Slide 1

ZAKONITOSTI U PROCESU LIKOVNE KULTUREU procesu likovnog vaspitanja razlikuju se i odreene zakonitosti. Likovno vaspitanje ne moe biti izolovan i nezavisan proces u odnosu na druge vaspitne faktore, te je i likovni rezultat uslovljen njima.Prve vizuelne utiske koje dijete ponese iz svoje sredine, prva emocionalna procjenjivanja, znanja i iskustva koje stie, njegov razvoj motorike, osjeaj sigurnosti i samopouzdanja, tradicije i sl. sve to utie na razvoj likovnih sposobnosti.Likovni rezultati mogu se postii samo pod pretpostavkom uvaavanja svih ovih faktora. Prema tome, prvi zakon pravilnog razvoja likovnih sposobnosti glasio bi rezultati u likovnom vaspitanju su u meuzavisnosti sa drugim vaspitnim uticajima. S druge strane likovno vaspitanje, doprinosi ostalim vaspitno-obrazovnim podrujima. Povezanost i meusobna uslovljenost mnogobrojnih sposobnosti upravo nas navodi na definisanje jednog opteg zakona razvijanja likovnih sposobnosti zakona o stimulisanju likovnog razvoja. Ovaj zakon polazi od pretpostavke da javljanje likovnog akta, a analogno tome i stalan razvoj likovnih sposobnosti, zavisi od pravilno postavljenog odnosa dva suprotna, ali povezana kompleksa sposobnosti s jedne strane, sposobnosti koje podstiu na stvaranje, a s druge strane, kompleksa sposobnosti koje takvo stvaranje omoguavaju.Ako bismo pojednostavili klasifikaciju likovnih sposobnosti, onda bismo u kompleksu sposobnosti koje potiu na stvaranje ubrojali one koje se odnose na primanje utisaka, na njihovo doivljavanje i elju da se doivljaj izrazi (tano posmatranje, likovno iskustvo, fantazija i tehnika spremnost) a u komplekse sposobnosti koji omoguavaju stvaranje uvrstili bismo sve one koji su povezani sa motivacijom i izraajno-tehnikim sposobnostima, kao i iskustvima iz poznavanja meterijala i postupaka u raduDakle, s jedne strane stoje doivljajne sposobnosti, a sa druge strane izraajno-tehnike. Pedagokim uticajem trebalo bi razvijati sve ove sposobnosti, ali tako da sposobnosti koje potiu na stvaranje budu neto razvijenije od tehniko-izraajnihPreciznije reeno, u dinamici razvoja likovnih sposobnosti, u prvom ciklusu razvijaju se omoguavajue sposobnosti, u drugom podsticajne, u treem kreativni akt, a u etvrtom verifikativne sposobnosti. Vaspita e nastojati da dobro izabranim zadacima razvija kod uenika one sposobnosti koje stimulativno djeluju na napredak uenikaU pogledu vremenskog ritma razvijanja likovnih sposobnosti postoje izvjesne ravnomjernosti, koje se mogu formulisati u vidu zakona o ritmikim smjenjivanjima perioda razliitih vaspitnih uticaja, tj. smjenjivanja perioda u kojima se primaju, usvajaju nova iskustva, sa periodima u kojima djeca daju, u kojima se ona izraavaju stvaralaki. Nagomilano iskustvo koje uenici stiu u periodu usvajanja novina i iskustva uz pomo nastavnika, u sljedeem periodu se pojavljuje kao mogunost novog rascvata stvaralatva.Ovaj drugi vremenski period ne moe da traje beskrajno, ve se vremenom umrtvljuje, iscrpljuje bez novih podsticaja i iskustava pa se zbog toga razvoj mora ponovo da oslanja na sljedei period prikupljanja novih iskustava i likovnog saznanja. Ako uitelj osjeti ritam ovih faza, on e svoje metodske postupke i svoje zahtjeve da prilagodi njima to e pozitivno da utie na likovni razvoj uenika. Uvaavanjem ovih zakonitosti uitelj mora da sa panjom izgrauje i utvruje svoj plan rada, izbor materijala i zadataka, organizaciju asa, pa i samo ocjenjivanje rezultata.ZADACI LIKOVNE KULTURE

utvrivanje konkretnih zadataka likovnog vaspitanja je osnovno pitanje metodike likovnog vaspitanjazadatke likovnog vaspitanja u osnovnoj koli utvruje program za osnovnu kolu koji donosi najvii organ u dravilikovni zadaci u osnovnoj koli nastavljaju se na zadatke likovnog vaspitanja u djeijim vrtiima, kao to se zadaci likovnog vaspitanja u srednjoj koli nastavljaju na zadatke iz osnovne kolePrema Programu za osnovne kole, zadaci likovnog vaspitanja su:1. da njeguje i razvija sposobnost likovnog izraavanja, oplemenjuje doivljaje i podstie stvaralake mogunosti uenika2. da kod uenika razvije ljubav, potrebu i razumijevanje likovnih vrijednosti izraenih u djelima slikarstva, vajarstva, arhitekture i primjenjene umjetnostia3. da tumaenjem odabranih dijela likovnog stvaralatva i likovnom obradom sadraja iz nae stvarnosti razvija smisao za svijest i utie na formiranje moralnog lika uenika4. da uenike upozna i osposobi da ovladaju sredstvima i tehnikama likovnog izraavanja dostupnih njihovom uzrastu5. da stvara interesovanje i potrebu za posjeivanjem izlobi, galerija i muzeja

6. da razvija smisao za potivanje, uvanje i njegovanje kulturnih tekovina i umjetnikih spomenika naih naroda;7. da usmjerava uenike da osjetljivost za likovne vrijednosti koje stiu u nastavi primjenjuju i koriste u radu i ivotu;8. da njeguje i razvija individualnu likovnu obdarenost uenikaPOVEZANOST LIKOVNOG VASPITANJA SA DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMALikovno vaspitanje nije izlolovano od drugih nastavnih predmeta. Ono ima svoje zadatke, ali isto tako ima ope obrazovne zadatkeProblem povezanosti mogue je analizirati sa dva stanovita:Sadraji drugih nastavnih predmeta u procesu likovnog vaspitanjaLikovna djelatnost i umjetnika slika u vaspitnom radu drugih nastavnih predmetaSadraji drugih predmeta u likovnom vaspitanjuLikovno izraavanje je mogue ako postoje podsticaji koji izazivaju odgovarajue reagovanje linosti. ivot kao sveobuhvatni faktor predstavlja podsticaj u najirem smisluSusreemo se sa temama iz muzike, historije, biologije, anatomijom, alatima itd. Prirodno je da se koriste, ako doprinose zadacima estetskog odgoja