Zapadni i Istočni Slaveni u ranom Srednjem

vijeku

PODRIJETLO I RAZMJEŠTAJ SLAVENA

- slavenska pradomovina nalazila se između: rijeke Labe na zapadu i rijeke Dnjestar na istoku

Baltičkog mora na sjeveru i gorja Karpata na jugu

- dio Slavena ostaje na tom području i tijekom Velike seobe naroda

- dio njih odlazi na: 1. zapad -> Zapadni Slaveni (Česi, Poljaci, Moravci, Slovaci)

2. jug (preko Dunava i Alpa) -> Južni Slaveni (Hrvati, Srbi, Slovenci)

3. istok -> Istočni Slaveni (Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci)

VELIKOMORAVSKA KNEŽEVINA

- od VII. st. pod vlašću Franačke

- Slaveni se prevođeni knezom Mojmirom početkom IX. st. (nakon smrti Karla Velikog) osamostaljuju

te stvaraju Velikomoravsku kneževinu -> istočnofranačko vrhovništvo

- sjedište Velikomoravske kneževine bilo je u Velehradu na rijeci Moravi

- knez Rastislav želi smanjiti germanizaciju koju su širili franački misionari te se obraća bizantskom

caru

- bizantski car šalje braću Konstantina i Metoda -> prevode liturgijske knjige na slavenski jezik, a

Konstantin sastavlja i slavensko pismo glagoljicu

- nakon tri godine djelovanja Konstantin odlazi u Rim i stupa u grčki samostan i uzima redovničko ime

Ćiril gdje umire 869. g.

- Metod nastavlja djelovanje te ga franački misionari optužuju za krivovjerje jer su organizirali braća

organizirala liturgiju na narodnom jeziku

- papa Ivan VIII. priznaje dvojakost bogoslužja u Moravskoj i odobrava misiju

- Metoda se vraća u Velikomoravsku kneževinu gdje je postao panonski biskup

- papa Stjepan V. koji nakon Metodove smrti zabranjuje liturgiju na slavenskom jeziku u

Velikomoravskoj kneževini

- njegovi se učenici nakon toga sklanjaju u druge zemlje i odlaze na jug (Bugarska, Makedonija,

Hrvatska)

- Franci svrgavaju neposlušnog Rastislava i na prijestolje dovode njegovog nećaka Svjatopluka koji

ponovno priznaje vrhovništvo Istočnih Franaka

- nakon njegove smrti Moravska slabi zbog prijestolnih borbi te je u X. st. osvajaju Mađari

POLJSKA

- početkom IX. st. Poljaci su bili podijeljeni na veći broj plemena i kneževina

- najznačajnija je bila kneževina Velika Poljska sa središtem u Gnieznu

- Velikom Poljskom je vladala dinastija Pjastovića

- Velika Poljska je služila kao jezgra okupljanja drugih poljskih kneževina -> Mješko I. Pjastović

započinje proces ujedinjenja poljskih zemalja

- Poljaci prihvaćaju kršćanstvo kao važan element europskog identiteta -> 968. g. prva poljska

biskupija u Poznanu

- njegov sin Boleslav I. Hrabri (995. - 1025.) je najznačajniji vladar poljske ranosrednjovjekovne

povijesti

- kao knez Velike Poljske proširio je granice države te se 1025. g. okrunio za kralja Poljske

- nakon njegove smrti Poljska je izgubila dijelove teritorija zbog prijestolnih borbi i jakih susjeda

(Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda i Kijevska Rusija)

- poljski kraljevi priznaju njemačko vrhovništvo te se u XII. st. Poljska se raspada na manje dijelove

ČEŠKA

- dva plemena vode ujedinjene čeških plemena:

I. pleme Čeha kojim vladaju Pšemislovići -> šire svoju vlast na druga češka plemena

II. pleme Hrvata na čelu s knezom Slavnikom -> okuplja drugi dio čeških plemena

- između plemena Čeha i Hrvata dolazi do sukoba -> krajem X. st. pobjeđuju Česi i likvidiraju sve

Slavnikove potomke

- praški biskup Vojtjeh Adalbert bio je sin kneza Slavnika te je bio prognan

- bježi kod poganskih Prusa koja pokušava pokrstiti te umire mučeničkom smrću -> prvi poljski svetac

- Pšemislovići se nastoje osloboditi njemačkog političkog i crkvenog utjecaja -> trajna nestabilnost

zbog izmjenjivanja razdoblja neovisnosti s razdobljem vazalne podložnosti Njemačkoj

RUSIJA

- ime Rus prvi put spominje gotski povjesničar Jordanes u VI. st. -> izraz za savez ruskih plemena oko

grada Kijeva

- područje Kijevske Rusije je povijesna jezgra ruske države i prvi centar ujedinjenja

- drugo važno područje bilo je na sjeveru oko grada Novgoroda -> 870. g. osvojen od strane Varjaga

(Vikinga)

- varjaški vođa Rjurik proglašava se vojnim zapovjednikom grada -> Novgorod je drugi centar

ujedinjenja

- uskoro Varjazi osvajaju Kijev koji postaje glavni grad njihove države -> pod njihovom vlašću

ujedinjeno sjeverno i južno rusko područje

- Rusi dolaze u kontakt sa naprednijim Bizantom -> snažan utjecaj bizantske tradicije -> kršćanstvo

dolazi iz Bizantskog Carstva

- knez Vladimir Sveti (978. - 1015.) uspostavlja političko i vjersko jedinstvo -> vrhunac ruske

ranosrednjovjekovne povijesti

- knez Vladimir Sveti zbog svojih zasluga u širenju vjere stekao je nadimak „Jednak Apostolu“

- zbog unutarnjih borbi za vlast Kijevska Rusija se raspada u XII. st. na manje dijelove