĉje obuhvata prikazano u grafiĉkom dijelu Plana, ukupne površine cca 15,86 ha.

(2) Plan se donosi za:

dio grada Orahovice,

dio katastarske općine Orahovica,

neizgraĊeni dio graĊevinskog podruĉja grada Orahovice.



GRAD ORAHOVICA

7

Ĉlanak 8.

(1) Površine namijenjene za promet u mirovanju (parkirališne površine) dimenzioniraju se sukladno planskim veliĉinama i prometnom rješenju. Osnovno naĉelo rješavanja prometa u mirovanju je planiranje u okvirima graĊevne ĉestice osnovne namjene.

(2) Standardi u pogledu broja parkirnih mjesta se u odnosu na broj stanovnika, stambenu i poslovnu jedinicu, rješavaju ukupnim odredbama ovoga Plana, sukladno vaţećem prostornom planu šireg podruĉja te posebnoj odluci Grada Orahovice (promet, komunalni red ili sl.).

Ĉlanak 9.

(1) Urbanistiĉki uvjeti gradnje navedeni u ovom Planu, predstavljaju okvir za izdavanje lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje.

Ĉlanak 10.

(1) Planom se detaljno razraĊuje prostor u skladu s ciljevima prostornog razvitka podruĉja obuhvata u razdoblju za koje se Plan donosi.

(2) Na podruĉju obuhvata Plana ureĊenje prostora, graĊenje i rekonstrukcija graĊevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje kojim se mijenja stanje u prostoru mora biti u skladu s odredbama ovog Plana, odredbama vaţećeg prostornog plana šireg podruĉja te posebnim uvjetima utvrĊenim na temelju zakona i drugih propisa.

(3) Pod graĊenjem se, prema ovim odredbama, a u smislu omogućavanja zahvata, smatra izvedba graĊevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja graĊevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova graĊevina, rekonstruira, uklanja i odrţava postojeća graĊevina.

(4) Pod rekonstrukcijom se, prema ovim odredbama, smatra izvedba graĊevinskih i drugih radova kojima se utjeĉe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću graĊevinu i/ili kojima se mijenja usklaĊenost postojeće graĊevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraĊena (dograĊivanje, nadograĊivanje, uklanjanje vanjskog dijela graĊevine, izvoĊenje radova radi promjene namjene graĊevine ili tehnološkog procesa i sl.).

Ĉlanak 11.

(1) Podruĉje obuhvata Plana nalazi se u zoni grada Orahovice.

(2) Podruĉje obuhvata Plana se nalazi u zoni maksimalnog intenziteta 7° MCS ljestvice prema seizmološkoj karti.

(3) Za podruĉje obuhvata Plana propisana je najviša dopuštena razina vanjske buke LAeq od 55 dBA danju i 45 dBA noću.

(4) Podruĉje obuhvata Plana se nalazi u klimatskoj zoni kontinentalnog tipa.

Ĉlanak 12.

(1) U smislu ovih odredbi, izrazi i pojmovi koji se rabe imaju slijedeće znaĉenje:

1. GraĊevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan graĊevinskog podruĉja, koje je izgraĊeno ili prostornim planom namijenjeno za graĊenje graĊevina i ureĊenje javnih površina.

2. GraĊevna ĉestica je ĉestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgraĊena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više ĉestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

3. GraĊevina je graĊenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od graĊevnih proizvoda sa zajedniĉkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugraĊenim postrojenjem,



GRAD ORAHOVICA

8

odnosno opremom kao tehniĉko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao graĊenjem, ako se njime mijenja naĉin korištenja prostora. Po naĉinu gradnje na podruĉju obuhvata Plana predviĊene su samostojeće graĊevine.

3.1. Samostojeća graĊevina je graĊevina koja se niti jednim svojim proĉeljem ne prislanja na granice susjednih graĊevnih ĉestica.

4. GraĊevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, P, K, Pk) ukljuĉivo površine loĊe, vanjskih stubišta, balkone i terase, odreĊenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uraĉunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

5. Dijelovi (etaţe) graĊevine:

5.1. Prizemlje (P) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konaĉno ureĊenog i zaravnanog terena mjereno na najniţoj toĉki uz proĉelje graĊevine ili ĉiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

5.2. Suteren (S) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konaĉno ureĊeni i zaravnani teren uz proĉelje graĊevine, odnosno da je najmanje jednim svojim proĉeljem izvan terena.

5.3. Podrum (Po) je dio graĊevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konaĉno ureĊeni zaravnani teren i ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

5.4. Kat (K) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi izmeĊu dva stropa iznad prizemlja.

5.5. Potkrovlje (Pk) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

6. Visina graĊevine

6.1. Visina graĊevine mjeri se od konaĉno zaravnanog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, ĉija visina ne moţe biti viša od 1,2 m.

6.2. Ukupna visina graĊevine mjeri se od konaĉno zaravnanog i ureĊenog terena na njegovom najniţem dijelu uz proĉelje graĊevine do najviše toĉke krova (sljemena).

7. Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice (kig) je odnos vertikalne projekcije tlocrtnih površina svih graĊevina na graĊevnoj ĉestici i ukupne površine graĊevne ĉestice izraţen u postocima.

8. Koeficijent iskoristivosti graĊevne ĉestice (kis) je odnos graĊevinske (bruto) površine svih graĊevina na graĊevnoj ĉestici i ukupne površine graĊevne ĉestice izraţen u postocima.

9. Pomoćne graĊevine su garaţe, nadstrešnice, spremišta, drvarnice i sl.

10. Postojeća graĊevina je graĊevina izgraĊena na temelju graĊevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga graĊevina koja je prema Zakonu o prostornom ureĊenju i gradnji s njom izjednaĉena.

11. Prirodni teren je neizgraĊena površina zemljišta (graĊevne ĉestice), ureĊena kao zelena površina, bez podzemne ili nadzemne gradnje ili natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.

12. Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika graĊevnih ĉestica ili površina na kojoj je osnovano pravo sluţnosti prolaza, a kojom se osigurava pristup do graĊevnih ĉestica.

13. Stambene i stambeno – poslovne graĊevine su graĊevine iskljuĉivo, odnosno preteţito stambene namjene (stambena namjena u kombinaciji sa usluţnom, trgovaĉkom ili



GRAD ORAHOVICA

9

zanatskom djelatnosti bez negativnog utjecaja na stanovanje i okoliš). Na podruĉju obuhvata Plana stambene i stambeno – poslovne graĊevine mogu se graditi kao višestambene graĊevine.

13.1. Višestambena graĊevina je graĊevina koja ima najmanje ĉetiri (4) stana.

14. Zamjenska graĊevina je nova graĊevina izgraĊena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće graĊevine unutar iste graĊevne ĉestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliĉina i utjecaj na okoliš dotadašnje graĊevine.

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Ĉlanak 13.

(1) Namjene površina odreĊene ovim Planom temelje se na osnovnoj namjeni prostora odreĊenoj prostornim planom šireg podruĉja, a primijenjena terminologija sukladna je vaţećoj zakonskoj regulativi.

(2) Organizacija i namjena površina detaljno je obraĊena u grafiĉkom i tekstualnom dijelu Plana.

(3) Korištenje planiranih graĊevina i graĊevnih ĉestica mora se odvijati u skladu s njihovim namjenama, odreĊenim ovim Planom.

Ĉlanak 14.

(1) Podruĉje obuhvata Plana sastoji se od više površina razliĉite namjene s utvrĊenim uvjetima gradnje.

(2) Osnovno razgraniĉenje je definirano grafiĉkim dijelom Plana, a postignuto je prometnim rješenjem.

(3) Izuzetno, mikrolokacija prikljuĉaka pojedinih graĊevnih ĉestica na javne prometnice odreĊene ovim Planom moţe se utvrditi i u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje, pri ĉemu su moguća minimalna odstupanja zbog konfiguracije terena, imovinsko–pravnih odnosa, katastra i sl.

Ĉlanak 15.

(1) Podruĉje obuhvata Plana podijeljeno je na graĊevne ĉestice slijedećih namjena:

Mješovita preteţito stambena namjena (M1)

Poslovna preteţito trgovaĉka namjena (K2)

Športsko rekreacijska namjena (R)

Javne zelene površine

Javni park (Z1)

Ostale javne zelene površine (Z4)

Zaštitne zelene površine (Z)

Vodne površine (V)

Parkirališna površina (Pp)

Površine infrastrukture (IS)

Prometne površine

kolnik

pješaĉke površine

biciklistiĉka staza

kolno–biciklistiĉka površina

parkirališta (P)



GRAD ORAHOVICA

10

cestovni most

zelena površina (Zp)

Trafostanice (2) Razmještaj i veliĉina, te razgraniĉenje Planom odreĊenih namjena površina

prikazano je u grafiĉkom dijelu Plana list br. 1. „Detaljna namjena površina“.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ĈESTICA I GRAĐEVINA

Ĉlanak 16.

(1) Planom se detaljno razraĊuje prostor u skladu s ciljevima prostornog razvitka podruĉja obuhvata u razdoblju za koje se Plan donosi. Za podruĉje obuhvata Plana primjenjivat će se odredbe za provoĊenje Plana, kao i odredbe za provoĊenje prostornog plana šireg podruĉja koje nisu posebno definirane ovim odredbama.

(2) Izgradnja novo planiranih graĊevina vrši se na temelju lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje koji se izdaju u skladu s odredbama ovog Plana, te na temelju posebnih uvjeta koji se utvrĊuju u skladu sa zakonom.

Ĉlanak 17.

(1) Podruĉje obuhvata Plana nalazi se u neizgraĊenom dijelu graĊevinskog podruĉja grada Orahovice.

Ĉlanak 18.

(1) Za ureĊenje površina unutar obuhvata Plana potrebno je formirati graĊevne ĉestice prema grafiĉkom dijelu Plana, list br. 3.2. „Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina – Prijedlog parcelacije“.

(2) Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, naĉin korištenja i ureĊenja površina i planiranih graĊevina dat je u ĉlanku 67. tablici 1, koja je sastavni dio ovih Odredbi za provoĊenje.

2.1. VELIĈINA I OBLIK GRAĐEVNIH ĈESTICA (IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI)

Ĉlanak 19.

(1) Veliĉina i oblik graĊevnih ĉestica odreĊeni su ukupnim odredbama ovog Plana i prikazani su u grafiĉkom dijelu Plana.

(2) Površine graĊevnih ĉestica iz tabelarnog prikaza br. 1 u ĉlanku 67. date su pribliţno temeljem dostupne geodetske podloge, dok će se toĉne površine utvrditi parcelacijskim elaboratima izraĊenim na temelju ovog Plana.

Ĉlanak 20.

(1) GraĊevina koja će se graditi unutar gradivog dijela graĊevne ĉestice poslovne preteţito trgovaĉke namjene moţe biti sastavljena i od više graĊevnih jedinica koje su funkcionalno i tehnološki povezane u jednu cjelinu (sloţena graĊevina).

Ĉlanak 21.

(1) Pod gradivim dijelom graĊevne ĉestice se prema ovim odredbama, smatra dio



GRAD ORAHOVICA

11

graĊevne ĉestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije na graĊevnu ĉesticu svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova osnovne i pomoćne graĊevine osim balkona, ukljuĉivši i terase u prizemlju graĊevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaţe.

(2) U gradivi dio graĊevne ĉestice se ne mora smjestiti gradnja pomoćnih graĊevina iz prethodnog stavka koje se grade odvojeno od osnovne graĊevine te gradnja koja predstavlja ureĊenje okućnice.

Ĉlanak 22.

(1) IzgraĊenost i iskoristivost graĊevne ĉestice se utvrĊuju kroz koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice (kig) i koeficijent iskoristivosti graĊevne ĉestice (kis) iznosa datih u ĉlanku 67. tablici 1.

(2) Koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice kig prema ovim odredbama je odnos izgraĊene površine zemljišta pod graĊevinom i ukupne površine graĊevne ĉestice.

(3) Zemljište pod graĊevinom koje se obraĉunava u izgraĊenost graĊevne ĉestice je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graĊevine osim balkona na graĊevnu ĉesticu ukljuĉivši i terase u prizemlju graĊevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaţe.

(4) U izgraĊenost graĊevne ĉestice se ubraja vertikalna projekcija svih izgradnji vidljivih na zemljištu i to osnovne graĊevine i pomoćnih graĊevina osim ureĊenja graĊevne ĉestice.

(5) Pod ureĊenjem graĊevne ĉestice se u smislu ovih odredbi smatraju i pomoćne graĊevine koje se mogu graditi uz graĊevinu osnovne namjene bez akta kojim se odobrava graĊenje i/ili lokacijske dozvole.

(6) IzgraĊenost graĊevne ĉestice ne moţe biti veća od površine gradivog dijela graĊevne ĉestice. Ukoliko je utvrĊena maksimalna izgraĊenost graĊevne ĉestice veća od utvrĊenog gradivog dijela graĊevne ĉestice tada je mjerodavan gradivi dio.

(7) Pod koeficijentom iskoristivosti kis se smatra odnos graĊevinske (bruto) površine zgrade (osnovne i pomoćne) i površine graĊevne ĉestice.

(8) GraĊevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje) ukljuĉivo površine loĊe, vanjskih stubišta, balkona i terase, odreĊenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uraĉunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

2.2. VELIĈINA I POVRŠINA GRAĐEVINA (UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA GRAĐEVINE, VISINA I BROJ ETAŢA)

Ĉlanak 23.

(1) Veliĉina i površina graĊevina (ukupna bruto izgraĊena površina, najviša visina i najveći broj etaţa) proizlaze iz ukupnih odredbi ovog Plana te parametara datih u ĉlanku 67. tablici 1.

(2) Visina graĊevine mjeri se od konaĉno zaravnanog i ureĊenog terena uz proĉelje graĊevine na njegovom najniţem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, ĉija visina ne moţe biti viša od 1,2 m.

(3) Ukupna visina graĊevine mjeri se od konaĉno zaravnanog i ureĊenog terena na njegovom najniţem dijelu uz proĉelje graĊevine do najviše toĉke krova (sljemena). Dimnjaci, antene, fotonaponski paneli, ventilacijski elementi i drugi sliĉni istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene površine (kućice lifta) ne uraĉunavaju se u visinu graĊevine.

(4) Pod konaĉno ureĊenim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa



GRAD ORAHOVICA

12

za garaţu locirana na najmanjoj udaljenosti izmeĊu graĊevine i javno prometne površine, a ĉija širina ne iznosi više od 3,5 m.

(5) Iznad najviše visine propisane ovim Planom mogu se izvoditi strojarnice dizala, postolja za klimatizacijske, postavljati sunĉani kolektori odnosno fotonaponski moduli i sliĉni ureĊaji odnosno graĊevni elementi.

Ĉlanak 24.

(1) Nadzemnom etaţom graĊevine smatra se etaţa kojoj je visinska razlika izmeĊu stropa i najniţe toĉke konaĉno ureĊenog i zaravnanog terena neposredno uz graĊevinu veća od 1,0 m, kao i sve ostale etaţe iznad nje.

(2) Nadzemne etaţe sukladno posebnom propisu mogu biti:

suteren (S)

prizemlje (P)

kat (K)

potkrovlje (Pk).

(3) Suteren (S) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konaĉno ureĊeni i zaravnani teren uz proĉelje graĊevine, odnosno dio graĊevine koji je najmanje jednim svojim proĉeljem izvan terena.

(4) Prizemlje (P) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konaĉno ureĊenog i zaravnanog terena mjereno na najniţoj toĉki uz proĉelje graĊevine ili ĉiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

(5) Kat (K) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi izmeĊu dva stropa iznad prizemlja.

(6) Potkrovlje (Pk) je dio graĊevine ĉiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri ĉemu najveća visina vrha nadozida ne moţe biti više od 1,2 m.

(7) Potkrovlje se, u smislu ovih odredbi, ne moţe smatrati etaţom ako svojim gabaritima i tehniĉkim karakteristikama ne moţe sluţiti boravku i radu ljudi (odnosno smještaju ţivotinja, biljaka i stvari, ovisno o namjeni graĊevine).

(8) Ograniĉenja iz 6. i 7. stavka ovog ĉlanka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne elemente za ubacivanje i izbacivanje zraka), fotonaponske panele, sunĉane kolektore te sliĉne graĊevne elemente.

Ĉlanak 25.

(1) Sve graĊevine unutar obuhvata Plana mogu imati jednu podzemnu etaţu.

(2) Sukladno posebnom propisu podzemna etaţa moţe biti:

podrum (Po).

(3) Podrum je dio graĊevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konaĉno ureĊeni zaravnani teren i ĉiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Ĉlanak 26.

(1) Najviša dopuštena visina stambene etaţe (od poda do poda) moţe iznositi najviše 3,20 m, a za poslovne etaţe (uredi) do 4,00 m. Iznimno u graĊevini poslovne preteţito trgovaĉke namjene prizemna etaţa moţe iznositi do 5,00 m.

(2) Najviša visina etaţe u graĊevini športsko rekreacijske namjene ovisi o namjeni graĊevine, odnosno dijela graĊevine.



GRAD ORAHOVICA

13

Ĉlanak 27.

(1) Na površini graĊevne ĉestice mješovite preteţito stambene namjene (M1) maksimalna etaţna visina za višestambene graĊevine je Po ili S+P+4+Pk, a za pomoćne graĊevine je Po+P. Najveća ukupna visina pomoćnih graĊevina iznosi 7,0 m i ne smije prelaziti visinu osnovne stambene graĊevine (uliĉna fronta). Maksimalna visina osnovnih graĊevina mjereno od završne kote ureĊenog terena do visine vijenca je:

za prizemne graĊevine 5,20 m

za prizemne graĊevine s potkrovljem 6,60 m

za jednokatne graĊevine 7,60 m

za jednokatne graĊevine s potkrovljem 9,10 m

za dvokatne graĊevine 10,60 m

za dvokatne graĊevine s potkrovljem 12,10 m

za trokatne graĊevine 13,60 m

za trokatne graĊevine s potkrovljem 15,10 m

za ĉetverokatne graĊevine 16,60 m

za ĉetverokatne graĊevine s potkrovljem 18,10 m.

(2) Na graĊevnoj ĉestici poslovne preteţito trgovaĉke namjene (K2) maksimalna etaţna visina graĊevine je Po+P+4, a maksimalna ukupna visina graĊevine iznosi 25,0 m. Maksimalni koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice (kig) iznosi 0,4. Maksimalna etaţna visina pomoćne graĊevine je Po+P.

(3) Na graĊevnoj ĉestici športsko rekreacijske namjene (R) maksimalna etaţna visina graĊevine je Po ili S+P+3, a visina graĊevine je maksimalno 21,0 m. Na graĊevnoj ĉestici športsko rekreacijske namjene maksimalni koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice (kig) na kojoj se grade zatvorene graĊevine športsko rekreacijske namjene iznosi 0,45, a maksimalni koeficijent izgraĊenosti graĊevne ĉestice (kig) za gradnju otvorenih športsko rekreacijskih igrališta iznosi 0,7.

2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Ĉlanak 28.

(1) Namjena graĊevina odreĊena je ukupnim odredbama ovog Plana – u tekstualnom dijelu, ĉlanku 67. tablici 1 i grafiĉkim prikazima Plana.

2.3.1. MJEŠOVITA PRETEŢITO STAMBENA NAMJENA

Ĉlanak 29.

(1) GraĊevne ĉestice mješovite preteţito stambene namjene (M1) namijenjene su višestambenom naĉinu gradnje graĊevina mješovite preteţito stambene namjene.

Ĉlanak 30.

(1) Na jednoj graĊevnoj ĉestici mješovite preteţito stambene namjene moţe se graditi samo jedna višestambena graĊevina (stambena ili stambeno–poslovna graĊevina), odgovarajuće infrastrukturne graĊevine (graĊevine niskogradnje, parkirališta, vodovi infrastrukture i sl.) te javne i zaštitne zelene površine.

(2) Na podruĉju višestambenog naĉina gradnje nije dozvoljena gradnja obiteljskih stambenih graĊevina.

(3) Na podruĉju višestambenog naĉina gradnje dopuštena je gradnja javnih garaţa.



GRAD ORAHOVICA

14

(4) U višestambenoj graĊevini etaţe namijenjene za stanovanje mogu biti samo nadzemne i to do najviše 5 nadzemnih etaţa, ukljuĉujući i potkrovlje ukoliko je namijenjeno stanovanju.

Ĉlanak 31.

(1) Višestambene graĊevine su graĊevine namijenjene stalnom stanovanju i mogu imati najmanje ĉetiri (4) stambene jedinice.

(2) Stambeno–poslovne (višestambeno–poslovne) graĊevine su graĊevine stalnog stanovanja mješovite namjene u kojoj je prevladavajuća namjena stambena (ima veći udio u graĊevinskoj bruto površini).

Ĉlanak 32.

(1) Na graĊevnim ĉesticama mješovite preteţito stambene namjene, uz prostorije namijenjene stanovanju (preteţita namjena), postoji mogućnost gradnje prostorija javne i društvene, gospodarske te športsko rekreacijske namjene (prateća namjena) u skladu sa specifikacijom djelatnosti iz 2. stavka ovog ĉlanka, tako da bruto razvijena površina prostorija pratećih namjena ne prelazi 49% ukupne bruto razvijene površine izgraĊene graĊevine, uz obvezne uvjete komunalnih poduzeća i primjenu mjera zaštite vode, zraka i tla.

(2) Na graĊevnim ĉesticama mješovite preteţito stambene namjene u okviru pratećih namjena mogu se obavljati zdravstvene, kulturne, socijalne, vjerske i upravne djelatnosti, trgovaĉke, ugostiteljske i usluţne djelatnosti te športsko rekreacijske djelatnosti (fitnes centri i sl.) koje ne utjeĉu negativno na uvjete ţivota i rada na susjednim graĊevnim ĉesticama, neovisno o vrsti zagaĊenja.

Ĉlanak 33.

(1) Unutar graĊevnih ĉestica mješovite preteţito stambene namjene namijenjenih gradnji višestambenih i stambeno–poslovnih graĊevina postoji mogućnost gradnje pomoćnih graĊevina.

(2) Pomoćnom graĊevinom, prema ovim odredbama, se smatra graĊevina za smještaj vozila – garaţa, nadstrešnica, spremište i sliĉna graĊevina koja ne predstavlja ureĊenje okućnice.

(3) Pomoćne graĊevine (garaţe, nadstrešnice, spremišta i sl.) mogu se graditi samo istovremeno ili nakon izgradnje na graĊevnoj ĉestici ili unutar graĊevina.

Ĉlanak 34.

(1) Unutar graĊevnih ĉestica mješovite preteţito stambene namjene namijenjenih gradnji višestambenih graĊevina postoji mogućnost ureĊenja otvorenih, nenatkrivenih športsko rekreacijskih terena u skladu s ĉlankom 62. ovih odredbi.

2.3.2. POSLOVNA PRETEŢITO TRGOVAĈKA NAMJENA

Ĉlanak 35.

(1) GraĊevna ĉestica poslovne preteţito trgovaĉke namjene (K2) namijenjena je gradnji graĊevina poslovne preteţito trgovaĉke djelatnosti.

Ĉlanak 36.

(1) Na graĊevnoj ĉestici poslovne preteţito trgovaĉke namjene moguća je gradnja jedne ili više graĊevina poslovne preteţito trgovaĉke djelatnosti (trgovaĉki centri) kao i pratećih



GRAD ORAHOVICA

15

graĊevina, odgovarajućih infrastrukturnih graĊevina (graĊevine niskogradnje, parkirališta, vodovi infrastrukture i sl.) te javnih i zaštitnih zelenih površina.

Ĉlanak 37.

(1) Na graĊevnoj ĉestici poslovne preteţito trgovaĉke namjene uz graĊevine i sadrţaje za trgovaĉku djelatnost, mogu se graditi graĊevine i sadrţaji za usluţne, ostale poslovne (razliĉiti uredi, banke, predstavništva, rad sa strankama, ordinacije i sl.) te ugostiteljsko– turistiĉke djelatnosti (tihe i ĉiste).

Ĉlanak 38.

(1) Samo kao prateće graĊevine koje će upotpuniti sadrţaj na graĊevnoj ĉestici poslovne preteţito trgovaĉke namjene mogu se graditi graĊevine i sadrţaji kao što su: stambena graĊevina s najviše jednom stambenom jedinicom graĊevinske bruto površine do 120 m2.


(3) GraĊevine za rad sa strankama koje se nalaze na izdvojenim lokacijama ne smatraju se komunalno–servisnim graĊevinama, nego ostalim poslovnim graĊevinama.

2.3.3. ŠPORTSKO–REKREACIJSKA NAMJENA

Ĉlanak 39.

(1) GraĊevna ĉestica športsko rekreacijske namjene (R) namijenjena je gradnji otvorenih, natkrivenih i zatvorenih športsko rekreacijskih graĊevina.

Ĉlanak 40.

(1) Na graĊevnoj ĉestici športsko rekreacijske namjene moguća je izgradnja višenamjenske športske dvorane, unutar koje se moţe graditi i bazen, s pripadajućim sadrţajima. U okviru iste graĊevne ĉestice mogu se ureĊivati vanjski športski tereni i igrališta. Moguća je i gradnja odgovarajućih infrastrukturnih graĊevina (graĊevine niskogradnje, parkirališta, vodovi infrastrukture i sl.) te javnih i zaštitnih zelenih površina.

Ĉlanak 41.

(1) Samo kao prateće graĊevine u sklopu graĊevine športsko rekreacijske namjene mogu se graditi graĊevine i sadrţaji kao što su:

stambena graĊevina s najviše jednom stambenom jedinicom graĊevinske bruto površine do 120 m2,

graĊevine javnih i društvenih djelatnosti (samo odgovarajuće zdravstvene kao što su: zdravstvene stanice, ambulante i sl., te odgovarajuće obrazovne (športsko rekreacijske škole i sl.),

manje graĊevine trgovaĉke djelatnosti (tihe i ĉiste),

ostale poslovne djelatnosti (razliĉiti uredi, predstavništva, rad sa strankama i sl.),

manje graĊevine ugostiteljsko–turistiĉke djelatnosti (tihe i ĉiste),

pomoćne graĊevine.




GRAD ORAHOVICA

16

2.3.4. JAVNE ZELENE POVRŠINE

Ĉlanak 42.

(1) GraĊevne ĉestice javnih zelenih površina namijenjene su gradnji i ureĊenju javnih parkova (Z1) i ostalih javnih zelenih površina (Z4) u svrhu ureĊenja i zaštite okoliša.

Ĉlanak 43.

(1) GraĊevna ĉestica javnog parka (Z1) ureĊuje se u smislu hortikulturnog ureĊenja, gradnje puteva, pješaĉkih staza, vodova infrastrukture, odmorišta, sjenica, skulptura i sliĉnih graĊevina te postavljanjem razne urbane opreme, javne rasvjete i djeĉjih igrališta te prezentacije kulturne baštine.

(2) GraĊevna ĉestica ostale javne zelene površine (Z4) hortikulturno se ureĊuje uz mogućnost gradnje vodova infrastrukture, odmorišta, sjenica, skulptura i sliĉnih graĊevina te postavljanjem razne urbane opreme.

Ĉlanak 44.

(1) Hortikulturno ureĊenje javnih zelenih površina vrši se autohtonim vrstama zelenila, prvenstveno stablima autohtone sorte bjelogorice, grmljem i cvjetnjacima te ureĊenjem travnjaka.

(2) U okviru graĊevnih ĉestica javnih zelenih površina mogu se postavljati manji elementi urbane opreme kao što su npr. klupe, posude za otpad i sl.

Ĉlanak 45.

(1) U okviru graĊevne ĉestice namijenjene ureĊenju javne zelene površine nije dozvoljena gradnja graĊevina visokogradnje.

(2) Na graĊevnim ĉesticama javnih zelenih površina uz gore navedeno moguće je graditi graĊevine i sadrţaje kao što su graĊevine koje se mogu graditi na površinama javne namjene.

2.3.5. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Ĉlanak 46.

(1) GraĊevna ĉestica zaštitne zelene površine (Z) nalazi se u juţnom dijelu obuhvata Plana na brdovitom dijelu koji nije primjeren gradnji, a namijenjena je ureĊenju zelene površine u svrhu zaštite tla od erozije, zaštite naselja i sl. Na ovoj ĉestici je moguća i gradnja vodova infrastrukture.

(2) GraĊevna ĉestica zaštitne zelene površine ureĊuje se hortikulturno sadnjom autohtonog zelenila na naĉin da se omogući uĉinkovita zaštita tla od erozije te zaštita od buke i zagaĊenja.

2.3.6. VODNE POVRŠINE

Ĉlanak 47.

(1) GraĊevne ĉestice vodnih površina (V) su površine otvorenih vodenih tokova postojeće rijeke te je na njima dozvoljeno graditi odgovarajuće infrastrukturne graĊevine.



GRAD ORAHOVICA

17

2.3.7. PARKIRALIŠNA POVRŠINA

Ĉlanak 48.

(1) GraĊevna ĉestica parkirališne površine (Pp) namijenjena je gradnji parkirališne površine za automobile, autobuse, bicikle i sl.

(2) U okviru graĊevne ĉestice parkirališne površine moguća je gradnja graĊevina i sadrţaja kao što su izgradnja nadstrešnica parkirališta kao otvoreno natkriveno javno parkiralište s mogućnošću postavljanja fotonaponskih modula, naplatne kućice, kolno– pješaĉke površine, vodovi infrastrukture te javne i zaštitne zelene površine.

2.3.8. POVRŠINE INFRASTRUKTURE

Ĉlanak 49.

(1) GraĊevne ĉestice površine infrastrukture (IS) namijenjene su smještaju linijskih i površinskih graĊevina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, a dijele se na prometne površine i površine za smještaj trafostanica.

Ĉlanak 50.

(1) Prometne površine su graĊevne ĉestice namijenjene ureĊenju i gradnji prometnih površina, odnosno kolnih, biciklistiĉkih, kolno–biciklistiĉkih, pješaĉkih i zelenih površina, cestovnih mostova, parkirališta i prateće opreme, te postavljanju komunalne i druge infrastrukture, sukladno posebnim propisima, a u skladu s grafiĉkim prikazima Plana.

(2) Prikazanom mreţom prometnica u grafiĉkom dijelu Plana obuhvaćene su sve planirane prometnice. Poloţaj pojedinih prometnih površina u Planu je prikazan orijentacijski, a detaljan poloţaj bit će odreĊen lokacijskom dozvolom.

(3) Mreţom prometnica je odreĊen planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometnica, odnosno cestovna i uliĉna mreţa. Grafiĉki prikaz tog koridora ujedno predstavlja crtu razgraniĉenja i dodira zone namijenjene javnim prometnim površinama i zona drugih namjena.

Ĉlanak 51.

(1) GraĊevne ĉestice za smještaj trafostanica namijenjene su gradnji tipskih trafostanica, sukladno posebnim propisima, a u skladu s grafiĉkim prikazima Plana.

(2) Trafostanicu je potrebno uklopiti u hortikulturno ureĊenje na naĉin da se smanji njena vizualna prisutnost, odnosno da se uklopi u oblikovno rješenje zelene površine koja ju okruţuje.

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ĈESTICI

Ĉlanak 52.

(1) Površine za smještaj graĊevina na graĊevnoj ĉestici odreĊuju se granicama gradivog dijela graĊevne ĉestice sukladno namjeni površina prikazanoj u grafiĉkom dijelu Plana list br. 1. „Detaljna namjena površina“.

(2) Gradivi dio graĊevnih ĉestica odreĊen je graĊevnim pravcima i granicama gradivog dijela ĉestica, a oznaĉen je u grafiĉkom dijelu Plana list br. 4. „Uvjeti gradnje“, dok su kvantifikacijski pokazatelji za svaku graĊevnu ĉesticu dati u ĉlanku 67. tablici 1.



GRAD ORAHOVICA

18

Ĉlanak 53.

(1) U okviru gradivog dijela graĊevne ĉestice moguće je izgraditi jednu ili više graĊevina (sloţena graĊevina) planirane osnovne namjene s potrebnim pomoćnim graĊevinama uz uvjet zadovoljavanja maksimalne izgraĊenosti graĊevne ĉestice i drugih uvjeta propisanih ovim Planom.

(2) Pomoćne graĊevine iz prethodnog stavka ovog ĉlanka moguće je izvesti kao dijelove osnovne graĊevine te odvojeno na graĊevnoj ĉestici izvan gradivog dijela ĉestice.

(3) Izvan gradivog dijela ĉestice moguće je izvesti ureĊenje graĊevne ĉestice koja ne ulazi u izgraĊenost graĊevne ĉestice. Pod ureĊenjem graĊevne ĉestice smatra se gradnja pomoćnih graĊevina koje se mogu graditi bez akta kojim se odobrava graĊenje i/ili lokacijske dozvole i gradnja koja predstavlja ureĊenje okućnice.

(4) Na graĊevnoj ĉestici športsko rekreacijske namjene vanjski športski tereni i igrališta mogu se graditi i izvan gradivog dijela ĉestice, uz uvjet zadovoljavanja maksimalnog koeficijenta izgraĊenosti za gradnju otvorenih športsko rekreacijskih igrališta od 0,7.

(5) Eventualni istaci na graĊevini (balkoni, stepeništa, strehe krovišta i sl.) smiju prelaziti rub gradivog dijela ĉestice iz prethodnog ĉlanka do maksimalno 1,5 m uz uvjet da je visina istaka najmanje 4,0 m iznad razine ureĊenog terena.

Ĉlanak 54.

(1) Poloţaj graĊevnih pravaca vidljiv je u grafiĉkom dijelu Plana, list br. 4. „Uvjeti gradnje“.

(2) Planom se utvrĊuje obveza izgradnje dijela graĊevine na graĊevnom pravcu.

(3) Izvan graĊevnog pravca mogu se izvoditi balkoni, loĊe, ulazne nadstrešnice bez potpornih konstrukcija van graĊevnog pravca, strehe krovova, vijenci, oluci i sliĉni arhitektonski elementi i istaci na fasadi, sve u okviru graĊevne ĉestice.

(4) Izvan regulacione linije mogu se postavljati naprave za isticanje reklame tvrtki, zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i sliĉni elementi urbane opreme, ali na naĉin da se ne ometa odvijanje prometa.

Ĉlanak 55.

(1) Mjesta prikljuĉenja graĊevnih ĉestica na javnu površinu te poloţaj prikljuĉaka infrastrukture oznaĉeni u grafiĉkom dijelu Plana list br. 4. „Uvjeti gradnje“ su orijentacijski, a njihov toĉan poloţaj definirat će se u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje.

2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Ĉlanak 56.

(1) Odabir materijala kao i oblikovanje graĊevina ostavlja se na struĉnu prosudbu u postupku izrade projektne dokumentacije za izdavanje lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje, pod uvjetom da je ista usklaĊena s odredbama ovog Plana.

Ĉlanak 57.

(1) Pri oblikovanju graĊevina se mora maksimalno poštivati postojeće elemente urbane strukture naselja, odnosno treba voditi raĉuna o lokalnim uvjetima, odnosno o uklapanju u okoliš, pri ĉemu je graĊevine na podruĉju obuhvata Plana moguće arhitektonski i prostorno oblikovati u skladu s principima moderne arhitekture.



GRAD ORAHOVICA

19

(2) Oblikovanje, naĉin gradnje i izbor graĊevnog materijala mora osigurati racionalno korištenje energije. Za obradu proĉelja mogu se koristiti svi kvalitetni suvremeni materijali, vodeći raĉuna o ambijentalnim i urbanim vrijednostima prostora.

(3) Za zaštitu od sunca je moguće primijeniti elemente kao što su ţaluzine, rolete, kapci i tipske sklopive tende, a planom je omogućeno natkrivanje ulaza u smislu vjetrobrana.

(4) U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sunĉeve energije) na krovištima graĊevina je moguća izvedba konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja pasivnih sustava za iskorištavanje sunĉeve energije.

(5) Reklame, natpisi, izlozi i vitrine, koji se postavljaju, moraju biti prilagoĊeni objektu odnosno prostoru u pogledu oblikovanja, obujma, materijala i boje.

Ĉlanak 58.

(1) Gradnja graĊevina i ureĊivanje prostora unutar obuhvata Plana mora se odvijati u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/05 i 61/07) te s ostalim vaţećim propisima koji reguliraju potrebe osoba smanjene pokretljivosti u prostoru.

2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ĈESTICA

Ĉlanak 59.

(1) GraĊevna ĉestica mora imati neposredni prikljuĉak na javnu prometnu površinu koja je odreĊena grafiĉkim dijelom Plana list br.4 „Uvjeti gradnje“.

(2) Kolni prikljuĉak – prilaz graĊevnoj ĉestici namijenjenoj gradnji graĊevine, moguć je sa strane oznaĉene u grafiĉkom dijelu Plana s prilazne javne prometne površine uz koju se nalazi.

(3) Kolni prilaz graĊevnoj ĉestici mora biti prostorno potpuno definiran:

elementima novoplanirane prilazne javne prometne površine,

u skladu sa grafiĉkim prikazima Plana.

(4) Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s vaţećim propisima.

Ĉlanak 60.

(1) GraĊevne ĉestice se moraju hortikulturno urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo uz primjenu prvenstveno autohtonih flornih vrsta.

(2) Kod graĊevnih ĉestica mješovite preteţito stambene namjene minimalno 40% površine graĊevne ĉestice se mora hortikulturno urediti, dok je za ostale graĊevne ĉestice minimalna površina pod hortikulturnim ureĊenjem 30%.

Ĉlanak 61.

(1) Na graĊevnim ĉesticama stambene namjene potrebno je osigurati smještaj vozila u garaţi (koja moţe biti unutar osnovne graĊevine ili kao pomoćna graĊevina), pod nadstrešnicom ili parkiranjem na otvorenom prostoru u okviru graĊevne ĉestice uz poštivanje uvjeta od minimalno 1 parkirnog mjesta po stambenoj jedinici.

(2) Na graĊevnim ĉesticama mješovite preteţito stambene namjene smještaj vozila rješavat će se ovisno o namjeni sukladno odredbama ovog Plana datim za smještaj vozila stambenih graĊevina te prema normativima datim u tablici u nastavku:



GRAD ORAHOVICA

20

NAMJENA / DJELATNOST / SADRŢAJ

PARKIRNA MJESTA

uredi, zdravstvo, trgovina, banka, pošta, usluge

1 parkirno mjesto na 30 m2 razvijene graĊevinske (bruto) površine graĊevine

ugostiteljstvo (restoran, caffe bar, zdravljak, slastiĉarnica i sl.)

1 parkirno mjesto na 4 sjedeća mjesta

graĊevine kulturnih djelatnosti 1 parkirno mjesto na 7 sjedećih mjesta

vjerske graĊevine 1 parkirno mjesto na 8 sjedećih mjesta

(3) Na graĊevnim ĉesticama poslovne preteţito trgovaĉke namjene smještaj vozila rješavat će se ovisno o namjeni sukladno odredbama ovog Plana prema normativima datim u tablici u nastavku:


PARKIRNA MJESTA

uredi, zdravstvo 1 parkirno mjesto na 50 m2 razvijene graĊevinske (bruto) površine graĊevine

trgovina, banka, pošta, usluge 1 parkirno mjesto na 25 m2 razvijene graĊevinske (bruto) površine graĊevine

višenamjenske dvorane 1 parkirno mjesto na 7 sjedećih mjesta

ugostiteljstvo (restoran, caffe bar, zdravljak, slastiĉarnica i sl.)

1 parkirno mjesto na 100 m2 razvijene graĊevinske (bruto) površine graĊevine

(4) Na graĊevnoj ĉestici športsko rekreacijske namjene smještaj vozila rješavat će se ovisno o namjeni sukladno odredbama ovog Plana prema normativima datim u tablici u nastavku:


PARKIRNA MJESTA

športska dvorana 1 parkirno mjesto na 5 gledatelja

športske graĊevine 1 parkirno mjesto na 5 gledatelja

(5) Minimalan broj parkirnih mjesta za sportske terene koji nisu navedeni u prethodnom stavku definirani su posebnim propisom.

(6) Za sve ostale sadrţaje koji nisu navedeni u prethodnim stavcima vrijedi minimalan normativ od 20 parkirnih mjesta za 1.000 m² graĊevinske bruto površine.

(7) Normativi za parkirna mjesta dati u prethodnim stavcima ovog ĉlanka temelje se na normativima iz Prostornog plana šireg podruĉja.

(8) Ukoliko se posebnom Odlukom Grada Orahovice kojom se regulira mirujući promet promijene normativi za izraĉun potrebnog broja parkirnih mjesta u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje primjenjivat će se stroţi normativi.

(9) Od ukupnog broja parkirnih mjesta najmanje 5% treba izvesti za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti dimenzija prema posebnom propisu.

(10) Potreban broj parkirnih mjesta moguće je graditi:

na vlastitoj graĊevnoj ĉestici,

u uliĉnom koridoru, u širini regulacijskog pravca graĊevne ĉestice.



GRAD ORAHOVICA

21

(11) Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaţi.

(12) Pod pojmom „vlastita graĊevna ĉestica“ podrazumijeva se graĊevna ĉestica na kojoj je izgraĊena osnovna graĊevina.

(13) Pod pojmom „uliĉni koridor u širini regulacijskog pravca“ podrazumijeva se neizgraĊeni prostor izmeĊu regulacijskog pravca i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi graĊevna ĉestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješaĉki prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,50 m.

(14) Pod pojmom „parkiralište“ podrazumijeva se vlastito ili javno parkiralište ili garaţa koji su planirani ili su izgraĊeni za potrebe nove graĊevne ili prenamjenu postojeće. U okviru planirane površine za parkiralište moguće je graditi kolno–pješaĉke prilaze graĊevnoj ĉestici, polagati vodove ostale infrastrukture, saditi visoko zelenilo i sl.

Ĉlanak 62.

(1) GraĊevne ĉestice mješovite preteţito stambene namjene namijenjene gradnji višestambenih graĊevina mogu se ureĊivati izgradnjom rekreacijskih sadrţaja (otvorena, nenatkrivena sportska igrališta i bazeni) prema uvjetima iz ĉlanka 53.

Ĉlanak 63.

(1) GraĊevne ĉestice unutar obuhvata Plana mogu biti ograĊene.

(2) Ograda se moţe podizati prema ulici i na dvorišnu meĊu prema susjednim graĊevnim ĉesticama. Na graĊevnim ĉesticama ograde se postavljaju s unutrašnje strane meĊe, ili na drugi naĉin, ali u dogovoru sa susjedom. Uliĉna ograda se podiţe iza regulacione linije u odnosu na javnu površinu.

(3) Visina uliĉnog ogradnog zida moţe iznositi najviše 1,50 metara, pri ĉemu podnoţje ograde moţe biti izvedeno od ĉvrstog materijala (beton, opeka, metal i sl.), najveće visine od 50 cm. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,50 m, odnosno 2,0 m, kada je to nuţno radi zaštite graĊevine ili naĉina njenog korištenja (športske i rekreacijske graĊevine i drugo). Uliĉna ograda moţe biti izvedena kao zeleni nasad (ţivica) ili prozraĉna, izvedena od drveta, pocinĉane ţice ili drugog materijala sliĉnih karakteristika.

(4) Ograda izmeĊu graĊevnih ĉestica gradi se prema mjesnom obiĉaju s lijeve ili desne strane, pri ĉemu njena visina moţe iznositi najviše 2,0 m. Dio ograde prema susjedu iz stavka 2 ovog ĉlanka gradi vlasnik odnosno korisnik graĊevne ĉestice u cijelosti, ako takova ograda nije izgraĊena ranije, odnosno ako se ne radi istovremeno sa susjedom. Ova ograda se mora izvesti tako da leţi na zemljištu vlasnika ograde, pri ĉemu je glatka strana ograde okrenuta prema ulici, odnosno prema susjedu.

(5) Visina ograde mjeri se od kote konaĉno ureĊenog terena i to:

kod ograde na regulacionoj liniji od terena uz ogradu izvan graĊevne ĉestice,

kod drugih ograda (prema susjednim parcelama) od terena uz ogradu unutar graĊevne ĉestice.

Ĉlanak 64.

(1) Na graĊevnim ĉesticama unutar površine gradivog dijela te izvan nje i unutar najviše dopuštene izgraĊenosti graĊevne ĉestice mogu se kao sastavni dio osnovne ili kao zasebna graĊevina graditi pomoćne graĊevine.

(2) Pomoćnom graĊevinom, prema ovim odredbama, se smatra graĊevina za smještaj vozila – garaţa, nadstrešnica, spremište i sliĉna graĊevina koja ne predstavlja ureĊenje okućnice.

(3) Najviša etaţna visina pomoćnih graĊevina je Po+P, odnosno najviša ukupna visina



GRAD ORAHOVICA

22

pomoćne graĊevine mjereno od završne kote ureĊenog terena do najviše toĉke krova (sljemena) iznosi 7,0 m i ne smije prelaziti visinu osnovne graĊevine (uliĉna fronta).

(4) Pri oblikovanju pomoćnih graĊevina iz prvog stavka ovog ĉlanka koriste se odredbe za oblikovanje graĊevina osnovne namjene.

Ĉlanak 65.

(1) Kod graĊevina kod kojih će prilikom izgradnje nastati veći zemljani radovi treba provesti biotehniĉke mjere sanacije i ureĊenje usjeka i nasipa, odgovarajućom travnom smjesom, busenovanjem, zimzelenim i listopadnim grmljem ili sl. Potrebno je predvidjeti terasiranje terena (podzidi), te provesti introdukciju razliĉitim autohtonim vrstama kako bi se sprijeĉila pojava erozije.

Ĉlanak 66.

(1) Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati tako da se najmanje ugrozi ţilje vrjednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake ĉiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 0,5 m. Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2,0 m od podzemne infrastrukture.

(2) Sve ĉestice na kojima će se graditi, kao i prometne površine urediti i oblikovati uz maksimalno moguću upotrebu visokog i niskog raslinja prvenstveno kontinentalnog karaktera.



GRAD ORAHOVICA

23

2.7. IZGRAĐENOST, NAMJENA, VISINA I BROJ ETAŢA, TE ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI

Ĉlanak 67. Tablica 1

OZNAKA GRAĐ.

ĈESTICE

POVRŠINA GRAĐ.

ĈESTICE (m

2) cca

GRADIVI DIO GRAĐ. ĈESTICE

(m2)

MIN. KOEF.

IZGRAĐ.

MAX. KOEF.

IZGRAĐ.

MIN. KOEF. ISKOR.

MAX. KOEF. ISKOR.

NAMJENA MAX. BR. STAMB.

JEDINICA

NAJVIŠA VISINA

(m)

NAJVEĆI BROJ ETAŢA

01 7.830,00 - - - - - POVRŠINA INFRASTRUKTURE (PROMETNA POV. – koridor ceste)

- - -


- - -


- - -

04 1.180,00 - - - - - VODNA POVRŠINA - - -

05 400,00 - - - - - VODNA POVRŠINA - - -

06 1.495,00 - - - - - VODNA POVRŠINA - - -

07 600,00 - - - - - VODNA POVRŠINA - - -

08 210,00 - - - - - JAVNA ZELENA POVRŠINA - - -

09 1.760,00 - - - - - JAVNI PARK - - -

10 3.695,00 - - - - - ZAŠTITNO ZELENILO - - -

11 2.560,00 - - - - - POVRŠINA INFRASTRUKTURE

(PROM. POV. – koridor kol.-bic.staze) - - -

12 1.145,00 - - - - - POVRŠINA INFRASTRUKTURE


13 315,00 - - - - - POVRŠINA INFRASTRUKTURE


14 22.265,00 - - - - - PARKIRALIŠNA POVRŠINA - - -

15 240,00 - - - - - JAVNA ZELENA POVRŠINA - - -

16 14.330,00 - - - - - JAVNI PARK - - -

17 1.710,00 - - - - - JAVNI PARK - - -



GRAD ORAHOVICA

24

OZNAKA GRAĐ.

ĈESTICE

POVRŠINA GRAĐ.

ĈESTICE (m

2) cca


(m2)

MIN. KOEF.

IZGRAĐ.

MAX. KOEF.

IZGRAĐ.

MIN. KOEF. ISKOR.

MAX. KOEF. ISKOR.


JEDINICA

NAJVIŠA VISINA

(m)


18 11.590,00 4.700,00 0,10 0,40 0,10 2,40 POSLOVNA PRETEŢITO

TRGOVAĈKA - 25,0(1) 6

(Po+P+4)

19 24.980,00 11.800,00 0,10 0,45 0,10 2,25 ŠPORTSKO REKREACIJSKA - 21,0 5

(Po+P+3)

20 1.850,00 550,00 0,10 0,30 0,10 2,10 MJEŠOVITA PRETEŢITO

STAMBENA 33 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 33 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 47 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 53 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 54 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)



GRAD ORAHOVICA

25

OZNAKA GRAĐ.

ĈESTICE

POVRŠINA GRAĐ.

ĈESTICE (m

2) cca


(m2)

MIN. KOEF.

IZGRAĐ.

MAX. KOEF.

IZGRAĐ.

MIN. KOEF. ISKOR.

MAX. KOEF. ISKOR.


JEDINICA

NAJVIŠA VISINA

(m)



STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 45 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 34 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 41 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 36 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 34 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 30 18,1

7

(Po+P+4+Pk)


STAMBENA 18 18,1

7

(Po+P+4+Pk)

41 35,00 35,00 0,50 1,00 0,50 1,00 POVRŠINA INFRASTRUKTURE

(TRAFOSTANICA) - 4,0

1

(P)



1

(P)



1

(P)



GRAD ORAHOVICA

26

OZNAKA GRAĐ.

ĈESTICE

POVRŠINA GRAĐ.

ĈESTICE (m

2) cca


(m2)

MIN. KOEF.

IZGRAĐ.

MAX. KOEF.

IZGRAĐ.

MIN. KOEF. ISKOR.

MAX. KOEF. ISKOR.


JEDINICA

NAJVIŠA VISINA

(m)




1

(P)



1

(P)

46 855,00 - - - - - JAVNI PARK - - -

UKUPNO 158.595,00 4,80 12,79 4,80 58,23 863

Napomena: - Numeriĉka oznaka graĊevne ĉestice u tablici 1. odreĊuje graĊevnu ĉesticu iz grafiĉkog dijela Plana - Oznaka „-“ u tablici 1. utvrĊena je za graĊevne ĉestice namijenjene prometnim, vodnim i javnim zelenim površinama - Oznaka „(1)“ u tablici 1. oznaĉava ukupnu visinu graĊevine



GRAD ORAHOVICA

27

Gig = 0,339 Kis = 2,314 Gst (neto) = 469,50 st/ha Gust (ukupno neto) = 344,94 st/ha Gbst (bruto) = 184,38 st/ha Gnst = 129,32 st/ha kig – koeficijent izgrađenosti = odnos izgraĊene površine zemljišta pod graĊevinom i ukupne

površine graĊevne ĉestice (zemljište pod graĊevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graĊevine osim balkona, na graĊevnu ĉesticu, ukljuĉivši i terase u prizemlju graĊevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaţe

kis – koeficijenti iskorištenosti = odnos graĊevinske (bruto) površine graĊevina i površine graĊevne ĉestice

Gig – gustoća izgrađenosti = odnos zbroja pojedinaĉnih kig i zbroja graĊevnih ĉestica Gig = 7,79 / 23 = 0,339

Kis = odnos zbroja pojedinaĉnih kis i zbroja graĊevnih ĉestica Kis = 53,23 / 23 = 2,314

Gst, Gust, Gbst, Gnst – gustoća stanovanja

Gst (neto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina graĊevnih ĉestica za stambene graĊevine Gst = 2051 / 4,3685 = 469,50 st / ha

Gust (ukupno neto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina graĊevnih ĉestica za stambene graĊevine i prateće stambene funkcije (ulice, parkirališta, zelene površine i djeĉja igrališta)

Gust = 2051 / 5,946 = 344,94 st / ha

Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina graĊevnih ĉestica Gust i šire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna škola, površine za rekreaciju)

Gbst = 2051 / 11,124 = 184,38 st / ha

Gnst = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana Gnst = 2051 / 15,8595 = 129,32 st / ha

Terminologija preuzeta iz vaţećeg Pravilnika o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Broj stanovnika dobiven je prema standardu 1 st = 35 m2 bruto površine namijenjene za stanovanje (2.051 stanovnik).

3. NAĈIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIĈNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŢOM

Ĉlanak 68.

(1) Javnu i komunalnu infrastrukturnu mreţu zone obuhvata plana ĉine prometna i uliĉna mreţa, mreţa plinoopskrbe, elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnja otpadnih i sanitarnih i oborinskih voda te elektroniĉka komunikacijska infrastruktura i druga povezna oprema.

(2) Prikazani smještaj planiranih graĊevina i ureĊaja (cjevovodi, kabeli, elektroniĉka komunikacijska infrastruktura i druga povezna oprema, trafostanice i sliĉno) javne i komunalne infrastrukturne mreţe u grafiĉkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su znaĉenja i dozvoljene su



GRAD ORAHOVICA

28

odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja.

(3) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta prometnom i uliĉnom infrastrukturnom mreţom opisani su u odgovarajućem poglavlju obrazloţenja Plana koji obraĊuje problematiku prometa te u grafiĉkom dijelu Plana.

Ĉlanak 69.

(1) Mjesto i naĉin opremanja zemljišta komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mreţom vidljivi su iz infrastrukturnih sustava i mreţa prikazanih u grafiĉkom dijelu Plana, te u odgovarajućem poglavlju obrazloţenja Plana.

Ĉlanak 70.

(1) Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će planerske potrebe obuhvaćenog podruĉja na razini standarda koji se primjenjuje u vrijeme izrade ovog Plana. Rješenja koja će se primijeniti kroz izradu projektne dokumentacije u postupku ishoĊenja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaţe potreba zbog tehniĉko–tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja.

3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE CESTOVNE I ULIĈNE MREŢE

Ĉlanak 71.

(1) Idejno urbanistiĉko rješenje prometne mreţe prikazano je u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.1. „Prometne površine“.

(2) Za cestovne prometne površine unutar obuhvata, utvrĊene su graĊevne ĉestice numeriĉke oznake 01, 02 i 03 iz grafiĉkog dijela Plana.

Ĉlanak 72.

(1) GraĊevnu ĉesticu prometne površine ĉine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, obloţni zidovi, rigoli, bankine, zelenilo, nogostupi, parkirališta i kolnik prometne površine.

Ĉlanak 73.

(1) Prilikom izrade projekata za ishoĊenje odobrenja za graĊenje projektant je duţan pridrţavati se odredbi slijedećih zakona, pravilnika, uredbi i normi: - Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) - Zakona o javnim cestama (NN 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09,

153/09 i 73/10) - Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) - Pravilnika o odrţavanju i zaštiti javnih cesta (NN25/98 i 162/98) - Pravilnika o vrsti i sadrţaju projekta za javne ceste (NN 53/02) - Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju

udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01) - Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuĉaka i prilaza na javnu cestu (NN

119/07) - Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05,

155/05 i 14/11) - Pravilnika o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjenom

pokretljivosti (NN 89/06 i 61/07)



GRAD ORAHOVICA

29

Ĉlanak 74.

(1) Sve površine u osnovnoj razini koridora ulica treba dimenzionirati na naĉin i u širinama koje će omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima.

(2) Elemente horizontalnog i vertikalnog toka trase cesta potrebno je projektirati u skladu sa Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa. Nivelete prometnica treba postaviti tako da se zadovolje tehniĉko estetski uvjeti te ih uskladiti sa budućim objektima u visinskom smislu.

(3) Popreĉni nagib prometnih traka za dionice prometnice u pravcu iznosi 2,5%, preporuĉeni maksimalni popreĉni nagib u krivinama je 5%, dok će se na podruĉju prikljuĉka projektirane prometnice na postojeću cestu nagib prilagoditi postojećem stanju.

(4) Pokosi nasipa na nasipanim dionicama izvode se u nagibu 1:1,5, a pokosi usjeka u nagibu do 2:1.

(5) Horizontalnu i vertikalnu signalizaciju potrebno je projektirati odnosno postaviti prema kategorizaciji prometnice.

(6) Obzirom da prometnice moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, kolniĉku konstrukciju svih ulica kao i prometnih površina predviĊenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila treba izvesti od asfaltnih slojeva i nosivih slojeva od zrnatog kamenog materijala. Iznimno, prometne površine predviĊene za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila mogu biti i od drugog materijala, ali takoĊer treba postići nosivost od minimalno 100 kN osovinskog pritiska.

3.1.1. GLAVNE GRADSKE ULICE I CESTE NADMJESNOG ZNAĈENJA

Ĉlanak 75.

(1) U podruĉju obuhvata Plana predviĊena je cesta nadmjesnog znaĉaja u juţnom dijelu Plana (u grafiĉkom dijelu Plana graĊevna ĉestica oznaĉena numeriĉkom oznakom 01).

(2) Planirana cesta nadmjesnog znaĉaja će povezivati ţupanijsku cestu Ţ4030 na istoku sa lokalnom cestom L40075 na zapadu. Na planiranoj cesti predviĊen je cestovni most preko rijeke Vuĉice uz zapadni dio Plana te podvoţnjak za turistiĉki vlak planiran uz istoĉni rub Plana.

(3) U podruĉju obuhvata Plana na cestu iz stavka 1 ovog ĉlanka planiran je spoj dvaju prometnica, odnosno graĊevnih ĉestica oznaĉenih numeriĉkim oznakama 02 i 03, te pristup graĊevnoj ĉestici numeriĉke oznake 14, odnosno ĉestici parkirališne površine.

(4) Karakteristiĉni profil ceste nadmjesnog znaĉaja definiran je u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.1. „Prometne površine“. Na planiranoj prometnici promet će se odvijati dvosmjerno, a ukupna širina kolnika je 9,0 m zbog izvedbe lijevih skretaĉa, odnosno proširenja kolnika za još jednu traku u zoni kriţanja (prometni trak širine 3,0 m). Za kretanje pješaka s obje strane uliĉnog koridora (ukupne širine 30,0 m) planirano je ureĊenje pješaĉkih staza širine najmanje 2,0 m koje su odijeljene od kolnika razdjelnim pojasom zelenila.

3.1.2. GRADSKE I PRISTUPNE CESTE

Ĉlanak 76.

(1) GraĊevne ĉestice numeriĉkih oznaka 02 i 03 u grafiĉkom dijelu Plana predstavljaju prometnice koje omogućavaju pristup do svake zgrade, odnosno graĊevne ĉestice namijenjene izgradnji graĊevina poslovne preteţito trgovaĉke namjene, športsko rekreacijske



GRAD ORAHOVICA

30

namjene i mješovite preteţito stambene namjene te parkirališnoj površini, u profilima definiranim u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.1. „Prometne površine“.

(2) Stambene ulice prikupljaju promet iz stambenih i drugih blokova te ga odvode/dovode do sabirnih ulica koje meĊusobno povezuju zone razliĉitih namjena. Sve sabirne i stambene prometnice namijenjene su dvosmjernom kretanju vozila. Ove prometnice moraju omogućiti pristup interventnim, komunalnim i dostavnim vozilima.

(3) U podruĉju obuhvata Plana sjeverno od ceste nadmjesnog znaĉaja planirane su dvije ulice (graĊevna ĉestica numeriĉke oznake 03). Prva ulica je sabirna, širine kolnika 6,0 m (prometni trak širine 3,0 m). Proteţe se od kriţanja tipa „kruţni tok“ na sjeveroistoĉnom ulazu u podruĉje Plana do spoja na planiranu cestu nadmjesnog znaĉaja u juţnom dijelu Plana. S obje strane kolnika planirane su pješaĉke staze širine 2,0 m, te parkirališta za okomito parkiranje i razdjelne zelene površine. Širina uliĉnog koridora ove ulice je najmanje 22,0 m. Na ovu sabirnu ulicu spaja se „slijepa“ stambena ulica (samo s jednim izlazom), a nalazi se u sjevernom dijelu Plana. Kolnik ove ulice je širine 4,50 m (prometni trak širine 2,25 m), a s obje strane su pješaĉke staze širine 1,60 m. U jednom dijelu planirana su okomita parkirališta. Kolnik i parkirališta su odijeljeni od pješaĉke staze zelenim pojasom. Širina uliĉnog koridora „slijepe“ ulice iznosi 18,70 m.

(4) Planirana stambena prometnica u jugozapadnom dijelu Plana (graĊevna ĉestica numeriĉke oznake 02) širine je kolnika od 6,0 m (prometni trak širine 3,0 m). Pješaĉka staza širine 1,60 m se proteţe samo jednom stranom kolnika od kojeg je odijeljena pojasom zelenila. Širina uliĉnog koridora ove stambene prometnice je najmanje 18,0 m.

3.1.3. POVRŠINE ZA JAVNI PRIJEVOZ

Ĉlanak 77.

(1) Unutar podruĉja obuhvata Plana se neće odvijati javni prijevoz.

3.1.4. JAVNA PARKIRALIŠTA

Ĉlanak 78.

(1) U podruĉju obuhvata Plana planira se gradnja javnih parkirališnih površina u sklopu ulica, odnosno graĊevne ĉestice numeriĉke oznake 03, te na zasebnoj parkirališnoj površini, odnosno graĊevnoj ĉestici numeriĉke oznake 14, prema grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.1. „Prometne površine“.

(2) Parkirališna površina u jugozapadnom dijelu obuhvata Plana sluţit će prvenstveno posjetiteljima kompleksa „Jezero Hercegovac“ i športsko rekreacijskih graĊevina, a sastojat će se od parkirališnih površina za automobile, autobuse, bicikle i sliĉno, dimenzija prema posebnim propisima. Moguća je izgradnja nadstrešnica parkirnih mjesta, odnosno otvoreno natkriveno javno parkiralište s mogućnošću postavljanja fotonaponskih panela i sunĉanih kolektora na krovove nadstrešnica u sklopu sustava za proizvodnju i distribuciju elektriĉne ili toplinske energije u energetsku mreţu uz ishoĊenje propisanih akata za gradnju.

(3) Parkirna mjesta u koridorima javnih prometnih površina (ulica) izvest će se okomito i dimenzija najmanje 2,5 × 5,0 m za jedno parkirno mjesto.

(4) Na javnim parkiralištima najmanje 5% parkirnih mjesta treba osigurati za automobile osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, dimenzija prema Pravilniku o osiguranju pristupaĉnosti graĊevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.



GRAD ORAHOVICA

31

3.1.5. JAVNE GARAŢE

Ĉlanak 79.

(1) Unutar podruĉja obuhvata Plana ne planira se izgradnja javne garaţe kao samostalne graĊevine na zasebnoj graĊevinskoj ĉestici.

(2) Unutar podruĉja obuhvata Plana u podruĉju poslovne preteţito trgovaĉke namjene, športsko–rekreacijske namjene (športska dvorana) te mješovite preteţito stambene namjene moguća je izgradnja javnih garaţa unutar graĊevina osnovne namjene.

(3) Dimenzije parkirnih mjesta u javnim garaţama mogu biti najmanje 2,5 × 5,0 m.

(4) Prilikom projektiranja garaţa potrebno je predvidjeti najmanje 5% parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti dimenzija prema posebnom propisu.

3.1.6. BICIKLISTIĈKE I KOLNO–BICIKLISTIĈKE STAZE

Ĉlanak 80.

(1) Unutar podruĉja obuhvata Plana planirana je izgradnja prometnih površina iskljuĉivo namijenjenih prometu bicikala prema grafiĉkom dijelu list br. 2.1. „Prometne površine“.

(2) Širina biciklistiĉke staze je 1,60 m i nalazi se u sklopu kriţanja tipa „kruţni tok“ te će biti detaljnije odreĊena glavnim projektom.

(3) Prometovanje biciklima moţe se odvijati i kolniĉkim trakama u skladu s reţimom prometa i prometnom regulacijom.

Ĉlanak 81.

(1) Uz istoĉni rub podruĉja obuhvata Plana na trasi „centar grada – jezero“ planirana je izgradnja prometne površine namijenjene biciklistiĉkom prometu i prometu turistiĉkog vlaka prema grafiĉkom dijelu list br. 2.1. „Prometne površine“.

(2) Kolno–biciklistiĉka staza planirana je na podruĉju DPU-a Športsko rekreacijskog centra Orahovica i samo djelomiĉno ulazi u podruĉje obuhvata ovog Plana te će detaljnije biti odreĊena spomenutim planom i glavnim projektom. Širina kolno–biciklistiĉke staze je 4,0 m.

3.1.7. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAĈKE POVRŠINE

Ĉlanak 82.

(1) Unutar podruĉja obuhvata Plana ne planira se gradnja trgova i drugih većih pješaĉkih površina, već manjih pješaĉkih površina koje su namijenjene pješaĉkoj komunikaciji koja će povezivati podruĉje obuhvata Plana sa širim prostorom i time u vidu mreţe dopuniti pješaĉku komunikaciju u okviru kolno–pješaĉkih površina prema grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.1. „Prometne površine“.

(2) Pješaĉke staze će se osim uz kolnik cesta, širina navedenih u ĉlanku 75. i 76. ovog Plana, graditi u podruĉju javnog parka širine staze 2,0 m.

(3) Prilikom projektiranja pješaĉkih ulica i drugih javnih površina potrebno je predvidjeti rampe za osobe sa invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, te prilaze i površine za interventna vozila. Svi pješaĉki prijelazi trebaju biti visinski i oblikovno prilagoĊeni kretanju pješaka i bez arhitektonskih barijera.

(4) Javne pješaĉke površine iz stavka 1 ovog ĉlanka moraju biti ureĊene prema vaţećim standardima u smislu urbane opreme, oblikovanja i finalne obrade partera.

(5) Poloţaj javnih pješaĉkih površina u Planu prikazan je orijentacijski te su prilikom



GRAD ORAHOVICA

32

same izgradnje odnosno ishoĊenja akta za graĊenje dozvoljena odstupanja kojima se bitno ne odstupa od koncepcije rješenja.

3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALE PROMETNE MREŢE

Ĉlanak 83.

(1) Na podruĉju obuhvata Plana nije predviĊena gradnja ostale prometne mreţe (ţeljezniĉki, rijeĉni ili zraĉni promet).

3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŢE

Ĉlanak 84.

(1) Projektiranje i izvoĊenje telekomunikacijske mreţe mora biti u skladu sa Zakonom o elektroniĉkim komunikacijama (NN 73/08 i 90/11) i vaţećim tehniĉkim propisima i uvjetima iz oblasti telekomunikacija.

(2) Planirani vodovi telekomunikacijske mreţe te njihove dimenzije i poloţaj tipskih zdenaca prikazani su u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.3. „Razvod telekomunikacija“.

Ĉlanak 85.

(1) Telekomunikacijsku mreţu treba graditi distribucijskom kabelskom kanalizacijom (DTK), a mjesto prikljuĉenja je postojeća telekomunikacijska mreţa (korisniĉki i spojni telekomunikacijski vod) i postojeći vod mjesne mreţe dovoljnog kapaciteta prema prikazu u grafiĉkom dijelu Plana.

(2) Planirana telekomunikacijska mreţa će se u potpunosti izvesti s podzemnim vodovima te će se izvršiti uklanjanje postojećeg nadzemnog voda kako je prikazano u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.3. „Razvod telekomunikacija“.

Ĉlanak 86.

(1) Kapacitet DTK, tj. broj cijevi mora biti predviĊen da zadovolji potrebe telekomunikacijskih kabela sa svrhom TK prikljuĉaka, kao i za uvoĊenjem KDS i drugih informatiĉko–komunikacijskih sustava u budućnosti.

(2) Uz cijevi za planirane telefonske kapacitete potrebno je prilikom izgradnje nove DTK mreţe u skladu s odredbama Zakona o telekomunikacijama postaviti i minimalno dvije dodatne cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela te poloţiti i dodatnu rezervnu cijev.

Ĉlanak 87.

(1) Nova mreţa se treba graditi u kabelskoj cijevnoj TK kanalizaciji, koja se treba pruţati duţ prometnih i drugih javnih površina, a u pravilu gdje je moguće u ploĉnicima.

(2) DTK mreţu i kabele potrebno je poslagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

(3) Minimalni nadsloj zemlje iznad telekomunikacijskih vodova je 80 cm.

(4) Duţ kabelske TK kanalizacije na odgovarajućim mjestima se moraju izgraditi kabelski zdenci.

(5) Uz trasu TK kabela i planiranu trasu DTK (EKI), po ukazanoj potrebi, moguća je



GRAD ORAHOVICA

33

montaţa komunikacijsko–distributivnog ĉvora kabinetskog tipa, dimenzija 2,0 × 1,0 × 2,0 m, za koji je potreban elektroenergetski prikljuĉak, ali nije potrebno formirati zasebnu graĊevinsku ĉesticu.

(6) Za izgradnju distribucijske telekomunikacijske kanalizacije koriste se plastiĉne cijevi u koje će se uvlaĉiti telekomunikacijski kabeli razliĉitog kapaciteta i namjene.

Ĉlanak 88.

(1) Trasa TK kanalizacije i mreţe unutar podruĉja obuhvata Plana mora biti odabrana tako da uz najmanje troškove obuhvati i omogući kvalitetan podzemni TK prikljuĉak za sve graĊevine.

(2) Prikljuĉak će se na telekomunikacijsku mreţu osigurati za sve graĊevinske ĉestice na podruĉju obuhvata Plana. Trase i dimenzije cijevi za distributivnu telefonsku kanalizaciju, kao i lokacije TK zdenaca prikazane u grafiĉkom dijelu Plana su naĉelne i konaĉno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje, prema vaţećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

(3) Za kvalitetan telekomunikacijski prikljuĉak graĊevina, graĊevine moraju imati izgraĊenu: - telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni graĊevine, - prikljuĉni telefonski ormar u graĊevini, - kvalitetno izvedeno uzemljenje telefonskog ormara, - privodne cijevi od granice graĊevinske parcele do telefonskog ormara.

Ĉlanak 89.

(1) Trasa TK mreţe mora biti u odnosu na ostalu komunalnu infrastrukturu smještena na naĉin da su primijenjeni propisi i uvjeti o meĊusobnim poloţajnim razmacima, a sa ciljem onemogućavanja smetnji i zaštite TK kapaciteta.

Ĉlanak 90.

(1) Na podruĉju obuhvata Plana za potrebe pokretne elektroniĉke komunikacijske infrastrukture i povezne opreme dopušteno je postavljanje osnovnih postaja antenskih prihvata na planiranim graĊevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba odreĊenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishoĊenja lokacijske dozvole uz primjenu suvremenih tehniĉko–tehnoloških rješenja.

3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŢE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA

3.4.1. ELEKTROOPSKRBA

Ĉlanak 91.

(1) Za izgradnju planiranih trafostanica osigurane su graĊevne ĉestice numeriĉkih oznaka 41, 42, 43, 44 i 45 prema grafiĉkom dijelu Plana list br. 1. „Detaljna namjena površina“.

(2) Planirane trafostanice će biti tipske slobodnostojeće kabelske TS 10(20)/0,4 kV najveće instalirane snage do 5,0 MW. Do trafostanica je osiguran direktan pristup sa javne površine.

(3) Na podruĉju obuhvata Plana dozvoljeno je postavljanje i izgradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar) kao alternativa predviĊenim energentima



GRAD ORAHOVICA

34

za opskrbu, na svim graĊevinskim ĉesticama osim na ĉesticama infrastrukture, i to: za vlastite potrebe (fotonaponski sustavi ili sunĉani kolektori za energetske potrebe graĊevina na ĉijem se krovu, proĉelju ili terenu instaliraju), ali i kao proizvodnja elektriĉne energije po principu sunĉanih elektrana u skladu sa vaţećim Pravilnicima i propisima.

Ĉlanak 92.

(1) Planirani razvod elektroenergetske mreţe i javne rasvjete prikazan je u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.2. „Elektroenergetski razvod“. Trase i lokacije elektroenergetskih graĊevina su orijentacijske kao i poloţaj u karakteristiĉnim popreĉnim presjecima, a detaljno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje.

(2) Planirane 10(20) kV dalekovode unutar obuhvata Plana izgraditi iskljuĉivo kao podzemne kabelske KB 10(20) kV u površinama javne namjene. Po izgradnji potrebnih KB 10(20) kV demontirati naznaĉene dionice postojećih nadzemnih dalekovoda DV 10 kV. Za sve trafostanice treba osigurati dvostrano napajanje.

(3) Trase novih 0,4 kV kabela predviĊene su po površinama javne namjene u potpunosti s podzemnim kabelskim vodovima sustavom ulaz – izlaz.

(4) Novu niskonaponsku mreţu potrebno izvoditi kabelima tipa PP00-A 4×150 mm2; 0,6/1 kV i PP00-A 4×50 mm2; 0,6/1 kV.

(5) Javnu rasvjetu postaviti uz sve kolne i pješaĉke površine u podruĉju obuhvata Plana podzemnim kabelima i stupovima na propisanim udaljenostima, prema karakteristiĉnim profilima danim u grafiĉkom dijelu Plana, a napajanje će biti iz slobodnostojećeg mjernog ormara uz najbliţu transformatorsku stanicu. Javna rasvjeta mora biti ekološka, odnosno s velikim stupnjem korisnosti u smislu uštede energije.

(6) Slobodnostojeće razvodne ormare (SSRO-e) potrebno je postavljati na rub javnih površina uz ogradne zidove parcela. Umjesto SSRO-a moguća je ugradnja u ogradne zidove razvodne ormare (ROZ).

(7) NN mreţa, treba biti projektirana i graĊena u skladu s granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti u skladu s preporukama CIE.

3.4.2. VODOOPSKRBA

Ĉlanak 93.

(1) Vodoopskrbni cjevovodi u obuhvatu Plana se polaţu unutar slobodnog profila prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na naĉin da ne zasijecaju graĊevne ĉestice parcela predviĊenih za graĊenje.

(2) Dubina postavljanja cijevi mora biti veća od dubine smrzavanja, odnosno 1,20 m od površine terena. Kod popreĉnog kriţanja sa kanalizacijskim cjevovodom vodoopskrbni cjevovod je potrebno postaviti iznad cjevovoda kanalizacije, a razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovog kriţanja ne smije biti manji od 30 cm mjereno od vanjskog oboda odnosnih instalacija pri ĉemu kabeli moraju biti u zaštitnoj cijevi i oznaĉeni trakom. Iznad vodova nije dozvoljena bilo kakva izgradnja osim prometnih i infrastrukturnih graĊevina.

(3) Pri projektiranju vodoopskrbnog cjevovoda zone potrebno je pridrţavati se posebnih uvjeta graĊenja nadleţnog komunalnog poduzeća. Za opskrbu je nuţno izgraditi vod od postojećeg sustava do podruĉja obuhvata Plana pri ĉemu će se spajanjem iz dva pravca stvoriti prstenasti tip mreţe.

(4) U svrhu protupoţarne zaštite hidrantima unutar podruĉja obuhvata Plana, u koridoru planiranih prometnica izvest će se javna hidrantska mreţa, u skladu s vaţećim Pravilnikom o



GRAD ORAHOVICA

35

hidrantskoj mreţi za gašenje poţara. PredviĊeni cjevovodi moraju osiguravati potrebnu protupoţarnu koliĉinu vode i tlak na hidrantima prema gore spomenutom Pravilniku.

(5) Sve graĊevine u obuhvatu Plana se moraju prikljuĉiti na vodoopskrbni cjevovod.

(6) Prikljuĉak parcele na vodovodnu mreţu u pravilu se izvodi izgradnjom vodovodnog okna s vodomjerom i zapornim elementima (ventilima ili zasunima) ispred i iza njega, smještenog na parceli oko 1 metar iza regulacione linije u zoni ulaza na graĊevnu ĉesticu, te prikljuĉivanjem na najbliţi cjevovod, sukladno posebnim propisima. Prikljuĉke izvoditi okomito na os cjevovoda bez horizontalnih i vertikalnih prijeloma.

(7) Zaštita graĊevine internom hidrantskom mreţom odreĊena je posebnim propisima, a ĉini ju unutarnja i vanjska hidrantska mreţa. Vodu potrebnu za protupoţarnu zaštitu treba uzimati iz javnog vodoopskrbnog sustava spojem na isti u vodomjernom oknu.

Ĉlanak 94.

(1) Razvod i dimenzije vodovodne mreţe i poloţaj hidranata te poloţaj u karakteristiĉnim popreĉnim presjecima prikazani su u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.5. „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda“.

(2) Planskim rješenjem dat je orijentacioni poloţaj i dimenzije vodovodne mreţe dok će se toĉan poloţaj unutar i izvan prometnice utvrditi u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje.

3.4.3. ODVODNJA

Ĉlanak 95.

(1) Unutar obuhvata Plana planira se razdjelni sustav odvodnje, što znaĉi da se oborinske i sanitarne otpadne vode odvode zasebnim kanalizacijskim mreţama.

(2) Razvod i dimenzije javne odvodnje te poloţaj u karakteristiĉnim popreĉnim presjecima prikazani su u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.5. „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda“. Dimenzije i poloţaj kanalizacijskih objekata u grafiĉkom dijelu Plana su orijentacijski, a detaljno će se definirati potrebnom tehniĉkom dokumentacijom za izdavanje lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje.

Ĉlanak 96.

(1) U planirani javni sustav odvodnje otpadnih voda naselja nije dozvoljeno ispuštati zauljene, kisele i luţnate otpadne vode. Sve vode koje se ispuštaju u sanitarnu kanalizaciju moraju prije ispuštanja biti svedene na nivo kvalitete kućanskih otpadnih voda, tj. moraju biti u skladu s graniĉnim vrijednostima pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari za ispuštanje u sustav javne odvodnje prema Pravilniku o graniĉnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

(2) Svi kanalizacijski objekti – kolektori i revizijska okna moraju biti potpuno vodonepropusni.

(3) Prikljuĉak parcele na mreţu odvodnje otpadnih voda, u pravilu se izvodi spojem na okno mreţe standardiziranim cijevima odgovarajuće kvalitete, profila i s minimalnim propisanim padom, a sve sukladno posebnim propisima. Prije prikljuĉka na javni sustav odvodnje otpadnih voda izvesti kontrolno okno na ĉestici cca 1,0 m od regulacione linije.

(4) Odvodnja podrumskih prostorija moţe biti preko internih precrpnih postaja ukoliko je visinski poloţaj odvoda niţi u odnosu na vod javnog odvodnog sustava te nije moguća odvodnja gravitacijskim putem.

(5) Na podruĉju obuhvata Plana zabranjuje se prikljuĉenje kućne sanitarne kanalizacije



GRAD ORAHOVICA

36

na javni sustav odvodnje oborinskih voda.

(6) Sve graĊevine koje će se graditi unutar obuhvata Plana moraju se prikljuĉiti na sustav javne odvodnje sukladno Planskom rješenju.

(7) Sve otpadne i sanitarne vode na podruĉju obuhvata Plana spojit će se u sjeveroistoĉnom dijelu obuhvata Plana te odvesti na planirani kolektorski vod trasiran uz jugoistoĉni rub obuhvata Plana i njime u odvodni sustav naselja te do planiranog ureĊaja za proĉišćavanje otpadnih voda.

Ĉlanak 97.

(1) Oborinska odvodnja unutar obuhvata Plana riješit će se putem oborinskih kolektora (otvorenih i zatvorenih kanala) kojima se oborinske vode skupljaju i odvode u recipijente. Recipijenti oborinskih voda mogu biti vodotoci (potok Tisovac i rijeka Vuĉica), kao i otvoreni kanali uz prometnice.

(2) Oborinska voda će se evakuirati, alternativno ili u kombinaciji, zatvorenim cijevnim vodovima i otvorenim kanalima uz prometnice, a na graĊevnim ĉesticama otvorenim internim kanalima ili zatvorenim sustavom oborinskih voda.

(3) Ispuštanje oborinskih voda sa otvorenih prometnih i parkirališnih površina, potencijalno oneĉišćenih otpadnim uljima i drugim otpadom u recipijente (rijeku, potok i otvorene kanale), izvoditi sa proĉišćavanjem na ureĊaju za predtretman ovih voda (taloţnice mulja i ureĊaji za odvajanje ulja i masti-separatora).

(4) Prije upuštanja oborinskih voda u recipijent ili sa parkirališnih i manipulativnih površina koje su veće od 400 m2 (ekvivalent = 20 parkirnih mjesta) potrebno ih je prethodno proĉistiti putem separatora.

(5) Objekti za sakupljanje površinskih oborinskih voda – slivnici na javnim prometnicama moraju imati taloţnicu – pjeskolov.

(6) Prilikom dimenzioniranja pojedinih dionica oborinske kanalizacije potrebno je hidrauliĉki proraĉun izraditi na bazi krivulje oborina – ITP krivulje Hrvatskih voda za predmetno podruĉje za dvogodišnji povratni period.

Ĉlanak 98.

(1) Mreţa odvodnje otpadnih i oborinskih voda mora se izvoditi unutar slobodnog profila prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina, na naĉin da ne zasijeca graĊevne ĉestice parcela predviĊenih za graĊenje, gdje god je to moguće.

Ĉlanak 99.

(1) Pri projektiranju i izvoĊenju pojedinih graĊevina, objekata i ureĊaja komunalne infrastrukture potrebno se pridrţavati vaţećih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ureĊaja.

(2) Na svim lomovima nivelete (horizontalno i vertikalno) treba projektirati i izvesti revizijska okna, kao i na ravnim dionicama trase na udaljenosti ovisno o dimenzijama odvodne cijevi.

(3) Odvodni sustav mora biti zaštićen od smrzavanja dovoljnom visinom nadsloja. Visina nadsloja ovisi o dubini smrzavanja i dubini koja omogućuje tehniĉki ispravno prikljuĉenje korisnika sustava javne odvodnje (preporuĉeno minimalno 1,20 m). Visinski poloţaj sustava odvodnje mora biti projektiran ispod instalacije vodovoda.

(4) Brzina teĉenja u cijevima ne smije prijeći kritiĉne vrijednosti, tj. mora biti veća od one pri kojoj dolazi do taloţenja pri minimalnim protokama, a manja od one pri kojoj dolazi do mehaniĉkog oštećenja cijevi.



GRAD ORAHOVICA

37

(5) Sva kanalizacijska mreţa predviĊa se od plastiĉnih PVC kanalizacijskih cijevi odgovarajućih profila.

(6) Kanalizacijska mreţa mora biti izvedena kao vodonepropusna.

3.4.4. UREĐENJE VODOTOKA I VODA

Ĉlanak 100.

(1) Na podruĉju obuhvata Plana nalaze se postojeći vodotoci (potok Tisovac u duţini od cca 240 m i rijeka Vuĉica uz rubni sjeverozapadni dio) prema prikazu u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.5. „Vodoopskrba i odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda“, koje treba urediti na naĉin da sigurno i kvalitetno vrše svoju funkciju odvodnje prvenstveno oborinskih voda sa sliva.

(2) Uz vodotoke treba formirati koridor vodotoka minimalne širine 10 m u kojem nije dozvoljena bilo kakva gradnja graĊevina ili ograda. Taj prostor sluţi za odrţavanje vodotoka.

(3) Za zaštitu od štetnog djelovanja voda dozvoljeni su regulacijski zahvati i korekcije korita te tehniĉko i gospodarsko odrţavanje vodotoka uz maksimalno uvaţavanje prirodnih i krajobraznih obiljeţja. Dozvoljeni su radovi na zaštiti priobalnih dijelova od poplava i radovi na ureĊenju vodnih tokova kao i izgradnja regulacijskih graĊevina.

(4) Potok Tisovac izraţenog je bujiĉnog karaktera koji u svojim maksimalnim protokama nosi veću koliĉinu nanosa, mineralnog, organskog i ostalog (komunalnog i drugog otpada iz klanca). Obzirom da je u jednom dijelu krivudanje korita potoka izraţeno i skoro pod pravim kutom, radi omogućavanja lakšeg proticanja velikih voda i lakšeg ĉišćenja nakupljenih nanosa planirano je ureĊenje i ispravljanje trase korita vodotoka uz blaţe krivine.

(5) Potok Tisovac u podruĉju obuhvata Plana moguće je nadsvoditi ili alternativno, formirati sustav zatvorenih kanala oborinske odvodnje samo djelomiĉno ili u cijelom potezu protoka kroz podruĉje Plana.

(6) Za potok Tisovac nema izraĊenih hidroloških i hidrauliĉkih proraĉuna, te ih treba obavezno izraditi prije dimenzioniranja profila u dijelu u kojima se planira eventualno zacijevljenje.

(7) Za navedene zahvate nuţno je naĉiniti odgovarajuću projektnu dokumentaciju u kojoj osobito mjesto mora imati hidrauliĉki izraĉun protoke baziran na hidrološkim elementima sliva. Navedena dokumentacija će biti osnova za odluku o nadsvoĊenju.

(8) Na dijelu korita rijeke Vuĉice zbog predviĊene izgraĊenosti naselja „Dugo polje“ potrebno je izvesti ureĊenje korita obaloutvrdom koja bi sprijeĉila promjenu tlocrtnog poloţaja korita, što je izraţena karakteristika rijeke Vuĉice u neureĊenom dijelu za pojave velikih voda.

3.4.5. PLINOVODNA MREŢA

Ĉlanak 101.

(1) Kao tehniĉki propisi plinovodnih sustava i koridora plinovodne mreţe, kućnih instalacija, kao i propisanih koridora plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se vaţeći tehniĉki i sigurnosni propisi.

(2) Prema tehniĉkim propisima plinovodnih mreţa koriste se cijevi od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a za kućne instalacije cijevi od ĉelika.

(3) Pri izgradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste se DIN i ISO norme, za zaštitu ĉeliĉnih cjevovoda DIN i DVGW, a za kućne instalacije uglavnom DIN.



GRAD ORAHOVICA

38

Ĉlanak 102.

(1) U postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje odredit će se toĉan poloţaj plinske mreţe unutar predmetne lokacije kako situacijski tako i visinski, sa spojem na distribucijski plinovod preko zapornog ventila, kada će se znati toĉan poloţaj srednje tlaĉnog plinovoda i tlak u cjevovodu na mjestu spajanja na navedeni cjevovod.

Ĉlanak 103.

(1) Profili cjevovoda kao i kućni prikljuĉci za pojedine potrošaĉe u ovom Planu odreĊeni su orijentacijski. Isti će biti detaljno definirani u postupku izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje.

Ĉlanak 104.

(1) Plinska mreţa polaţe se podzemno. Prosjeĉna dubina postavljanja srednjetlaĉnog plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi: 0,8 – 1,5 m. Dubina polaganja iznimno moţe biti manja, ali samo na kraćim dionicama i uz odgovarajuću zaštitu.

(2) Dubina polaganja polietilenskih cjevovoda ne bi smjela prijeći 2 m.

(3) Plinovodi se s drugim instalacijama kriţaju pod kutem od 45°- 90°. Kriţanje plinovoda s prometnicama treba izvesti u zaštitnim cijevima, a s otvorenim kanalima prolazom ispod kanala na dubini od 1,5 m od kote dna. Minimalna horizontalna udaljenost od ostalih instalacija iznosi 80 cm.

(4) Kod polaganja plinovoda potrebno je zbog sigurnosnih razloga voditi raĉuna o izboru trase, te potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na: - nadzemne graĊevinske objekte, - podzemne objekte i komunalne instalacije, - kategoriju zemljišta i tip ureĊene javne površine, - dostupnost plinovodu u fazi korištenja i odrţavanju.

Ĉlanak 105.

(1) Plinovod je potrebno podijeliti na sekcije koje su meĊusobno odijeljene zapornim organima koji su smješteni u zemlji ili vodonepropusnim oknima.

(2) Plinovodi se u pravilu polaţu u rov na pripremljenu posteljicu od finog pijeska. Nakon polaganja plinovod se zatrpava slojem finog pijeska. Dalje zatrpavanje vrši se u slojevima uz propisno nabijanje.

Ĉlanak 106.

(1) Prilikom prikljuĉenja pojedine graĊevine na distributivnu mreţu od lokalnog distributera plina je potrebno zatraţiti posebne uvjete gradnje. Shodno tome potrebno je izraditi tehniĉku dokumentaciju prikljuĉnog plinovoda i plinske instalacije. GraĊenju se moţe pristupiti tek nakon odobrene tehniĉke dokumentacije od strane distributera plina.

Kućni prikljuĉak Ĉlanak 107.

(1) U javno prometnu površinu ugraĊuje se ukopani glavni plinski zaporni ventil sa uliĉnom kapom i natpisom „Plin“. Plinski mjerno regulacijski ormarić smješta se na parcelu vlasnika što bliţe javnoj površni. Redukcija tlaka plina na 22 – 50 mbara (ovisno o prikljuĉnom tlaku trošila) vrši se u plinskom ormariću. U ormariću se smješta slijedeća oprema: - plinski kuglasti ventil, - plinsko brojilo,



GRAD ORAHOVICA

39

- regulator tlaka plina, - plinski filter.

Ĉlanak 108.

(1) Ukoliko lokalni distributer plina propisuje drugaĉije uvjete prikljuĉenja i polaganja plinskih instalacija, istih se je potrebno pridrţavati.

Ĉlanak 109.

(1) Razvod i dimenzije plinovodne mreţe te poloţaj u karakteristiĉnim popreĉnim presjecima prikazani su u grafiĉkom dijelu Plana list br. 2.4. „Plinoopskrba“.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH I DRUGIH POVRŠINA

Ĉlanak 110.

(1) Javne zelene površine na podruĉju obuhvata Plana prikazane su u grafiĉkom dijelu Plana na listu br. 1. „Detaljna namjena površina“.

(2) Javne zelene površine unutar obuhvata Plana planirane su kao javni parkovi (Z1), ostale zelene površine (Z4), zaštitne zelene površine (Z) te zelene površine (Zp) kao dio cjeline uliĉnog koridora.

Ĉlanak 111.

(1) Zelene površine ureĊuju se kao zone zaštitnog zelenila. Zone zaštitnog zelenila ureĊivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta. Zelene površine mogu se ureĊivati kao zatravljene površine i drvoredi te kao ostale hortikulturno obraĊene površine.

(2) Pri ureĊivanju javnih i zaštitnih zelenih površina treba se osigurati preglednost i sigurnost prometa.

Ĉlanak 112.

(1) Na zelenim površinama nije moguća izgradnja nikakvih graĊevina ako to nije ovim Planom omogućeno. Iznimno je moguće, ako ne postoje druge mogućnosti, smjestiti kioske i manje infrastrukturne graĊevine.

(2) Na svim javnim zelenim površinama moguća je postava vodova infrastrukture, djeĉjih igrališta, odmorišta, sjenica, skulptura te ostale urbane opreme, kao i prezentacija kulturne baštine. Za sva nova igrališta potrebno je izraditi idejno rješenje ureĊenja igrališta sa prijedlogom za njegovo pejzaţno ureĊenje.

(3) Javni parkovi mogu se ureĊivati trasiranjem pješaĉkih staza te sadnjom zelenila.

(4) Ostale zelene površine ureĊuju se sadnjom odgovarajućeg biljnog materijala.

(5) U sklopu javnih zelenih površina u uliĉnim koridorima potrebno je saditi autohtone sorte bjelogorica na naĉin da sa prometnicom, pješaĉkom stazom i parkiralištima ĉine jedinstvenu oblikovnu cjelinu.

(6) Zaštitne zelene površine hortikulturno urediti na naĉin da se omogući uĉinkovita zaštita od buke i zagaĊenja.

Ĉlanak 113.

(1) GraĊevine koje se mogu graditi na javnim zelenim površinama i javnim parkovima moraju biti prizemne, površine najviše do 50 m2, te moraju biti oblikovane na naĉin da se



GRAD ORAHOVICA

40

uklapaju u prostor u kojem se grade.

(2) Površina graĊevina prateće namjene na javnim zelenim površinama (spremište rekvizita i opreme i sliĉno) ne smije prelaziti 10% zelene površine, a svojim oblikovanjem, a naroĉito visinom, trebaju biti u skladu s ureĊenjem prostora u kome se grade (maksimalna etaţa prizemlje).

Ĉlanak 114.

(1) Vodove infrastrukture treba ukopati. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake ĉiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm. Izbjegavati sadnju stablašica na udaljenosti manjoj od 2 m od podzemne infrastrukture. Prilikom podizanja drvoreda vrste saditi na meĊusobnom razmaku od najmanje 10 m.

Ĉlanak 115.

(1) Elementi urbane opreme (klupe, košare za smeće i sl.), reklamne ploĉe i stupovi, umjetniĉki radovi itd. mogu se postavljati slobodno na javnim površinama pazeći da ne remete slobodan tok komunikacija.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Ĉlanak 116.

(1) Na podruĉju obuhvata Plana ne nalaze se posebno vrijedne i/ili osjetljive cjeline i graĊevine u smislu vaţećih prostornih planova šireg podruĉja te ostalih propisa.

6. UVJETI I NAĈIN GRADNJE

Ĉlanak 117.

(1) Uvjeti i naĉin gradnje utvrĊuju se za izgradnju i ureĊenje graĊevne ĉestice u obuhvatu Plana. U tekstualnom i grafiĉkom dijelu Plana za svaku graĊevnu ĉesticu, precizno su utvrĊene veliĉine za uvjet i naĉin gradnje uzimajući u obzir strukturu i tip izgradnje graĊevne ĉestice.

(2) Uvjeti i naĉin gradnje graĊevne ĉestice obuhvaćaju: - oblik i veliĉinu graĊevinske parcele, - namjenu graĊevine, - veliĉinu i površinu graĊevine, - smještaj jedne ili više graĊevina na graĊevinskoj parceli, odnosno unutar zahvata u

prostoru, - oblikovanje graĊevine, - ureĊenje okućnice, - naĉin prikljuĉenja, - naĉin sprjeĉavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš.

(3) Mjerila veliĉina iz stavka 2 ovog ĉlanka utvrĊena su ukupnim odredbama ovog Plana, vrijednostima datim u tablici 1 iz ĉlanka 67. te odgovarajućim grafiĉkim prikazima Plana.

Ĉlanak 118.

(1) Prema naĉinu gradnje stambene graĊevine unutar obuhvata Plana se grade kao višestambene zgrade koje se mogu graditi kao samostojeće, sukladno sveukupnim odredbama ovog Plana.



GRAD ORAHOVICA

41

(2) Pod višestambenom graĊevinom, odnosno višestambenim naĉinom gradnje u graĊevinama mješovite namjene, prema ovim odredbama, smatra se graĊenje graĊevine na zasebnoj graĊevinskoj ĉestici s najmanje ĉetiri (4) funkcionalne jedinice (stambene ili poslovne), koja ima zajedniĉki komunikacijski prostor za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim) jedinicama.

Ĉlanak 119.

(1) Prilikom izrade projektne dokumentacije za ishodovanje lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje potrebno je pridrţavati se posebnih propisa iz podruĉja zaštite okoliša, vodoprivrede, zdravstva, zaštite od poţara i drugih, kako slijedi: - Zakon o zaštiti od poţara (NN 92/10) - Pravilnik o graĊevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete graĊenja glede zaštite

od poţara (NN 35/94) - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03) - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) - Zakon o Drţavnom inspektoratu (NN 116/08) - Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10) - Pravilnik o objektima koji po svojoj veliĉini i namjeni ne predstavljaju opasnost za zdravlje

ljudi i njihovu okolinu (NN 24/87) - Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04)

(2) U sluĉaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se odgovarajući vaţeći propis.

(3) Projektant je duţan pridrţavati se i drugih posebnih propisa znaĉajnih za oblast prostornog ureĊenja i graĊenja.

Ĉlanak 120.

(1) Zapaljive tekućine i plinovi moraju se drţati u spremnicima koji odgovaraju propisanim tehniĉkim uvjetima i standardima. Spremnici koji sluţe za skladištenje zapaljivih tekućina i plinova mogu se postavljati samo na mjestima koje odobri nadleţno tijelo.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO–POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Ĉlanak 121.

(1) U podruĉju obuhvata Plana ne postoje registrirane prirodne i kulturno–povijesne vrijednosti u smislu vaţećih propisa.

(2) Ĉitavo podruĉje obuhvata predstavlja odreĊenu ambijentalnu vrijednost koja se ĉuva i štiti sveukupnim Planskim rješenjem. U Plan su ugraĊene slijedeće mjere zaštite prirode:

u cilju poboljšanja ekoloških i mikroklimatskih prilika mora se stvoriti kvalitetan zeleni sustav u vidu mreţe parkova, drvoreda i tratina koja proţima grad te se povezuje sa prirodnim podruĉjem izvan grada,

prilikom planiranja pojedine dijelove koji su do sada neizgraĊeni treba saĉuvati kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba saĉuvati i pretvoriti u javne zelene površine,

u što većoj mjeri potrebno je zadrţati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje vršiti tako da se oĉuva cjelokupan prirodni pejzaţ,

u što većoj mjeri potrebno je saĉuvati postojeću vegetaciju te je ukomponirati u krajobrazno



GRAD ORAHOVICA

42

ureĊenje,

na svakoj ĉestici na kojoj će se graditi propisana je minimalna površina od 30% graĊevne ĉestice koja mora biti ozelenjena,

za ozelenjavanje je potrebno prvenstveno koristiti autohtone biljne vrste.

(3) Ako se pri izvoĊenju graĊevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla naiĊe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove duţna je prekinuti radove i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadleţno tijelo.

8. MJERE PROVEDBE PLANA 8.1. URBANA KOMASACIJA

Ĉlanak 122.

(1) Urbana komasacija je postupak spajanja ĉestica graĊevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na graĊevne i druge ĉestice u skladu s detaljnim planom ureĊenja na podruĉju komasacije, uz istodobno sreĊivanje vlasniĉkih i drugih stvarno–pravnih odnosa na tom zemljištu s ciljem podjele graĊevnih ĉestica vlasnicima tog zemljišta razmjerno njegovoj površini i jedinici lokalne samouprave za potrebe površina javne namjene.

(2) Provedba postupka komasacije od interesa je za Republiku Hrvatsku.

(3) Postupak komasacije će se pokrenuti na osnovu Odluke o donošenju Plana, a prema odredbama ĉlanka 154. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji.

(4) Zakljuĉak o provedbi komasacije će komasacijsko povjerenstvo Ţupanije Virovitiĉko–podravske donijeti temeljem odredbi ĉlanaka 155. i 156. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji.

(5) UtvrĊivanje trţišne vrijednosti zemljišta, oĉitovanje stranaka i utvrĊivanje stvarnog stanja nekretnina, dodjeljivanje graĊevnih i drugih ĉestica te naknade u novcu odredit će se prema odredbama ĉlanaka 157. do 167. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji.

(6) Rješenje o komasaciji te njegovo izvršenje odredit će se i provesti temeljem odredbi ĉlanaka 168. do 176. Zakona o prostornom ureĊenju i gradnji.

Ĉlanak 123.

(1) Podruĉje komasacije je obuhvat detaljnog plana ureĊenja „Dugo polje“ u Orahovici u veliĉini od 15,86 ha, a u skladu s kojim se komasacija provodi.

Ĉlanak 124.

(1) Predmet komasacije su sva zemljišta na podruĉju komasacije osim:

graĊevnih ĉestica izgraĊenih u skladu s detaljnim planom ureĊenja,

neizgraĊenih ĉestica koje imaju oblik i površinu odreĊenu detaljnim planom ureĊenja,

izgraĊenih ĉestica koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s detaljnim planom ureĊenja i

ĉestica na kojima su izgraĊene graĊevine bez graĊevinske dozvole odnosno drugog odgovarajućeg akta u skladu s detaljnim planom ureĊenja koje se promjenom oblika i površine mogu uskladiti s tim planom.

Ĉlanak 125.

(1) Za potrebe provedbe postupka komasacije utvrĊuje se stanje zemljišta koje je predmet komasacije te graĊevina i trajnih nasada iz ĉlanka 140. stavka 1. ZoPUG-a



GRAD ORAHOVICA

43

(nekretnine) glede vlasništva, drugih stvarnih prava i posjeda, te u pogledu njihova oblika, veliĉine i izgraĊenosti.

(2) U pogledu vlasništva nekretnina i drugih stvarnih prava, te njihovog oblika, veliĉine i izgraĊenosti uzima se kao mjerodavno stanje u zemljišnim knjigama.

(3) Ako se stvarno stanje glede vlasništva i drugih stvarnih prava nekretnina te njihova oblika, veliĉine i izgraĊenosti ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama, uzet će se kao mjerodavno stvarno stanje.

Ĉlanak 126.

(1) Stranke u postupku komasacije su sudionici komasacije, vlasnik izgraĊene ĉestice kojem se dodjeljuje dio zemljišta potreban za formiranje graĊevne ĉestice u skladu s detaljnim planom ureĊenja i posjednici zemljišta, koje je predmet komasacije, te graĊevina i trajnih nasada na tom zemljištu.

(2) Sudionici komasacije su vlasnici, nositelji drugih stvarnih prava, te nositelji obveznih prava koja su osnova za stjecanje vlasništva i drugih stvarnih prava, na zemljištu koje je predmet komasacije, te graĊevinama i trajnim nasadima na tom zemljištu i jedinica lokalne samouprave na ĉiji se zahtjev provodi komasacija.

8.2. OSTALE MJERE ZA PROVEDBU PLANA

Ĉlanak 127.

(1) UreĊivanje prostora, bilo izgradnjom graĊevina ili ureĊenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u skladu s ukupnim odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima Grada Orahovice.

(2) Naĉin i dinamika provedbe ovog Plana zavisit će o obvezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, kao i karakteristikama zahvata u prostoru. Pri tome je preduvjet izgradnja odgovarajućih komunalnih objekata i ureĊaja.

Ĉlanak 128.

(1) Projekti za ishoĊenje lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje mogu se izraĊivati iskljuĉivo temeljem odredbi ovog Plana.

(2) Svaki zahvat u prostoru unutar obuhvata Plana provodi se u skladu s odredbama ovog Plana, posebnim zakonima i drugim propisima. Svi zahvati na pojedinoj graĊevnoj ĉestici mogu se izvoditi fazno, no prilikom gradnje i ureĊenja treba na jednoj graĊevnoj ĉestici izvesti radove tako da i etapno rješenje djeluje skladno, a ne kao nedovršeno gradilište.

(3) Posebne uvjete gradnje i ureĊenja prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz podruĉja zaštite od poţara, zaštite na radu, zaštite prirode, zaštite voda i drugih podruĉja utvrdit će nadleţna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja odobrenja za graĊenje u skladu sa zakonima i drugim propisima.

Ĉlanak 129.

(1) Nakon donošenja Plana provest će se parcelaciju u katastarskom operatu prema grafiĉkom prilogu Plana list br. 3.2. „Uvjeti korištenja, ureĊenja i zaštite površina – Prijedlog parcelacije“. Toĉne površine graĊevnih ĉestica će biti odreĊene parcelacijskim elaboratima.

Ĉlanak 130.

(1) U sluĉaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, stroţi od normi iz ovih Odredbi,



GRAD ORAHOVICA

44

primijenit će se stroţe norme.

Ĉlanak 131.

(1) Realizacija i provoĊenje Plana moţe se vršiti etapno. Njenu dinamiku nije moguće precizno odrediti, a ovisit će o programu i planu gradnje i ureĊenja te komunalnog opremanja Grada Orahovice, pojedinih komunalnih poduzeća sa javnim ovlastima i interesu pojedinih investitora.

(2) Prilikom gradnje i ureĊenja treba na jednoj graĊevnoj ĉestici izvesti radove tako da etapno rješenje djeluje skladno i ĉini samostalnu funkcionalnu cjelinu.

(3) Etapnost gradnje prometnica i komunalne infrastrukture treba planirati i izvesti tako da se moţe opremiti pojedine prostorne cjeline.

9. MJERE SPRJEĈAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Ĉlanak 132.

(1) Na podruĉju obuhvata Plana ne nalaze se graĊevine koje imaju nepovoljan utjecaj na okoliš u smislu vaţećeg Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) i ostalih propisa. Prostornim rješenjima iz ovog Plana ne planira se izgradnja takvih graĊevina.

Ĉlanak 133.

(1) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava graĊenje, kao i prilikom izgradnje, a potom i korištenja graĊevina, neophodno je štititi okoliš i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zateĉeno (nulto) stanje. Preporuĉuje se koristiti alternativne energente koji će se uklapati u ekološki oĉuvano podruĉje.

Ĉlanak 134.

(1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom odreĊeni su zakonima i drugim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je teţiti:

primarnom smanjenju koliĉine otpada i

odvojenom skupljanju otpada.

(2) Ovim Planom nisu predviĊene namjene koje bi proizvodile opasni otpad. Većinom će to biti kućni i reciklaţni otpad.

(3) Na graĊevnim ĉesticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupaĉno s javne prometne površine i zaklonjeno od izravnog pogleda s ulice. Za višestambene graĊevine treba predvidjeti na svakih 20 stanova jedan spremnik zapremine 1.100 l.

(4) U naselju treba voditi raĉuna o odvajanju razliĉitih vrsta otpada radi recikliranja (staklo, PET ambalaţa, karton, metal, aluminij, biološki otpad). Za spremnike treba predvidjeti prikladno, ali vizualno neupadljivo rješenje. Postavljanje eko–otoka dozvoljeno je unutar javnih i zelenih površina na koje je omogućen pristup vozilu za praţnjenje kontejnera. Na podruĉju obuhvata Plana odredit će se nekoliko lokacija za postavu odgovarajućih kontejnera u zoni zaštitnog zelenila.

(5) ProvoĊenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurat će Grad Orahovica.

Ĉlanak 135.

(1) Unutar zone obuhvata Plana obvezno je predvidjeti razdjelni sustav kanalizacije, tj.



GRAD ORAHOVICA

45

odvojeno voĊenje oborinske od sanitarnih otpadnih voda.

(2) Oborinsku odvodnju s otvorenih površina kolnih komunikacija treba izvesti vodonepropusnim slivnikom sa taloţnicom (pjeskolov). Obvezna je ugradnja dodatnih preĉistaĉa (mastolova, hvataĉa ulja i sl.) prije upuštanja otpadnih voda u sustav javne gradske kanalizacije kako za otpadne vode iz garaţa tako i za oborinske vode parkirališta, odnosno sa otvorenih ili sliĉno ureĊenih površina gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih zagaĊivaĉa. Tek tako proĉišćenu vodu ispuštati u zajedniĉki kolektor oborinskih voda.

(3) Na kraju zatvorenog dijela sustava oborinskih voda i prije upuštanja u prijemnik oborinskih voda (recipijent) treba izgraditi sustav za hvatanje neĉistoća i to pjeskolov i mastolov. Sustav za hvatanje neĉistoća treba proširiti, odnosno upotpuniti i drugim hvataĉima koji se pokaţu potrebnim.

(4) U fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivou kućnih otpadnih voda.

(5) Unutar zone obuhvata Plana obvezno je kanalizacijsku mreţu kao i infrastrukturu graĊevina na istoj dimenzionirati na mjerodavni intenzitet prema klimatskoj funkciji za utvrĊeno povratno razdoblje.

(6) Materijali upotrijebljeni za izgradnju svih graĊevina na kanalizacijskom sustavu unutar obuhvata Plana moraju zadovoljiti kriterij vodonepropusnosti.

Ĉlanak 136.

(1) Radi zaštite zraka graĊevine treba izvesti tako da nisu izvor oneĉišćenja zraka bilo prašinom, bilo ispustom plinovitih tvari. Za odvod zraka iz garaţa treba odabrati takva mjesta koja neće ugroţavati ljude u okolnom prostoru.

(2) Za grijanje naselja te pripremu tople vode koristit će se plin. Moguće je primijeniti rješenja kojima se koriste alternativni izvori energije.

Ĉlanak 137.

(1) Najviša dopuštena razina vanjske buke na podruĉju obuhvata Plana odreĊuje se na LAeq od 55 dBA danju i 45 dBA noću.

(2) Za zaštitu od buke treba predvidjeti sve mjere da graĊevine prema van ne šire buku veću od dopuštene.

(3) Da bi se smanjila razina buke od cestovnog prometa u stambenim graĊevinama, u uliĉnom koridoru će se posaditi zaštitno zelenilo te će se uz prometnice izvesti dobru organizaciju prometne signalizacije koja treba osigurati kontinuirano kretanje prometa sa što manje zastoja.

Ĉlanak 138.

(1) Trafostanice treba graditi u obliku graĊevine kvalitetno oblikovane i uklopljene u okoliš. Oko trafostanice treba predvidjeti sadnju zaštitnog zelenila.

Ĉlanak 139.

(1) Uz prostore djeĉjih igrališta ne smije se projektirati sadnja biljnih vrsta koje imaju otrovno lišće ili plodove, kao ni one s trnjem.

(2) Sprave za igru djece trebaju biti polivalentne, prilagoĊene starosnoj dobi djece za koju se igralište gradi, s predviĊenim sigurnosnim zonama i gumenom podlogom.



GRAD ORAHOVICA

46

Ĉlanak 140.

(1) Aktima kojima se dozvoljava gradnja utvrdit će se obveza pridrţavanja posebnih propisa iz podruĉja zaštite okoliša, a naroĉito: - Zakona o zaštiti od poţara (NN 92/10) - Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) - Zakona o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10) - Pravilnika o objektima koji po svojoj veliĉini i namjeni ne predstavljaju opasnost za zdravlje

ljudi i njihovu okolinu (NN 24/87) - Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09) - Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) - Zakona o vodama (NN 153/09) - Pravilnika o izdavanju vodoprivrednih akata (NN 78/10) - Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) - Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš (NN 64/08 i 67/09) - Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04, 110/07 i 60/08) - Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) - Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 – proĉišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09 i

79/09).

(2) U sluĉaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se vaţeći propis.

10. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Ĉlanak 141.

(1) Mjere zaštite odreĊene su ukupnim Planskim rješenjem, a usklaĊene sa pozitivnim zakonskim propisima RH.

10.1. UZBUNJIVANJE I OBAVJEŠĆIVANJE STANOVNIŠTVA

Ĉlanak 142.

(1) Podruĉje obuhvata Plana pokriveno je sustavom javnog uzbunjivanja (sirena za uzbunjivanje) koja omogućava ĉujnost signala za uzbunjivanje na otvorenom, u višestambenim graĊevinama te u ostalim graĊevinama na podruĉju obuhvata Plana.

(2) Planom nisu predviĊene graĊevine u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog buke ili akustiĉne izolacije ne moţe osigurati dovoljna ĉujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje.

10.2. MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Ĉlanak 143.

(1) Protupotresno projektiranje graĊevina i graĊenje je potrebno provoditi sukladno postojećim tehniĉkim propisima.

(2) Podruĉje obuhvata Plana se prema seizmološkoj karti nalazi u zoni maksimalnog intenziteta 7° prema MCS (Mercalli, Cancani, Sieberg) ljestvici o ĉemu treba voditi raĉuna kod projektiranja i izbora materijala.

(3) Zona urušavanja graĊevine ne smije zahvatiti kolnik ceste. Zona urušavanja oko graĊevine iznosi pola njene visine. Ako izmeĊu dvije graĊevine prolazi ulica, njihova



GRAD ORAHOVICA

47

meĊusobna udaljenost mora iznositi najmanje: Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara gdje je:

Dmin najmanja udaljenost graĊevina mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;

H1 visina prve graĊevine mjereno do vijenca, ako graĊevina nije okrenuta zabatom prema susjednoj;

H2 visina druge graĊevina mjereno do vijenca, ako graĊevina nije okrenuta zabatom prema susjednoj.

(4) Ako su graĊevine iz prethodnog stavka, odnosno druge graĊevine (graĊevina), okrenute zabatima (zabatom) raĉunaju se visine (visina) do krovnog sljemena.

(5) MeĊusobni razmak objekata moţe biti i manji od navedenog u stavku 3 ovog ĉlanka pod uvjetom da je tehniĉkom dokumentacijom dokazano:

da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

da u sluĉaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti ţivote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

10.3. MJERE CIVILNE ZAŠTITE

Ĉlanak 144.

(1) Sukladno odredbama posebnog propisa grad Orahovica se razvrstava u 4 stupanj ugroţenosti te postoji obveza gradnje zaklona. Unutar granica obuhvata Plana ne postoji obveza izgradnje zaklona.

(2) Na podruĉju grada Orahovice postoje skloništa dopunske zaštite.

(3) Unutar podruĉja obuhvata ovog Plana ne planira se gradnja skloništa dopunske zaštite.

(4) Na podruĉju obuhvata Plana moguća je zaštita stanovništva od prirodnih i civilizacijskih katastrofa u zaklonima – podzemnim etaţama graĊevina koje se planiraju kao garaţe.

(5) U sluĉaju rata i neposredne ratne opasnosti potrebno je graditi zakloništa.

10.4. MJERE ZAŠTITE OD POŢARA

Ĉlanak 145.

(1) U svrhu sprjeĉavanja širenja poţara na susjedne graĊevine, graĊevina mora biti udaljena od susjednih graĊevina najmanje 4,0 m, ili iznimno manje ukoliko se dokaţe da se poţar neće prenijeti na susjedne graĊevine, pri ĉemu je potrebno uzeti u obzir poţarno opterećenje, brzinu širenja poţara, poţarne karakteristike materijala graĊevine, veliĉinu otvora na vanjskim zidovima graĊevine i drugo. Ako se to ne moţe dokazati graĊevina mora biti odvojena od susjednih graĊevina poţarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta koji nadvisuje krov graĊevine najmanje 0,5 m (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti 90 minuta).

(2) Kod projektiranja stambenih objekata treba primijeniti odredbe ameriĉkih smjernica NFPA 101 ili odredbe austrijskih smjernica TRVB N 115.

(3) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz graĊevina i gašenja poţara na graĊevini i otvorenom prostoru, graĊevina mora imati vatrogasni prilaz odreĊen prema posebnom propisu. Prema rješenju vatrogasnih pristupa i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u svim ulicama i kolno–pješaĉkim površinama, omogućit će se kretanje i intervencija vatrogasnog vozila u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03).

(4) Zaštita od poţara provodit će se izgradnjom vodoopskrbnih cjevovoda s nadzemnim



GRAD ORAHOVICA

48

hidrantima na propisanoj udaljenosti, ne većoj od 150 m. Potrebna koliĉina vode za gašenje poţara osigurat će se u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (NN 08/06).

(5) Posebne uvjete gradnje i ureĊenja prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz podruĉja zaštite od poţara, utvrdit će nadleţna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja odobrenja za graĊenje u skladu sa zakonima i drugim propisima.

zavod za prostorno uređenje virovitičko-podravske županije - … · 2018. 6. 3. · broj t.d.:...

Documents