zavod za prostorno planiranje d.d. i d ppuo cepin-kp-knjiga 1.pdfrješenje o imenovanju odgovornog...

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

PREDSJEDNIK PREDSTAVNIČKOG TIJELA:

Pečat:

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŽNOG ZA DONOŠENJE PLANA

Osijek, rujan 2011.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE

ČEPIN (Konačni prijedlog)

KNJIGA 1. Tekstualni i grafički dio

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Čepin Broj: 18/2011

0. OPĆI DIO Stranica 2

Nositelj izrade plana: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

OPĆINA ČEPIN

Plan izradio: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d. Osijek, Vijenac Paje Kolarića 5a

Naziv prostornog plana:

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ČEPIN

(Konačni prijedlog)

KNJIGA 1.: Tekstualni i grafički dio

Odgovorna osoba:

___________________________ Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj:

______________________ VANESA BOLF,dipl.ing.arh.

Stručni tim:

Vanesa Bolf, dipl.ing.arh. Krunoslav Lipić, dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing.građ. Ivica Bugarić, dipl.ing.građ. Stjepan Stakor, dipl.ing.kult.tehn. Stojan Stojković, dipl.iur. Dr.sc. Stipan Penavin, dipl.oecc.

Tehnička obrada: Ivana Radolović, građ.teh.vis.

Datum izrade: Rujan, 2011. godine

Popis knjiga: KNJIGA 1.: - Tekstualni i grafički dio KNJIGA 2.: - Obvezni prilozi



SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

Suradnja i konzultacije: 1. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, Zagreb

2. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, Osijek

3. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Zagreb

4. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša

5. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Osijek, Osijek

6. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, Zagreb

7. Tele 2, d.o.o., Zagreb 8. HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o., Prijenosno

područje Osijek, Osijek 9. Hrvatske ceste do.o., za upravljanje, građenje i

održavanje državnih cesta, Zagreb 10. Vodovod-Osijek d.o.o. Osijek, Osijek 11. Grad Osijek 12. Općina Podgorač 13. Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje

Osječko-baranjske županije 14. Općina Čepin



KNJIGA 1 – Tekstualni i grafički dio

S A D R Ž A J Stranica 0. OPĆI DIO 1

1. Naslovna stranica 1

2. Potpisni list 2

3. Suradnja i konzultacije u izradi Plana 3

4. Sadržaj 4

I. TEKSTUALNI DIO PLANA 1

1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

II. GRAFIČKI DIO 1

Mjerilo

0. PREGLEDNA KARTA IZMJENA I DOPUNA 1:25.000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000

1.A POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE 1:25.000

2.A ENERGETSKI SUSTAV-Elektroenergetika i Plinoopskrba 1:25.000

2.B VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 1:25.000

4.A GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Beketinci 1: 5.000

4.B1 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Čepin i izdvojeno građevinsko područje gospodarske zone Čepin i groblja naselja Čepin

1: 5.000

4.B2 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Čepin 1: 5.000

4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Čepinski Martinci

1: 5.000

4.D GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Čokadinci i izdvojeno građevinsko područje groblja naselja Čokadinci 1: 5.000

4.E GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA Livana i izdvojeno građevinsko područje groblja naselja Livana

1: 5.000

4.F IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE športsko-rekreacijske zone ''Ribnjak''

1: 5.000



KNJIGA 2. – Obvezni prilozi

S A D R Ž A J 0. OPĆI DIO 1 1. Naslovna stranica 1 2. Potpisni list 2 3. Suradnja i konzultacije u izradi Plana 3 4. Sadržaj 4

III. OBVEZNI PRILOZI 1

A) OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE ČEPIN 1 1. OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA 1 2. IZMJENE I DOPUNE TEKSTUALNOG DIJELA PLANA

B) POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA 23

C) ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I ČLANKA 94. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 25 1. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79. ZAKONA O PROSTORNOM

UREĐENJU I GRADNJI 25 2. MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. ZAKONA O

PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI 58 D) IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI 68

1. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI 68 2. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI 111

E) EVIDENCIJA POSTUPKA IZGRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 163

F) SAŽETAK ZA JAVNOST 170 IV. DOKUMENTACIJA 1 1. Izvadak iz sudskog registra 1 2. Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 4 3. Rješenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih stručnih poslova

prostornog uređenja 5



4. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu 7

5. Rješenje o imenovanju odgovornog voditelja Nacrta prijedloga Plana 11


I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Stranica 1

I. TEKSTUALNI DIO PLANA 1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Odredbe za provođenje (iz elaborata PPUO Čepin) mijenjaju se i dopunjuju na sljedeći način:

Članak 4. * Iza naslova ''II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE'' dodaje se naslov: ''A) ODREDBE KOJIMA SE UREĐUJU UVJETI ZA GRAĐENJE U SKLADU S KOJIMA

SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA I RJEŠENJE O UVJETIMA GRAĐENJA''

Članak 5. U točki (1.), naziv točke 1. i tekst mijenja se i glasi: ''1. Površine za razvoj i uređenje naselja: - Građevinska područja naselja Beketinci, Čepin sa svojim izdvojenim dijelom

građevinskog područja naselja Čepin ''Ritić'', Čepinski Martinci, Čokadinci i Livana;

Naziv točke 2. mijenja se i glasi: ''2. Površine za razvoj i uređenje van naselja'' ; u točki 2., podtočki a) ''Građevinska područja'' u alineji 1. riječi: ''kod Čepina'', zamjenjuje se riječju: ''Čepin''; te u točki 2., podtočka h) briše se.

Članak 6. U točki (2.), u alineji 1. prva rečenica mijenja se i glasi: ''Sva građevinska područja (izgrađeni dio, neizgrađeni ali uređeni dio te neizgrađeni i neuređeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima broj 4.A, 4.B1, 4.B2, 4.C, 4.D, 4.E i 4.F na kartografskim kartama u mjerilu 1:5.000'', Alineja 2., mijenja se i glasi: ''- osobito vrijedno, vrijedno i ostalo obradivo poljoprivredno tlo određuje se sukladno

posebnim propisima'' Alineja 4., mijenja se i glasi: ''- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na temelju podataka o kulturi'' Alineja 8. briše se. * Odredbe za provođenje započinju u ovom Planu s brojem 4., da bi se izjednačile s brojevima u Odluci o donošenju Plana



Članak 7.

U točki (3.), u stavku 2., u alineji 2., podtočka jedan briše se. U stavku 2., u alineji 2., iza podtočke dva dodaju se nove podtočke koje glase: ''• za planiranu državnu cestu 100,0 m • za planiranu županijsku cestu 100,0 m • za alternativni koridor glavne željezničke pruge od značaja za međunarodni koridor 500,0 m'' U stavku 2., u alineji 2., u podtočki pet riječi: ''Ernestinovo-Međurić'' zamjenjuju se riječima: ''Razbojište-Ernestinovo''. U stavku 2., u alineji 2., podtočka šest, briše se. U stavku 2., u alineji 2., podtočka osam, briše se. Stavak 4., mijenja se i glasi: ''Iznimno širine novih infrastrukturnih koridora iz stavka 2., ove točke ne primjenjuju se u zoni građevinskih područja naselja, gdje su planski koridori prikazani na kartografskim prikazima građevinskih područja, 4.A Građevinsko područje naselja Beketinci, 4.B1 Građevinsko područje naselja Čepin, gospodarske zone Čepin, groblja naselja Čepin, 4.B2. Građevinsko područje naselja Čepin, 4.E Građevinsko područje naselja Livana, groblja naselja Livana. Za lokalne plinovode je utvrđen planski koridor koji omogućava polaganje plinovoda unutar ovog koridora, ali nema ograničenja spram izgradnje ostalih građevina (zaštitni koridor je širine 1,0 m).''

Članak 8. U točki (5.), u stavku 1., alineja 5., mijenja se i glasi: ''- vodozaštitno područje crpilišta Čepin i Vinogradi'' Stavak 3., briše se.

Članak 9. U točki (6.), alineja 4., mijenja se i glasi: ''- vodozaštitno područje izvorišta-crpilišta na temelju Odluke o zonama zaštite

izvorišta-crpilišta donesene sukladno posebnom propisu''. Alineja 5., mijenja se i glasi: ''- prostor rezerviran za zonu zaštite izvorišta-crpilišta Beketinci i Čokadinci krugom

radijusa 2.000 m''



Članak 10. Točka (9.), mijenja se i glasi: ''U zonama zaštite izvorišta uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno Odluci o zaštiti izvorišta-crpilišta Vinogradi i Čepin.'' Na prostoru rezerviranom za zone zaštite izvorišta-crpilišta do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom za III zonu zaštite. Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 2. ove točke koja se nalaze van zona zaštite izvorišta primjenjivat će se odredbe PPUO sukladno postojećem načinu korištenja.''

Članak 11. U točki (13.), u podnaslovu: ''a) Prometne građevine'', u prvoj točki u alineji 1., riječ: ''planirana'', briše se. U podnaslovu: ''a) Prometne građevine'', u drugoj točki alineja 1., mijenja se i glasi: ''- glavna željeznička pruga od značaja za međunarodni promet M3'' U podnaslovu: a) Prometne građevine'', dodaje se treća točka koja glasi: ''• Elektroničke komunikacije - elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema'' U podnaslovu: ''b) Energetske građevine'', u prvoj točki, u postojećim građevinama za prijenos električne energije dodaje se alineja 2., koja glasi: ''- DV 2x400 kV Ernestivno-Pecs, dionica Ernestinovo-državna granica s

Republikom Mađarskom'' U podnaslovu: ''b) Energetske građevine, u prvoj točki, u planiranim građevinama prijenosa električne energije, riječi: ''Ernestinovo-Međurić'' zamjenjuje se riječima: ''Razbojište-Ernestinovo''. U podnaslovu: ''b) Energetske građevine'', druga točka briše se.

Članak 12. U točki (14.), u podnaslovu: ''a) Prometne građevine'', peta točka, briše se. Podnaslov: ''b) Energetske građevine'' mijenja se i glasi: ''b) Energetske građevine

• Od važnosti za županiju su građevine za proizvodnju električne energije koje kao pogon koriste alternativne odnosno obnovljive izvore energije, bez obzira na instaliranu snagu.

• Od važnosti za županiju su i građevine za prijenos i transformaciju električne energije naponske razine 110 kV.



Postojeće elektroenergetske građevine prijenosa električne energije su:

- DV 110 kV Ernestinovo-Našice - DV 110 kV Osijek 1-Našice - DV 110 Ernestinovo-Osijek 4 Planirane elektroenergetske građevine prijenosa električne energije su: - TS 110/10(20) kV Čepin - DV 2x110 kV Čepin, priključak na DV 2x110 kV Ernestinovo-Našice'' Iza točke: ''c) Vodne građevine'' dodaje se nova točka d) koja glasi: ''d) Ostale građevine

• Proizvodne industrijske građevine i kompleksi

- Tvornica ulja Čepin''

Članak 13. U točki (18.), u stavku 1. riječi: ''stalnog stanovanja'', brišu se.

Članak 14. Točka (19.), briše se.

Članak 15. Točka (20.), mijenja se i glasi: ''Opći uvjeti gradnje primjenjuju se za gradnju van građevinskih područja i na sve građevne čestice u izgrađenim i neizgrađenim ali uređenim dijelovima građevinskih područja: - građevinsko područje naselja Čepin sa svojim izdvojenim dijelom građevinskog

područja ''Ritić'', Beketinci, Čepinski Martinci, Čokadinci i Livana, - izdvojena građevinska područja gospodarske zone Čepin, športsko-rekreacijske

zone ''Ribnjak'' i groblja. Opći uvjeti gradnje primjenjuju se i na sve građevne čestice u neizgrađenim i neuređenim dijelovima građevinskih područja navedenih u prethodnom stavku, a gradnja na neizgrađenim i neuređenim dijelovima građevinskih područja moguća je isključivo na temelju urbanističkog plana uređenja.''

Članak 16. Točka (21.), mijenja se i glasi: ''Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je potrebno u skladu s uvjetima odredbi ovoga Plana utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi odnosno urediti.



Građevna čestica ima direktan pristup na prometnu površinu ako je širina regulacijske linije min. 3,0 m. Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svim i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica.''

Članak 17. U točki (22.), riječi: ''javne površine'' zamjenjuju se riječima: ''površine javne namjene''.

Članak 18. U točki (24.), riječi: ''javno-prometna površina'' zamjenjuju se riječima: ''prometna površina''.

Članak 19. U točki (25.), riječi: ''javnu površinu'' zamjenjuju se riječima: ''površine javne namjene''.

Članak 20. U točki (26.), riječi: ''javne površine'' zamjenjuju se riječima: ''površine javne namjene''.

Članak 21. Točka (27.), mijenja se i glasi: ''Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže).''

Članak 22. U točki (34.), riječi: ''javnu površinu'' zamjenjuju se riječima: ''površinu javne namjene''.

Članak 23. U točki (35.), riječi: ''javnu površinu'' zamjenjuju se riječima: ''površinu javne namjene''.

Članak 24. U točki (36.), točka ''a)'' mijenja se i glasi: ''a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove

građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene površine javne namjene i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u površinu javne namjene. Maksimalna građevinska bruto površina istaknutih



dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% građevinske bruto površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba kolnika.''

U točki ''b)'' riječi: ''javne površine'' zamjenjuju se riječima: ''površine javne namjene''.

Članak 25. Točka (38.), mijenja se i glasi: ''Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome Planu su: građevinska (bruto) površina građevine (m²), ukupna visina građevine (m), etažna visina građevine (oznaka i/ili broj etaža). Građevinska (bruto) površina građevine je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvoreni prostori ne uračunavaju se u visinu građevine. Etaže građevine su: podrum (Po), poluukopani podrum (PPo), suteren (S), prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk).''

Članak 26. Točka (39.), mijenja se i glasi: ''Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena.''

Članak 27. Točka (40.), mijenja se i glasi: ''Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. Poluukopani podrum (PPo) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je više od 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine.''

Članak 28. Točka (41.), mijenja se i glasi: ''Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, a visina nadozida ne može biti više od 1,2 m. Prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti



min. 1,0 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja. Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju. Potkrovlje može biti samo jednoetažno.''

Članak 29. Točka (42.), mijenja se i glasi: ''Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalaz iznad podruma, poluukopanog podruma i/ili suterena (ispod kata ili krova).''


Članak 31. Točka (52.), mijenja se i glasi: ''Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m. Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko površine javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na površini javne namjene ili onemogućavati njihovo korištenje.''

Članak 32. U točki (53.), u stavku 2., riječi: ''javne površine'' zamjenjuju se riječima: ''površine javne namjene''.

Članak 33. Točka (55.), mijenja se i glasi: ''Na prostoru unutar granica građevinskog područja ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti za građevnu česticu u građevinskim područjima je sljedeća: - omogućen pristup s prometne površine prema točkama od (172.) do (191.) ovog

Plana, - omogućen priključak na sustav odvodnje otpadnih voda ili sukladno točkama

(224.) i (225.) ovoga Plana riješen sustav odvodnje otpadnih voda, - osiguran propisani broj parkirališnih mjesta prema točkama od (181.) do (184.)

ovog Plana. Minimalna razina komunalne opremljenosti iz ove točke postignuta je i ukoliko su izvedeni barem zemljani radovi za navedeno u alinejama 1., 2. i 3. prethodnog stavka.



Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema stavku 2. i 3. ove točke nije obavezno za građevine koje za svoju funkciju ne trebaju : kolni prilaz, priključak na sustav odvodnje otpadnih voda i parkirališna mjesta.''

Članak 34. U točki (57.), u stavku 2., u drugoj rečenici, riječi: ''podrum, prizemlje, kat i potkrovlje'', zamjenjuju se oznakom: ''Po ili PPo ili S+P+K+Pk''.

Članak 35. U točki (60.), stavak 2., mijenja se i glasi: ''Iznimno od stavka 1. obiteljske stambene građevine mogu se graditi i na većoj dubini od 30,0 m mjereno od regulacijske linije ako je površina građevne čestice veća od 7.000 m² i ako je udaljenost obiteljske stambene građevine od svih dvorišnih međa minimalno 7,50 m.''

Članak 36. Točka (61.), mijenja se i glasi: ''Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili poluukopanog podruma ili suterena, prizemlja, dva kata i potkrovlja.''

Članak 37. Točka (62.), mijenja se i glasi: ''Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 + ½ udaljenosti od dvorišne međe.''

Članak 38. Točka (67.), mijenja se i glasi: ''Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum ili poluukopani podrum ili suteren i 5 nadzemnih etaža.''

Članak 39. U točki (68.), alineja 3. mijenja se i glasi: ''- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na

dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + ½ udaljenosti od dvorišne međe.''




Članak 41. U točki (76.), stavak 2. briše se.

Članak 42. U točki (80.), u stavku 6., alineja 1., mijenja se i glasi: ''- skupljanje i odvoz otpada, uključivo procese gospodarenja otpadom koji ne

zahtijevaju zadržavanje prikupljenog otpada duže od 6 mjeseci.''

Članak 43. U točki (81.), dodaju se stavci 3. i 4., koji glasi: ''U zoni gospodarske namjene I i II unutar građevinskog područja naselja Čepin označenom na kartografskom prikazu broj 4.B2 ''Građevinsko područje naselja Čepin'' moguća je gradnja građevina svih PPUT djelatnosti. U zoni gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja Beketinci moguća je gradnja građevina za gospodarenje otpadom (samo za skupljanje, obradu i odvoz otpada) te proizvodnih i poslovnih građevina.''

Članak 44. Točka (85.), mijenja se i glasi: ''Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA

NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

- tihe i čiste djelatnosti, - sljedeće djelatnosti s potencijalno

nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta

• praonice vozila • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub

- max. građevinska bruto površina zasebne gospodarske građevine PPUT djelatnosti je 100,0 m²,

- max. građevinska bruto površina za sve PPUT djelatnosti na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja, ne može biti veća od bruto izgrađene površine za stanovanje,

- max. etažna visina građevine je podrum ili poluukopani podrum, prizemlje i potkrovlje,

- max. ukupna visina građevine je 7,0 m, - na dubini većoj od 20,0 m od

regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + ½ udaljenosti od dvorišne međe.

- građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.



NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

- tihe i čiste djelatnosti - sljedeće djelatnosti s potencijalno

nepovoljnim utjecajem na okoliš: • sve vrste radionica za

popravak i servisiranje vozila,

• sve vrste radionica za obradu metala i drveta,

• praonice vozila, • ugostiteljski objekti tipa

noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub.

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,4,

- max. ukupna visina građevine je 10,0 m,

- na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije ukupna visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + ½ udaljenosti od dvorišne međe.

- Građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa.

- sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT djelatnosti - najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, - max. etažna visina: podrum ili

poluukopani podrum i 3 nadzemne etaže,

- max. ukupna visina građevine je 13,5 m.

''


Članak 46. U točki (87.), stavak 3., mijenja se i glasi: ''Građevinska bruto površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne građevinske bruto površine svih građevina na građevnoj čestici.''

Članak 47. Točka (88.), mijenja se i glasi: ''U građevinskim područjima naselja, poljoprivredne građevine mogu se graditi na sljedećim područjima naselja: • na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje-sve poljoprivredne građevine, • na zasebnoj građevnoj čestici:

- unutar zone gospodarske namjene I u Čepinu-sve poljoprivredne građevine, - unutar zone gospodarske namjene II u Čepinu-građevine za smještaj

poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura, - u ostalim dijelovima građevinskih područja unutar naselja -građevine za

smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura''



Članak 48.

U točki (89.), dodaje se stavak 2. koji glasi: ''Prethodni stavak ne odnosi se na prostor zone gospodarske namjene I u Čepinu''.

Članak 49. Točka (90.), mijenja se i glasi: ''Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha.'' Iznimno, postojeće građevne čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine, u zoni gospodarske namjene I u Čepinu, mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.''

Članak 50. U točki (91.), stavak 1. mijenja se i glasi: ''Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6; a u zoni gospodarske namjene I i II u Čepinu je max. 0,7.'' Te se dodaje stavak 3., koji glasi: ''U zoni gospodarske namjene I u Čepinu koeficijent izgrađenosti kig i građevne čestice na kojoj se grade građevine za uzgoj životinja iznosi max. 0,7.''

Članak 51. Iza točke (95.), dodaje se nova točka (95.a) koja glasi: ''Na prostoru zone gospodarske namjene I i II u Čepinu najmanja udaljenost svih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je 5,0 m. Najmanja udaljenost gnojišta, kompostišta, građevine za silažu od dvorišne međe je 3,0 m; a najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je 1,0 m.''

Članak 52. U točki (96.), dodaje se stavak 3. koji glasi: ''U zoni gospodarske namjene I u Čepinu moguć je uzgoj životinja većeg kapaciteta od 50 uvjetnih grla.''

Članak 53. Točka (98.), mijenja se i glasi: ''Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum ili poluukopani podrum, prizemlje i potkrovlje pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.



Maksimalna ukupna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m. U zoni gospodarske namjene I i II u Čepinu maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum ili poluukopani podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje; a maksimalna ukupna visina poljoprivredne građevine iznosi 18,0 m.''

Članak 54. Točka (99.), mijenja se i glasi: ''Ukupna visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + ½ udaljenosti od dvorišne međe. Iznimno, navedeno u stavku 1. ove točke ne odnosi se na zonu gospodarske namjene I i II u Čepinu''.

Članak 55. Točka (110.), mijenja se i glasi: ''Zbrojena građevinska bruto površina prizemlja svih pomoćnih građevina ne može biti veća od 50% ukupne građevinske bruto površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.''

Članak 56. Točka (111.), mijenja se i glasi: ''Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum ili poluukopani podrum i prizemlje.''

Članak 57. Točka (112.), mijenja se i glasi: ''Ukupna visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Ukupna visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. ukupna visina građevine odnosno dijela građevina može iznositi 4,5 m + ½ udaljenosti od dvorišne međe.''

Članak 58. Podnaslov iza točke (115.): ''2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama'', mijenja se i glasi: ''2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na površinama javne namjene''.

Članak 59. U točki (116.), u stavku 1., riječi: ''javnim površinama'' zamjenjuju se riječima: ''površinama javne namjene''.



Članak 60.

U točki (117.), u stavku 1., riječi: ''javnim površinama'' zamjenjuju se riječima: ''površinama javne namjene''.

Članak 61. Točka (125.), mijenja se i glasi: ''Van građevinskog područja naselja (koji se sastoji i od izdvojenih dijelova građevinskog područja naselja) u ovom PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima: - izdvojeno građevinsko područje gospodarske zone Čepin, - izdvojeno građevinsko područje športsko-rekreacijske zone ''Ribnjak'', - izdvojeno građevinsko područje groblja u naseljima Čepin, Čokadinci i Livana, - područje Općine van građevinskog područja.''

Članak 62. Podnaslov iza točke (125.): ''2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog stanovanja'' mijenja se i glasi: ''2.3.1. Uvjeti gradnje u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja''.

Članak 63. U točki (126.), u stavku 1., ispred točke dodaje se sljedeće riječi: ''i komunalno-servisnih građevina za gospodarenje otpadom''.

Članak 64. U točki (128.), u stavku 2., oznake: ''Po+P+1+Pk'' zamjenjuju se oznakama: ''Po ili PPo ili S+P+K+Pk''.

Članak 65. Iza točke (128.), dodaje se nova točka (128a.) koja glasi: ''

(128a.) ''Na području gospodarske zone ''Čepin'' moguće je formiranje reciklažnih dvorišta uključivo i reciklažno dvorište građevinskog otpada te izgradnja građevina za gospodarenje otpadom (samo za skupljanje, obradu i odvoz otpada) i građevina za oporabu građevinskog otpada (sukladno posebnim propisima).''


Članak 67. Točka (132.), mijenja se i glasi:



''Van građevinskog područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na osobito vrijednom obradivom tlu (P1) - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina, - gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne

proizvodnje (osim ribnjaka), a u njihovom sklopu obiteljske stambene građevine i postrojenja za proizvodnje električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste obnovljive izvore energije,

- u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građevine za pružanje ugostiteljskih usluga,

- pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje, - u sklopu gospodarskog kompleksa za intenzivni uzgoj životinja građevine za

primarnu doradu ili preradu. b) Na vrijednom obradivom tlu (P2) - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine, - građevine za istraživanje mineralnih sirovina, - gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne

proizvodnje, a u njihovom sklopu obiteljske stambene građevine i postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koristi obnovljive izvore energije,

- ribnjak, - u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građevine za pružanje

ugostiteljskih usluga, - pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje, - u sklopu gospodarskog kompleksa za intenzivni uzgoj životinja građevine za

primarnu doradu ili preradu. c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine za gospodarenje šumom. - građevine infrastrukture, sukladno kartografskim prikazima Plana, - građevine obrane. d) Na ostalom poljoprivrednom tlu (P3) - građevine koje se mogu graditi na ostalom poljoprivrednom tlu, prema

točkama a), b) i c). e) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za rekreaciju.''

Članak 68. U točki (133.), u stavku 1., riječi: ''javne površine'' zamjenjuju se riječima: ''prometne površine'', a u stavku 2., riječi: ''javnom površinom'' zamjenjuju se riječima: ''prometnom površinom''.

Članak 69. U točki (137.), prva rečenica se mijena i glasi:



''Građevinska (bruto) površina obiteljske stambene građevine koja se gradi u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva može iznositi najviše 20% od površine zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama.''

Članak 70. Točka (139.), mijenja se i glasi: ''Gospodarski kompleksi i građevine u funkciji poljoprivrede mogu se planirati i graditi kao gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje i pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje. Gospodarski kompleksi i građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje su: - zgrade za uzgoj i skladištenje biljnih proizvoda, - zgrade za sklanjanje vozila i oruđa za biljnu proizvodnju te njihovo održavanje, - ostale pomoćne zgrade potrebne za obavljanje poljoprivredne proizvodnje, - zgrade za uzgoj životinja, - ribnjaci. Pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje su: - poljoprivredne kućice, - vinogradarski podrumi, - spremišta alata, oruđa i strojeva, - nadstrešnice, - staklenici i plastenici. Osim građevina navedenih u stavcima 2. i 3. ove točke izvan granica građevinskih područja mogu se graditi i sljedeće građevine: - u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja moguće je graditi gospodarske

građevine za primarnu doradu i preradu (klaonice, hladnjače, mješaonice stočne hrane i sl.),

- u sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja obiteljske stambene građevine istovremeno s izgradnjom gospodarskog dijela ili nakon izgradnje gospodarskog dijela čime se formira obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,

- ugostiteljsko-turističke građevine koje su isključivo u funkciji seoskog turizma, na građevnoj čestici na kojoj su izgrađene ili se istovremeno grade građevine gospodarskog kompleksa ili građevine u funkciji poljoprivrede s kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu,

- u sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koje kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore,

- transformatorske stanice s priključnim vodovima i NN mrežom. U gradnji građevina iz stavka 1., ove točke, kada se one grade izvan građevinskog područja, zaštita prostora osigurava se određivanjem položaja i standarda gospodarske građevine, očuvanjem veličine i cjelovitosti poljoprivrednih posjeda, okrupnjavanjem manjih posjeda i sprječavanjem neprimjerenog oblikovanja gradnje.''




''Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) sukladno odredbama ovoga Plana i/ili minimalnom broju uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja.''

Članak 72. Točka (141.), mijenja se i glasi: ''Izgradnja gospodarskih kompleksa i građevina za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje, osim zgrada za uzgoj životinja i ribnjaka, dozvoljava se samo na velikim posjedima. Minimalna veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja građevina iz stavka 1. ove točke, utvrđuje se ovisno o vrsti i intenzitetu proizvodnje: - građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine 15 ha, - građevine u funkciji uzgoja na posjedu minimalne veličine 5 ha, - građevine u funkciji uzgoja povrća na posjedu minimalne veličine 3 ha, - građevine u funkciji vinogradarstva na posjedu minimalne veličine 1 ha, - građevine u funkciji uzgoja cvijeća na posjedu minimalne veličine 0,5 ha. Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane iako ih dijele melioracijski kanali i poljski putevi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području Općine Antunovac. Minimalna udaljenost gospodarskih građevina za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje iz stavka 2. ove točke, od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste izražene u metrima iznosi:

Državna Županijska Lokalna 100,0 m 50,0 m 30,0 m

Udaljenost gospodarskih građevina od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15,0 m. Udaljenosti propisane ovom točkom ne odnose se na zahvate na postojećim gospodarskim kompleksima i građevinama, čak ni kada ima se poveća kapacitet. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti. Minimalna udaljenost gospodarskih građevina za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje iz stavka 2. ove točke, od građevinskih područja naselja i od izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja iznosi 500 m.''




Članak 74.

Točka (144.), mijenja se i glasi: ''Minimalna udaljenost građevina za intenzivni uzgoj životinja od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste izražene u metrima iznose:

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA INTENZIVNI UZGOJ ŽIVOTINJA OD RUBA ZEMLJIŠNOG POJASA RAZVRSTANE CESTE

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste Broj uvjetnih grla Državna cesta Županijska cesta Lokalna cesta

51-100 100 50 30 101 do 400 150 100 30

Više od 401 200 150 30 Udaljenost gospodarskih građevina za uzgoj životinja od ruba nerazvrstane ceste iznosi 15,0 m. Udaljenosti propisane u stavcima 1. i 2. ove točke odnose se isključivo na građevine s potencijalnim izvorom zagađenja pojedinačne ili građevine unutar kompleksa. Udaljenosti propisane u stavcima 1. i 2. ove točke ne odnose se na zahvate na postojećim građevinama ili kompleksima čak niti kada oni podrazumijevaju povećanje kapaciteta. Prilikom takvih zahvata ne mogu se smanjivati zatečene udaljenosti. Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog pojasa razvrstane ceste iznosi 30,0 m.''

Članak 75. Točka (145.), mijenja se i glasi: ''Građevine za intenzivni uzgoj životinja ne mogu se graditi na zaštićenim područjima prirode i na području vodozaštitnih zona ukoliko to nije dozvoljeno posebnim propisom odnosno Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta, a treba ih izbjegavati na području vrijednih dijelova prirode.''

Članak 76. Točka (146.), mijenja se i glasi: ''Građevine za intenzivni uzgoj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine. Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug). Pod uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg, a sve vrste životinja se preračunavaju na uvjetna grla umnoženjem broja životinja sa sljedećim koeficijentima prikazanim u tablici:

KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

VRSTA STOKE k krave, steone junice 1,00 bikovi 1,50 volovi 1,20



junad 1-2 godine 0,7 junad 6-12 mjeseci 0,5 telad 0,25 krmače+prasad 0,30 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 nojevi 0,25 kunići 0,007 pure 0,02 tovni pilići (brojleri) 0,0055 nesilice konzumnih jaja 0,004 rasplodne nesilice teških pasmina 0,008 rasplodne nesilice lakih pasmina 0,004

Za životinje koje nisu navedene u prethodnom stavku koeficijent se određuje prema izdanom službenom stručnom mišljenju Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu. U slučaju da se način preračunavanja regulira posebnim propisom, primjenjivat će se poseban propis.''

Članak 77. Točka (147.), mijenja se i glasi: ''Minimalna udaljenost građevine za intenzivni uzgoj životinja (osim krava, bikova, volova, steonih junica, junadi i teladi) od granice građevinskog područja utvrđuje se na sljedeći način:

MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA INTENZIVNI UZGOJ ŽIVOTINJA (osim krava, bikova, volova, steonih junica, junadi i teladi)

OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Kapacitet građevine izražen u uvjetnim grlima (Ug)

Udaljenost od granice građevinskog područja naselja (m)

50-100 Ug x 2 > 101-300 0,5 (Ug –100)+200 > 301-400 0,5 (Ug –100)+250 > 401-500 0,5 (Ug –100)+300

> 501 min. 500,0 Minimalna udaljenost građevina za intenzivni uzgoj krava, bikova, volova, steonih junica, junadi i teladi od granica građevinskog područja čiji je broj uvjetnih grla veći od 51 iznosi 100,0 m.''



Članak 78.

U točki (148.), u stavku 1. i 6., riječi: ''za smještaj'' zamjenjuju se riječima: ''za intenzivni uzgoj''. U stavku 7. oznaka: ''P+1'' zamjenjuje se oznakom: ''Po ili PPo+P+K''. Dodaje se stavak 8., koji glasi: ''U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koje kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.''

Članak 79. Točka (149.), mijenja se i glasi: ''Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture. Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskih područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik, neplodno tlo te u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka, napuštenim gliništima te na ostalom poljoprivrednom tlu. Iznimno, izgradnja ribnjaka moguća je i na vrijednom obradivom tlu ako se radi o izgradnji u sklopu gospodarskog kompleksa. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Ova površina mora se koristiti isključivo za potrebe uzgoja ribe. Ribnjaci koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje definiranog u točki (141.) ovog Plana mogu biti i manje površine. Udaljenosti ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog zemljišta, ali ne manja od 5 m. Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe na način da se njihova građevinska (bruto) površina dimenzionira sa 12 m² građevine na 1 ha vodne površine ribnjaka. Dozvoljena etažnost tih građevine je prizemlje i potkrovlje. Izgradnja podruma se ne dozvoljava. U građevine iz stavka 5. ove točke moraju se smjestiti sve namjene potrebne za funkcioniranje ribnjaka. Ove građevine moraju biti minimalno udaljene 3,0 m od svih međa katastarske čestice i minimalno 5,0 m od ruba ribnjaka. Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garaže i sl.''

Članak 80. Točka (150.), mijenja se i glasi: ''U sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja dozvoljava se gradnja gospodarskih građevina za primarnu doradu ili preradu u funkciji osnovne proizvodnje.



Minimalni kapacitet osnovne proizvodnje uz koji se može odobriti izgradnja primarne dorade ili prerade (klaonice, hladnjača i sl.) iznosi 100 uvjetnih grla. Za izgradnju mješaonice stočne hrane kao minimalni kapacitet osnovne proizvodnje iznosi 51 uvjetno grlo. Maksimalni kapacitet građevine primarne dorade i prerade mora biti jednak ili manji od maksimalnog kapaciteta osnovne proizvodnje.''

Članak 81. Točka (151.), mijenja se i glasi: ''U sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguća je gradnja građevina za pružanje ugostiteljskih usluga čija građevinska (bruto) površina može iznositi maksimalno 20% građevinske (bruto) površine gospodarskih građevina.''

Članak 82. Točka (152.), mijenja se i glasi: ''Građevinska (bruto) površina građevine u funkciji seoskog turizma iz točke (139.) ovog Plana može iznositi do 200 m² pod uvjetom da je površina zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama do 1000 m². Ukoliko je površina zemljišta pod zatvorenim gospodarskim građevinama veća od 1000 m², građevinska (bruto) površina zgrade ugostiteljsko-turističke namjene može iznositi do 20% površine pod zatvorenim gospodarskim građevinama. Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. Po ili Ppo ili S+P+K+Pk.''

Članak 83. Iza točke (152.), dodaje se novi podnaslov i točke (152a.)-(152g.), koje glase: ''2.3.2.2.1. Pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje

(152a.) Pojedinačne zgrade u funkciji biljne proizvodnje iz točke (129.) ovog Plana, mogu se graditi na poljoprivrednim površinama koje su u katastru upisane kao poljoprivredne, odnosno: oranice, vinogradi i (ili) voćnjaci i sl. i nalaze se pod kulturom. Na površinama iz stavka 1. ove točke moguća je izgradnja jedne od pojedinačnih zgrada u funkciji biljne proizvodnje i jedne nadstrešnice.

(152b.) Poljoprivredne kućice u funkciji vinogradarstva, voćarstva i povrtlarstva mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od 5.000 m² i više. Poljoprivredna kućica iz stavka 1. ove točke može biti maksimalno prizemnica s podrumom koji mogu biti potpuno ukopan neovisno o nagibu terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina prizemlja može iznositi do 25 m², a može se povećati za 5 m² za svakih daljnjih započetih 1.000 m² poljoprivredne površine pod kulturom. Površina podruma nije ograničena.



Poljoprivredne kućice u funkciji uzgaja cvijeća mogu se graditi na poljoprivrednim površinama od 2.500 m² i više. Poljoprivredna kućica iz stavka 1. ove točke može biti maksimalno prizemnica s podrumom koja mora biti potpuno ukopan neovisno o nagibu terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina može iznositi do 15 m², a može se povećati za 5 m² za svakih daljnjih započetih 1.000 m² poljoprivredne površine pod kulturom. Površina podruma ne smije izlaziti iz gabarita prizemlja.

(152c.) Vinogradarski podrum s namjenom degustacijsko-enološke kušaonice vina može se izgraditi na poljoprivrednoj površini vinograda od 1 ha i više. Vinogradarski podrum može biti maksimalno prizemnica s podrumom, koji mora biti potpuno ukopan bez obzira na nagib terena, bez potkrovlja. Građevinska (bruto) površina prizemlja može iznositi do 25 m², a može se povećati za 5 m² za svakih daljnjih započetih 2.000 m² vinograda. Površina podruma nije ograničena. Vinogradarski podrum na svom posjedu mogu izgraditi registrirani proizvođači vina koji imaju barem jednu registriranu sortu vina s oznakom zemljopisnog podrijetla.

(152d.) Izgradnja poljoprivredne kućice i vinogradarskog podruma mora biti u skladu s autohtonim načinom gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobičajenih materijala s naglaskom na očuvanje tradicijske slike krajobraza. Zgrade moraju imati dvostrešni kosi krov s tradicijskim pokrovom. Pri gradnji nije dozvoljena upotreba metala, gotovih betonskih elemenata, salonita i lima. Tlocrtni oblik zgrade treba biti izduženi pravokutnik. Pod izduženim pravokutnikom se podrazumijeva pravokutnik koji ima omjer stranice minimalno 1:1,5.

(152e.) Spremište alata, oruđa i strojeva može se graditi samo na poljoprivrednim površinama iz točke (141a.) ovog Plana većima od 1.000 m². Spremište alata, oruđa i strojeva može biti samo prizemnica bez potkrovlja i bez podruma građevinske (bruto) površine do 12 m². Ukupna visina spremišta alata, oruđa i strojeva je najviše 5 m. Izgradnja spremišta alata, oruđa i strojeva mora biti u skladu s autohtonim načinom gradnje uz primjenu tradicijskog oblikovanja i uobičajenih materijala s naglaskom na očuvanje tradicijske slike krajobraza. Spremište alata, oruđa i strojeva mora imati dvostrešni kosi krov s tradicijskim pokrovom. Pri gradnji nije dozvoljena upotreba metala, gotovih betonskih elemenata, salonita i lima. Spremište alata, oruđa i strojeva mora biti na najmanje upadljivom mjestu, visokim zelenilom zaklonjeno od pogleda s javne prometne površine.

(152f.) Nadstrešnica se može postaviti na poljoprivrednim površinama iz točka (141a.) ovog Plana većim od 2 ha.



Građevinska (bruto) površina nadstrešnice može biti do 40 m², a može se povećati za 20 m² na svakih daljnjih 1 ha poljoprivredne površine pod kulturom. Nadstrešnice služe za privremeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda ili privremeno sklanjanje ljudi, a grade se kao prizemnice od lakog materijala s dvostrešnim kosim krovom s tradicijskim pokrovom, otvorene s najmanje tri strane. Ukupna visina nadstrešnice je najviše 6 m.

(152g.) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi plastenici i staklenici, u funkciji uzgoja povrća, voća, cvijeća i sl. na način da nisu: na vizualno istaknutim pozicijama, na područjima zaštićenih dijelova prirode, na područjima vrijednih dijelova prirode i na osobito vrijednom obradivom tlu. Na vrijednom obradivom tlu moguće je podizati plastenike i staklenike samo ako kao osnovni resurs koriste isključivo to tlo. Poželjno je ovu vrstu građevina vizualno odvojiti od javne prometne površine sadnjom visokog zelenila na pripadajućoj čestici.''

Članak 84. U točki (153.), u stavku 3. dio rečenice: ''na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno'', brišu se.

Članak 85. Točka (163.), mijenja se i glasi: ''U ovom PPUO utvrđeno je izdvojeno građevinsko područje gospodarske zone Čepin, u naselju Čepin zona gospodarske namjene I i II te u Beketincima zona gospodarske namjene-za gospodarenje otpadom.''

Članak 86. Iza točke (178.), dodaje se nova točka (178a.) koja glasi:

(178a.) ''U prvoj fazi kolnik se može izvesti u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m. U drugoj fazi kolnik se mora izvesti sukladno posebnim propisima i Odredbama ovoga Plana.''

Članak 87. U točki (180.), tablica: ''Minimalni broj parkirališnih mjesta'' zamjenjuje se novom tablicom koja glasi:



'' MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA

Namjena građevina Jedinica Broj parkirališnih mjesta

Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,0 Višestambene građevine 1 stan 1,2 Trgovački (maloprodaja) 25 m² građevinske bruto površine 1,0 Robne kuće, trgovački centri 60 m² građevinske bruto površine 1,0 Tržnice na malo 25 m² građevinske bruto površine 1,0 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² građevinske bruto površine 2,0 Industrija i skladišta 100 m² građevinske bruto površine 1,0 Servisi i obrt 100 m² građevinske bruto površine 2,0 Ugostiteljstvo 15 m² građevinske bruto površine 1,0 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 2,0 Zdravstveni objekti 40 m² građevinske bruto površine 2,0 Vjerske građevine 40 m2 građevinske bruto površine 1,0 Ostale vrste građevina 100 m² građevinske bruto površine 1,0 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih

mjesta za sve namjene u sklopu građevine

''

Članak 88. U točki (183.), u stavku 2., riječi: ''najmanje 1,20 m'' zamjenjuju se riječima: ''minimalna širina definirana je posebnim propisima''.''

Članak 89. U točki (186.), u stavku 1., riječi: ''ali ne može biti manja od 1,20 m'' zamjenjuju se riječima: ''a minimalna širina definirana je posebnim propisima''.''

Članak 90. U točki (189.), riječi: ''magistralne pomoćne županijske pruge MP13'' zamjenjuju se riječima: ''glavne željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M3''. Dodaje se stavak 2., koji glasi: ''Planom je predviđen i alternativni koridor glavne željezničke pruge od značaja za međunarodni promet u zoni naselja Čepin.''

Članak 91. Iza točke (191.), podnaslov: ''5.3. Telekomunikacijska mreža'' mijenja se i glasi: ''5.3. ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE''

Članak 92. Točka (193.), mijenja se i glasi: ''Razvoj elektroničke komunikacijske mreže obuhvaća građenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme neophodne za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga.



Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema može se graditi unutar i izvan građevinskih područja, u skladu s posebnim propisima. Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova izvan građevinskih područja potrebno je koristiti postojeće infrastrukturne koridore radi objedinjavanja istih u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja neopravdanog zauzimanja novih površina. Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova i povezane opreme (razdjelni ormari i sl.) unutar građevinskih područja iste u pravilu graditi unutar javnih površina, u zoni pješačke staze ili zelenih površina. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema bez korištenja vodova prema načinu postavljanja dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvati) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu sa samostojećim antenskim stupovima. Samostojeći antenski stupovi za postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme po konstrukciji izvode se kao štapni visine do 30m ili kao rešetkasti antenski stupovi.''


''Raspored elektroničke komunikacijske infrastrukture prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.A na sljedeći način:

- postojeći antenski stupovi, simbolom na lokaciji,

- područjem za smještaj rešetkastog antenskog stupa.

Unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa uvjetuje se gradnja samo jednog novog rešetkastog antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ukoliko je unutar područja za smještaj rešetkastog antenskog stupa već izgrađen rešetkasti antenski stup/stupovi, tada je moguća izgradnja još samo jednog dodatnog zajedničkog rešetkastog antenskog stupa za ostale operatore/operatora.

Pristupni put za samostojeći antenski stup koji se gradi izvan granica građevinskog područja ne smije se asfaltirati.

U postupku izdavanja provedbenih akata za izgradnju samostojećeg antenskog stupa obavezno je pribaviti posebne uvjete zaštite prirode i zaštite kulturnih dobara, bez obzira na lokaciju.''

Članak 94. Točka (195.), mijenja se i glasi: ''Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova unutar zaštitnog pojasa postojećih kao niti unutar koridora planiranih državnih cesta, željeznica i trasa dalekovoda naponskog nivoa 10 kV, 35 kV, 110 kV i više.''



Članak 95.

Točka (196.), mijenja se i glasi: ''Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama u suglasju s ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima po posebnim propisima.''

Članak 96. Iza točke (206.) dodaju se novi podnaslov i nove točke (206a.), (206b.) i (206c.), koje glase: ''5.4.1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

(206a.) Unutar građevinskih područja naselja omogućava se gradnja postrojenja koja za proizvodnju toplinske i/ili električne energije koriste obnovljive izvore energije, kao i postrojenja učinkovite kogeneracije. Za distribuciju toplinske energije od energetskih jedinica za proizvodnju toplinske energije do okolnih korisnika (građevina) planiraju se energetski objekti za distribuciju toplinske energije (vrelovodni ili toplovodni sustav). Vodove distribucije toplinske energije graditi podzemnim cjevovodnim sustavom u pravilu u površine javne namjene. Energetske objekte za distribuciju toplinske energije može se graditi u betonskim kanalima ili polaganjem izoliranih vodova izravno u rov. Proizvedena električna energija bi se koristila za predaju u elektroenergetski sustav ili za vlastite elektroenergetske potrebe, a višak je moguće predavati u elektrodistribucijski sustav sukladno uvjetima operatora distribucijskog sustava. Za omogućavanje preuzimanja viška proizvedene električne energije omogućava se izgradnja potrebnih elektroenergetskih postrojenja, a to su: rasklopna postrojenja 35(20) kV i 10(20) kV i/ili TS 35/10(20) kV i 10(20) kV s pripadajućom interpolacijom u postojeću EE mrežu, kao i pokretnih priključnih KB 35 kV, KB 10(20) kV i KB 0,4 kV. Postrojenja iz stavka 1. ove točke mogu se graditi u zoni gospodarske namjene I i II u Čepinu, na građevinama i/ili građevnim česticama u svim namjenama u skladu s odredbama ovog Plana koje se odnose na građevinu, odnosno uređenje građevne čestice. Ukoliko tehničke mogućnosti dozvoljavaju, moguće je proizvedenu energiju iz takvih sustava prodavati na tržištu.

(206b.) Energetske objekte za proizvodnju i distribuciju toplinske energije projektirati, graditi prema posebnim propisima. Potrebnu elektroenergetsku opremu i elektroenergetski rasplet projektirati i graditi prema posebnim propisima.

(206c.) Na prostoru Općine Čepin se omogućava gradnja postrojenja koja za proizvodnju toplinske i/ili el. energije koriste obnovljive izvore energije.

Ukoliko se iskaže interes za takvu gradnju, potrebno je provesti odgovarajuće postupke propisane posebnim propisom, zadovoljiti kriterije zaštite prostora i okoliša te ekonomske isplativosti.



U sklopu gospodarskog kompleksa ili uz građevine za obavljanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje moguća je gradnja postrojenja za proizvodnu električne i/ili toplinske energije koja kao resurs koriste alternativne odnosno obnovljive izvore.

Kada se građevine iz stavka 1. ove točke grade kao građevine osnovne namjene na zasebnoj građevnoj čestici mogu se graditi unutar granica građevinskih područja gospodarske namjene ili izvan granica građevinskih područja pod uvjetom da građevna čestica bude udaljena minimalno 500,0 m od granica građevinskog područja naselja gradskog karaktera, minimalno 100,0 m od granica građevinskog područja ostalih naselja, kao i minimalno 100,0 m od ruba zemljišnog pojasa državne ili županijske ceste, odnosno željeznice, ili planskog koridora ceste, odnosno željeznice.''

Članak 97. U točki (207.), stavku 1. alineje 1., 2. i 3., brišu se.

Članak 98. Točka (208.), mijenja se i glasi: ''Trase postojećih i planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.A ''Energetski sustav-Elektroenergetika i Plinoopskrba''.''

Članak 99. Točke (208.) i (210.), brišu se.

Članak 100. U točki (211.), stavak 2., mijenja se i glasi: ''Distribucijska mreža je srednjetlačna (P=1-3 bar).''

Članak 101. Točka (214.), mijenja se i glasi: ''Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa.''

Članak 102. Točka (215.) mijenja se i glasi: ''Vodoopskrbni vodovi polažu se u površinama javne namjene.''

Članak 103. Iza naslova: ''6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA'', podnaslov: ''6.1. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI I ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE'' mijenja se i glasi: ''6.1. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI I ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI''.




(231a.) Unutar obuhvata Plana nema područja ekološke mreže, sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (''Narodne novine'', br. 109/07). Sukladno odredbi članka 124. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode (''Narodne novine'' br. 70/05 i 139/08) Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode utvrđuje sljedeće planske smjernice: - potrebno je štititi područja prekrivena autohtonom vegetacijom, postojeće šumske

površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje,

- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare uz sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova,

- osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada kao ekološki vrijednih područja,

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, - gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma, - očuvati postojeće šume, zaštititi ih od prenamjene i krčenja, očuvati šumske

čistine (livade, pašnjaci) i šumske rubove, - pri oblikovanju građevina koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim

obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - štititi elemente krajobraza u krajobrazno vrijednim područjima.''

Članak 105. U točki (232.), stavci 1. i 2., mijenjaju se i glase: ''Na području Općine Čepin su sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra: ZAŠTIĆENA (REGISTRIRANA) KULTURNA DOBRA: • Sakralna kulturna dobra:

- Župna crkva sv. Trojstva u Čepinu, Z-1693 • Profana kulturna dobra:

- Dvor Adamović-Mihaljević u Čepinu, Z-1243 - Srednjevjekovni grad ''Kolođvar'', Z-1646

• NOB spomenik:

- Rodna kuća narodnog heroja ''Ignje Batrneka-Malog'' u Čepinu, R-485 • Arheološka nalazišta: - Prapovijesni, antičko i srednjevjekovni arheološki lokalitet ''Ovčara-Rozingova

pustara'' u Čepinu, Z-3745, (na k.č.br. 4897/1, 4897/2, 4897/3 i 4897/4 k.o. Čepin),



PREVENTIVNO ZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA: • Profana kulturna dobra:

- Dvorac ''Blau'' u Čepinu-Pomoćin P-2578, - Bara, Ljetnikovac Špajzer u Čepinu

• Etnološka kulturna dobra:

- Stari mlin u Čepinu • Arheološka nalazišta:

- Prapovijesno i srednjevjekovno arheološko nalazište Čepinski Martinci ''Dubrava'', P-2904 (na k.č.br. 614, 4358, 4369, 4921, 4922, 4923, 5231, 5234, 2535/1, 5235/2, 5236, 5237, 5238 i 5242 k.o. Čepin).

- Prapovijesno i srednjevjekovno arheološko nalazište Beketinci ''Bentež'', P-2844 (na k.č.br. 912/1, 4962, 4963, 5382, 5386 i 5407 k.o. Čepinski Martinci).

EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA OD LOKALNOG ZNAČENJA: • Arheološka nalazišta:

- Prapovijesno arheološko nalazište Čepin ''Urbar'', - Prapovijesno i srednjevjekovno arheološko nalazište Čepin ''Selište'', - Prapovijesno i srednjevjekovno arheološko nalazište Čepin ''Bare''.

Zaštićena kulturna dobra simbolima su označena (točne lokacije nisu označene) na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštita prostora, a na kartografskom prikazu broj 4.B2 ''Građevinsko područje naselja Čepin u mj. 1:5.00 prikazano je arheološko nalazište ''Ovčara-Rozingova pustara''. Točan položaj ostalih zaštićenih kulturnih dobara utvrditi će se na temelju akata o zaštiti.''

Članak 106. U točki (234.), stavak 6., briše se. U stavku 21., riječi: ''na tim se lokalitetima'' zamjenjuje riječima: ''na registriranom i preventivno zaštićenim arheološkim nalazištima''. Stavci 22. i 23. mijenjaju se i glase: ''Evidentiranim arheološkim nalazištima nije definiran položaj i rasprostranjenost, te mu se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice. Radi njegove daljnje identifikacije kao i otkrivanja drugih mogućih nalazišta na području zone obuhvata, potrebno je obaviti rekognosciranje terena, detaljno kartiranje i dokumentiranje, temeljem kojih će se odrediti mjere zaštite nalazišta i nalaza. Površina na evidentiranom arheološkom nalazištu može se koristiti na dosad uobičajeni način, a ukoliko se na istom planira izvođenje građevinskih radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Osijeku.''

Članak 107. Naslov iza točke (234.) i točke od (235.) do (240.) mijenjaju se i glase:



''GOSPODARENJE OTPADOM

(235.) Područje Općine Čepin u cijelosti mora biti pokriveno organiziranim uklanjanjem svih vrsta otpada (komunalni, neopasni proizvodni, opasni otpad te posebne kategorije otpada).

(236.) Komunalni otpad se prikuplja na propisani način i predaje ovlaštenom koncesionaru na daljnje raspolaganje.

(237.) Neopasni proizvodni otpad se mora skladištiti na parceli proizvođača otpada na zakonom propisani način, do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču te vrste otpada ili do trenutka odvoza na legalno odlagalište (ili preradu) te vrste otpada.

(238.) Opasni otpad i posebne kategorije otpada se moraju privremeno skladištiti na zakonom propisani način, te predati na daljnje gospodarenje ovlaštenom skupljaču opasnog otpada ili posebnih kategorija otpada.

(239.) Unutar građevinskih područja naselja moguće je obavljati djelatnosti gospodarenja otpadom sukladno posebnom propisu i Odredbama ovoga Plana.

(240.) Sukladno s Planom gospodarenje otpadom u Osječko-baranjskoj županiji na području Općine planirano je formiranje jednog reciklažnog i jednog mini-reciklažnog dvorišta, jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, postavljanje jednog rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla te formiranje ukupno 26 reciklažnih otoka unutar granica građevinskih područja naselja iz sustava Općine. Navedene građevine opremaju se sukladno gore navedenom dokumentu te Planu gospodarenja otpadom u Općini Čepin te posebnim propisima. Za reciklažno dvorište građevinskog otpada koje se nalazi unutar gospodarske zone ''Čepin'' nužna je izrada Elaborata o utjecaju na podzemne vode, pošto je isti na lokaciji unutar zaštitne zone crpilišta ''Vinogradi''.


(240a.) Na lokacijama neuređenih (divljih) odlagališta provesti sanaciju u skladu s posebno izrađenim elaboratima.''

Članak 109. Točka (245.), mijenja se i glasi: ''Obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu.''



Članak 110.

Podnaslov ispred točke (258.) i točke (258.)-(260.), brišu se.

Članak 111. Podnaslov ispred točke (261.), mijenja se i glasi: ''10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA''

Članak 112. Podnaslov ispred točke (263.) i točke (263.)-(265.), brišu se.

Članak 113. Podnaslov ispred točke (266.) i točke (266.)-(267.), brišu se.

Članak 114. Iza točke (267.), dodaje se novi podnaslov i nove točke (267a.), (267b.) i (267c.), koje glase: ''B. SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA ČIJA SE

IZRADA I DONOŠENJE ODREĐUJE OVIM PLANOM

1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

(260a.) Sukladno Zakonu i potrebama prostornog uređenja, Općina Čepin ovim Planom utvrđuje granice obuhvata i obvezu izrade sljedećih planova: - Urbanistički plan uređenja:

1. ''Plandište 1'' u Čepinu 2. ''Plandište 2'' u Čepinu 3. ''Naselje Prijateljstva'' u Čepinu 4. ''Kneza Branimira-Jug'' u Čepinu 5. Urbanistički plan uređenja 1. u Čepinu 6. Urbanistički plan uređenja 2. u Čepinu 7. Urbanistički plan uređenja 3. u Čepinu 8. Urbanistički plan uređenja 4. u Čepinu 9. Urbanistički plan uređenja 5. u Čepinu 10. ''Sjeveroistok'' u Livani 11. Športsko-rekreacijska zona ''Ribnjak''

- Detaljni plan uređenja:

1. ''Centar 1'' u Čepinu 2. ''Centar 2'' u Čepinu

Izrada planova može biti po naprijed navedenom redoslijedu, odnosno redoslijed izrade planova može biti i drugačiji, a odrediti će ga Općina sukladno svojim potrebama i razvoju. Dinamika izrade je minimalno jedan plan u dvije godine.



Na području Općine Čepin važeći planovi su: a) Detaljni plan uređenja: 12. ''Gospodarska zona Čepin'' b) Provedbeni urbanistički plan 13. ''Dijela naselja Čepin'' Područja za koja se utvrđuje granica obuhvata i obveza izrade prostornih planova, kao i važeći planovi označeni su na kartografskim prikazima broj 3. ''Uvjeti korištenja'', 4.B1 ''Građevinsko područje naselja Čepin, izdvojena građevinska područja gospodarske zone Čepin i groblja naselja Čepin, 4.B2 ''Građevinsko područje Čepin'', 4.E ''Građevinsko područje naselja Livana i izdvojeno građevinsko područje groblja naselja Livana i 4.F ''Građevinsko područje športsko-rekreacijske zone ''Ribnjak''.

(267b.) Za gradnju građevina unutar obuhvata urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja navedenih u točki (267a.) ovoga Plana, pod rednim brojevima od 1. do 10. i od 12. do 13., primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora navedeni u točkama od (17.) do (124.) ovoga Plana, a za gradnju prometnih i građevina komunalne infrastrukture primjenjuju se uvjeti gradnje definirani u točkama od (168.) do (229.). Unutar obuhvata navedenih urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja moguća je gradnja obiteljskih stambenih građevina, višestambenih građevina, javnih i društvenih građevina, građevina gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijskih građevina, pomoćnih građevina, javnih zelenih površina, građevina koje se grade na površinama javne namjene i infrastrukturnih građevina sukladno potrebama Općine Čepin i njenih stanovnika. Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice obiteljske stambene građevine ovisno o načinu gradnje iznosi: - za samostojeći način gradnje je 1,2 - za poluprislonjeni način gradnje je 1,6 - za prislonjeni način gradnje je 2,0. Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice PPUT djelatnosti je 2,4; građevne čestice javne i društvene namjene je 3,0; za višestambenu izgradnju je 2,8. Maksimalna gustoća stanovanja je 160 st/ha.

(267c.) Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja športsko-rekreacijska zona ''Ribnjak'' dozvoljena je gradnja športsko-rekreacijskih građevina, ugostiteljsko-turističkih, odgovarajućih javnih i društvenih (udruge i sl.), pomoćnih i infrastrukturnih građevina. Za gradnju građevina unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja športsko-rekreacijske zone ''Ribnjak'' primjenjuju se Opći uvjeti gradnje navedeni u točkama od (17.) do (55.), od (63.) do (88.) i od (101.) do (112.) ovoga Plana. Za gradnju prometne



i građevina komunalne infrastrukture primjenjuju se uvjeti gradnje definirani u točkama od (168.) do (229.) ovoga Plana. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice u športsko-rekreacijskoj zoni ''Ribnjak'' je 0,4, a najveća etažna visina građevine je podrum ili poluukopani podrum, prizemlje i potkrovlje. Maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice u športsko-rekreacijskoj zoni ''Ribnjak'' je 2,4.''


II. GRAFIČKI DIO Stranica 1

II. GRAFIČKI DIO Postojeći kartografski prikazi označeni rednim brojevima 1., 1.A, 2.A, 2.B., 3., 4.A, 4.B1, 4.B2, 4.C, 4.D, 4.E, 4.F prestaju važiti i zamjenjuju se novim kartografskim prikazima označenim rednim brojevima 1., 1.A, 2.A, 2.B., 3., 4.A, 4.B1, 4.B2, 4.C, 4.D, 4.E i 4F.

zavod za prostorno planiranje d.d. i d ppuo cepin-kp-knjiga 1.pdfrješenje o imenovanju odgovornog...

Documents