SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULIFAKULTET EKONOMIJE I TURIZMA DR. MIJO MIRKOVI

PETNJA

SEMINARSKI RAD

PULA, 2015.SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULIFAKULTET EKONOMIJE I TURIZMA DR. MIJO MIRKOVI

PETNJA

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Zatita prirodne batineMentor: dr. sc. Sandi OrliStudentica: Sandi Lazari (Indeks br. 574-KT) Smjer: Kultura i turizam

PULA, prosinac 2015.

Sadraj1. UVOD52. ZATITA PETNJE63. VALORIZACIJA94. ZAKLJUAK105. LITERATURA116. IZVORI12

1. UVOD

Ovaj seminarski rad e se baviti zatitom jezera Petnje. Opisati e se smjetaj, nastanak i oblik zatite koju Petnja zasluuje. Govoriti e se o njezinim prepoznatim, ali i do sada jo neprepoznatim potencijalima te kako isti mogu utjecat na razvoj turizma. Takoer e se obratiti na koji se nain Petnja moe valorizirati kada bi zaista stekla odreeni oblik zatite.Prvi dio seminara e opisati Petnju, njezin smjetaj te postanak. Zatim e se odrediti stupanj zatite i obrazloiti isti. Drugi dio seminara bavit e se valorizacijom Petnje, odnosno u koje se svrhe moe valorizirati.

2. ZATITA PETNJE

Sjeverozapadno 7 kilometara od Slavonskog Broda i sjeveroistono 3,5 kilometara od Sibinja, smjeteno na junoj strani Dilj gore, nalazi se jezero Petnja (Slika 1. i 2.) koje je, prema mnogima nevjerojatno, umjetnog postanka. [footnoteRef:1] Akumulacijsko jezero je nastalo 1969. godine zbog potrebe reguliranog odljeva vode s ovog podruja Dilja, te elje nekadanjeg agrokombinata da osigura dostatne koliine kvalitetne vode za govedarske farme u podnoju ovih obronaka Dilj gore.[footnoteRef:2] Iako je jezero umjetnog postanka, izvrsno se integriralo u okoli i danas predstavlja sastavni dio ekosustava Dilj gore. [1: http://www.tzbpz.hr/sto-posjetiti/izletista/item/32-jezero-petnja] [2: http://www.ribomanija.net/index.php?topic=1419.0]

Slika 1. Jezero Petnja

Izvor: http://www.sbplus.hr (Posjeeno 13. sijenja 2016.)Jezero je okrueno umom a vodu daje petnaestak diljskih izvora meu kojima je najpoznatiji potok Petnja prema kojemu je jezero i dobilo ime.[footnoteRef:3] Jezero je irine oko 150 metara s nekoliko proirenja te je dugo otprilike 1500 metara. Prosjena dubina iznosi oko 9 metara dok su pliaci u zaljevima od 2 do 4 metra dubine. U neposrednoj blizini se nalazi nekoliko manjih pilja te posebnu atrakciju ini kanjon Pljuskara (Slika 3.) kojega ine pilja i 3 slapa. Jezero je poznato i kao Diljsko oko te je vrlo popularno izletite Brodsko-posavske upanije. Takoer, ovaj je krajolik privlaan svim ljubiteljima prirode, planinarima i ribiima. [3: http://academi.bike/item/jezero-petnja/]

Slika 2. Brana na jezeru Petnja

Izvor: http://mw2.google.com (Posjeeno 13. sijenja 2016.)Jezero Petnja nudi mnogo potencijala od kojih su neki i realizirani. Tako postoje mnogobrojne planinarske staze kojima izletnici mogu rekreativno hodati, trati, voziti bicikl ili jednostavno uivati u prirodi. Takoer, Petnja je prepoznata i kao kupalina destinacija. Prema lanku Jutarnjeg Lista, jezero Petnja svrstano je na 2. mjesto od 10 lokaliteta.[footnoteRef:4] Kajak kanu klub Olimpik je 16. lipnja 2014. odrao zanimljivo sportsko natjecanje, odnosno odrana je Dragon boat utrka. Istog je dana i odran 2. kup Republike Hrvatske u kajaku i kanuu na mirnim vodama.[footnoteRef:5] Ova utrka, kao i injenica da je kupalina destinacija, je primjer sportskih i rekreacijskih aktivnosti koje se mogu odravati i koje bi privukle izletnike. [4: http://www.jutarnji.hr/top-10-kupalista-u-slavoniji-i-baranji/875544/] [5: http://www.slavonski-brod.hr/index.php/4785-odrzana-dragon-boat-utrka-na-jezeru-petnja]

Slika 3. Tri slapa u kanjonu Pljuskara

Izvor: http://s1217.photobucket.com (Posjeeno 13. sijenja 2016.)Temeljem Zakona o zatiti prirode u Republici Hrvatskoj postoji 9 kategorija zatite. To su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, znaajni krajobraz, park-uma te spomenik parkovne arhitekture.[footnoteRef:6] Autor bi jezero Petnja zatitilo kategorijom parka prirode jer park prirode ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu te su doputene gospodarske i druge djelatnosti kojima se ne ugroava bitna obiljeja. Znanstvena ,nazovimo tako, funkcija se moe primijeniti u istraivanju okolnih pilja, odgojno-obrazovnu na nastanak jezera, koje biljne i ivotinjske vrste tu obitavaju i slino te rekreativnu funkciju na sportske i rekreativne aktivnosti koje se mogu poduzeti. [6: http://www.mzoip.hr/hr/priroda/zasticena-podrucja.html]

3. VALORIZACIJA

Park prirode jezero Petnja autor bi valorizirao u turistike svrhe. Zbog svojih prepoznatih i iskoritenih potencijala, ali i zbog onih neprepoznatih i neiskoritenih, park prirode vrvi aktivnostima koje bi se mogle odvijati. Ve postojea Udruga portskih Ribolovaca Petnja ubire novac kroz lanarine i dnevne karte.[footnoteRef:7] Poznato je kako veliki broj ribolovaca se dolazi rekreativno baviti ribolovom. Jedna od neprepoznatih aktivnosti koje se mogu odvijati na tu temu su primjerice ribiki turniri koji bi privukli kako ribie tako i zainteresirane. Jedan od uvjeta sudjelovanja u turniru moe na primjer biti neki novani iznos i na kraju turnira bi se ulovljena riba mogla spremiti u fipaprika koja bi se prodavala (npr. porcija 10,00 kn). Moe se otvoriti planinarski dom koji bi privlaio planinare i avanturiste, a dom bi se mogao financirati od usluga smjetaja i priprema hrane i pia. Mogu se organizirati i biciklistiki turniri, plivaki turniri ali i streljaki turniri koji bi privukli iroki spektar posjetitelja. Primjer valorizacije je Odred izviaa "Plavi pingvin" koji je bio organizirao logorovanje, svaki je sudionik logorovanja platio 300,00 kn te je imao zabavnu i obrazovnu funkciju.[footnoteRef:8] [7: http://www.ribomanija.net/index.php?topic=1419.0] [8: http://logorovanje.plavipingvin.hr/dokumenti/letak%20taborovanje%202015.pdf]

Zbog svog potencijala, park prirode jezero Petnja moe biti vrlo poeljna turistika destinacija zbog svog poloaja, zbog prirodnog okruenja, zbog blizine grada (Slavonski Brod) te zbog aktivnosti koje se i koje se mogu obavljati. Otvaranjem nekog tipa smjetajnog objekta i nekog tipa ugostiteljskog objekta koji bi vrio usluge pripreme hrane i pia otvorila bi se nova radna mjesta koja bi povoljno utjecala na razvoj upanije.

4. ZAKLJUAK

Jezero Petnja, iako nastalo djelovanjem ovjeka, odie istom izvornou. Jezero je pravi primjer kako se ovjekovo djelo moe skladno ukomponirati u prirodni krajolik bez unitavanja istog. Jezero je prepoznato kao ribiko, kupalino, rekreacijsko i izletniko sredite Brodsko-posavske upanije.Jezero Petnja bi se moglo zatititi kategorijom parka prirode jer smatram kako ima sve potrebne kvalitete za zatitu. U parku bi se mogle obavljati gospodarske djelatnosti koje bi pomogle razvoju Brodsko-posavske upanije te bi se otvorila nova radna mjesta, bile bi odravane edukacije za provoenje raznih aktivnosti i slino. Smatram kako jezero Petnja ima najveu vanost u turistikome smislu jer zbog svog poloaja i okruenja prirodom tvori savreni sklad za kojima tragaju brojni turisti.

5. LITERATURA

1. http://logorovanje.plavipingvin.hr/dokumenti/letak%20taborovanje%202015.pdf (Posjeeno 13. sijenja 2016.)2. http://www.jutarnji.hr/top-10-kupalista-u-slavoniji-i-baranji/875544/ (Posjeeno 13. sijenja 2016.)3. http://www.ribomanija.net/index.php?topic=1419.0 (Posjeeno 13. sijenja 2016.)4. http://www.sbplus.hr/brodsko-posavska_zupanija/gospodarstvo/turizam/jezero_petnja.aspx#.VpJps7bhDIU (Posjeeno 13. sijenja 2016.)5. http://academi.bike/item/jezero-petnja/ (Posjeeno 13. sijenja 2016.)6. http://www.tzbpz.hr/sto-posjetiti/izletista/item/32-jezero-petnja (Posjeeno 13. sijenja 2016.)7. http://www.slavonski-brod.hr/index.php/4785-odrzana-dragon-boat-utrka-na-jezeru-petnja (Posjeeno 13. sijenja 2016.)8. http://www.mzoip.hr/hr/priroda/zasticena-podrucja.html (Posjeeno 13. sijenja 2016.)

6. IZVORI

1. Slika 1. Jezero Petnja, Izvor: http://www.sbplus.hr/_Data/Slike/173_20110608235856190.jpg (Posjeeno 13. sijenja 2016.)2. Slika 2. Brana na jezeru Petnja, Izvor: http://mw2.google.com/mw-panoramio/photos/medium/47313882.jpg (Posjeeno 13. sijenja 2016.)3. Slika 3. Tri slapa u kanjonu Pljuskara; Izvor:http://s1217.photobucket.com/user/NAVIGATOREXTREM/media/SLAVONSKI%20BUSHCRAFT%202011/IMG_0814Small.jpg.html (Posjeeno 13. sijenja 2016.)