zakoni iz oblasti kulture - crna gora

363
UPRAVNI ODBOR ZA KULTURU CDCULT-BU(2004)7A, 6. februar 2004 Evropski program pregleda nacionalnih kulturnih politika MOZAIK PROJEKAT Kulturna politika u Srbiji i Crnoj Gori Dio II: Republika Crna Gora - Nacionalni izvještaj 1

Upload: thegajger

Post on 10-Aug-2015

229 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Trenutno vazeci zakoni iz oblasti kulture u Crnoj Gori

TRANSCRIPT

Page 1: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

UPRAVNI ODBOR ZA KULTURUCDCULT-BU(2004)7A, 6. februar 2004

Evropski program pregleda nacionalnih kulturnih politikaMOZAIK PROJEKAT

Kulturna politika u Srbiji i Crnoj Gori

Dio II: Republika Crna Gora - Nacionalni izvještaj

1

Page 2: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

SADRŽAJ

Uvodna riječ Ministra kulture..…………………………………………………....... 4 Osnovni ciljevi rada Ministarstva kulture Crne Gore ............................................... 7

1. OPŠTI PODACI ……………………………………………………………………... 8

1.1 Demografska struktura i teritorijalno-administrativne specifičnosti ……………….... 8

1.2 Ekonomska struktura i socijalni status ………………………………………………. 8

1.3 Politička struktura ……………………………………………………………………. 9

2. KULTURNE POLITIKE U ISTORIJSKOM KONTEKSTU ……………………10

2.1 Inicijativa u kulturnoj politici od 1945. do 1953. godine ………………….………...10

2.2 Državno-administrativni koncept kulturne politike od 1954. do 1974. godine ……....10

2.3 Kulturna politika u samupravljanju od 1975. do 1989. godine ………………….…..10

2.4 Tranzicija u kulturi Crne Gore od 1991. godine …………………………….……..... 11

2.5 Uloga Ministarstva kulture Republike Crne Gore ………………………………….. .11

3. OPIS I ANALIZA KULTURNE POLITIKE PO POJEDINAČNIMDJELATNOSTIMA KULTURE …………………………………………….…….. 14

3.1 Kulturno nasljeđe …………………………………………………………….…….... 14

3.1.1 Zaštita spomenika kulture ………………………………………….…….. 14

3.1.2 Muzejska djelatnost ………………………………………………….…… 16

3.1.3 Arhivistika ………………………………………………………….…….. 17

3.1.4 Zaštita prirodnih dobara ………………………………………….………. 18

3.1.5 Arheologija ……………………………………………………....………. 19

3.2 Oblast stvaralaštva ………………………………………………………………….. 20

3.2.1 Pozorišna djelatnost ………………………………………………………. 20

3.2.2. Muzička djelatnost i ples ………………………………………………... 22

2

Page 3: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

3.2.3 Lijepe umjetnosti ………………………………………………………… 23

3.2.4 Kinematografija …………………………………………………………. 25

3.2.5 Alternativna i eksperimentalna umjetnost ………………………………. 27

3.2.6 Amaterizam ……………………………………………………………… 28

3.2.7 Kultura manjinskih naroda ……………………………………………… 29

3.3 Kulturne industrije ……………………………………………….………………… 30

3.3.1 Bibliotečka djelatnost ……………………………………………………. 30

3.3.2 Izdavaštvo ……………………………………………………………….. 32

3.3.3 Mediji ……………………………………………………………………. 34

3.3.4 Obrazovanje u kulturi …………………………………………………… 36

3.3.5 Međunarodna saradnja …………………………………………………... 38

4.1 DODATAK 1 – Organizaciona šema Ministarstva kulture Republike Crne Gore .. 40

4.2 DODATAK 2 – Organizaciona šema institucija u nadležnosti Ministarstva kultureRepublike Crne Gore .................................................................................................. 41

4.3 DODATAK 3 – Organizaciona šema ministarstava kao organa upravne vlasti uCrnoj Gori ................................................................................................................... 42

3

Page 4: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

UVODNA RIJEČ MINISTRA KULTURE

Sva nastojanja Republike Crne Gore da u nekoliko posljednjih decenija XX vijekadefiniše vlastiti koncept kulturne politike nijesu dala željene rezultate. Crna Gora niti jedo sada imala, niti danas ima jedan takav strateški dokument. Do prije desetak godina,Crna Gora nije, međutim, imala ni odgovarajuće institucije, to jest Ministarstva kulture,čiji bi zadatak bio da sačini strategiju, to jest program i akcioni plan kulturnog razvojazemlje. Stoga se kulturna politika uglavnom bavila dnevnim pitanjima, stihijski inedovoljno transparentno, kako u procesu donošenja odluka, tako i u raspodjelifinansijskih sredstava.

Ne treba zaboraviti da je upravo posljednja decenija XX vijeka bila vrijemekrvavih nemira na Balkanu i raspada ex-Jugoslavije, vrijeme u kome je Crna Gora,postupnim i dramatičnim samoosvješćivanjem, prešla put od sljedbenika destruktivnepolitike srpskog vođe Slobodana Miloševića, do značajnog i u međunarodnoj zajednicipriznatog protivnika njegovog režima. U epohi ratova i međuetničkih sukoba u ovomrazdoblju, Crna Gora je, u velikoj mjeri, uspjela da sačuva tradicionalni međuetnički skladna svom prostoru, ali su materijalno propadanje stanovništva i život u uslovimameđunarodne izolacije neminovno doveli do marginalizacije kulture u društvu, bujanjapiraterije u izdavaštvu, filmu i muzici, prekida međunarodne saradnje i drugih negativnihpojava.

Ministarstvo kulture, osnovano 1993. godine, započelo je rad sa minimalnimbrojem zaposlenih (svega 10) koji nije povećavan punih deset godina. Uz to, na čeluustanove u tako kratkom periodu smijenilo se osam ministara. Novim aktima danas je,kako zbog proširenja nadležnosti (uključivanje sektora javnog informisanja u aprilu2003), kao i nove raspodjele poslova, predviđen veći broj službenika i nova organizacijaMinistarstva i upravo nam predstoji popuna mjesta stručnim ljudima koje će preporučivativiše profesionalna biografija a manje politička pripadnost.

Ovo je preduslov da se uspostavi i novi model rada Ministarstva, u skladu sasavremenim zahtjevima i pozitivnom evropskom praksom. Ovo je, takođe, i preduslov dase pristupi regulisanju aktuelne situacije u kulturi, to jest temeljnim reformama u ovomsektoru, u procesu koji započinje analizom aktuelnog stanja i utvrđivanjem prioritetnihciljeva, dakle izradom Nacionalnog izvještaja, a nastaviće se, nadamo se, savjetodavnomaktivnošću i preporukama domaćih i stranih ekspertskih tijela i ustanova, uz puno učešćeneposredno involvirane i šire javnosti. To je, vjerujemo, pravi put za revitalizacijukulturnog ambijenta i ustanova kulture u Crnoj Gori.

Nacionalni izvještaj o kulturnoj politici ukazuje na neminovnost zamjenepostojeće, većinom zastajrele i prevaziđene zakonske regulative i nužnost donošenjenove, usklađene sa međunarodnim standardima i pravilima Savjeta Evrope, EvropskeUnije i Svjetske Trgovinske Organizacije. S obzirom da se veliki broj ukupnih zakonaindirektno odnosi na kulturu, jasno je da se nacionalni program za kulturu, i kratkoročni idugoročni, mora nadovezivati na strateške dokumente Vlade i da je njima uslovljen (npr.strategija privrednog razvoja, prostorni plan, nacionalni program visokog školstva,finansijska i fiskalna politika itd).

Najveći problem u kulturi ostaje problem finansiranja: kako obim ukupnihbudžetskih sredstava za kulturu, tako i način njihove raspodjele. Ministarstvo kulturefinansira godišnje programe rada nacionalnih javnih ustanova, ali sufinansira i

4

Page 5: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

programske projekte iz oblasti kulture i umjetnosti lokalnih institucija, kao i nevladinihorganizacija i pojedinaca. Sve to, za sada, bez precizno utvrđenih pravila selekcije i bezobavezujuće ugovorne povratne informacije od korisnika sredstava. Zbog nemogućnostidržave da u budućnosti finansijski u potpunosti pokriva ovakve troškove, biće neophodnopronalaziti i alternative izvore, to jest otvoriti proces uspostavljanja partnerskih odnosaizmeđu javnog, privatnog i trećeg sektora. A što se tiče selekcije programskih projekata,biće neophodno ustanoviti instituciju svima dostupnih javnih konkursa, sa preciznodefinisanim kriterijuma i javno objavljenim rezultatima, što podrazumijeva prepuštanjeodlučivanja visoko profesionalnim i odgovornim stručnim tijelima ili komisijama.

Izvještaj ukazuje i na potrebu permanentne reedukacije i doedukacije stručnogkadra zaposlenog u ustanovama i organizacijama kulture, umjetnosti i medija. Ovo sobzirom na protekli period višegodišnje stagnacije, ali i na činjenicu da u Crnoj Gorinema uslova za školovanje niza rjeđih i specifičnih zanimanja i profesija (arheolog,etnolog, antropolog, istoričar umjetnosti, konzervator, restaurator itd). U obrazovnomsistemu nije dovoljno razvijen ni koncept edukacije u domenu zaštite prirodnog ikulturnog nasljeđa, veoma značajan za Crnu Goru, zemlju koja na svom prostoru baštinikulturu pravoslavne, islamske i katoličke civilizacije i zemlju proglašenu ekološkomdržavom (1991).

Iz Izvještaja je vidljivo i koliko je u Crnoj Gori urgentno stvaranje uslova zaadekvatniji smještaj pojedinih ustanova kulture, a posebno za obezbjeđivanje njihovebolje i kompletnije tehničko-tehnološke opremljenosti. Većina javnih ustanova nemaelektronsku bazu podataka, ni web prezentaciju, niti su umrežene između sebe unutarsame Crne Gore. Pored rješenja smještaja i opremljenosti ustanova, u njihovomreformisanju važan segment moraće da predstavlja i uvođenje novih metoda upravljanja imarketinga.

Crna Gora, u mjeri svojih mogućnosti, nastoji da njeguje i poveća obimmeđunarodne saradnje jer želi da predstavi svijetu svoje kulturne resurse i da ustanovisaradnju i partnerstvo kako sa zemljama u regionu, tako i na širem prostoru. S obzirom nakvantitativno skromno vlastito tržište, ova saradnja bila bi imperativna u oblasti kulturnihindustrija i kulturnog turizma.

Pomoć i podrška Savjeta Evrope i eksperata njegovog Komiteta za kulturu uprocesu koji je pred nama biće nam višestruko dragocjeni, posebno s obzirom načinjenicu da se u Crnoj Gori tek sada u fazi formiranja Centar za istraživanje i razvojkulture, ustanova čiji će jedan od zadataka biti da obezbjeđuje relevantne stručneinformacije neophodne za razvoj i unapređenje instrumenata i mjera kulturne politike.Nedostatak ovakve kvalifikovane ustanove učinio je i da vrijeme za pripremu tekstaNacionalnog izvještaja o kulturnoj politici Crne Gore bude duže od predviđenog, kao i daon pokaže neke subjektivne i objektivne nedostatke.

Na kraju, želim da se zahvalim i Komitetu za kulturu i timu njegovih eksperata izprojekta Mosaic II na saradnji i trudu, kao i svim saradnicima iz Crne Gore koji suučestvovali u izradi ovog materijala.

Prof.dr VESNA KILIBARDA

Podgorica, septembar 2003.

5

Page 6: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

Ministarstvo kulture Republike Crne Gore se zahvaljuje svim saradnicima bez čijegdoprinosa se ovaj izvještaj ne bi mogao sastaviti: dr. Čedomiru Markoviću, JeleniŽivković, Anđi Kapičić, mr. Zlatku Buliću, Mitri Cerović, Sretenu Peroviću, mr DobriliPopović, Petru Ćukoviću, Gojku Kastratoviću, dr Srđanu Vukadinoviću, mr SvetlaniRacanović, Jovanki Vukanović, Marinku Vorgiću, Zuvdiji Hodžiću, VladimiruMarvučiću, Čedomiru Draškoviću, Veseljku Koprivici, Janku Ljumoviću, Milici Martić,Ljiljani Zeković, Tamari Vujošević, Velimiru Vujačiću.

6

Page 7: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

OSNOVNI CILJEVI RADA MINISTARSTVA KULTURE

1. Uvođenje evropskih standarda u domaću zakonsku regulativu. – Pošto u svimdjelatnostima kulture i kulturno-umjetničkog stvaralaštva predstoji, i to kao prioritetanzadatak, donošenje novih zakonskih osnova, nova kultuna politika će insistirati nanjihovoj kompatibilnosti sa savremenim normama evropskog zakonodavstva u kulturi.

2. Modernizacija rada ustanova kulture - Tranziciona reforma rada ustanovapodrazumijeva jasno definisanje prava i obaveza uz obezbjeđivanje, kroz obrazovanje iobuku, najviših profesionalnih standarda radnika u kulturi i onih koji za kulturu rade.

3. Zaštita kulturne baštine uz uspostavljanje ravnoteže u odnosu na savremenokulturno-umjetničko stvaralaštvo – Veća materijalna ulaganja u zaštitu kulturne baštineomogućiće da ovaj dio prošlosti na savremen način postane sastavni dio sadašnjosti.Podsticanje savremenog stvaralaštva kao važnog obilježja modernog identiteta.

4. Razvoj kulturnih industrija – Omugućavanje rada malim i srednjim preduzećima uoblasti izdavaštva, kinematografije, multimedija.

5. Demokratizacija kulturne politike kroz deetatizaciju i decentralizaciju –Prenošenje prava i obaveza za formulisanje kulturne politike na regionalne i lokalne nivoevlasti, uz koordinaciju na nivou Republike.

6. Međuetnička kulturna saradnja – Ravnomjerno njegovanje kulturne baštine istvaralaštva svih naroda koji žive u Crnoj Gori.

7. Unapređenje međunarodne saradnje – Povećanje obima i kvaliteta međunarodnesaradnje na svim poljima, uz njegovanje principa interkulturalnosti.

7

Page 8: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

1. OPŠTI PODACI

Demografska struktura i teritorijalno-administrativne specifičnosti

Republika Crna Gora nalazi se na jugoistoku Evrope i zauzima površinu od 13.812km2. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine (naredni će se obaviti ujesen 2003. godine), na teritoriji koju obuhvata Crne Gora živi 615.035 stanovnika, štoiznosi prosječno 44,5 stanovnika na 1 km2. U periodu poslije 1992. godine Crna Gora jepo empirijskim, ali ne i statističkim pokazateljima (jer nije bilo zvaničnog popisa),doživjela demografsku eksploziju zbog priliva od preko 70.000 izbjeglih i raseljenih licasa područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Početkom drugog milenijuma većidio ove populacije se pomjera prema trećim zemljama, a manji dio se vratio u republike ukojima je živio i prije raspada ex-jugoslovenske države.

Glavi grad Crne Gore Podgorica ima 152.025 stanovnika, dok u istorijskojprijestonici Cetinju živi 20.307 stanovnika. Status opština Podgorice i Cetinja regulisan jeposebnim Zakonom o glavnom gradu, odnosno Zakonom o prijestonici. Četiri opštine uCrnoj Gori imaju do 10.000 stanovnika, šest do 20.000, pet do 30.000, a tri do 40.000stanovnika. Jedna opština u Crnoj Gori ima do 60.000 stanovnika, a jedna do 80.000stanovnika. Stanovništvo najvećim dijelom živi u gradovima. U ukupnom brojustanovnika muškaraca je 305 931 (49,7%), dok je žena 309 104 (50,3 %).

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Crna Gora višenacionalna, viševjerskai višekulturna zajednica, Njenu nacionalnu i etničku strukturu čine: Crnogorci (61,86%),Muslimani-Bošnjaci (14,57%), Srbi (9,34%), Albanci (6,57%), Romi (3,42% poempirijskim pokazateljima) i Hrvati (1,02%). Pored pomenutih, u Crnoj Gori živi još 18drugih nacionalnih i etničkih grupacija, i to: Makedonci, Slovenci, Austrijanci, Bugari,Česi, Grci, Italijani, Jevreji, Mađari, Njemci, Poljaci, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci,Turci, Ukrajinci i Vlasi.

U teritorijalnom i administrativnom smislu Crna Gora je podijeljena na 21 opštinukao osnovnu jedinicu lokalne samouprave koja ima političku i ekonomski samostalnost. Uregionalnom smislu Crna Gora se dijeli na tri regije: Sjevernu (Andrijevica, Berane,Bijelo Polje, Žabljak, Kolašin, Mojkovac, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Šavnik),Središnju (Podgorica, Nikšić, Cetinje, Danilograd) i Južnu (Bar, Budva, Kotor, Tivat,Ulcinj, Herceg Novi). Regije nemaju samostalnost u kulturnom i političkom životu.

Ekonomska struktura i socijalni status

Ekonomska tranzicija, kao segment ukupne transformacije crnogorskog društva,ostvaruje se u dvije etape. Prva je trajala do 1996. godine i sastojala se u podržavljenjudruštvenog kapitala. Poslije prve etape, koja je bila neminovna da bi se dobio titularvlasništva, pristupilo se drugoj fazi transformacije kroz proces privatizacije privrede.Efekti prvog dijela privatizacije ogledaju se u usvojenoj zakonskoj regulativi, potrebnojza sprovođenje ovog procesa koji se ostvaruje na dva načina: prodajom akcija strateškiminvestitorima, i masovnom vaučerskom privatizacijom.

Društveni proizvod (per capita) u Crnoj Gori u periodu od 1990. (1 259,3 $) do1999. godine (727,1$) značajno se smanjio. U poređenju sa trendom smanjenja u nekimzemljama Jugoistočne Evrope, Crna Gora se, po visini društvenog proizvoda, nalazi u

8

Page 9: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

sredini hijerarhijske ljestvice. Smanjenje društvenog proizvoda i inflacija u periodutranzicije, kao i finansijska nestabilnost, uticali su i na rast stope nezaposlenosti u ovomperiodu. Radna snaga u Crnoj Gori je 1999. godine procijenjena na 275.572 stanovnika,dok je broj penzionera istovremeno bio blizu 83.000. Broj nezaposlenih osobaevidentiranih u crnogorskom Zavodu za zapošljavanje u oktobru 2000. godine iznosio je81.542, od čega su 48.386 (oko 60%) žene.

Kvalitet života veoma se pogoršao u razdoblju ekonomske tranzicije. Prosječnaneto plata u Crnoj Gori u prvoj polovini 2002. godine iznosila je 118 EUR. Pojedinegrupacije stanovništva nijesu u stanju da zadovoljavaju neke životne potrebe ni na nivouegzistencijalnog minimuma.

Politička struktura

Odlukama Berlinskog kongresa (1878) Crna Gora je i zvanično (de jure) dobilameđunarodno priznanje svoje nezavisnosti u punom obimu. Do 1910. godine bila jeKnjaževina, a od te godine Kraljevina Crna Gora. Status samostalne države izgubila je1918. godine, ulaskom u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije KraljevineJugoslavije, prinudnim i nelegitimnim činom detronizacije vladajuće crnogorske dinastijePetrović-Njegoš. Od 1945. godine Crna Gora je narodna, potom socijalistička republikasa državnim subjektivitetom i legitimitetom jedne od šest ravnopravnih članicajugoslovenske federativne zajednice. Aprila 1991. godine poglašena je Republika CrnaGora, koja je od 1992. godine, zajedno sa Srbijom, konstituisla federalnu državnuzajednicu pod nazivom Savezna Republika Jugoslavija. Danas je Crna Gora jedna oddvije članice Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Društvene i političke promjene koje su se desile u Evropi nakon pada Berlinskogzida imale su odraza i na Crnu Goru. Manifestovale su se u novoj političkoj strukturi idemonopolizaciji do tada vladajuće komunističke partije. Novi model političke strukture,koji se konstituiše poslije prvih parlamentarnih izbora (1990), karakteriše višestranačkiparlament. Prvi saziv parlamenta prepoznatljiv je po partijskoj strukturi u kojoj dominiraDemokratska partija socijalista (DPS). Drugi saziv parlamenta, konstituisan poslije prvihvanrednih izbora, obilježava znatno razuđenija stranačka struktura poslanika. Prvacrnogorska vlada, konstituisana 15. februara 1991. godine, bila je sastavljena isključivood ministara pripadnika pobjedničke partije. Druga Vlada Republike Crne Gore,konstituisana 5. marta 1993. godine, bila je višestranačka, što je predstavljalo nov kvalitetu političkim odnosima. Višestranački karakter je odlika i ostalih vlada Republike CrneGore koje su konstituisane do novembra 2002. godine. Za posljednjih desetak godina XXvijeka dva puta su održani prijevremeni ili vanredni parlamentarni izbori, što je zaposljedicu imalo česte personalne promjene u vlasti, naročito izvršnoj. Tako se upomenutom razdoblju na čelu Ministarstva kulture Republike Crne Gore promijenilosedam ministara.

9

Page 10: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

2. KULTURNE POLITIKE U ISTORIJSKOM KONTEKSTU

I pored nekoliko pokušaja tokom 70-ih i 80-tih godina XX vijeka da se definišekoncept politike u kulturi, može se reći da Crna Gora nije imala, niti danas ima jedantakav strateški dokument. Ono što je Crna Gora nastojala da promoviše kao svojukulturnu politiku svodilo se prvenstveno na inicijativu pojedinaca, a ne na osmišljen ishodno nacionalnim interesima zaokružen državni koncept.

2.1 Inicijativa u kulturnoj politici od 1945. do 1953. godine

Od značaja za razumijevanje osnovnih tokova kulturnog života u Crnoj Gori uovom razdoblju je i činjenica da je u strukturi stanovništva prevladavalo seosko (75%) ida je veliki dio stanovnika tadašnje Crne Gore bio nepismen (60%). Kulturna politika bilaje zasnovana na elanu i svijesti da je potrebno da se stvore institucije koje će pomoći daCrna Gora izađe iz zaostalosti. Ovaj period može da se definisati kao razdoblje inicijativa(osnivanje pozorišta, umjetničkih udruženja itd).

Način finansiranja kulture u ovom razdoblju je centralističko-unitaristički, akarakteriše ga veoma oskudna materijalna osnova. Najvažnije odluke iz domena kulturnepolitike donošene su u Odjeljenju za kulturu i ideologiju Centralnog komitetaKomunističke partije Crne Gore. Formalno ih je usvajala Narodna skupština RepublikeCrne Gore.

2.2 Državno-administrativni koncept kulturne politike od 1954. do 1974. godine

Sve do sredine 60-tih godina XX vijeka u Crnoj Gori nije bilo jasne koncepcijerazvoja kulture, pogotovu po pitanju planiranja. Razlog tome su problemi ekonomskeprirode i tretman kulture isključivo kao potrošnje, kao i dileme, prije svega u političkojpodstrukturi društa, o crnogorskom nacionalnom biću i crnogorskoj nacionalnoj kulturi.Karakteristika ovog razdoblja je shvatanje da prvo treba da se razviju snažna privreda iekonomska osnova društva, a tek poslije toga da se rješavaju pitanja razvoja u kulturi.

Razdoblje od 1954. do 1974. godine imalo je u Crnoj Gori nekoliko kvalitativnihfaza. Spomena vrijedna je »Platforma o pitanjima crnogorske kulture i njenog razvoja«,donijeta 1970. godine, koja je predstavljala neku vrstu prekretnice u kulturnoj politici.

Ovo razdoblje karakteriše prelazak sa budžetskog na fondovski način finansiranjakulture. On je jednim dijelom značio novi kvalitet, iako je i dalje u znatnoj mjeri zadržanalogika budžetskog sistema. Odluke o kulturnoj politici donošene su u Sektoru zaideologiju i kulturu Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore. Formalno suusvajane u Skupštini SR Crne Gore.

2.3 Kulturna politika u samoupravljanju od 1975. do 1989. godine

Koncept kulturne politike u Crnoj Gori u ovom razdoblju karakteriše djelatnost naizgradnji mreže institucija kulture i njihovom kadrovskom jačanju. Dileme o crnogorskojnacionalnoj kulturi i dalje su prisutne, a nedosljednosti u ostvarivanju utvrđenih,uglavnom srednjoročnih planova, vidno se manifestuju.

10

Page 11: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

U periodu od 1974. do 1989. godine izvršena je transfomacija sistema finansiranjakulture. Od 1982. godine konstituisana je mreža i struktura Samoupravnih interesnihzajednica kulture (SIZ-ova) preko kojih su finansirane institucije. To je bio početakizvjesne decentralizacije u odlučivanju u kulturi koji je ubrzo zaustavljen.

Odluke o kulturnoj politici u ovom razdoblju donose se u Komisiji za ideološko-politički rad i kulturu Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore. Formalno ih jeusvajala Skupština SR Crne Gore.

2.4 Tranzicija u kulturi Crne Gore od 1991. godine

Sa zaživljavanjem višepartizma u Republici 1991. godine, prvi put je u kulturnojistoriji Crne Gore formirano Ministarstvo kulture (tada zajedno sa fizičkom kulturom). Od1993. godine Ministarstvo kulture djeluje kao samostalan resor u Vladi Republike CrneGore.

Finansiranje kulture u Crnoj Gori se od 1989. do 1992. godine obavljalo prekofondova kulture. Od 1993. do 2001. godine prisutan je budžetski način finansiranjakulture, a od januara 2002. godine kultura se u Crnoj Gori finansira preko Državnogtrezora.

2.5 Uloga Ministarstva kulture Republike Crne Gore

Ministarstvo kulture, kao resorni organ Vlade Republike Crne Gore, obavljaposlove uprave koji se odnose na razvoj i unapređivanje kulture i umjetničkogstvaralaštva, obezbjeđivanje materijalne osnove za djelatnosti kulture, književno iprevodilačko, muzičko i scensko stvaralaštvo, likovne umjetnosti i dizajn, stvaralaštvo uoblasti filma i drugih audio-vizuelnih medija, te muzejsku, bibliotečku, izdavačku,pozorišnu i scensko i kinematografsku djelatnost, zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa.

U okviru djelatnosti čuvanja, zaštite i prezentacije kulturnog nasljeđa i kulturno-umjetničkog stvaralaštva, Ministarstvo kulture trenutno finansira i vrši upravni nadzor nadzakonitošću rada sljedećih javnih ustanova:

Republički zavoda za zaštitu spomenika kulture (Cetinje),Regionalni zavoda za zaštitu spomenika kulture (Kotor),Mauzolej Petar II Petrović Njegoš (Cetinje),Narodni muzej Crne Gore (Cetinje),Pomorski muzej (Kotor),Centar za arheološka istraživanja Crne Gore (Podgorica),Centralna narodna biblioteka Đurđe Crnojević (Cetinje),Republički zavod za zaštitu prirode (Podgorica),Prirodnjački muzej (Podgorica),Crnogorska kinoteka (Podgorica),Centar savremene umjetnosti Crne Gore (Podgorica)Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost (status se redefiniše -

Pljevlja).Kao posebna stavka u budžetu Republike, izvan budžeta Ministarstva kulture, su

još dvije republičke javne ustanove: Crnogorski narodno pozorište (Podgorica) i

11

Page 12: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

Kraljevsko pozorište Zetski dom (Cetinje). Nad njihovim radom, kao i nad radomDržavnog arhiva Crne Gore Ministarstvo kulture vrši nadzor.

Pored javnih ustanova, na budžetu Ministarstva kulture još uvijek se nalaze brojnaprofesionalna umjetnička udruženja, preregistrovana 2000. godine u nevladineorganizacije (NVO), kao i nekoliko časopisa (!) i izdavačkih kuća (!) čijim zaposlenima seisplaćuju mjesečna primanja i finansiraju programski projekti. U programu radaMinistarstva za 2003. godinu planirana je redefinicija mreže navedenih ustanova, kao iredefinisanje statusa nekih od njih.

Uloga Ministarstva je posebno značajna i u odobravanju unutrašnje organizacije isistematizacije radnih mijesta u ustanovama kulture, u razmatranju i davanju saglasnostina godišnje izvještaje o radu institucija, u razmatranju i kreiranju godišnjih i višegodišnjihplanova i programa rada institucija, u praćenju njihove realizacije, raspoređivanjusredstava prema utvrđenim prioritetima. Posebnu ulogu Ministarstvo ima u izradi izmjenai dopuna postojećih zakona i drugih podzakonskih akata (za što angažuje timoveeksperata), kao i u ostvarivanju saradnje na međunarodnom nivou.

U cilju modernizacije rada, demokratizacije u donošenju odluka i prevazilaženjacentralizovanog načina upravljanja, Ministarstvo formira posebne stručne komisije zapojedine oblasti djelatnosti kulture. Aktivne komisije su za: kinematografiju, izdavaštvo iotkup publikacija, podizanje spomenika i spomen-obilježja i priznavanje statusasamostalnih umjetnika.

Javnu podršku Ministarstva kulture uživaju i kulturno-umjetničke i multimedijalnemanifestacije (Grad teatar-Budva, Pozorišni festival za djecu-Kotoru, Filmski festival-Herceg Novi, Barski ljetopis-Bar, Ratkovićeve večeri poezije-Bijelo Polje itd), čiji suosnivači i organizatori opštinski centri za kulturu, tj. lokalna samouprava.

Zakonske odredbe koje prate funkcionisanje najvećeg broja kulturnih institucijavećinom su donijete tokom 90-ih godina XX vijeka, neke nijesu mijenjane od 80-ih, dokneke djelatnosti još nijesu pravno regulisane.

U oblasti zaštite i valorizacije kulturnog nasljedja primjenjuju se: Zakon o zaštitispomenika kulture (1991), Zakon o muzejskoj djelatnosti (1977, 1989), Zakon obibliotečkoj djelatnosti (1977, 1989), Zakon o arhivskoj djelatnosti (1991, 1994), Zakon oobnovi i revitalizaciji starih gradova postradalih u katastrofalnom zemljotresu od 15.aprila 1979. (1984, 1986), Zakon o obnovi spomeničkog fonda Kotora (1991) i Zakon ospomenicima, spomen obilježjima, istorijskim događajima i ličnostima (1971, 1972,1988).

U oblasti kulturnog stvaralaštva postoje: Zakon o pozorišnoj djelatnosti (2001),Zakon o izdavaštvu (1995), Zakon o kinematografiji (1993) i Zakon o samostalimumjetnicima (1984, 1985).

Pored navedenih propisa za djelatnost kulture od važnosti su i: Zakon o autorskimi srodnim pravima (savezni zakon, 1998), Zakon o državnim nagradama (1996), Opštikolektivni ugovor (1995) i Posebni kolektivni ugovor za djelatnost kulture (1995).

Crnoj Gori predstoje brojna usklađivanja zakonskih i podzakonskih akata sapravnom legislativom Evropske Unije. Što se procesa privatizacije tiče, u Crnoj Goriizdavačkom i kinematografskom djelatnošću bave se i pojedina privatna lica, dok uoblasti pozorišne, muzejske i bibliotečke djelatnosti za sada nema zvanično registrovanihdjelatnika u privatnoj svojini, iako u zakonskim rješenjima za to postoje uslovi.

12

Page 13: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

13

Uloga države ogleda se u naporima njenih struktura da nadju adekvatan načinfinansiranja, što zbog gotovo stalno prisutnih ekonomskih teškoća utiče na nedovoljnofinansiranje djelatnosti kulture. Ministarstvo kulture, kao resorni organ Vlade RepublikeCrne Gore, obezbjeđuje materijalnu osnovu za djelatnost kulture iz budžetskih sredstava,preko Državnog trezora, a ona za 2002. godinu čine oko 2,5 % od ukupnog državnogbudžeta. Bez medija, taj procenat iznosi 1,54 %. Pored finansiranja programa državnihinstitucija, iz budžeta se finansira i izgradnja infrastrukturnih objekata kulture, kao injihovo tehničko - tehnološko osavremenjivanje.

Ilustracije radi, Zakonom o budžetu Republike Crne Gore za 2003. godinu zainstitucije kulture planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 3.207.186,26 eura.Procentualno shema raspodjele je sljedeća: bruto zarade 72%, ostali troškovi (rashodi zamaterijal, službena putovanja, PTT troškovi, elektricna energija, nabavka osnovnihsredstava) 22%, programske aktivnosti 6%. Broj zaposlenih u ustanovama kulture u 2003.iznosi 498 (u 2002. - 516, u 2001. - 513).

Cijeneći okolnost da u savremenim sistemima javne uprave razvijenih zemaljapostoje institucionalna rješenja koja omogućavaju da nosioci odlučivanja (Vlada,ministarstva i dr) ne rade samostalno analize projekata i evaluaciju, već da zbogtransparentnosti i demokratičnosti procedura formiraju samostalne, specijalizovane javneustanove koje, kao servis, obavljaju svoju djelatnost za potrebe najšireg kruga naručilacaprojekata, Vlada Republike je 2002. godine, na inicijativu Ministarstva kulture, prihvatilaosnivanje Centra za istraživanje i razvoj kulture Crne Gore.

Ministarstvo kulture i institucije kulture od posebnog interesa za Republikuposebnu pažnji poklanjaju međunarodnoj kulturnoj saradnji. U tom smislu Ministarstvo,samostalno ili uz posredovanje Republičkog zavoda za međunarodnu naučnu, tehničku ikulturnu saradnju, ostvaruje niz međunarodnih kontakata koji se odnose na prezentacijucrnogorskih kulturnih projekata u inostranstvu i stranih projekata u Crnoj Gori.Ministarstvo kulture nastoji da jačanjem međunarodnih kulturnih veza i razmjenomprograma utiče na unapređenje kulturne prakse u svim domenima crnogorske kulture.

13

Page 14: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

14

3. OPIS I ANALIZA KULTURNE POLITIKE PO POJEDINIMDJELATNOSTIMA KULTURE

Teritorijalno relativno mali, kulturni prostor Crne Gore formiran je kroz istorijupod uticajem mediteranskih, srednjeevropskih, istočnoevropskih i orijentalnih civilizacijai kultura. Stoga kulturološku sliku Crne Gore odlikuje multikulturalnost u najširem smisluriječi. Današnja kulturna riznica Crne Gore nudi obilje arheoloških, pisanih i umjetničkihvrijednosti kroz koje se iščitava istoriju ovoga prostora. Raznovrsnost u arhitekturikulturno-istorijskih spomenika, kao i bogatstvo muzejskih, arhivskih i bibliotečkihfondova, materijalni su dokaz o specifičnom kulturološkom miljeu Crne Gore u kome seukrštaju tri civilizacijska kruga: pravoslavlje, katoličanstvo i islam.

3.1 Kulturno nasljeđe

3.1.1. Zaštita spomenika kulture.

Uslovi da se zaštita spomeničkog nasljeđa organizuje na moderan, savremen način,uz poštovanje međunarodnih principa, stekli su se u Crnoj Gori tek nakon Drugogsvjetskog rata. Tada je briga o spomenicima kulture postavljena na čvrste pravne osnove anjeno sprovođenje povjereno je specijalizovanoj ustanovi, Zavodu za zaštitu i naučnoproučavanje spomenika kulture i prirodnih rjetkosti (Cetinje). Godine 1960. uveden jeCentralni registar zaštićenih spomenika kulture, u koji su unošeni osnovni podaci ozaštićenim spomenicima. Iste godine Zavod je suzio krug svog djelovanja, pa više nijeobavljao i zaštitu prirodnih rijetkosti. Istovremeno je promijenio dotadašnji naziv u Zavodza zaštitu spomenika kulture.

Do 1980. godine brigu o zaštiti spomenika vodila je ova institucija. Okolnostikoje su uslijedile neposredno nakon zemljotresa 1979. godine, kada je teško stradaospomenički fond Crne Gore, posebno njenog primorskog dijela, učinile su da nazasijedanju Međuvladinog komiteta UNESKO-a, održanog u Egiptu 1979. godine, Kotor injegovo područje, zahvaljujući prisustvu visokih prirodnih i kulturno-istorijskihvrijednosti, budu upisani u Listu svjetske kulturne i prirodne baštine. Staro gradskojezgro, zbog izrazite koncentracije spomeničkog blaga i visokog seizmičkog rizika,upisano je tada i u Listu svjetske baštine u opasnosti. Prihvatajući obaveze iz odredbiKonvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz 1972), Skupština opštineKotor je u maju 1980. godine donijela odluku o formiranju Opštinskog zavoda za zaštituspomenika kulture sa sjedištem u Kotoru, a koji je odlukom Skupštine Crne Gore uskoroprerastao u Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture za područje Boke Kotorske,odnosno opština Kotor, Herceg-Novi i Tivat.

Prvi Zakon o zaštiti spomenika kulture u Crnoj Gori donijet je 1949. godine.Zakonska regulativa mijenjala se u skladu sa promjenama u društvu. Godine 1991. donijetje i novi Zakon o zaštiti spomenika kulture kojim su Zavodi u Kotoru i Cetinju postalijavne ustanove, a finansiranje djelatnosti zaštite spomenika kulture povjereno državnimorganima. Proglašenje nepokretnih dobara za spomenike kulture dato je Skupštini CrneGore, što se pokazalo neefikasnim, budući da od vremena donošenja Zakona do danas nijedan spomenik u Skupštini nije proglašen za kulturnu baštinu, iako je jedan broj propisno

14

Page 15: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

15

dokumentovanih predloga odavno proslijeđen njenoj stručnoj službi. Iste, 1991. godineSkupština je donijela i poseban Zakon o obnovi spomeničkog područja Kotora.

Na osnovu novog zakona 1992. godine je donijet i Pravilnik o sadržini i načinuvođenja registra spomenika kulture i Pravilnik o uslovima i načinu na koji se mogu vršitiarheološka istraživanja i iskopavanja spomenika kulture, kojim se prvi put u Crnoj Gorireguliše ponašanje odgovarajućih institucija i utvrđuju uslovi pod kojima se mogu obavljatiarheološka istraživanja i iskopavanja. Zakon iz 1991. godine i pomenuti pravilnici jošuvijek su na snazi, uprkos slabostima i nedorečenostima, kako u samoj normativnojregulativi, tako i u primjeni pojedinih normi. To dovoljno jasno ukazuju na neophodnosthitnog donošenja izmjena i dopuna postojećeg zakona ili, pak, što izgleda uputnije, nadonošenju novog Zakona o zaštiti spomenika kulture, pri čijoj bi se izradi koristilapozitivna zakonska iskustva razvijenih zemalja i međunarodna pravna akta, koja regulišuoblast zaštite spomenika kulture i koja se mogu primijeniti na naše uslove.

U djelatnosti zaštite spomenika kulture u ovom trenutku zaposleno je ukupno 80radnika, od čega u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika na Cetinju 55, a uRegionalnom zavodu u Kotoru 25 radnika.

Činjenica da je država osnivač Zavoda, dovoljno ubjedljivo govori o njenoj ulozi uočuvanju kulturnog nasljeđa i razvoju ove značajne djelatnosti. Uloga države u razvojudjelatnosti zaštite spomenika kulture ogleda se u naporima njenih struktura da se nađeadekvatan način finansiranja što, zbog gotovo stalno prisutnih ekonomskih teškoća, jošuvijek predstavlja neriješen problem.

U osnovnim planovima i programima, dugoročnim ili godišnjim, osnovnaprogramska orijentacija djelatnosti zaštite spomenika kulture uglavnom počiva na dvaosnovna elementa – na administrativnim normama i dokumentaciji.

Zaštićeni spomenici kulture u Crnoj Gori razvrstani su u tri kategorije: I (prva) -spomenici od izuzetnog značaja, II (druga) - spomenici od velikog značaja i III (treća) -značajni spomenici.

Značajnu ulogu u zaštiti spomenika kulture morala bi imati i lokalna samouprava,jer se zaštićeni spomenici kulture nalaze na teritorijama koje su u nadležnosti njenihorgana. Dosadašnja praksa ukazuje da se organi lokalne samouprave u pitanjima vezanimza zaštitu spomeničkog nasljeđa uglavnom oslanjaju na republičke institucije (zavode),tako da je njihova uloga nesrazmjerna stvarnim potrebama. To je naročito važno kod onihlokalnih samouprava pod čijim se nadzorom nalaze zaštićene urbane sredine i istorijskajezgra. Inače, Zakonom o lokalnoj samoupravi iz 2003. godine predviđeno je da opštinauređuje i obezbjeđuje uslove za zaštitu spomenika i spomen obilježja lokalnog značaja.Zakonom o zaštiti spomenika kulture iz 1991., u pogledu zaštite kulturnog nasljeđa,opština ima obaveze da spomenike brižljivo čuva, održava i koristi, da ih štiti od štetnoguticaja prirodnih sila i čovjekovog djelovanja, da ih učini pristupačnim javnosti, da snositroškove redovnog održavanja spomenika kulture. Isto tako, pri donošenju urbanističkihplanova, radi zaštite i očuvanja urbanističkog ili istorijskog karaktera ili ambijentalnecjeline starih gradova i naselja, opština je dužna da pribavi mišljenje Republičkog zavodaza zaštitu spomenika kulture. Zakon predviđa i da za izvođenje građevinskih radova kojimogu prouzrokovati promjene na spomeniku kulture mora biti prethodno izdata dozvolaRepubličkog zavoda.

Ukidanjem Kulturološkog fakulteta na Cetinju, prestalo je i organizovanoobučavanje specijalizovanih kadrova (restauratora, konzervatora) potrebnih za djelatnost

15

Page 16: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

16

zaštite. Pokidane veze sa okruženjem, nedostatak saradnje sa odgovarajućim institucijamau inostranstvu i nedostatak potrebnih sredstava, paralisali su mogućnosti za razmjenuiskustava, za dopune znanja i za odgovarajuće specijalizacije, što je od prvorazrednogznačaja za djelatnost zaštite spomeničkog nasljeđa. Pored toga, nema ni prave edukacijamladih ljudi, naročito na nivou nižeg i srednjeg obrazovanja, o značaju očuvanja kulturnognasljeđa.

U cilju daljeg unapređivanja i razvoja djelatnosti zaštite spomenika kultureneophodno bi bilo preduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

- Izvršiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o zaštiti spomenika kulture ilisačiniti novi koji bi bio usaglašen sa međunarodnim standardima;

- Donijeti poseban podzakonski akt kojim bi se regulisalo neriješeno pitanjezaštite podvodnih spomenika kulture, posebno arheoloških lokaliteta iformirati službu za njihovo istraživanje i zaštitu;

- Omogućiti da se izvrši popis i valorizacija (sa elektronskom bazom podataka)ukupnog spomeničkog nasljeđa (nepokretnog i pokretnog) na teritoriji CrneGore, bez obzira u čijem je vlasništvu;

- Obezbijediti stručno usavršavanje kadrova putem specijalizacija, razmjenestručnjaka, studijskih boravaka u zemlji i inostranstvu;

- Omogućiti visoko obrazovanje u oblasti konzervacije i restauracije.

3.1.2 Muzejska djelatnost

Posljedni crnogorski vladar iz dinastije Petrović Njegoš, kralj Nikola I, sagradio je1870. godine na Cetinju posebnu zgradu za smještaj ratnog plijena-prvi vojni muzej uCrnoj Gori, a 1893. godine donio odluku da se osnuju Državna biblioteka i Narodnimuzej. Tri godine kasnije odobrio je Zakon o Knjaževskoj Državnoj biblioteci i Muzeju.

Poslije II svjetskog rata u Crnoj Gori su osnovani brojni muzeji među kojima sunajznačajniji:

Narodni muzej Crne Gore (Cetinje) u čijem su sastavu: Istorijski muzej,Etnografski muzej, Umjetnički muzej, Muzej kralja Nikole, Njegošev muzej, Arhivsko-bibliotečko odjeljenje i Njegoševa rodna kuća na Cetinju. Mauzolej Petra II PetrovićaNjegoša na Lovćenu je sada posebna jedinica;

Prirodnjački muzej (Podgorica);Pomorski muzej (Kotor).U najvećem dijelu opštinskih centara Crne Gore postoje zavičajni muzeji, dok

pojedine opštine uopšte nemaju ovakve institucije.Narodni muzej Crne Gore, Pomorski muzej u Kotoru i Prirodnjački muzej u

Podgorici su republičke javne ustanove i finansiraju se iz budžeta Republike, dok sveostale muzeje finansira lokalna samouprava, bilo kao samostalne ustanove, bilo uokvirima opštinskih Centara za kulturu. Na poslovima muzejske djelatnosti radi ukupno186 zaposlenih.

Zbog nemogućnosti da izlažu, pojedini muzeji su decenijama zatvoreni za javnost.Svi muzeji u Crnoj Gori oskudijevaju u izložbenom i smještajnom prostoru. Mada su zaove svrhe uglavnom opredjeljivani atraktivni stari objekti, mahom spomenici kulture,

16

Page 17: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

17

njihova funkcionalnost nije dala značajnije rezultate u realizaciji različitih muzejskihprograma.

Stanje muzejskog materijala u većini zavičajnih muzeja je gotovo alarmantno,pogotovo kad su u pitanju predmeti od papira i tekstila. Konzervacija i restauracijamuzealija najvećim dijelom se obavljaju u radionici Narodnog muzeja na Cetinju, u komese, pored sopstvenog, konzerviraju i predmeti iz opštinskih muzeja.

Popis eksponata u muzejima često se svodi na jednostavnu evidenciju predmeta.Ovakva dokumentacija omogućava zloupotrebu, pa i nepovratno gubljenje muzejskihpremeta. Stručno inventarisanje predmeta je primarni zadatak muzeja i obaveza umeđunarodnim okvirima. U crnogorskim muzejima popisano je 57.000 predmeta, aizloženo 9.000. Ni jedan muzej nema zvanični vodič.

U okviru turističke ponude Crne Gore djelimično uspješno djeluje Narodni muzejCrne Gore, Pomorski muzej u Kotoru i Muzej grada Perasta. Njihova aktivnost, poredfinansijskih efekata, predstavlja faktor unapredjenja turizma. Kulturni turizam nije uCrnoj Gori profilisan u skladu sa datim mogućnostima zemlje, niti je usklađen sazahtjevima vremena.

U cilju unapređenja djelatnosti neophodno bi bilo što prije preduzeti sljedećekorake:

- Sačiniti primarnu listu minimuma podataka za opis muzejskog predmeta kojutreba primjenjivati u svim crnogorskim muzejima;

- Narodni muzej koji, kao matična služba, vrši stručni nadzor nad radom ostalihmuzeja u Republici, mora se više angažovati na formiranju modernedokumentacije o predmetima u svim muzejima u Crnoj Gori, sa centralnimkatalogom koji bi pružio kompletan uvid u muzejske fondove Crne Gore;

- Iako po broju muzeja i značaju materijala koji se u njima čuva, Crna Goraspada u red razvijenijih država u Jugoistočnoj Evropi, njihova kulturološkauloga daleko je manja, pa je neophodno unaprijediti edukativne funkcijemuzeja i poboljšati njihovu turističku valorizaciju;

- Pristupiti elaboraciji potreba i uslova za savremeni razvoj kulturnog turizma.

3.1.3 Arhivistika

Državni arhiv Crne Gore na Cetinju nastao je 1951. godine iz arhivskih odjeljenjakoja su postojala pri Državnom muzeju (1926) i Istorijskim institutu (1948). Državniarhiv čuva građu koja je nastajala od XIV vijeka a koja je danas podijeljena u 1.386fondova i zbirki ukupne dužine 10 km građe. Istorijski arhiv u Kotoru osnovan je 1949.godine sa ciljem da vodi brigu o arhivalijama na području Boke Kotorske od najstarijihvremena do 1918. godine.

Pored ova dva državna arhiva, osnovani su i arhivi u dijelu opštinskih centaraCrne Gore, dok najelementarnijih uslova za čuvanje i zaštitu arhivske građe još uvijeknema skoro polovina crnogorskih opština. Značajna promjena u statusu arhivskihustanova izvršena je 1992. godine kada se, umjesto arhivskih ustanova u oblasti kulture,formira jedinstvena republička upravna organizacija pod sadašnjim nazivom.

Poslije Uredbe o osnivanju Istorijskog arhiva Kotor (1949) i prvog Zakona oDržavnim arhivima (1951) u Crnoj Gori su do danas donijeta još dva Zakona o arhivima

17

Page 18: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

18

(1963, 1965), Zakon o arhivskoj djelatnosti (1978), kao i najnoviji Zakon iz 1992. Godine(dopunjen 1994). Nadzor nad zakonitošću rada Državnog arhiva vrši Ministarstvo kulture,dok se finansiranje vrši direktno iz budžeta Republike. Državni arhiv nema sopstvenihprihoda, izuzev za usluge (izrada kseroks-kopija, mikrofilmova i sl.) koje se vrše nazahtjev korisnika. Sredstva dobijena po tom osnovu su minimalna i ne predstavljajuznačajniju stavku u njegovim prihodima.

U Crnoj Gori nije riješeno ni pitanje školovanja specijalizovanog arhivističkogkadra kroz obrazovni sistem. Zaposleni u arhivima osposobljavani su kroz seminare isavjetovanja, pohađanjem tečajeva za arhiviste i postdiplomskih studija iz arhivistikeizvan Crne Gore.

Prije arhivske reforme (1992) u crnogorskim arhivima bilo je 69 zaposlenih, adanas ih je 186, od čega je 58 % sa fakultetskim obrazovanjem.

Danas je Državni arhiv Crne Gore član Međunarodnog arhivskog savjeta iEvropske organizacije arhiva. Državni arhiv izdaje časopis Arhivski zapisi, a u toku jeimplementacija ARHIS projekta.

3.1.4 Zaštita prirodnih dobara

U periodu nakon Drugog svjetskog rata zaštita prirode u Crnoj Gori imala je višefaza razvoja kroz koje je sazrijevala svijest da se efikasna zaštita ne može sprovestizakonskom zaštitom pojedinačnih biljnih i životinjskih vrsta, već da treba štititi čitavapodručja, poput onih koja su već 1952. godine proglašena za nacionalne parkove(Lovćen, Biogradska gora, Durmitor). Zaštita prirodnih dobara dobila je na značajuproglašenjem Crne Gore za ekološku državu 1991. godine.

Danas zaštitu prirode i prirodnih vrijednosti Crne Gore u pojedinim svojimdjelovima regulišu Zakon o zaštiti prirode, Zakon o nacionalnim parkovima, Zakon oslatkovodnom ribarstvu, Zakon o morskom dobru, Zakon o lovstvu i Zakon o planiranju iuređenju prostora.

Djelatnost zaštite prirode, kroz primjenu administrativnih normi, obavljaRepublički zavod za zaštitu prirode Crne Gore, osnovan 1961. godine. Zavod je ovlašćeni da stavlja pod zaštitu pojedine biljne i životinjske vrste, spomenike i rezervate prirode.Zavod vodi Centralni registar zaštićenih objekata prirode za Republiku Crnu Goru. Upissvakog objekta se vrši na osnovu rješenja ovog Zavoda, koje se objavljuje u Službenomlistu Republike Crne Gore. Republički zavod od 1968. godine izdaje naučni časopis“Glasnik”.

U Crnoj Gori postoji i Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore, kojeobjedinjuje sada već četiri nacionalna parka: Lovćen, Biogradska gora, Durmitor iSkadarsko jezero.

Djelatnost zaštite prirode nalazi se u resoru Ministarstva kulture, a formiranjemMinistarstva zaštite životne sredine (sada je to sektor u okviru Ministarstva urbanizma)početkom 90-ih godina prepušten mu je dio aktivnosti. Nepovoljna kadrovska struktura uustanovama koje se bave zaštitom prirode, kao i izuzetno nizak nivo finansiranja utiču naefikasnost u realizaciji planova, programa i mjera zaštite. Školovanjemvisokoobrazovanih kadrova iz oblasti biologije bavi se odgovarajući odsjek na Prirodno-matematičkim fakultetu u Podgorici. Od 1961. godine istraživanjima u ovoj oblasti bavise još jedna članica Univerziteta Crne Gore, Institut za biologiju mora u Kotoru.

18

Page 19: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

19

U djelatnosti zaštite prirode u ovom trenutku zaposlena su ukupno 163 radnika, odčega u Republičkom zavodu za zaštitu prirode u Podgorici 22, a JP Nacionalni parkoviCrne Gore 116, i u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore u Podgorici 25. Na fizičkoj zaštitidobara nacionalnih parkova angažovan je ukupno 71 radnik.

U oblasti zaštite prirode u Crnoj Gori na lokalnom, regionalnom, republičkom imeđunarodnom planu djeluje i zapažen broj nevladinih eko-organizacija.

Republički zavod za zaštitu prirode, Nacionalni parkovi i Prirodnjački muzejposjeduju relativno kvalitetnu i savremenu opremu potrebnu za proces inventarizacije,preparacije i deponovanja prirodnjačkog i drugog materijala.

Uloga države u razvoju djelatnosti zaštite prirode ogleda se u naporima da se nađeadekvatan način finansiranja što, zbog gotovo stalno prisutnih ekonomskih teškoća, jošpredstavlja neriješen problem, pogotovo kada su u pitanju nacionalni parkovi.

Značajniju ulogu u zaštiti prirode morala bi da ima i lokalna samouprava, budućida se zaštićeni objekti prirode nalaze na teritorijama koje su u okviru nadležnosti organajedne ili više opština. Aktivnija uloga podrazumijeva da lokalna samouprava, sa višeodgovornosti i čvrstine, preko svojih sekretarijata za urbanizam i preko građevinskihinspekcija, obezbijedi zakonito sprovođenje i poštovanje usvojenih planskih dokumenata.

U periodu od osnivanja djelatnosti zaštite do raspada bivše Jugoslavije, Republičkizavod i institucije zaštite prirode imale su relativno bogatu međunarodnu saradnju.Saradnja je, preko Jugoslovenske komisije za UNESCO, ostvarena prilikom upisaNacionalnog parka Durmitor, kanjona rijeke Tare i Kotorsko-risanskog zaliva umeđunarodne - svjetski značajne objekte zaštite prirodne i kulturne baštine, kao i saRamsarskim biroom, prilikom upisa Skadarskog jezera na Ramsar listu. Takođe jeostvarena saradnja sa EUROPAEC federacijom, Svjetskom komisijom za zaštićenapodručja, Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode i drugim organizacijama iekološkim asocijacijama.

Neophodne mjere u cilju unapređenja djelatnosti:

- Donošenje novog Zakona o zaštiti prirode i zaštićenim prirodnim dobrima uskladu sa preporukama i standardima nadležnih međunarodnih organizacija itijela;

- Finansiranje Nacionalnih parkova Crne Gore iz sredstava budžeta Republike;- Nastavak aktivnosti na popisu, inventarizaciji i valorizacija ukupne prirodne

baštine u Crnoj Gori sa formiranjem elektronske baze podataka o zaštićenimobjektima prirode;

- Popularizacija značaja zaštite prirode u najširoj javnosti kroz obrazovni sistemi medije, kao i kroz ekološke ekspedicije;

- Elaboriranje uslova valorizacije prirodnog nasljeđa kroz kulturni turizam.

3.1.5 Arheologija

Interesovanje za arheologiju u Crnoj Gori datira od druge polovine XIX vijekakada su, odlukom knjaza Nikole I Petrovića Njegoša, otpočela arheološka istraživanjaznačajnog rimskog lokaliteta Duklja kod Podgorice.

19

Page 20: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20

Godine 1961. osnivana je Arheološka zbirka koja je objedinila djelatnostprikupljanja, sređivanja, čuvanja i proučavanja arheoloških objekata na teritoriji CrneGore. Na malom prostoru površine 50 m2 ova ustanova organizovala je manju izložbuarheološkog materijala, zatvorenu 1978. godine, a tokom svog rada obavila je i nizarheoloških iskopavanja, samostalnih ili u saradnji sa drugim institucijama. Do 1998.godine rad Arheološke zbirke, najviše iz razloga nedostatka kadrova, više se svodio napokušaj definisanju pravnog statusa ustanove, nego na obavljanje arheoloških istraživanja.Te godine formiran je na nivou Republike Centar za arheološka istraživanja koji ćedotadašnji neorganizovani, rascjepkani i parcijalni pristup u izvođenju arheološkihistraživanja učiniti planskim i organizovanijim. Centar je, iako radi po Zakonu omuzejskoj djelatnosti, Zakonu o zaštiti spomenika kulture i Pravilniku o uslovima i načinuobavljanja arheoloških iskopavanja i istraživanja, izbacio iz svoje nadležnosti dio poslovamuzejskog karaktera (prikupljanje, čuvanje i izlaganje arheološkog materijala). Sada bibilo potrebno donijeti podzakonski akt kojim bi se izbjegli brojni problemi i nesporazumikoji nastaju preplitanja nadležnosti ovog Centra i opštinskih muzeja u kojima postojearheološke zbirke a koji i sami obavljaju arheološka istraživanja.

Centar ima 18 zaposlenih radnika, od kojih je 6 diplomiranih arheologa i 4konzervatora, ostalo je tehničko i pomoćno osoblje i ova kadrovska struktura za sadamože u potpunosti da zadovolji njegove potrebe.

Centar za arheološka istraživanja je jedina institucija Ministarstva kulture kojanema stalni smještaj.

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:- Trajno obezbjeđivanje smještajnog prostora;- Formiranje baze podataka o arheološkim lokalitetima, arheološkim

istraživanjima i muzejskim arheološkim fondovima na prostoru Crne Gore;- Obezbjedjivanje sigurnog finansiranja arheoloških istraživanja, prema

usvojenim projektima;- Turistička valorizacija arheoloških lokaliteta Crne Gore.

3.2 Oblast stvaralaštva

3.2.1 Pozorišna djelatnost

Prvu pozoričnu predstavu u Knjaževini Crnoj Gori, dramsko djelo »Balkanskacarica« knjaza-pjesnika Nikole I Petrovića Njegoša, izvelo je 1888. godine cetinjskoDobrovoljno amatersko društvo, čime je započela organizovana pozorišna djelatnost.Premijerno izvodjenje »Balkanske carice« iniciralo je izgradnju Zetskog doma, zdanjanamijenjenog svim vidovima kulturnog i umjetničkog života u crnogorskoj prestonici.Pozorišna djelatnost ove ustanove snažno su uticali da se i u drugim crnogorskimgradovima formiraju amaterska društva, tako da je na teritoriji Crne Gore 1909. godinebilo jedanaest dobrovoljnih pozorišnih društava sa 216 amatera. Godine 1910. otvoren jeu Zetskom domu profesionalni teatar, Knjaževsko crnogorsko narodno pozorište, koje jeradilo do 1915. godine.

20

Page 21: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

21

Nakon II svjetskog rata u Crnoj Gori je, pored Narodnog pozorišta, radilo iPionirsko, kao i Pozorište lutaka, objedinjeni 1957. godine u Dječje pozorište. Pedesetihgodina radila su u Crnoj Gori još četiri profesionalna gradska pozorišta (Kotor, Pljevlja,Nikšić i Titograd). Njihov vijek nije bio dug, jer je 1958. godine odlučeno da se ovadjelatnost centralizuje i stvori jedno jako republičko pozorište u Titogradu. U skladu satom odlukom pozorišta su svedena na poluprofesionalne ansamble.

Nakon odluke o centralizaciji pozorišnog sistema, teatarski život u Crnoj Goriobilježavaju samo Narodno pozorište u Titogradu (od 1969. godine pod imenomCrnogorsko narodno pozorište) i Dječije pozorište koje (danas djeluje kao Gradsko).

Crnogorsko narodno pozorište u Podgorici, s osvjedočenim umjetničkimrezultatima koji su mu obezbjeđivali dostojno mjesto na ex-jugoslovenskom prostoru,ipak nije uspijevalo da nadoknadi sve ono što je ukidanjem gradskih i sreskih pozorišta uCrnoj Gori izgubljeno. Uz to, 1989. godine zgrada pozorišta nestala je u požaru, čime jeza čitav niz godina uništena svaka mogućnost njegovog stavljanja u osnovnu funkciju.

Useljenjem u obnovljenu zgradu 1997. godine CNP doživljava svoju punureafirmaciju. Novu koncepciju razvoja ove pozorišne kuće uspješno realizuje stručno-organizaciona i umjetnička ekipa. Za samo nekoliko sezona na sceni CNP ostvaren jeznačajan broj uspješnih predstava čijoj realizaciji su doprinijeli i gostujući glumci,reditelji i ostali scenski umjetnici iz inostranstva, najviše iz gotovo svih ex-jugoslovenskihsredina. Od značaja je i činjenica da su u projektima CNP našli mjesta najbolji mladiglumci sa Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.

Pored CNP, i Kraljevsko pozorište «Zetski dom» je republička javna ustanova.Oba pozorišta finansiraju se iz budžeta, preko posebnih stavki, namijenjenih za njihovudjelatnost, izvan Ministarstva kulture. Ilustracije radi, od ukupnih budžetskih sredstavaplaniranih za kulturu u 2003. godini (u iznosu od 1,54% cjelokupnog budžeta) naMinistarstvo kulture otpada 21,40%, na republičke javne ustanove 49,30%, na CNP23,40% , a na Zetski dom 5,90%.

Gradsko pozorište u Podgorici nema vlastitu scenu, pa predstave uglavnom izvodiu Kulturno-informativnom centru «Budo Tomović» u Podgorici. Profesionalni pozorišniživot u Nikšiću obnovljen je 1999. godine formiranjem Gradskog pozorišta (takođe bezvlastite scene). Gradska pozorišta u Nikšiću i Podgorici osnovala je lokalna samouprava ifinansiraju se iz opštinskih budžeta, uz povremenu finansijsku pomoć Ministarstva kultureza pojedine programske projekte.

Pored navedenih pozorišnih institucija, u Crnoj Gori se produkcijomprofesionalnih pozorišnih predstava sa ad hoc ansamblima bave još i: Grad-teatar uBudvi, Centar za kulturu u Tivtu i Barski ljetopis u Baru.

U Crnoj Gori aktivno djeluje i nekoliko amaterskih pozorišta (Bijelo Polje, HercegNovi, Nikšić, Podgorica), uglavnom u sastavu Centara za kulturu koje finansira lokalnasamouprava.

U okviru pozorišnog sistema djeluju i dva strukovna udruženja: Udruženjedramskih umjetnika sa 77 članova i Crnogorsko društvo teatrologa i pozorišnih kritičarasa 17 članova.

Godine 2001. u Crnoj Gori je prvi put donijet Zakon o pozorišnoj djelatnosti kojinormativno uređuje oblast pozorišta.

Na Cetinju već nekoliko godina rade tri odsjeka (gluma, režija, produkcija)Fakulteta dramskih umjetnosti koje finansira Ministarstvo prosvjete i nauke.

21

Page 22: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

22

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

- Ustanoviti dva regionalna teatra sa profesionalnim ansamblima: za sjever i zajug Crne Gore;

- Pomoći osnivanje profesionalnih teatarskih grupa koje bi izvodile programe naalbanskom jeziku;

- Pojačati ulogu lokalne samouprave u finansiranju i obezbjeđivanju boljihtehničko-organizacionih uslova za djelatnost postojećih gradskih pozorišta;

- Formirati specijalizovane institucije koja bi se bavila istraživanjem istorijecrnogorskog pozorišta i aktuelne pozorišne prakse, sa čuvanjem, obradom iprezentacijom pozorišnog muzeološkog materijala;

- Stvoriti preduslove za aktivniju saradnju nacionalnih i gradskih pozorišta saciljem ostvarivanja zajedničkih pozorišnih projekata – koprodukcija;

- Razvijati i unapređivati međunarodnu saradnju crnogorskih pozorišta.

3.2.2 Muzička djelatnost i ples

U muzičkoj kulturi Crne Gore od 1947. godine do danas, mnoge djelatnosti(muzička pedagogija, muzičko izvođaštvo, muzičko stvaralaštvo, muzikologija ipublicistika) su nastajale sukcesivno i, u zavisnosti od niza faktora, razvijale se različitimtempom ili stagnirale.

Izuzev muzičkog školstva (14 nižih sa 2 285 učenika, 3 srednje sa 222 učenika ijedna visoka škola, Fakultet muzičkih umjetnosti sa 112 studenata), kao i jednogansambla (Kamerni orkestar RTV Crne Gore, osnovan kao Radio-orkestar 1959) ni jednaod ovih djelatnosti nije institucionalizovana. Oko dvadesetak aktivnih umjetnika-izviđačau radnom su odnosu kao pedagozi na Fakultetu muzičke umjetnosti na Cetinju (16),Centru za muziku i balet u Podgorici (1), Srednjoj muzičkoj školi u Kotoru (1), kao i priKamernom orkestru RTV (2). Od osamdesetih godina XX vijeka Simfonijski orkestarRTV je, osipanjem članova zbog sve većih finansijskih problema, sveden na Kamerniorkestar od svega petnaestak članova. Uz učešće solista iz okruženja, on ipak redovnoodžava koncerte, predstavljajući djela svjetske i, mada skromne, domaće produkcije.

Osnovno muzičko školstvo finansiraju lokalne samouprave, a srednje i visoko(Muzička akdemija osnovana je 1980.) Ministarstvo za prosvjetu i nauku. Studio za balet islične radionice koje djeluju u više crnogorskih gradova finansiraju se uz pomoć lokalnesamouprave i putem samofinansiranja. Kao dio svoje matične kuće, Kamerni orkestarRTV, finansira Vlada.

Rad udruženja kompozitora, osnovanog 1969. godine, i preregistrovanog 2000. uNVO još uvijek finansira Ministarstvo kulture.

Ministarstvo kulture, indirektno ili direktno, pomaže različite muzičke, uglavnomljetnje, manifestacije i programe (Grad teatar Budva, KotorArt, Barski ljetopis), apovremeno finansira i učešće mladih umjetnika na međunarodnim takmičenjima ili drugeindividualne projekte.

Opremljenost muzičkih obrazovnih institucija u Crnoj Gori je na vrlo niskomnivou. Samo rijetke opšteobrazovne škole imaju muzički kabinet, a stanje nije bolje ni umuzičkim školama. Samo rijetke muzičke škole imaju i to po jedan kvalitetan koncertni,

22

Page 23: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

23

odnosno polukoncertni klavir. Ostale škole, jednako kao i gradovi u kojima djeluju,nemaju ni jedan klavir upotrebljiv za javno izvođenje, pa su te sredine zakinute i zamoguću koncertnu djelatnost. Ni Crnogorsko narodno pozorište, na čijoj se sceni realizujuprogrami visokog kvaliteta, nema odgovarajući koncertni klavir. Dakle, jedino Muzičkaakademija na Cetinju raspolaže sa više kvalitetnih klavira, pa i drugih instrumenata, a odprije tri godine ima i Elektronski studio, najsavremeniji te vrste u Crnoj Gori.

Svi javni koncerti u Crnoj Gori veoma dobro su posjećeni. Vrlo veliki procenatpublike čine mladi posjetioci. Prihod od koncertne i drugih djelatnosti nije mogućerealizovati, te tako ni jedna muzička scena (izuzev zabavnih programa o kojima ovdje nijeriječ) prihod ne obezbjeđuje samostalno.

Studenti i saradnici Muzičke akademije redovno pohađaju majstorske kurseve,radionice i seminare u Crnoj Gori i inostranstvu. Dvadesetak diplomiranih studenatauspjelo je da dobije strane stipendije za usavršavanje u Rusiji, Italiji, Njemačkoj,Francuskoj.

Iako u Crnoj Gori još uvijek nedostaje niz muzičkih institucija (profesionalni hor,opera, balet), a neke djelatnosti funkcionišu na poluprofesionalnoj osnovi ili su potpunoprestale sa radom, kao gorući i neodložan problem i dalje ostaje neriješeno pitanjesimfonijskog orkestra. Osnivanjem simfonijskog orkestra ne samo što bi se spriječioodlazak diplomiranih studenata Muzička akademije u druge sredine, već bi se na širemplanu izmijenili razvojni tokovi muzičke kulture i umjetnosti. Najzad, i simfonijskostvaralaštvo naših kompozotpra, zanemareno već dugo vremena zbog nepostojanjaodgovarajućeg izvođačkog tijela, steklo bi uslove za svoj prosperitet.

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

Kako je muzička emancipacija jedne sredine dug i složen proces koji u svakoj fazipretpostavlja velika finansijska ulaganja, i kako ih objektivno nije moguće ustanoviti nisve ni odjedanput, prioritet u razvoju muzičkog života u Crnoj Gori trebalo bi dati:

- Osnivanju nacionalnog simfonijskog orkestra;- Osnivanju profesionalnog hora, pri Muzičkoj akademiji ili pri Crnogorskom

narodnom pozorištu;- Osnivanju srednje baletske škole u Podgorici, zbog unapređenja ove

zapostavljene djelatnosti i zbog domaće produkcije muzičko-scenskih djela;- Opremanje muzičkih škola muzičko-nastavnim sredstvima (instrumenti, note,

uređaji za zvučnu reprodukciju) i podsticanje razvoja deficitarnih odsjeka u njima;- Podsticanje i pomoć u osnivanju NVO u ovoj djelatnosti.

3.2.3 Lijepe umjetnosti

Korijene savremenog likovno-umjetničkog života u novijoj istoriji Crne Goremoguće je pratiti od posljednje četvrtine XIX vijeka. Na razmeđu XIX i XX vijeka uevropskim centrima formirana je prva generacija crnogorskih umjetnika. U to vrijemeorganizuju se na Cetinju i prve likovne izložbe. U razdoblju između dva svjetska rataznačajna generacija crnogorskih umjetnika bila je intenzivno uključena u umjetnički životBeograda, prijestonice novoformirane države (vajar Risto Stijović, slikari Milo

23

Page 24: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

24

Milunović, Miloš Vušković, Jovan Zonjić, Mirko Kujačić, Mihajlo Vukotić, PetarLubarda).

Snažnu i kontinuiranu ekspanziju likovna umjetnost u Crnoj Gori doživljavatokom cijele druge polovine dvadesetog vijeka, a ovaj proces obilježava nekoliko»talasa«. Do prvog i možda presudnog »poleta« likovne umjetnosti u crnogorskoj kulturidolazi odmah poslije završetka Drugog svjetskog rata, kada se u Crnu Goru vraćaju izBeograda već afirmisani umjetnici, poput Petra Lubarde, Mila Milunovića, MilošaVuškovića i Mirka Kujačića, i kada se na Cetinju formiraju Umjetnička škola i Udruženjelikovnih umjetnika Crne Gore, institucije koje će značajno doprinijeti razvoju likovneumjetnosti u zemlji. Tokom ranih pedesetih godina, kada je u jugoslovenskoj umjetnostizapočeo proces raskida sa zvanično propagiranim pravilima socrealizma, crnogorskiumjetnici dali su veliki doprinos, osobito Petar Lubarda, promoter apstraktne umjetnosti unas. Njegova izložba prorjeđena 1951. godine u Beogradu označila je i zvaničan krajsocrealizma u jugoslovenskoj umjetnosti. (Lubarda je dobitnik Otkupne nagrade na IIBijenalu u Sao Paolu 1953. godine, prve nagrade na Bijenalu u Tokiju 1955. i Nacionalnenagrade Gugenheim 1956. godine).

Do drugog, veoma važnog »talasa« u procesu ekspanzije likovne umjetnosti uCrnoj Gori došlo je od osamdesetih godina XX vijeka. Tada se sa školovanja, prije svegaiz Beograda, u Crnu Goru vraća generacija mladih, talentovanih umjetnika, koja uumjetnički život unosi nove ideje. Treći »talas« ove snažne ekspanzije moguće jeidentifikovati u procesima tokom devedesetih godina XX. On je podstaknut kakozbivanjima na umjetničkoj sceni tokom prethodne decenije, tako i formiranje LikovneAkademije na Cetinju i, najzad, inspirisan događanjima na međunarodnim likovnimizložbama organizovanim u Crnoj Gori (Cetinjski Bijenale), na kojima je bilo mogućevidjeti radove mnogih važnih protagonista svjetske umjetničke scene, osobito onih koji sudemonstrirali vrijednosti netradicionalnih umjetničkih jezika: instalacija, videa,performansa.

Na Cetinju je 1950.godine osnovana Umjetnička galerija, najstarija i najuglednijainstitucija ovog profila u Crnoj Gori. Danas je to Umjetnički muzej, jedna od jedinicaNarodnog muzeja Crne Gore. Njen prvobitni fond od 240 eksponata s vremenom jeznačajno obogaćen, tako da danas poseduje fond od 2.875 eksponata, među kojima su ikapitalna djela savremene jugoslovenske i crnogorske likovne umjetnosti. Izdavačkudjelatnost u okviru muzejskog izdavaštva predstavljaju katalozi za tekuće izložbe.Stručnjaci, pak, svoje stručne radove objavljuju skoro isključivo u dnevnoj štampi.

U Podgorici je 1961. godine osnovana Moderna galerija a 1969. i Galerija RistoStijović. Od 1974. Godine, zajedno sa Muzejom grada, objedinjene su u instituciju podnazivom Muzeji i galerije Podgorice. U Podgorici je 1983. godine otvorena Galerijanesvrstanih zemalja, danas Centar savremene umjetnosti Crne Gore.

Institucije koje se, od njihovog osnivanja, nalaze pod pokroviteljstvom države suUmjetnički muzej (u sklopu Narodnog muzeja Crne Gore) i Centar savremene umjetnostiu Podgorici. Ostale institucije koje raspolažu materijalom iz oblasti istorije umjetnosti napodručju Crne Gore su lokalnog karaktera i finansiraju se iz opštinskih budžeta.Programska orijentacija ovih instituciha usmjerena je prema izložbenoj djelatnosti iprikupljanju materijala iz oblasti istorije umjetnosti, prvenstveno sa područja Crne Gore injenog okruženja.

24

Page 25: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

25

Izuzetno značajani predmeti istorijsko-umjetničkog karaktera nalaze se ucrnogorskim manastirima i crkvama (kao dio arhitektonskih kompleksa ili u manastirskimriznicama). Ovaj fond od izuzetne vrijednosti pod zaštitom je Republičkog zavoda zazaštitu spomenika kulture Crne Gore.

Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, osnovano 1946. godine na Cetinju, idanas je na budžetu Ministarstva kulture, iako je preregistrovano u NVO. Udruženjelikovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti Crne Gore planira da obnovi svoju aktivnost.Takođe postoje i Udruženje istoričara umjetnost, kao i Crnogorsko udruženje galerista,registrovano 1999. godine. U Podgorici djeluje udruženje “Slikarski uranak” koji okupljalikovne umjetnike, amatere i profesionalce (oko 100). Njihov rad, često u formi kolonija,koje finansiraju sponzori, odvija se na cjeloj teritoriji Crne Gore.

Prva Umjetnička škola osnovana je u Crnoj Gori 1947. godine na Cetinju (od1948-1957 radila je u Herceg Novom kao Škola za primijenjenu umjetnost, a od 1957.Kao Škola za umjetničke zanate). Rad srednje umjetničke škole obnovljen je na Cetinju1991. godine i ona danas djeluje kao Srednja likovna škola "Petar Lubarda".

Na Cetinju je 1988. godine osnovan i Fakultet likovnih umjetnosti.

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

U poređenju i sa većim zemljama, Crna Gora ima priličan i zanimljiv potencijal napolju likovnih umjetnosti, prvenstveno u korpusu moderne i savremene umjetnosti. Zaadekvatniju promociju ovih potencijala neophodno je razviti strategiju koja bi počivala napouzdanim vrijednosnim kriterijumima, u okviru kojih bi trebalo identifikovati ono što jeu našoj umjetnosti »evropsko«, kao i ono što našu umjetnost, unutar tog evropskogkonteksta, obilježava kao specifičan identitet.

- Osnažiti rad na izdavačkoj djelatnosti iz oblasti likovne kulture: izradamonografija najznačajnijih ličnosti, uz prateće retrospektivne izložbe, sastručno urađenim marketinško-promotivnim materijalom;

- Unapređivati muzejsko-galerijsku mrežu, i u smislu fizičko-oblikovnogizgleda, i u smislu odgovarajućih unutrašnjih, specifično muzejskih imuzeoloških zahtjeva.

- Sistematski unapređivati pedagoški rad sa publikom, osobito sa mlađimuzrastima.

3.2.4 Kinematografija

Filmska djelatnost u Kraljevini Crnoj Gori započela je prikazivanjem filmova.Prvi stalni bioskop otvoren je u »Zetskom domu« na Cetinju 1911. godine. Između dvasvjetska rata u Crnoj Gori djeluje 12 bioskopa.

Nakon drugog svjetskog rata pristupa se organizovanju kinematografskedjelatnosti i izgradnji bioskopske mreže u Crnoj Gori u svim mjesta od većeg značaja.Najvažnije pitanje bilo je rješenje nedostajućih stručnih kadrova. Kandidati su upućivaniu druge centre tadašnje Jugoslavije na praksu ili na filmske kurseve.

Početkom 1949. godine Vlada Republike Crne Gore osniva preduzeće za filmskuproizvodnju Lovćen film (smješteno u početku na Cetinju, potom u Herceg Novom i,

25

Page 26: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

26

najzad, u Budvi). Preduzeće se 1956. godine reorganizuje u tri jedinice: Lovćen film(isključivo za proizvodnju), Mediteran film (za tehničke usluge) i Zeta film (zadistribuciju filmova). Prvi dokumentarni film Lovćen film je snimio 1951. godine, a prviigrani film (»Lažni car«) 1955. godine. Do prestanka rada 1965. godine, Lovćen filmsnimio je ukupno 110 dokumentarnih i 11 igranih filmova u vlastitoj i 4 igrana filma ukooprodukciji.

Svoju produkciju Lovćen film je ostvarivao uz pomoć Saveznog fonda koji je dodo 1962. godine bio centralizovana institucija. Po njegovom ukidanju, sredstva zafinansiranje kinematografije formirana su u republičkim fondovima i to od prometadomaćeg i stranog filma ostvarenog u bioskopskoj mreži Republike. Ovo je filmskuproizvodnju u Crnoj Gori dovelo do gotovo potpunog prekida, jer je Crna Gora, s obziromna skromnu bioskopsku mrežu (32 stalna bioskopa sredinom šezdesetih godina), izsredstava svog republičkog fonda mogla da pokrije najviše do 30% prosječne cijenejednog igranog filma. Tada dolazi do stagnacije filmske proizvodnje u Crnoj Gori.Ukidanjem Lovćen filma mnogi reditelji, glumci i filmski stvaraoci napuštaju Crnu Gorui nastavljaju svoj stvaralački rad u drugim sredinama.

Godine 1966. formirano je u Crnoj Gori novo preduzeće za filmsku proizvodnju,Filmski studio, sa sjedištem u Titogradu (Podgorica). Zbog nedovoljnih sredstava zarealizaciju filmova, ovaj producent svoju proizvodnju organizuje udružujući sredstva sadrugim proizvodnim preduzećima iz tadašnje SFRJ.

Izdvajanjem tehničke baze i formiranjem Mediteran filma, Lovćen film je ostaobez sredstava za proizvodnju. Uz to, ni sama tehnička baza Mediteran filma nikad nijezaokružena u tehnološku cjelinu neophodnu za proizvodnju filma. Nikad nijesu izgrađenifilmska laboratorija i tonski studio, obrada filma se obavljala u drugim filmskim centrima,što je veoma poskupljivalo filmsku proizvodnju. Uz sve nepovoljne okolnosti Filmskistudio Titograd je proizveo ukupno 35 dokumentarnih filmova, od toga u sopstvenojproizvodnji 19, a u koprodukciji 16. Svih 12 igranih filmova proizveo je u koprodukciji.

Crna Gora je imala najviše bioskopa (32) 1966. i 1967. godine, a najmanji broj(24) zabilježen je 1979. godine, nakon katastrofalnog zemljotresa. U tom perioducjelokupni godišnji fond za kinematografsku djelatnost Republike iznosio je jedva trećinuproizvodne cijene jednog igranog filma. Nepovoljan položaj crnogorske kinematografijezahtijevao je pronalaženje rješenja trajnog finansiranja proizvodnje filmova. Godine 1979.godine potpisan je sporazum o udruživanju Filmskog studija i Zeta filma u jedinstvenuorganizaciju za proizvodnju i promet filmova Zeta film (Budva).

Kad su očekivani prvi značajniji koraci u unapređenju kinematografije Crnu Goruje zadesio katastrofalni zemljotres (1979) u kome je oštećena zgrada Zeta filma ionemogućen rad preduzeća. Ipak, Zeta film je do 1991. godine proizveo 25 dokumetarnihi 3 animirana filma u vlastitoj proizvodnji i 9 igranih filmova (svi u koprodukciji). Takođeje do 1991. godine uvezla za crnogorsko i jugoslovensko bioskopsko tržište 891dugometražni film. Od 1995. godine Zeta film posluje kao dioničarsko društvo. RaspadomJugoslavije, ova filmska prometna organizacija ostala je bez većeg bioskopskog tržišta,kao i bez i onako malog broja crnogorskih bioskopa.

U Crnoj Gori više od 20 godina nema kontinuirane filmske proizvodnje.Poveremeno se snimi poneki dokumentarni ili igrani film. Uvoz filmova je više od 15godina obustavljen, a bioskopa je danas manje nego što ih je bilo nekoliko decenija ranije(10 bioskopa, koliko ih danas radi, neuslovni su, zapušteni i tehnički zastareli; ni jedan

26

Page 27: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

27

nije sa dolby stereo sistemom). Jedino distributersko preduzeće Zeta film ne uvozifilmove, privatne i državna televizija najveći su filmski uvoznici i prikazivači (često bezotkupljenog prava prikazivanja: problem piraterije!) i bez nadoknade koja bi, eventualno,bila usmjerena u fond za filmsku proizvodnju.

Nedavno osnovani Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju obrazuje filmskereditelje, glumce i organizatore, a proizvodnje nema. Za Crnogorsku kinoteku, osnovanu2001. godine, tek se stvaraju osnovni uslovi za rad (nema sale za prikazivanje). Považećem Zakonu o kinematografiji sva tri segmenta kinematografije većinom sudruštveno vlasništvo. Vlasništvo bioskopa još nije definisano, i sve manje je bioskopa kojipripadaju opštinskim centrima za kulturu. Novi Zakon o kinematografiji, koji bi regulisaonačin uvoza i prikazivanja filmova i obezbijedio uslove za kontinuiranu filmskuproizvodnju, još nije urađen.

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

- Kinematografija u Crnoj Gori morala bi ostati briga države, jer je to jedininačin da se, s obzirom na njeno trenutno stanje, čitava djelatnostsinhronizovano revitalizuje;

- Izmjena zakonske regulative, odnosno donošenje novog Zakona okinematografiji koji bi predvidio uslove budžetskog finansiranja kao ikreditiranja producenata, oslobađanje od poreza na promet sponzora koji ulažuu filmsku proizvodnju, oporezivanje televizijskih stanica, naplatu uslugastranim producentima itd;

- Suzbijanje piraterije u video klubovima i u programima televizijskih stanica.

3.2.5 Alternativna i eksperimentalna umjetnost

Relativno uobičajen metod saradnje tzv. »zvanične« ili institucionalne kulture i»nezvanične«, alternativne ili eksperimentalne, svodi se, s jedne strane, na obezbjeđivanjeinstitucionalnog okvira alternativnim praksama, davanjem logističke podrške, prostorne,tehničke, ponekad i finansijske potpore za njihovo iniciranje i funkcionisanje. S drugestrane, »nezvanične« kulturne inicijative svojim konceptima i programima, novimdogađajima, novom publikom, novim formama »kulturnog ponašanja«, aktiviraju i sameinstitucije kulture koje, u stanju djelimične ili totalne pasivnosti, finansijske ili kreativnenemoći, nedostatku volje i inicijative, prestaju da budu kreatori dinamičnog kulturnogživota. Pozitivan je i ilustrativan primjer u Crnoj Gori su one kulturne inicijative(DODEST, FJAT, FIAT) koje su aktivnost započele sa pozicija alternativnih ieksperimentalnih dejstava, i takav status «uživale» i nakon višegodišnjeg trajanja, kao«tradicija» koja se opirala institucionalizaciji ili se «institucionalizovala» upravo naalternativan način.

DODEST, koji je 1974. godine počeo kao Studentska eksperimentalna scena,1985. je evoluirao u FJAT (Festival jugoslovenskog alternativnog teatra), strukturiran kaosinteza multimedijalnih projekata, kao prostor promocije i afirmacije alternativnih ieksperimentalnih grupa i projekata i posljednja kulturna manifestacija ex-Jugoslavije.FIAT (Festival internacionalnog alternativnog teatra), od 1996. godine predstavljao jeplatformu za najintenzivniju međunarodnu aktivnost DODESTA. U potrazi za novim

27

Page 28: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

28

pozorišnim izrazom, DODEST se u ovoj fazi, u estetsko-žanrovskom pogledu,opredjeljuje za koreodramu i tehno-operu.

Cetinjski Bijenale (međunarodni bijenale savremene umjetnosti), osnovan 1991.godine, najsnažniji je aktivni kulturni koncept Crne Gore sa međunarodnom reputacijom.Bijenale funkcioniše kao svjedok i komentator svih destruktivnih dešavanja koja sumarginalizovala i devastirala polje kulture u Crnoj Gori i njenom bližem, ex-jugoslovenskom okruženju. Prvi Bijenale bio je i posljednja zajednička izložba umjetnikaiz ex-Jugoslavije, dok je drugo izdanje, pod geslom: »Vidjeti u mraku«, bilo posvećenožrtvama etničkog čišćenja u ratovima na Balkanu. Ova manifestacija svojimmultimedijalnim projektima angažuje različite prostore grada, kako one muzejskog igalerijskog tipa, tako i javne i otvorene. Bijenale omogućava direktan uvid u inostranaiskustva, ali pruža i šansu domaćim umjetnicima različitih afiniteta i predispozicija dasami počnu da praktikuju one forme kreativnog izraza prema kojima sredina pokazujenepovjerenje ili neslaganje. Bijenale dijeli sudbinu onih kulturnih inicijativa u Crnoj Gorikoje počinju i završavaju se izvanrednom idejom. U realizaciji, pomenuta dejstva čestodobijaju pravac i formu nedopustive improvizacije. Završetak posla «u poslednjemtrenutku» ostavlja utisak čuda, a ne pažljivo planirane i progresivno i logično razvijaneakcije, sa korektnom procjenom vlastitih uslova i mogućnosti, kao i prirode «spoljnih»uticaja.

Gotovo po prirodi stvari, alternativne i eksperimentalne kulturne prakse kod naslocirane su u domen individualnih inicijativa, djelimično djelovanja nevladinog sektora(Montenegro Mobil Art) ili festivala i manifestacija (nekada DODEST, FIJAT, FJAT,Grad Teatar, Cetinjski Bijenale), dislocirane u fleksibilnu sferu subkulturnih fenomena(popularna muzika, alternativne multimedijalne grupe).

3.2.6 Amaterizam

Amaterizam u Crnoj Gori ima dugu tradiciju ali je tek od 1945. godine uzeovelikog maha, tako da u Crnoj Gori nije bilo mjesta u kome nije djelovalo kulturno-umjetničko ili kulturno-prosvjetno društvo. Organizovane su mnoge masovnemanifestacije (festivali i takmičenja) na nivou opština, srezova i Republike Crne Gore, adanas su najznačajnije: Festival dramskih amatera Crne Gore, Festival muzičke omladineCrne Gore, Susreti duvačkih orkestara Crne Gore, Festival folklora Crne Gore, Susretirecitatora Crne Gore i dr.

U skoro svakoj opštini Crne Gore djeluju brojna kulturno-umjetnička društva, kaotipični oblici organizovanja i ispoljavanja amaterskog stvaralaštva.

Aktivnost kulturno-umjetničkih društava i drugih amaterskih organizacijafinansira se od slučaja do slučaja. Uglavnom se iz državne kase finansiraju određeneprogramske aktivnosti ili učešća na festivalima i smotrama. Ako je neko od stručnihkadrova stalno angažovan, a obično su to koreografi ili sekretari, njegov lični dohodak sefinansira preko opštinskog centra za kulturu ili kulturno-prosvjetne zajednice.

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

28

Page 29: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

29

Ukoliko želimo da amaterizam postane područje okupljanja i angažovanja, naočitomladih, kao i kadrovska i stručna osnova za kasnije akademsko školovanje i profesionalnobavljenje kulturom i umjetnošću, neophodno bi bilo preduzeti sljedeće korake:

- Obezbjeđivanje prostora za rad amatera i amaterskih ansambala,osposobljavanjem zapuštenih domova kulture, posebno u prigradskim iseoskim područjima;

- Obezbjeđivanje stalne stavke u budžetu opština za finansiranje programskihaktivnosti amatera;

- Afirmisanje međusobne saradnje kulturno-umjetničkih društava, kao irazmjene stručnih kadrova, jer se na tim principima mogu postići značajnirezultati;

- Utvrđivanje kriterijuma za finansiranje programa i aktivnosti amaterskihdruštava;

- Osmišljavanje organizovanije i sadržajnije saradnje sa profesionalniminstitucijama (Pozorište, RTV ).

3.2.7 Kultura manjinskih naroda

Prema posljednjem popisu (1991) nacionalnu i etničku strukturu Crne Gore čine:Crnogorci (61,86%), Muslimani-Bošnjaci (15,57%), Srbi (9,34), Albanci (6,57%), Romi(3,42%), Hrvati (1,02%) i još osamnaest drugih nacionalnih i etničkih grupacija.

Muslimani-Bošnjaci, poslije Crnogoraca, najbrojniji su narod u demografskojstrukturi Crne Gore (prema popisu iz 1991. čine 14,57% njenog stanovništva). KrajemXIX i početkom XX vijeka na području današnje Crne Gore postojala su brojna kulturno-umjetnička, sindikalna i cehovska društva koja su njegovala njihovu kulturu i tradiciju.

U Crnoj Gori danas ne postoje posebne kulturne institucije i manifestacije koje bina adekvatan način proučavale i prezentovale kulturu manjinskog muslimansko-bošnjačkog naroda, bar ne one koje su pod pokroviteljstvom države i koje bi bilefinansirane iz državnog budžeta. Odlukom Vlade Republike Crne Gore 2001. godineosnovan je Centar za očuvanje i razvoj kulture pripradnika nacionalnih i etničkih grupa,kao nukleus kulturnih zbivanja za sve manjinske narode u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori djeluje više nevladinih organizacija čija je osnovna djelatnostprezentacija kulture i kulturne baštine Muslimana-Bošnjaka. Najznačajnija takvaorganizacija je časopis Almanah, osnovan 1993. godine. Ovaj časopis je ostvario značajnedomete u oblasti izdavačke djelatnosti i dao značajan doprinos očuvanju nacionalnog ikulturnog identiteta muslimansko-bošnjačkog naroda.

Da bi došlo do revitalizacije i punog razvoja kulture Muslimana-Bošnjaka u CrnojGori, trebalo bi stvoriti uslove da oni postanu relevantan faktor kreiranja kulturnog života,zadržavajući svoj subjektivitet i identitet. Posebnu pažnju trebalo bi posvetitirevitalizovanju kulturne baštine koja predstavlja značajan segment kulture ovog naroda.

Albanci su stari narod na prostorima Crne Gore. U demografskoj strukturi CrneGore prisutni su sa procentom 6,57% po popisu stanovništva iz 1991. godine. Uglavnomžive u Ulcinju, Plavu i Tuzima.

29

Page 30: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

30

Iako ranije nijesu postojale institucije za njegovanje kulture ovog manjinskognaroda, za vrlo kratko vrijeme došlo se do realnih osnova za svestraniji razvoj i napredakkulture i stvaralaštva albanske populacije u Crnoj Gori. Školovanje u sredinama u kojimažive Albanci je na maternjem albanskom jeziku. Do 1990. godine u Crnoj Gori je izlazioknjiževni časopis na albanskom jeziku Koha, finansiran iz državnog budžeta. Od 2002.godine ponovo izlazi časopis na albanskom Koha javore, takođe pod pokroviteljstvomdržave. Radio Crne Gore svakodnevno emituje program na albanskom jeziku u trajanju od15 minuta, a jednom nedjeljno i polučasovnu emisiju. TV Crne Gore emituje dnevnevijesti a subotom jednočasovnu emisiju Mozaik. Podgorički gradski list Polis od 1981.godine štampa podlistak na albanskom jeziku.

U cilju daljeg unapređenja kulture i umjetnosti albanskog naroda u Crnoj Gori,Ministarstvo kulture Crne Gore potpisalo je Protokol o saradnji sa Ministarstvom kultureRepublike Albanije, a protokoli o saradnji potpisani su i na nivou Akademija nauka iumjetnosti, Univerziteta i Državnog arhiva.

U oblasti kulture djeluje i znatan broj nevladinih organizacija koje se bavekulturom manjinskog albanskog naroda: Art klub iz Ulcinja, časopis Lemba, UdruženjeIlirikum.

Hrvati, prema zvačinom popisu, čine 1,02 % stanovništva Crne Gore. Na područjudanašnje Crne Gore Hrvati uglavnom žive u Boki Kotorskoj i na području Budve i Bara.

Danas djeluje Hrvatsko kulturno društvo Napredak u Donjoj Lastvi (Tivat), kao iHrvatsko gradjansko društvo Crne Gore u Kotoru koje planira da svojom aktivnošću,između ostalog, objedini i kulturne inicijative u svim gradovima Crne Gore u kojima imaHrvata.Od crkvenih horova najpoznatiji su katedralni pjevački zbor Sv. Tripun u Kotoru icrkveni pjevački zbor Sv. Matej iz Dobrote. U oblasti izdavaštva djeluje izdavačka kućaGospa od Škrpjela u Perastu, a objavljuje se i katolički mjesečnik za mlade Sv. Nikola uBaru.

Romska populacija, treća manjinska grupacija u Crnoj Gori, nema svojih kulturnihdruštava, kao ni radio ili TV emisiju na romskom jeziku. Jedna stranica u listu zaraseljena lica Vrela posvećena je životnim pitanjima Roma. U Crnoj Gori djeluje nekolikoromskih nevladinih organizacija od kojih posebno treba istaći Početak iz Nikšića, koji odkraja 2002. godine realizuje projekat o multikulturalizmu i upoznavanju Roma koji žive uCrnoj Gori sa njihovom kulturom, tradicijom i običajima, kao i kulturnim sadržajimadrugih naroda i manjinskih zajednica.

3.3 Kulturne industrije

3.3.1 Bibliotečka djelatnost

Institucionalno utemeljenje ove djelatnosti u Crnoj Gori počinje osnivanjemCetinjske čitaonice (1868), Državne biblioteke i Muzeja (1893), donošenjem Zakona oKnjaževskoj crnogorskoj biblioteci i Muzeju (1896) i Zakona o štampi u Knjaževini CrnojGori (1905).

Savremeno bibliotekarstvo u Crnoj Gori počinje ustanovljenjem Zemaljskenarodne biblioteke na Cetinju 1946. godine (od 1964. djeluje kao Centralna narodnabiblioteka Djurdje Crnojević) i Društva bibliotečkih radnika Crne Gore (1952). Poslije

30

Page 31: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

31

Drugog svjetskog rata započeo je i proces formiranja biblioteka različitog tipa: školskih,naučnih, narodnih, univerzitetskih. Njihov broj je 1958. godine iznosio 540. Sredinomdevedesetih godina XX vijeka broj biblioteka je značajno smanjen, pa danas u Crnoj Goripostoje: Centralna narodna bibloteka Djurdje Crnojević na Cetinju, 21 narodna biblioteka,13 visokoškolskih i 10 specijalizovanih biblioteka, biblioteka Crnogorske akademijenauka i umjetnosti kao i oko 220 školskih biblioteka.

Većina opštinskih biblioteka (osim u Podgorici, Herceg Novom i Pljevljima) radeu sastavu Centara za kulturu koji djeluju kao samostalne institucije i čiju djelatnostfinansira lokalna samouprava. Uglavnom su smještene u nefunkcionalnim prostorima, anjihov knjižni fond iznosi 0,75 knjiga po stanovniku (što je ispod propisanog bibliotečkogstandarda od 1,6). Problemi u njihovom radu su: nemogućnost stručnog osposobljavanjakadrova, odusustvo odgovarajućih javnih kataloga, nesprovodjenje tehničko-zaštitnihmjera za održavanje i čuvanje bibliotečkog materijala, jednosmjeran rad sa korisnicima ineorganizova matična služba. Takodje, narodne biblioteke čiji je osnivači lokalnasamouprava, nemaju izgrađene osnovne komunikacione veze za prikupljanje i razmjenuinformacija, a povećanje cjelokupnog fonda ne pokazuje tendencije rasta zbog skromnogotkupa publikacija.

Osnovna polazišta za dalju afimaciju bibliotečke djelatnosti opštinskih bibliotekabila bi: plansko vođenje nabavne politike, jedinstvena obrada bibliotečkog materijala pomeđunarodnim standardima, povezivanje fondova preko centralnih kataloga,međubibliotečka razmjena informacija i pozajmica publikacija, podsticanje edukativnih,razvojnih, plansko-analitičkih i upravljačkih funkcija, uz permanentno čuvanje i zaštitubibliotečke građe.

Poseban aspekt u okviru bibliotečke djelatnostu predstavlja obrazovanje kadrova.Stručno edukovanje bibliotečkih radnika sada jedino organizuje CNB Đurdje Crnojević.Ispite obavlja Komisija koju imenuje Ministarstvo kulture.

Centralna narodna biblioteka Djurdje Crnojević je nacionalna, depozitna,opštenaučna i matična biblioteka Crne Gore. Djeluje kao javna ustanova od posebnoginteresa za Republiku. Smještena je na Cetinju, na dvije lokacije a raspolaže sa 1 450 000bibliotečkih jedinica. Finansira se gotovo u potpunosti iz budžeta Ministarstva kulture,osim minimalnog iznosa koji se ostvaruje od naplate članarine. Djeluje kao matičnabiblioteka i ima relativno brojnu i raznovrsnu strukturu zaposlenih. U biblioteci se vodeinventarne knjige i rade autorski i stručni katalozi monografskih publikacija. Ovainstitucija ostvaruje značajnu međunarodnu saradnju kroz razmjenu iskustava ipublikacija. Svoje fondove popunjava zakonskim, besplatnim tzv. »obaveznimprimjerkom«, koji se neažurno realizuje zbog neodgovornosti izdavača. Kulturno-istorijsko, a naročito arheografsko izučavanje i tehnička zaštita bibliotečkog materijalaspomeničkog karaktera na tlu Crne Gore jedan je od najvažnijih zadataka ove ustanove.Njeni fondovi stare i rijetke knjige su u dosta lošem stanju. Biblioteka nastoji daorganizuje skeniranje i digitalno pohranjivanje posebnih raritetnih naslova, novina ičasopisa.

I pored svih teškoća, crnogorsko bibliotekarstvo teži uvođenju savremenihstandarda, implementacijom sistema COBIS-SICRISO. Očekuje se da će pomenutiprojekat biti realizovan, a povezivanje biblioteka u jedinstveni informacioni sistemomogućiti odgovarajuće uslove za cjelokupni razvoj bibliotečke djelatnosti u Crnoj Gori.

31

Page 32: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

32

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

- Donošenje novog Zakona o bibliotečkoj djelatnosti (važeči je donesen 1989.godine);

- Organizaciono osamostaljivanje opštinskih narodnih biblioteka;- Podrška Centralnoj narodnoj biblioteci Đurđe Crnojević u smislu jačanja njene

matične funkcije, razvojnih službi i službi zaštite bibliotečkog materijala;- Iznalaženje novih načina finansiranja bibliotečke djelatnosti;- Stvaranje uslova za direktno obezbjeđivanje značajnih inostranih produkcija;- Unapređivanje naučno-istraživačke i izdavačke djelatnosti biblioteka;- Unapređivanje tehničko-organizacionih uslova rada biblioteka;- Stvaranje uslova za visokoškolsko obrazovanje bibliotekara na Univerzitetu

Crne Gore.

3.3.2 Izdavaštvo

U Crnoj Gori je 1493. godina, nepune četiri decenije nakon pojave Gutenbergoveštamparije, počela sa radom Obodska štamparija, u kojoj je 1494. štampana prva ćiriličnaknjiga kod Južnih Slovena »Oktoih prvoglasnik«. U istoriji svjetskog štamparstvaObodska štamparija je značajna i po tome što je bila prva državna štamparija u Evropi(osnovao ju je Đurđe Crnojević, tadašnji vladar Crne Gore). Štamparija je prestala saradom padom Crne Gore pod tursku vlast, ali je štampanje knjiga nastavljeno u Veneciji.

Do osnivanja nove štamparije protekla su u Crnoj Gori četiri vijeka: 1833. godinePetar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, vladar i znameniti pjesnik, nabavio ještampariju i u njoj štampao svoju prvu knjigu. I sudbina ove štamparije predstavljakuriozitet: njena slova i ostali olovni materijal, pretopljena su 1852. godine u puščanemetke za odbranu od Turaka. Godine 1860. Otvorena je na Cetinju Državna štamparija au drugoj polovini XIX vijeka na teritoriji Crne Gore radile su i nekolike privatne. Od1494. do 1945. godine objavljeno je u Crnoj Gori preko 1 500 naslova, što, s obzirom naveličinu, istorijske i druge okolnosti, predstavlja vidan kulturni doprinos.

Značajniji uspon štamparsko-izdavačke djelatnosti u Crnoj Gori uslijedio je teknakon Drugog svjetskog rata. Izdavački, kao i ostali vanprivredni sektori, tada suuglavnom finansirani iz državnog budžeta.

U današnjim uslovima tranzicije i privatizacije i izdavačka infrastruktura postajedrugačija: nestaju glomazne institucionalne forme, koje su ranije imale i po više desetinazaposlenih, a na sceni se pojavljuju manje firme. Užurbana transformacija pokazuje isvoje negativne strane: mnogim izdavačima izdavaštvo je samo jedna od djelatnostikojom se bave, a često su bez profesionalno definisane kadrovske politike. Primjeri dvijenekada vodeće izdavačke kuće u Crnoj Gori »Pobjede« i »Oboda« pokazuju nemogućnostodržanja glomaznog mehanizma državnih izdavača.

Ako bi se donosio sud o izdavačkoj produkciji u Crnoj Gori na osnovu broja kućakoje se bave izdavaštvom (za ovaj izvještaj uzeto je u obzir 20-tak značajnijih odpostojećih 40-tak), onda bi, na prvi pogled, moglo da se govori o veoma razgranatoj iširokoj djelatnosti, i po raznovrsnosti i po obimu. Međutim, najveći dio je uinstitucionalnom smislu prilično neujednačen i usitnjen u pogledu materijalne, kadrovske

32

Page 33: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

33

i uopšte profesionalne strukture. Samo manji dio institucija namjenski i isključivo se baviizdavačkom kao svojom primarnom, tj. osnovnom djelatnošću (CID, »Oktoih«, i uposljednje vrijeme DUKS, svi iz Podgorice).

U institucije kojima je izdavaštvo samo jedna od djelatnosti spadaju skoro sviostali izdavači u Republici. Analogna tome je i profesionalna struktura zaposlenih: upravim izdavačkim kućama i onim institucijama koje imaju dosljednije oformljen iprogramski potpunije definisan izdavački sektor radi veći broj profesionalaca, tj. stalnozaposlenih (CID – 4 zaposlenih, »Obod« – 7, »Oktoih« – 17). U jednom broju kulturnihinstitucija, koje su istovremeno i izdavači, ovaj posao obavljaju zaposleni iz njihovihdrugih sektora. U jednom broju izdavačkih kuća nema stalno zaposlenih, već se taj posaozajednički odrađuje na nivou firme, ili spoljnom saradnjom. Jedan broj izdavača, pak,figuriraju kao nevladine organizacije i u njima se rad odvija na volonterskoj osnovi.

Ekonomska, a i politička kriza, koje traju intenzivno posljednjih dvanaestakgodina, nepovoljno utiču na stabilnost državnog budžeta, ali i na društveni statuspojedinca i njegovu kupovnu moć. Posljedica toga kod izdavača koji su se oslanjali nafinansiranje od strane države jeste sve manji broj objavljenih knjiga i sve niži tiraž. Trendopadanja prisutan je i kod svih ostalih izdavača. U prosjeku, knjiga se štampa u 500primjeraka, a sve češće i u 300. Ipak, izvjestan broj izdavača, i pored ekonomskihneprilika, uspijeva da štampa za naše prilike respektabilan broj naslova (CID – 30,»Oktoih« - 37, DUKS – 28). Kod velikog dijela izdavača taj broj se kreće najviše do 10-tak naslova. Rijetki su tiraži od 1000 primjeraka, a ostvaruju se u prilikama kada su upitanju naslovi od kapitalnog značaja.

Situacija je, međutim, još složenija kad je u pitanju plasman knjiga. Knjiga seveoma slabo prodaje, prvenstveno zbog niske kupovne moći stanovništva a i zbog višenego loše knjižarske mreže. Otkup knjižnog fonda za biblioteke ili škole od strane države,takođe zbog nedostatka sredstava, više je nego simboličan i uglavnom se odnosi nakapitalna izdanja, djela većeg kulturološkog značaja. Od 20-tak izdavača, čija sedjelatnost na neki način održava u kontinuitetu, samo njih 3 imaju sopstveni knjižarski, tj.prodajni prostor. Najveći dio izdavača produkciju plasira putem razmjene ili putempoklona, prvenstveno bibliotekama i školama. Jedan broj izdavača angažuje u svrhuplasmana i same autore, dajući im dio tiraža, neki prodaju posredstvom akvizitera. Uknjižarama se knjige prodaju uz prilično visok rabat, ponegdje čak i do 40% vrijednostiknjige.

Analiza žanrovske strukture objavljenih naslova ukazuje da je najviše naslova izpoezije, potom proze, slijede istoriografija, esejistika, publicistika. Kod jednog brojaizdavača ta struktura neposredno proizilazi iz programske specifičnosti i same prirodenjihove djelatnosti (CANU, Istorijski institut, CNB »Đurđe Crnojević«, CNP).

Jedna od karakteristika izdavaštva u Crnoj Gori jeste i veoma mali broj prevedenihdjela. Razloge tome valja tražiti na više strana: u neinventivnosti i nezainteresovanostisamih izdavača, nemotivisanosti prevodilaca (zbog niskih honorara), nedostatkusredstava. U ovom kontekstu izdvajaju se jedino izdavačke kuće CID, čija se produkcija,uglavnom, i bazira na prevodima, (više od polovine naslova) i »Oktoih« (četvrtinagodišnje produkcije).

Iako pomenuti kadrovski problemi, nedostatak strukovnih udruženja izdavača iknjižara, često anahron i neinventivan pristup opterećuju crnogorsko izdavaštvo, ključniproblem je, ipak, način finansiranja. Bez sigurnih i stalnih izvora i bez jasno profilisanog

33

Page 34: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

34

tržišta, uz nizak standard čitalaca, izdavaštvo u Crnoj Gori je prepušteno stihijskomtranzicionom procesu. U uslovima ovako malog tržišta dolazi i do neminovnog padakvaliteta. Upravo zbog toga neophodno je da se intervencijom države zaštiti onaj segmentizdavaštva koji obuhvata djela od posebnog značaja za kulturu jedne države, a čijeobjavljivanje iziskuje veća finansijska sredstva koja se teže mogu vratiti.

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

- Donošenje novog zakona koji bi omogućio poboljšanje kadrovske strukture uizdavaštvu, eliminisanje nedefinisanog stanja u kojem paralelno funkcionišurecidivi socijalističkog izdavaštva i zakoni tranzicionog tržišta, afirmacijuprivatnih izdavača poreskim i carinskim olakšicama;

- Namjenska sredstva koja bi država izdvajala za izdavačke projekte treba daraspoređuju kompetentne komisije na osnovu javnih konkursa Ministarstvakulture.

3.3.3 Mediji

Poslije drugog svjetskog rata, decenijama jedini crnogorski državni dnevni list bilaje “Pobjeda”, pokrenuta 1944. godine. Televizija Titograd, prva TV stanica u Crnoj Gori,osnovana je 1964. godine. Javni mediji u Crnoj Gori ekspanziju doživljavaju tek tokomposljednje decenije XX vijeka, kada je osnovan veći broj elektronskih i štampanih medija,uglavnom privatnih, i kad Crna Gora dobija prvu sopstvenu novinsku agenciju, takođe uprivatnom vlasništvu.

Takav trend ubrzanog širenja medija omogućile su krupne političke promjene uodnosu na vrijeme jednopartijske vlasti, a posebno liberalizovanje propisa za njihovoosnivanje. U Crnoj Gori registrovano je oko 350 radio i TV stanica, listova i novinskihagencija u državnom i privatnom vlasništvu. Međutim, u vrijeme pisanja ovog izvještaja,bilo je aktivno 148 štampanih i elektronskih medija, jedan broj (radi se isključivo olistovima i revijama) izlazi povremeno ili još nije počeo da izlazi.

U Crnoj Gori izlazi šest dnevnih novina, osam nedjeljnika, šest dvonedjeljnika, 30mjesečnika i 36 periodičnih publikacija. Radio stanica ima 39, televizijskih 12, on-linemedija tri, dopisništava sedam i jedna novinska agencija.

Prvi privatni, a drugi crnogorski dnevni list - "Vijesti", pokrenut je 1996. godine.Kasnije ih se pojavilo još nekoliko ("Dan", "Publika"). Krajem 1990. godine Crna Gora jedobila prvi nezavisni nedjeljnik - "Monitor". Sedmično izlaze "Polis" i "Revija D", a naalbanskom jeziku "Koha javore" i "Kronika". Više publikacija izlazi petnaestodnevno imjesečno. Jedan broj listova i časopisa studentskih, sportskih, dječijih, književnih - izlazipovremeno.

Crna Gora ima 39 radio stanica. Pored donedavno državne stanice – Radija CrneGore, koji pokriva čitavu teritoriju, program još 11 stanica dostupan je slušaocima uvećem dijelu Crne Gore, dok su ostale stanice lokalnog karaktera, i po dometu i posadržaju programa. Petnaestak stanica koje je osnovala država u fazi su transformacije ujavni servis, dok su ostale privatno vlasništvo i finansiraju se iz privatnog kapitala istranih donacija.

34

Page 35: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

35

Pored državne televizije, TV Crne Gore, koja se sada transformiše u javni servis, iemituje tri programa na području čitave Republike, Crna Gora ima i dvije opštinske ideset privatnih televizijskih stanica. Program pet stanica može se pratiti na većempodručju Crne Gore, dok su ostale TV stanice lokalnog karaktera.

Prema podacima Instituta za medije iz jula 2002. godine, u medijima su zaposlena3 403 profesionalca, od čega 1 968 stalno, a 1 435 na neodređeno vrijeme. U prosjeku, ujednom mediju stalno i honorarno angažovana su 23 čovjeka.

Od stalno i honorarno angažovanih u svim medijima, najviše je novinara – 1 551ili 45,58%. Najveći broj medijskih profesionalaca u štampanim medijima radi u dnevnim,listovima (871), u mjesečnicima ih je 248, u nedjeljnicima 216, a u dvonedjeljnicima 97.Kadrovski su najosposobljeniji "Pobjeda", Televizija i Radio Crne Gore, Televizija IN,nedjeljnik "Monitor" i dnevnik "Dan".

U osamdeset odsto slučajeva ostali listovi, lokalne radio i TV stanice imaju lošu ilinezadovoljavajuću kadrovsku osposobljenost. U njima pretežno rade honorarni saradnici,bez socijalnog i penzionog osiguranja.

Crna Gora trenutno se nalazi u fazi implementacije nove pravne regulative kojomće se sprovesti obuhvatna reforma medija, prvenstveno elektronskih. Reforma se obavljau skladu sa evropskim standardima, a u tranziciju medijske sfere uključeni su crnogorskiparlament i Vlada, medijske organizacije, stručna javnost, nevladin sektor i predstavnicimeđunarodne zajednice. Međutim, zbog nespremnosti svih parlamentarnih stranaka daprihvate nove medijske zakone i time ubrzaju transformaciju državnih medija u javneservise građana, taj posao je značajno usporen.

Uvažavajući iskustva evropskih država, kao i potrebu za harmonizacijom saevropskim standardima, Radna grupa zadužena za izradu medijske regulative, uzekspertsku pomoć Savjeta Evrope, pripremila je predloge zakona o medijima, zakona oradio-difuziji, zakona o javnim radio-difuznim servisima (Radio i Televizija Crne Gore), izakona o slobodnom pristupu informacijama. Da bi se došlo do sveobuhvatnog zakonskogokvira, Crnogorska radna grupa pri Paktu stabilnosti radi i na pratećim zakonima: oslobodnom pristupu informcijama, gradjanskom zakonu o kleveti i o zakonu zasprečavanje medijske koncentracije i o transparentnosti vlasništva.

Crna Gora ima Kodeks novinara u koji su ugrađeni savremeni evropski medijskistandardi. Novinari su organizovani u sljedeće asocijacije: Udruženje profesionalnihnovinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Nezavisni Sindikat novinara CrneGore i Asocijacija mladih novinara Crne Gore.

Novinari koji prate turizam i sport organizovani su i u sopstvene sekcije.Dio štampanih medija osnovao je Udruženje nezavisnih štampanih medija Crne

Gore - Mont Press, a dio elektronskih Udruženje nezavisnih elektronskih medija CrneGore - UNEM.

Od novinskih medija kvalitetne uslove za rad imaju "Pobjeda", "Vijesti" i "Dan"koji su i tehnički najopremljeniji. Ta tri dnevnika imaju i sopstvene štamparije.

Televizija Crne Gore i Televizija IN imaju savremenu tehničku opremu. RadijuCrne Gore je, zbog zastarjelih repetitora i preklapanja frekvencija, ugrožena emisionatehnika, čime je dovedeno u pitanje normalno emitovanje programa. Ostali mediji, ištampani i elektronski, dakle oko 80 odsto, loše su tehnički opremljeni. Njihova opremanajčešće je tehnološki zastarjela i nedovoljna za izdavanje kvalitetnih listova i emitovanjeradio i TV programa.

35

Page 36: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

36

Tri sada već bivša “državna” medija, "Pobjeda", Televizija i Radio Crne Gore,finansiraju se iz budžeta Crne Gore (oko 70 odsto) i prihodom od reklama i oglasa, kao iuz pomoć donacija međunarodne zajednice. Mediji čiji je osnivač lokalna samoupravafinasiraju se iz opštinskog budžeta i prihoda od reklama i oglasa. Privatni elektronskimediji dio finansija obezbjeđuju od međunarodne pomoći, a dio od reklama i oglasa.

Nezadovoljavajuće profesionalno obrazovanje novinara i ostalog medijskogosoblja hronični je problem crnogorskog novinarstva. Prema istraživanju Instituta zamedije Crne Gore iz oktobra 2001. godine, kojim su obuhvaćeni svi relevantni mediji(njih 21), došlo se do sljedećih podataka: od stalno zaposlenih sa visokim obrazovanjembilo je 125 novinara i urednika, sa višom školskom spremom 29, a sa srednjom 77. Međuhonorarno zaposlenim bilo je 48 novinara i urednika sa fakultetskom diplomom, 12 sadiplomom neke više škole, a 64 su imali samo srednju školu. Naše istraživanje iz 2000.godine pokazalo je da svega 17% crnogorskih novinara ima završen studij žurnalistike.Isto istraživanje pokazalo je da svega 19% novinara aktivno zna neki od stranih jezika.

U novije vrijeme redakcije sve veću pažnja poklanjaju usavršavanju novinara zauže oblasti, kao što su privatizacija privrede, spoljna i unutrašnja politika, kultura. Pri tomkoriste svaku mogućnost za osposobljavanje kako novinara, tako i ostalog osoblja koje seupućuje na različite radionice i kurseve. U Crnoj Gori od ove godine organizovan jenajzad i studij žurnalistike.

Kad je riječ o medijima, Crna Gora je uspostavila značajnu saradnju sameđunarodnom zajednicom. Njeni predstavnici aktivno učestvuju u koncipiranju novihmedijskih zakona, a mnoge strane fondacije crnogorskim redakcije već godinama pružajufinansijsku, tehničku i stručnu pomoć. Transformacija medija u Crnoj Gori odvija se krozsaradnju sa Savjetom Evrope, Evropskom agencijom za rekonstrukciju, Evropskiminstitutom za medije, organizacijom "Article 19" iz Londona i još nekim relevantnimmeđunarodnim institucijama.

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti

Ukoliko Crna Gora želi da bude demokratsko društvo, onda i oblast javnoginformisanja treba da primjeri evropskoj praksi i standardima. To podrazumijeva isljedeće:

- Javni radio-difuzni servis osloboditi tutorstva politike i diktatakomercijalizacije i orijentisati na kvalitet i uvažavanje interesa manjinskihgrupa;

- Obezbijediti konstituisanje svih privatnih medija na tržišnom a ne na političko-ideološkom konceptu;

3.3.4 Obrazovanje u kulturi

U okviru nastavnog plana i programa opšteg obrazovanja u Crnoj Gori iz oblastikulture i umjetnosti i u osnovnoj i u srednjoj školi izučavaju se predmeti Muzička kulturai Likovna kultura.

U osnovnim školama navedeni predmeti se izučavaju dva školska časa nedjeljno utoku svih osam godina školovanja, a u okviru srednjoškolskog obrazovanja jedan školski

36

Page 37: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

37

čas, a u zavisnosti od vrste škole, jednu (stručne škole), dvije (gimnazija - prirodno-matematički smjer) i četiri školske godine ( gimnazija – društveno-jezički smjer).

U Crnoj Gori postoji trinaest osnovnih muzičkih škola i četiri srednje umjetničkeškole, i to tri državne (Kotor, Podgorica, Cetinje) i jedna u mješovitom vlasništvu(Podgorica):

U okviru Univerziteta Crne Gore djeluju tri univerzitetske jedinice koje obrazujukadrove iz oblasti muzičkih, likovnih i dramskih umjetnosti. To su Muzička akademija,Fakultet likovnih umjetnosti i Fakultet dramskih umjetnosti, sve na Cetinju.

Muzička akademija osnovana je 1980. godine i u njenom okviru postoje sljedećiodsjeci i grupe:

- Odsjek za opštu muzičku pedagogiju- Odsjek za kompoziciju, dirigovanje i muzikologiju- Grupa dirigovanje- Grupa kompozicija- Odsjek vokalno-instrumentalni- Grupa klavir- Grupa gitara- Grupa duvački instrumenti (flauta, truba, klarinet)- Grupa gudački instrumenti (violina, viola, violončelo, kontrabas).

Studije na Muzičkoj akademiji traju četiri godine, osim na Grupi za kompoziciju,na kojoj traju pet godina.

Fakultet likovnih umjetnosti osnovan je 1988. godine, poslije višedecenijskograzvoja pedagoških institucija likovne kulture u Crnoj Gori (Srednja umjetnička škola naCetinju, Umjetnička škola u Herceg Novom, Pedagoška akdemija u Nikšiću). Unutrašnjaorganizacija rada na Fakultetu koncipirana je u okviru tri odsjeka: slikarskog, vajarskog igrafičko-dizajnerskog. Grafičko-dizajnerski odsjek ima dva smjera, grafički i smjergrafičkog dizajna. Studije traju četiri godine.

Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju započeo je sa radom školske 1994/95godine, a od 1997. je samostalna visokoškolska ustanova. Na Fakultetu dramskihumjetnosti postoje tri odsjeka:

- Odsjek za glumu- Odsjek za režiju- Odsjek za produkciju

U Crnoj Gori osim zvaničnog sistema obrazovanja u kulturi postoji izvjestan brojinicijativa i projekata, od kojih neki uspijevaju da održe i redovne aktivnosti. Nivoi surazličiti, od lokalnih projekata (umjetničke radionice plesa, glume, crtanja koje djeluju nakomercijalnim osnovama, sa ciljnom grupom do 18 godina), do projekata regionalnog imeđunarodnog karaktera.

Od značajnijih projekata obrazovnog karaktera izdvajaju se oni koje organizujeFondacija Montenegro Mobil Art (organizovane škole koreodrame, stripa, glume naalbanskom jeziku, muzičke, novih medija, instalacija i performansa, fotografije i videa),

37

Page 38: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

38

kao i Cetinjski bijenale, zatim asocijacija BART, KOTOR ART. Ove projekte prethodnihgodina u značajnoj mjeri je podržavao Institut za otvoreno društvo u Crnoj Gori.

Sistem obrazovanja u kulturi u Crnoj Gori izrazito je klasičan i projektovan naosnovu starih obrazovnih modela na svim nivoima. Na primjer, u okviru opštegobrazovanja (osnovne i srednje škole) izučavaju se samo muzička i likovna kultura, bezupoznavanja sa filmskom, pozorišnom i medijskom kulturom. Ne postoji jasna saradnjaizmeđu osnovnih i srednjih škola i institucija kulture ili, pak, saradnja između umjetničkihfakulteta na nivou studentskih umjetničkih projekata. Institucije kulture ne koristeedukativne potencijale kulture i malo je edukativnih programa koji bi mogli da buduvezani za sistem obrazovanja na svim nivoima.

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

- Obezbijediti uslove za umjetničku praksu na svim nivoima obrazovanja i nasvim organizacionim nivoima između srodnih činilaca (Ministarstvo kulture-Ministarstvo prosvjete);

- Razvijati edukativne programe institucija kulture (muzeji, pozorišta, kulturnicentri, bioskopi, kinoteka i dr.) i uključiti ih u školske programe;

- Stimulisati partnerske odnose između alternativnih obrazovnih institucija izvaničnih škola i fakulteta iz oblasti umjetnosti i kulture;

- Ostvariti bolju saradnju sa medijima i stimulisati medijsku produkciju ireprodukciju obrazovnih sadržaja u njima.

3.3.5 Međunarodna saradnja

Od formiranja Republičkog zavoda za međunarodnu naučnu, kulturno-prosvjetnu itehničku saradnju 1972. godine (tada je formirana mreža ovih zavoda u svimjugoslovenskim republikama i pokrajinama, kao i Savezni zavod u Beogradu), svi vidovimeđunarodne saradnje bili su u njegovoj nadležnosti. Međunarodna saradnja Crne Gore uoblasti kulture do 1992. godine odvijala se na osnovu i u okviru međudržavnihsporazuma potpisanih od strane ex-Jugoslavije sa velikim brojem zemalja. U posljednjojdeceniji Crna Gora se svijetu predstavljala samostalno ili u okviru prethodne državnetvorevine SR Jugoslavije. Kako je to bilo najvećim dijelom vrijeme izolacije i sankcija,došlo je do značajne stagnacije kulturne saradnje Crne Gore sa inostranstvom, gotovo svisporazumi su stavljeni van snage, a kontakti su se odvijali najčešće na osnovu ličnihinicijativa. Posljednjih nekoliko godina procesi na unapređivanju kulturne saradnje sasvijetom su intenzivirani i sadržajno obogaćeni, mada je to sve i dalje nedovoljno.Ministarstvo kulture Crne Gore do nedavno nije imalo ni jedno zaposleno lice čiji bi radnizadatak bio realizacija i praćenje međunarodne kulturne saradnje.

U većem dijelu posmatranog istorijskog razdoblja međunarodna kulturna saradnjaCrne Gore je ostvarivana u dosta nepovoljnim finansijskim uslovima. Obim i načinobezbjeđivanja finansijskih sredstava nije odgovarao realnim potrebama, a ponekad nirealnim mogućnostima Crne Gore. Problem finansiranja bio je stalno prisutan prikoncipiranju, programiranju i realizovanju kulturne saradnje sa inostranstvom. Sredstvakoja su obezbjeđivana iz raznih izvora ni iz daleka nijesu bila dovoljna da se zadovoljestvarne potrebe i interesi međunarodne kulturne saradnje.

38

Page 39: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

39

Predlog mjera za unapređenje djelatnosti:

U narednom periodu neophodno bi bilo stvoriti materijalne i kadrovskepretpostavke za razvoj međunarodne kulturne saradnje Crne Gore, kako u samomMinistarstvu kulture, tako i u odgovarajućim institucijama iz oblasti zaštite kulturnebaštine, kultuno-umjetničkog stvaralaštva i medija. Takođe bi trebalo utvrditi prioritetesaradnje po zemljama i po aktivnostima, shodno realnim interesima i mogućnostima.Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti uključivanju u postojeće mreže saradnje naregionalnom nivou.

39

Page 40: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

1

UPRAVNI ODBOR ZA KULTURUCDCULT-BU(2004)7A, 6. maj 2004

Evropski program pregleda nacionalnih kulturnih politikaMOZAIK PROJEKAT

Kulturna politika u Srbiji i Crnoj Gori

Republika Crna Gora - Izvještaj eksperata

40

Page 41: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

Ekpertska grupa Savjeta Evrope

G-đa Naima Balić,pomoćnik ministra kulture Republike Hrvatske

G-din Alesandro Bolo,koordinator istraživanja, Fondacija Fitzkaraldo, Torino, Italija

G-đa Milena Dragićević Šešić,rektor, Univerzitet umetnosti, Beograd, Srbija

G-din Norbert Ridl,direktor, Odsjek za međunarodne odnose saveznog kancelara, Beč, Austrija

G-din Jorg-Ingo Veber,bivši direktor za međunarodne kulturne odnose grada Berlina, Njemačka

Sekretarijat Savjeta Evrope

G-din Volfditrih Elbert,šef Odsjeka za kulturnu politiku, Savjet Evrope, Strazbur

G-đa Frederik Privat de Fortune,MOZAIK projekat, Odsjek za kulturnu politiku, Savjet Evrope, Strazbur

41

Page 42: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

SADRŽAJ

1. Uvod ...............................................................................................................1

2. Opšti aspekti izvještaja ...................................................................................2

3. Ekonomski aspekti/turizam ............................................................................3

4. Ministarstvo kulture .......................................................................................3

5. Određene oblasti .............................................................................................55.1. Kulturna baština ..........................................................................................................55.2. Likovne umjetnosti .....................................................................................................75.3. Muzika ........................................................................................................................85.4. Kinematografija ..........................................................................................................85.5. Pozorište......................................................................................................................95.6. Izdavaštvo/periodika ...................................................................................................95.7. Međunarodna saradnja ..............................................................................................105.8. Regionalne aktivnosti................................................................................................105.9. Prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa..........................................................115.10. Mediji........................................................................................................................11

6. Komentari i zaključci ...................................................................................126.1. Nedostatak strateškog dokumenta.............................................................................126.2. Umjetnički savjet za Crnu Goru?..............................................................................146.3. Finansiranje umjetnosti .............................................................................................146.4. Stručno usavršavanje ................................................................................................156.5. NVO sektor ...............................................................................................................156.6. Zaključak...................................................................................................................16

7. Preporuke......................................................................................................16

Dodatak 1 – Kontakt lista .....................................................................................18

42

Page 43: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

1. Uvod

Naš izvještaj je primarno zasnovan na “Nacionalnom izvještaju o kulturnoj politici CrneGore” koji je izradilo Ministarstvo kulture Republike Crne Gore. Ovaj izvještaj, temeljnourađen, bio je od izuzetne pomoći kao osnova za naš rad. Ipak, želimo da napomenemo,da su nam u izvještaju nedostajali statistički podaci, kao npr. učešće populacije ukulturnom životu zemlje, izdaci za kulturu u različitim djelatnostima i regionima, prihodod prodaje karata i iz ostalih izvora, s obzirom na to da su ti podaci dobra osnova zastrateško istraživanje i preporuke.

Naše saznanje se oslanja na razgovore koje smo vodili sa relevantnim osobama u CrnojGori tokom naše posjete u decembru mjesecu 2003. godine.

Neophodno je i prikladno, takođe, napomenuti da smo imali samo četiri dana za sastankei konsultacije. To je očigledno bilo iz želje involviranih strana da ekspertska posjetaCrnoj Gori treba da se obavi prije kraja 2003. godine. Uprkos ograničenom vremenu,održali smo veliki broj sastanaka sa oko 70 osoba. To znači da smo, na primjer, najednom sastanku u trajanju od sat vremena čuli 12 osoba, a na drugom u trajanju od 90minuta razgovarali sa 15 osoba. Mora se istaći da je u ovakvim uslovima veoma teško,ako ne i nemoguće, ući u detalje opisa jedne institucije i upoznati se sa suštinskimproblemima.

Naši sastanci su održani u glavnom gradu Crne Gore, Podgorici, na Cetinju, u Kotoru iNikšiću. Ovo znači da je dio kratkog vremena koji smo imali na raspolaganju morao bitiodvojen za putovanje, što je skratilo naše direktno radno vrijeme.

Takođe želimo istaći da nijesmo bili u mogućnosti da posjetimo ni jednu institucijukulture. Nijesmo prisustvovali ni jednoj kulturnoj manifestaciji, ni jednoj pozorišnojpredstavi, ni jednom koncertu, niti posjetili i jedan muzej (osim brzog prolaska krozjednu jedinicu Narodnog muzeja na Cetinju i Centra za kulturu u Nikšiću). S toganijesmo mogli steći uvid u tehničke uslove kuća, kao ni u kvalitet i raznovrsnostumjetničkog izraza. Žao nam je zbog toga, ali se nadamo da ćemo moći da izrazimokompetentne poglede zasnovane na našim sastancima i zvaničnim razgovorima.

Druga primjedba se odnosi na Nacionalni izvještaj. Kao što je gore pomenuto, ovajizvještaj je bio od izuzetne pomoći u svojoj otvorenosti, iscrpnosti i kompetentnosti. Bilismo iznenađeni, saznavši od nekoliko naših sagovornika, kao što su direktori institucijakulure, menadžeri u kulturi na različitim pozicijama, da nijesu bili uključeni u izradunacrta izvještaja, kao i da ne znaju za njegovo postojanje ili sadržaj. U određenimokolnostima to je bilo razumljivo, kao u slučaju direktora koji je imenovan par nedjeljaprije naše posjete. U drugim slučajevima nijesmo razumijeli zašto ovom izvještaju nijedata određena transparentnost koja bi se postigla dostavljanjem Izvještajazainteresovanim stranama. Zbog toga je ponekad bilo teško ili čak neumijesno postavljatipitanja na osnovu iskaza u Nacionalnom izvještaju. Naši sagovornici nijesu bili umogućnosti da na pravi način reaguju s obzirom da nijesu bili upoznati sa sadržajemIzvještaja.

43

Page 44: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

Mi se zaista nadamo da će u budućim razgovorima unutar Crne Gore biti višetransparentnosti. Na osnovu iskustava sa drugim zemljama mi smo više puta preporučilida otvorena Nacionalna debata u Crnoj Gori treba da bude dio cijelog projekta i ispratizvaničnu prezentaciju oba izvještaja Nacionalnog i Ekpertskog pred Savjetom Evrope.Insistirali smo sa predlogom da se takva Nacionalna debata održi u Crnoj Gori što prije ida se pozovu sve osobe koje su odgovorne za oblast kulture u toj zemlji.

Struktura izvještaja

Odlučili smo da podijelimo izvještaj na sljedeće djelove:

Počeli smo sa nekim opštim pregledom koji se tiče zemlje, primjedbama koje se odnosena turizam, kulturu i političku strukturu u domenu kulture.

Drugi dio se odnosi na razgovore tokom naše posjete u decembru 2003. godine ipredstavlja činjenice -i pored njihove nekompletnosti- koje su za nas bile važne.

Treći dio će pružiti neke komentare, koji ne mogu biti obuhvatni, već moraju ostatiselektivni, uzevši u obzir gore pomenute okolnosti.

Konačno, u poslednjem poglavlju napravili smo nacrt nekih preporuka.

2. Opšti aspekti izvještaja

Republika Crna Gora (jedna od dvije članice Državne Zajednice Srbija i Crna Gora),nalazi se na jugoistoku Evrope i zauzima teritoriju od oko 14.000 km2, na kojoj živi oko620.000 stanovnika. Ovoj brojki se može pridati broj izbjeglih lica iz susjednih zemalja,od kojih su mnogi ostali u Crnoj Gori, dok su drugi odselili u druge zemlje ili se vratili usvoje u kojima su živjeli prije raspada ex Jugoslavije.

Država se sastoji od 21 opštine, kao osnovne jedinice lokalne samouprave, koje imajupolitičku i ekonomsku samostalnost. Opštne Podgorica (administrativni centar) i Cetinje(istorijska prijestonica) uživaju poseban status.

Crna Gora je multietnička sredina koju čine: Crnogorci (iznad 60%), Muslimani-Bošnjaci(skoro 15%), Srbi (oko 10%), Albanci, Romi i Hrvati (zajedno oko 12%). Poredpomenutih treba dodati i još oko 18 drugih nacionalnih i etničkih grupacija.

Kada je riječ o ekonomskoj strukturi i socijalnom statusu Crna Gora se nalazi u procesutransformacije. Društveni proizvod u zemlji se značajno smanjio, uglavnom u periodu od1991-99. godine. Stopa nezaposlenosti je visoka (oko 80.000 nezaposlenih 2000. godineu odnosu na radnu snagu procijenjenu na oko 275.000). Prosječna neto plata u prvojpolovini 2002. godine iznosila je 118 EUR mjesečno (detaljnije u Nacionalnomizvještaju).

44

Page 45: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

3. Ekonomski aspekti / turizam

U Nacionalnom izvještaju (str.9) se ističe teška ekonomska situacija u zemlji, činjenicakoja je više puta potvrđena u toku naših razgovora. Skoro da nema nikakvih prirodnihresursa izuzev nešto naslaga boksita koje služe aluminijskoj industriji (zagađenju!).

Ekspertska grupa ne može tvrditi da je dovoljno ekonomski kompetentna, ali nam se činida bi više usklađenog djelovanja unutar Vlade na razvoj kulturnog turizma, kaoekonomskog činioca zemlje mogao biti preporučljiv.

Rečeno nam je da je finansijski obim turizma u Crnoj Gori opao u toku perioda tranzicijesa oko 300 miliona USD na sadašnjih 43 miliona USD, naročito u pogledumeđunarodnog turizma. Crna Gora ima predivnu prirodnu okolinu, bogatu obalu savelikim brojem plaža i ostacima kulturnog nasljeđa (stari gradovi, stara gradska jezgra,tvrđave, crkve, manastiri itd.). Poslije snažnog zemljotresa u prošlosti, obavljena jezadivljujuća rekonstrukcija koja još uvijek nije dovršena. Uvjerenja smo da bi snažanrazvoj kulturnog turizma mogao postati važan ekonomski činilac koji bi mogao poslužiticijeloj zemlji, kada bi sredstva, barem djelimično, bila izdvojena za razvoj kulturnestrukture i kulturne scene.

4. Ministarstvo kulture

U Crnoj Gori su za posljednjih desetak godina XX vijeka više puta održani parlamentarniizbori. Zbog toga je dolazilo do čestih kadrovskih promjena, tako da je Ministarstvokulture promijenilo sedam ministara. Saznali smo da je trenutni ministar počela svojmandat sa ne više od deset saradnika, brojem koji se u međuvremenu uvećao na oko 25(uključujući i osoblje novog Sektora za medije). Ministarstvo kulture obavlja posloveuprave kao resorni organ Vlade Republike Crne Gore. Vrši nadzor nad nacionalniminstitucijama, uglavnom iz oblasti kulturnog nasljeđa. Zabelježili smo da se tri važneinstitucije na nacionalnom nivou, Crnogorsko narodno pozorište (Podgorica), Kraljevskopozorište Zetski dom (Cetinje) i Državni arhiv (Cetinje) finansiraju direktno iz budžetaRepublike – van budžeta Ministarstva kulture koje samo “nadgleda njihov rad”.

Od cjelokupnog državnog budžeta, iznos od oko 2,5% (bez Sektora za medije tajprocenat iznosi 1,54%) ide za finansiranje kulture, uključujući i obnovu i modernizacijuinfrastrukture. 92 % ovog budžeta pokriva fiksne troškove, ostavivši svega 8% zaprogramske aktivnosti. Iako ovaj procenat može izgledati kao prihvatljiv i uporediv sabudžetima ostalih država, tokom naših razgovora nekoliko puta nam je ukazano nanaizgled nepodnošljive finansijske nedostatke. Takođe smo stekli utisak da bi efikasnostiadministaracije u njenoj strukturi i menadžmentu koristila modernizacija, npr. putemkomunikacionih tehnologija. Saznali smo da institucije, čak i one veće, još uvijek radebez pristupa Internetu i bez adekvatne tehničke podrške.

45

Page 46: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

Svjesni finansijskih problema, mi predlažemo da se uloži više napora u snadbijevanjeinstitucija neophodnom kompjuterskom opremom i, što je ne manje važno, da se pružeprogrami obuke za pravilno korišćenje pomenute opreme.

U Nacionalnom izvještaju se često skreće pažnja na postojeće zakonske odredbe, ali i nanedostatak istih u većem broju djelatnosti. Naravno da je očigledna potreba zadefinisanom pravnom osnovom - što je i uobičajeno za sve zemlje, ali nam se namomente učinilo da je ta potreba pokriće za druge probleme. Navodimo dva primjera: na22. str. Nacionalnog izvještaja pomenut je Zakon o pozorišnoj djelatnosti (mi nijesmovidjeli tekst tog Zakona, kao ni druge pravne dokumente), koji “normativno uređujeoblast pozorišta”, od 2001. godine. Na 27. str. ističe se potreba za pravljenjem novogZakona o kinematografiji koji bi “regulisao način uvoza i prikazivanja filmova…”. Minaravno uviđamo potrebu za uspostavljanjem pravila koja bi služila filmskoj produkciji,kao vid ekonomske promocije, ali ostaje pitanje zašto se prikazivanje filmova ne biprepustilo samostalnom ekonomskom regulisanju. Ovim se implicira da kinematografijanajvjerovatnije ne bi ostala “pod zaštitom države”, kao što je navedeno na 28. str.Nacionalnog izvještaja. Slični aspekti se mogu primjeniti i na polju izvođačkogstvaralaštva. Pravi problem je u nedostatku potrebnih subvencija.

Stekli smo utisak da bi poboljšanje saradnje među ministarstvima bilo od pomoći umnogim oblastima. Uzmite za primjer odnose između umjetnosti i edukacije:

Moramo biti svjesni činjenice da se vrijednosti kulture mogu prenijeti na nove generacijesamo kroz dobro utvrđen obrazovni sistem (ne ignorišući zadatak porodica, na žalostveoma često zapuštenih ili siromašnih). Treba uzeti u obzir i porast uticaja novih medija(TV – uključujući privatne kanale-, elektronskih igrica, Interneta) na mlade ljude, štodovodi do otuđenosti. Ovim bi se stvorilo društvo čiji građani nijesu voljni, niti sposobnida djeluju i da se uključe u društvena pitanja, što je neophodno za demokratiju.Neophodno je postojanje kritičke svijesti građana koji prihvataju državu kao nešto svojelično, kao izazov i zadatak.

Bilo bi od izuzetnog značaja istaći ulogu umjetnosti u onome što se zove “Mladekreativne industrije” (moda, dizajn, arhitektura, propaganda i dr.). Umjetničko stvaranjeje u tome veoma važno i mora biti pravilno postavljeno na tržištu.

Uopšteno govoreći, dobro organizovan pristup integrisanja kulture između ministarstavaturizma, ekonomije, rada, obrazovanja i uređenja prostora mogao bi ojačati oblastkulture.

Naravno, mi bismo preporučili da se strateški dokument izradi na čvrstim i širokimosnovama, to jest u integraciji sa kulturnom zajednicom zemlje, a to bi bio rezultattemeljnog procesa diskusije. Rezultati projekta MOZAIK, uključujući Nacionalnudebatu, mogli bi koristiti kao osnova za jedan takav dokument.

46

Page 47: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

5. Određene oblasti

5.1. Kulturna baština

Držaćemo se onoga što je istaknuto na našem sastanku sa predstavnicima nacionalnihinstitucija smještenih na Cetinju i u Podgorici (Republički zavod za zaštitu spomenikakulture, Narodni muzej Crne Gore, Centralna narodna biblioteka, Državni arhiv, Centarza arheološka istraživanja Crne Gore, Republički zavod za zaštitu prirode i Prirodnjačkimuzej Crne Gore):

Većina direktora i njihovih saradnika nije bila upoznata sa Nacionalnim izvještajem, aneki nijesu ni čuli za njegovo postojanje. Samo u nekoliko slučajeva naši sagovornici sudoprinjeli izradi Nacionalnog izvještaja, ali bez uvida u konačnu verziju. To je na nekinačin otežalo naš razgovor.

Glavne brige institucija su nedostaci tehnike, adekvatnog finansiranja, kvalifikovanogosoblja, adekvatne saradnje sa državnim organima, praktične saradnje i harmonizaciješirom zemlje. U određenim oblastima, stručna obuka je nedovoljna i nedostupna u zemlji.Veoma je izražena potreba za arheolozima, arhivistima, restauratorima i zanatlijama utradicionalnim sektorima.

Važno je istaći da je Fondacija za otvoreno društvo (Fondacija Soroš) uglavnom ispunilavažan zadatak u toku tranzicionog perioda na Balkanu, a u Crnoj Gori posebno. Ovajizvor finansiranja i pružanja obuke nije, na našu žalost, viže dostupan.

Neki od naših sagovornika su bili mišljenja da je državni sistem generalno zastario.Nedostajala je Nacionalna kulturna politika, prioriteti, ciljevi i metodologija sagledavanjaproblema i njihovo moguće rješavanje.

Suočili smo se u više navrata sa komentarima koji se odnose na Srpsku pravoslavnucrkvu u Crnoj Gori: Mnoge crkve, uvrštene u listu nacionalnih spomenika su bilenapuštene tokom komunističkog perioda, a sada propadaju. Izgleda da crkveni poglavariniti prepoznaju, niti se pridržavaju zakona i regulative koji se odnose na zaštitu kulturnognasljeđa, kao npr. daju na prodaju zemljišta i zaštićene građevine ili na neodgovarajućinačin mijenjaju upotrebu i izgled tih građevina. Izgleda da crkva ne podliježe državnojregulativi, već ima koristi od ekstrateritorijalnih prava. Pošto nijesmo saznali ništa opravnoj regulativi između države i crkve, ne možemo isključiti problem za postojanjemsporazuma između njih.

Što se tiče oblasti arheologije, bili smo zaprepašćeni saznavši da Centar za arheološkaistraživanja nema svoje prostorije (visoku cijenu kirije za iznajmljeni kancelarijskiprostor država ne uplaćuje na vrijeme, rizik od iseljenja) i nema adekvatnu tehničkuopremu. To je veoma žalosno jer bi se Crna Gora mogla okarakterisati kao evropskariznica arheologije i istorijskih znamenitosti. Budžet ovog Centra je apsolutno nedovoljanu odnosu na svoj izuzetno veliki zadatak. Ni jedno od arheoloških nalazišta nije otvoreno

47

Page 48: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

za javnost, a Centar nije u mogućnosti da to promjeni. U nastavku razgovora saznali smoda postojeće NVO organizacije nijesu u mogućnosti ili ne žele da preuzmu odgovornosti.

Od direktora Republičkog zavoda za zaštitu prirode čuli smo da približno 25% državneteritorije treba da bude zaštićeno (trenutno je 7,6% zaštićene teritorije) i predložili smoVladi i autoritetima na koje se ova problematika odnosi da pogledaju novu EuropeanLandscape Convention (“Konvencija prirodne okoline Evrope”) sa ciljem da razvijupolitiku i pristup rešavanju ovog problema. Savjet Evrope bi svakako mogao pružitiodređenu pomoć.

Iz perspektive Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture privatizacija u zemlji jeotpočela brzo sa nedovoljnom pravnom zaštitom. Turizam, mada trenutno nedovoljnorazvijen, vjerovatno će stvoriti veliki problem kada je u pitanju zaštita kulturnognasljeđa.

Razmatrajući bibliotečku oblast saznali smo da Narodna biblioteka ima prilično dobrekontakate sa partnerima iz inostranstva, tražeći razmjenu iskustava kada je u pitanjusavremena tehnologija i kontinuitet u stručnom osposobljavanju, primjeni međunarodnihstandarda i konvencija. Odnosi između nacionalne i opštinskih biblioteka treba da sepoboljšaju, kao i sardanja putem umrežavanja.

Prirodnjačkom muzeju Crne Gore nedostaje potreban izložbeni prostor, jer se lokacijarenovira. Izražena je želja za razvojem međunarodne saradnje radi bolje prezentacijeeksponata, kao i za razmjenom eksperata. Bili smo zadovoljni kada smo saznali da muzejizdaje naučni časopis i da planira ovogodišnju periodiku u vidu CD-ROM-a o prirodnojzaštiti i promociji, koji je otpočeo prije kraja 2003. godine (predložili smo im da sepovežu sa službom zaštite prirode Savjeta Evrope i da konsultuju NATUROPA, časopisSavjeta Evrope, naročito posebno izdanje o jugoistočnoj Evropi).

Na našem sastanku u Kotoru sa direktorima Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika,Pomorskog muzeja Crne Gore, Istorijskog arhiva Kotora, NVO-a Expeditio, NVO-aCentar za zaštitu i prezentaciju arhiva i Hrvatskog građanskog društva saznali smo:

U Kotoru se nalazi 40% nepokretnog i 62% pokretnog nasljeđa Crne Gore, koje je uogromnoj mjeri stradalo u zemljotresu 1974. godine, u UNESCO-voj je svjetskoj baštini ibilo je stavljeno na listu ugroženog nasljeđa. Razvojni izvještaj će biti dostavljen ufebruaru 2004. godine i nacrt menadžment plana bi trebao biti završen do početka 2005.godine.

Glavni problem treba sagledati u oblasti turizma: prema rezultatima istraživanja samo 7%turista pokazuje interes za kulturu i samo se 4% troškova za očuvanje nasljeđa možepokriti prihodom od turizma. Masovni turizam se smatra velikom opasnošću za očuvanjekulturnog nasljeđa. Saradnja sa lokalnom samoupravom treba da se poboljša, kao iangažman NVO-a.

48

Page 49: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

Istorijski arhiv Kotora je kadrovski nepopunjen (samo pet zaposlenih na “1000m arhivskegrađe”- u poređenju sa 77 zaposlenih u Državnom arhivu na Cetinju).

Nedovoljna je koordinacija između urbanog planiranja i nove izgradnje. Stručnjaci zabaštinu nijesu uključeni, niti konsultovani, a saradnja između susjednih opština praktičnone postoji.

Postoji jaka potreba za informacijama o “najboljim praksama” na evropskom nivou.Centralna vlast treba da razvije inicijative i obezbijedi finansijska sredstva za NVOsektor. Pomenuli smo postojeće Evropske kulturne mreže kao što je Europa Nostra iliEFAH koje bi trebalo konsultovati.

5.2. Likovna umjetnost

U razgovoru sa dekanima i profesorima obrazovnih institucija umjetnosti na Fakultetulikovnih umjetnosti na Cetinju čuli smo da je nova legislativa usvojena prije dva mjeseca,ali se još uvijek čeka početak njene primjene uglavnom u oblasti nastavnog plana.Profesori su tražili od Vlade da uključi umjetnike u međunarodnu razmjenu programa.

Udruženje likovnih umjetnika, sada NVO, ima 250 članova, od kojih je 80% diplomiralona Fakultetu likovnih umjetnosti. Prelaz iz državnog u ne-vladin sektor je stvorioprobleme, uglavnom zbog toga što je država prestala da finansira udruženja, a drugividovi finansiranja se ne mogu pronaći. Finansijska situacija, socijalno osiguranje i statusumjetnika u zemlji je pod rizikom. Nedostaju ateljei/radni prostori za umjetnike.

U Crnoj Gori postoji 25 privatnih galerija, 15 od njih su su članice Udruženja privatnihgalerista. Galerije nemaju ekonomsku sigurnost, pošto tržište nije dovoljno razvijeno.

Udruženje istoričara umjetnosti (NVO) uspijeva da putem sponzorstva iz svijeta biznisaobezbijedi minimum finansijskih sredstava. Za njihov projekat “Istorija umjetnosti CrneGore” još uvijek nedostaju sredstva; državna podrška se ne može očekivati. Njihovuinternet prezentaciju sponzorisao je mecena iz Londona (Velika Britanija).

Cetinjski Bijenale nam je predstavljen sa izvjesnom dozom ponosa. Počeo je 1991.godine sa međunarodnim učešćem tri zemlje. U svom programu 2002. godine 51%učesnika je bilo iz Crne Gore, a 49% iz inostranstva. 70% sredstava obezbjeđuje država,a 30% iz inostranih izvora. Organizatori u Cetinjskom bijenalu vide korisnu platformu zarazvoj likovne umjetnosti u zemlji. Dodatna inostrana sredstva bila bi od velike koristi.Prisutna je jaka želja za inteziviranjem odnosa sa umjetnicima i asocijacijama izinostranstva. Problem koji se odnosi na premošćavanje vremenskog razmaka izmeđubijenala kontinuiranim radom još uvijek treba da se riješi.

Predstavnik Sekretarijata za kulturu Opštine Podgorica je pomenuo strateški plan zakulturni razvoj Podgorice, koji će biti dostupan i na engleskom jeziku. Istaknuto je da jeposeban dio posvećen među-sektorskim i multi-etničkim aktivnostima i planu formiranjaradnog prostora za umjetnike.

49

Page 50: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

Više puta su ponovljene žalbe na politički sektor (Parlament i Vlada) koji ne pokazujeinteres za pitanja umjetnosti i kulture uopšte.

5.3. Muzika

Crna Gora sa svojom dugom i jakom muzičkom tradicijom nema simfonijski orkestar,osim višenamjenskog orkestra koji je povezan sa RTV, a koji se satoji od 25 stalnih i 12honorarnih muzičara ( rečeno nam je, sa izvjesnom dozom nostalgije, da se prije 25godina ta organizacija sastojala od 250 članova – cjelokupni orkestar, miješani hor, dječjihor).

Muzička (instrumentalna obuka) je skoro ekskluzivno u rukama polu-privatne inicijative(“Škola za talente”, samo za gudačke instrumente), koja radi od od 1992. godine sa 15nastavnika, čije su plate isplaćivane iz državnih sredstava, i 45 učenika.

Zajednica muzičkih škola je organizovala muzičke radionice, žele da organizujumeđunarodno takmičenje za flautu, ali im trebaju sredstva, prostor, oprema i kontakti.

Ne postoji zvanična srednja baletska škola ili škola za moderni ples, osim NVO-a“Ballo”, koji pruža baletsku obuku, odnosno nastavak obrazovanja balerina poslezavršene niže baletske škole koja djeluje u okviru Centra za muziku i balet “Vasa Pavić”.Rečeno je da ne postoji perspektiva za ovu djelatnost kada je u pitanju tržište ilizapošljavanje, jer nema ni operskog ni baletskog ansambla u Crnoj Gori.

5.4. Kinematografija

Filmska produkcija je praktično na ivici egzistencije. Naveden je jedan primjer skorašnjeglavne filmske produkcije u organizaciji MAPE. Ranije su postojali dobro opremljenistudiji i struktura koja je u potpunosti funkcionisala. Crna Gora sa svojim raznolikimpejzažem je izvanredno područje za snimanje pod vedrim nebom.

Trenutno u zemlji postoji samo osam bioskopa (u poređenju sa 25 koliko ih je bilo 1978.godine) sa siromašnom i zastarjelom tehničkom opremom. Samo dva od njih funkcionišunezavisno, dok se ostalih šest, koji su dio kulturnih centara, finansiraju iz javnihsredstava.

Neophodno je stvoriti jak bioskopski esnaf. Postoji inicijativa “50 bioskopa za CrnuGoru” i želja da se učestvuje na Filmskom festivalu u Hercegovini. Postoji Udruženjefilmskih radnika koji broji 145 članova.

Značajan aspekt je konkurencija u vidu novih medija, uglavnom televizije i video tržišta,a piraterija dodatno ugrožava ovaj sektor. Ne postoje poreske olakšice za produkciju

50

Page 51: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

kulture, nema priliva državnih sredstava, niti podrške putem garancija za produkciju,promociju i distribuciju.

5.5. Pozorište

U Nacionalnom izvještaju piše da postoje dva nacionalna pozorišta: Kraljevsko pozorište“Zetski dom” na Cetinju i Crnogorsko narodno pozorište u Podgorici. Na žalost,predstavnici Crnogorskog narodnog pozorišta nijesu bili u mogućnosti da prisustvujurazgovoru sa ekspertskom grupom.

Saznali smo iz Nacionalnog izvještaja da Gradsko pozorište u Podgorici nema svojeprostorije. Isto se odnosi i na Gradsko pozorište u Nikšiću.

Još dva ili tri pozorišta postoje u zemlji, bez svog prostora, izvodeći svoje predstave naprofesionalnom nivou sa ad-hok ansamblima. Iz nekih sporednih priča shvatili smo dacjelokupna pozorišna djelatnost zaslužuje više pažnje, bilo to od strane politike, bilo odstrane javnosti. Izgleda da Crnogorsko narodno pozorište u Podgorici strukturalno drživeoma zatvornu poziciju (“autističnu”) sa slabom komunikacijom sa pozorišnim miljeomuopšte u zemlji. Rečeno nam je da Kraljevsko pozorište na Cetinju ima potrebu zafundametalnom opravkom i renorviranjem svojih prostorija, jer je zgrada u stanju skoroopasnom za gledaoce.

Nezavisne pozorišne grupe ne mogu dobiti sredstva u kontinuitetu, a privatno finansiranjeje skoro nemoguće pronaći.

5.6. Izdavaštvo-periodika

Saznali smo da je, u procesu tranzicije, konkurencija između državnih i privatnihizdavačkih kuća ostala veliki problem. Naši sagovornici su zajedno izjavili da trebaukinuti državni monopol. Privatni izdavači, kao što su Matica, Ars ili Mobil Art, žalili suse na nedostatak državnih sredstava i na pravila koja regulišu smanjenje taksi. Tržište uCrnoj Gori je veoma malo; nedostaju prevodioci i komunikacija. Postoje pokušaji da seuspostavi saradnja sa partnerima iz Bosne, Hrvatske i Srbije putem zajedničkihpublikacija (ne postoje jezičke barijere). Bilo kako bilo, carina i ograničenja zbog taksiprave smetnju.

Inicijativu (preuzetu iz ranijih iskustava drugih zemalja) dnevnog lista “Vijesti” jevrijedno pomenuti: za određeni vremenski period ove novine izdaju knjige, jednomnedeljno, (uzgred rečeno, koje se štampaju u Barseloni, Španija!) autora XX vijeka, akoje se prodaju zajedno sa novinama po maloprodajnoj cijeni od 2,99 EUR. Tiraž iznosi40 000 kopija i toliko je uspješan da se zove “Događajem godine”. Zgodno je pomenutida je uobičajeni tiraž knjiga daleko ispod 1000, u prosjeku 500 primjeraka. Cijene knjigasu veoma visoke, tržište je premalo, ne postoji pravi lanac knjižara u zemlji, tako daizdavači sami organizuju prodaju. Traženo je apsolutno oslobađanje od taksi -kao zaosnovne prehrambene proizvode.

51

Page 52: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

13

5.7. Međunarodna saradnja

Ekpertska grupa je saznala od zamjenika direktora Republičkog zavoda za međunarodnukulturnu, naučnu i tehničku saradnju da se država i kulturni milje nijesu još u potpunostioporavili od perioda sankcija i izolacije koji je obelježio poslednju dekadu XX vijeka.Zavod se trudi da to nadoknadi subvencioniranjem i pomaganjem razvoja međunarodnihkontakata za crnogorske samostalne umjetnike i grupe. Trenutno postoji oko 30bilateralnih ugovora o saradnji na državnom nivou. Zavod raspolaže sa budžetom odskoro 500 000 EUR, od kojih je 300 000 EUR namjenjeno za finansiranje projekata. Vodiveliki broj projekata, među kojima je i projekat Dani kulture Srbije i Crne Gore koji će seodržati 2005. godine u Njemačkoj. Rečeno nam je da se odnos između Zavoda iMinistarstva kulture mora revidirati kada je u pitanju raspodjela zadataka i obaveza.

5.8. Regionalne aktivnosti

Predstavnici grada Nikšića su nam omogućili uvid u lokalnu djelatnost kulture. Ovdje jetakođe Nacionalni izvještaj bio nepoznat većini naših sagovornika, uključujući iGradonačelnika. On je naglasio da je finansijska situacija opštine Nikšić, kao i svihnjenih institucija, izuzetno siromašna. Prema njegovom mišljenju, ne postoji nikakvanacionalna kulturna politika, izjava koja je potvrđena u Nacionalnom izvještaju. Opštineimaju pravo na budžetsku podršku, ali nam je rečeno da Vlada ne ispunjava svojeobaveze na vrijeme i u dovoljnoj mjeri. Zbog toga opština mora da se osloni na svojaapsolutno nedovoljna sredstva za kulturu.

Izgleda da su odnosi između glavnog grada i “provincije” opterećeni nekom vrstomdisbalansa. Predočeni su određeni detalji: 20.000 EUR je dodijeljeno Podgorici za učešćena Sajmu knjiga u Beogradu, dok je samo 1.000 EUR dodijeljeno Nikšiću. Crnogorskonarodno pozorište u Podgorici ima 200 zaposlenih i 25 glumaca sa stalnim ugovorima, apozorište u Nikšiću ima samo 7 zaposlenih, sa povremenim angažovanjem glumaca.Republička Vlada duguje subvencije Centru za kulturu u Nikšiću. Iako treba isplatitiplate, doprinosi za programe pristižu samo djelimično i sa zakašnjenjem, subvencije zastruju, održavanje, stacionar itd. ne stižu uopšte. Cjelokupni deficit Centra ugrožavanjegovo postojanje.

Prostorije Gradskog pozorišta su neuslovne, pa se predstave igraju u tržnom centru.Subvencije za program u 2003. godini iznosile su 5 000 EUR umjesto 50 000 EUR kojeje obećala Vlada.

Neke ne-vladine organizacije, kao “Akord” i “Zahumlje”, pokušavaju da nadoknadenezadovoljavajuću situaciju zvaničnih institucija organizujući aktivnosti za djecu – čulismo za jednu interesantnu inicijativu organizacije koncerata protiv zloupotrebe droge,vodeći amatersko pozorište, baletsku školu, muzički studio.

Primjer Nikšića i njegovih institucija kulture izgleda da pokazuje nedovoljnu povezanostizmeđu institucija unutar zemlje, nedostatak komunikacije i očigledan problem

52

Page 53: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

14

povezivanja u mrežu, u određenoj mjeri zbog nedostatka kompjutera i pristupa Internetu.Više puta smo bili zamoljeni da pomognemo u uspostavljanju međunarodnih kontakata sainstitucijama koje rade u sličnim oblastima.

Predstavnik NVO-a “Logos” je objasnio njihov rad: obezbijeđivanje stabilizacije uregionu premošćavanjem nedostataka u oblasti dalje edukacije nastavnika, revidiranjepregleda obrazovnih reformi u zemlji.

Gradsko pozorište Nikšić treba da 2004. godine proslavi 120 godina postojanja. Svi senadaju da će se povodom tog jubileja riješiti postojeći problemi.

5.9. Prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa

Sekretar Ministarstva za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa nas jeinformisao o projektu formiranja Centra za pripadnike nacionalnih i etničkih grupa u2004. godini. Urađen je nacrt Zakona o slobodi i pravima nacionalnih i etničkih grupa.Drugi Zakon koji je u pripremi izdvojiće 1% državnog budžeta za pripadnike nacionalnihi etničkih grupa. Sporazumi sa Albanijom, Hrvatskom i Bosnom oko međusobnogpriznavanja diploma se privode kraju.

“Dani kulture pripadnika nacionalnih i etničkih grupa” sa “Folklornim ansmblima” iizložbama održani su prvi put u decembru 2003. godine i održavaće se jednom godišnje iubuduće. Organizovani su u saradnji Ministarstva i ne-vladinih organizacija, a posebnapažnja posvećena je ove godine Romima.Stekli smo utisak da bi sledećih godina bilo preporučljivo da se uključi veći brojpredstavnika relevantnih nacionalnih i etničkih grupa u pripremni rad i realizaciju ovihDana kulture, dajući im veći stepen odgovornosti.

Ministarstvo raspolaže sa budžetom od 200.000 EUR za finansiranje aktivnostipripadnika nacionalnih i etničkih grupa i dodjeljuje sredstva bez kosultativnog tijela. Mipredlažemo da se traže konsultacije od relevantnih organizacija i pojedinaca i da seuspostavi jedan savjetodavni odbor za teme koje se tiču pripadnika nacionalnih i etničkihgrupa.

5.10. Mediji

Pomoćnik ministra za medije nas je uputio na visoke standarde legislative i pravila uzemlji, a u skladu sa evropskim standardima. “Usavršen i stalan dijalog” je ostvarenunutar zemlje i sa institucijama van nje. Državi je neophodna pomoć u vidu usluga(“najbolja praksa”) i u finansiranju.

Od ostalih učesnika na ovom sastanku sa predstavnicima medija još jednom smo čuližalbe na nepostojanje državnog prilaza koherentnoj kulturnoj politici.

53

Page 54: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

15

Državna RTV stanica Crne Gore ima problem sa nedovoljnim finansiranjem, samo 2,6miliona EUR je alocirano na njen račun umjesto obećanih 8 miliona EUR. Konkurencijasa privatnim stanicama (kao npr. Pink TV) je bila izazov, ali i teret.

Čuli smo da su mnogi mediji bankrotirali ili čak mogu nestati zbog prestanka državnogfinansiranja. Ovo se ne bi odrazilo samo na štampane medije, već i na elektronske. Nekikažu da bi ovo moglo ugroziti slobodu izražavanja mišljenja, dok drugi smatraju da sumediji izgubili svoje pravo na postojanje pod okriljem novog demokratskog sistema, sobzirom da postoje još iz vremena komunizma ili ranijeg perioda tranzicije.

6. Komentari i zaključci

Već smo ranije u ovom izvještaju pomenuli, da na naše iznenađenje, Nacionalni izvještajnijesu vidjeli donosioci odluka u zemlji i zbog toga im je bilo nepoznato njegovopostojanje. Samo je par njih doprinijelo izradi Izvještaja, ali bez uvida u finalnu verzijuteksta.

Ekspertska grupa je povremeno imala utisak da je više pažnje trebalo posvetiti učešćuzasnovanom na međusobnom priznavanju. Kao i u drugim zemljama koje prolaze krozpolitičku i strukturalnu tranziciju, sa jedne strane, mnogi predstavnici starije generacije subili puni nade i –mnogi od njih su sada puni razočarenja zbog neispunjenih obećanja iočekivanja, a sa druge strane, predstavnici novih dolazećih generacija, puni energije iželja, rizikuju da se povuku ili padnu u zaborav, ukoliko im se ne oda dovoljno priznanje.

Stalan razvoj međusobnog priznavanja između države i njenih predstavnika, sa jednestrane, i učesnika aktivne “kulturne scene”, sa druge strane može biti plodan korak kadaje u pitanju efektivnost, produktivnost i prihvatljivost za dobrobit svih. Jedan od korakabi mogla biti široko organizovana Nacionalna debata o kulturi i njenom razvoju u zemljiu okviru projekta MOZAIK.

6.1. Nedostatak strateškog dokumenta

U svojoj uvodnoj riječi Nacionalnog izvještaja (str.4) Ministar izjavljuje da “Crna Goranije imala, niti ima danas strateški dokument” koji bi definisao svoj srednjoročni ili čakdugoročni koncept kulturne politike.

Mada takav nedostatak konceptualnog planiranja nije specifičan samo za Crnu Goru upoređenju sa drugim evropskim zemljama, ova činjenica ostaje kao takva, naročito ako seuzmu u obzir finansijski nedostaci i problemi određivanja kompetencija i regionalnediferencijacije. Takvo stanje jasno zahtijeva solidnu osnovu za donošenje odluka, dobru inajefektivniju alokaciju finansijskih resursa.

Glavni izvor finansiranja kulturnog života je država sa svojim budžetom. Mi nevjerujemo, niti je naše iskustvo dokazalo, da će takav strateški dokument moći da riješi

54

Page 55: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

16

sva pitanja i probleme. Međutim, u isto vrijeme se ne može poreći da određeneperspektive i vizije mogu biti od izuzetne pomoći na svim nivoima u razvoju , na nekinačin, strukturisanog kulturnog života. Ovakav dokument služi mnogim ciljevima: stvaraosjećaj za transparentnost i može biti poziv za veće učešće relevantnih miljea. Neko možereći da generalno nedostaju podesni i adekvatni podaci i brojke koji su neophodni zaplaniranje u kulturnom sektoru. Takvi podaci služe profesionalcima na različitimnivoima, bilo to u političkom ili stručnom savjetodavnom sektoru radi donošenja odlukasa strateškim perspektivama. Strateški plan mora, zasigurno, biti zasnovan na opsežnomstatističkom materijalu, koji izgleda nedostaje, kao što je navedeno u uvodu Nacionalnogizvještaja (str.8).

Pročitali smo (str.12) o namjeri formiranja “Centra za istraživanje i razvoj Crne Gore”.Moguće je da takav centar može iznijeti jedan takav strateški posao, zasnovan napouzdanom materijalu.

U svakom slučaju, Crnoj Gori je potrebno

dobro organizovana baza informacija kulturnih aktivnosti u cijeloj zemlji.

baza podataka i pogodna diseminacija “najboljih praksi”, zasnovana nameđunarodnom iskustvu, za menadžment u kulturi (u širem smislu) i praktičniumjetnički rad.

Raspoloživo sredstvo umjetnicima, kulturnim radnicima i donosiocima odluka zauspostavljanje međunarodne saradnje i razmjene posebnog umijeća (know-how).

Ako jedan takav strateški dokument bude odobren od strane Vlade u cjelini i Parlamenta,to može učvrstiti pozicije i prema drugim ministarstvima, posebno Ministarstvu finansija.

Takav strateški dokument može svakako predložiti veze sa edukativnim i ekonomskimsektorom. Bilo bi dobro da Ministarstv kulture uspostavi strateško partnerstvo sa ostalimministarstvima, kao i sa intelektualcima, ekonomskim snagama i sa cjelokupnim NVOsektorom.

Želimo da naglasimo da politička struktura kulture i njena integracija u generalne nacrtepolitika u Crnoj Gori bude raspravljana na različitim nivoima, uglavnom u okvirunacionalne Vlade. Generalni strateški plan za razvoj kulture može biti korisno sredstvo.Trebalo bi pojačati saradnju između ministarstava (vidjeti naše primjedbe vezane za“mlade kreativne industrije”). Smatramo da bi od koristi bila grupa za planiranjesastavljena od visoko kompetentnih stručnjaka iz ove oblasti i političara (“think tank”).

55

Page 56: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

17

6.2. Umjetnički savjet za Crnu Goru?

Iako je Crna Gora zemlja sa malom populacijom, njena geografska prostranost je dostavelika. Upoznali smo se sa regionalnom dispoporcijom, kako kulturne strukture iaktivnosti od sjevera do juga, tako i sa odnosom urbane i ruralne populacije.

Evidentno je da regionalne vlasti, osobe koje snose odgovornost na polju kulture na svimnivoima, treba da se integrišu u opšti proces razmatranja kulturne strukture. Političkerazličitosti ne bi trebale biti smetnja za slobodnu i otvorenu debatu.

Bez želje da posebno naglasimo naša opažanja u razgovorima sa predstavnicima Nikšića,pošto je to bio jedini grad u kom smo se upoznali sa nekim aspektima regionalne iopštinske strukture, nijesmo mogli da ne opazimo nekoliko stvari koje prouzrokujupoteškoće na opštinskom nivou, a koje su rezultat – barem dijelom – političkih partijskihrazlika između centralnih i lokalnih vlasti.

Imajući u vidu da je u periodu od samo deset godina u zemlji promjenjeno sedamministara kulture, pitamo se da li je, u cilju smanjenja političkih razlika i problema,zamislivo i savjetodavno osnovati “ Nacionalni umjetnički savjet Crne Gore”, moždazasnovan na modelima drugih zemalja, kao na primjer Velike Britanije. Takva primjenabi značila dodjelu tom tijelu – u kom bi državne vlasti bile predstavljene pored drugihstručnih članova – određenih zadataka političkog savjetovanja, umjetničkog razvoja ifinansiranja, uključujući superviziju funkcionisanja institucija. Može se govoriti oprednostima i nedostacima ovakve strukture, ali je očigledno da bi Umjetnički savjet bionezavisan od svakodnevnih političkih pitanja i, iznad svega, od ishoda političkih izbora.

Umjetnički savjet može garantovati više stabilnosti i kontinuitet, što bi pomoglo kulturnojzajednici, kao i donosiocima političkih odluka. Možemo zamisliti da bi “Centar zaistraživanje i razvoj kulture”, gore pomenut (pogledati takođe Nacionalni izvjaštaj str.12),mogao možda biti nukleus za taj Umjetnički savjet. Takođe jednako možemo zamisliti dakomisije koje djeluju na različitim poljima (vidjeti Nacionalni izvještaj str.12, - na žalostnijesmo imali dovoljno vremena da se malo bolje upoznamo sa tim tijelima-) mogu bitikorak ka nečemu sličnom Umjetničkom savjetu.

6.3. Finansiranje umjetnosti

Suočili smo se sa različitim iznosima koji se odnose na finansiranje ili učešće budžeta nanacionalnom i regonalnom nivou. Ne možemo utvrditi da li postoje pravi strukturalninedostaci. Ukoliko je tako, predložili bi smo da se detaljniji podaci ustanove. Vjerujemoda bi bilo dobro da Vlada pokuša da pronađe nove izvore za finansiranje kulture, imajućiu vidu da su mogućnosti unutar državnog budžeta – i najvjerovatnije će tako i ostati –prilično limitirane.

U tom cilju, legislativa koja se odnosi na oporezivanje i na oslobađanje poreza bi trebalabiti razmotrena za polje kulture. Trebalo bi ispitati modele drugih zemalja. Sponzorstvo

56

Page 57: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

18

jedino može biti razvijeno davanjem podsticaja mogućim donatorima. Posebne poreznestope bi trebalo primjeniti za produkciju u kulturi i u oblastima koje se odnose na kulturu,kao što je izdavaštvo i periodika.

6.4. Stručno usavršavanje

Stekli smo utisak iz razgovora sa mnogim kulturnim radnicima da u oblasti kulture trebada se unaprijedi usavršavanje i možda da se primjeni novi strukturalni pristup. Visokistepen profesionalizma je od esencijalnog značaja za zemlju na putu razvoja novihstruktura, sa više nezavisnosti od države i, samim tim, sa potrebom za većom efikasnošćui odgovornošću. To se odnosi i na oblasti administracije, računovodstva, štampe i odnosasa javnošću, marketinga, sponzorisanja/fund raising-a.

Mi predlažemo da se ulože napori, na primjer u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja,koji bi mogli da razviju nastavni plan i kurseve za obuku koji bi dali sposobne menadžereu kulturi i pružili instrukcije kulturnim organizacijama i institucijama na različitimnivoima za strukture, funkcionisanje, programiranje, marketing i menadžment kulturnihinstitucija.

6.5. NVO sektor

Godine tranzicije su stvorile u Crnoj Gori fundamentalne promjene u kulturnimstrukturama. Mnoge od državnih institucija su se transformisale u ne-vladine organizacije(NVO-e), uglavnom finansijski podržavane od strane države. Takve NVO-e postoje kaosamostalne i ne podliježu instrukcijama države. Sa tradicionalne tačke gledišta, ovo semože smatrati opterećenjem, ali je evidentno da institucije koje funkcionišu kao NVO-irade sa većim osjećajem za odgovornost i efikasnost. NVO-i i oni koji rade u njimazaslužuju više povjerenja. Vlada bi trebala da razvije pozitivniji i dinamičniji stav premaNVO-ima koji djeluju u kulturi. Savjet Evrope je dostupan za saradnju, jer postojepozitivna iskustva dostupna iz MOSAIC i STAGE projekata.

Trebalo bi uložiti posebne napore kada je u pitanju razvoj turizma, kulturni turizam kojije kompatibilan sa potrebama konzervacije i zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa. Jošjednom, to bi mogao biti zadatak za među-ministarsku saradnju punu povjerenja,uključujući stručnjake unutar zemlje.

Institucijama kulture, bile one državne ili ne-vladine, potrebna je bolja tehnička oprema.Pristup Internetu je neophodan za pravilno funkcionisanje svih institucija. U isto vrijemeto otvara mogućnosti za međunarodnu komunikaciju sa stručnim svijetom.

Vlada treba da bude aktivnija u svom pristupu prema Savjetu Evrope, tražeći podršku umnogim oblastima: kulturno i prirodno nasljeđe, očuvanje prirode, prelaz sa državneekonomije na tržišnu ekonomiju, obuka u menadžmentu za NVO sektor, konzervacija ipristup arhivima.

57

Page 58: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

19

6.6. Zaključak

Zaključujući naša opažanja i utiske izražavamo naše ubjeđenje da Crna Gora ima savpotencijal i preimućstvo za dobar razvoj u oblasti kulture. Zemlja i ljudi u njoj se moguosloniti na veoma jaku kulturnu tradiciju, na dragocjeno kulturno nasljeđe, na kreativnuumjetničku scenu i na veoma privrženo stanovništvo. Vidjeli smo, zaista, jaku želju da sekrene naprijed i da se uspostavi partnerstvo na međunarodnom nivou, naročito unutarEvrope.

“Opšti ciljevi Ministarstva kulture”, kao što je istaknuto na str.7 Nacionalnog izvještaja ipobrojane aktivnosti i mjere koje treba da se preduzmu na različitim poljima suprepoznatljive i jasno definisane.

Sa ulaganjem dobre volje i najboljih vještina sa svih strana, uz dodatnu finansijskupodršku, moguće je ispuniti glavne i strukturalne organizacione potrebe.

7. Preporuke

1. Održati nacionalnu debatu o kulturi u zemlji na širokoj osnovi, pozivajući naučešće predstavnike iz svih oblasti, svih organizacija, svih NVO-a. Ako je mogućenastaviti sa održavanjem ovakvih nacionalnih debata u redovnim intervalima.

2. Sastaviti grupu stručnjaka koja će raditi na izradi strateškog plana za razvojkulture u zemlji, zasnovanom na rezultatima Nacionalne debate, Nacionalnog izvještaja,Izvještaja eksperata i na drugim relevantnim dokumentima.

3. Iskoristiti programe i preporuke Savjeta Evrope, Evropske Unije i UNESCO-a,kao i drugih zemalja koje su u sličnoj razvojnoj fazi (uglavnom susjedne zemlje).

4. Obezbijediti tijesnu saradnju unutar Vlade, uspostavljanjem među-ministarskihradnih grupa, uključujući Ministarstvo kulture, prosvjete i nauke, ekonomije, rada isocijalnog staranja, turizma, zaštite prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa,spoljnih poslova. Istražiti mogućnosti među-sektorske saradnje za razvoj oblasti “mladihkreativnih industrija” (npr. moda, dizajn, arhitektura) i posebnu ulogu umjetnosti u okvirunjih. Poboljšati među-regionalne kontakte i saradnju.

5. Aktivirati Centar za istraživanje i razvoj kulture i pokrenuti ga sa jasnodefinisanim zadacima, tako da on može djelovati kao stalna grupa za planiranje i “thinktank” za Vladu.

6. Uspostaviti pouzdanu statističku bazu podataka svih sektora i svih nivoakulturnog djelovanja u zemlji.

58

Page 59: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20

7. Vidjeti sa drugim kompetentnim ministarstvima (školsko i univerzitetskoobrazovanje) da se ojača obrazovanje u umjetnosti i kulturi. Uzeti u obzir uticaj novihmedija na mlade. U isto vrijeme iskoristiti mogućnosti novih medija za razvoj akcionihplanova. Edukovati i razvijati kulturne aktivnosti i javnost za budućnost.

8. Razviti i ponuditi posebne programe obuke za kulturne radnike/menadžere nasvim nivoima i uključiti savremene tehnologije. Otvoriti pristup globalnoj komunikacijiputem Interneta.

9. Razviti akcione planove za priznanje, očuvanje i rad etničkih, vjerskih i kulturnihgrupa i za strukturiranu interkulturnu saradnju.

10. Pronaći načine za poboljšanje saradnje između umjetničke zajednice iekonomskog/ biznis svijeta u zemlji. Razviti razumijevanje zajedničkih interesa objestrane (aspekt “zajedničkog identiteta”) za finansiranje umjetnosti na različite načine(finansijska i slična podrška). Boriti se za posebna poreska pravila vezana za donacije uumjetnosti.

11. Jačati ulogu NVO-a. Priznavati i podsticati volonterski rad. Uobličiti civilnodruštvo i osjećaj odgovornosti svakog građanina kada je u pitanju razvoj zemlje.

12. Jačati ulogu regionalnih i lokalnih vlasti. Naći u tome način za pouzdano istabilno finansiranje rada regionalnih i lokalnih institucija, kao i NVO-a.

13. Naći način da turizam postigne veći značaj i da sredstva koja se ostvare vršeinvesticije za razvoj održivog kulturnog turizma.

14. Naći način da se aktiviraju posebni finansijski resursi za održavanje objekatakulturnog nasljeđa, kao na primjer putem dodatnih poreskih prihoda od kulturnogturizma.

15. Podsticati dijalog između umjetnika i organizacija kulture sa inostranimpartnerima, kako bi približili svoju zemlju Evropi i imali koristi od međunarodnograzvoja.

16. Razmotriti osnivanje Nacionalnog umjetničkog savjeta (moguće sa sličnimsavjetima na regionalnom i lokalnom nivou), sa širim poljem kompetentnosti iodgovornosti.

59

Page 60: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

1

MINISTARSTVO KULTURE CRNE GORE

NACIONALNI PROGRAM RAZVOJA KULTURE2011-2015.

Cetinje, mart 2011. godine

60

Page 61: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

S A D R Ž A J

I UVOD .................................................................................................................................................. 41.1. Koncept i misija...................................................................................................... 51.2. Metodologija............................................................................................................ 51.3. Standardi i principi............................................................................................... 51.4. Javni interes............................................................................................................. 61.5. Održivi kulturni razvoj........................................................................................ 61.6. Evropska politika u oblasti kulture................................................................ 7II NORMATIVNI OKVIR ................................................................................................................. 92.1. Ustav ........................................................................................................................... 102.2. Zakonodavstvo ...................................................................................................... 102.3. Međunarodni regulatorni okvir ...................................................................... 112.3.1. Ujedinjene nacije ...................................................................................... 112.3.2. Savjet Evrope ............................................................................................. 122.3.3. Evropska unija ............................................................................................ 12III INSTITUCIONALNI OKVIR ..................................................................................................... 143.1. Ministarstvo kulture............................................................................................. 153.2. Državni organi uprave i javne ustanove .................................................... 163.3. Opštinske javne ustanove ................................................................................. 22IV KULTURNO-UMJETNIČKO STVARALAŠTVO ............................................................... 244.1 Pozorišna umjetnost ........................................................................................... 254.2. Likovna umjetnost .............................................................................................. 264.3. Muzička i muzičko-scenska umjetnost ....................................................... 274.4 .Izdavačka djelatnost ........................................................................................... 284.5. Kinematografija .................................................................................................... 294.6. Manifestacije i festivali ...................................................................................... 304.7. Amaterska djelatnost .......................................................................................... 314.8. Socijalni status umjetnika i stručnjaka u kulturi....................................... 314.8. Strateški izazovi ...................................................................................................... 32V KULTURNA BAŠTINA .................................................................................................................. 335.1. Nepokretna kulturna baština .......................................................................... 355.2. Pokretna kulturna baština ................................................................................ 365.3. Nematerijalna kulturna baština ..................................................................... 365.4. Muzejska djelatnost ............................................................................................ 375.5. Bibliotečka djelatnost ........................................................................................ 385.6. Arhivska djelatnost .............................................................................................. 385.7. Kinotečka djelatnost ............................................................................................ 395.8. Strateški izazovi ...................................................................................................... 39VI MEĐUNARODNA SARADNJA .............................................................................................. 41

61

Page 62: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

VII POSEBNA PITANJA ....................................................................................... . 457.1. Civilni sektor i nezavisna kulturna scena ................................................. 467.2. Osobe sa invaliditetom .................................................................................... 467.3. Kultura mladih .................................................................................................... 467.4. Kadrovi ................................................................................................................... 477.5. Okvir za statistiku ...................................................... ....................................... 477.6. Finansiranje .......................................................................................................... 48VIII OPŠTI CILJEVI I PRIORITETI ......................................................................................... 508.1. Jačanje pravne i institucionalne infrastrukture .................................... 518.2. Ravnomjeran razvoj kulture .......................................................................... 528.3. Stabilni izvori prihoda ..................................................................................... 528.4. Jačanje kadrovskih kapaciteta ....................................................................... 548.5. Valorizacija i revalorizacija kulturnih dobara i osiguranje efikasneprimjene integralne zaštite kulturne baštine ......................................... 558.6. Jedinstvena baza podataka u kulturi ......................................................... 578.7. Pormocija kulture .............................................................................................. 578.8. Decentralizacija upravljanja i finansiranja .............................................. 588.9. Međunarodna saradnja ..................................................................................... 59IX MONITORING I EVAULACIJA ........................................................................................ 61

62

Page 63: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

I UVOD

63

Page 64: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

1.1.Koncept i misijaNacionalni program razvoja kulture (u daljem tekstu: Nacionalni program)predstavlja prvu dugoročnu projekciju cjelovite reforme u kulturi Crne Gore. Pravni osnovza donošenje ovog dokumenta sadržan je u Članu 8. Zakona o kulturi („Službeni list CrneGore“, broj 49/08). Zakonom je propisano da Nacionalni program donosi Vlada Crne Gore,na prijedlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, za period od pet godina.Polazeći od zakonske odrednice da je kultura u Crnoj Gori definisana kao djelatnostod javnog interesa, Nacionalnim programom utvrđuju se ciljevi i prioriteti razvoja svihsegmenata kulture i određuju organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovoostvarivanje.Nacionalnim programom utvrđuje se stanje, prioriteti, mjere i ciljevi: zaštite ikorišćenja kulturnih dobara; zaštite crnogorskih kulturnih vrijednosti van Crne Gore;kulturnog stvaralaštva i produkcije; reforme institucionalnog okvira; jačanja kadrovskihkapaciteta; naučno-istraživačkog rada; amaterizma; međuresorne saradnje; preduzetništvau kulturi; međunarodne saradnje, i druga pitanja od značaja za konzistentan i kontinuiranrazvoj kulture.Mjere, aktivnosti, nosioci i dinamika realizacije utvrđenih prioriteta, kao i indikatorii mehanizmi za njegovu implementaciju i evaluaciju definisani su Akcionom planom, kojiVlada usvaja na godišnjem nivou.1.2. MetodologijaPetogodišnja strategija razvoja kulture u Crnoj Gori (2011-2015. godine) zasnovanaje na analizi svih segmeneta kulture, od načela na kojima se razvijaju djelatnosti u kulturi,do tehničke i institucionalne potpore njenom unaprjeđenju. Svrha podrobne analizepojedinačnih djelatnosti kulture bila je ukazivanje na probleme i izazove sa kojima se upraksi susreću institucije i pojedinci. Rezultati tih istraživanja, uz sagledavnje potrebarazvoja kulture na lokalnom i nacionalnom nivou, bili su polazišta za određivanjepetodišnjih strateških prioriteta u oblasti kulture u Crnoj Gori, i precizno su definisani uovom dokumentu.Na osnovu identifikovanih problema, koji su smisao ovog dokumenta, definisani suključni zadaci na koje petogišnji program razvoja kulture daje odgovor: postizanjeravnomjernog razvoja svih djelatnosti kulture na nacionalnom i lokalnom nivou, jačanjeinfrastrukturne i pravno-institucionalne podrške i jačanje kadrovskih kapaciteta.

1.3. Standardi i principiCrnogorska kultura temelji se na vrijednostima tradicije, istorije i savremenihiskustava, uz uvažavanje različitosti kulturnih izraza svojstvenih stvaralaštvu i kulturnojbaštini. Prožimanje brojnih kultura na teritoriji Crne Gore vjekovima, obezbijedilo jeistorijsko utemeljenje njenoj kulturnoj raznolikosti. Stoga, valorizacija kulturnog identitetamora biti zasnovana na spoju tradicionalnog i savremenog.64

Page 65: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

Savremeni pristup kulturi podrazumijeva jačanje dijaloga svih nosilaca aktivnosti uovoj oblasti, radi poboljšanja sistemskih okvira, izgradnje inoviranog pristupa kulturnojbaštini i unapređivanja kulturno-umjetničkog stvaralaštva.Nacionalni program će afirmisati rodno senzitivan pristup u procesu donošenja odlukakoje se odnose na politiku i razvoj kulture.Ciljevi razvoja kulture bazirani su na načelima: slobode stvaralaštva i poštovanjaprava na kulturu; opredijeljenosti države i lokalne samouprave da podstiču i pomažurazvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva i da obezbjeđuju zaštitu i očuvanje kulturnebaštine; ravnopravnog očuvanja svih kulturnih identiteta i poštovanja kulturne različitosti;izgradnje i unapređivanja sistema kulture, u skladu sa međunarodnim standardima, anaročito sa standardima Evropske unije; uspostavljanja efikasnog, racionalnog i kreativnogupravljanja u kulturi; transparentnog djelovanja u kulturi; poštovanja i zaštite autorskog isrodnih prava; demokratizacije kulturne politike; decentralizacije organizovanja ifinansiranja kulture.1.4. Javni interesJavni interes u kulturi podrazumijeva ravnomjeran razvoj kulture na cijeloj teritorijiCrne Gore; institucionalno organizovanje i obavljanje djelatnosti kulture; zaštitu i očuvanjematerijalne i nematerijalne kulturne baštine; zaštitu i očuvanje crnogorskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva i kulturnih dobara van Crne Gore; stvaranje uslova zaostvarivanje i razvoj svih oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva; međunarodnukulturnu saradnju i prezentaciju crnogorskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva i kulturnebaštine; naučna istraživanja i stručna usavršavanja u kulturi; stvaranje uslova za podsticajrazvoja i afirmaciju talentovanih mladih stvaralaca; podsticanje donatorstva i sponzorstvau kulturi; očuvanje izvornih i tradicionalnih kulturnih i etno-kulturnih osobenosti; razvojamaterskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva; razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštvaosoba sa invaliditetom; obezbjeđivanje prostornih i materijalnih uslova za rad umjetnika istručnjaka u kulturi; stvaranje uslova za razvoj kreativnih industrija; druge poslove odjavnog interesa, u skladu sa Zakonom.

1.5. Održivi kulturni razvojJedna od misija Nacionalnog programa jeste, da oblast kulture smjesti u kontekstodrživog razvoja, te da njene resurse promoviše kao područja pogodna za investiranje.Kulturna industrija, kao dio globalne strategije održivog razvoja, u posljednjevrijeme zavređuje značajnu međunarodnu pažnju, što je sadržano u preporukamaMeđuvladine konferencije o kulturnim politikama u svrhu razvoja (Štokholm, 1998),Milenijumskim razvojnim ciljevima Ujedinjenih nacija (Njujork, 2000), Svjetskog samita oodrživom razvoju (Johanesburg, 2002). Agencije Ujedinjenih nacija svojim programskimaktivnostima, uvrstile su oblast kulture u ostvarivanje Milenijumskih razvojnih ciljeva. Ovapitanja predmet su Rezolucije Generalne Skuštine UN o kulturi i razvoju, broj 57/249, iz2002. godine.

65

Page 66: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

Kulturna industrija podrazumijeva izdavaštvo, muzičku, kinematografsku i audio-vizuelnu produkciju i multimedije, umjetničke zanate i dizajn, koji nijesu striktno sektoriindustrije, ali su po upravljanju i organizaciji slični. Ova oblast je proširena i kreativnimindustrijama, uključivanjem arhitekture i drugih kategorija umjetnosti: vizuelne, scenskeumjetnosti i drugo.Iako ekonomija i kultura teže zajedničkom cilju, osvajanju što većeg broja potrošača, upraksi često nailaze na međusobne prepreke. Da bi se ekonomski status kulture poboljšao,ona ne može biti tretirana kao djelatnost koja isključivo zavisi od budžeta. Za produkcijukulturnih proizvoda i projekata moraju se naći i druge mogućnosti finansiranja.Kulturna politika mora biti usmjerena na dijalog, jer se napredak u ovoj oblastimože ostvariti jedino kroz saradnju kulture i obrazovanja, nauke, turizma, graditeljstva iarhitekture.Obrazovni sistem u Crnoj Gori potrebno je upotpuniti sadržajima posvećenimkulturnoj baštini i kulturno-umjetničkom stvaralaštvu, kako bi saradnja resora obrazovanjai kulture dala doprinos razvoju društva u cjelini.Saradnja s visokostručnim i naučnim ustanovama od posebnog je značaja, a unarednom periodu neophodno je razvijati zajedničke istraživačke, edukativne i umjetničkeprojekte.Saradnja između kulture i turizma od suštinskog je značaja za kreiranje jedinstveneturističke ponude Crne Gore. Definisanje i razvoj održivog kulturno-turističkog proizvodazajednički je prioreritet i predmet saradnje institucija na lokalnom i nacionalnom nivou.Kulturni turizam prepoznat je kao generator razvoja i promocije obje oblasti, što doprinosiukupnom ekonomskom razvoju društva.U savremenom javnom diskursu arhitektura postepeno prestaje da bude tretirana kaoumjetnost. Umjesto toga ona postaje privredna djelatnost definisana kategorijamaizgradnje i ulaganja. U svrhu očuvanja njenog izvornog karaktera potrebno je afirmisatiumjetnički aspekt arhitekture.1.6. Evropska politika u oblasti kultureEvropska unija je Mastrihtskim ugovorom iz 1992. godine prvi put formalnoprepoznala značaj kulture u evropskim integracijama, a potom nastojala da brojnimprogramima podstiče evropsku kulturnu raznolikost i razvija evropske kulturne industrije.Ciljevi djelovanja Evropske unije u oblasti kulture formulisani su u Glavi XII Ugovora oEvropskoj uniji. U sprovođenju tih ciljeva, Unija nastoji da poštuje nacionalnu i regionalnuraznolikost kultura država-članica, ali u prvi plan stavlja njihovu zajedničku kulturnubaštinu.Nakon nekoliko eksperimentalnih programa saradnje u kulturi među državamačlanicama Evropske unije (Kaleidoscope, Ariana i Rafael), Evropska komisija je 2000.godine usvojila Program Kultura 2000, koji uvodi novi pristup djelovanja u kulturi, čiji ćeosnovni ciljevi doprinijeti uspostavljanju evropskog kulturnog prostora, razvijatiumjetničko i kulturno stvaralaštvo, promovisati znanje o evropskoj istoriji i kulturiEvropske unije, razvijati evropsku kulturnu baštinu i podsticati dijalog među kulturama, isocijalnu integraciju.

66

Page 67: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

U kulturnoj industriji u Evropi zaposleno je oko sedam miliona ljudi, zbog čega suevropske kulturne industrije nezaobilazan privredni činilac. Takođe, značaj kulture jenemjerljiv i u političkim smislu, prvenstveno kada je riječ o pitanju identiteta.Politiku u oblasti kulture, Evropska unija najčešće određuje kao „jedinstvo uraznolikosti“. Takvim konceptom, razvijaju se programi koji podstiču različitost, iistovremeno afirmišu zajedničke evropske vrijednosti. Ta politika omogućava zastupljenostsvih kulturnih identiteta i postojeće granice pretvara u zonu kooperacije, na dobrobitnacionalnih i evropske kulture.Evropska kultura, utemeljena na principima otvorenosti, humanizma, dijaloga ivrhunskim vrijednostima civilizacije, pretpostavlja mozaik nacionalnih i regionalnihkultura.Temelji crnogorskog kulturnog identiteta zasnovani su na istim postulatima.

67

Page 68: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

II NORMATIVNI OKVIR

68

Page 69: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

2.1. USTAVČlan 76 Ustava propisuje slobodu naučnog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.Istom odredbom, jemči se sloboda objavljivanja naučnih i umjetničkih djela, naučnihotkrića, a njihovim stvaraocima garantuju se moralna i imovinska prava.Član 77 Ustava propisuje obavezu države da podstiče i pomaže razvoj prosvjete,nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizičke i tehničke kulture, i da štiti naučne, kulturne,umjetničke i istorijske vrijednosti.Član 78 Ustava propisuje dužnost svakoga da čuva prirodnu i kulturnu baštinu odopšteg interesa, kao i obavezu države da je štiti.2.2. ZAKONODAVSTVO

Zakon o kulturi (“Službeni list CG”, broj 49/08) definiše javni interes u kulturi iuređuje ustanove kulture, status i prava umjetnika i stručnjaka u kulturi, podsticaj ipodršku razvoju kulture, finansiranje djelatnosti kulture i druga pitanja od značaja zakulturu.Zakon o pozorišnoj djelatnosti („Službeni list RCG", broj 60/2001) uređuje oblastpozorišne djelatnosti, način osnivanja i rada pozorišta, vrste pozorišta, upravljanje ifinansiranje ove djelatnosti, te položaj i status umjetnika u oblasti pozorišne djelatnosti.Zakonom je, takođe, utvrđen i javni interes u pozorišnoj djelatnosti.Zakon o izdavaštvu ("Službeni list RCG", broj 20/95) uređuje izdavanje publikacija,uslove za obavljanje ove djelatnosti, kao i obavezno dostavljanje primjeraka štampanihpublikacija. Izdavaštvo je zakonom utvrđeno, kao djelatnost od javnog interesa.Zakon o kinematografiji ("Službeni list Crne Gore", br. 14/08 i 40/10 ) utvrđujejavni interes u oblasti kinematografije, uslove za obavljanje kinematografskih djelatnosti,podsticaj razvoja i prezentacije crnogorskog kinematografskog stvaralaštva ikomplementarnih djelatnosti, ali i zaštitu i čuvanje kinematografskih djela. Odredbe ovogzakona sprovode se u skladu s načelom zaštite prava autora na slobodno izražavanje izaštite prava intelektualne svojine u oblasti kinematografije.

Zakon o zaštiti kulturnih dobara ("Službeni list CG", broj 49/10) uređuje vrste ikategorije kulturnih dobara, načine uspostavljanja zaštite, režim i mjere zaštite, prava iobaveze vlasnika i držalaca kulturnih dobara, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu iočuvanje kulturnih dobara.Zakon o muzejskoj djelatnosti ("Službeni list CG", broj 49/10) uređuje ciljeve isadržaje muzejske djelatnosti, vrste muzeja, uslove za obavljanje muzejske djelatnosti,način vršenja muzejskih poslova, koordinaciju rada muzeja, muzejsko osoblje i drugapitanja od značaja za obavljanje muzejske djelatnosti.Zakon o bibliotečkoj djelatnosti ("Službeni list CG", broj 49/10) uređuje ciljeve isadržaj bibliotečke djelatnosti, vrste biblioteka, uslove za obavljanje bibliotečke djelatnosti,

69

Page 70: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

način vršenja bibliotečkih poslova, koordinacija rada biblioteka, bibliotečko osoblje i drugapitanja od značaja za obavljanje bibliotečke djelatnosti.Zakon o arhivskoj djelatnosti ("Službeni list CG", broj 49/10) uređujeregistratursku i arhivsku građu, prava i obaveze stvaralaca i držalaca registraturske iarhivske građe, vrste arhiva i druga pitanja od značaja za obavljanje arhivske djelatnosti.

Zakon o spomen obilježjima ("Službeni list CG", broj40 /08) uređuje spomen-obilježja kojima se trajno obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknuteličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima zaslobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi. Zakonom je utvrđeno da jepodizanje, zaštita i održavanje spomen-obilježja je u javnom interesu.2.3. MEĐUNARODNI REGULATORNI OKVIR(UN, UNESCO, SAVJET EVROPE, EVROPSKA UNIJA)

Crna Gora je, odredbom člana 9. Ustava, utvrdila da su potvrđeni i objavljenimeđunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni diounutrašnjeg pravnog poretka i da imaju primat nad domaćim zakonodavstvom, ineposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva.2.3.1. UJEDINJENE NACIJECrna Gora je, 28. juna 2006. godine, postala 192. država-članica Ujedinjenih nacija.

Povelja Ujedinjenih nacija (San Francisko, 26. jun 1945. godine); Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (Pariz, 10. decembar 1948. godine); Konvencija o zaštiti umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i ustanova zaradio–difuziju (Rim, 26. oktobar 1961. godine); Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima(Njujork 16. decembar 1966. godine), i Univerzalna konvencija o autorskom pravu (Pariz, 24. jul 1971. godine).

Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu - UNESCO

Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba(Hag, 14. maj 1954. godine); Konvencija o mjerama za zabranu i sprečavanje nedozvoljenog uvoza, izvoza iprenosa svojine nad kulturnim dobrima (Pariz, 14. novembar 1970. godine); Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine(Pariz, 16. novembar 1972. godine); Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine(Pariz, 17. oktobar 2003. godine); Konvencija o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza(Pariz, 20. oktobar 2005. godine);

70

Page 71: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

Konvencija o zaštiti podvodne kulturne baštine(Pariz, 2. novembar 2001. godine); Preporuka o međunarodnim principima koje bi trebalo primjenjivati priarheološkim iskopavanjima (Nju Delhi, 5. decembar 1956. godine) ICOM – CC Konzervatorski kodeks (Kopenhagen, 26. oktobar 1984. godine), i Venecijanska povelja (Carta del Restauro) iz 1972. godine, dopunjena Poveljomkonzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika iz 1987. godine.

2.3.2. SAVJET EVROPECrna Gora je, 11. maja 2007. godine, postala punopravna članica Savjeta Evrope. Evropska konvencija o zaštiti arheološke baštine(London, 6. maj 1969. godine); Evropska konvencija o zaštiti arhitektonske baštine(Granada, 3. oktobar 1985. godine); Evropska konvencija o kulturi (1954. godine); Evropska konvencija za zaštitu arhitektonskog nasljeđa Evrope (1985. godine) Evropska konvencija o krivičnim djelima u vezi s kulturnim dobrima(Delhi, 23. jun 1985. godine); Evropska konvencija o zaštiti arheološke baštine(revidirana,Valeta 16. januar 1992. godine); Helsinška deklaracija o političkoj dimenziji očuvanja kulturnog nasljeđa u Evropi(Helsinki, 30. maj 1996); Evropska povelja o regionalnim jezicima ili jezicima manjina(Strazbur, 5. novembar 1992. godine); Evropska konvencija o predjelu (Firenca, 20. oktobar 2000. godine); Deklaracija o ulozi nevladinih organizacija u oblasti kulturnog nasljeđa(Portorož, 5. april 2001. godine); Evropska konvencija o zaštiti audiovizuelne baštine(Strazbur, 8. novembar 2001. godine); Evropska konvencija o filmskoj koprodukciji (Strazbur, 2. oktobar 1992. godine), i Okvirna konvencija Savjeta Evrope o vrijednosti kulturne baštine za društvo(Faro, 27. oktobar 2005. godine).

2.3.3. EVROPSKA UNIJA

Ugovor o funkcionisanju Evropske unije – konsolidovane verzije Sporazuma oEvropskoj uniji i Osnivačkog sporazuma Evropske unije (2006. godine) - Lisabonskisporazum, kojim se mijenja i dopunjuje Sporazum o Evropskoj uniji i Osnivačkisporazum Evropske unije (2006. godine); 32007G1129(1), Rezolucija Savjeta, od 16. novembra 2007. godine, o Evropskojagendi za kulturu; 32003G611(1), Rezolucija Savjeta, od 26. maja 2003. godine, o horizontalnimaspektima kulture: povećanje sinergija s drugim sektorima i aktivnostima Zajednice

71

Page 72: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

13

u smislu razmjene dobrih praksi u odnosu na društvene i privredne dimenzijekulture; 31993L000, Direktiva Savjeta 93/7/EEZ, od 15. marta 1993. godine, o povratunezakonito izmještanih kulturnih predmeta s teritorije države-članice; 32001L0038, Direktiva Savjeta 2001/38/EZ Evropskog Parlamenta i Savjeta, od5. juna 2001. godine, kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva Savjeta 93/7/EES, od15. marta 1993. godine, o povratu nezakonito izmještanih kulturnih predmeta steritorije države-članice; 31992R3911, Uredba Savjeta 3911, od 9. decembra 1992. godine, o izvozu kulturnihdobara; Uredba Komisije br. 656/2004, od 7. april 2004. godine, kojom se vrše izmjene idopune Uredbe EEC br. 752/93, kojom se propisuju odredbe za primjenu UredbeSavjeta br. 3911/92 o izvozu kulturnih dobara; 31997Y0205(1), Rezolucija Savjeta, od 20. januara 1997. godine, o integracijikulturnih aspekata u aktivnosti Zajednice (97/C 36/04); 32001G0731(1), Rezolucija Savjeta, od 23. jula 2001. godine, o razmjeni informacijai iskustava u vezi s uslovima za profesionalne umjetnike u kontekstu proširenja EU; 32002G0205(1), Rezolucija Savjeta, od 21. januara 2002. godine, o kulturi i društvuznanja; 32002G0118(1), Rezolucija Savjeta, od 19. decembra 2002. godine, kojom seprimjenjuje plan rada o evropskoj saradnji u oblasti kulture; 4186X1213(1), Rezolucija ministara nadležnih za odnose u kulturi sa sastankaSavjeta, od 13. novembra 1986. godine, u smislu privrednog sponzorisanja kulturnihaktivnosti, i 31994Y0818(1), Zaključci Savjeta, od 21. juna 1994. godine, o kulturnim iumjetničkim aspektima obrazovanja.

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, oblast kulture definisana je u GlaviVIII, Politika saradnje, član 103 - Kulturna saradnja, kojim je propisano da se ugovornestrane obavezuju da će unapređivati kulturnu saradnju. Ona će služiti povećanju uzajamnograzumijevanja i poštovanja među pojedincima, zajednicama i narodima. Takođe, ugovornestrane se obavezuju na saradnju u promovisanju kulturnih razlika, naročito u okviruKonvencije UNESCO o zaštiti i promociji različitosti kulturnog izražaja.

72

Page 73: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

14

III INSTITUCIONALNI OKVIR

73

Page 74: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

15

Za realizaciju djelatnosti, odnosno poslova, koji se odnose na oblast kulture,nadležni su organi državne i lokalne uprave, kao i javne ustanove.Za praćenje stanja u pojedinim oblastima i djelatnostima kulture i za predlaganjemjera unapređivanja razvoja kulture, Vlada je obrazovala Nacionalni savjet za kulturu.Sastav, mandat, nadležnost i način rada Nacionalnog savjeta, utvrđeni su Odlukom oobrazovanju Nacionalnog savjeta („Službeni list CG“, broj 26/10), koju je Vlada Crne Goreusvojila u decembru 2009. godine. Savjet je konstituisan 10. maja 2010. godine.Članovi Nacionalnog savjeta su umjetnici i stručnjaci u oblasti kulture, visokereputacije, iz zemlje i inostranstva.3.1. MINISTARSTVO KULTUREDjelokrug rada Ministarstva kulture utvrđen je Uredbom o organizaciji i načinu radadržavne uprave. U nadležnosti Ministrastva su: razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva;zaštita, očuvanje, valorizacija i prezentacija kulturne baštine; ostvarivanje javnog interesa ukulturi; izrada i sprovođenje strategija i programa razvoja kulture; istraživanja u kulturi;obezbjeđivanje materijalne osnove, uslova i podsticajnih mjera za razvoj kulture; izgradnja,održavanje, tehničko-tehnološko opremanje i korišćenje objekata kulture; osnivanje i radustanova kulture (biblioteka, muzeja, kinoteka i drugih ustanova kulture); utvrđivanjeispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti kulture; književno, prevodilačko, scensko,muzičko-scensko i filmsko stvaralaštvo; umjetničko stvaralaštvo u drugim audio-vizuelnimmedijima; izdavačka, pozorišna i kinematografska djelatnost; obavezni primjerakpublikacija; statusna pitanja samostalnih umjetnika i samostalnih stručnjaka u kulturi iistaknutih kulturnih stvaralaca; podsticanje rada strukovnih udruženja iz oblasti kulture;proizvodnja, promet i komercijalno umnožavanje kinematografskih djela; zaštita, očuvanje,valorizacija, kategorizacija i registrovanje kulturnih dobara; muzejska, bibliotečka, arhivskai kinotečka djelatnost; stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova za obavljanjedjelatnosti kulture; državna odlikovanja; državni simboli; državne nagrade; državnipraznici; spomen-obilježja; medijski i radio-difuzni sistem; informativna djelatnost udomenu štampe, radija, televizije i drugih medija; pristup informacijama u posjedu organavlasti; medijska koncentracija štampanih medija; ostvarivanje zajemčenih prava građanana informisanje po osnovu programskih sadržaja od značaja za razvoj nauke, obrazovanja ikulture; ostvarivanje informisanja lica oštećenog sluha i vida; ostvarivanje informisanjapripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; unapređivanje irazvoj međunarodne kulturne i medijske saradnje; saradnja sa regionalnim imeđunarodnim organizacijama, institucijama i strukovnim asocijacijama iz oblasti kulture imedija; stvaranje uslova za prezentovanje crnogorskog kulturnog i umjetničkogstvaralaštva u inostranstvu i stvaralaštva drugih država i naroda kod nas; razmjena iprenošenje medijskih programa i informacija; obezbjeđivanje i realizacija stranih donacijaza kulturu i medije; pristupanje i korišćenje međunarodnih fondova za razvoj kulture imedija; usklađivanje domaćih propisa iz okvira svoje nadležnosti sa pravnim poretkomEvropske unije; vođenje prekršajnog postupka i upravni nadzor u oblastima za koje jeministarstvo osnovano; kao i druge poslove koji su mu određeni u nadležnost.

74

Page 75: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

16

U okviru Ministarstva poslovi koji se odnose na oblast kulture organizovani su uSektoru za kulturno–umjetničko stvaralaštvo i Sektoru za kulturnu baštinu. SjedišteMinistarstva kulture, od 12. novembra 2010. godine., nalazi se na Cetinju.3.2. DRŽAVNI ORGANI UPRAVE I JAVNE USTANOVEZa djelatnosti kulture na državnom nivou, osnovan je organ Uprave – Državni arhivCrne Gore i 14 javnih ustanova.

Državni arhiv Crne Gore, sa sjedištem na Cetinju, smješten je zgradi koja imastatus kulturnog dobra, a osnovan je kao organ državne uprave za obavljanje arhivskedjelatnosti na teritoriji Crne Gore. Državni arhiv ima 24 organizacione jedinice. Finansijskasredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta kao posebna potrošačkajedinica, kao i vlastitim prihodima. Arhiv zapošljava 159 osoba.Državni arhiv obavlja poslove koji se odnose na: prikupljanje, preuzimanje,sređivanje, obradu, proučavanje, zaštitu i korišćenje arhivske građe i registraturskogmaterijala, nastalog u radu državnih organa i ustanova, prema kojima država vrši prava idužnosti, odnosno koji su osnovani za teritoriju Crne Gore; poslove arhivske djelatnosti,koji se odnose na građu ustanova, pravnih i fizičkih lica koja su od značaja za Crnu Goru;stručni nadzor nad radom državnih organa u smislu arhivske građe kojom raspolažu;pripremu programa razvoja arhivske djelatnosti; stručno obrazovanje i usavršavanjekadrova u ovoj oblasti; evidencije u oblasti arhivske djelatnosti, i druge poslove koji su unjegovoj nadležnosti. Programom »Cetinje - grad kulture 2010-2013« , u blizini sadašnjezgrade Državnog arhiva, planirana je izgradnja novog namjenskog objekta za smještaj ičuvanje arhivske građe.Zakonom o zaštiti kulturnih dobara utvrđeno je da upravne, te s njima povezanestručne poslove na zaštiti kulturnih dobara, vrši specijalizovani organ uprave – Uprava zazaštitu kulturnih dobara, a da se za obavljanje stručnih poslova, koji nijesu u nadležnostiUprave, osnuju specijalizovane ustanove.Osnivanjem Uprave i javnih ustanova za obavljanje konzervatorske djelatnosti,reorganizovaće se postojeće javne ustanove kulture (Republički zavod za zaštituspomenika kulture na Cetinju, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru iCentar za arheološka istraživanja u Podgorici).

1) Javne ustanove u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Kraljevsko pozorište Zetski dom; Crnogorsko narodno pozorište; Centar savremene umjetnosti Crne Gore, i Muzički centar Crne Gore.2) Javne ustanove u oblasti kulturne baštine: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture; Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture;

75

Page 76: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

17

Centar za arheološka istraživanja Crne Gore; Narodni muzej Crne Gore; Pomorski muzej Crne Gore; Prirodnjački muzej Crne Gore; Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnojević“; Biblioteka za slijepe; Crnogorska kinoteka i JU Mauzolej “Petar II Petrović Njegoš”.Kraljevsko pozorište Zetski dom, sa sjedištem na Cetinju, smješteno je u objektu kojiima status kulturnog dobra. Osnovano je krajem XIX vijeka, a 1910. godine dobija statusKraljevskog pozorišta. Zetski dom je devastiran tokom Prvog svjetskog rata i ponovopočinje da radi 1931. godine. Do Drugog svjetskog rata na repertoaru su uglavnompredstave gostujućih teatara. Odmah nakon oslobođenja, na Cetinju je formiranprofesionalni teatar, koji je pod nazivom Crnogorsko narodno pozorište radio do 1958.godine, kada se gase profesionalni ansambli u crnogorskim gradovima. Novija istorijaZetskog doma datira od 1992. godine, a sa redovnim repertoarom počinje 1994. godine,kada je izvedena premijera predstave “Princeza Ksenija od Crne Gore”.Repertoarska politika Zetskog doma korespondira sa savremenim teatarskimoblicima i izrazima, sa posebnim akcentom na njegovanje crnogorske teatarske baštine.Pored sopstvenih produkcija, repertoar ovog pozorišta čine i projekti drugih teatarskih ikulturnih institucija iz Crne Gore i inostranstva (pozorišne predstave, koncerti i drugemuzičko-scenske forme). Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnogbudžeta, kao posebna potrošaka jedinica. Zapošljava 20 osoba. Programom “Cetinje – gradkulture 2010-2013” predviđena je rekonstrukcija i restauracija enterijera Zetskog doma.

Crnogorsko narodno pozorište, Crnogorsko narodno pozorište, sa sjedištem uPodgorici, osnovano je 1953. godine. Od 1958, preuzelo je centralnu ulogu u pozorišnomživotu Crne Gore. Naziv Crnogorsko narodno pozorište ustanovljen je 1969. godine, iako je ido tada djelovalo kao nacionalni teatar. Crnogorsko narodno pozorište svoju punuafirmaciju doživljava od 1997. godine, kada počinje RAD U NOVOJ ZGRADI sa novomrepertoarskom politikom, intenziviranjem međunarodne saradnje, angažovanjem većegbroja umjetnika, učešćem na svim značajnim međunarodnim festivalima. Istovremeno,Crnogorsko narodno pozorište svojim repertoarskim i drugim aktivnostima značajnodoprinosi afirmaciji nacionalnog identiteta. Pozorište raspolaže prostorom od oko 5.000m². U skladu sa statusom i repertoarskom politikom, bavi se produkcijom i prikazivanjemscenskih djela iz crnogorske i svjetske teatarske baštine, domaće i strane drame, kao imuzičko-scenskih djela od izuzetnog umjetničkog značaja. Crnogorsko narodno pozorištese bavi i izdavačkom djelatnošću, koja doprinosi praćenju i izučavanju pozorišneumjetnosti i podizanju svijesti o značaju pozorišta. Finansijska sredstva za rad ovaustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebna potrošaka jedinica. Crnogorskonarodno pozorište zapošljava 153 osobe.

76

Page 77: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

18

Centar savremene umjetnosti Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici, bavi seunapreeđivanjem i razvojem savremene likovne umjetnosti. Programski koncept ustanoveusmjeren je na realizaciju sadržaja prvenstveno iz oblasti savremene likovne umjetnosti, alii iz oblasti književnog stvaralaštva i muzičke i muzičko-scenske djelatnosti. Smješten je udvorskom kompleksu Petrovića (Dvorac kralja Nikole, Perjanički dom, Botanička bašta iDvorska kapela), koji datira s kraja XIX vijeka i ima status kulturnog dobra. Ovoj ustanovipripada i galerija „Centar“. Centar savremene umjetnosti je nastao 1995. godine, spajanjemRepubličkog kulturnog centra i Galerije nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito”. Raspolažefondom od 1.185 eksponata, koji su raspoređeni u četiri zbirke: evropska, u okviru koje sekao poseban segment nalazi crnogorska zbirka (669 eksponata), afrička (206 eksponata),latinoamerička (171 eksponata) i azijska (139 eksponata). Finansijska sredstva za rad ovaustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebna potrošaka jedinica. Centarsavremene umjetnosti zapošljava 41 osobu.Muzički centar Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici osnovan, je 2006. godine iglavni je nosilac muzičkog života u državi. Osnivačkim aktom, ustanova integriše vitalnesegmente nacionalne muzičke kulture: Simfonijski i Narodni orkestar, Koncertnu agenciju iMuzičko-informativni centar. Afirmiše horsko pjevanje i podstiče očuvanje muzičkognasljeđa Crne Gore. Muzički centar se bavi i izdavačkom djelatnošću, a povremeno realizujekoncertne aktivnosti ansambala i solista koji nijesu dio ove institucije. Sjedište Muzičkogcentra BIĆE u zgradi nekadašnjeg Doma vojske u Podgorici (trenutno u adaptaciji).Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebnapotrošaka jedinica. Muzički centar zapošljava 55 osoba.Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, sa sjedištem na Cetinju, smještenje u zgradi nekadašnjeg Austrougarskog poslanstva, izgrađenoj 1899. godine, i ima statuskulturnog dobra. Osnovan je na Cetinju, 1948. godine. Zavod raspolaže prostorom od 550m². Poslovi i zadaci, utvrđeni Zakonom i Statutom Republičkog zavoda, obavljaju se uokviru devet organizacionih jedinica: Centar za dokumentaciju i istraživanja; Odjeljenje zazaštitu spomenika graditeljstva; Atelje za konzervaciju štafelajnog slikarstva, živopisa,mozaika i plastike; Atelje za konzervaciju metala, stakla i keramike; Atelje za konzervacijupapira, pergamenata i kože; Atelje za konzervaciju tekstila; Foto-atelje; Odjeljenje zapravne i opšte poslove, i Odjeljenje za računovodstveno-finansijske poslove. Finansijskasredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebna potrošakajedinica. Zavod zapošljava 58 osoba. Programom »Cetinje – grad kulture 2010-2013«planirana je kompletna rekonstrukcija objekta i njegovog enterijera.Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, sa sjedištem u Kotoru, smještenje u palati Drago iz XV vijeka, koja ima status kulturnog dobra, ukupne površine 578 m².Osnovan je 1992. godine. Poslovi i zadaci, utvrđeni zakonom i Statutom Regionalnogzavoda, obavljaju se u okviru dvije organizacione jedinice: Konzervatorsko odjeljenje (kojeima Službu za istraživanja i dokumentaciju, Arhitektonski atelje, Slikarsko-konzervatorskiatelje) i Odjeljenje pravnih, opštih i ekonomsko-finansijskih poslova (koje ima Odsjek zaopšte i Službu za ekonomsko-finansijske poslove). Finansijska sredstva za rad ova ustanovaobezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebna potrošaka jedinica. Zavod zapošljava 21osobu.

77

Page 78: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

19

Centar za arheološka istraživanja Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici, smještenje u iznajmljenom prostoru u Staroj Varoši, površine 350 m². Osnovan je 1999. godine.Poslovi Centra, utvrđeni Odlukom o osnivanju i Statutom, obavljaju se u okviru triorganizacione jedinice: Sektor za arheološka istraživanja, Sektor za dokumentaciju ikonzervaciju i Sektor za opšte, pravne i računovodstvene poslove. Finansijska sredstva zarad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebna potrošaka jedinica. Centarzapošljava 16 osoba.Narodni muzej Crne Gore, sa sjedištem na Cetinju, kompleksni je muzej, koji jenastao 1992. godine, reorganizacijom nekadašnje ustanove JU Muzeji Cetinje.Narodni muzej raspolaže sa devet objekata, ukupne površine od 16.257,62 m2 idvanaest organizacionih jedinica. Od toga, tri stručne službe, četiri službe zajedničkihposlova i pet muzeja: Umjetnički muzej, Istorijski, Etnografski, Njegošev muzej „Biljarda“, iMuzej kralja Nikole. Narodni muzej baštini predmete od izuzetne vrijednosti za istorijuCrne Gore.

Umjetnički muzej posjeduje, trenutno, najznačajniji fond likovne umjetnosti CrneGore i broji oko 2.820 predmeta. Osnovan je 70-tih godina prošlog vijeka odUmjetničke galerije (osnovana 1950. godine na Cetinju) i smješten je u zgradiVladinog doma. Istorijski muzej je, trenutno, najznačajniji istoriografski fond Crne Gore i ima oko1.430 predmeta. Otvoren je 1989. godine, a smješten je u prizemlju zgrade Vladinogdoma. Njegošev muzej–Biljarda, prilikom proslave stogodišnjice Njegoševe smrti (1951.godina) u restauriranoj Biljardi otvoren je Memorijalni muzej, koji ima bogatuzbirku od 142 predmeta; Muzej kralja Nikole, osnovan je 1926. godine, kao Državni muzej, u nekadašnjemdvoru Kralja Nikole. Muzej posjeduje oko 15.000 predmeta; Programom „Cetinje –grad kulture 2010-2013” predviđena je rekonstrukcija i restauracija Dvora kraljaNikole sa pripadajućim objektima i dvorištem. Etnografski muzej ima bogate i značajne zbirke, sa 4.250 predmeta, koje ilustrujunačin privređivanja, kulturu stanovanja, tekstilne radinosti i druge elementematerijalne i duhovne kulture stanovnika Crne Gore. Osnovan je 1951. godine.

Narodni muzej čuva i prezentuje istorijsku, etnografsku i umjetničku baštinu CrneGore, po principima savremene muzeologije; vrši poslove matične službe na teritoriji CrneGore; obavlja stručni nadzor nad radom muzeja u Crnoj Gori; vodi evidenciju o muzejima umreži; prati i proučava uslove smještaja, rada i razvoja muzeja; pruža stručnu pomoć uobavljanju muzejske djelatnosti; vodi registar muzejskih radnika koji obavljaju stručneposlove; vodi centralni katalog muzejskog materijala; organizuje i sprovodi polaganjestručnog ispita u muzejskoj djelatnosti i sticanje viših stručnih zvanja, i ostalo. Finansijskasredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebna potrošačkajedinica. Narodni muzej zapošljava 142 osobe. Programom „Cetinje - grad kulture 2010-2013“ planirana je rekonstrukcija Vladinog doma.78

Page 79: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20

Pomorski muzej Crne Gore, sa sjedištem u Kotoru, smješten je u palati Grgurina, izXVIII vijeka, ukupne površine od 610 m2, koja ima status kulturnog dobr. Pored ovogobjekta raspolaže i pomoćnim objektom od oko 70 m2. Pomorski muzej je specijalizovanamuzejska ustanova u Crnoj Gori koja svojim radom baštini bogatu pomorsku tradiciju. Prvapomorska zbirka, Bratovštine Bokeljske mornarice, formirana je 1880. godine u Kotoru, aMuzej Bokeljske mornarice otvoren je 1938. godine u palati Grgurina. Ovo barokno zdanje spočetka XVIII vijeka restaurirano je i adaptirano za potrebe Pomorskog muzeja, koji jeosnovan 1952. godine.Muzejski fond je sistematizovan u četiri zbirke: pomorsko-tehničku (157 predmeta);umjetničku (370); narodnu nošnju, nakit i oružje (472) i narodno pokućstvo i posuđe(402). Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kaoposebna potrošaka jedinica, ali i iz sopstvenih prihoda. Pomorski muzej zapošljava 16osoba.Prirodnjački muzej Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici, privremeno je smješten uobjektu koji ima status kulturnog dobra. Kao specijalizovani muzej osnovan je 1995.godine.Početak razvoja ovog muzeja vezuje se za nekadašnju Prirodnjačku zbirku Crne Gore, kojaje osnovana 1961. godine kada je, odmah nakon osnivanja, priključena Republičkomzavodu za zaštitu prirode. Sačuvani dio ove zbirke predstavljao je osnivački muzejski fondPrirodnjačkog muzeja.Prirodnjački muzej se bavi istraživanjem, prikupljanjem, zaštitom i prezentacijommuzealija prirodnjačkog sadržaja. Muzejski fond je sistematizovan u 12 zbirki, po vrstamaživih organizama i posjeduje 2.659 predmeta. Finansijska sredstva za rad ova ustanovaobezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebna potrošaka jedinica. Muzej trenutno koristioko 300 m2 , dok se trajno ne riješi prostor za ustanovu. Muzej zapošljava 25 osoba.Centralna narodna biblioteka „Đurđe Crnojević“, smještena je na Cetinju u zgradinekadašnjeg Italijanskog poslanstva, ukupne površine 2.231,50 m², te u zgradi nekadašnjegFrancuskog poslanstva, površine 754 m². Objekti imaju status kulturnog dobra. Ukompleksu Italijanskog poslanstva, 1981. godine, dograđen je moderan depo za knjige,površine 4.563 m².Inicijativa o obnavljanju državne biblioteke na Cetinju pokrenuta je 1893. godine, ado tada je tu funkciju imala Njegoševa biblioteka. Između dva svjetska rata, ulogu centralnenarodne biblioteke za Crnu Goru imala je Biblioteka Državnog muzeja na Cetinju, nastala1926. godine, uglavnom od preostalog fonda nekadašnje dvorske biblioteke. Zemaljskacentralna biblioteka na Cetinju osnovana je 1946. godine. U početku je funkcionisala uokviru Državnog muzeja, da bi, krajem 1946. godine, prerasla u samostalnu ustanovu.Centralna narodna biblioteka raspolaže fondom od oko dva miliona bibliotečkihjedinica i umrežena je u bibliotečko-informacioni sistem COBIS, što je stavlja u rangevropskih nacionalnih biblioteka. U okviru ovog fonda, nalazi se zbirka stare i rijetkecrnogorske knjige i periodike – „Montenegrina“, koja sadrži oko 37.000 bibliotečkihjedinica. Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kaoposebna potrošaka jedinica. Biblioteka zapošljava 85 osoba. Programom „Cetinje – gradkulture 2010-2013“ predviđen je završetak svih radova na rekonstrukciji Italijanskogposlanstva i završetak radova na sanaciji glavnog depoa Centralne narodne biblioteke.Istim programom predviđena je rekonstrukcija krova Francuskog poslanstva, spoljni

79

Page 80: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

21

restauratorsko-konzervatorski radovi, restauracija enterijera, uređenje dvorišta i saniranjeograde.Crnogorska kinoteka, sa sjedištem u Podgorici, osnovana je 2000. godine.Smještena je u neadekvatnom prostoru, ukupne površine 271 m², koje je u vlasništvuOpštine Podgorica. Kinoteka prikuplja i čuva domaća i inostrana kinematografska djela igrađu, bez obzira na vrstu i kvalitet nosača na kojima su snimljena ili zabilježena, štopodrazumijeva: evidentiranje, prikupljanje, sređivanje, korišćenje i prezentacijucrnogorskih kinematografskih djela i građe; prikupljanje, čuvanje i prezentacijukinematografskih djela značajnih autora jugoslovenske i svjetske kinematografije; pružanjepomoći fizičkim i pravnim licima koja se bave praktičnim i teorijskim istraživanjima;organizovanje simpozijuma, festivala, predavanja, savjetovanja, tribina, tematskihprograma i drugih manifestacija koje su od značaja za kinematografski život i kulturuuopšte; izdavanje stručne literature i publikacija iz oblasti kinematografije. Finansijskasredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebna potrošakajedinica. Kinoteka zapošljava pet osoba. Master planom ulaganja u infrastrukturu usektorima obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i državne uprave za period 2011-2020.planiran je završetak izgradnje novog objekta za Muzički centar Crne Gore i Crnogorskukinoteku. Za potrebe Crnogorske kinoteke predviđen je prostor površine 1300 m2.Biblioteka za slijepe, sa sjedištem u Podgorici, osnovana je 2004. godine.Smještena je u iznamljenom prostoru, površine 360 m². Ima fond od 10.954 bibliotečkejedinice, u svim formatima dostupnim korisnicima oštećenog vida. Osnovna djelatnostBiblioteke je nabavka, obrada, čuvanje, ustupanje na korišćenje knjiga štampanih naBrajevom pismu i u tehnikama dostupnim osobama oštećenog vida, kao i izdavanje knjigana Brajevom pismu, izdavanje časopisa za slijepe, organizovanje čitaonice, i drugo.Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeđuje iz državnog budžeta, kao posebnapotrošaka jedinica, ali i sopstvenim prihodima, donacijama i drugim izvorima. Bibliotekazapošljava sedam ljudi. Master planom ulaganja u infrastrukturu u sektorima obrazovanja,zdravlja, kulture, sporta i državne uprave za period 2011-2020. za potrebe obezbjeđivanjaprostora za rad Biblioteke za slijepe, planirana je izgradnja objekta u Podgorici, površineoko 400 m2.Mauzolej „Petar II Petrović Njegoš“ osnovan je 1994. godine, u cilju zaštite ivalorizacije Mauzoleja. Ustanova raspolaže objektom od 98 m2. Mauzolej vodi računa oodržavanju infrastrukture: Mauzolej (570 m2), okretište (418 m2), tunel (429 m2), put uusjeku (39 m2), pomoćne staze (39 m2) i guvno (50 m2). Zadaci i poslovi ove ustanoveobavljaju se u okviru dvije organizacione jedinice: Službe za tehničko i fizičko obezbjeđenjei Službe za administrativne, finansijske i marketinške poslove. Zapošljava 14 osoba.Vlada Crne Gore je 2006. godine donijela Odluku o organizovanju Javne ustanove»Centar Njegoš«, koja je objedinila JU »Mauzolej Petar II Petrović Njegoš«, dio Narodnogmuzeja, Njegošev muzej i Njegoševu rodnu kuću na Njegušima. Ova ustanova nije zaživjela.Programom »Cetinje – grad kulture 2010-2013« predviđena je sanacija kompleksaMauzoleja.

80

Page 81: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

22

Matica crnogorska afirmiše kulturu i nacionalni identitet crnogorskog naroda ipromoviše multietnički karakter Crne Gore. Osnovana je 1993. godine, na Cetinju. U skladusa Zakonom o Matici crnogorskoj ("Službeni list Crne Gore", broj 21/08) ostvarujeprogramske ciljeve i vrši djelatnost od javnog interesa, kao samostalna organizacija uoblasti kulture.3.3. OPŠTINSKE JAVNE USTANOVEOpštine u Crnoj Gori osnovale su javne ustanove kulture, koje su glavni nosiociaktivnosti u oblasti kulture u lokalnim zajednicama. Organizovane su kao centri za kulturu -kompleksne javne ustanove koje radom objedinjavaju sve djelatnosti kulture (bibliotečku,muzejsku, galerijsku, pozorišnu, izdavačku, djelatnosti kulturno-umjetničkog amaterizma,prikazivanja filmova i td.).Ove ustanove su pretežno izvršni producenti manifestacija i festivala, kao posebnihformi produkcije i prezentacije različitih kulturnih sadržaja.Neadekvatan organizacioni okvir doprinosi neravnomjernom razvoju svihdjelatnosti kulture na opštinskom nivou. Pojedine djelatnosti ustanova su uređeneposebnim zakonima (muzeji, biblioteke, pozorišna djelatnost), koji propisuju drugačijipravni i organizacioni status, način i uslove organizacije ustanova. Postojeći sistem centaraza kulturu ne omogućava primjenu ovih zakona. Poseban problem u funkcionisanju svihopštinskih ustanova predstavlja nedostatak stabilnog izvora finansiranja.Unapređivanje i razvoj kulture u opštinama biće predmet pojedinačnih programarazvoja kulture sa godišnjim akcionim planovima, koje će crnogorske opštine donositi uskladu sa Zakonom o kulturi.Opštinski programi razvoja kulture treba da sadrže:

analizu stanja i potreba u kulturi; utvrđivanje izvora finansiranja; evidenciju subjekata kulture; evidenciju stanja infrastrukture potrebne za realizaciju projekata u kulturi; valorizaciju kulturne baštine; mjere koje podstiču unapređivanje sektora kulture; mjere koje stimulišu nezavisnu kulturnu scenu i kulturu mladih; mjere koje afirmišu princip rodne ravnopravnosti; mjere koje će kulturu učiniti dostupnijom osobama sa invaliditetom, i drugo, što je od značaja za razvoj kulture u opštinama.U crnogorskim opštinama postoje sljedeće javne ustanove:Andrijevica JU Centar za kulturu AndrijevicaBar JP Kulturni centar BarBerane JU Centar za kulturu BeraneJU Polimski muzej

81

Page 82: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

23

Bijelo Polje JU Centar za djelatnosti kulture »Vojislav Bulatović – Strunjo«Budva JU Muzeji, galerija i bibliotekaJU Grad teatarJU Crvena komuna PetrovacJU Spomen dom – ReževićiDanilovgrad JU Centar za kulturu DanilovgradJU Umjetnička kolonijaŽabljak JU Centar za kulturu ŽabljakKolašin JU Centar za kulturu KolašinKotor JU Kulturni centar »Nikola Đurković«JU Muzeji KotorMojkovac JU Centar za kulturu »Nenad Rakočević«Nikšić JU Centar za kulturu NikšićJU Nikšićko pozorišteJU ZahumljeJU AndervaPlav JU Centar za kulturu BarPlužine JU Centar za kulturu PlužinePljevlja JU Narodna biblioteka »Stevan Samardžić«JU Umjetnička galerija »Vitomir Srbljanović«JU Zavičajni muzejJU Međurepublička zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnostPodgorica JU KIC »Budo Tomović«JU Muzeji i galerijeJU Gradsko pozorišteJU Narodna biblioteka »Radoslav Ljumović«JU KIC »Zeta« GolubovciJU KIC »Malesija« TuziRožaje JU Centar za kulturu RožajeJU Zavičajni muzej RožajeTivat JU Centar za kulturu TivatUlcinj JP Centar za kulturu UlcinjHerceg Novi JU za kulturu »Herceg Fest«JU Zavičajni muzej i umjetnička galerija »Josip Bepo Benković«Cetinje JU Biblioteka »Njegoš«Šavnik JU Centar za kulturu, sport i medije

82

Page 83: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

24

IV KULTURNO-UMJETNIČKO STVARALAŠTVO

83

Page 84: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

25

Za izradu Nacionalnog programa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva korišteni su,između ostalog, i podaci sadržani u sljedećim dokumentima: Informacija o stanju u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva (2006. godine); Izvještaj o stanju izdavačke djelatnosti u Crnoj Gori (2007. godine); Izvještaj o stanju kinematografske djelatnosti u Crnoj Gori (2007. godine); Nacionalni program razvoja kinematografije za period 2008-2012 (2008. godine); Program razvoja kulture u 11 opština na sjeveru Crne Gore (2008. godine); Podaci i praksa Kraljevskog pozorišta Zetski dom; Podaci i praksa Crnogorskog narodnog pozorišta; Podaci i praksa Centra savremene umjetnosti Crne Gore; Podaci i praksa Muzičkog centra Crne Gore;Izradi ovih dokumenata predhodila je Nacionalna debata o problemima u crnogorskojkulturi (u okviru projekta MOSAIC Savjeta Evrope).

4.1. POZORIŠNA DJELATNOSTGlavni subjekti pozorišne djelatnosti su dva nacionalna pozorišta: Crnogorsko narodnopozorište i Kraljevsko pozorište Zetski dom. Kraljevsko pozorište Zetski dom, kao prvadržavna ustanova kulture osnovana prije sto godina, stožer je crnogorskog kulturnogidentiteta. Njegov, u mnogim istorijskim periodima, teško održiv kontinuitet, kroz spojnasljeđa i stvaralaštva, simboliše razvojnu nit kulture u Crnoj Gori. Crnogorsko narodnopozorište je, pored svoje pozorišne djelatnosti, odigralo značajnu ulogu u revitalizacijicrnogorskog nacionalnog identiteta krajem XX vijeka.Repertoarska politika oba pozorišta usmjerena je na produkciju i izvođenje domaćih istranih dramskih, muzičko-scenskih i drugih djela. Pored sopstvenih produkcija, repertoarovih pozorišta čine i projekti pozorišnih i drugih institucija kulture iz Crne Gore iinostranstva.Oba teatra se bave i izdavaštvom (tematske publikacije, dramska djela i monografskaizdanja), čime doprinose popularizaciji pozorišne umjetnosti. Crnogorsko narodnopozorište je u okviru svoje izdavačke djelatnosti objedinilo i sistematizovalo crnogorskupozorišnu bibliografiju.Stanje objekata i njihova tehničko-tehnološka opremljenost značajno ograničavaju njihovuprogramsku djelatnost.Na opštinskom nivou postoje dvije pozorišne ustanove: Gradsko pozorište u Podgorici(jedino pozorište s repertoarom za djecu) i Nikšićko pozorište. Iako je riječ o pozorišnimkućama sa dugom tradicijom, u opštinama koje su i univerzitetski centri, oba teatraobavljaju djelatnost bez matične scene, uz slabu tehničku opremljenost, neriješene izvorefinansiranja i nedostatak sredstava za kontinuiran rad. U tim institucijama, posebno uNikšićkom pozorištu, neadekvatna je kadrovska struktura zaposlenih.Opštinski centri za kulturu (u Tivtu, Kotoru, Baru, Bijelom Polju, Herceg Novom), kao ipojedine nevladine organizacije, povremeno se bave pozorišnim produkcijama u formiproducentskog pozorišta i pozorišta neformalnih umjetničkih grupa.84

Page 85: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

26

Za pozorišnu produkciju u Crnoj Gori značajne su produkcije pozorišnih festivala (Gradteatar, Barski ljetopis, Tivatsko kulturno ljeto, Internacionalni festival Kotor art).Kreativni potencijal sa crnogorskih umjetničkih škola ukazuje na potrebu proširivanjainstitucionalnog pozorišnog sistema i njegovu reorganizaciju. U ovoj oblasti konstatovan jedeficit pojedinih pozorišnih profesija (scenografi, kostimografi, dizajneri svjetla i tona, ispecifična pozorišna zanimanja i zanati), pa je neophodno obezbijediti uslove i za stručnoosposobljavanje dijela postojećeg kadra ili njegovu doedukaciju.Programom razvoja kulture u 11 opština na sjeveru Crne Gore rekonstruisani su iosavremenjeni centri za kulturu, što je dodatno podstaklo potrebu za revitalizacijompozorišne djelatnosti u tom dijelu države.U ovoj oblasti kulture postoji strukovno udruženje - Udruženje dramskih umjetnika CrneGore, koje je neophodno reorganizovati.Godinama ne izlazi pozorišni časopis Gest, koji je davao značajan doprinos razvojupozorišne umjetnosti.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Postojeći institucionalni okvir ne omogućava razvoj pozorišne djelatnosti na cijeloj

teritoriji Crne Gore; Stanje objekata i njihova tehničko-tehnološka opremljenost u potpunosti ne

odgovaraju savremenim standardima pozorišne djelatnosti; Neravnomjeran razvoj pozorišne djelatnosti na nacionalnom i opštinskom nivou; Postojeći institucionalni okvir ne omogućava angažman svih stručnih i kreativnih

umjetničkih kadrova (glumci, reditelji, producenti); Evidentan je deficit pojedinih pozorišnih profesija (scenografi, kostimografi, dramski

pisci, dramaturzi); Razvoj nezavisnih produkcija i samostalnih umjetničkih projekata nije dovoljno

stimulisan; Ne postoji odgovarajuća baza podataka o subjektima koji se bave pozorišnom

djelatnošću, njihovim programskim, kadrovskim i tehničkim kapacitetima i produkciji; Potreba reorganizacije strukovnog udruženja;

4.2. LIKOVNA UMJETNOSTCentar savremene umjetnosti Crne Gore je državna ustanova kulture koja, po svojojprogramskoj orjentaciji, koncipira i realizuje aktivnosti iz domena likovne umjetnosti, adijelom i iz drugih oblasti. Centar savremene umjetnosti organizuje samostalne ikolektivne, tematske i retrospektivne izložbe umjetnika iz zemlje i inostranstva. Važansegment djelatnosti CSU su izdavački projekti: monografije i katalozi, jedini crnogorskičasopis iz oblasti likovne umjetnosti „Art Centrala“ i edicija Crnogorska likovna kritika.Umjetnički muzej Crne Gore kao dio Narodnog muzeja na Cetinju, sakuplja, čuva iizlaže veliki broj umjetničkih djela (oko 2.800), među kojima su i kapitalna djela savremenejugoslovenske i crnogorske likovne umjetnosti. Umjetnički muzej kontinuirano organizujeprezentacije pojedinih zbirki ili radova iz svoje kolekcije, u vidu revijalnih, tematskih ili

85

Page 86: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

27

autorskih izložbi, u Crnoj Gori i inostranstvu. Publikovanjem monografija umjetnika ikataloga izložbi, razvijena je i izdavačka djelatnost muzeja.Pored navedenih državnih ustanova, organizovanjem likovnih programa bave se iopštinske galerije, koje djeluju u okviru centara za kulturu, kao i nevladine organizacije iprivatne galerije.Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) okuplja profesionalne crnogorskelikovne stvaraoce. Djelatnost ostvaruje organizovanjem samostalnih i grupnih izložbiumjetnika iz Crne Gore i inostranstva, izdavaštvom, arhiviranjem građe i dr.Privatne galerije najčešće prezentuju individualne izložbe domaćih umjetnika,sporadično i inostranih.Značajan broj likovnih programa organizovan je u okviru festivala i likovnihkolonija.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Odsustvo strategije u promovisanju vrhunskih vrijednosti i najvećih dometa

crnogorske likovne umjetnosti; Evidentan je nedostatak nezavisnih projekata; Nedovoljna saradnja na projektima među postojećim subjektima likovnog života; Nedovoljno učešće crnogorskih umjetnika na međunarodnim likovnim

manifestacijama; Nedefinisana strategija prezentacije savremene crnogorske likovne scene u

inostranstvu; Nedostatak baze podataka o subjektima i aktivnostima savremene crnogorske likovne

scene; Nedovoljna senzibilnost lokalne umjetničke scene i kulturne javnosti za savremene

forme umjetničkog izražavanja i rad u novim medijima; Izostanak prakse angažovanja stručnjaka u procjeni kvaliteta domaće likovne

produkcije i njene međunarodne prezentacije;

4.3. MUZIČKA I MUZIČKO - SCENSKA DJELATNOSTJedina institucija u Crnoj Gori, u kojoj se na organizovan način odvija muzičkadjelatnost jeste Javna ustanova Muzički centar Crne Gore. Bez obzira na to što još nijesuobezbijeđeni neophodni prostorni, tehnički i kadrovski uslovi za rad, Crnogorskisimfonijski orkestar Muzičkog centra je već stekao respektabilnu reputaciju.Muzičkom i muzičko-scenskom djelatnošću na lokalnom nivou bave se centri za kulturu,povremenim organizovanjem koncerata, muzičkih festivala i majstorskih radionica. Odznačaja su i aktivnosti pojedinih nevladinih organizacija, čiji su osnivači, uglavnom, samimuzičari, ali njihovo djelovanje često karakteriše odsustvo saradnje.U ovoj djelatnosti postoje strukovna udruženja koja suštinski ne doprinose razvoju iunapređivanju muzičkog stvaralaštva.

86

Page 87: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

28

Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Ne postoje odgovorajući prostori i oprema za razvoj koncertne djelatnosti; Odsustvo mehanizama za kontinuirano podsticanje savremenog muzičkog

stvaralaštva (konkursi za otkup, izvođenje, umnožavanje ili snimanje djela savremenemuzičke produkcije);

Bogato crnogorsko muzičko nasljeđe nije dovoljno vrednovano i prezentovano; Deficit stručnog muzičkog kadra; Ne postoji baza podataka o subjektima i aktivnostima savremene muzičke scene u

Crnoj Gori; Strukovno udruženje nije dobro organizovano;

4.4. IZDAVAČKA DJELATNOSTSpecifičnost crnogorskog izdavaštva je u tome što se, usljed nedostatka adekvatnoginstitucionalnog i normativnog okvira, velikim dijelom odvija u okviru nevladinog sektora.Izostanak odgovarajućeg zakona baziranog na standardima i praksi uređenja ovedjelatnosti, te izostanak normi i nadzora nad njenim sprovođenjem, rezultirali sudugogodišnjom stagnacijom u ovoj oblasti, koja je uslovila nekontrolisanu realizacijuvelikog broja izadavačkih projekata.Ministarstvo kulture redovnim godišnjim konkursima za sufinansiranje projekata iz oblastikulture pomaže i podstiče izdavačku djelatnost, produkciju novih književnih djela iprevodilačke projekte.Za razvoj izdavačke djelatnosti nužno je obezbijediti potrebne uslove: institucionalnimorganizovanjem, novom legislativom, utvrđivanjem profesionalnih standarda za obavljanjeizdavačke djelatnosti i podizanjem kvaliteta izdavačkih projekata, prava i obaveza izdavača,štampara, distributera i obaveze države da koordinira i pripremi konzistentnu politikurazvoja crnogorskog izdavaštva.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Neadekvatan zakonski okvir; Ne postoji specijalizovana ustanova koja se na sistematičan način bavi izučavanjem i

prezentacijom crnogorske književnosti; Strategija prevođenja crnogorske književnosti na svjetske jezike i prevođenja djela

svjetske književnosti na crnogorski jezik, nije definisana; Izdavanjem publikacija bave se izdavačke kuće, javne ustanove i preduzeća, nevladine

organizacije, mediji i pojedinci; Najveći dio izdavačke produkcije se odnosi na nova književna djela domaćih autora i

autora iz okruženja; Deficit kadra u oblasti književnog prevodilaštva; Projekti od kapitalnog značaja za crnogorsku kulturu nijesu dovoljno zastupljeni u

izdavačkoj produkciji; Knjige se objavljuju bez izdavačkih ugovora i time narušavaju autorska i srodna

prava;

87

Page 88: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

29

Publikacije se često objavljuju bez obaveznih kataloških zapisa i međunarodnihstandardnih oznaka, a obavezni broj primjeraka se ne dostavlja Centralnoj narodnojbiblioteci;

Mali broj knjiga se štampa u crnogorskim štamparijama, zbog visokih cijena usluga ikvaliteta štampe;

Evidentan je trend opadanja tiraža; Ne postoji dobro organizovano strukovno udruženje;

4.5. KINEMATOGRAFIJAKinematografija je kompleksna djelatnost i važan je razvojni resurs svake države,koji ističe dvojaku prirodu - umjetničko ostvarenje i komercijalnu vrijednost. Značajkinematografije nije dovoljno prepoznat.Iako podstiče i promoviše turističke i privredne resurse zemlje, kinematografijanema pravni i institucionalni okvir. Zato se moraju obezbijediti uslovi za njen razvoj, uzuspostavljanje standarda koji se primjenjuju u evropskoj kinematografiji i audiovizuelnojdjelatnosti.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Ne postoje institucije koje bi razvijale kinematografsku djelatnost, od proizvodnje do

distribucije kinematografskog djela; Ne postoji odgovarajući zakonski okvir, koji je usklađen sa evropskim standardima u

ovoj oblasti; Ukidanjem kinematografske takse prestao je jedini način finansiranja ove djelatnosti u

Crnoj Gori; Subjekti koji se bave filmskom proizvodnjom nemaju ni nužnu tehničko-tehnološku

opremu i uslove za rad, što podrazumijeva angažovanje stranih kompanija u različitimfazama filmske produkcije (oprema, finalna obrada zvuka, laboratorija), čime seuvećavaju troškovi realizacije;

Otkup, uvoz, umnožavanje i izvoz filmova obavlja se u skladu sa interesimadistributera iz okruženja i slobodnoj inicijativi prikazivača, jer ne postoje ovlašćenidomaći distributeri;

Bioskopi ne zadovoljavaju tehničko – tehnološke uslove, a njihov broj u Crnoj Gorimanji je nego sredinom prošlog vijeka;

Piraterija, i pored preuzetih normativnih i organizacionih mjera za njeno suzbijanje,negativno utiče na sve segmente kinematografije;

Nedovoljno razvijena regionalna saradnja na filmskim koprodukcijama; Crna Gora nije članica nijednog međunarodnog programa podrške ovoj djelatnosti; Crnogorskim kinematografskim kadrovima nije obezbijeđen adekvatan profesionalni

agažman; Ne postoji jasno definisana i organizovana strategija promocije Crne Gore kao filmske

destinacije;

88

Page 89: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

30

Postoji Udruženje filmskih stvaralaca Crne Gore koje dobro funkcioniše, s obzirom natrenutne uslove u ovoj djelatnosti;

4.6. MANIFESTACIJE I FESTIVALIU Crnoj Gori postoji više od stotinu festivala i manifestacija, čiji su osnivači opštineili nevladine organizacije. Na osnovu Zakona o kulturi, crnogorska Vlada usvojila je Uredbuo kriterijumima za određivanje manifestacija i festivala od posebnog značaja za kulturuCrne Gore. Dobijanjem statusa od posebnog značaja, festivalima je utvrđena novaorganizaciona i produkciona šema, primjerena upravljačka struktura i obezbijeđeni sigurniizvori finansiranja (državni i opštinski). U prethodne dvije godine, status festivala odposebnog značaja za kulturu Crne Gore dobili su: Filmski festival u Herceg Novom, KotorArt, Međunarodni TV festival u Baru i Ratkovićeve večeri poezije u Bijelom Polju, kao četirifestivala koja su se svojom specifičnom programskom profilacijom, dugom tradicijom idobrim produkcionim i organizacionom uslovima, utemeljili na crnogorskoj kulturnojsceni. Festivali i manifestacije od posebnog značaja i kvalitet njihovih programskihsadržaja, ukazuje na to da će oni, ubuduće, naći različite izvore finansiranja i postićisamoodrživost, kao i da će biti definisana adekvatna institucionalna organizacija.Raznovrsnost i brojnost festivala u Crnoj Gori ukazuje na potrebu da se sagledamogućnost da status festivala od posebnog značaja dobiju i drugi festivali iz oblasti kulture,koji su dosadašnjim produkcionim i organizacionim standardima i kontinutetom stekliprepoznatljiv imidž. Ostali festivali i manifestacije finansiraju se iz sopstvenih sredstava,kao i preko redovnih godišnjih konkursa Ministarstva kulture.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Mali broj crnogorskih festivala ima jasnu programsku, produkcijsku i organizacionu

koncepciju; Organizatori festivala i manifestacija su opštine i nevladine organizacije; Festivali i manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore doprinose

unapređivanju kulture i pozicioniranju Crne Gore na mapi međunarodnih kulturnihdogađanja;

89

Page 90: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

31

4.7. AMATERSKA DJELATNOSTAmaterska djelatnost u kulturi ostvaruje se kroz kulturno-umjetnička društva,amaterska pozorišta i ansamble. Najčešće imaju status nevladinih organizacija, međukojima je najveći broj onih koji se bave muzičko-scenskom djelatnošću i folklorom.Kulturno-umjetnička društva postoje u svim opštinama u Crnoj Gori, ali nemaju riješeneizvore finansiranja, kao ni scenske i prostorno-tehničke uslove za rad.Amaterska djelatnost je dobar način animacije mladih ljudi, koji kroz angažman urazličitim formama amaterizma mogu artikulisati svoje kulturne potrebe i, eventualno,opredijeliti svoj budući profesionalni put.Veliki broj amaterskih društava u Crnoj Gori i njihov značaj za društvo ukazuju napotrebu boljeg međusobnog povezivanja, poboljšanje saradnje sa profesionalcima,nacionalnim i lokalnim institucijama kulture, privrednim društvima, kao i širenjemeđunarodne saradnje.Kulturno-umjetnička društva čuvaju i promovišu bogatstvo kulturne različitosti.Savremeni oblici amaterskog djelovanja u kulturi predstavljaju dobar model promocijetradicionalnih vrijednosti.Ministarstvo kulture redovnim godišnjim konkursima za sufinansiranje projekata ukulturi značajno pomaže amatersku djelatnost.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Kulturno-umjetnički amaterizam ima dugu tradiciju u Crnoj Gori; Ne postoji nacionalno udruženje amatera, koje bi pospješivalo rad u ovoj oblasti; Najveći broj kulturno-umjetničkih društava u Crnoj Gori njeguje izvornu muziku i

folklor, tradiciju i narodne običaje;

4.8. SOCIJALNI STATUS UMJETNIKA I STRUČNJAKA U KULTURIUmjetnici i stručnjaci iz oblasti kulture najčešće ne raspolažu adekvatnimprostorima i uslovima za rad, a njihov nezavidan socijalan status, često je rezultatnedovoljne brige društva o kulturnim vrijednostima. Kako bi se socijalni status umjetnika istručnjaka poboljšao, Vlada Crne Gore donijela je Uredbu o kriterijumima i načinu dodjelestatusa istaknuti kulturni stvaralac („Službeni list Crne Gore“,78/09), a njom se, izmeđuostalog, utvrđuju uslovi i kriterijumi za utvrđivanje visine i načina isplate doživotnenaknade na osnovu tog statusa, čime je znatno poboljšan status značajnog broja stvaralaca.Pravo po ovom osnovu u toku 2010. godine ostvarilo je 35 umjetnika i stvaralaca u kulturi,a svake godine ovaj status biće dodijeljen onima koji ispune uslove propisane Uredbom.Samostalnim umjetnicima država uplaćuje zdravstveno osiguranje. Ministarstvokulture će u narednom periodu u saradnji sa Crnogorskim fondom za solidarnu stambenuizgradnju zaključiti ugovor za izgradnju stanova, koji će se otkupljivati po povoljnimuslovima, radi rješavanja stambenih potreba angažovanih u kulturi.Ne postoji sistem dodjele radnih prostora umjetnicima.

90

Page 91: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

32

Polazne osnove za unaprjeđenje: Djelimično je riješen socijalni status umjetnika; Nedovoljna briga društva o socijalnom statusu umjetnika i angažovanih u

kulturi; Definisan status istaknuti kulturni stvaralac; Samostalnim umjetnicima država plaća zdravstveno osiguranje; Neregulisane stambene potrebe angažovanih u kulturi; Ne postoji sistem dodjele radnih prostora;

4.8. STRATEŠKI IZAZOVI

Uslovi pod kojima se ostvaruju kulturno-umjetničke djelatnosti u Crnoj Gori nijesu uskladu sa misijom kulture u razvoju društva; Kompleksnost kulturno-umjetničkog stvaralaštva zahtijeva reorganizacijupostojećeg institucionalnog sistema (promjenu osnivačkih akata postojećihinstitucija iz ove oblasti); Razvoj kulture na teritoriji Crne Gore nije ravnomjeran; Mali broj nezavisnih projekata u kulturi; Prostorni uslovi, stanje objekata i njihova tehničko-tehnološka opremljenostograničavaju ostvarivanje djelatnosti; Evidentan je deficit stručnog i naučnog kadra u svim segmentima kulturno-umjetničkog stvaralaštva; Nedovoljna briga društva o socijalnom statusu angažovanih u kulturi; Mali je broj kapitalnih projekata u kulturno-umjetničkoj produkciji koji obezbjeđujuafirmaciju temeljnih vrijednosti crnogorske kulture; Strukovno udruživanje i djelovanje u kulturi nije dobro organizovano; Socijalnom statusu umjetnika i stvaralaca nije posvećena dovoljna pažnja; Zahtjevi za kulturnim sadržajima za mlade nijesu u potpunosti ispunjeni; Amaterizam u kulturno-umjetničkom stvaralaštvu nije dovoljno razvijen; Kulturni sadržaji nijesu dostupni svim osobama sa invaliditetom; Ne postoji baza podataka o svim subjektima koji se bave djelatnostima kulture.

91

Page 92: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

33

V KULTURNA BAŠTINA

92

Page 93: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

34

Kulturna baština predstavlja osnov nacionalnog identiteta i njen razvoj mora bitizasnovan na potpunom poznavanju njenih istorijskih, kulturnih i drugih vrijednosti,poznavanju prijetnji i opasnosti, mogućnosti koje pruža status kulturne baštine, kao ipoznavanju resursa koje ona posjeduje.Društveni interes utemeljen na očuvanju istorijskih vrijednosti i tradicije često jepotisnut individualnim potrebama i subjektivnim procjenama za lijepo i korisno.Neadekvatno korišćenje i prezentacija kulturne baštine može nanijeti nepopravljive štetevrijednostima kulturnog identiteta države. Principi očuvanja i zaštite kulturnih vrijednosti,često su suprotstavljeni ekonomskom razvoju, zbog čega je neophodno naći efikasnemehanizme, koji će spriječiti promjene koje mogu nanijeti trajnu štetu kulturnoj baštini.Ministarstvo kulture i državne institucije koje se bave očuvanjem, prezentacijom ivrednovanjem kulturne baštine moraju biti aktivno uključeni u razvojne projekte kojipodrazumijevaju promjene na kulturnim dobrima i njihovoj zaštićenoj okolini. Kako bi setaj cilj postigao, neophodna je potpuna posvećenost i koordinacija među stručnim,političkim, civilnim i privatnim segmentima društva, koja je utemeljena na dugoročnojviziji održivog razvoja.Adekvatan tretman kulturna baština dobija uređenim i modernizovanim pravnim iinstitucionalnim okvirom, kao i postizanjem ravnoteže između javnih i privatnih interesa.Za podizanje svijesti svih građana o značaju kulturne baštine, od važnosti sukvalitetan obrazovni sistem i aktivno učešće medija. U tom smislu, jačanje kadrovskihkapaciteta je jedna od primarnih obaveza države.Međunarodni standardi nalažu da se posebna pažnja posveti digitalizaciji kulturnebaštine i zaštiti kulturnih dobara, radi lakše dostupnosti, pravilnog tretmana i prezentacije.Kulturna dobra na teritoriji Crne Gore i područje svjetske baštine Kotora promovišuCrnu Goru kao atraktivnu turističku destinaciju.Za potrebe izrade Nacionalnog programa, urađena je analiza stanja kulturne baštine naosnovu:

Informacije i baze podataka u formi pojedinačnih izvještaja za 357 nepokretnihkulturnih dobara (opis, foto-dokumentacija, skice, premjer, opis kontakt-zone, opisizvedenih radova, vrijeme izvođenja radova, posjedovanje dokumentacije,odobrenja, saglasnosti, faktori oštećenja, devastacija kulturne vrijednosti, ocjenastanja, i predlog mjera); Informacije o muzejima u Crnoj Gori (osnovni podaci o svakoj muzejskoj ustanovi,foto-dokumentacija, pravna dokumentacija o obavljanju djelatnosti, podaci omuzejskom materijalu, kadru, prostornim kapacitetima i minimalnojopremljenosti); Izvještaja o stanju u bibliotečkoj djelatnosti; Izvještaja o stanju u arhivskoj djelatnosti; Izvještaja o stanju u kinotečkoj djelatnosti; Podataka i prakse Republičkog i Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iCentra za arheološka istraživanja Crne Gore; Podataka i prakse Narodnog muzeja Crne Gore;

93

Page 94: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

35

Podataka kojima raspolažu biblioteke koje obavljaju funkciju stručnog nadzora,Centralne narodne biblioteke “Đurđe Crnojević”, Univerzitetske biblioteke inarodnih biblioteka; Podataka i prakse Državnog arhiva Crne Gore; Podataka i prakse Crnogorske kinoteke; Izvještaja o stanju kulturne baštine Crne Gore (Ministarstvo kulture); Podataka i prakse tokom izrade četiri nova zakona iz oblasti kulturne baštine; Podataka i prakse Ministarstva kulture;

5.1. NEPOKRETNA KULTURNA BAŠTINANakon utvrđenog stanja nepokretne kulturne baštine u Crnoj Gori, zaključeno je da ono nijena zadovoljavajućem nivou, što je uslovljeno djelovanjem različitih činilaca.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Dokumentacija o kulturnim dobrima u institucijama je nepotpuna; Evidentan je neodgovarajući i neprimjeren odnos prema baštini od strane vlasnika i

korisnika kulturnih dobara, institucija zaštite, organa lokalne uprave i državnihorgana;

Sukob nadležnosti kod sprovođenja zakonskih mjera za zaštitu nepokretne kulturnebaštine;

Spomeničke vrijednosti su ugrožene zbog nesprovođenja konzervatorskih mjera nakulturnim dobrima, što utiče na promjenu njihovog integriteta i rezultira gubitkomvrijednosti i autentičnosti;

Nedovoljna naučna i stručna obrada razvoja pojedinih istorijskih epoha, događaja iličnosti iz bliže i dalje prošlosti rezultira nedovoljnom valorizacijom istrijskog isimboličkog značaja kulturnih dobara;

Prilikom obnove sakralnih objekata izostajala je saradnja korisnika kulturnih dobarasa stručnim službama u institucijama zaštite. Negativne posljedice odnose se ne samona arhitekturu, već i na živopise, ikonostase i kulturni pejzaž, kao i ambijentalnevrijednosti kulturnih dobara. Poseban problem predstavlja unošenje raznih elemenatakoji mijenjaju izvornost kulturnog dobra i iskrivljuju njegovu dokumentacionu iistorijsku vrijednost. Degradacija sakralnih objekata najvidljivija je kroz procesobnove konaka manastirskih kompleksa;

Intenzivne intervencije na objektima u urbanim cjelinama, kao i graditeljskaekspanzija u kontakt-zonama, posljednjih deset godina, ima za posljedicunekontrolisanu urbanizaciju koja degradira spomeničke vrijednosti pojedinih cjelina.Proces obnove nakon zemljotresa 1979. godine, sprovođen je izradom i verifikacijomplanova i projekata i izvođenjem radova na sanaciji i rekonstrukciji. Revitalizacijaurbanih cjelina, izuzev Starog grada Bara, u najvećem dijelu je završena devedesetihgodina prošlog vijeka;

Sistematska arheološka istraživanja obavljaju se samo u Risnu, na mozaicima iCarinama i Mirištu kod Petrovca, što za posljedicu ima nedostatak podataka i valjane

94

Page 95: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

36

dokumentacije o arheološkim lokalitetima, čime je isključena mogućnost njihoveodgovarajuće valorizacije i prezentacije. Od svih arheoloških lokaliteta, u turističkesvrhe valorizovani su samo ostaci antičke vile sa mozaicima u Risnu i dio antičkeDuklje. Pitanje podvodne arheologije je zanemareno. Pojedini arheološki lokaliteti sudevastirani izgradnjom infrastrukturnih objekata, raznošenjem i neovlašćenimizronjavanjem arheoloških nalaza. Ti nalazi s pojedinih istraživanja dijelom suprezentovani u Istorijskom muzeju Narodnog muzeja Crne Gore i u opštinskimmuzejima. Ne postoji potpuna baza podataka o arheološkim lokalitetima i materijalu,kao ni arheološka karta Crne Gore;

Procesom revitalizacije, koji je uslijedio nakon zemljotresa, izvršene su određeneprenamjene i adaptacija profanih objekata, shodno novim potrebama i savremenomnačinu života. Spoljni izgled objekata i fasada uglavnom su očuvani, ali je unutrašnjostpromijenjena;

Fortifikacioni objekti (ostaci gradskih utvrđenja srednjovjekovnih gradova,pojedinačna utvrđenja i građevine za vojne namjene) napušteni su, nemaju novunamjenu, funkcije i odgovarajuću tehničku dokumentaciju;

5.2. POKRETNA KULTURNA BAŠTINANa osnovu dosadašnjih istraživanja, utvrđeno je da pokretna kulturna baština u Crnoj Gorinema odgovarajuću normativnu i dokumentacionu zaštitu.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, nakon donošenja Pravilnika o sadržini

i načinu vođenja registra spomenika kulture, sproveo je postupak revizije evidencije opokretnim spomenicima kulture;

Matične ustanove iz djelatnosti kulturne baštine nijesu u potpunosti obavljalezakonom propisana javna ovlašćenja;

Dokumentacija u nekim ustanovama muzejske, arhivske i bibliotečke djelatnosti ilivlasnika, odnosno imaoca pokretne kulturne baštine, ne postoji ili nije u skladu sazakonom i pravilima struke;

Pokretna kulturna baština, čiji su korisnici ili vlasnici vjerske zajednice ili privatnalica, nije analitički obrađena;

Mehanizam upravnog i stručnog nadzora u praksi gotovo ne postoji; Objekti i prostori za čuvanje pokretnih kulturnih dobara tehnički su nedovoljno

opremljeni; Nedostatak inspekcijskog nadzora;

5.3. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINANematerijalno kulturno dobro je ljudsko umijeće, izražaj, vještina ili izvođenje, kao ipredmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, a koje zajednice, grupeili pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine.95

Page 96: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

37

Nematerijalno kulturno dobro može biti:1) jezik, govor, usmeno predanje, usmena književnosti ili drugi usmeni izraz;2) izvođačka umjetnost;3) običaj, obred i svečanost;4) znanje ili vještina u vezi sa prirodom i svemirom;5) kultno i znamenito mjesto;6) tradicionalni zanat i vještine;Značaj nematerijalne kulturne baštine je i u tome što promoviše i razvija kulturnidiverzitet.Oblast nematerijalne kulturne baštine nije dovoljno istražena, dokumentovana iprezentovana. Do sada se izučavanje nematerijalne kulturne baštine odnosilo nasporadična etnološka, antropološka, lingvistička, istorijska, muzikološka i drugaistraživanja. Saznanja o ovoj oblasti baštine su djelimično prisutna i u procesu obrade iprezentacije muzejskih predmeta i zbirki.Zaštita nematerijalne kulturne baštine podrazumijeva angažovanje velikog brojastručnjaka, prije svega, za istraživačko-naučni aspekt rada. Neophodno je ojačati kadrovskekapacitete kako bi adekvatnim tretmanom zaštitili nematerijalnu kulturnu baštinu odnestajanja.Od stupanja na snagu Zakona o zaštiti kulturnih dobara i Zakona o muzejskojdjelatnosti obezbijeđen je zakonodavni okvir za zaštitu nematerijalnih kulturnih dobara.Reforma u zakonodavstvu iz oblasti kulturne baštine uslovljava i reformu institucija, čimese stvaraju uslovi za odgovarajući tretman nematerijalne kulturne baštine na nacionalnom imeđunarodnom nivou.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Oblast nematerijalne kulturne baštine je prvi put zakonski prepoznata Zakonom o

zaštiti kulturnih dobara; Ne postoji ni jedno registrovano nematerijalno kulturno dobro; Dosadašnja istraživanja vršena su najčešće sporadično; Nedostatak stručnog kadra, a postojeći mora proći doedukaciju iz ove oblasti;

5.4. MUZEJSKA DJELATNOSTShodno Zakonu o muzejskoj djelatnosti, muzeji u Crnoj Gori osnovani su kao državni iopštinski, a tipološki su podijeljeni na kompleksne i specijalizovane muzeje. Desetfunkcioniše samostalno - tri državna i sedam opštinskih. Muzejsku djelatnost ostvaraju iinstitucije kulture kompleksnog tipa kojima pripadaju muzejske zbirke.Na osnovu analize stanja muzejske djelatnosti, utvrđeno je da ona nije na zadovoljavajućemnivou.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Nedostatak podzakonskih akata;

96

Page 97: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

38

Nepotpuno obavljanje matične djelatnosti, stručnog i upravnog nadzora; Loša institucionalna organizacija ustanova; Ne postoje optimalni uslovi za obavljanje djelatnosti (kadrovski kapaciteti, prostor i

oprema za čuvanje, zaštitu i konzervaciju muzejskog materijala); Muzejska dokumentacija ne odgovara savremenim principima djelatnosti; Nizak nivo saradnje i informisanosti; Izostanak održivih planova rada i prioriteta.

5.5. BIBLIOTEČKA DJELATNOSTStanje u bibliotečkoj djelatnosti nije na zadovoljavajućem nivou.Nijesu zadovoljeni uslovi, standardi i zahtjevi koje nalaže bibliotečka djelatnost, a ovajproblem je posebno izražen kada je riječ o bibliotečko-informacionom sistemu.Kapitalni projekat u bibliotečkoj djelatnosti je „Crnogorska bibliografija 1494 – 1994“,kojom je obrađena petovjekovna bibliotečka baština Crne Gore.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Neravnomjeran razvoj svih segmenata bibliotečke djelatnosti; Nedostatak podzakonskih akata; Prostor, oprema, struktura fondova i dinamika nabavke bibliotečkog materijala ne

zadovoljavaju standarde u ovoj oblasti; Nedostatak kadrovskih kapaciteta; Neadekvatna zaštita bibliotečkog materijala.

5.6. ARHIVSKA DJELATNOSTAnalizom stanja zaštite arhivske baštine utvrđeno je da nije na zadovoljavajućem nivou.Neadekvatni tehničko-tehnološki uslovi za kompleksne procese razvrstavanja, čuvanja,korišćenja, izlučivanja, prezentacije i promocije arhivske i registraturske građe, doprinijelisu stagnaciji u ovoj oblasti. Postojeće procedure potrebno je i upotpuniti adekvatnimmeđunarodnim standardima i principima u ovoj oblasti.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Nedovoljan i neodgovarajući prostor i nepotpuna tehničko-tehnološka opremljenost za

obavljanje arhivske djelatnosti; Nedostatak podzakonskih akata; Metode u ovoj djelatnosti moraju biti osavremenjene u skladu sa Zakonom o arhivskoj

djelatnosti i relevantnim međunarodnim propisima.

97

Page 98: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

39

5.7. KINOTEČKA DJELATNOSTKinotečka djelatnost nije na zadovoljavajućem nivou zbog neblagovremenog osnivanjainstitucije za prikupljanje, čuvanje i zaštitu filmskog materijala, što je uslovilo da senajznačajniji dio filmskog materijala nacionalne produkcije još nalazi van Crne Gore, aostatak kod producenata, uz neadekvatnu zaštitu i mnoga neriješena pitanja.Ukupni filmski materijal o Crnoj Gori, nastao kod inostranih producenata i snimatelja, nijeistražen, evidentiran i prikupljen.Polazne osnove za unaprjeđenje djelatnosti: Osnivanjem Crnogorske kinoteke, 2000. godine, i njenim tehničkim i kadrovskim

osposobljavanjem, stvoreni su osnovni, ali ne i optimalni uslovi za prikupljanje, čuvanjei zaštitu crnogorskog filmskog fonda, filmskog materijala o Crnoj Gori i drugih filmskihostvarenja od značaja za kulturu i umjetnost Crne Gore;

Osnovni problem Crnogorske kinoteke je pitanje smještaja; Crnogorska kinoteka nema odgovarajuću opremu za čuvanje osjetljivog filmskog

materijala.

5.8. STRATEŠKI IZAZOVI

Vlasnici i korisnici kulturnih dobara, institucije zaštite, organi lokalne uprave idržavne uprave nemaju odgovoran odnos prema kulturnoj baštini; Devastacija zbog ekstremnih prirodnih pojava; Ne postoji dugoročna nacionalna strategija zaštite, valorizacije i prezentacijekulturne baštine; Nedostatak stabilnih izvora finansiranja za zaštitu i unapređenje stanja kulturnebaštine; Ne postoji kontinuiran monitoring u oblasti kulturne baštine; Neadekvatna dokumentaciona zaštita kulturne baštine; Nedostatak podzakonskih akata; Nepotpuna primjena međunarodnih standarda (UNESCO, Savjet Evrope i dr); Nedovoljno razvijena svijest o vrijednosti baštine za društvo; Nematerijalna kulturna dobra i kulturni pejzaž nijesu istraženi i valorizovani; Vrijedne privatne zbirke nemaju adekvatan tretman; Nedovoljna kontrola iznošenja kulturnih dobara iz Crne Gore; Saradnja institucija i organa na nacionalnom i lokalnom nivou nije zadovoljavajuća; Odsustvo stručnog i inspekcijskog nadzora u praksi; Nedovoljna kompetentnost stručnih profila koji se bave poslovima planiranja,projektovanja i izvođenja radova na nepokretnim kulturnim dobrima i zaštićenimurbanim cjelinama; Nedostatak kadrova za izvođenje radova u tradicionalnim tehnikama i materijalima;

98

Page 99: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

40

Nedostatak sistematskih istraživanja i nedovoljno bavljenje naučno-istraživačkimradom u cjelokupnoj oblasti kulturne baštine; Revizija muzejskih predmeta, bibliotečkog fonda, arhivske građe, kinotečke građe idr. nije blagovremena ili potpuno izostaje; Prostor za prezentaciju pokretnog spomeničkog fonda, posebno arheoloških nalazanije u skladu sa standardima djelatnosti; Muzejski, bibliotečki i arhivski depoi, kao i oprema za čuvanje, zaštitu i konzervacijumuzejskog materijala, bibliotečke i arhivske građe, ne odgovaraju namjeni; Izložbeni prostori za prezentaciju muzejskih postavki nijesu adekvatni; Fizička i tehnička zaštita objekata, u kojima se čuva pokretna kulturna baština, nije uskladu sa evropskim standardima; Nedostatak stručnog kadra u institucijama iz oblasti kulturne baštine; Nedostatak visokoškolskih institucija iz oblasti konzervacije, arheologije, etnologije,arheografije, muzeologije, istorije umjetnosti, bibliotekarstva, onemogućavaredovno školovanje neophodnog kadra za potrebe zaštite kulturne baštine; Nedostatak preciznih modela finansiranja za kadrovsko usavršavanje; Strateška kadrovska politika na lokalnom i nacionalnom nivou nije usklađena srazvojnim prioritetima.

99

Page 100: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

41

VI MEĐUNARODNA SARADNJA

100

Page 101: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

42

Međunarodna saradnja u kulturi predstavlja proces u kojem se razvijarazumijevanje, raznolikost i dijalog među narodima. Crna Gora teži da, na međunarodnomplanu, različitim načinima afirmiše svoj kulturni, samim tim i nacionalni identitet.Potpisivanjem bilateralnih sporazuma i programa saradnje Crne Gore sa Albanijom,Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Makedonijom, Kinom i Bugarskom, kao ipotpisivanjem Sporazuma između Crne Gore i SAD o zaštiti kulturnih dobara, ostvareni suznačajni pomaci u ovoj oblasti u prethodne dvije godine, čime je stvorena čvrsta osnova zarazmjenu iskustava i recipročno učešće relevantnih kulturnih aktera u aktivnostimazemalja-potpisnica.Poseban doprinos međunarodnoj afirmaciji crnogorske kulture daju umjetnici čiji sustvaralački dometi potvrđeni na internacionalnoj sceni.Afirmaciji crnogorske kulture na međunarodnom nivou doprinosi i istorijskiutemeljen kulturni diverzitet.Saradnja sa UNESCO odvija se preko Nacionalne komisije za saradnju s UNESCO,koja je formirana 2008. godine Odlukom Vlade ( ,,Službeni list CG, broj 40/08).Zadatak Komisije je da: koordinira i unapređuje aktivnosti i saradnju ministarstava idržavnih organa i institucija nadležnih za donošenje i sprovođenje mjera i aktivnosti CrneGore u okviru saradnje sa UNESCO; omogućava uspostavljanje direktne veze izmeđuUNESCO i obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija i organizacija civilnog društva u CrnojGori; utvđuje prioritete i efikasne metode na planu razvoja i jačanja saradnje Crne Gore saUNESCO; učestvuje u pripremi, izvršenju i evaluaciji programa i projekata UNESCO u CrnojGori; informiše Vladu o ciljevima i aktivnostima UNESCO i kontinuirano prati i analizirasprovođenje predloženih mjera. Komisija može, u cilju efikasnijeg obavljanja svojihaktivnosti, angažovati stručne i naučne ustanove i istaknute naučne i stručne radnike ikoristiti međunarodnu stručnu pomoć.Regionalna inicijativa Kulturna baština – most ka zajedničkoj budućnosti okvir jesaradnje UNESCO kancelarije u Veneciji, zasnovana na zajedničkoj težnji regionalnogstrateškog pristupa u očuvanju i promociji kulturne baštine regiona Jugoistočne Evrope.Ovaj okvir saradnje otpočeo je ministarskom konferencijom u Mostaru 2004. godine, kojaje rezultirala osnivanjem posebnog „Povjereničnog fonda za kulturnu baštinu uJugoistočnoj Evropi“ s ciljem da podrži konkretne aktivnosti iz oblasti kulturne baštinezemalja regiona. Povjerenički fond je osnovan 2005. godine pod upravom KancelarijeUNESCO u Veneciji - Odsjek za kulturu, uz finasijsku podršku Vlade Republike Italije(Ministarstvo inostranih poslova - Cooperazione Italiana).Od 2005. godine, Povjerenički fond je omogućio uspješnu implementaciju brojnihaktivnosti u svim partnerskim zemljama koje su učestvovale na Mostarskoj ministarskojkonferenciji (Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Moldavija,Crna Gora, Rumunija i Srbija).Uz podršku Povjereničkog fonda, Ministarske konferencije o kulturnoj baštini uJugoistočnoj Evropi su se institucionalizovale u godišnje konferencije (Venecija 2005, Ohrid2006, Zadar 2007, Budimpešta 2008 i Cetinje 2010), koje predstavljaju jedan od glavnihokvira saradnje u cilju promocije kulturne baštine Jugoistočne Evrope, kao zajedničkogsredstva za dijalog i održivi razvoj.

101

Page 102: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

43

Regionalni program za kulturnu i prirodnu baštinu Jugoistočne Evrope zajednička jeinicijativa Savjeta Evrope i Evropske Komisije, započeta 2003. godine. Ovaj programrealizuje se u 8 zemalja Regiona, a čine ga tri komponente: Komponenta A - Planinstitucionalnog i stručnog razvoja, bavi se pitanjima u vezi sa zakonskim i institucionalnimreformama; Komponenta B - Plan integrisanog projekta rehabilitacije, s pregledomarhitektonskog i arheološkog nasljeđa; Komponenta C – Pilot projekat razvoja lokalnihzajednica. Kao pilot oblast za realizaciju Komponente C ovog programa Ministarstvokulture odabralo je Skadarsko jezero, čiji se resursi tretiraju sa multidisciplinarnogstanovišta, u cilju integrisane zaštite, vrednovanja i promocije kulturne i prirodne baštine iunapređivanja održivog razvoja lokalnih zajednica. Komponenta B se realizuje krozkompleksnu metodologiju Savjeta Evrope, zahvaljujući kojoj su kroz izradu preliminarnihtehničkih procjena za kulturna dobra nominovana za Listu prioritetnih intervencija,obezbijeđena sredstva za rehabilitaciju. Ova metodologija primijenjena je u izradi Izvještajao stanju kulturne baštine u Crnoj Gori (2004. godina), a po prvi put su izrađene i studijeizvodljivosti za pojedina kulturna dobra. U okviru komponente B, za naredne tri godinekoliko traje nova faza projekta – Ljubljana proces II – Crna Gora je izabrana da budedomaćin Sekretarijata za implementaciju ovog projekta.

Savjet ministara kulture Jugoistočne Evrope regionalno je tijelo koje svojimdjelovanjem osnažuje kulturno povezivanje država regiona. Formiran 2005. godine nasastanku u Kopenhagenu, ovaj regionalni savjet danas ima 11 država članica, čiji seministri kulture sastaju svakog proljeća kako bi diskutovali o zajedničkim projektima iprogramima. Njihove odluke i prioriteti sadržani su u deklaracijama koje se usvajaju nakonsvakog sastanka, kao i kroz akcione planove koji služe za realizaciju kulturnih politika. Iakoje osmišljeno kao političko tijelo, čiji je glavni zadatak da obezbjeđuje formalne predusloveza saradnju između svojih država članica, rad Savjeta postepeno prelazi iz formalnih ukonkretne zajedničke aktivnosti. Funkcionisanje Savjeta odvija se po prinicipimademokratije, tako da se jednogodišnje predsjedavanje sprovodi prema abecednom redu.Prethodna, trenutna i buduća predsjedavajuća država članica, čine Sekreterijat Savjeta, kojiomogućava kontinuitet u regionalnim politikama i prioritetima. Značaj ove samostalneregionalne inicijative sve više uviđaju i međunarodne organizacije, koje svoje programenerijetko baziraju upravo na saradnji sa Savjetom i njegovim članicama. Ministri kultureJugoistočne Evrope na ovaj način štite i promovišu izuzetan kulturni potencijal čitavogRegiona, preduzimaju konkretne aktivnosti i ujedinjuju svoja nastojanja, čime, ne samo dase uspostavlja bliskija saradnja među državama, već se i Region na međunarodnoj scenipojavljuje kao značajan politički činilac u oblasti kulture.Za razvoj i unapređivaje kulture u Crnoj Gori, posebno je značajno pristupanjeprogramu Evropske unije Kultura 2007 – 2013, novembra 2009. godine, čiji je ciljpromovisanje transnacionalne mobilnosti ljudi u oblasti kulture, podršku cirkulisanjukulturnih i umjetničkih radova i proizvoda, te promociju međukulturnog dijaloga. Ovajprogram predstavlja mehanizam podrške koji se odnosi na jačanje institucionalnog okvira ikulturne saradnje. Crnogorskim djelatnicima iz oblasti kulture ovaj Proram omogućava darazviju projekte na bazi dugoročnog partnerstva s kulturnim organizacijama i ustanovama

102

Page 103: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

44

širom Evrope, putem sufinansiranja iz budžeta Evropske unije. Neophodno je pokrenutiaktivnosti za pristupanje Crne Gore svim programima Evropske unije.Crnogorska umjetnost predstavljana je na referentnim međunarodnimmanifestacijama: Venecijansko bijenale, sajmovi knjiga u Beogradu, Zagrebu, Lajpcigu,Parizu, međunarodni festival Sarajevska zima i drugim značajnim dešavanjimameđunarodnog karaktera. Pristupanjem Ministarstva kulture različitim međunarodnimasocijacijama u oblasti kulture (Bijenale mladih Evrope i Mediterana, Forum slovenskihkultura, Fondacija „Ana Lind“) otvorena je veća mogućnost za učešće crnogorskihumjetnika u multilateralnim međunarodnim projektima.Crna Gora je član Jadransko-jonske inicijative od njenog osnivanja, a prioritetisaradnje su: nove metode dokumentovanja, zaštite i istraživanja podvodnih arheološkihnalazišta; model povezivanja i stvaranja mreže kulturnih maršruta unutar Jadransko -jonskog basena; povezivanje u okviru izdavačke djelatnosti i razmjena resursa u oblastibibliotekarstva i arhivske djelatnosti.Crna Gora, takođe, učestvuje u drugim regionalnim inicijativama koje tretirajuoblast kulture: Centralno-evropskoj, Procesu saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Savjetu zaregionalnu saradnju i Evromediteranskom partnerstvu.

103

Page 104: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

45

VII POSEBNA PITANJA

104

Page 105: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

46

7.1. CIVILNI SEKTOR I NEZAVISNA KULTURNA SCENABroj nevladinih organizacija u Crnoj Gori je, prema podacima Centra za razvoj nevladinihorganizacija, oko 4000, od kojih je 23 odsto registrovano za aktivnosti u kulturi. Međutim,samo je neznatan broj NVO aktivan učesnik kulturnih i umjetničkih produkcija. Nevladineorganizacije i druga udruženja sa dobrim menadžerskim i kreativnim kadrom i sa relativnomalim resursima u stanju su da realizuju važne projekte. Nevladin sektor će imati značajnuulogu u sprovođenju kulturne politike utvrđene Nacionalnim programom.U ovom sektoru strukovna udruženja su važan oblik organizovanog djelovanja, a njihoveaktivnosti moraju biti djelotvornije.Nezavisnih inicijativa u kulturi je malo.Civilni sektor i nezavisna kulturna scena imaju veliki značaj za kulturu, povezuju je sadrugim kulturama, decentralizuju je, ali i mijenjaju negativne kulturne prakse i stereotipe.Kvalitet ove scene zavisi od kreativnosti i inovativnosti njenih aktera, njihove uključenostiu međunarodne projekte.U odnosu na nezavisne kulturne scene u okruženju, crnogorska nezavisna scena jenerazvijena. Potrebno je formirati operativnu bazu podataka u ovoj oblasti; uspostavitistrateško partnerstvo i bolju saradnju nezavisnih aktera kulture sa institucijama kulture nanacionalnom i lokalnom nivou; poboljšati menadžerske kapacitete učesnika nezavisnekulturne scene, a posebno na izradi prijedloga projekata za EU fondove za kulturu;obezbjediti prostor za stvaranje nezavisnih kulturnih centara namijenjenih njihovomdjelovanju.7.2. OSOBE SA INVALIDITETOM (OSI)Ravnopravno uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte kulture doprinosiprevazilaženju svih oblika njihove diskriminacije i marginalizacije. Princip jednakosti pravana kulturu je proklamovan osnovnim načelima razvoja kulture u Crnoj Gori i njime seomogućava uključivanje osoba sa invaliditetom u sve kulturne djelatnosti. Neophodno jeobezbijediti uslove da osobe s invaliditetom iskažu svoje kreativne, umjetničke iintelektualne potencijale u oblastima kulture.Prostori u kojima se realizuju kulturni sadržaji (muzeji, arhivi, galerije, pozorišnedvorane, bioskopi, biblioteke) nijesu dostupni svim osobama sa invaliditetom.Crna Gora je osnovala Biblioteku za slijepe i finansira njen rad. Proteklih godinaunaprijeđena je saradnja nevladinih organizacija s vladinim i opštinskim institucijama urealizaciji uspješnih projekata namijenjenih osobama sa invaliditetom.

7.3. KULTURA MLADIHKultura mladih je poseban segment kojem treba posvetiti više pažnje. Postojeće institucijekulture se ne bave na sistematičan način istraživanjem kulturnih potreba mladih,osmišljavanjem kulturnih sadržaja namijenjenih mladima i podizanjem svijesti mladih označaju kulture. Takođe, ne postoji ustanovljen način na koji bi se blagovremeno

105

Page 106: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

47

prepoznavali mladi umjetnički talenti i usmjeravao njihov dalji razvoj, obrazovanje iprofesionalni put.Da bi mladi aktivno učestvovali u kulturnom životu Crne Gore, potrebno je: promovisatikulturu u školama, kroz zajedničke projekte Ministarstva kulture i Ministarstva prosvjete isporta; jačati partnerstvo škola i institucija kulture; lokalni kulturni sadržaj prilagoditinacionalnim i međunarodnim trendovima; poboljšati kulturnu ponudu u svim gradovima;omogućiti mladima da sami osmišljavaju i realizuju kulturne sadržaje.7.4. KADROVIJačanje kadrovskih kapaciteta u ustanovama kulture je prioritet razvoja u narednomperiodu.Umjetnički fakulteti na Cetinju, kao i umjetnički fakulteti na privatnimuniverzitetima, obrazuju kvalitetan stručni kadar, koji često ne pronalazi odgovarajućiangažman u ustanovama kulture. Ovome doprinosi ograničena politika zapošljavanja ineadekvatna organizaciona struktura institucija.Evidentan je deficit stručnih kadrova iz oblasti kulturne baštine, zbog nedostatkaodgovarajućih visokoobrazovnih institucija.U svim ustanovama kulture evidentan je nedostatak stručnog kadra, te su pojedinistručni poslovi prepušteni raspoloživom kadru.Mladi, školovani ljudi, svoj potencijal iskazuju prvenstveno različitimsamoinicijativnim aktivnostima.Potreban je cjelovitiji pristup kadrovskoj politici institucija kulture, kroz novuorganizacionu strukturu koja će odgovoriti savremenim potrebama društva.Važno je da se u narednom periodu pripremi adekvatna analiza kadrovske strukturezaposlenih i utvrde mjere za njen razvoj.

7.5. OKVIR ZA STATISTIKUUNESCO je 1986. godine objavio Okvir za statistiku u kulturi (FCS) koji predstavljaprvi sveobuhvatan pokušaj izrade zajedničke metodologije prikupljanja informacija oaktivnostima u oblasti kulture. Pristup UNESCO-a ide dalje od ekonomske evaulacijeaktivnosti u kulturi, jer se putem ovog okvira obezbjeđuje zajednička struktura zaprikupljanje podataka, kako bi se izvršilo statističko poređenje u oblasti kulture.Unutar Okvira za statistiku u kulturi definisano je deset različitih kategorija: (1)kulturna baština, (2) štampani materijal i literatura, (3 i 4) muzičko i scensko nasljeđe, (5)vizuelna umjetnost, (6 i 7) audio-vizuelni mediji, (8) društveno-kulturne aktivnosti, (9)sport i igre, (10) okolina i priroda. Ovaj okvir se kontinuirano ažurira.Evropska grupa za statistiku u kulturi (LEG) prikazala je oblast kulture unakrsnimtabeliranjem osam oblasti kulture: umjetničko i spomeničko nasljeđe, arhive, biblioteke,knjige i štampa, vizuelna umjetnost, arhitektura, izvođačke umjetnosti, audio i audio-vizuelni mediji-multi mediji sa šest funkcija: kreiranje, proizvodnja, diseminacija, trgovina,očuvanje i edukacija.

106

Page 107: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

48

Svaka zemlja je razvila svoj sistem prikupljanja podataka, koji u većini zemalja neodgovara potrebama sveobuhvatne analize stanja u oblasti kulture.Statistike u kulturi odnose se na: pozorišta, televiziju; radio; bioskope; muzeje, galerije;biblioteke; arhive; dnevne novine i časopise; knjige i brošure na području Crne Gore.Na evropskom nivou uspostavljen je zajednički sistem za prikupljanje podataka uovoj oblasti - EUROSTAT.Zakon o statistici i statističkom sistemu Crne Gore (Službeni list RCG, broj 69/o5) uređujeosnovna načela zvanične statistike u Crnoj Gori, organizaciju statističkog sistema i principena kojima se ova oblast zasniva, program statističkih istraživanja, prikupljanje, obradu ičuvanje statističkih podataka, statističke registre, diseminaciju statističkih podataka, načinobezbjeđivanja povjerljivosti podataka, međunarodnu statističku saradnju, kao i na ostalapitanja značajna za funkcionisanje statističkog sistema.Realizacijom utvrđenih ciljeva i prioriteta Nacionalnog programa obezbijediće seformiranje i kontinuirano ažuriranje baze podataka u oblasti kulture.

7.6. FINANSIRANJEStepen razvoja kulture zavisi i od izvora finansiranja i visine obezbijeđenihsredstava.Zakonom o kulturi utvrđeno je da će se za kulturu izdvajati najmanje 2,5% oddržavnog budžeta, umanjenog za izdatke državnih fondova i kapitalnog budžeta. Na tajnačin su stvorene pretpostavke da se, u odnosu na postojeće stanje, poboljša status kulturei ona izdigne iz pozicije potrošača u stvaralački činilac koji će doprinijeti ukupnom razvojuCrne Gore.Zakon utvrđuje i druge izvore finansiranja kulture (sredstva iz budžeta opština;namjenski izvori prihoda za kulturu; prihodi od igara na sreću; sponzorstva; donacije;sopstveni prihodi subjekata koji se bave kulturom i drugi izvori u skladu sa zakonom).Iz državnog budžeta finansira se rad javnih ustanova kulture, čiji je osnivač država,odnosno iz opštinskog budžeta ako je osnivač ustanove opština, na osnovu godišnjegprograma rada. Ustanove imaju mogućnost da obavljanjem djelatnosti i pružanjem uslugaostvaruju sopstvene prihode.Evidentno je nedovoljno korišćenje IPA i drugih međunarodnih fondova.Osim finansiranja javnih ustanova iz oblasti kulturne baštine, podrška zaštiti iočuvanju baštine, obezbjeđuje se na državnom i lokalnom nivou sufinansiranjem programai projekata, kao i posebnim oblicima podrške.Pored finansiranja javnih ustanova, razvoj kulture podstiče se i sufinansiranjemprograma i projekata na osnovu javnog konkursa, kao i posebnim oblicima podrške.Sufinansiranjem preko godišnjeg konkursa obezbjeđuje se finansijska podrška države iopština nevladinom sektoru, kreativnim industrijama, preduzetnicima u kulturi inezavisnoj kulturnoj sceni, nekomercijalnim oblicima amaterskog djelovanja u kulturi, kaoi samostalnim inicijativama autora.Posebni oblici podrške predviđeni su za: finansiranje programa i projekata odkapitalnog značaja za kulturu, kojima se ostvaruje međunarodna saradnja i prezentacija iliobezbjeđuje ravnomjeran razvoj na cijeloj teritoriji Crne Gore.107

Page 108: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

49

Radi stvaranja boljih uslova rada, a u kontekstu cjelovitog ostvarivanjadjelatnosti kulture, zakonom je utvrđena mogućnost da se iz državnog budžeta opredjeljujui sredstva za:• otkup knjiga, likovnih djela, muzejskih predmeta, arhivske građe za potrebepopunjavanja bibliotečkih, arhivskih, muzejskih i galerijskih fondova i zbirki javnihustanova;• doživotnu mjesečnu naknadu istaknutim kulturnim stvaraocima (umjetnik ilistručnjak u kulturi čija su djela i stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore);• doprinos za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje samostalnom umjetniku,odnosno samostalnom stručnjaku u kulturi (umjetnik ili stručnjak u kulturi koji se baviumjetničkim ili kulturnim stvaralaštvom radi ostvarivanja prihoda, bez zasnivanja radnogodnosa);• rad reprezentativnih strukovnih udruženja;• korišćenje i kupovinu radnog i stambenog prostora pod povoljnijim uslovima, zaumjetnike i stručnjake u kulturi.Evidentno je da finansiranje kulture podrazumijeva podršku jednom priličnoraznovrsnom i heterogenom društvenom sektoru, od najvažnijih državnih ustanovakulture, do privatnih inicijativa i pojedinaca. Istovremeno, to ukazuje i na izuzetan značajove oblasti, koja nije samo pokazatelj duhovnog razvoja zajednice, već i specifičanpotencijal ekonomskog napretka, pa u tom kontekstu treba sagledati potrebe vođenjakonzistentne finansijske politike, koja će povećati kompetitivnost sektora i njegovusamoodrživost.

108

Page 109: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

50

XIII CILJEVI I PRIORITETI

109

Page 110: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

51

CILJ 1. JAČANJE PRAVNE I INSTITUCIONALNE INFRASTRUKTURE

Prioritet 1.Zakonodavne i regulatorne reforme

Mjere:

Izrada Prijedloga zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora; Izrada Prijedloga zakona o izdavaštvu; Izrada Prijedloga zakona o audiovizuelnim djelatnostima; Izrada podzakonskih akata kojima se bliže uređuje zaštita kulturnih dobara,muzejska, bibliotečka, arhivska djelatnost i spomen-obilježja; Izrada podzakonskih akata kojima se bliže uređuju pozorišna, izdavačka ikinematografska djelatnost.

Prioritet 2.Institucionalne reforme

Mjere:

Reorganizacija institucija iz oblasti zaštite kulturne baštine i osnivanje novih, uskladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i Zakonom o kulturi; Reorganizacija Narodnog muzeja Crne Gore; Osnivanje Regionalnog centra za menadžment u oblasti kulturne baštine;

Reorganizacija opštinskih centara za kulturu i drugih opštinskih javnih ustanova, uskladu sa Zakonom o kulturi, Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti i Zakonom omuzejskom djelatnosti; Osnivanje narodnih biblioteka, u skladu sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnosti iZakonom o kulturi; Osnivanje opštinskih muzeja, u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti iZakonom o kulturi; Osnivanje dva regionalna producentska pozorišta; Osnivanja Regionalnog centra za podsticanje međunarodnog povezivanja;

Reorganizacija JU Međurepubličke zajednice u Pljevljima u Regionalni kulturnicentar; Osnivanje Centra za proučavanje i promociju nacionalnog identiteta u Kolašinu; Reorganizacija Centra savremene umjetnosti Crne Gore; Redefinisanje pravnog statusa i organizacije festivala i manifestacija od posebnogznačaja za kulturu Crne Gore; Osnivanje međunarodne manifestacije od posebnog značaja za kulturu u oblastisavremene likovne umjetnosti; Osnivanje Instituta Njegoš koji bi se bavio književnim i prevodilačkim stvaralaštvom,izdavačkom djelatnošću i promocijom crnogorske književnosti; Osnivanje međunarodnog multi disciplinarnog kulturnog centra MACCOC;

110

Page 111: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

52

Reorganizacija institucionalnog pozorišnog sistema na nacionalnom i lokalnom nivoui njegova modernizacija; Institucionalno i tehničko-tehnološko unapređivanja crnogorske kinematografije injena međunarodna promocija; Jačanje kapaciteta Ministarstva kulture koji će se baviti međunarodnom saradnjom irazvojnim projekatima, sprovođenjem pravila i principa neophodnih zauspostavljanje održivog decentalizovanog sistema upravljanja fondovima EU (DIS); Unapređivanje rada strukovnih udruženja.

CILJ 2. RAVNOMJERAN RAZVOJ KULTURE

PrioritetIntenziviranje saradnje s lokalnim samoupravama

Mjere:

Prezentacija programa nacionalnih institucija na čitavoj teritoriji Crne Gore, usaradnji s opštinskim institucijama kulture; Saradnja s predstavnicima opština na utvrđivanju strategija i kriterijumaunapređivanja rada u kulturi; Jačanje međuninstitucionalne saradnje u oblasti razvijanja i promocije kulturnogturizma; Kontinuirano sprovođenje Programa razvoja kulture na sjeveru; Kontinuirana impelementacija programa “Cetinje – grad kulture 2010-2013”..

CILJ 3. STABILNI IZVORI PRIHODA

Prioritet 1.Obezbjeđivanje stalnih izvora prihoda za finansiranje kulture

Mjere:

Obezbjeđivanje sredstava za finansiranje godišnjih programa zaštite kulturnebaštine iz budžeta Crne Gore i namjenskih sredstava (spomenička renta, krediti idr.); Obezbjeđivanje sredstava iz opštinskih budžeta za finansiranje opštinskih godišnjihprograma zaštite kulturne baštine; Kontinuirano obezbjeđivanje sredstava za sufinansiranje projekata iz oblastikulturno-umjetničkog stvaralaštva; Obezbjeđivanje sredstava za rad postojećih i novoformiranih institucija iz oblastikulture; Smanjenje poreza na autorski rad;

111

Page 112: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

53

Obezbjeđivanje sredstava za finansiranje postojećih i novih festivala i manifestacijaod posebnog značaja za kulturu Crne Gore; Sufinansiranje produkcija umjetničkih fakulteta čiji je osnivač država; Podsticanje projekata u oblasti tradicionalnih i starih zanata; Obezbjeđivanje sredstava za izradu kapitalnih projekata u oblasti kulture; Obezbjeđivanje sredstava za nadoknadu istaknutim stvaraocima i stručnjacima ukulturi; Obezbjeđivanje sredstava za istraživanja kulturnih dobara, objekata i predmeta skulturnim vrijednostima; Podsticanje projekata u oblasti kreativnih industrija; Unapređivanje procesa rehabilitacije kulturnih dobara putem koncesije, radiobezbjeđivanja njihove samoodrživosti; Sufinansiranje projekata koji će obezbijediti lakšu dostupnost kulturnih sadržajaosobama s invaliditetom; Obezbjeđivanje sredstava za istraživanje inostranih arhiva za građu od nacionalnogznačaja i otkup kulturnih dobara iz inostranstva; Utvrđivanje sigurnih izvora finansiranja crnogorske kinematografije; Uspostavljanje efikasnog mehanizma povezivanja umjetničke produkcije i biznissektora (sponzorstva, donacija, ktitorstva); Obezbjeđivanje stalnih izvora finansiranja za otkup predmeta za popunjavanjemuzejskih zbirki.

Prioritet 2.Efikasna primjena zakona koji utvrđuju izvore prihoda

Mjere:

Izrada godišnjih programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara; Uspostavljanje institucionalnih i finansijskih mehanizama za kontrolu korišćenjasredstava za finansiranje kulture.

Prioritet 3.Obezbjeđivanje sredstava iz međunarodnih donacija i fondova

Mjere:

Podsticanje međunarodnih donatora za ulaganje u kulturu, kroz poreske olakšice; Unapređinanje međunarodne saradnje u oblasti filmskih koprodukcija; Edukacija kadrova o mogućnostima korišćenja međunarodnih fondova; Pristupanje međunarodnim fondovima iz oblasti kulture; Pristupanje međunarodnim programima iz oblasti kinematografije (EUROIMAGES isl.).

112

Page 113: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

54

Prioritet 4.Uvođenje stimulativnih mehanizama

Mjere:

Uvođenje finansijskih i pravnih mjera koje vlasnike i držaoce podstiču u održavanju,obnavljanju, rekonstrukciji i rehabilitaciji kulturnih dobara; Stimulisanje udruživanja različitih partnera za razvoj kulture i očuvanje kulturnebaštine; Podrška i podsticaj osnivanju fondacija za unapređivanje kulture i kulturnihdjelatnosti; Stimulisanje investitora kroz proces reinvestiranja profita, korišćenjem kulturnogdobra kao poslovnog ili ugostiteljskog prostora, odnosno korišćenjem prostora zamultimedijalne prezentacije (izložbe, pozorišne predstave, predavanja, koncerte,književne večeri, naučne simpozijume, itd.); Stimulisanje nove crnogorske produkcije u svim oblastima kulture; Stimulisanje i konkretizovanje intersektorske saradnje; Stimulisanje razvoja nezavisnih umjetničkih projekata.

Prioritet 5.Uspostavljanje alternativnih izvora finansiranja u kulturi

Mjere:

Obezbjeđivanje uslova i kriterijuma za višegodišnje sufinansiranje projekata,uključujući i eventualnu normativnu aktivnost; Razvijanje mehanizama monitoringa i evaulacije višegodišnjih programa; Razvijanje posebnog sistema izvještavanja nosilaca projekata zbog praćenja efekatautrošenih sredstava.

CILJ 4. JAČANJE KADROVSKIH KAPACITETA

Prioritet 1.

Izrada strategije na nacionalnom i lokalnom nivou

Mjere:

Analiza stanja kadrovskih kapaciteta institucija kulture; Izrada baze podataka o stručnom kadru u svim oblastima kulture; Izrada Strategije kadrovske politike u kulturi za pet godina; Izrada Programa jačanja kadrovskih kapaciteta u kulturi.

113

Page 114: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

55

Prioritet 2.Jačanje kadrovskih kapaciteta

Mjere:

Podrška obrazovanju kadrova iz oblasti konzervacije, arheologije, arhivistike,etnologije, arheografije, muzeologije, istorije umjetnosti, bibliotekarstva,menadžmenta u kulturi, podvodne kulturne baštine, tradicionalnih zanata ivještina; Priprema programa stručnog usavršavanja zaposlenih u institucijama kulture iMinistarstvu kulture kroz specijalističke i druge programe u zemlji i inostranstvu; Obezbjeđivanje uslova za obrazovanje kadra za srednjovjekovnu i antičku baštinu,klasični i vizantijski grčki, klasični i srednjovjekovni latinski, osmanski turski,pahlevi-persijski, kao i specijalista za staroslovenski jezik; Podsticanje naučno-istraživačkog rada i sistematskih istraživanja u svimsegmentima kulture; Obezbjeđivanje stručnog kadra za poslove proučavanja, zaštite, konzervacije,restauracije graditeljskog nasljeđa, planiranja, projektovanja i izvođenja radova uzaštićenim područjima i cjelinama, kao i stručnog kadra za pokretnu i nematerijalnukulturnu baštinu; Obezbjeđivanje stručnog kadra Ministarstva kulture radi unapređivanjaimplementacije međunarodnih standarda, nadzora nad radom institucija i nadprimjenom zakona u oblasti kulturne baštine; Obezbjeđivanje finansijske podrške mladim i talentovanim studentima koji seškoluju na referentnim domaćim i međunarodnim univerzitetima; Obezbjeđivanje finansijske podrške deficitarnim kadrovima u institucijama kulture; Stvaranje uslova za motivisanje i zadržavanje kvalitetnih kadrova i kontinuiranirazvoj njihove stručnosti.

CILJ 5. VALORIZACIJA I REVALORIZACIJA KULTURNIH DOBARA I EFIKASNA PRIMJENAINTEGRALNE ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE

Prioritet 1.Valorizacija i revalorizacija

Mjere:

Valorizacija objekata i predmeta koji posjeduju kulturnu vrijednost za dobijanjestatusa kulturno dobro; Izrada programa sanacije devastiranih kulturnih dobara; Uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrima nematerijalne kulturne baštine; Izrada projektne dokumentacije i sprovođenje konzervatorskih mjera zaštitekulturnih dobara; Izrada Arheološke karte Crne Gore;

114

Page 115: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

56

Izrada multidisciplinarnog projekta o baštini Crne Gore u svijetu; Revalorizacija kulturnih dobara i valorizacija dobara od istorijskog - simboličkogznačaja; Izrada Epigrafskog zbornika antičkih i srednjovjekovnih spomenika na teritorijiCrne Gore; Obezbjeđivanje odgovarajuće fizičke zaštite kulturne baštine; Adekvatan tretman vrijednih privatnih zbirki; Obezbjeđivanje odgovarajućeg prostora za prezentaciju pokretnih kulturnih dobara; Obezbjeđivanje prostora za prezentaciju i prodaju promo-materijala, suvenira,antikviteta; Obezbjeđivanje muzejskih depoa, opreme za čuvanje, zaštitu i konzervacijumuzejskog materijala i izložbenih prostora; Obezbjeđivanje odgovarajućeg prostora za smještaj arhivske i bibliotečke građe; Revizija svih oblika evidencija pokretne i nepokretne baštine u odnosu na fondove; Obezbjeđivanje dostupnosti kulturnih sadržaja licima s posebnim potrebama, kao ipristup kulturnim dobrima; Efikasno i dosljedno sprovođenje propisa u vezi sa sprječavanjem nezakonitihradova na kulturnim dobrima.

Prioritet 2.Efikasna primjena integralne zaštite kulturne baštine, kroz korišćenje potencijala naprincipima održivog razvoja

Mjere:

Obezbjeđivanje odgovarajuće zaštite kulturne baštine i njene zaštićene okoline, kao iambijentalnih vrijednosti zaštićenih urbanih i ruralnih cjelina i naselja, kroz izradustudija zaštite kulturne baštine za potrebe planskih dokumenata; Izrada menadžment planova zaštićenih kulturno-istorijskih cjelina, područja ilokaliteta, kao i područja kojima se kroz jačanje koordinacije svih struktura društvaobezbjeđuje adekvatna zaštita i pravilno upravljanje kulturnom baštinom; Obezbjeđivanje usklađenosti principa razvoja i zaštite nepokretne kulturne baštine; Usklađivanje razvojnih koncepata s kriterijumima zaštite nepokretne kulturnebaštine; Usklađivanje koncepata savremene arhitekture s principima zaštite nepokretnekulturne baštine; Podizanje svijesti o vrijednostima kulturne baštine i stvaranje ambijenta zarazumijevanje uloge i mjesta kulturne baštine u kulturnom, turističkom iekonomskom razvoju; Objediniti kulturne i turističke inicijative, radi adekvante valorizacije obje oblasti; Utvrđivanje najvažnijih kulturnih resursa, prije svega urbanih i istorijskih cjelina iizrada njihovih planova radi uključivanja u turističku ponudu; Izrada odgovarajuće stručne dokumentacije za baštinu koja se planira zauključivanje u turističku ponudu;

115

Page 116: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

57

Rješavanje imovinsko-pravnog statusa lokaliteta Duklja; Obezbjeđivanje korišćenja kompletnog potencijala područja sa Liste svjetske baštineUNESCO.

CILJ 6. JEDINSTVENA BAZA PODATAKA U KULTURI

Prioritet 1.Formiranje baza podataka

Mjere:

Izrada baze podataka o subjektima koji se bave djelatnostima u kulturi; Izrada baza podataka o kulturnoj baštini; Formiranje registara kulturnih dobara i druge prateće dokumentacije; Stvaranje baze podataka o opštinskim ustanovama kulture Utvrđivanje listemeđunarodnih inicijativa u kojima učestvuju, ili će učestvovati,crnogorski umjetnici i stručnjaci u kulturi.

CILJ 7. PROMOCIJA KULTURE

Prioritet 1.Povećanja broja publike i konzumenata kulturnih sadržaja

Mjere:

Modernizovanje sistema kupovine karata i informisanja o kulturnim programima,institucijama i organizacijama; Podsticanje institucija za kreiraje profilisane baze podataka korisnika iusmjeravanje programa s ciljem da privuku nove ciljne grupe, shodno bazi; Podsticanje boljeg marketinga i odnosa s javnošću ustanova kulture; Osavremenjivanje informacionih sistema biblioteka u opštinama, kako bi služile kaoinformativni centri za kulturna događanja; Kreiranje sveobuhvatne internet stranice koja bi imala informativno-edukativnusvrhu obavještavanja o svim kulturnim događanjima u zemlji; Planiranje i sprovođenje kampanje za popularizaciju kulture; Učešće u značajnim međunarodnim inicijativama i simpozijumima koji promovišuCrnu Goru.

116

Page 117: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

58

Prioritet 2.Promocija kulturno – umjetničkog stvaralaštva

Mjere:

Izrada komunikacione strategije; Transparentno djelovanje u kulturi; Promocija programa od posebnog značaja za kulturu (kapitalni projekti, projekti odmeđunarodnog značaja i projekti kojima se doprinosi ravnomjernom razvoju kulturena teritoriji Crne Gore); Uključivanje mladih u produkciju projekata iz kulture i druge modele saradnje Unapređivanje sistema novih tehnologija; Unapređivanje modela medijske prezentacije visokokvalitetne umjetničkeprodukcije; Unapređivanje promocije kulturno-turističkih resursa.

Prioritet 3.Promocija kulturne baštine

Mjere:

Podizanje svijesti o značaju kulturne baštine; Uspostavljanje i jačanje koordinacije među svim subjektima zaduženim zapromociju kulturne baštine, kao preduslova za pravilnu valorizaciju kulturnihvrijednosti; Međusektorska saradnja na realizaciji projekata i programa kojima se promovišuturistički i kulturno-istorijski potencijali Crne Gore; Organizovanje edukativnih programa za prosvjetni kadar iz oblasti kulturne baštine.

CILJ 8. DECENTRALIZACIJA UPRAVLJANJA I FINANSIRANJA

Prioritet 1.Održivost ustanova kulture

Mjere:

Obezbjeđivanje uslova i ambijenta u kojem bi privatni i javni sektor mogliostvarivati koristi u oblasti kulture kroz privatno-javno partnerstvo; Omogućavanje poreskih olakšica za sponzorstva i donacije, uz statističko praćenjebroja sponzora i visine iznosa sredstava; Stimulisanje javnih ustanova za korišćenje svojih resursa u komercijalne svrhe;

117

Page 118: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

59

Promovisanje i podržavanje projekata koji stimulišu rad javnih ustanova u oblastikulture i nevladinog sektora u saradnji s privatnim sektorom; Održavanje kontinuirane prezentacije predstavnicima privatnog sektora oisplativosti i ekonomskim benefitima prilikom ulaganja u kulturu, kao i načinunjihovog ostvarivanja; Utvrđivanje prioriteta i prednosti prilikom izrade konkursnih kriterijuma zaprograme u okviru multi-sektorskog djelovanja.

CILJ 9. MEĐUNARODNA SARADNJA

Prioritet 1.Unapređivanje međunarodne saradnje

Mjere:

Izrada Strategije o zaključivanju sporazuma i protokola o saradnji u oblasti kulture; Utvrđivanje konkretnih programa dugoročne međunarodne saradnje sa zemljama skojima su potpisani bilateralni sporazumi; Priprema posebnog programa međunarodne prezentacije crnogorske kulture uinostranstvu; Podsticanje učešća referentnih crnogorskih stvaralaca i stručnjaka u kulturi, kao inevladinih organizacija iz oblasti kulture u međunarodnim projektima.

Prioritet 2.Realizacija međunarodnih projekata i inicijativa

Mjere:

Dopuna Tentativne liste kulturnih dobara Crne Gore (UNESCO); Izrada nominacionog dosijea Istorijskog jezgra Cetinja za upis na Listu svjetskebaštine UNESCO; Međudržavni projekat nominacije stećaka iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Bosne iHercegovine na Listu svjetske baštine UNESCO; Organizovanje manifestacije „Dani evropske baštine“ (Savjet Evrope/Evropskakomisija); Implementacija Regionalnog programa za kulturnu i prirodnu baštinu JugoistočneEvrope; (Savjet Evrope/Evropska komisija); Kontinuirano učešće u inicijativi Savjet ministara kulture Jugoistočne Evrope; Aktivno učešće u regionalnim inicijativama; Implementacija projekata UNESCO inicijative „Kulturna baština – most kazajedničkoj budućnosti“; Imeplementacija programa Evropske komisije „Kultura 2007-2013“; Učešće u mreži saradnje „Anna Lindt“;

118

Page 119: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

60

Podrška projektu Savjeta Evrope „Kulturne rute“ i pristupanje programuEUROIMAGES; Istraživanje mogućnosti uključivanja i realizacija programa IPA prekograničnesaradnje; Pristupanje programu Evropske unije „Evropa za građane“ i MEDIA programu.

119

Page 120: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

61

IX MONITORING I EVALUACIJAMonitoring i evaluacija Nacionalnog programa sprovodiće se kroz:1) Nadzor nad realizacijom planiranih aktivnosti,2) Analizu efekataMonitoring i evaluaciju Nacionalnog programa vršiće Programski savjet koji ćeformirati Ministarstvo kulture, a činiće ga predstavnici Ministarstva kulture, javnihustanova iz oblasti kulture na nacionalnom i lokalnom nivou i nevladinog sektora.Programski savjet će: procjenjivati progres implementacije Nacionalnog programa; ukazivati na nerealizovane aktivnosti; davati prijedlog mjera za efikasniju implementaciju Nacionalnog programa.

Kako bi se Nacionalni program efikasno sprovodio, neophodno je ojačati kapaciteteMinistarstva kulture kroz ustanovljavanje posebnog sektora ili odjeljenja koje bi se bavilostrategijom, analitikom, planiranjem, monitoringom i evaluacijom, ne samo Nacionalnogprograma već svih aktuelnih i budućih programa u oblasti kulture.

120

Page 121: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

1

Na osnovu člana 88 tačke 2 Ustava Republike Crne Gore, donosim

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

("Sl. list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06, "Sl. list Crne Gore", br. 88/09, 03/10 i 38/12 )

Proglašava se Zakon o lokalnoj samoupravi, koji je donijela Skupština Republike Crne Gore na drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2003. godini, dana 9. jula 2003. godine. Broj: 01-450/2 Podgorica, 10. jula 2003. godine Predsjednik Republike Crne Gore, Filip Vujanović, s.r.

ZAKON

O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1 Lokalna samouprava obuhvata pravo građana i organa lokalne samouprave da, u granicama

utvrđenim zakonom, uređuju i upravljaju određenim javnim i drugim poslovima, na osnovu sopstvene odgovornosti i u interesu lokalnog stanovništva.

Član 2 Lokalna samouprava ostvaruje se u opštini, Glavnom gradu i Prijestonici (u daljem tekstu:

opština). Zakonom o Glavnom gradu može se predvidjeti gradska opština kao poseban vid

ostvarivanja lokalne samouprave u okviru Glavnog grada.

Član 3 Lokalna samouprava ostvaruje se na načelima demokratije, decentralizacije, depolitizacije,

autonomnosti, zakonitosti, profesionalnosti, efikasnosti rada organa lokalne samouprave i međusobne saradnje države i opštine.

Član 4 U opštini se ostvaruje zadovoljavanje potreba od neposrednog i zajedničkog interesa za

lokalno stanovništvo. Radi stvaranja uslova za što neposrednije i efikasnije vršenje poslova i zadovoljavanje

potreba lokalnog stanovništva lokalna samouprava ostvaruje se i u mjesnoj samoupravi.

121

Page 122: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

Član 5 Poslove iz svoje nadležnosti opština vrši preko svojih organa, organa mjesne samouprave i

javnih službi, u skladu sa zakonom, statutom i drugim aktima. Za vršenje poslova organi i javne službe iz stava 1 ovog člana su odgovorni lokalnom

stanovništvu.

Član 6 Građani učestvuju u odlučivanju o svojim potrebama i interesima neposredno i preko

slobodno izabranih predstavnika u organima lokalne samouprave. Stranac može ostvarivati pojedina prava u lokalnoj samoupravi pod uslovima i na način

utvrđen zakonom.

Član 7 U vršenju svojih poslova organi lokalne samouprave obezbjeđuju jednaku zaštitu prava i na

zakonu zasnovanih pravnih interesa lokalnog stanovništva i pravnih lica.

Član 8 U vršenju poslova lokalne samouprave opština je samostalna i njena prava ne mogu biti

uskraćena ili ograničena aktima državnih organa, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom, u skladu sa Ustavom.

Član 9 Opština ima imovinu i svoje prihode. Imovinom i prihodima opština samostalno raspolaže, u skladu sa zakonom.

Član 10

Opština obezbjeđuje uslove za zaštitu i unapređenje i manjinskih prava, u skladu sa Ustavom, međunarodnim pravnim aktima i posebnim zakonom.

Član 11 Zabranjeno je političko organizovanje u organima lokalne uprave. Zaposlenim u organima lokalne uprave zabranjeno je da u vršenju svojih poslova izražavaju i

zastupaju svoja politička uvjerenja.

Član 12 Rad organa lokalne samouprave je javan.

Član 13

U pripremi zakona i drugih akata kojima se utvrđuju položaj, prava i obaveze lokalne samouprave, naročito u oblastima utvrđenim ovim zakonom, obezbjeđuje se izjašnjavanje opština.

122

Page 123: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

Član 14 Opština ima pravo da iskaže svoje mišljenje ili pokrene inicijativu prema nadležnim državnim

organima o problemima koji nijesu u okviru njene nadležnosti, ali su od interesa za lokalnu samoupravu.

U slučaju iz stava 1 ovog člana nadležni državni organ dužan je da da odgovor opštini.

Član 15 Odnosi između organa opštine i državnih organa zasnivaju se na načelima međusobne

saradnje, u skladu sa zakonom.

Član 16 Opštine se mogu slobodno udruživati, u skladu sa ovim zakonom.

Član 17

Opština uživa pravnu zaštitu, u skladu sa Ustavom i zakonom.

Član 18 Odredbe ovog zakona primjenjuju se na Glavni grad i Prijestonicu ukoliko ovim i posebnim

zakonom nije drukčije određeno.

Član 19 Pojedini izrazi u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: 1) "opština, Glavni grad i Prijestonica" su oblici lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne

samouprave; 2) "lokalno stanovništvo" podrazumijeva sva lica koja su naseljena ili koja imaju nepokretnu

imovinu na teritoriji opštine; 3) "građani" su lica koja su naseljena i žive na teritoriji opštine; 4) "birač" je lice koje ima pravo da bira i da bude birano za odbornike; 5) "organi lokalne samouprave" su skupština i predsjednik opštine; 6) "organi lokalne uprave" su lokalni organi koji obavljaju prvenstveno upravne poslove (

sekretarijati, direkcije, uprave ); 7) "javne službe" su ustanove, privredna društva i drugi oblici organizovanja koje osniva

opština u cilju pružanja javnih usluga; 8) "lokalni službenici i namještenici" su zaposleni u organima lokalne uprave; 9) "lokalni javni prihodi" su prihodi koje opština ostvaruje u skladu sa posebnim zakonima i

opštinskim odlukama.

123

Page 124: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

II PRAVNI STATUS

Pravno lice

Član 20 Opština ima svojstvo pravnog lica.

Teritorija

Član 21

Opština ima naziv i teritoriju utvrđenu zakonom.

Član 22 Opština ima statut i druge opšte akte.

Simboli

Član 23 Opština može imati grb i zastavu (u daljem tekstu: simboli). Opština može imati i praznik. Oblik i sadržina simbola i praznik uređuju se statutom opštine. Na odredbe statuta kojim se uređuje oblik i sadržina simbola i praznik saglasnost daje Vlada

Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).

Član 24 Upotreba simbola uređuje se aktom skupštine opštine. Simboli imaju sadržaje koji odgovaraju istorijskim, kulturnim, prirodnim i drugim obilježjima

opštine i ne mogu biti u istovjetnom ili modifikovanom obliku sa državnim, odnosno nacionalnim simbolima, niti sa državnim simbolima drugih država ili sa znakom političke stranke, privrednog društva, ustanove, drugog pravnog lica ili organizacije.

Pečat

Član 25 Opština i njeni organi imaju pečat.

Član 26

Pečat opštine sadrži: naziv "Crna Gora", naziv i sjedište opštine. Pečat organa opštine, pored elemenata iz stava 1 ovog člana, sadrži i naziv organa. U sredini pečata je grb opštine, ukoliko je utvrđen.

Tekst pečata ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje pitanje pečata državnih organa.

124

Page 125: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

Član 27 Izrada, upotreba, čuvanje i uništavanje pečata i druga pitanja koja se odnose na upotrebu

pečata, propisuju se posebnom odlukom skupštine opštine.

III POSLOVI LOKALNE SAMOUPRAVE

Vrste poslova

Član 28 Opština vrši poslove lokalne samouprave koji su od neposrednog i zajedničkog interesa za

lokalno stanovništvo. Opština vrši i poslove koji su joj zakonom prenijeti ili propisom Vlade povjereni.

1. Sopstveni poslovi

Član 29

Sopstveni poslovi opštine utvrđuju se zakonom i statutom opštine. Poslove iz stava 1 ovog člana opština bliže uređuje svojim aktima i obezbjeđuje uslove za

njihovo izvršavanje.

Član 30 Opština može obavljati i druge poslove koji su od interesa za lokalno stanovništvo, koji

nijesu u nadležnosti državnih organa ili drugih organa i organizacija.

Član 31 Opština, u skladu sa zakonom i drugim propisima, donosi: 1) planove i programe razvoja; 2) planove i programe za pojedine upravne oblasti; 3) prostorno-urbanističke i druge planove; 4) budžet i završni račun budžeta; 5) višegodišnji investicioni plan; 6) i druge akte, u skladu sa svojim nadležnostima.

Član 32

Opština, u skladu sa zakonom i drugim propisom: 1) uređuje i obezbjeđuje obavljanje i razvoj komunalnih djelatnosti, održavanje komunalnih

objekata i komunalnog reda; 2) uređuje i obezbjeđuje obavljanje poslova izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite

lokalnih i nekategorisanih puteva, kao i ulica u naseljima; 3) uređuje i obezbjeđuje prevoz putnika u gradskom i prigradskom linijskom saobraćaju,

autotaksi prevoz i prevoz za sopstvene potrebe; 4) uređuje i obezbjeđuje obavljanje saobraćaja na svom području; 5) uređuje i obezbjeđuje uslove za izgradnju i korišćenje objekata, kao i uslove za izgradnju i

postavljanje pomoćnih objekata i montažnih objekata privremenog karaktera;

125

Page 126: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

6) uređuje i obezbjeđuje privođenje namjeni građevinskog zemljišta u skladu sa lokalnim planskim dokumentima i komunalno opremanje građevinskog zemljišta;

7) uređuje i obezbjeđuje uslove za razvoj preduzetništva; 8) uređuje, obezbjeđuje i stara se o lokalnim dobrima od opšteg interesa; 9) obezbjeđuje uslove i stara se o zaštiti životne sredine i pojedinih njenih djelova (kvalitet

vazduha, zaštita od buke, upravljanje čvrstim otpadom i dr.); 10) uređuje i obezbjeđuje uslove za upravljanje vodama, vodnim zemljištem i vodnim

objektima od lokalnog značaja, stara se o njihovoj zaštiti i korišćenju, izdaje vodna akta i vodi propisane evidencije; utvrđuje erozivna područja, protiverozivne mjere i sprovodi zaštitu od erozija i bujica; organizuje i obezbjeđuje obavljanje drugih poslova iz oblasti upravljanja, korišćenja i zaštite voda i vodosnabdijevanja;

11) uređuje odnose u oblasti stanovanja i stara se o obezbjeđenju uslova za održavanje stambenih zgrada;

12) uređuje, obezbjeđuje i stvara uslove za razvoj kulture i zaštitu kulturne baštine; 13) uređuje, organizuje i stvara uslove i stara se o razvoju turizma, kao i razvoju djelatnosti

kojima se unaprjeđuje razvoj turizma; 14) stvara uslove za razvoj i unaprjeđenje sporta djece, omladine i građana, kao i razvijanje

međuopštinske sportske saradnje; 15) stvara uslove za korišćenje poljoprivrednog zemljišta i stara se o njegovoj zaštiti; 16) u skladu sa mogućnostima, učestvuje u obezbjeđivanju uslova i unaprjeđenju djelatosti:

zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne i dječije zaštite, zapošljavanja i drugih oblasti od interesa za lokalno stanovništvo i vrši prava i dužnosti osnivača ustanova koje osniva u ovim djelatnostima, u skladu sa zakonom;

17) u skladu sa mogućnostima, uređuje i obezbjeđuje rješavanje stambenih potreba lica u stanju socijalne potrebe i lica sa posebnim potrebama i pomaže rad humanitarnih i nevladinih organizacija iz ovih oblasti;

18) uređuje i obezbjeđuje uslove za informisanje lokalnog stanovništva; 19) uređuje i obezbjeđuje uslove za razvoj bibliotečke i drugih djelatnosti od interesa za

lokalno stanovništvo; 20) rješava o pravima iz oblasti boračko-invalidske zaštite i vodi evidenciju o korisnicima prava; 21) uređuje i obezbjeđuje uslove za zaštitu i spašavanje lokalnog stanovništva od elementarnih

nepogoda, požara, eksplozija, havarija i drugih akcidentnih i vanrednih događaja; 22) organizuje i sprovodi mjere zaštite stanovništva od zaraznih bolesti; 23) stvara uslove za razvoj poljoprivredne proizvodnje (voćarstvo, povrtlarstvo, maslinarstvo i

dr.) i obavlja druge poslove iz ove oblasti; 24) obezbjeđuje uslove za zaštitu potrošača; 25) uređuje način i uslove držanja kućnih ljubimaca, način postupanja sa napuštenim i

izgubljenim životinjama, obezbjeđuje uslove za njihovo zbrinjavanje i sprovodi mjere kontrole njihovog razmnožavanja;

26) utvrđuje radno vrijeme u određenim djelatnostima i određuje područja u kojima se može obavljati određena djelatnost;

27) uređuje i obezbjeđuje uslove za održavanje javnih sajmova lokalnog značaja; 28) uređuje način organizovanja javnih radova od lokalnog značaja.

126

Page 127: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

Član 33 U okviru sopstvenih nadležnosti, opština vrši i sljedeće poslove: 1) upravlja, raspolaže i štiti svoju imovinu i vrši pojedina svojinska ovlašćenja na državnoj

imovini, u skladu sa zakonom; 2) uređuje, uvodi i utvrđuje visinu sopstvenih prihoda, u skladu sa zakonom; 3) organizuje i vrši poslove utvrđivanja, naplate i kontrole sopstvenih prihoda; 4) rješava o pravima i obavezama građana i pravnih lica u poslovima iz svoje nadležnosti; 5) utvrđuje javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti od lokalnog značaja, u skladu sa

zakonom; 6) vodi birački spisak i druge evidencije, u skladu sa zakonom; 7) vrši poslove inspekcijskog nadzora i poslove obezbjeđenja komunalnog reda, u skladu sa

zakonom; 8) organizuje i obavlja poslove pružanja pravne pomoći građanima; 9) ustanovljava javna priznanja i nagrade; 10) vrši i druge poslove u skladu sa potrebama i interesima lokalnog stanovništva.

Član 34

Radi obezbjeđivanja vršenja poslova od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo opština osniva:

1) organe lokalne uprave; 2) javne službe.

Član 35

Javne službe iz člana 34 stav 1 tačka 2 ovog zakona opština može osnovati ako je obavljanje djelatnosti nezamjenljiv uslov života i rada lokalnog stanovništva, a zadovoljenje potreba građana u tim djelatnostima se ne može kvalitetno i ekonomično obezbijediti privatnom inicijativom ili na drugi način.

Član 36 Način i uslove obavljanja sopstvenih poslova opština vrši u skladu sa mogućnostima,

interesima i potrebama lokalnog stanovništva.

Član 37 Kada ocijeni da je vršenje sopstvenih poslova od zajedničkog interesa za dvije ili više

opština, Vlada može da zahtijeva od opština da zajednički obezbijede vršenje tih poslova ili utvrdi javni interes i obezbijedi njihovo vršenje.

2. Preneseni i povjereni poslovi

Član 38 Zakonom se može vršenje pojedinih poslova iz nadležnosti organa državne uprave prenijeti

opštini kada se, na taj način, obezbjeđuje njihovo efikasnije i ekonomičnije vršenje. Propisom Vlade može se vršenje pojedinih poslova iz nadležnosti organa državne uprave

povjeriti opštini.

127

Page 128: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

Uslovi pod kojima se prenose, odnosno povjeravaju poslovi opštini uređuju se zakonom.

Član 39 Prenesene poslove u oblastima obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, socijalne i dječije

zaštite, zapošljavanja i drugim oblastima od interesa za lokalno stanovništvo opština vrši u skladu sa posebnim zakonom.

IV IMOVINA OPŠTINE

Član 40 Imovinu opštine čine nepokretne i pokretne stvari, novčana sredstva, hartije od vrijednosti i

druga imovinska prava, u skladu sa zakonom. Opština raspolaže i upravlja svojom imovinom shodno njenoj namjeni, u skladu sa zakonom

i dobrom praksom ekonomskog i finansijskog menadžmenta. Opština i javne službe čiji je ona osnivač dužne su da vode evidenciju o svojoj imovini. Imovina opštine iskazuje se u skladu sa zakonom.

V ORGANI OPŠTINE

Član 41

Organi opštine su: skupština opštine (u daljem tekstu: skupština) i predsjednik opštine. Skupština je predstavnički organ građana opštine. Predsjednik opštine je izvršni organ opštine.

Član 42

Izbore za skupštinu raspisuje Predsjednik države. Izbori iz stava 1 ovog člana održavaju se najkasnije 15 dana prije isteka mandata skupštine. U slučaju da se izbori ne raspišu u skladu sa zakonom, izbore raspisuje Vlada.

Član 43

Građani biraju odbornike skupštine na osnovu slobodnog, opšteg, jednakog i neposrednog biračkog prava, u skladu sa zakonom.

1. Skupština

Član 44 Skupština se bira na vrijeme od četiri godine. U skupštinu se bira 30 odbornika i još po jedan odbornik na svakih 5000 birača.

128

Page 129: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

Poslovi skupštine

Član 45 Skupština:

1) donosi statut; 2) donosi propise i druge opšte akte; 3) donosi planove i programe razvoja opštine; 4) donosi lokalna planska dokumenta; 5) donosi program uređenja prostora; 6) donosi budžet i završni račun budžeta; 7) donosi plan kapitalnih poboljšanja i investicionu politiku; 8) utvrđuje visinu opštinskih poreza, taksa i naknada; 9) raspolaže imovinom; 10) utvrđuje uslove za osnivanje mjesnih zajednica i daje saglasnost na odluke o osnivanju; 11) raspisuje referendum za teritoriju opštine ili za dio teritorije; 12) odlučuje o građanskoj inicijativi; 13) odlučuje o raspisivanju samodoprinosa za teritoriju opštine; 14) osniva javne službe; 15) odlučuje o zaduživanju i davanju garancija, u skladu sa zakonom; 16) vrši verifikaciju mandata i odlučuje o pravima odbornika; 17) bira i razrješava predsjednika skupštine, predsjednika opštine, imenuje sekretara i članove

radnih i savjetodavnih tijela; 18) podnosi predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti akata državnih organa, kada ocijeni da je

povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu; 19) razmatra izvještaje predsjednika opštine; 20) donosi poslovnik o svom radu; 21) donosi etički kodeks; 22) daje autentično tumačenje propisa koje donosi; 23) vrši i druge poslove utvrđene zakonom i statutom.

Član 45a

Prvu sjednicu novoizabrane skupštine saziva predsjednik skupštine iz prethodnog saziva, najkasnije u roku od 30 dana od dana održavanja izbora.

Ukoliko se sjednica skupštine ne sazove u roku iz stava 1 ovog člana, sjednicu će sazvati Vlada.

Način sazivanja i odlučivanja skupštine opštine

Član 46 Skupštinu saziva predsjednik skupštine po potrebi, a najmanje jedan put u tri mjeseca. Predsjednik saziva skupštinu, po sopstvenoj inicijativi, na zahtjev predsjednika opštine,

jedne trećine odbornika i po inicijativi građana, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno inicijative.

129

Page 130: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

Potreban broj građana za podnošenje inicijative, u smislu stava 2 ovog člana, utvrđuje se statutom opštine.

Ako skupštinu ne sazove predsjednik skupštine u roku iz stava 2 ovog člana, skupštinu saziva podnosilac zahtjeva odnosno inicijative.

U slučaju iz stava 4 ovog člana skupštinom predsjedava odbornik kojeg odredi podnosilac zahtjeva, odnosno inicijative.

Član 47 Pravo predlaganja odluka, drugih propisa i opštih akata ima predsjednik opštine, odbornik i

broj građana utvrđen statutom opštine. Skupština može da odlučuje ako sjednici prisustvuje većina ukupnog broja odbornika. Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih odbornika, ukoliko zakonom ili statutom

opštine za pojedina pitanja nije predviđena druga većina. O donošenju statuta opštine odlučuje se većinom glasova ukupnog broja odbornika. Način rada i odlučivanja skupštine bliže se uređuje poslovnikom.

Član 48

Odbornik ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izneseno mišljenje ili glasanje u skupštini.

Član 48 Odbornik ne može biti pozvan na krivičnu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izneseno

mišljenje ili glasanje u skupštini.

Radna tijela

Član 49 Radi efikasnog i racionalnog vršenja poslova iz nadležnosti skupštine, obrazuju se odbori i

savjeti, kao stalna radna tijela, a mogu se obrazovati i komisije kao povremena radna tijela. Za članove odbora skupština imenuje odbornike skupštine. Za članove savjeta i komisija skupština, pored odbornika, imenuje i druga lica . Odlukom o obrazovanju radnih tijela uređuje se djelokrug i način rada i odlučivanja radnih

tijela i druga pitanja od značaja za njihov rad.

Član 50 Statutom ili odlukom skupštine odborima se može povjeriti odlučivanje o pojedinim

poslovima iz nadležnosti skupštine. Poslovi skupštine iz člana 45 tač. 1 do 19 ovog zakona ne mogu se povjeriti odborima. Odluke odbora stavljaju se na uvid skupštini na prvoj narednoj sjednici. Ukoliko skupština ocijeni da su odluke odbora nezakonite ili necjelishodne poništiće ih ili

ukinuti i odlukom urediti određeno pitanje.

130

Page 131: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

Akti skupštine

Član 51 U vršenju poslova iz svog djelokruga skupština donosi statut, odluke i druge akte. Statut je osnovni akt kojim se uređuje organizacija, rad i način ostvarivanja lokalne

samouprave. Odlukom se odlučuje o pravima i obavezama građana, osnivaju javne službe i odlučuje o

drugim pitanjima, u skladu sa zakonom i statutom opštine. Rješenjem se odlučuje o pojedinačnim pitanjima, u skladu sa zakonom i drugim propisom. Skupština donosi zaključke o pojedinim pitanjima od značaja za utvrđivanje i vođenje

politike . Skupština donosi povelje i preporuke u kojima iznosi svoj stav u odnosu na pojedina

sistemska pitanja iz sopstvene nadležnosti, odnosno pitanja koja se odnose na druge organe i javne službe.

Skupština može donositi i druge akte iz svoje nadležnosti.

Član 52 Statutom opštine se uređuju, naročito: prava i dužnosti opštine i način njihovog

ostvarivanja; poslovi i način odlučivanja lokalnog stanovništva; način i uslovi vršenja sopstvenih poslova; organizacija i način rada organa, način donošenja propisa; način vršenja nadzora nad radom organa opštine i javnih službi; način povjeravanja određenih poslova radnim tjelima skupštine; način obezbjeđenja javnosti rada organa i javnih službi; finansiranje ; ustanovljenje simbola, praznik opštine i način njegovog obilježavanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje lokalne samouprave.

Predsjednik skupštine

Član 53 Skupština ima predsjednika. Predsjednika skupštine bira, na predlog jedne trećine odbornika, skupština iz reda

odbornika, većinom glasova ukupnog broja odbornika. Mandat predsjednika skupštine traje koliko i mandat skupštine. Funkcija predsjednika je, po pravilu, volonterska. Predsjednik skupštine može biti razriješen prije isteka vremena na koje je izabran, u skladu

sa statutom opštine.

Član 54 Predsjednik skupštine saziva skupštinu, predsjedava i rukovodi njenim radom i stara se o

realizaciji njenih odluka i drugih akata. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika, skupštinom predsjedava odbornik kojeg

odredi predsjednik skupštine.

131

Page 132: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

Sekretar skupštine

Član 55 Skupština ima sekretara. Sekretara imenuje skupština na predlog predsjednika skupštine. Mandat sekretara skupštine traje koliko i mandat skupštine. Sekretar skupštine organizuje i stara se o obavljanju stručnih, administrativnih i drugih

poslova za skupštinu i njena radna tjela i vrši druge poslove utvrđene statutom i drugim aktima skupštine.

Za sekretara skupštine može se imenovati lice koje ima završen pravni fakultet, položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje pet godina radnog iskustva.

Sekretar može biti razriješen i prije isteka mandata ukoliko ne obavlja ili nesavjesno obavlja poslove utvrđene ovim zakonom, statutom i drugim aktima skupštine.

Predlog za razrješenje sekretara skupštine može podnijeti predsjednik skupštine ili najmanje 1/3 odbornika.

Način i postupak razrješenja sekretara skupštine uređuje se statutom.

2. Predsjednik opštine

Član 56 Funkcija predsjednika opštine je profesionalna. Predsjednika opštine bira skupština, na vrijeme od četiri godine, većinom glasova ukupnog

broja odbornika. Pravo predlaganja kandidata za predsjednika opštine ima najmanje 1/4 odbornika. U pogledu uslova za izbor predsjednika opštine primjenjuju se odredbe zakona kojim se

uređuje izbor odbornika i poslanika. Način i postupak izbora predsjednika opštine uređuje se statutom. Predsjedniku opštine koji je izabran iz reda odbornika, izborom na funkciju predsjednika

opštine prestaje mandat odbornika. Predsjednik opštine daje pred skupštinom svečanu izjavu: "Svečano se obavezujem da ću dužnost predsjednika opštine obavljati u skladu sa

Ustavom,zakonom i statutom opštine."

Poslovi predsjednika opštine

Član 57 Predsjednik opštine: 1) predstavlja i zastupa opštinu; 2) predlaže propise i druge akte koje donosi skupština, kao i način rješavanja pojedinih pitanja

iz nadležnosti skupštine; 3) stara se i odgovoran je za izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata, kao i za

sprovođenje strateških dokumenata od državnog značaja; 4) stara se i odgovoran je za izvršavanje prenešenih i povjerenih poslova;

132

Page 133: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

13

5) utvrđuje organizaciju i način rada lokalne uprave, po pribavljenom mišljenju glavnog administratora;

6) imenuje i razrješava potpredsjednika opštine i glavnog administratora, uz saglasnost skupštine;

7) imenuje i razrješava starješinu organa lokalne uprave, stručne i druge službe, direktora agencije i menadžera;

8) podnosi skupštini izvještaj o svom radu i radu organa lokalne uprave i službi, najmanje jednom godišnje;

9) usmjerava i usklađuje rad organa lokalne uprave, javnih službi i agencija čiji je osnivač, radi efikasnijeg ostvarivanja njihovih funkcija i kvalitetnijeg pružanja javnih usluga, o čemu donosi odgovarajuće akte;

10) vrši nadzor nad radom lokalne uprave; 11) donosi akte iz svoje nadležnosti i akte u izvršavanju prenesenih i povjerenih poslova,

ukoliko posebnim propisom nije drukčije određeno; 12) odgovoran je za izvršavanje odluka i drugih akata koje donosi skupština i donosi akte za

njihovo izvršavanje; 13) donosi akte kojima obezbjeđuje izvršenje budžeta opštine; 14) vrši i druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim aktima opštine.

Član 58

Predsjednik opštine, privremeno, donosi akte iz nadležnosti skupštine, ukoliko skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad, a njihovim nedonošenjem bi se ugrozio život građana ili imovina veće vrijednosti.

Predsjednik je dužan da akt iz stava 1 ovog člana podnese na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ako skupština ne potvrdi akt iz stava 1 ovog člana ili ga predsjednik ne podnese na potvrdu, taj akt prestaje da važi danom završetka sjednice skupštine.

Član 59 Za vršenje poslova iz svoje nadležnosti predsjednik opštine odgovara skupštini. Za vršenje prenesenih i povjerenih poslova predsjednik odgovara i Vladi. U slučaju nezakonitog vršenja ili nevršenja prenesenih i povjerenih poslova, Vlada

obavještava skupštinu i predlaže preduzimanje mjera. Ukoliko se ne preduzmu mjere iz stava 3 ovog člana, Vlada će upozoriti skupštinu na

posledice nepreduzimanja mjera i preduzeti druge aktivnosti, u skladu sa svojim ovlašćenjima.

Prestanak mandata predsjednika opštine

Član 60 Predsjedniku opštine prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: razrješenjem

od strane skupštine, razrješenjem od strane Vlade, podnošenjem ostavke i po sili zakona. Prestanak mandata predsjednika opštine zbog podnošenja ostavke i po sili zakona

konstatuje se aktom skupštine.

133

Page 134: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

14

Razrješenje predsjednika opštine

Član 60a Skupština može razriješiti predsjednika opštine ako: - u propisanom roku ne predloži budžet i završni račun; - ne obezbijedi sprovođenje razvojnih planova i programa; - ne podnese skupštini izvještaj o svom radu i radu organa lokalne uprave i službi; - ne izvršava sudske odluke; - ne obezbijedi javnost i transparentnost vršenja poslova iz svoje nadležnosti na način propisan

članom 138 stav 1 tačka 2 ovog zakona; - ne obezbijedi vršenje drugih poslova iz nadležnosti opštine utvrđenih zakonom, statutom i

drugim propisima. Predlog za razrješenje predsjednika opštine može podnijeti najmanje 1/3 odbornika skupštine. Predsjednik opštine ima pravo da se na sjednici skupštine izjasni o podnijetom predlogu. Skupština o predlogu za razrješenje predsjednika opštine odlučuje u roku od 30 dana od dana

podnošenja predloga, većinom glasova ukupnog broja odbornika. Način i postupak razrješenja predsjednika opštine uređuje se statutom.

Član 60b

Vlada može razriješiti predsjednika opštine, ako predsjednik opštine, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrši svoje nadležnosti.

Smatra se da predsjednik opštine ne vrši poslove iz svoje nadležnosti ako ne obezbijedi: izvršavanje zakona, drugih propisa i opštih akata, sprovođenje strateških dokumenata od državnog značaja i ne vrši druge poslove iz svoje nadležnosti, čime se onemogućava ostvarivanje ljudskih sloboda i prava.

Ako predsjednik opštine ne vrši poslove iz stava 2 ovog člana, Vlada će ga upozoriti da u određenom roku preduzme mjere za vršenje poslova iz svoje nadležnosti, o čemu će obavijestiti skupštinu.

Vlada će, na predlog ministarstva nadležnog za poslove lokalne samouprave, razriješiti predsjednika opštine ako predsjednik opštine, i nakon upozorenja iz stava 3 ovog člana, ne obezbijedi vršenje poslova iz svoje nadležnosti.

Uz predlog iz stava 4 ovog člana, ministarstvo dostavlja i izjašnjenje predsjednika opštine. Protiv odluke Vlade o razrješenju predsjednika opštine, predsjednik opštine može podnijeti

tužbu Upravnom sudu Crne Gore. Postupak po tužbi je hitan.

Opoziv

Član 61

Građani mogu pokrenuti postupak opoziva predsjednika opštine. Postupak opoziva može pokrenuti najmanje 20% birača u opštini. Postupak ponovnog opoziva ne može se pokrenuti prije isteka roka od godinu dana od dana

glasanja o ranijem predlogu opoziva.

134

Page 135: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

15

Postupak opoziva, vrijeme glasanja i druga pitanja u vezi opoziva bliže se uređuju zakonom i statutom opštine.

Pitanje povjerenja

Član 62 Predsjednik opštine može postaviti pitanje svog povjerenja građanima. Pitanje povjerenja predsjedniku opštine može postaviti i skupština, u slučaju kada se

uskraćuju prava ili slobode građana, nekvalitetno obavljaju poslovi, neizvršavaju razvojni programi i drugi akti, nanosi znatna materijalna šteta opštini, ne podnese skupštini izvještaj o radu i kada skupština ne potvrdi akt iz člana 58 stav 1 ovog zakona ili ga predsjednik ne podnese skupštini na potvrdu.

Inicijativu za pokretanje postupka nepovjerenja može pokrenuti najmanje jedna trećina odbornika ili najmanje 10% građana u opštini i Vlada.

O podnijetoj inicijativi iz stava 3 ovog člana skupština odlučuje većinom glasova ukupnog broja odbornika, u roku od 30 dana od dana podnošenja inicijative.

Član 63 Ukoliko skupština prihvati inicijativu iz člana 62 stava 3 ovog zakona, pokreće postupak

povjerenja predsjedniku opštine. Odlukom o pokretanju postupka povjerenja utvrđuje se rok glasanja koji ne može biti duži

od 60 dana od dana pokretanja postupka i druga pitanja od značaja za glasanje.

Član 64 O nepovjerenju predsjedniku opštine odlučuju građani, u skladu sa zakonom. Ako je predsjedniku opštine izglasano nepovjerenje, skupština aktom konstatuje prestanak

mandata. Pitanje ponovnog povjerenja predsjedniku opštine ne može se postaviti u roku od godinu

dana od dana glasanja o nepovjerenju.

Ostavka

Član 65 Predsjednik opštine može podnijeti ostavku. O ostavci predsjednik opštine obavještava skupštinu.

Prestanak mandata po sili zakona

Član 66

Predsjedniku opštine prestaje mandat po sili zakona: 1) istekom mandata; 2) kada se utvrdi da je pravosnažnom odlukom lišen poslovne sposobnosti; 3) kada je pravosnažno osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije;

135

Page 136: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

16

4) kada je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci; promjenom mjesta prebivališta;

5) u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Član 67 Kada predsjedniku opštine, u slučajevima utvrđenim zakonom, prestane mandat, funkciju

predsjednika, do izbora novog predsjednika opštine, vrši potpredsjednik opštine.

Član 68 Briše se.("Sl. list CG", br. 88/09)

Potpredsjednik opštine

Član 69

Opština ima jednog ili više potpredsjednika. Mandat potpredsjednika traje koliko i mandat predsjednika opštine, ukoliko ovim zakonom

nije drukčije određeno. Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika opštine u slučaju njegove odsutnosti ili

spriječenosti i vrši druge poslove koje mu predsjednik povjeri.

3. Lokalna uprava i javne službe

Vrste organa lokalne uprave

Član 70 Za vršenje poslova uprave obrazuju se organi lokalne uprave (sekretarijati, uprave, direkcije,

biroi i sl.). Za vršenje specifičnih poslova osniva se komunalna policija, posebne službe i centri. Za vršenje poslova koji zahtijevaju posebna stručna znanja i samostalnost u radu mogu se,

odlukom predsjednika opštine osnivati agencije.

3.1. Poslovi organa lokalne uprave

Poslovi lokalne uprave

Član 71 Lokalna uprava: 1) izvršava zakone, druge propise i opšte akte; 2) priprema nacrte odluka i drugih akata koje donose organi lokalne samouprave; 3) vrši upravni nadzor; 4) vrši stručne i druge poslove koje joj povjere organi lokalne samouprave;

136

Page 137: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

17

5) rješava u prvostepenom upravnom postupku o pravima i obavezama građana, pravnih i drugih lica;

6) vodi javne i druge evidencije propisane zakonom i opštim aktima organa lokalne samouprave;

7) rješava u prekršajnom postupku, u skladu sa zakonom; 8) vrši i druge poslove utvrđene statutom i drugim aktima.

Upravni nadzor

Član 72

Organi lokalne uprave vrše upravni nadzor, i to: 1) nadzorom nad zakonitošću akata javnih službi kojima se rješava o pravima, obavezama i

pravnim interesima građana i pravnih lica; 2) nadzorom nad zakonitošću i cjelishodnošću rada javnih službi; 3) inspekcijskim nadzorom.

Član 73

U obavljanju upravnog nadzora organi lokalne uprave: 1) predlažu predsjedniku opštine obustavljanje od izvršenja opštih akata ili pojedinih njihovih

odredbi koje nijesu u saglasnosti sa statutom i drugim aktima organa lokalne samouprave, do okončanja postupka ustavnosti i zakonitosti opštih akata;

2) pokreću inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti opštih akata javnih službi; 3) nalažu mjere za izvršavanje utvrđenih obaveza; 4) predlažu mjere za prevazilaženje problema, odnosno otklanjanje propusta u radu; 5) pokreću inicijativu za izmjenu propisa ; 6) podnose zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, krivičnu prijavu ili prijavu za privredni

prestup; 7) obavještavaju druge organe, ako postoje razlozi za preduzimanje mjera iz njihovih

nadležnosti; 8) preduzimaju druge mjere predviđene posebnim propisima.

3.2. Organizacija lokalne uprave

Glavni administrator

Član 74

Glavni administrator koordinira rad organa lokalne uprave i službi, stara se o zakonitosti,

efikasnosti i ekonomičnosti njihovog rada, daje stručna uputstva i instrukcije o načinu postupanja u vršenju poslova, daje mišljenje na akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova organa lokalne uprave i službi i vrši druge poslove koje mu povjeri predsjednik opštine. Glavni administrator ima ovlašćenja drugostepenog organa u upravnim stvarima iz nadležnosti opštine. Za vršenje poslova glavnog administratora može se obrazovati služba.

137

Page 138: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

18

Član 75

Glavni administrator imenuje se na osnovu javnog oglašavanja, na vrijeme od četiri godine. Za glavnog administratora može biti imenovano lice koje ima završeni pravni fakultet,

položen ispit za rad u državnim organima i najmanje pet godina radnog iskustva. Glavni administrator za svoj rad i rad svoje službe odgovara predsjedniku opštine i skupštini.

Član 76

Glavni administrator može biti razriješen dužnosti ukoliko ne vrši ili nesavjesno vrši poslove

iz člana 74 ovog zakona. Način i postupak razriješenja glavnog administratora uređuju se statutom. U postupku razriješenja glavni administrator ima pravo da se na sjednici skupštine izjasni o

razlozima razriješenja.

3.3. Starješina organa lokalne uprave

Član 77 Radom organa lokalne uprave rukovodi starješina organa. Starješina organa se postavlja na osnovu javnog konkursa, na vrijeme od četiri godine. Starješina organa za svoj rad i rad organa kojim rukovodi odgovara predsjedniku opštine. Starješina organa donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova, uz saglasnost

predsjednika opštine, odlučuje o izboru i raspoređivanju službenika i namještenika i vrši druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim aktima.

Uslovi, način i postupak utvrđivanja odgovornosti starješine organa uređuju se statutom, u skladu sa zakonom.

3.4. Ostale službe opštine

Menadžer

Član 78 Opština može imati menadžera. Menadžer koordinira rad na pripremi i realizaciji razvojnih programa i projekata kojima se:

podstiče ekonomski razvoj, obezbjeđuje zaštita životne sredine, održivi razvoj, podstiču preduzetničke inicijative, privatno-javna partnerstva i iniciraju izmjene propisa u cilju stvaranja podsticajnog ambijenta za razvoj lokalne samouprave.

Menadžera postavlja i razrešava predsjednik opštine. Menadžer se postavlja na osnovu javnog oglašavanja na neodređeno vrijeme. Menadžer najmanje jedanput godišnje podnosi izvještaj o svom radu predsjedniku opštine. Menadžer odgovara za svoj rad predsjedniku opštine.

Komunalna policija

138

Page 139: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

19

Član 79

Opština ima službu za vršenje komunalnog nadzora (u daljem tekstu: komunalna policija). Komunalna policija obezbjeđuje komunalni red u oblasti parkiranja, deponovanja otpada,

snabdijevanja vodom, odvođenja otpadnih i atmosferskih voda, javne čistoće, javne rasvjete, održavanja pijaca, parkova, zelenih površina, saobraćajnih oznaka i signalizacije, sahranjivanja, lokalnih puteva, buke, radnog vremena, prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju, auto taksi prevoza, pruža informativne usluge građanima i vrši druge poslove iz nadležnosti opštine propisane zakonom i odlukom skupštine.

Član 80 U pogledu prava i družnosti i postupka vršenja poslova komunalne policije shodno se

primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje inspekcijska kontrola i drugi propisi. Komunalna policija ima legitimacije, službena odijela i oznake. Oblik i sadržinu legitimacija,oznake, izgled, sadržaj i korišćenje uniforme i druga pitanja od

značaja za rad komunalne policije propisuje skupština opštine.

Služba zaštite

Član 81 Opština ima službu zaštite. Služba zaštite obezbjeđuje spašavanje i zaštitu imovine i lica od požara, eksplozija, havarija i

drugih akcidentnih i vanrednih situacija. Nadzor nad zakonitošću i cjelishodnošću rada službe zaštite vrši predsjednik opštine.

Informacioni centar

Član 82

Organi opštine, javne službe i pravna lica koji vrše javna ovlašćenja i pružaju javne usluge građanima, u obavljanju svojih poslova i zadataka, koriste sredstva savremene informacione i komunikacione tehnologije.

Sredstva iz stava 1 ovog člana pribavljaju se i koriste u skladu sa jedinstvenim standardima propisanim na nivou Crne Gore.

Opština osniva informacioni centar za obavljanje poslova iz stava 1 ovog člana.

3.5. Pravila upravnog postupka

Primjena upravnog postupka

Član 83 U postupku pred opštinskim organima i javnim službama koje vrše javna ovlašćenja

prmjenjuju se propisi o upravnom postupku.

Sukob nadležnosti

139

Page 140: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20

Član 84

Sukob nadležnosti između organa lokalne uprave rješava glavni administrator. Sukob nadležnosti između organa lokalne uprave, javnih službi i pravnih lica kojima je

odlukom skupštine povjereno vršenje određenih poslova rješava predsjednik opštine.

Izuzeće

Član 85 O izuzeću službenika u organima lokalne uprave odlučuje starješina organa lokalne uprave. O izuzeću starješine organa lokalne uprave i glavnog administratora odlučuje predsjednik

opštine.

4. Pravni status funkcionera i službenika

Lokalni funkcioneri

Član 86 Predsjednik i potpredsjednik opštine, predsjednik skupštine i glavni administrator su lokalni

funkcioneri.

Član 87 Zaradu i druga prava po osnovu rada lokalni funkcioneri ostvaruju u skladu sa zakonom i

propisima skupštine opštine. Predsjednik skupštine opštine koji funkciju vrši volonterski ima pravo na naknadu za vrijeme

vršenja funkcije, u skladu sa propisom skupštine.

Lokalni službenici

Član 88 Zaposleni u organima lokalne uprave su lokalni službenici i namještenici koji profesionalno

obavljaju poslove iz nadležnosti lokalne samouprave. Lica iz stava 1 ovog člana zapošljavaju se na osnovu javnog oglašavanja. Službena zvanja i uslove za njihovo vršenje propisuje Vlada.

Član 89

Licima zaposlenim u lokalnoj upravi i javnim službama ne može prestati služba niti se može pogoršati položaj zbog članstva u političkoj ili sindikalnoj organizaciji.

Član 90

140

Page 141: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

21

U pogledu pravnog statusa lokalnih funkcionera, lokalnih službenika i namještenika shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje status državnih funkcionera, državnih službenika i namještenika, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno.

Klauzula konfikta interesa

Član 91 Poslovi predsjednika i potpredsjednika opštine i glavnog administratora nespojivi su sa

funkcijom odbornika i članstvom u organima upravljanja javnih službi čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave.

Poslovi starješine organa lokalne uprave i rukovodilaca javnih službi čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave nespojivi su sa funkcijom odbornika i članstvom u organima upravljanja javnih službi.

Lica iz stava 1 ovog člana ne mogu biti angažovana od javnih službi, pravnih i fizičkih lica za obavljanje bilo kojih poslova koji su povezani sa poslovima organa lokalne samouprave i u funkciji su ostvarivanja njihovih prava i interesa pred lokalnim organima.

VI FINANSIRANJE OPŠTINA

Član 92 Opština obezbijeđuje prihode za finansiranje sopstvenih poslova iz sljedećih izvora: 1) lokalnih poreza, taksa i naknada, koje opština uvodi u skladu sa zakonom; 2) ustupljenih poreza i naknada, u visini utvrđenoj posebnim zakonom; 3) dotacija iz budžeta Crne Gore; 4) drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Član 93

Opštini se obezbijeđuju sredstva za obavljanje prenesenih i povjerenih poslova iz budžeta Crne Gore.

Član 94 Opština ima svoj budžet. Budžetom opštine iskazuju se sva primanja koja pripadaju opštini i svi izdaci iz njene

nadležnosti.

VII MJESNA SAMOUPRAVA

Mjesne zajednice

Član 95 U mjesnoj zajednici građani odlučuju i učestvuju u odlučivanju o ostvarivanju lokalnih

potreba i interesa u oblastima: uređivanja naselja, stanovanja, zaštite potrošača, kulture, fizičke kulture, zaštite i unapređivanja životne sredine, kao i drugim oblastima života i rada, u skladu sa statutom.

141

Page 142: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

22

Član 96

Građani osnivaju mjesnu zajednicu u skladu sa zakonom. Odlukom skupštine opštine uređuju se uslovi osnivanja, poslovi, organi i postupak izbora,

organizacija i rad organa, način odlučivanja, finansiranja i druga pitanja od značaja za rad mjesne zajednice.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, skupština može, kada je to neophodno radi ostvarivanja prava i dužnosti građana, privremeno do samoorganizovanja, obrazovati mjesne zajednice.

Član 97 Sredstva za zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva u mjesnoj zajednici obezbjeđuju se

iz: 1) prihoda opštine, koji se ustupaju mjesnoj zajednici; 2) sopstvenih sredstava lokalnog stano-vništva, koja udružuju neposredno, putem

samodoprinosa ili na drugi način; 3) sredstava koja, za aktivnosti određenog oblika lokalne samouprave, mogu dati

zainteresovana pravna i fizička lica; 4) naknada za usluge koje, svojim aktivnostima, ostvaruje mjesna zajednica; 5) poklona, donacija i drugih sredstava.

Član 98

Registar mjesnih zajednica vodi nadležni opštinski organ. Upisom u registar mjesna zajednica stiče svojstvo pravnog lica. Obrazac i način vođenja registra mjesnih zajednica utvrđuje ministarstvo nadležno za

poslove lokalne samouprave.

Mjesni centar

Član 98a Radi ostvarivanja zajedničkih potreba i interesa građana u oblastima iz člana 95 ovog

zakona, na području više teritorijalno povezanih i razvojno i ekonomski međusobno upućenih mjesnih zajednica, može se osnovati mjesni centar.

Inicijativu za osnivanje mjesnog centra može podnijeti nadležni organ jedne ili više mjesnih zajednica iz stava 1 ovog člana.

Inicijativa za osnivanje mjesnog centra sadrži: - naziv i sjedište; - razloge za osnivanje; - način finansiranja; - druga pitanja od značaja za rad mjesnog centra.

Član 98b

Mjesni centar se osniva odlukom skupštine opštine. Odluka o osnivanju mjesnog centra sadrži:

142

Page 143: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

23

- naziv i sjedište; - način predstavljanja i zastupanja mjesnog centra do izbora; - organe mjesnog centra; - vrstu, obim i način obavljanja poslova; - način finansiranja; - odgovornost za vršenje poslova; - javnost rada; - druga pitanja od značaja za rad mjesnog centra.

Član 98v Organi mjesnog centra su savjet mjesnog centra i predsjednik savjeta mjesnog centra.

Član 98g

Članove savjeta mjesnog centra biraju organi mjesnih zajednica sa područja za koje se osniva mjesni centar.

Savjet mjesnog centra ima predsjednika, koji predstavlja mjesni centar, predsjedava sjednicama savjeta i koordinira realizaciju utvrđenih planova i programa.

Predsjednika savjeta mjesnog centra bira savjet iz reda svojih članova. Na pitanja koja se tiču postupka, načina izbora i razrješenja članova savjeta mjesnog centra i

predsjednika savjeta mjesnog centra, shodno se primjenjuju odredbe propisa o mjesnim zajednicama.

Druga pitanja u vezi sa radom mjesnog centra bliže se uređuju statutom i odlukom skupštine opštine.

Član 98d Mjesni centar može da ima stručnu službu. Radom stručne službe rukovodi sekretar. O izboru sekretara mjesnog centra odlučuje savjet mjesnog centra.

Član 98đ

Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti lokalne i državne uprave, a naročito kad se tiču ostvarivanja prava i potreba građana, organi državne i lokalne uprave mogu organizovati rad u mjesnom centru, u skladu sa zakonom i statutom.

Član 98e Mjesni centar se upisuje u registar. Registar iz stava 1 ovog člana vodi nadležni opštinski organ. Upisom u registar mjesni centar stiče svojstvo pravnog lica.

VIII UČEŠĆE GRAĐANA U OSTVARIVANJU LOKALNE SAMOUPRAVE

143

Page 144: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

24

Član 99 Opština stvara uslove, podstiče i pomaže učešće lokalnog stanovništva u ostvarivanju

lokalne samouprave putem različitih oblika učešća stanovništva u izjašnjavanju i odlučivanju o poslovima od zajedničkog interesa.

U cilju zadovoljavanja kulturnih, sportskih, obrazovnih, zdravstvenih, informativnih i drugih potreba, lokalno stanovništvo učestvuje u organima upravljanja javnih službi i drugim pravnim licima koja vrše javna ovlašćenja i pružaju usluge građanima, na način utvrđen posebnim zakonima i drugim propisima.

1.Oblici učešća građana

Član 100 Oblici neposrednog učešća građana u izjašnjavanju i odlučivanju su: inicijativa, građanska

inicijativa, zbor građana, referendum (mjesni i opštinski) i drugi oblici izjašnjavanja i odlučivanja utvrđeni statutom.

Statutom, u skladu sa zakonom, bliže se uređuje način i postupak učešća lokalnog stanovništva u izjašnjavanju i odlučivanju o poslovima od zajedničkog interesa.

Inicijativa

Član 101 Građani imaju pravo da pokrenu inicijativu pred nadležnim organima radi razmatranja i

odlučivanja o određenim pitanjima od interesa za lokalno stanovništvo. O podnijetoj inicijativi nadležni organ je dužan da zauzme stav i u roku od 30 dana o tome

obavijesti podnosioca inicijative. Ako organ ne postupi po inicijativi iz stava 1 ovog člana, podnosilac inicijative može da se

obrati predsjedniku opštine ili skupštini.

Građanska inicijativa

Član 102 Građani imaju pravo na građansku inicijativu. Građanskom inicijativom se predlaže donošenje ili promjena akta kojim se uređuju značajna

pitanja iz nadležnosti lokalne samouprave. Statutom se utvrđuju pitanja o kojima se može pokrenuti građanska inicijativa, potreban

broj potpisa građana za pokretanje inicijative, postupak po inicijativi i druga pitanja od značaja za građansku inicijativu.

Ako nadležni organ ne prihvati građansku inicijativu, o pitanju o kojem se pokrenula građanska inicijativa može se raspisati referendum koji će se održati u roku od 90 dana od dana donošenja odluke.

Zbor građana

144

Page 145: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

25

Član 103

Zbor građana, većinom glasova prisutnih građana, usvaja zahtjeve i predloge i upućuje ih nadležnom organu.

Organi lokalne samouprave dužni su da, u roku od 60 dana od dana održavanja zbora građana, razmotre zahtjeve i predloge i o njima obavijeste građane.

Način sazivanja zbora građana, način rada i odlučivanja uređuje se statutom opštine ili posebnim aktom.

Mjesni referendum

Član 104 Na mjesnom referendumu građani sa dijela teritorije opštine se izjašnjavaju o pitanjima iz

nadležnosti lokalne samouprave. Zakonom, odnosno statutom se utvrđuje o kojim pitanjima će se građani izjašnjavati

mjesnim referendumom, kao i postupak raspisivanja i sprovođenja tog referenduma.

Opštinski referendum

Član 105 Opštinski referendum se može raspisati radi prethodnog izjašnjavanja građana na teritoriji

opštine o pojedinim pitanjima iz nadležnosti lokalne smaouprave u slučajevima, na način i po postupku utvrđenim statutom opštine, u skladu sa zakonom.

2. Drugi oblici izjašnjavanja građana

Član 106 Pored oblika neposrednog odlučivanja i izjašnjavanja, građani mogu učestvovati u

ostvarivanju lokalne samouprave i putem peticija, predloga i žalbi, u skladu sa statutom opštine.

Pravo na građansku žalbu ili peticiju

Član 107 Svako ima pravo da podnese građansku žalbu ili uputi peticiju organima lokalne

samouprave, kao i da od organa traži obavještenja iz njihovog djelokruga rada. Postupak podnošenja i postupanja organa po građanskoj žalbi i peticiji, bliže se uređuje

statutom opštine. Organi kojima su upućeni zahtjevi iz stava 1 ovog člana dužni su da donesu odluku, odnosno daju obavještenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

Plan i program učešća lokalnog stano-vništva u vršenju javnih poslova

145

Page 146: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

26

Član 108 U cilju učešća lokalnog stanovništva u donošenju odluka od neposrednog i zajedničkog

interesa, skupština posebnom odlukom uređuje način i postupak učešća stanovnika u vršenju javnih poslova.

Odlukom iz stava 1 ovog člana uređuju se: oblici, mehanizmi (anketiranje, medija planovi, table za obavještavanje, kutije primjedbi, predloga i sugestija, njeb sajtovi, dežurni telefoni, organizovanje radionica u mjesnim zajednicama, informacioni centri, gostovanja predavača, stručni skupovi i okrugli stolovi i sl.), subjekti, postupci, rokovi i načini učešća lokalnog stanovništva u vršenju javnih poslova, izvještaj o uspješnosti postupka i druga pitanja od značaja za aktivnosti lokalnog stanovništva u donošenju odluka.

Član 109 Prije donošenja programa razvoja opštine, prostornih i urbanističkih planova, budžeta i

opštih akata kojima se utvrđuju prava i obaveze građana, opština će utvrditi plan učešća građana u donošenju odluka i odrediti organ koji će sprovesti javnu raspravu.

Javna rasprava se može sprovoditi i povodom drugih akata kojima se odlučuje o pitanjima od značaja za lokalno stanovništvo, u skladu sa statutom i odlukom opštine.

Javna rasprava ne može trajati kraće od 15 dana.

Član 110 Učešće lokalnog stanovništva u odlučivanju u poslovima iz člana 109 ovog zakona

obezbjeđuje se, naročito: 1) da se prije utvrđivanja nacrta planova i programa razvoja opštine, budžeta i opštih akata,

kojima se utvrđuju prava i obaveze građana, svim građanima, organima uprave, pravnim i fizičkim licima, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim subjektima (u daljem tekstu: učesnici javne rasprave) omoguće informacije o aktivnostima koje se planiraju i koje će se sprovoditi u toku godine na nivou opštine i prikupe njihove potrebe u tim oblastima;

2) javnim objavljivanjem nacrta plana i programa razvoja opštine, budžeta i opštih akata, kojima se utvrđuju prava i obaveze građana, na način koji će biti dostupan svim učesnicima javne rasprave; programa javnih rasprava po pojedinim mjesnim zajednicama o potrebama lokalnog stanovništva, a posebno u stambenoj, komunalnoj, urbanističkoj i ekološkoj oblasti, obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj djelatnosti i dr.;

3) obavještavanjem o načinu, rokovima, mjestu i vremenu održavanja sa potrebnim informacijama o predmetu javne rasprave;

4) u opštinama gdje većinu ili značajan dio stanovništva čine pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica plan sadrži i način obezbjeđivanja učešća nacionalnih i etničkih grupa i na njihovom jeziku;

5) obavezivanjem organa lokalne samouprave da razmotre sve prispjele komentare, predloge ili sugestije učesnika javne rasprave, sačine rezime komentara i stavova o prihvatanju, odnosno razlozima neprihvatanja, sačine izvještaj o rezultatima javne rasprave i uz nacrt plana i programa razvoja opštine, budžeta i opštih akata, kojima se utvrđuju prava i obaveze građana dostave predlagaču;

6) obavezom da usvojeni dokumenti budu dostupni javnosti, a naročito licima sa posebnim potrebama koja za to iskažu interes.

146

Page 147: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

27

IX ODNOSI I SARADNJA LOKALNE SAMOUPRAVE I GRAĐANA

Standardi postupanja sa građanima

Član 111 Organi lokalne samouprave obavezni su da obezbijede ostvarivanje prava i dužnosti

lokalnog stanovništva na zakonit i efikasan način, uz poštovanje ličnosti i dostojanstva građanina. Odbornici, lokalni funkcioneri, službenici i namještenici obavezni su da se pridržavaju

etičkog kodeksa.

Član 112 Organi lokalne samouprave obavezni su da građanima u ostvarivanju njihovih prava i

interesa daju potrebne podatke, objašnjenja i obavještenja. Davanje obavještenja ostvaruje se i putem tehničkih sredstava, brošura i sredstava javnog

informisanja. Za postupanje u upravnim stvarima organi lokalne uprave su obavezni da javno istaknu

standarde postupanja.

Član 113 Lokalni funkcioneri i starješine organa lokalne uprave obavezni su da odrede vrijeme

prijema građana. Na javnim objektima gdje su smješteni organi lokalne samouprave i javne službe mora biti

istaknut naziv organa, odnosno javne službe. Na vidnom mjestu u organu, odnosno javnoj službi mora biti istaknut raspored prostorija. Na ulazu službenih prostorija mora biti istaknuto lično ime i zvanje, odnosno zanimanje

službenika i namještenika. Zaposleni su obavezni da za vrijeme službe nose vidljive službene oznake sa ličnim imenom,

slikom i zvanjem, u skladu sa propisom koji donosi ministarstvo nadležno za poslove lokalne samouprave.

Primjedbe i pritužbe građana

Član 114 Organi lokalne uprave dužni su da obezbjede knjigu utisaka i sanduče za primjedbe,

predloge i pritužbe i prijem kod starješine organa, radi saopštavanja primjedbi ili prigovora na rad organa ili na nepravilan odnos službenika.

Na podnijete primjedbe nadležni organ je dužan da pisano odgovori u roku od 15 dana od dana prijema primjedbi ili prigovora, ukoliko to građanin zahtijeva.

Organi lokalne uprave kojima su upućene primjedbe obavezno ih jedanput mjesečno analiziraju i preduzimaju mjere za rješavanje problema zbog kojih se građani obraćaju.

Dekoncetracija poslova uprave

147

Page 148: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

28

Član 115

Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti organa lokalne uprave, posebno u odnosu na ostvarivanje prava građana, organi uprave mogu organizovati rad u mjesnim zajednicama.

Poslove iz stava 1 ovog člana, način i mjesto njihovog vršenja određuje glavni administrator. O načinu vršenja poslova iz stava 2 ovog člana građani moraju biti javno obaviješteni.

X ODNOSI ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE I NEVLADINIH ORGANIZACIJA

Član 116 U cilju afirmisanja otvorenog i demokratskog društva, organi lokalne samouprave sarađuju

sa nevladinim organizacijama. Saradnja iz stava 1 ovog člana ostvaruje se naročito:

1) informisanjem o svim pitanjima značajnim za nevladin sektor; 2) konsultovanjem nevladinog sektora o programima razvoja lokalne samouprave i nacrtima

opštih akata koje donosi skupština; 3) omogućavanjem učešća u radu radnih grupa za pripremu normativnih akata ili izradu

projekata i programa; 4) organizovanjem zajedničkih javnih rasprava, okruglih stolova, seminara i sl.; 5) finansiranjem projekata nevladinih organizacija od interesa za lokalno stanovništvo, pod

uslovima i po postupku propisanim opštim aktom opštine; 6) obezbjeđivanjem uslova za rad nevladinih organizacija, u skladu sa mogućnostima lokalne

samouprave; 7) na drugi način propisan statutom opštine.

XI ODNOSI ORGANA LOKALNE SAMOU-PRAVE I JAVNIH SLUŽBI ČIJI JE OSNIVAČ DRŽAVA

Odnosi sa javnim službama

Član 117 Organi lokalne samouprave ostvaruju saradnju sa javnim službama i drugim pravnim licima

čiji je osnivač država, učestvuju u postupku utvrđivanja i sprovođenja planova i programa razvoja i daju predloge, sugestije i mišljenja u pogledu vršenja djelatnosti na teritoriji opštine.

Organizacije iz stava 1 ovog člana obavezne su da opštinskim organima, na njihov zahtjev, dostave izvještaje o ostvarivanju planova i programa svoje djelatnosti na njihovoj teritoriji.

Član 118 U slučaju neostvarivanja saradnje na način propisan ovim zakonom, nadležni organi lokalne

samouprave mogu obavijestiti Vladu i zahtijevati preduzimanje odgovarajućih mjera. O preduzetim mjerama Vlada će obavijestiti nadležni organ lokalne samouprave u roku od

30 dana od dana prijema obavještenja.

148

Page 149: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

29

XII ODNOSI ORGANA LOKALNE SAMO-UPRAVE I DRŽAVNIH ORGANA

Član 119 Odnosi između organa lokalne samouprave i državnih organa zasnivaju se na međusobnoj

saradnji i nadzoru državnih organa nad zakonitošću rada organa lokalne samouprave.

Član 120 U vršenju poslova i zadataka lokalne samouprave, koji se odnose na utvrđivanje i

ostvarivanje sloboda, prava i dužnosti građana, nadležni državni organi vrše nadzor nad zakonitošću rada organa lokalne samouprave i imaju prava i dužnosti utvrđene zakonom.

Saradnja organa lokalne samouprave i državnih organa

Član 121 Organi lokalne samouprave u vršenju poslova iz svog djelokruga: 1) daju državnim organima inicijative za uređenje odnosa od značaja za lokalnu samoupravu i

preduzimanje mjera od značaja za rješavanje pitanja u okviru prava i dužnosti lokalne samouprave;

2) daju predloge za preduzimanje aktivnosti državnih organa na razvijanju lokalne samouprave; 3) traže mišljenje od nadležnih državnih organa u vezi sa primjenom zakona koji su od

neposrednog uticaja na razvoj i ostvarivanje lokalne samouprave i rad organa lokalne samouprave;

4) učestvuju u pripremi zakona i drugih akata čija je sadržina od interesa za ostvarivanje i razvoj lokalne samouprave.

Član 122

U ostvarivanju saradnje sa organima lokalne samouprave državni organi: 1) obavještavaju organe lokalne samouprave, po sopstvenoj inicijativi, ili na njihov zahtjev, o

mjerama koje preduzimaju ili namjeravaju preduzeti u izvršavanju zakona i drugih propisa o zaštiti zakonitosti, pojavama koje ih narušavaju i mjerama za otklanjanje, o ostvarivanju prava građana na lokalnu samoupravu, kao i drugim pitanjima od neposrednog interesa za ostvarivanje lokalne samouprave i rad organa;

2) pružaju stručnu pomoć organima lokalne samouprave u vezi sa obavljanjem njihovih poslova;

3) traže izvještaje, podatke i obavještenja o obavljanju poslova u okviru prava i dužnosti lokalne samouprave, kao i drugim pitanjima koja su od interesa za ostvarivanje funkcije državnih organa;

4) vrše druge poslove, u skladu sa zakonom.

Član 122a

149

Page 150: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

30

Organi državne uprave dužni su da, u postupku pripreme zakona i drugih propisa i opštih akata kojima se uređuju položaj, prava i obaveze lokalne samouprave, nacrte, odnosno predloge zakona i drugih akata dostave opštini na izjašnjenje.

Rok za izjašnjenje ne može biti kraći od 15 dana od dana dostavljanja akta iz stava 1 ovog člana.

Član 123 Organi lokalne samouprave, na zahtjev državnih organa, dužni su da dostavljaju podatke i

obavještenja od značaja za ostvarivanje funkcija tih organa. Državni organi i organi lokalne samouprave ne mogu utvrđivati naknade za međusobno

pružene usluge i razmjenu službenih podataka potrebnih za ostvarivanje njihovih funkcija.

Odnosi organa lokalne samouprave i Vlade

Član 124 Vlada ima pravo da, do odluke Ustavnog suda, obustavi od izvršenja propis ili opšti akt

skupštine ili predsjednika opštine, ako smatra da nije u skladu sa Ustavom i zakonom ili se njime ograničavaju Ustavom ili zakonom utvrđene slobode, prava i dužnosti građanina.

Kad obustavi od izvršenja propis ili opšti akt, Vlada je dužna da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana, pokrene postupak pred Ustavnim sudom.

Ukoliko, u roku iz stava 2 ovog člana, Vlada ne pokrene postupak, propis ili opšti akt se primjenjuje.

Član 125 Kada skupština opštine duže od šest mjeseci ne održava sjednice, neizvršava odluke

nadležnih sudova ili neizvršava zakonom utvrđene obaveze čime se onemogućava ostvarivanje prava građana ili nanosi znatna materijalna šteta, Vlada će upozoriti skupštinu da, u određenom roku, obezbijedi ostvarivanje svojih funkcija, odnosno izvrši zakonom utvrđene obaveze.

Ako skupština, u roku iz stava 1 ovog člana, ne uspostavi obavljanje svojih funkcija, odnosno ne izvrši zakonom utvrđene obaveze, Vlada će, na predlog ministarstva nadležnog za poslove lokalne samouprave, raspuštiti skupštinu.

U slučaju raspuštanja skupštine, funkciju skupštine do njenog konstituisanja vrši odbor povjerenika, koji imenuje Vlada.

Član 126 U slučaja raspuštanja skupštine, predsjednik opštine raspisuje izbore u roku od 15 dana od

dana raspuštanja. Ukoliko predsjednik opštine ne raspiše izbore u roku iz stava 1 ovog člana, izbore će

raspisati Vlada.

XIII SARADNJA I UDRUŽIVANJE LOKALNE SAMOUPRAVE

Sloboda udruživanja lokalnih samouprava

150

Page 151: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

31

Član 127

U vršenju poslova iz sopstvene nadležnosti, lokalne samouprave mogu, na principima dobrovoljnosti i solidarnosti, slobodno sarađivati i udruživati sredstva za vršenje poslova od zajedničkog interesa, u cilju zadovoljavanja potreba lokalnog stanovništva.

Član 128 Opštine mogu osnovati svoju asocijaciju opština za teritoriju Crne Gore. Asocijacijom, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se asocijacija koju je osnovalo više od

polovine opština.

Član 129 Upisom u evidenciju asocijacija opština stiče svojstvo pravnog lica. Organizacija, način rada i finansiranje asocijacije iz stava 1 ovog člana uređuje se statutom

asocijacije. Obrazac i način vođenja evidencije asocijacije opština propisuje ministarstvo nadležno za

poslove lokalne samouprave.

Član 130 Opštine i asocijacija iz člana 128 ovog zakona, u okviru svojih nadležnosti, mogu slobodno

sarađivati sa lokalnim zajednicama i asocijacijama drugih zemalja, radi ostvarivanja zajedničkih interesa i udruživati se u regionalne i međunarodne organizacije lokalnih vlasti.

Međuopštinska zajednica

Član 131 Skupštine opština mogu, radi zajedničkog, ekonomičnijeg i efikasnijeg vršenja određenih

upravnih poslova i poslova javnih službi osnovati međuopštinsku zajednicu (u daljem tekstu: zajednica).

Zajednica se osniva sporazumom skupština opština.

Član 132 Sporazum o osnivanju zajednice sadrži: 1) osnivače; 2) naziv i sjedište zajednice; 3) predstavljanje i zastupanje zajednice; 4) vrstu, obim i način obavljanja poslova; 5) organe zajednice, način rada i odlučivanja; 6) način finansiranja; 7) način vršenja nadzora od strane opština nad radom zajednice; 8) odgovornost zajednice za vršenje poslova;

151

Page 152: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

32

9) javnost rada; 10) postupak istupanja iz zajednice; 11) prestanak rada zajednice; 12) druga pitanja od značaja za organizaciju i rad zajednice.

Član 133

Na akte o osnivanju i prestanku rada zajednice iz člana 131 ovog zakona saglasnost daje Vlada.

Član 134 Zajednica se upisuje u evidenciju koju vodi ministarstvo nadležno za poslove lokalne

samouprave.

Član 135 Kada je sporazumom utvrđeno da zajednica rješava o pravima i obavezama građana u

upravnim stvarima, protiv upravnih akata organa zajednice rješava glavni administrator opštine. Mjesna nadležnost glavnog administratora iz stava 1 ovog člana utvrđuje se u skladu sa

odredbama Zakona o opštem upravnom postupku.

Član 136 Zaposleni u organima zajednice prava, obaveze i odgovornosti ostvaruju u organima opštine

gdje je sjedište zajednice.

Član 137 U pogledu nadzora nad radom zajednice, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona

kojima se uređuju odnosi i saradnja organa lokalne samouprave i državnih organa.

XIV JAVNOST I TRANSPARENTNOST RADA

Član 138

„Javnost i transparentnost rada organa lokalne samouprave, organa lokalne uprave i javnih službi obezbjeđuje se: 1) objavljivanjem opštih i drugih akata u „Službenom listu Crne Gore“ i na internet stranici jedinice lokalne samouprave; 2) objavljivanjem na internet stranici jedinice lokalne samouprave odluka o dodjeli poslova i usluga i zaključenih ugovora sa pravnim i fizičkim licima, kao i pojedinačnih odluka i drugih akata i ugovora zaključenih u postupku raspolaganja imovinom opštine; 3) neposrednim uvidom građana u akte i druge službene spise koji se tiču ostvarivanja funkcija lokalne samouprave i ostvarivanja prava građana; 4) učešćem građana u javnoj raspravi u postupku donošenja odluka i drugih akata kojima se uređuju pitanja od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo; 5) organizovanjem različitih oblika edukacije građana;

152

Page 153: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

33

6) na drugi način propisan statutom opštine. Način ostvarivanja prava i obaveza iz stava 1 ovog člana bliže se uređuje statutom, odlukom i poslovnikom skupštine jedinice lokalne samouprave.“

Član 139 Organi lokalne uprave i javne službe obavezni su da upoznaju javnost o vršenju poslova iz

svog djelokruga i izvještavaju je o svom radu putem sredstava javnog informisanja ili na drugi pogodan način.

Davanje određenih podataka i izvještaja može se uskratiti samo ako bi to predstavljalo povredu dužnosti čuvanja državne, vojne ili službene tajne koji se odnose na zaštitu bezbjednosti i privatnosti građanina.

Član 140 Izvještaje, informacije i podatke o vršenju poslova organa lokalne uprave daje starješina

organa ili lice koje on ovlasti i lično su odgovorni za njihovu tačnost i blagovremenost.

Član 141 Organi lokalne uprave obavezni su da javno objave održavanje savjetovanja ili drugih oblika

stručne obrade i rasprave o pitanjima iz svog djelokruga, omoguće učešće građana i praćenje rada od strane sredstava javnog informisanja.

XV ZAŠTITA LOKALNE SAMOUPRAVE

Oblici zaštite

Član 142 Svako ima pravo da podnese inicijativu pred Ustavnim sudom za pokretanje postupka za

ocjenu ustavnosti i zakonitosti opštih akata državnih organa, kojima se narušava pravo na lokalnu samoupravu utvrđeno Ustavom ili zakonom.

Skupština opštine ima pravo da pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih opštih akata državnih organa, kojima se narušavaju prava na lokalnu samoupravu utvrđena Ustavom ili zakonom.

Član 143 Kada se pojedinačnim aktima ili radnjama državnih organa ili organizacija koje vrše javna

ovlašćenja narušava pravo građana na lokalnu samoupravu i kada protiv takvih akata ili radnji nije predviđena druga sudska zaštita, nadležni organ opštine može podnijeti ustavnu žalbu Ustavnom sudu.

Član 144 Kada se usvojenim zakonom narušava pravo građana na lokalnu samoupravu, asocijacija iz

člana 128 ovog zakona može podnijeti inicijativu predsjedniku Crne Gore da takav zakon ne proglasi.

153

Page 154: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

34

Savjet za razvoj i zaštitu lokalne samouprave

Član 145

Radi ostvarivanja unapređenja lokalne samouprave u opštini se osniva Savjet za razvoj i zaštitu lokalne samouprave (u daljem tekstu: Savjet).

Članove Savjeta bira skupština opštine iz reda istaknutih i uglednih građana opštine i stručnjaka iz oblasti od značaja za lokalnu samoupravu.

Savjet ima pravo da državnim organima, organima lokalne samouprave i javnim službama podnosi predloge za unapređenje i razvoj lokalne samouprave, podizanje nivoa kvaliteta javnih usluga, zaštitu Ustavom i zakonom utvrđenih prava i dužnosti opštine i zaštitu sloboda i prava lokalnog stanovništava.

Organi i službe iz stava 2 ovog člana dužni su da se izjasne o predlozima Savjeta u primjerenom roku, a najduže u roku od 60 dana od dana podnošenja predloga.

Statutom opštine i aktom o osnivanju Savjeta bliže se utvrđuju prava i dužnosti, sastav i način izbora i rada Savjeta i druga pitanja od značaja za njegovo funkcionisanje.

XVI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 146 Statuti i drugi opšti akti opština uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od godinu

dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 147 Zakoni i drugi propisi kojima se utvrđuju poslovi iz sopstvene nadležnosti lokalne

samouprave usaglasiće se sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 148 Propise za izvršavanje ovog zakona ministarstvo nadležno za poslove lokalne samouprave

donijeće u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 149 Prve izbore za odbornike u skupštinu opštine i predsjednika opštine, u skladu sa ovim

zakonom, raspisuje predsjednik Republike. Konstitutivnu sjednicu skupštine opštine, izabranu po odredbama ovog zakona, saziva

dosadašnji predsjednik opštine, u roku od 15 dana od dana izbora odbornika. Ako konstitutivna sjednica nije sazvana u skladu sa stavom 2 ovog člana, sjednicu će zakazati

predsjednik Vlade.

Član 149a Prve izbore za odbornike u skupštinu opštine i predsjednika opštine, u skladu sa ovim

zakonom, u opštinama: Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Plužine,

154

Page 155: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

35

Pljevlja, Rožaje, Ulcinj i Šavnik, predsjednik Republike raspisaće istovremeno sa raspisivanjem izbora za poslanike u Skupštinu Republike Crne Gore u 2006. godini.

Odbornicima u skupštini opštine i predsjedniku opštine, u opštinama iz stava 1 ovog člana, produžava se mandat do izbora odbornika i predsjednika opštine koji će se održati u smislu stava 1 ovog člana.

Član 150 Poglavlje "V ORGANI OPŠTINE" osim člana 47 stav 4 i člana 52 ovog zakona primjenjivaće se

od sprovođenja narednih izbora za odbornike u skupštinu opštine i izbora za predsjednika opštine, u skladu sa zakonom.

Član 151

Uspostavljanjem nove organizacije i vršenja poslova lokalne uprave, glavni administrator će preuzeti drugostepeni upravni postupak iz sopstvene nadležnosti lokalne samouprave.

Ako je upravni postupak za ostvarivanje prava započet, a nije završen pred organima lokalne uprave okončaće se do pravosnažnosti po dosadašnjim propisima.

Član 151a Statuti i drugi opšti akti opština uskladiće se sa ovim zakonom, u roku od šest mjeseci od

dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 151b Predsjednici opština, gradonačelnik Glavnog grada i gradonačelnik Prijestonice, izabrani u

skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi ("Službeni list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05 i 13/06) i Zakonom o izboru predsjednika opštine ("Službeni list RCG", br. 42/03), nastaviće da obavljaju ovu funkciju do isteka mandata na koji su izabrani.

Na lica iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05 i 13/06), koje se odnose na obavezu podnošenja građanima izvještaja o radu i ostvarivanju funkcija lokalne samouprave (član 57 stav 1 tačka 8), odgovornost građanima za svoj rad (član 59 stav 1) i prestanak mandata putem opoziva i pokretanjem postupka povjerenja do isteka mandata (čl. 61-64).

Nakon isteka mandata predsjednika iz stava 1 ovog člana, skupština bira predsjednika opštine, gradonačelnika Glavnog grada i gradonačelnika Prijestonice do kraja mandata skupštine, u skladu sa ovim zakonom.

Član 152 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lokalnoj samoupravi, osim

poglavlja "V Organizacija i rad organa opštine" ("Službeni list RCG", br. 45/91, 16/95 i 23/96) izuzev člana 36 u tom poglavlju i Zakon o prenošenju poslova državne uprave na organe lokalne uprave ("Službeni list RCG", broj 30/92).

Član 153

155

Page 156: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

36

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore". NAPOMENE IZDAVAČA:

Članovi 54. i 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. list

CG", br. 88/09), koji nijesu ušli u prečišćen tekst, glase:

"Član 54 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe člana 15 st. 3 i 5 Zakona o

Glavnom gradu ("Službeni list RCG", broj 65/05), i člana 22 stav 2 Zakona o Prijestonici ("Službeni list CG", broj 47/08), kao i Zakon o izboru predsjednika opštine ("Službeni list RCG", broj 42/03), osim poglavlja IV OPOZIV PREDSJEDNIKA OPŠTINE i poglavlja V PITANJE POVJERENJA PREDSJEDNIKU OPŠTINE, koja će se primjenjivati na lica iz člana 151b stav 1 ovog zakona, do isteka njihovog mandata.

Član 55

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore"." SU-SK Broj 01-1036/24 Podgorica, 23. decembra 2009. godine Skupština Crne Gore 24. saziva Predsjednik, Ranko Krivokapić, s.r.

**************

Članovi 8. i 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. list RCG", br. 75/05), koji nijesu ušli u prečišćen tekst, glase:

"Član 8

Statuti opština uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

156

Page 157: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

37

Član 9

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore"."

157

Page 158: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

������������������������������������������������������������

�����

������������ ���������������� ���������������� ���������������� �����������������

������������������������������������������������������������

����������������������������� � !����������"� �#"$��%�� $� �!� !�����%�"��"��"�!� !� "��#"$"�"%���� ���"��"��&� %���"%� !�'�� ��"�$���!���!�%��"(�$����"��"��"�!&�'��%�!)�$�!�'���*������ �$���"��"��&�+!���%!���$���"��"���!���",��'!���$��������(�$������"��"�"���

��$����"��"����$����"��"����$����"��"����$����"��"����������

�����-�����-�����-�����-�����"��"��� �."/ ���� �"��"���� !� "�$���!(��� %� �����*� �� !� �$������%�!� ��$!��� %�� %� ���$"&�

'������"$"&� '���� !*"&� *�!��� !� (" �$"� �"��"���� ��.��&� � "�$���!(��� �$���� !� ��",�� �"/� ���� ��� !��&� %��"(�!� !� ��"(��0!%���1! �(�!� ���� "� �"��"�!� !� "%�",�� ��� ��'�%�����,� ���(�$�� ����%� ��! ��$���"��"���,�!�"�$���!(��,�%� �����*� ���

�"��"���$�����$� ��,�!�����%�����2��"�3��"�������

��(�����%� ��! ��$��!���� �$���"��"����(�����%� ��! ��$��!���� �$���"��"����(�����%� ��! ��$��!���� �$���"��"����(�����%� ��! ��$��!���� �$���"��"������

�����4�����4�����4�����4�����"��"���%���%� ��"$��!���� !$�������(��!��5��6�%��.����%� �����*� ��!�'�*�� ��$��'�� ������"��"�"7�-6��'���!$��$���%�!���1� ��!���������%���"'�� �����'��%�!("�!�'���1"���� �$��"��"���,�!�

"�$���!(��,�%� �����*� ��!���*�!�"�!��(" ��$���"��"����.�*�!��7�46��� ��'�� ��,��(" ��$��% !/��"��"��!/�!����!�����!�'�*�� ��$���"��"��������!(!��%�!7�86�!�,����$��!�"��'��#��$��%!%������"��"��&�"�%����"��%����#"������!��%�������!��&�

������(!���%�������!���� ��'%�����!$�7�96�"%'�%�� �$��$���+!��%��,&���)!������,�!������! ��,�"'�� �$��$��"��"��"�!7�:6�����%'�������,��$��� ��$��"��"��"�!7�;6�'�*�� ��$��!���*�!����"���%��,�!�%����!/�'�� �7�<6� ��������!��)!$�� �"��"���� '��!�!��� !� ��)������!��)!$�� ��,��!�� ��$�� !� +!���%!���$��

�"��"������%�.�!�'��'!%!��%�.�!�'��'!%!��%�.�!�'��'!%!��%�.�!�'��'!%!����

�����8�����8�����8�����8����

��$��!��� �.��%�!� �"��"���,� !� "�$���!(��,� %� �����*� �� !� �$������%�!� �"��"��� "��#"$"� %��'�%�.�!�������!�����

�������������=��������� ���������=��������� ���������=��������� ���������=��������� �������������

��%�� !����$� ��,�!�����%��"��"��"�!��%�� !����$� ��,�!�����%��"��"��"�!��%�� !����$� ��,�!�����%��"��"��"�!��%�� !����$� ��,�!�����%��"��"��"�!����

�����9�����9�����9�����9����=� �!�!�����%�"��"��"�!�'���%�� �$�&�����(!��5��6��� ���$�������� �$��"��"������)!$���$����!���!$!�2����3���7�-6�!�%�!�")!���������,��!�� ��$��!��.� �$��$���$������%�!��"��"��7�46���*�!���!��(" ��$�������!$�����!��������!$������"��"����.�*�!��7�86� ��*�!��� !� �(" ��$�� )���,��%��,� �"��"���,� %� �����*� �� !� �"��"��!/� ��.���� !� ���

���!���!$��2����3���7�

158

Page 159: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2 ��

96� %� ����$�� "%�� �� ��� �%� ��! ��$�� !� ��� �$� % !/� �.��%�!� �"��"���,� "�$���!(��,�%� �����*� �7�

���:6���#"���������"��"����%�����$�� !�'�������)!$��)���,��%��,��"��"���,� !"�$���!(��,�%� �����*� ��!��"��"����.�*�!��7�

;6���"(���!%���1! ��$��!�%��"(���"%� �*� ��$��"��"��"�!7�<6�%� ����$��"%�� �����'��%�!)�$���� �$��!��+!���)!$"���������7�>6�'��%�!)��$���������%� ��!�%'�����%� ��"��"��"�!7�

�����������?6��(" ��$��!� ���!/�!�����!)!�����!/��"��"��!/�!�����0�"��"��!/��%�.���%�!7�������������6���� �$�������%��,��"��"���0"�$���!(��,�%� �����*� �7������������-6���� �$��"��"���,�!�"�$���!(��,�%� �����*� ���!)��%��!� ��!�!�����7������������46� �.��.$�#! ��$�� '��%����!/� !� �����!$���!/� "%�� �� ��� ���� "�$���!��� !� %��"(�$���� "��"��"�!7������������86�%� ����$��"%�� �������� �$������! �!/�!��"%��!$�7�������������96���",��'�%�� �����$� ��,�!�����%�&�"�%����"�%�����������

��%� ��! ��$��$� ��,�!�����%��%� ��! ��$��$� ��,�!�����%��%� ��! ��$��$� ��,�!�����%��%� ��! ��$��$� ��,�!�����%�����

�����:�����:�����:�����:����

�%� ��! ��$��$� ��,�!�����%��"��"��"�!��.��.$�#"$"�2����3����!� ��������%���"'�� ��@"����$������%�"5��'*�!��6���

��(!��!��$�����%� ��! ��$��$� ��,�!�����%��"� �#"$"�%����)!�����!��'��,��������� �$���"��"���@"����$��� ���%�"5���)!�����!� '��,���6� !� '��,���!��� ��� �$�� �"��"��� "� �'*�!�����@"����$������%�"5��'*�!�%�!�'��,���6���

��)!�����!�'��,�����)!�����!�'��,�����)!�����!�'��,�����)!�����!�'��,�������

�����;�����;�����;�����;������)!�����!� '��,���� $�� %�����*�!� ���"����&� ��$!�� %�� "� �#"$"� �",���(�!� )!�$� !� !�

'�!��!���!� ��� �$�� �"��"��� !� ����#"$"� ��,��!��)!���&� +!���%!$%��� !� ���!�!%����! ��� �$���� ����$!/� ���%� ��! ��$���������!���!$!�2����3�����

��)!�����!�'��,����%���1!&�����(!��5��6�)!�$� �� !�'�!��!����� ��� �$���"��"���2����3���������"��!��)!������&��"��!�"��"������ !�

�"��!���+�%!���������1� �7�-6� %��������� �"��"��!/� '����.�� ��� ��1� ���� !� ��������� �! �"� !� '�!�)!'�� �$!/� �,�

�%� ��! ��$�7�46��%�� ���'���"%�� ���%� ��! ��$���"��"���!���(!���$!/� �,��.��.$�#! ��$�7�86�'��$��)!$"��.�� �&�!�,����$��!���/�!(��0��/����*��,��'�����$���.$������"��"��"�!7�96� ��(!�� �.��.$�#! ��$�� !%���� '��+�%!������,� %��"(��,&� ��"(��0!%���1! �(��,&�

%� �����(��,�!�"�$���!(��,������7�:6���������,!$"�� ��"�)!$��% !/���%!��)���$������%�!��"��"��7�;6���(!��'��%�!)�$�� !�'���A!���� �$���"��"���,� !�"�$���!(��,�%� �����*� �� !��$������%�!�

�"��"��7�<6����! ��%�!������*�!�!�!��(" ��$"��"��"����.�*�!��7��>6�'�!��!�������#"���������"��"����%�����$�7�

�����������?6��'���!���$������� %�!/�'����.�&���"��)!$��!�'��+�%!������,�"%� �*� ��$�7�������������6����"(��0!%���1! �(�!�����!���'!������'��$�����"��"��"�!7������������-6���$��������.��.$�#! ��$��"%�� ���������"�$���!���!�%��"(�$����"��"��"�!7�������������46� � �$���� ��� '�.��$*��$�� %�)!$����,� '���1�$�� ��'�%���!/� "� �"��"�!&� %���%����!/�"�$���!���!�%���%����!/�%��"(�$����"��"��"�!7������������86��'��$��)!$"�."�1��%�!/�!� ��."�1��%�!/�%���%�� �����+!���%!���$���"��"��7������������96��%�$���!)�����!����"��'*�!�%�!/�'��,����7������������:6��'�!�)!'��%�����$��!������!��)!$"����! ��%�!�%".$������"��"��"�!7������������;6�'�!�)!'���%� ��! ��$��!���� �$��%�����$��%��%".$���!���!����",!/��.��%�!7�

159

Page 160: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3 �����������<6���������,!$"�!����� ������%� ��! ��$����)!������,�'��,����7�����������>6���",�����! ��%�!�!��$����������(�$������%� ��! ��$��!���� �$��"��"����

���� '�$��!��� �.��%�!� !� �$������%�!� �"��"��&� "� %����"� %�� �������&� ��1�� %�� ���!$��!�'�%�.�!���)!�����!�'��,������� �$���

��

����*��$����)!������,�'��,��������*��$����)!������,�'��,��������*��$����)!������,�'��,��������*��$����)!������,�'��,��������

�����<�����<�����<�����<������)!�����!� '��,���� ����%!� ������ 2���� 3���� @"� ���$��� ���%�"5� �����6&� ��� '�����,�

��,������1� ���"'�� �������1��,����'�%�� ���"��"���@"����$������%�"5�B!�!%���%� �6&����'��!������'���,��!�����

B!�!%���%� ��$���"1������"�!����"���)!������,�'��,�����"��$"(!�'���%�� �!�����"(�!/�!�%��"(�!/�!�%�!�")!$�&�%��"�� �!/�"��"1��$�&�%!��!�����!���",!/�%".$������!���.��%�!��"��"����

B!�!%���%� �&�'��'����.!&�����$���$��� $������,��!*�$�&��.� $�*�� ������"����%� ��! �0�$"���)!������,�'��,��������

��)!�����!�%� $�������"��"�"��)!�����!�%� $�������"��"�"��)!�����!�%� $�������"��"�"��)!�����!�%� $�������"��"�"����

�����>�����>�����>�����>�������'��A��$��%���$��"�'�$��!�!���.��%�!���!��$������%�!����"��"���!����'�����,��$���$����

"��'��#��$�� !� ��� �$���"��"��&������&����'�����,�B!�!%���%� �&��.���"$����)!�����!� %� $��� ����"��"�"�@"����$������%�"5���)!�����!�%� $��6��

�%�� &� ������&� �����1��%�� !� ��(!�� ����� ��)!������,� %� $���� "� �#"$"� %�� ������ ���.���� ��$"�%� $������

�������)!������,� %� $���� !���"$�� %�� !�� ����� "�$���!��� !� %��"(�$���� "� �"��"�!&� !%������'"��)!$�&�!������$��!�!��%����%� ���� ���!�!%����! ��� ��/�!(��� '�%�� �� !� %���%� �� ��� ������)!������,� %� $���� �.��.$�#"$��B!�!%���%� ������

�'*�!�%�!�'��,���!��'*�!�%�!�'��,���!��'*�!�%�!�'��,���!��'*�!�%�!�'��,���!�����

������?������?������?������?�����'*�!�%�!� '��,���� %���1!5� �",���(��� '����.�� �������,� %���� �!*� �� !� %".$������ !��

�.��%�!� �"��"��&� ��� �$��� '�!��!����&� �!���!�"� ����!��)!$�� !� ��,��!��)!���&� +!���%!$%��� !����!�!%����! ����$��������$�,� ���%� ��! ��$���

���,���� !�� %�� �� �� � �,� (����� ����%!� %�"'*�!��� �'*�!��&� "� %����"� %�� ��)!�����!��'��,�����&�����'��!������'���,��!����

����%$���!���'*�!��&� ��$���$�� $������,��!*�$�&�'����%!� %�"'*�!�!��'*�!��� !� $�*��$����%� ��! ��$"��'*�!�%��,�'��,�������� ���,����!�!� $�*��$�!��%���-�!�4�� �,�(��������%�� �$�$"�%��B!�!%���%� "����

�'*�!�%�!�%� $�������"��"�"�'*�!�%�!�%� $�������"��"�"�'*�!�%�!�%� $�������"��"�"�'*�!�%�!�%� $�������"��"�"��������

��������������������������������� ����%$���!���'*�!���!���"$��%� $�������"��"�"�����%��"(��0%� $����� ����!$�������� ���(�����%� $���� !�� %�� ����� �,�(����� !���"$��%���+!��!%��!�"�$���!�� !�!� %��"(�$���"��"��"�!������

160

Page 161: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4 ���

�������������������� ��������������� ��������������� ��������������� �����������������������������������������������������������������������������������������������������$���!(�������������$���!(�������������$���!(�������������$���!(��������.�.�.�.�����

��������

�$������%��"%���� ��$������%��"%���� ��$������%��"%���� ��$������%��"%���� �������������

������-������-������-������-�����%���� �� �"��"��� @"� ���$��� ���%�"5� "%���� �6� $�� ��'��+!���� ��,��!��)!$�� ��$�� $��

�%�� ��������.� �$��$���$������%�!��"��"�����������$������%�!��"��"��&�"%���� ����1���.� �$��!�!���","��$������%����$��$��������(�$��

����%� ��! ��$���$������%�!������$"�$���%�� ������

���"%�"%���� � ���"%�"%���� � ���"%�"%���� � ���"%�"%���� �����

������4������4������4������4�����%���� �� $�� '�� ��� �!)�� ��$�� %���%������ �.� �$�� �$������%�� ��� ��$"� $�� �%�� ���&� ���

��(!��!�'���"%�� !���"� �#��!���������&����������%�! ��$"�!�%���"����"%���� �����

�%�! ��$��"%���� ��%�! ��$��"%���� ��%�! ��$��"%���� ��%�! ��$��"%���� �����

���������������������8�8�8�8�����%���� "� ��1�� �%�� ��!� ��1� �&� �'*�!��&� ����A�� !� %������ '�� ��� !�!� +!�!(��� �!)�� @"�

���$������%�"5��%�! �(6���%���� ��%���%�! �����������#����!�!��������#���� �!$���������"%���� "��%�! �� !*��%".$������!��%�� ����� �,�(����&���#"%�.���'�� ��!��.� ����

�%�! �(��"��#"$"�%��",� �������

���.��������%�! ��$"�"%���� ����.��������%�! ��$"�"%���� ����.��������%�! ��$"�"%���� ����.��������%�! ��$"�"%���� �����

������9������9������9������9�����%�! �(� "%���� �� $�� �"1��� ��&� '�!$�� ����*��$�� ����� �� �%�! ��$"� "%���� �&� "% �$!�

���.��������'�� ����%�!��%�! ��$��"%���� ��@"����$������%�"5����.����6�����.�����%���1!&�����(!��5��6�)!�$� ��!������������!���$!/�%��"%���� ���%�! �7�-6�'����.������.� �$��$����$������%�!�"%���� �7�46�'��,�����.� �$��$���$������%�!�"%���� �7�86����$�������.� �$��$"���",!/��$������%�!7�96���(!���.��.$�#��$��%���%�� ��!���",!/�"%�� ���������"%���� �7�:6����)�')!$"���� �$��"%���� ���

�����������%�! ��$"�"%���� ��������%�! ��$"�"%���� ��������%�! ��$"�"%���� ��������%�! ��$"�"%���� �����

������:������:������:������:����

�%�! �(�����%!��������%�! ��$"�"%���� �&���$!�%���1!5��6����! ��%�! �(�7�-6����! �!�%$��!*���"%���� �7�46��$������%��"%���� �7�86� !���%� %���%�� �� ��� �%�! ��$�� !� '�(����� ����� "%���� �� !� ��(!�� �.��.$�#! ��$��

%���%�� ������.� �$��$���$������%�!�"%���� �7�96�'�� ��!��.� �����%�! �(��'�����"%���� !�!�"%���� ��'������%�! �("7�:6�%�%�� �!���(!��!���� ��$����,����"'�� �$��$��"%���� �7�

161

Page 162: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5 �;6���,�����"�� �#��$��"%���� ��7�<6��������!���� ��$����,����"'�� �$��$��!���,�����"�� �#��$�&�����*��$��%���"���!�"'!%�

"%���� ���"�2�������!���,!%������! �����,�%"���@"����$�����%��"7��,!%���67�>6��!)����$��A��'�! ������� �*!�!��"1��%���!��������"%���� �7�

�����������?6� ���� ��� ��$!� %�� "%���� �� �%�! �&� ���� %�� �%�! �� ��� ����#���� �!$���&� ����%��� ���!� �*��$������#���,�'�%�����

�%�! �(&��%!�������&��"1���$�����B!�!%���%� "���%�� !��������%�! ��$"�"%���� ��"����"�����9������������������*��$���������

�$%� ��'�� ��,��!)� �$%� ��'�� ��,��!)� �$%� ��'�� ��,��!)� �$%� ��'�� ��,��!)�����

������;������;������;������;�����%���� ��%�!(��% �$%� ��'�� ��,��!)��������"'!%��"��,!%������$��� !�"%���� ������$"�% �$%� ��'�� ��,��!)���

� ���"��"%���� � ���"��"%���� � ���"��"%���� � ���"��"%���� �����

������<������<������<������<����

���"�� "%���� �� %���1!5� ���! &� %$��!*��� !� ����%"� "%���� �7� �$������%�� "%���� �7� �$���0��",��������,����"'�� �$��$��!��"�� �#��$�7�"%�� ��!��'�%�"'������!�.���!�����$�*��$���!��������"%���� �7� �'*��� ����� "%���� �� !� ��(!�� �$!/� �,� ����*��$�7�+!���%!���$�� ����7� ��(!�� "� �#!0 ��$�� ����!����� !�� ����� ��'�%���!/� ��� !���� ��$�� (���� �� ��,���� "'�� �$��$�&� ��(!��"� �#! ��$��'�����,���������$�*��$��(�������,����"'�� �$��$��!���������'�%���!/&�$� ��%�������!���",��'!���$��������(�$���������"%���� ����

�,��%��%�����%���"��"%���� ����$���%�! �(����

�'�� �$��$��"%���� ���'�� �$��$��"%���� ���'�� �$��$��"%���� ���'�� �$��$��"%���� ������

������>������>������>������>�����%���� ���"'�� �$��%� $���"%���� ���� � $���"%���� �5���6�����%!�%���"��"%���� �7�-6�"� �#"$��'�%�� �"�'��!�!�"�!�'��,���%�"����)�')!$"���� �$��"%���� �7�46�����%!�'��,���������"%���� �7�86�"% �$��"�$���!(�!�'��,����!�'�� !����%� ��! ��$��"�$���!(��,�'��,�����"%���� �7�96� ����%!� ���� �� "�"���*�$�$� ��,��!��)!$!� !� %!%�����!��)!$!� '�%�� �� "� "%���� !� !� ��",��

�'*��������"%���� �7�:6�.!���!�����$�*� ���!��������"%���� �7�;6�.!���!�����$�*� ��"�$���!(��,��!��������"%���� �7�<6�"% �$��!� $�*��$�������"�!�!� $�*��$����+!���%!$%����'�%�� ��$"�"%���� �7�>6�����#"$��)!$����'��!� ����!�"%�",����$��'�"1��"%���� �7�

�����������?6�'�����1���%�! �("�%���"%���'���$����"%���� �7����6�����%!�'�%�� �!�������"7�

�����������-6� �*!� !� ��",�� '�%�� �� "� %����"� %�� �������&� %���"���� !� ��",!�� �'*�!�� ���!���"%���� �����

�%�� �%� $����"%���� � �%�� �%� $����"%���� � �%�� �%� $����"%���� � �%�� �%� $����"%���� �����

�����-?�����-?�����-?�����-?���� � $���"%���� ��!���'���%$���!���!���$���$��� ��(�����������%$���!�� !�!���$���$�� $�����(����%� $����"%���� �� !���"$��%�� !���������'�%���!/�"�

"%���� !���

162

Page 163: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6 �

����� ��$��!�����$�*��$��%� $����"%���� ������ ��$��!�����$�*��$��%� $����"%���� ������ ��$��!�����$�*��$��%� $����"%���� ������ ��$��!�����$�*��$��%� $����"%���� �����

�����-������-������-������-���������%$���!���!�(���� ��%� $����"%���� ��!���"$��!�����$�*� ���%�! �(��B������'���%$���!���!�(���� ��%� $����"%���� �����$��(��!�!�,��!����

����$�*��$��'���%$���!���!�(�����%� $����"%���� ����$�*��$��'���%$���!���!�(�����%� $����"%���� ����$�*��$��'���%$���!���!�(�����%� $����"%���� ����$�*��$��'���%$���!���!�(�����%� $����"%���� �����

�����--�����--�����--�����--����

����%$���!��!�(����%� $����"%���� ����1��.!�!�����!$�*���'�!$��!%������������&����5��6�'����%���%�� �"7�-6�'�%�"'��%"'�����������"�!�!�%���"�"�"%���� �7�46���� �*!��"1��%���"1�����*�%���$�%�)!7�

������86�$��'�� �%��1����%"#������.��"%�� �"�����"���� ����������%� $����"%���� ��!���������'�%���!/���1��.!�!�����!$�*���'�!$��!%�������������!�"�

%�"(�$"����������%�"'��!�����%����'�%���!/������(!��"� �#���%���"����"%���� ����

�!���!���!���!�������"%���� ������"%���� ������"%���� ������"%���� �����

�����-4�����-4�����-4�����-4�����%���� ����"�� ��!��!������&��������������!$����"�(!$������#������!�������"%���� �5���6 '�����1��%���"��"%���� �7�-6 ��,��!�"$������!� ��!�'�%�� ��$��"%���� �7�46 '���%�� �$��!���%�"'��"%���� "7�86 '�����1��'�%�� �"�'��!�!�"�!�'��,���%�"����)�')!$"���� �$��"%���� �7�96� '�����1�� ���� �� "�"���*�$�$� ��,��!��)!$!� !� %!%�����!��)!$!� '�%�� �� "� "%���� !� !� ��",��

�'*����������$������%!�%� $��7�:6�'�����1��'��,���������!�+!���%!$%�!�'����"%���� �7�;6� '����%!� %� $��"� "%���� �� !� �%�! �("� !� $�*��$� �� ���"� !� !� $�*��$� �� +!���%!$%����

'�%�� ��$"7�<6� %����� %�� �� �.��.$�#! ��$"� "%�� �� !� %���%�� �� ��� �%� ��! ��$�� '��,����� �����

"%���� �7�>6�!� �*� �����"���%� $����"%���� �7�

��?6�����%!��'*����������$!��!$�%"�"������1��%�!�%� $����"%���� �5�������������6���,� �����$����������!��%�������"%���� �7�

��-6�"�%����"�%���������&�������"��������1��,���,���&��."%�� �$�����!� �*��$�����"���%� $����"%���� �������$��%���������%"��������!��7�

��46�'�%�� �$��!�����$�*� ���"�� ��!�)��"�"���*�$!/���,��!��)!��!/�$��!�!)��"%���� �7������������86����"("$������%�! ��$"�!�'��%����"������,�����%��"�"%���� !7������������96� �*!� !� ��",�� '�%�� �� "� %����"� %�� �������&� %���"���� "%���� �� !� ��",!�� �'*�!�����!����

��.����!��������"%���� ���.����!��������"%���� ���.����!��������"%���� ���.����!��������"%���� �����

�����-8�����-8�����-8�����-8�����!������� "%���� �� .!��� %�� ��� �%�� "� $� ��,� ����"�%�&� ��� '��!��� ��� (��!�!� ,��!��&� "�

%����"�%��%���"����"%���� ����������

���$�*��$���!��������"%���� ����$�*��$���!��������"%���� ����$�*��$���!��������"%���� ����$�*��$���!��������"%���� �����

�����-9�����-9�����-9�����-9�����!�������"%���� ����1��.!�!�����!$�*���'�!$��!%������������&����5��6 '����%���%�� �"7�

163

Page 164: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7 �-6����%'�� ��!����"���%� $����"%���� �7�46� !%'"�!� ���!� ��� "%�� �� '��'!%��!/� �������� ��� � '��%������ �����,� ����%�� '�� %!�!�

������7�86�$��'�� �%��1����%"#������.��"%�� �"�����"���� ���7�96�'�%�"'��%"'�����������"&�%���"�"�!��'*�!�����!������"%���� �7�:6�����.��.$�#"$�������!������"%���� �7�;6� %� $��� "%���� �� ��� "% �$!� '��,���� ����� !�!� !� $�*��$� �� +!���%!$%���� '�%�� ��$"�

"%���� ������$���!(�!��!�������"%���� ���$���!(�!��!�������"%���� ���$���!(�!��!�������"%���� ���$���!(�!��!�������"%���� �����

���������-:�����-:�����-:�����-:����

�%���� �� !�� �.��%�!� �"��"���0"�$���!(��,� %� �����*� �� ��,"� !���!� !� "�$���!(��,��!���������� ��$���!(�!��!�������"%���� �5��

�6 '�����1��'��,���%�"����)�')!$"���� �$��"%���� �7��-6�'�����1��"�$���!(�!�'��,����"%���� �� !�'�� !����%� ��! ��$��"�$���!(��,�'��,�����

"%���� �7�46����"("$������/�!(��0��/����*�����'�����$"�"%���� �����'/����������%� ��! ��$��

"�$���!(��,�'��,����7�86��"�� ��!���,��!��)!��!��$��!�!)����!���'�%���!�����$!�!� ����"�$���!(���'��,�����

"�"%���� !7�96�"'�� �$��%���%� !������!$��$��!�����'��,���%������! ��%�!�"�"%���� !7�:6����"("$������,�1� ��$"���'�%���!/�!�%�����!����������!��)!$!�"�$���!(��,�'��,�����

"�"%���� !����.���!�����$�*��$��"�$���!(��,��!��������"%���� ���.���!�����$�*��$��"�$���!(��,��!��������"%���� ���.���!�����$�*��$��"�$���!(��,��!��������"%���� ���.���!�����$�*��$��"�$���!(��,��!��������"%���� �����

���������-;�����-;�����-;�����-;����

��$���!(�!� �!������� "%���� ��.!��� %������%�� "� $� ��,�����"�%�&� ���'��!������ (��!�!�,��!����� �%�� !����!�.���"�$���!(��,��!��������"%���� ��"� �#"$"�%��%���"����"%���� ���

��$���!(�!��!���������1��.!�!�����!$�*���'�!$��!%������������&����5��6�'����%���%�� �"7�-6�.����'�� ����,������,���������!�"$��"� �#��!�"�$���!(�!�'��,���7�46������$��%�!�!�!�����)!����������!%�!�%���%� ����$!��"'�� �$�7�86�!%'"�!����!����"%�� �����'��%�����������,�����%��'��%!�!�������7�96�$��'�� �%��1����%"#������.��"%�� �"�����"���� �������%�"(�$"�����$�*��$��"�$���!(��,��!��������"%���� ��'�!$��!%������������&�

'�%�� ��"�$���!(��,��!���������.� �$���!�������"%���� ����

���.���$�����������.���$�����������.���$�����������.���$������������

�����-<�����-<�����-<�����-<�����%���� ��$���"1�����&�'�!$��'�(������.� �$��$���$������%�!&�'�!.� !����.���$�������������.���$�� !�� %�� �� �� � �,� (����� !���$�� B!�!%���%� �� ����� "� ��!� ��� "%���� �� !���

�.��.!$�#����"%�� ��'��'!%��������.� �$��$���$������%�!������$"�$���%�� �������!1�� "%�� �� ��� �.� �$��$�� �$������%�!� "%���� �� "� '�,���"� '��%����&� ������ !� �'����&�

'��'!%"$��B!�!%���%� �&�"�%����"�%������������

� !���)!$��"%���� �� !���)!$��"%���� �� !���)!$��"%���� �� !���)!$��"%���� �����

�����->�����->�����->�����->����B!�!%���%� �&� "� )!�$"� '��A��$�� %���$�� !� +���!���$�� .���� '�������&� ��!� � !���)!$"�

"%���� ���164

Page 165: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8 �

���"%���'�%���!/�"�"%���� ! ���"%���'�%���!/�"�"%���� ! ���"%���'�%���!/�"�"%���� ! ���"%���'�%���!/�"�"%���� !����

�����4?�����4?�����4?�����4?������� ��'�%�����"�"%���� !� '�!�$��$"$"� %���'*�!� '��'!%!� �� ���"� !� ������! �!� ",� ��!&� ����

���������!$����"�(!$������#���������

�.� �����%�! �(��.� �����%�! �(��.� �����%�! �(��.� �����%�! �(�����

�����4������4������4������4������%�! �(�$���"1���������� ����.��.$�#"$��%���%� ���������"%���� ��� ���%� �� !�� %�� �� �� � �,� (����� �."/ ���$"5� %���%� �� ��� ������� !� �%����� '�!���$��

��'�%���!/&� �����!$����� ���*�� �&� ���1� ��$�� !� �%!,"�� ��$�� �.$������ !� �'����&� ��/�!(��0��/����*����'�����$���������!��)!$"�'��,���%�!/����! ��%�!�"%���� ���

���%� �� !�� %�� ��-� � �,� (����� �.��.$�#"$"� %�� ��� �%�� "� ,��!*�$�,� '��,����� �����"%���� ���

�.� ����"%���� ��.� ����"%���� ��.� ����"%���� ��.� ����"%���� �����

�����4-�����4-�����4-�����4-����� �%���� �� $�� �"1��� ��� �.� �$�� �$������%�� ��� ��$"� $�� �%�� ���&� ���$��%�!� ���!%�!�%���%� �� ��� ���� !�����%�! �("&���$��%�!$��������$���'�!��� ���"A��,��!��&�'����%�� !� $�*��$������"�!�!� $�*��$���+!���%!$%����'�%�� ��$"����'���/���"�,��!�"���

�� $�*��$!� !�� %�� �� �� � �,� (����� ��%�� �$�$"� %�� !� B!�!%���%� "&� ���!� +���!���$�� .����'��������!�%�(!�$� ��$��%���!%�!(�!/�!� $�*��$�������

�'%� ��!�'�!/��!�"%���� � �'%� ��!�'�!/��!�"%���� � �'%� ��!�'�!/��!�"%���� � �'%� ��!�'�!/��!�"%���� �����

�����44�����44�����44�����44�����%���� ����1���%� ��! ��!�'�!/���� �*��$����$������%�!������$"�$���%�� ����� �'%� ����'�!/����"%���� �� $���"1���������!%�!� ���'���!A�� ���*�� ����%���!/��.� �$�0

�$���'�%�� ����$!���$��'�!/����%� �����!����"��'��#��$���$������%�!�"%���� �������"��'��#��$����$������%�!�"%���� ��%������%�5�"��,��$��"�'��%���&��'���"�!���",��

%���%� ��'����.�������.� �$��$���$������%�!7�%��"(���"%� �*� ��$�� !��%'�%�.�$� ��$����'�%��0�!/7� '�.��$*��$�� "%�� �� ����7� "(�*A��"���#"������!��'��$���!��� !� ���! ��%�!��� !����!$%���'����)!$��"%���� ���

�%���� ����1���!�� %�'%� ��!/�'�!/���&� "�� %�,��%���� �%�! �(�&� ���!%�!�!� ���'� �A��$���������!�!%'���"���",!/���������!�'���A!���'�%���!����

�����)!$��!���",��'���A!����)!$��!���",��'���A!����)!$��!���",��'���A!����)!$��!���",��'���A!����

�����48�����48�����48�����48����

�%���� ��$���"1������%���%� ������)!$��!���",��'���A!����!%�!�"�%����"�%�����$�������$"������!��������&�����%����� ���)�'���A!��

����)!$�� !�'���A!���$!����!$������#�������$�������!%���%������%� ��! ��$��'��,���0%�!/����! ��%�!�"%���� ����

������������������"%���� ������������������"%���� ������������������"%���� ������������������"%���� �����

�����49�����49�����49�����49����

������� ���� ������ "%���� �� �*!� �%�! �(&� ���� �������� !�!� �%�! �(�!�� ������ �!$����"�(!$������#�����

B!�!%���%� �� �*!� ������� ��� ������ "%���� �� "� '�,���"� !%'"�$���%�!� "%�� �� ����.� �$��$���$������%�!�!��(�����-<�%���-�!�4�� �,���������

��165

Page 166: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9 �

���"%���'���$���� ���"%���'���$���� ���"%���'���$���� ���"%���'���$��������

�����4:�����4:�����4:�����4:�����%�! �(� ��1�� '���!$��!�!� %���"%� "%���� �� @!�� �$��$�� �!$���� "%���� �� "� '�%�.�"�

"%���� "&� '�!'�$��$�� �!$���� "%���� �� ��",�$� "%���� !&� ��,��!�� ��$�� �� �� "%���� ���.$��!�$� ��$��� �$��� �&� ����%��� %'�$��$��� � !$�� !�!� !*�� "%���� �� !�!� ����%+����)!$���"%���� ��"�'�! ��������"*� �6&�'��'�%�"'�"�'��'!%���������%�! ��$��"%���� �&�����'�%�.�!�����������!$����"�(!$������#�����

����$�������! �&��$������%�!�!�%$��!*���"%���� �� �*!�%���%�! �(�!��������"%���� �������

�����!����'��%�����������"%���� ������!����'��%�����������"%���� ������!����'��%�����������"%���� ������!����'��%�����������"%���� �����

�����4;�����4;�����4;�����4;�����%���� ��'��%��$��%�������&����5��6����!%'"�$� ��'��'!%����"%�� ������.� �$��$���$������%�!7�-6�$��'�� �%��1����%"�%�������"����"� �#�����!*�� �%��"'!%��"��,!%���7�46�����.� �$���$������%���.�,���$��$���%�� ���7�86�$����%�"'!����",!�%�"(�$�"� �#�����������!�!����������%�! ��$"���

��(!��'��%�����������"%���� ���(!��'��%�����������"%���� ���(!��'��%�����������"%���� ���(!��'��%�����������"%���� �����

�����4<�����4<�����4<�����4<��������� B!�!%���%� �� "� ��!� ��� "%���� �� ��� !%'"�$� �� '��'!%���� "%�� �� ��� �.� �$��$��

�$������%�!� ��� ��$"� $�� �%�� ���&� �����!A�� ���� "� ��$��� $�� "%���� �� �"1��� ��� �.��.!$��!�'����.���"%�� ��!����������.� $�*�� ���%�! �(���

���� "%���� �� ��� !%'"�!� '����.��� "%�� �� "� ����#����� ���"&�B!�!%���%� �� A�� ���!$��!��$�*��$����$!��A����.���!�!�����"%���� !&�����%����.� �$��$���$������%�!���

����� ��,��� ��$!� �*!� ������� ���� ������ "%���� �� "� ��!� ��� "%���� �� ��� �.� �$���$������%�������$"�$���%�� �����"1�����>?�����&�����1!A��$�$����"����"�����9��������%�� !�%���.� �$��$����$������%�!�!��������A���.� !$�%�!�!�B!�!%���%� �&������������ �*!���������

����"%���� �����'�%�"'!�'������,"���,����!��%�� ��4�� �,�(����&���,�����$!� �*!��������'�����"A��'�%�"'������.�!%��$��"%���� ��!���,!%�����

����

������'��%����"�"%���� �������'��%����"�"%���� �������'��%����"�"%���� �������'��%����"�"%���� �����

�����4>�����4>�����4>�����4>����������'��%����"�"%���� ������%!��%�! �(��

��

��������������������-��=� ���"%���� �-��=� ���"%���� �-��=� ���"%���� �-��=� ���"%���� ���������

�%�! ��$��$��%�! ��$��$��%�! ��$��$��%�! ��$��$� ���"%���� � ���"%���� � ���"%���� � ���"%���� ���������

�����8?�����8?�����8?�����8?�����%���� ��(!$!�$���%�! �(���1� ��!�!��'*�!����%�! ��%������$� ���"%���� ���=� ��� "%���� ����1�� %�� �%�� ��!� ���!� �.� �$��$�� �$������%�!� "� $����$� !�!� !*�� �.��%�!�

�"��"������� $� �"� "%���� "� ����%�� %�� �����.�� �� "%���� !&� ���� � !�� �������� �!$�� ��"�(!$��

����#��������

166

Page 167: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10 �

���.��������%�! ��$"�$� ���"%���� ����.��������%�! ��$"�$� ���"%���� ����.��������%�! ��$"�$� ���"%���� ����.��������%�! ��$"�$� ���"%���� ���������

� � � � � � �����8������8������8������8��������.��������%�! ��$"�$� ���"%���� �&�'���������������!��(������9�%�� �-�� �,�������&�

���.�� ��� %���1!� !� �����,�� ��� %�� '����.�� ��� �*��$��� �$������%�!� ��� ��$"� %�� $� ��� "%���� ����%�! �������,"����� ��$!�!�"�'�%��$�A!��$� �!��"%���� �����

��������%�! ��$"�$� ���"%���� ��������%�! ��$"�$� ���"%���� ��������%�! ��$"�$� ���"%���� ��������%�! ��$"�$� ���"%���� �����

�����8-�����8-�����8-�����8-����

���� �� �%�! ��$"� $� ��� "%���� �&� (!$!� $�� �%�! �(� ��1� �&� ����%!� �����&� �� ��� $� ���"%���� ��(!$!�$���%�! �(��'*�!��&�%�"'*�!����'*�!�����

�%�� �%� $����$� ���" �%�� �%� $����$� ���" �%�� �%� $����$� ���" �%�� �%� $����$� ���"%���� �%���� �%���� �%���� ���������

�����84�����84�����84�����84���� � $��� $� ��� "%���� �� !��� '���%$���!��� !� (��!�!� (����&� ��� ��$!/� $�� $����� !�� �����

��'�%���!/�"�$� ��$�"%���� !����� (����� %� $���� $� ��� "%���� �&� (!$!� $�� �%�! �(� ��1� �&� �%!�� (����� %� $���� !�� �����

��'�%���!/&�!���"$��%���+!��!%��!�%� �����)�!�!��+!��!%��!�%��"(�$���!���.��%�!���$��$��������(�$�������� �$��"��"����

��� (����� %� $���� $� ��� "%���� �&� (!$!� $�� �%�! �(� �'*�!��&� �%!�� (����� %� $���� !�� �������'�%���!/&�!���"$��%��%� �����)�!�!�%��"(�$���!���.��%�!���$��$��������(�$�������� �$��"��"������

����� ��$��!�����$�*��$��%� $����$� ���"%���� ������ ��$��!�����$�*��$��%� $����$� ���"%���� ������ ��$��!�����$�*��$��%� $����$� ���"%���� ������ ��$��!�����$�*��$��%� $����$� ���"%���� ���������

�����88������88������88������88���������%$���!��� !� (���� �� %� $���� $� ��� "%���� �&� (!$!� $�� �%�! �(� ��1� �&� !���"$�� !�

����$�*� �������&����'�����,�B!�!%���%� ��������%$���!��� !� (���� �� %� $���� $� ��� "%���� �&� (!$!� $�� �%�! �(� �'*�!��&� !���"$�� !�

����$�*� �������1�!���,����'*�!�����

�����!��������$�*��$��'���%$���!���!�(�����%� $����$� ���"%���� ������!��������$�*��$��'���%$���!���!�(�����%� $����$� ���"%���� ������!��������$�*��$��'���%$���!���!�(�����%� $����$� ���"%���� ������!��������$�*��$��'���%$���!���!�(�����%� $����$� ���"%���� ���������

�����89�����89�����89�����89��������%$���!�� !� (���� %� $���� $� ��� "%���� �&� '����� �����,�� !�� (����� --� � �,� ������&�

��1��.!�!�����!$�*���'�!$��!%������������������$!�$��!���� ��������(!��'��'!%���%���"����!�"�%�"(�$"��������*�!�!�$� �!�!�����%���

�"�� �#��$��$� ����"%���� ��"�� �#��$��$� ����"%���� ��"�� �#��$��$� ����"%���� ��"�� �#��$��$� ����"%���� ������

�������������8:�����8:�����8:�����8:����

� =� ����"%���� ����"�� ��!��!���������� =� ���� "%���� ��� !�� �.��%�!� �"��"���0"�$���!(��,� %� �����*� �� �"�� ���� "�$���!(�!��!�������!�'�%�� �!��!��������

��"���������%�� ��-�� �,�(����&�!���� ��$��"�$���!(��,��!���������!$���.� ����&�����$��'�%�� �!��!�������"�$���!�� !%������'"��)!$��!�!�%��"(�$���"��"��"�!� !%������'"��)!$���� �� ��%�� �!� �!������� �*!� '�%�� �� !�� (����� -4� � �,� ������&� ��$!� �!$�%"� "� �����1��%�!�"�$���!(��,��!�������������

167

Page 168: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11 �

����� ��$����,�����"�� �#��$��$� ���"%���� ��(!$!�$���%�! �(���1� ������ ��$����,�����"�� �#��$��$� ���"%���� ��(!$!�$���%�! �(���1� ������ ��$����,�����"�� �#��$��$� ���"%���� ��(!$!�$���%�! �(���1� ������ ��$����,�����"�� �#��$��$� ���"%���� ��(!$!�$���%�! �(���1� ���������

�����8;�����8;�����8;�����8;�����!�������&� "�$���!(��,��!�������� !� '�%�� ��,��!�������� $� ���"%���� �&� (!$!� $�� �%�! �(�

��1� �&�!���"$��!�����$�*� �������&����'�����,�B!�!%���%� �������!�������� $� ���"%���� �&� (!$!� $���%�! �(���1� �&� !���"$��%���+!��!%��!�"�$���!�� !�!�

�+!��!%��!�%��"(�$���"��"��"�!���� ���"�$���!(��,��!�������� $� ���"%���� �&� (!$!� $���%�! �(���1� �&� !���"$��%��"�$���!�� !%������'"��)!$��!�!�%��"(�$���"��"��"�!� !%������'"��)!$���� ��� '�%�� ��,� �!�������� $� ��� "%���� �&� (!$!� $�� �%�! �(� ��1� �&� !���"$�� %�� �+!��!%��!�%��"(�$���!���.��%�!���"*� ��!/��$������%�!������� �

��,� ����%���%�! �(���,� ����%���%�! �(���,� ����%���%�! �(���,� ����%���%�! �(���������

�����8<������8<������8<������8<������%�! �(�$� ���"%���� ����,� ��������.� ����$� ���"%���� ����

�������!���!���!���!*A��$��%�'%� ��!/�'�!/����$� ���"%���� �*A��$��%�'%� ��!/�'�!/����$� ���"%���� �*A��$��%�'%� ��!/�'�!/����$� ���"%���� �*A��$��%�'%� ��!/�'�!/����$� ���"%���� �����

���������8>�����8>�����8>�����8>����

=� ��� "%���� �� ��1�� ��� 49C� %�'%� ��!/� '�!/���� ���!%�!�!� ��� '� �A��$�� ���������'�%���!/�!�!%'���"���������!�'���A!������$��%���%� ������.��.$�#"$���%�! �(�������

���������������B=���2���� ���=�2�������������B=���2���� ���=�2�������������B=���2���� ���=�2�������������B=���2���� ���=�2����������������

��$���!���$���!���$���!���$���!�����

�����9?�����9?�����9?�����9?������$���!�� $�� �!)�� ��$�� ���� �"���� %� ���� ��!,!������ "�$���!(��� �$���� !�!� �!)�� ��$��

!����'���!���"�$���!(���!���",���$������

��"(�$���"��"��"�! ��"(�$���"��"��"�! ��"(�$���"��"��"�! ��"(�$���"��"��"�!����

�����9������9������9������9����� ��"(�$���"��"��"�!�$���!)��%����,� ���$"A���%��"(����%'�����&���$���.� �$����"(��0

!%���1! �(��&�����!$%��0��!�!(��&���"���! ��&�'���")���%��&�"�$���!(��0%�����!(��&�%'�)!$��!%�!(0��0��/�!(���!�!���,��!�����%���'�%�� ��"��.��%�!��"��"����

��%����"�!��"��"��!�%� �����)�%����"�!��"��"��!�%� �����)�%����"�!��"��"��!�%� �����)�%����"�!��"��"��!�%� �����)����

�����9-�����9-�����9-�����9-����

��$���!�"�!�!�%��"(�$��"�"��"��"�!&�(!$��%"��$����!�!�%� �����*� �����!�"�����,����(�$������"��"�"�2����3���&���1��%�����!$��!�!�%���"%�!%����"�!��"��"��!��%� �����)��

���"%�!%����"�!��"��"��!�%� �����)����$��$"$�������&����'�����,�B!�!%���%� �����%����"�!� �"��"��!� %� �����)� !��� '�� �� ��� ��1! ���"� �$�%�(�"� ������"� ��� �����

���$���� %���"%�&� "� !%!�!� $����� ��� � !$�� '��%$�(��� ����� ������� "� 2���$� 3��!� "� ,��!�!� ��$��'���/��!�!%'���!����������� ��!1����!���!$"���!���(!�����$��$! ��$��%���"%��!%����"�!��"��"��!�%� �����)&�����!�"%�� ��!���!���!$"��� ��� "� �#! ��$�� !%!��� !� ��(!��� !%'����� �������� '�� �%�� "� ��,� %���"%�� '��'!%"$�������������

168

Page 169: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12 ����

��"�� ���"��"1��$� ��"�� ���"��"1��$� ��"�� ���"��"1��$� ��"�� ���"��"1��$���������

�����94�����94�����94�����94���� ��"�� ���"��"1��$�� $���� ���!�����,��!��)!$��"�$���!��� !D!�!�%��"(�$����"��"��"�!���$��

$���%�� ����!���,!%��� ���&����!5��6���*�!���%��"(�!/&�'��+�%!�����!/�!�%�)!$���!/�'�� ��!�!�����%��"�$���!���!�%��"(�$����"�

����#���$��.��%�!��"��"��7�-6� �%� ��! ��$�� !� "��'��#! ��$�� %��"(�!/� !� '��+�%!�����!/� '�!�)!'�� !� %��������� "�

����#���$��.��%�!��"��"��7�46��.$� �$! ��$�&�'���� !%��$�� !�!�'������� ��$��"�$���!(�!/� !���",!/��"���%�!/��$���� !��

�.��%�!��"��"���!�!�!����'�������%�!/��%� ����$�7�86��.� �$��$����",!/�'�%�� ��������(�$�������� �$��"��"����� ��"�� ���"��"1��$��$���"1������ ��!�� !���)!$"�% �$!/�(���� ���

��'��������! ���%��"�� ���"��"1��$��'��������! ���%��"�� ���"��"1��$��'��������! ���%��"�� ���"��"1��$��'��������! ���%��"�� ���"��"1��$�����

���������98�����98�����98�����98����

����"� !%��$� �.��%�!� �"��"���'�%��$��� �� !�!� !*�� %��"�� �!/�"��"1��$�&� ��'��������! �!��%��"�� �!�� "��"1��$��� %������ %�� "��"1��$�� ��$�� !��� �A!� .��$� (���� �� ��$!� %"� �+!��!%��!�"�$���!)!� !�!� %��"(�$�)!� "� �"��"�!&� *!��� '��,���%��� )!�$� �� !� �������� �$��� ��$�� !� ��'�1��!$�����"������������

���"%���'��������! ��,�%��"�� ��,�"��"1��$��"� �#"$��B!�!%���%� ���� ��!1�� ��!���!$"��� !� ��(!�� "� �#! ��$�� %���"%�� ��'��������! ��� %��"�� ��� "��"1��$��'��'!%"$��B!�!%���%� ������

��������� �B� ������B=���2���� �B� ����� ���=�2���������� �B� ������B=���2���� �B� ����� ���=�2���������� �B� ������B=���2���� �B� ����� ���=�2���������� �B� ������B=���2���� �B� ����� ���=�2�����������������

���"% ���"% ���"% ���"%��������

�����99�����99�����99�����99���� ���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!��$��"�$���!��!�!�%��"(�$���"�

�"��"�!���$!�%��.� !�"�$���!(�!��!�!��"��"��!��%� �����*� ��&�����%�����$!��.� �$��'�%�� ��!��(���9?�!�9��� �,�������������%�� ������!���$�&����!��%� ��! ��$��'�!/���&�.�����%�! ��$�������,�����%���

�%�� !����%�!)��$��%���"%��%�� !����%�!)��$��%���"%��%�� !����%�!)��$��%���"%��%�� !����%�!)��$��%���"%���������

�����9:�����9:�����9:�����9:���� ���"%�%���%����!�"�$���!�&�����%���%���"%�%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!����1��%��A!�

"�$���!�&�����%���%��"(�$���"��"��"�!�'���"%�� �����5��6�$��)���,��%�!���1� �$��!�7�-6�!���'��.! ��!*���"�2���$�3��!7�

� 46��!$��"������������%"7�� 86��$��'�%�� ���%'�%�.��7�

96��!$��'�� �%��1����%"#����������"���� ����"����$��$"��"1������*�%���$�%�)!� !�!�����"� �!$�� !���(���� ��*�!���� �$���� ��.����� �.� �$��$�� �$������%�!� "� �.��%�!� ��� ��$"� ���1!�'�!��� ��$��%���"%��%���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!7�

:6��!$��������� ����*���� ��$"7�;6�!���$� ����.$� �$����%� �����*� ������!1�� ��!���!$"��� "� '�,���"� $� ��� �.$� �$���,� %� �����*� �� !� ��,� ���$"A�� %��"(���

%'����� ��� �!)�� !�� (�����9��� �,� �������'��'!%"$��B!�!%���%� �&� ���'�����,� ��'��������! �!/�%��"�� �!/�"��"1��$����

169

Page 170: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

13 ����

�!)��$��%���"%� �!)��$��%���"%� �!)��$��%���"%� �!)��$��%���"%���������

�����9;�����9;�����9;�����9;���� ���"%� %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!&� ��� ��/�$� �

"�$���!���!�!�%��"(�$����"��"��"�!&�'�!���$��B!�!%���%� �&����'�����,�%��"(������!%!$��@"����$������%�"5����!%!$�6��

���!%!$"�!��%�� ����� �,�(������.���"$��B!�!%���%� �����'���%�� �!�����'��������! �!/�%��"�� �!/�"��"1��$���

���� "� ����#���$� �.��%�!� ��� '�%��$!� ��'��������! ��� %��"�� ��� "��"1��$�&� ��� (��������!%!$��%����1��!���� ��!�"�$���!��!�!�%��"(�$���"��"��"�!���$!��!$��(����%��"�� ��,�"��"1��$����

��/�$� ����'�!��� ��$��%���"%���/�$� ����'�!��� ��$��%���"%���/�$� ����'�!��� ��$��%���"%���/�$� ����'�!��� ��$��%���"%���������

�����9<�����9<�����9<�����9<������/�$� � ��� '�!��� ��$�� %���"%�� %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���%����!� %��"(�$���

%���1!5��6��%�� ���'���������'����%!�)"���/�$� ��@!���!�'���!��67�-6�'�����������%���*�$������"7�46� ���! � �.��%�!� �"��"��� ��$��� A�� %�� .� !�!� "� %���"%"� %���%����!� "�$���!�&� ����%���

%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�������/�$� � !��%�� ����� �,�(�����'����%��%�������!��� !%'"�$���%�!�"%�� �� !��(�����9:�

� �,�������&��%!���������!����(���9&���$!�%��'�!.� �$��'��%�"1.���$��"1��%�!���

��!�$����'��'!%���!�$����'��'!%���!�$����'��'!%���!�$����'��'!%���������

�����9>�����9>�����9>�����9>��������/�$� "����'�!��� ��$��%���"%��%���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���

"��"��"�!��$�*� ��%����'�%�����&�'��'�� !�!���%���A���,�"'�� ��,�'�%�"'������

��$��$��%����$��$��%����$��$��%����$��$��%���"%��"%��"%��"%���������

�����:?�����:?�����:?�����:?���� ���"%�%���%����!�"�$���!�&�����%���%���"%�%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�'�!���$��%��

��������'����*��$����/�$� ��!����$��'���,��!��&�"����,"A��%��'���"1� ��$�����/�$� � ��� '���"1� ��$�� %���"%�� %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���"%�� %���%����!�

%��"(�$���"��"��"�!&� %�������!����� !%'"�$���%�!�"%�� �� !�� (�����9:�� �,� ������&�'����%!� %����$��%�!$��:?������'�!$��!%�����'�!�����,�%���"%���

��"������ ��� %�� �� �� � �,� (����&� %���"%� � %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���"%�%���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!&� .��� '���"1� ��$�&� ����1� �� !%����"�!� �"��"��!� %� �����)� !�%���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!���$!�� �$�%���"%�!�����'���!���� !*�����-?�,��!�����

���%������%���"%��%���%����!�"�$���!�&�����%�����%������%���"%��%���%����!�"�$���!�&�����%�����%������%���"%��%���%����!�"�$���!�&�����%�����%������%���"%��%���%����!�"�$���!�&�����%�������%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!����

�����:������:������:������:����� ���"%� %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!� '��%��$�&� ����

%���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!5��6�'����%��'!%��!���/�$� &�������'����*��$����/�$� �7�-6���%�"$������!�����%&���������%�! ��$�������,�����%�7�46� !�,".!� )���,��%��� ��1� �$��%� �� !�!� '��.! ��!*��� "� 2���$� 3��!&� ������ ����(��%�!�

�$�*��$����,".!��"���1� �$��%� �&�����%�����������$� ��'��.! ��!*��7�86� $�� '�� �%��1��� �%"#��� ��� .��"%�� �"� ����"� ��� ���� "� ���$��$"� �"1��� ��� *�%��

�$�%�)!&�������"'"A! ��$�����!���1� ��$�������7�170

Page 171: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

14 �96�$��%"�%�������"����!���(������*�!�����$�����.� �$��$���$������%�!�!���.��%�!��"��"���

�����$"��"� $�����!$��$���%���"%�%���%����!�"�$���!�&�����%���%���"%�%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�"����$��$"��"1������*�%���$�%�)!&�������'�� �%��1��%�!�%"�%������"��7�

:6�%�����.� !��"��"��!��!�!�"�$���!(�!��%� �����*� ���!�!�����.� �$���$������%���"��"��������$"� �"� $�� ���!$��$��� %���"%� %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���"%� %���%����!� %��"(�$��� "��"��"�!� �"1�� ��� � !$�� ,��!��&� �%!��"� %�"(�$"� '�! ������� %'�!$�(���%�!� ��� ���&� ������ !%������ �,�����7�

;6�%���"%�%���%����!�"�$���!�&�����%���%���"%�%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!����."����"�'���"1��&�!%����������$�,���������$��$��%���"%�7�

<6�!%'"�!�"%�� ������%� ��! ��$��'�� �����%����%�"�'���!$"&��������%� ��! ��$��'�� �7��>6� ��� �.� �$��$�� �$������%�!� ��� ��$"� �"� $�� ���!$��$��� %���"%� %���%����!� "�$���!�&�

����%���%���"%�%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!&���,�1"$����",���!)���B!�!%���%� �� ����%!� �$�*��$�� �� '��%����"� %���"%�� %���%����!� "�$���!�&� ����%���

%���"%�� %���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!&� ��� ��/�$� � %���%�����,� "�$���!��&� ����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!�!�!�'��%�"1.���$��"1��%�!���

�,!%����%���%����!/�"�$���!���!��,!%����%���%����!/�"�$���!���!��,!%����%���%����!/�"�$���!���!��,!%����%���%����!/�"�$���!���!�%���%����!/�%��"(�$����"��"��"�!%���%����!/�%��"(�$����"��"��"�!%���%����!/�%��"(�$����"��"��"�!%���%����!/�%��"(�$����"��"��"�!��������

�����:-�����:-�����:-�����:-����B!�!%���%� �� ��!���,!%����%���%����!/�"�$���!��� !�%���%����!/�%��"(�$����"��"��"�!�@"�

���$������%�"5���,!%���6�� ���1�$�!���(!�� �#��$����,!%����'��'!%"$��B!�!%���%� ���

��"1��%�!�%���%�����,�"�$���!��&�����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!��"1��%�!�%���%�����,�"�$���!��&�����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!��"1��%�!�%���%�����,�"�$���!��&�����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!��"1��%�!�%���%�����,�"�$���!��&�����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!�����

���������:4�����:4�����:4�����:4����

���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!��"1���$����5��6� "� '�%�� ��$"� %�� ���A!�� �!)!��� "�� % �$�� !��� !� '���!��&� ���!%�!� �����"�E%���%����!�

"�$���!�F&�����%���E%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!F7�-6���,��"�"'�� �������1���������'���"�'�����&�"�'��'!%��������"&�'����%��'���%�"�

'�!$� "� �� '�!/��!��� �%� ����!�� '�%�� ��$��� %�� %���"%��� %���%����!� � "�$���!�&� ����%���%��"%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!7�

46� ����/&� �� ��$��%�!$�� "� ���"� ��� �9� ����&� �.� !$�%�!� B!�!%���%� �� �� ������!��� � ���'��%������ %���"%�� %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���"%�� %���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!� !��(�����:��� �,�������������

�%� ��! ��$��'�!/����%� ��! ��$��'�!/����%� ��! ��$��'�!/����%� ��! ��$��'�!/�����������

�����:8�����:8�����:8�����:8���� ���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!� �%� ��"$�� '�!/����

'����$���% �$!/��$���&� �*��$���"%�",��!������",!������������ ��$�����(!����

���� %� ����!�'���!$%������ %� ����!�'���!$%������ %� ����!�'���!$%������ %� ����!�'���!$%��0000!� ��!�%���!� ��!�%���!� ��!�%���!� ��!�%����%!,"���$��%!,"���$��%!,"���$��%!,"���$���������

�����:9�����:9�����:9�����:9���� ���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�!���'�� ��������� %� ����

!�'���!$%��0!� ��!�%����%!,"���$�&�"�%����"�%����������� ���%� �� ��� "'���"� ��'�!��%�� ��� ���� %� ���� �%!,"���$�� %���%�����,� "�$���!��&�

����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!��.��.$�#"$"�%��"�."�1��"�2����3�������'�!��%�� ��� '���!$%��0!� ��!�%��� �%!,"���$�� "'��A"$�� %���%����!� "�$���!�&� ����%���

%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�����"������ ��� %�� �� 4� � �,� (����&� ��'�!��%�� ��� '���!$%��0!� ��!�%��� �%!,"���$��

%���%�����,�"�$���!��&�����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!��.��.$�#"$"�%��"�."�1��"��171

Page 172: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

15 �

2����3���&�����%���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!��%� ��!�,��!*�$!�'�!/��� �A!����$�����'��%$�(���,��!*�$��������������"�2���$�3��!�"�'���/����$�,��!�!��

�'����� ��'�!��%�� ��� '���!$%��0!� ��!�%��� �%!,"���$�� !�� ."�1���� 2���� 3���� �*!� %�� ���'!%��!���/�$� �%���%�����,�"�$���!��&�����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!�������/�$� ����"'���"���'�!��%��'����%!�%�����������%� ����!��'�!/��!���!��.��("����'�!��%��"� �#��������,����"'�� �������1��,������'���"�'��������

��"�����&� B!�!%���%� �� ��1�&� ��� '�����,� ���!%!$�&� !� �*!�!� "'���"� ��'�!��%�� ���%���%�����,�"�$���!��&�����%���%���%�����,�%��"(�$����"��"��"�!���$!��!$���%� ��!��'�!/���!��%�� ��8�� �,�(����&������!$���.� �$����$������%��!���'�� ���!/������,�������

�� ��A�$�'��A��!/���'�!��%��� ��A�$�'��A��!/���'�!��%��� ��A�$�'��A��!/���'�!��%��� ��A�$�'��A��!/���'�!��%���������

�����::�����::�����::�����::���� ���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!� !��� '�� �� ��� '� ��A�$�

��'�!��%��������� %� ����!�'���!$%��0!� ��!�%����%!,"���$��'��A��!/�"����"�,��!��&����!���%����'�!��%��'��A��!/�!��."�1����2����3����"�%����"�%��(������:9�� �,���������

�� ��A�$���'�!��%��!��%�� ����� �,�(����� �*!�%��"�%����"�%������������$!��%��"��#"$"���'�!��%!����%�)!$������%!,"���$����

��!����$��%���"%��������!$!�'��!����!����$��%���"%��������!$!�'��!����!����$��%���"%��������!$!�'��!����!����$��%���"%��������!$!�'��!����������

�����:;�����:;�����:;�����:;������"������ ��� (����� :?� %�� � �� � �,� ������&� B!�!%���%� �� ��1�&� ��� '�����,� ���!%!$�&�

'�!����!�"�$���!�"&�����%���%��"(�$��"�"��"��"�!�%���"%�%���%����!��"�$���!�&�����%���%���"%�%���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!� ��� ���!$!� '��!��&� "� %����"� %�� �%� ����!�� �����&� ����%���%� �����*� ��&����!���,"�!%��$��'���!$%��,�%��1���

���"%� %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���"%� %���%����!� %��"(�$��� "� �"��"�!� ��� ���!$!�'��!��������1��%��'�!����!� ��� �!$���5����� ��,�*���� ��$�&�����%���%�"�!���$�7���%�"1��$�� �$��,� ����7� !���1� ��$�� ������ ��� ���� !� ���$��$�� �$���� .��.$����%�!� ��.����� �.� �$��$���$������%�!�"��"��"�!��

��'�!��%�����'���!$%���!�!� ��!�%����%!,"���$��'���%�� "�%���"%��!��%�� ����� �,�(�����%��%!�%���"�$���!�&�����%���%��"(�$���"��"��"�!���

������������������ �2�=������G�������=������������ �2�=������G�������=������������ �2�=������G�������=������������ �2�=������G�������=�����������������������������������������������������������������������������������������%�!)�$���� �$���"��"��������%�!)�$���� �$���"��"��������%�!)�$���� �$���"��"��������%�!)�$���� �$���"��"�������

"+!���%!���$��'��$����� "+!���%!���$��'��$����� "+!���%!���$��'��$����� "+!���%!���$��'��$�������������

�����:<�����:<�����:<�����:<������ �$� �"��"��� %�� '��%�!(�� %"+!���%!���$��� '��,����� !� '��$������ ��� ���(�$�� ���

�%� ��! ��$�� $� ��,� !�����%��"��"��"�!�@"����$������%�"5�'��$����6�%���%� !��� !��."�1����2����3����!�."�1�����'*�!����

B!�!%���%� �� !� �����1�!� ��,��� �'*�!��� '��'!%"$"� �%�"� '��$������ !�� ����#��!/� �.��%�!��"��"�����$!�A��%��%"+!���%!���!�%���%� !���!��%�� ����� �,�(�������

�.!��%"+!���%!���$��.!��%"+!���%!���$��.!��%"+!���%!���$��.!��%"+!���%!���$���������

�����:>�����:>�����:>�����:>���� ���%� !��� !�� ."�1���� 2���� 3���&� ����%��� ."�1���� �'*�!��� ��1�� %�� %"+!���%!���!�

'��$�������$ !*�����9?C�!���%��"�"'�!/�%���%�� ��'����.�!/�����$�,� "�����!��)!$"����

172

Page 173: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

16 ���"������ ��� %�� ���� � �,� (����&�B!�!%���%� �&� ����%��� �����1�!� ��,��� �'*�!�����1��

'��$����� ��$!� $�� ��� !�"�����,� ���(�$�� ��� 2��"� 3��"&� ����%��� �'*�!�"� %"+!���%!���!� "� !���%"� �A������9?C�!���%��"�"'�!/�%���%�� ��'����.�!/�����$�,� "�����!��)!$"������

=� �!�����"�%=� �!�����"�%=� �!�����"�%=� �!�����"�%��������

�����;?�����;?�����;?�����;?���� "+!���%!���$��'��$����� �*!�%������%�� "�$� ��,�����"�%��@"����$������%�"5�����"�%6&�

��$!��.$� �$"$��B!�!%���%� �&�����%��������1�!���,����'*�!��������"�%� %�� �.$� �$"$�� ��� ����#��"� �.��%�� �"��"��&� "� �� ��.�"� ���"A�� ,��!��� ���

������"�,��!�"&�"���$���$��$��������� ����*���'��������!$"���$!�!����!�"�2���$�3��!�!����H�.�%�$�"�B!�!%���%� �&�����%��������1��,���,�����'*�!����

����"�%�%���1!���!���!$"������ ����� ��$��'��$���������� ��� '����*��$�� '�!$� �� ��� ����"�%� ��� ��1�� .!�!� ���A!� ��� 4?� ����� ��� �����

�.$� �$! ��$������"�%���� ��"���������%�� ����� �,�(����&�B!�!%���%� �&�����%��������1�!���,����'*�!�����1�&�.�����%'!%! ��$��$� ��,�����"�%�&�%"+!���%!���!�'��$�������$!�$�������'!�����,����(�$����5�

�6�)���,��%�"��"��"�"7�-6��%� ��! ��$����#"��������%�����$�7�46��� ���$���!��"��"��!���� �$�2����3���&�����%����'*�!�������$���!�!��%�� ��9�� �,�(�������,"�%��%"+!���%!���!&��%��%���+!���%!���!����

'"��,�!���%�����*�� ��'����.�!/�����$!/� "�����!��)!$"������

��� ��"(�*A���������"�%"��� ��"(�*A���������"�%"��� ��"(�*A���������"�%"��� ��"(�*A���������"�%"��������

�����;������;������;������;�������� �� "(�*A�� ��� ����"�%"� !��$"�+!�!(��� !� '�� ��� �!)�� ��$�� !��$"� '��.! ��!*��� "� 2���$�

3��!&�����%�����$��%"�"�2���$�3��!���,!%��� ��������.� �$��$���$������%�!��"��"��&��%!��$� �!/�"%���� �� !� ��",!/� %".$������ (!$!� %�� ���� +!���%!��� !�� ."�1���� 2���� 3���&� ����%��� ."�1�����'*�!���%���%� !���'���!���!������"��"�"���

��!$� ���������"�%��!$� ���������"�%��!$� ���������"�%��!$� ���������"�%��������

�����;-�����;-�����;-�����;-������!$� ��������"�%�%��'����%!�����.��%)"���$!�'��'!%"$��B!�!%���%� �&�����%��������1�!�

��,����'*�!�����

��!���!$"�!���� ����� ��$��'��$�������!���!$"�!���� ����� ��$��'��$�������!���!$"�!���� ����� ��$��'��$�������!���!$"�!���� ����� ��$��'��$�������������

�����;4�����;4�����;4�����;4����� ���$���!�'�!$� �$��!��������"�%"� ����"$"�%��'��%�$���A!����!���!$"�!��5�

�6�"�$���!(�!�� ��!����!����(�$������� �$�)���,��%����"��"��7�-6���+����)������!������7�46���'�!��%���� �$"��"��!��)!�����!/�!��"��!�"��"����!/� �!$����%�!7��86���'�!��%�'��%�!)��$"�!������)!������,��!$���,��!�%�!�"�!%��$"���� �$��'������%� �7�96���#"���������+!���)!$��)���,��%����"��"��7�:6���'�!��%��(" ��$"�����!)!$��!�)���,��%����"��"����.�*�!��7�;6��+!���)!$��'��%'���! �!/���������7�<6���'�!��%��+!���)!$!�%� �����*� ���!)��%��!� ��!�!�����7�>6�������%��."�1����'��$�����!��.��.!$�#���%��"%�� ������$�,� "�����!��)!$"��B!�!%���%� �&� ����%��� �����1�!� ��,��� �'*�!��� ��1�� "� ��!�!� !� ��",�� ��!���!$"��� ���

����� ��$��'��$������!������#�����.��%�!��"��"��&�"�%����"�%������������

173

Page 174: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

17 �

���!%!$����� ����� ��$��'��$��������!%!$����� ����� ��$��'��$��������!%!$����� ����� ��$��'��$��������!%!$����� ����� ��$��'��$�������������

�����;8�����;8�����;8�����;8����� ������ ��$�� '��$������ !�� ����#���� �.��%�!� �"��"��� �*!� ���!%!$�� ��$"� �.���"$��B!�!%���%� �&�����%��������1�!���,����'*�!�������+!��!%��!/�"�$���!���!�%�"(�$����"��"��"�!��� ���������.���� ��$"����!%!$��"� �#"$��%��%�%�� &�����)!&���(!������&�����$��$����������!����������������(���� �����!%!$���� ������!%!$��$��$� ����� � ��

'�$�(� ��$��%"��.��!�����%� '�$�(� ��$��%"��.��!�����%� '�$�(� ��$��%"��.��!�����%� '�$�(� ��$��%"��.��!�����%���������

�����;9�����;9�����;9�����;9����� ��������!%!$�������1��"(�%� � ��!�"� ����� ��$"�'��$�����"���$!� $�����.!�����$!���(!��"��$"(��� !�!� ���� '�%��$!� ���!� ��� �����,�� '��� !#��!/� �������� ��$!�� %�� "��#"$�� ���+�!���!�����%���

������,����%"+!���%!���$�������,����%"+!���%!���$�������,����%"+!���%!���$�������,����%"+!���%!���$���������

�����;:�����;:�����;:�����;:����� ���!%!$�&� ������ ����� ��$�� '��$�����&� '����%!� B!�!%���%� "&� ����%��� �����1������,��"� �'*�!��� �.�����1��!� '�����,� ��� %"+!���%!���$�� '��$������ ��� ���(�$�� ��� �%� ��! ��$��$� ��,�!�����%��"��"��"�!��� ������,� !��%�� ����� �,�(�����%���1!5����! �'��$����&� !��� !�'���!��� !�����%"&�����%������! �!�%$��!*�������!�������'��$�����!� !%!�"�%���%�� �����%"+!���%!���$��'��$�������

���"�����%"+!���%!���$"���"�����%"+!���%!���$"���"�����%"+!���%!���$"���"�����%"+!���%!���$"��������

�����;;�����;;�����;;�����;;����� ���"�"���%"+!���%!���$"�'��$���������%!��!�!%���&�����%��������1�!���,�����'*�!����� ���� �!�!%���&� ����%��� �����1�!� ��,��� �'*�!��� ��� '�!/ ��!� '�����,� ���!%!$�� ���%"+!���%!���$��'��$����&��"1���$�������������!�����'�!/ ����$���.� !$�%�!����!%!$"��� ���"���!��%�� ����� �,�(�����%��$� ���%��'*�� ��!��.$� �$"$�����H�.�%�$�"�B!�!%���%� �&�����%��������1��,���,�����'*�!����� ���!������'��$�������$!��!$��!� �*!���.� ����!��'���/����,�",� ������%"+!���%!���$"������1����.!�!�%���%� �����%"+!���%!���$���� �,�'��$����&����!� �*��$���.� ���������

�,� �����%"+!���%!���$"�,� �����%"+!���%!���$"�,� �����%"+!���%!���$"�,� �����%"+!���%!���$"��������

�����;<�����;<�����;<�����;<����� B!�!%���%� �&�����%��������1�!���,����'*�!��� !� ����!������'��$����&�����%�� "������ !��(�����;;�� �,� ������&� ����$"("$"�",� ��� �� %"+!���%!���$"�'��$����&� ��$!��"��#"$"��!���!�"�����!��)!$��'��$����&�"'���"&����!*A��$��!�'�� ���$�����.���!/�%���%�� �&�!� $�*�� ��$����%���$"�'��$�����!���(!��'�������)!$��'��$�����!�����(��,��!� $�*��$��������!��)!$!�'��$������� �,� ��� !�� %�� ����� �,�(�����%�� ����$"("$��"� ���"����4?���������������.$� �$! ��$�����"���!��(�����;;�� �,���������� ��"�����&� B!�!%���%� �&� ����%��� �����1�!� ��,��� �'*�!��� ��1�&� ��� '!%��!� ��/�$� �����!������� '��$����&� '���"1!�!� ",� ����!� ���� ��� ����!��)!$"� '��$����� !� '�� ���� �%�� "� ��$�'��$�����%"+!���%!���!�%���%� !���!��."�1����2����3���&�����%���."�1�����'*�!������������"�,��!�"��

�'�� �$��$��'��$������'�� �$��$��'��$������'�� �$��$��'��$������'�� �$��$��'��$�������������

�����;>�����;>�����;>�����;>����� �� %�"(�$"� !�� (����� :>� %�� �-� !� (����� ;?� %�� � :� � �,� ������&� B!�!%���%� �&� ����%��������1�!���,����'*�!���!���'�� �����"(�%� "$��"�"'�� �$��$"�'��$�����&�����!�'�� ������!����0�

174

Page 175: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

18 �.!�!� �%� ������ ����!��)!$��� '��$����&� %����$����� "��1��!�� %���%� !��� '�� �%�� "� %"+!���%!0���$�&�"�����%"����"�"'���!���%����*�� ������!��)!$��'��$�������

���$��%������!*A��$��%���%�� ����$��%������!*A��$��%���%�� ����$��%������!*A��$��%���%�� ����$��%������!*A��$��%���%�� ���������

�����<?�����<?�����<?�����<?����� ���!������ '��$����� $�� �"1��� ��� %���%� �� "'��A���� !�� ."�1���� 2���� 3���&� ����%���."�1�����'*�!��&�'���%�� "�%"+!���%!���$��'��$������"��"��"�!&����!%�!� !%��$"(! ��������.��������$�����������!��)!$!�'��$������� ���!������ '��$����&� ��$!� %���%� �� ��� %"+!���%!���$�� '��$����� �����$��%�!� ���!%�!� !�!�'��$����� ��� ����!�"$�� "� ",� ������� ���"&� �"1��� $�� ��&� ��� ��/�$� � B!�!%���%� �&� ����%��������1��,� ��,���� �'*�!��&� ���!� "�"'��� !���%� "'��A��!/� %���%�� �� � %�� �������� "� !%!�!�'��%$�(���.�����%���������������������(�������!���������

���!*A��$����!*A��$����!*A��$����!*A��$��%���%�� �����%"+!���%!���$��%���%�� �����%"+!���%!���$��%���%�� �����%"+!���%!���$��%���%�� �����%"+!���%!���$���������

�����<������<������<������<������ ���%� �� !��."�1����2����3���&�����%���."�1�����'*�!��&����.��������%"+!���%!���$��'��$������ ��� ���(�$�� ��� �%� ��! ��$�� $� ��,� !�����%�� "� �"��"�!&� ���!%��� %�� .��� �.� ���� ��A��$�&�'���"%�� !���"� �#��!��� !����������!�",� �������%"+!���%!���$"&�����'�%�.�!�����������!$����"�(!$������#������

�����������!� �*� ��$���",� ��������������!� �*� ��$���",� ��������������!� �*� ��$���",� ��������������!� �*� ��$���",� �����������

�����<-�����<-�����<-�����<-����� B!�!%���%� �&�����%��������1�!���,����'*�!��� �*!������������!� �*� ��$����.� ����!��",� ������%"+!���%!���$"�'��$�������� �� '�%�"'�"� �*��$�� �������� !�� %�� �� �� � �,� (����&� B!�!%���%� �&� ����%��� �����1�!���,����'*�!�����1�5�

�6������1!�!�!%'"�$��$��",� ����!/��.� ����"�'�!�$����������"7�-6� $����%������ ��%�!�"�!� ",� ��&� ���� ����!������ '��$����� ��� !� �*� �� ",� ������

�.� ���7�46� ���1!�!� '� ��A�$� "'��A��!/� %���%�� �� %�� '�!'���$"A��� �������&� ���� ���.�����

%���%� ��������!%�!�"�%����"�%��(������<?�� �,����������

����������������������������-����%�.�!��.�!)!�'���*������ �$"��"��"��-����%�.�!��.�!)!�'���*������ �$"��"��"��-����%�.�!��.�!)!�'���*������ �$"��"��"��-����%�.�!��.�!)!�'���*������ �$"��"��"�������

���"'���$!,����"'���$!,����"'���$!,����"'���$!,�������������

�����<4�����<4�����<4�����<4����� �� )!�$"� '�'"�$� ��$�� .!.�!���(�!/� +���� �&� B!�!%���%� �&� ����%��� �����1�!� ��,����'*�!��&��"1���$�����������!��!���",!���'*�!��.!.�!��������������!���!$!�2����3���&�����%����'*�!������$��$"$"�%���%� ��������"'���$!,���� ���"'���$!,��%���%� !���!��%�� ����� �,�(����� �*!�%������%�� "�$� ��,�����"�%�&����'�����,�%��"(������!%!$���� ��!1�� "%�� �&� ��!���!$"��� !� ��(!�� ���!*A��$�� %���%�� �� ��� ���"'� ��$!,�� '��'!%"$��B!�!%���%� ���

���"'��!�� �!/��$����!��"��$%�!/�'����������"'��!�� �!/��$����!��"��$%�!/�'����������"'��!�� �!/��$����!��"��$%�!/�'����������"'��!�� �!/��$����!��"��$%�!/�'������������

�����<8�����<8�����<8�����<8����� B!�!%���%� �&� ����%��� �����1�!� ��,��� �'*�!��&� �"1��� $�� ��&� ��� �%�� "� $� ��,�����"�%�&����'����.���"��$��!�,����!$��(!$!�$���%�! �(���1� ��!�!��'*�!��&� �*!����"'��!�� �!/��$����!��"��$%�!/�'���������

175

Page 176: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

19 �� ���.� ��"�!��%�� ����� �,�(�������("���%��!����"'��!�� �!/��$����!��"��$%�!/�'����������$�� �*���"��$!��!�,����!$��%���%� !���!��."�1����2����3���&�����%���."�1�����'*�!����� ���"'��!�� �!/��$����!��"��$%�!/�'�������� �*!�%�����'�����,�%��"(������!%!$���� ��"�����&� %".$���!� !�� %��� �� !� -� � �,� (����� ��,"� ��'�%������� '�,��.��� ���"'!�!�"�!����!��"��$%�!�'�������!��"��$%�!�'���������$!�!���%���"%��"��"���,���.����� ��!1��"%�� �� ������"'� �!�� �!/��$���� !��"��$%�!/�'�������� !� ��!���!$"������"� �#! ��$���$!/� �� �!$����%�!�'��'!%"$��B!�!%���%� ����

�.��.$�#! ��$�������,�!�%���.���,�'��%�����.��.$�#! ��$�������,�!�%���.���,�'��%�����.��.$�#! ��$�������,�!�%���.���,�'��%�����.��.$�#! ��$�������,�!�%���.���,�'��%��������

�����<9�����<9�����<9�����<9����� ��1� ��!��'*�!�����,"�"�$���!�"�!�%��"(�$��"�"��"��"�!����,"A!�!����!*A��$��!��"'� !�"������,�!�%���.���,�'��%����&�'���'� ��$�!��"%�� !����� �� ��$�!�� "%�� !��� !�� %�� �� �� � �,� (����� %������ %�� ���"'�!��� !� '����$��� )!$����'�%�� ��,� !�%���.���,�'��%����� !%'���'��%$�(��� ��1!*���)!$�������"'�� !�'����$��'�%�� ��,� !�%���.���,�'��%�����������!���!$!��'*�!��&����,"A� ��$��'��A��$�����"'�!���!�'����$���)!$�����$��!���!�!�"%�",���&��� ��$������!�������"'� !�"������,�!�%���.���,�'��%�����'���"%�� !���'� ��$�!$!�����.�����%�!/�"%�� �&� �� ��$�� %����� !� �����,�'��%�������� ���!*A��$��'���%�� "����"'�� !� ���,"A� ��$�� �"'� !��� � %����� '��� "%�� !��� '��'!%��!�� ��� ��'�%����� ��$!��� %���������+!���%!��$"�!��."�1����2����3���&�����%���."�1�����'*�!���� �

��!1�� "%�� �&� ��!���!$"��� !� ��(!�� �.��.$�#! ��$�� �����,� !� %���.���,� '��%�����"�$���!)!���!�%��"(�$�)!���"��"��"�!�'��'!%"$�������&�����%��������1�!���,����'*�!����� �

�.��.$�#! ��$��"%�� �����������'��������! �!/�%��"�� �!/�"��"1��$��.��.$�#! ��$��"%�� �����������'��������! �!/�%��"�� �!/�"��"1��$��.��.$�#! ��$��"%�� �����������'��������! �!/�%��"�� �!/�"��"1��$��.��.$�#! ��$��"%�� �����������'��������! �!/�%��"�� �!/�"��"1��$���������

� � � � � � �����<:�����<:�����<:�����<:����� ��1� �� �.��.$�#"$�� '��%���� !� %���%� �� ��� �����!$����� ���*�� �� '����.��� ��� ������'��������! �!/�%��"�� �!/�"��"1��$���� ���%� �����'��,���%������! ��%�!���'��������! �!/�%��"�� �!/�"��"1��$���.��.$�#"$"�%�������(!��!�'��'�%�"'�"�'��'!%��������%"+!���%!���$��'��$�������� ��'��������! ��� %��"�� ��� "��"1��$�� $�� �"1��� ��� B!�!%���%� "� '����%�� !� $�*��$� �����"&���$���$��$������"�*�%���$�%�)!���

�����������*�� ��"�$���!)!�������������*�� ��"�$���!)!�������������*�� ��"�$���!)!�������������*�� ��"�$���!)!����������

�����<;�����<;�����<;�����<;����B!�!%���%� �� ��1�� "�$���!�"� ������!�!� ����#��!� !���%� ���*�� �� ��%���!/� '�� �%�� "�

)��!���!�'��������������"� �!$����%�������.� �$��"��'���"&�!�%��"������!�!������!$������������ ��!���!$"���!�"%�� �����������"����*�� ��!��%�� ����� �,�(�����'��'!%"$��B!�!%���%� �������

�����! ���!��"%��!$������! ���!��"%��!$������! ���!��"%��!$������! ���!��"%��!$���������

�����<<�����<<�����<<�����<<����� ��1� �� !� �'*�!��� '��%�!("� !� '���1"� ��� �$� �����! �!/� !��"%��!$�� ��$�� �."/ ���$"�'���"�)!$"��"��"��!/�'��!� ����!�"%�",��!���.��%�!�!�������"�����% �$!�����

���!)!����!)!����!)!����!)!�����!������!�!� $�*�!������!������!�!� $�*�!������!������!�!� $�*�!������!������!�!� $�*�!����������

�����<>�����<>�����<>�����<>������1� �� !��'*�!���'��%�!("��(" ��$�� !� ��� �$� ����!)!�����!/�������� !� $�*�!��&��� ��$���

+!���%!$%���'���A!������.� �"�������!������!$����!��%'�%�.�$� ��$��%��"(��,����������

176

Page 177: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20 ����

������!����������!����������!����������!������������

�����>?�����>?�����>?�����>?����� ��1� �� !� �'*�!��� '��%�!("� �������)!$����� �.�!��� ������%��,� �$��� ��$�� "� �"��"�!&���$!��� %�� ��'�!��%!� �+!���)!$!� )���,��%�!/� !� ���!/� �"��"��!/� �!$����%�!� !�!� %� ������,��"��"���0"�$���!(��,�%� �����*� ���

��!���!$"��&� "%�� �� !� ��(!�� ���$���� %���%�� �� !�� %�� �� �� � �,� (����� '��'!%"$��B!�!%���%� ����

4���"��"�������!+�%��)!$��!�+�%�! ��!����'�%�.��,����(�$���4���"��"�������!+�%��)!$��!�+�%�! ��!����'�%�.��,����(�$���4���"��"�������!+�%��)!$��!�+�%�! ��!����'�%�.��,����(�$���4���"��"�������!+�%��)!$��!�+�%�! ��!����'�%�.��,����(�$����������� ���� ���� ���� ���� ���� ����

�����>������>������>������>������ B!�!%���%� �� ��1�� �����!�!� '�$��!�"� �"��"��"� ���!+�%��)!$"� !�!� +�%�! ��� ��� '�%�.��,����(�$������"��"�"�2����3�����

��!1�� ��!���!$"��� ��� ����#! ��$�� �"��"���� ���!+�%��)!$�� !�!� +�%�! ���� ��� '�%�.��,����(�$��'��'!%"$����������� ������ !�� %�� �� �� � �,� (����� "��#"$�� %�� %���"%&� ��,��!��)!$�� !� ��(!�� +!���%!���$��+�%�! ���&�����%������!+�%��)!$�����

��������������I���� ���=���������I���� ���=���������I���� ���=���������I���� ���=������������

�� ��!�+!���%!���$��� ��!�+!���%!���$��� ��!�+!���%!���$��� ��!�+!���%!���$���������

�����>-�����>-�����>-�����>-�����"��"���%��+!���%!���!�5��6�%���%�� ��."�1����2����3���7�-6�%���%�� ��."�1�����'*�!��7�46����$��%�!/�!� ����'�!/��������"��"�"�@���%�&�������!����67�86�'�!/�������!,�������%��A"7�96�����)!$�7�:6�%'�����%� �7�;6�%�'%� ��!/�'�!/����%".$��������$!�%��.� ���"��"���7��<6���",!/�!� ����"�%����"�%�����������

� ���%� ��."�1����2����3��� ���%� ��."�1����2����3��� ���%� ��."�1����2����3��� ���%� ��."�1����2����3�������

���������>4�����>4�����>4�����>4����

� �"�1����� 2���� 3���� �.��.$�#"$"� %�� %���%� �� ��� �"��"�"� "� %����"� %�� ��)!�����!���'��,��������� ���%� ���������B!�!%���%� ��"����"A���."�1��"�!�� �$�$"�%����$���$������! �"�-&9C������1� ��,�."�1���&�"���$���,����!���������1� �!/�+���� ��!���'!�����,�."�1���&�"���!���$��'���!���!������!���%��.�"�������A�,�'��!� ����@���6����<C&�����%�����$���$������! �"�4C&�"���!���$��'���!���!������!���%������ �A!�����<C���

���%� ��."�1�����'*�!�� ���%� ��."�1�����'*�!�� ���%� ��."�1�����'*�!�� ���%� ��."�1�����'*�!����������

�����>8�����>8�����>8�����>8�����"�1����� �'*�!��� �.��.$�#"$"� %�� %���%� �� ��� �"��"�"� "� %����"� %�� �'*�!�%�!��

'��,��������� � � � ���

177

Page 178: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

21 � �

���$��%�!�!� ��!�'�!/������$��%�!�!� ��!�'�!/������$��%�!�!� ��!�'�!/������$��%�!�!� ��!�'�!/�����������

�����>9�����>9�����>9�����>9������������%����,"��������#�����.��%�!��"��"���"%���� !�!�'�%�.�!�!� ��!�'�!/����������

����)!$�����)!$�����)!$�����)!$���������

�����>:�����>:�����>:�����>:���� ���%� �����'��A��$��)��!���!�'��������������"� �!$����%�&�'���%�� "��"'� !�����.����

!� "%�",�� !�� �������%�!/� %���%�� �&� '�%�.��� A�� %�� '���!���!� "� ."�1��"� B!�!%���%� �� !� ���'���%�� �$�$"�%�%�� �!��!��'��)�����!��(�����>4�%�� �-�� �,����������� ���"��,��$��"��"��"�"&�'���%�� "�����)!$�&�'�!�$��$"$"�%��'���%�������*!)��"�%����"�%��'���%�!��'��'!%!�������������

����������������������������������������������������

�'�� �!��������'�� �!��������'�� �!��������'�� �!���������������

�����>;�����>;�����>;�����>;����� �'�� �!������������'�!�$������ �,�������� �*!�B!�!%���%� �����

�����������������������������������������������������������������������������������������

�����><�����><�����><�����><������ (�����������������%���%��"��,����%��%��"��,�!���%����$�!1��)!$���������"�2���$�

3��!�����!A��%�����'����*�$���,��&�'�� ����!)��!�'���"����!����$!� $���%�! �(�"%���� ���"��"��&����5�

�6�'�!$������*��$����������%�! ��$"�"%���� �����"% �$!����.��������%�! ��$"�"%���� ��@(�����9�%�� ��67�

-6������%�� !�B!�!%���%� "�"�'��'!%��������"��������%�! ��$"�"%���� ��@(�����:�%�� �-67�

46�����.��.$�#"$������ ���%���%� ���������"%���� ��@(����4��%�� ��6�����'����*�$�!��%�� ����� �,�(���������!A��%��!���,� ������!)��"���,��"�!�'�� �����!)"�!�

+!�!(��� �!)�� ��$�� $�� �%�! �(� "%���� �� �"��"��� �� (����� ������� ��� � �%��"��,� ��� ��%���0%��"��,�!���%����$�!1��)!$���������"�2���$�3��!���

�����>>�����>>�����>>�����>>������ (�����������������%���%��"��,����'���%���%��"��,�!���%����$�!1��)!$���������"�

2���$�3��!�����!A��%�����'����*�$�'�� ����!)��0�"%���� ���"��"��&����5��6�'�!$��'�(�������������'�!.� !����.���$���������@(����-<�%�� ��67�-6������%�� !�"�'��'!%��������"�!� $�*��$������"��%�! �("�!�!�B!�!%���%� "�@(����4-67�46����!%�!�%�'%� ����'�!/�����!������$����"� �#��!/�� !����������@(���44�!�8>67�86�%���%� ����������)!$��!�!���",��'���A!����!%�!��!������$������$"�$�������!���������&�

����%����� ���)�'���A!�@(����486�����'����*�$�!��%�� ����� �,�(���������!A��%��!���,� ������!)��"�'�� �����!)"�0�"%���� !�

�"��"����� (���������������� �%��"��,������%���%��"��,�!���%����$�!1��)!$���������"�2���$�3��!���

���

178

Page 179: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

22 �

�������??������??������??������??����

� �� (��������������� � �%��"��,����'���%��"��,� !���%����$�!1�� )!$���� �����"�2���$�3��!� ����!A�� %�� +!�!(��� �!)�� ��$�� $�� %���%����!� "�$���!�&� ����%��� %���%����!� %��"(�$��� "��"��"�!&����5�

�6� "� '�%�� ��$"� %�� ���A!�� �!)!��� "�� % �$�� !��� ��� �����(!� E%���%����!� "�$���!�F&�����%���E%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!F�@(����:4�%�� �����(����67�

-6� ��� �.� !$�%�!� B!�!%���%� �� "� '��'!%����� ���"� �� % ����� �����,"� ��� '��%������%���"%��%���%����!�"�$���!�&�����%���%���%����!�%��"(�$���"��"��"�!�@(����:4�%�� �����(���46����

�J�J�J�J������������������G�����������������������G�����������������������G�����������������������G���������������

������?�������?�������?�������?������ ��)!�����!�'��,����!��(�����;�� �,�����������!$�A��%��"����"�����-��$�%�)!���������%�"'��$�����%��,"�� �,���������� �'*�!�%�!�'��,���!�!��(������?�� �,�����������!$�A��%��"����"�����-?������������������*��$����)!������,�'��,�������

������?-������?-������?-������?-����� ��������%�!����!����%'�� �#��$��� �,�����������!$�A��%��"����"�����-?��������������%�"'��$�����%��,"�� �,�����������

������?4������?4������?4������?4������� ��!��.� �����%�! �(��$� �!/�"%���� ��!���.��%�!��"��"�����$��$���%�� ����

�"'*�!���2����3����'�����!$!��'��'!%!���'��"�!�����������%�! �(�!����!�$� �!/�"%���� ��"%����!A��%��%��� !���������&�"����"�����-?���������

�����%�"'��$�����%��,"�� �,����������

������?8������?8������?8������?8��������� ��$��%� $����$� �!/�"%���� �&�"�%����"�%��� !���������&�!� �*!A��%��"����"����

>?��������������%�"'��$�����%��,"�� �,���������� ��� !���� ��$�� %� $���� !�� %�� �� �� � �,� (����� +"��)!$"� ��,���� "'�� �$��$�� �*!A����%���*�$!���,��!�"'�� �$��$��$� �!/�"%���� ����

������?9������?9������?9������?9�����!������!&� '�%�� �!� �!������!� !� "�$���!(�!� �!������!� $� �!/� "%���� �� !���� �A�� %�� "�

%����"�%��� !����������"����"����>?��������������%�"'��$�����%��,"�� �,����������� ��� !���� ��$�� �!�������� !�� %�� �� �� � �,� (�����+"��)!$"� �!�������� �*!A�� ��%���*�$!��!������!����

������?:������?:������?:������?:����� ���%����!�"�$���!)!���$!�%"�� �$�%���"%�%����!�'����%���*�$!��'��'!%!�������1� �$"���$�%���"%����!%���������������$!�!��$��%���"%�'�!��������

������?;������?;������?;������?;����� �"'��$������%��,"�� �,��������'��%��$����� �1!���������%���%����!��"�$���!)!���@E �"1.��!��!%�� 23F&�.��$�4�D<86������

179

Page 180: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

23 �

������?<������?<������?<������?<����� � �$�������%�"'�����%��,"��%��,���������������.$� �$! ��$��"�E �"1.������!%�"�2����3���F�������� �0 �����$�?�0;4:D�?����,��!)�&�->��$"���-??<��,��!�������

���G����2���3�������

� � � � � � � � � � ���� =�������� � � � � � � � � � �������! ���'!A���������

180

Page 181: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

������������������ ����� ������ �� �������� ������� �������������������� ����������������������������������� ��!������"��� ����"�����#� ��#����������"� ����� �����$��#���������"� ������ ���#���#������

%�&�'�(��%�&�'�(��%�&�'�(��%�&�'�(������(�)*)+*(,-.'(/�0/-+&,�(�,*(�)*)+*(,-.'(/�0/-+&,�(�,*(�)*)+*(,-.'(/�0/-+&,�(�,*(�)*)+*(,-.'(/�0/-+&,�(�,*����

������������ *��(��(1�-�*��(��(1�-�*��(��(1�-�*��(��(1�-��(02-0)-��(02-0)-��(02-0)-��(02-0)-�������������

3�� 4� 3�� 4� 3�� 4� 3�� 4� ��������

.����.����.����.��������(��4� ������4� ���5�#�� ��� !�#���� �� �� �6�#� 7�7�� ���� #�� ��� ��� ��� �� 7�7�� �����

������ ����7��#��#��7�7�� ���� #�� ��� �������� �����#��7�7�� ���8������������� ���!�#���� �� 7�7�� ����� 7�7�� ���� ���7#�� �� ��"�� �� ��#�� � � ����#�� ��� �7��#��#�� 7�7�� ���� #�� ��� �������

)�7�� ���� #�� ��� )�7�� ���� #�� ��� )�7�� ���� #�� ��� )�7�� ���� #�� ��� ��������

.����.����.����.��������9�:�)�7�� ���� #�� ��� ��7�8�� �;��

������������:� ��7������ �7�� ��� ����#��� ��� � �� �� �����<��#��� ������ �!�#�� �� ���������!�#���7�7�� ����"��5�=��

������������:����� ���� ��"���7�7��"��>�#���7� �����7������ � ������ ��"�8����������>��4�!�#�=������������������?:� �4�"�<����#�� ���� ���� 7�7�� ���#� "��5��� ������4�� ��>��4�!�#��� ���"�4�� �������@��4�=�������������������:� �7��7#�5����#�� �����<��#�� �� ��� ����7�7��"��>���8� �� ��"�8� ������� ��>��4�!�#�� �����"�=�������������������A:�� ���!�#�����������=�������������������B:���5��#����� ��!�#����"��5�����������!�4�=�

������������$:� ��"�������������� �����������4��9�:�)�7�� ���� #�� ��� ��7��#�#��7�7�� ������ ������4������������������������4�

������4��/������� ����/������� ����/������� ����/������� ��������

����.���?.���?.���?.���?����

9�:�)�7�� ���� #�� ��� �#��� �#����"��� �������9�:�/������� �������7�7�� ���#� #�� ��� ���� ����#���������� �;�

�������������������:������#�4� ��� �������#�=��������������������:������#����#�4�7�7�� ���8�>�� ������ "�����#�<�4� �7�7�� ���4�"��5�4������� ������� ��7�4�����������=��������������������?:������#�4�7�7�� ���"���>��4�!����"���� �4�=���������������������:���� � �4��7�7�� ����"��5��������4������!�4����>��4�!�#�=��������������������A:���7� ��4����� ���4�7�7�� ���4���>��4�!�#�4���"��5����������4������"�4���� ��"�4��������4�������� ����������4����������������7� �����7�����>��4�!�#������� ���� �#���

��

181

Page 182: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

3���7������ � �3���7������ � �3���7������ � �3���7������ � ���������

.����.����.����.��������9�:����)�7�� ����"��5���6������� � ���������������4�������4��9�:� )�7�� ���� "��5�� ��#�� �4�� � � ��� �� ����"� �7��� �6���� ��� � �� �� ��� �� ���

������4���#�4�������5�#����� ����� �7�����

%����#��������%����#��������%����#��������%����#����������������

.���A.���A.���A.���A����� 3�#� �������������� ��#�7#���������4���������4�#���#� �<�������#�;�

�:����7�7�� ����"��5�7�7�� ����"��5�7�7�� ����"��5�7�7�� ����"��5��#�������� ��� �������������"��>����������������� ������������� ��@"�� ����� ����5��� ���4�� � ��� ��� 4� �� ��#�� 7�7�� ���� �����#��� �7��5�#�� �� � ��#�� �������@!�4�����������"��#�=�

�:����7�7�� �7�7�� �7�7�� �7�7�� �������������>�� >�� >�� >�� �#��!#����������#�������7��5����7�7�� ����"��5����7�7�� �!�=�����?:���� 7�7�� �7�7�� �7�7�� �7�7�� ������������� �7�����7�����7�����7����� #�� ����� ���4��� �� ��� �4� �������8� ��� ������� ��#� ����8�

����� ���� �����7����7���������#�8��������#���=��:���� ���4�� � ���4�� � ���4�� � ���4�� � � #�� ��������� ��>��4�!�#�� �� �� �� ��� ��� ������ ��� ������ ��4�#��#��� ���

������������� ���������4������� ������#���������<��#�=�A:���� 4� ���� 7�7�� ���4� ���� 7�7�� ���4� ���� 7�7�� ���4� ���� 7�7�� ���� #�� 7�7�� ���� ��#�� #�� ����<���� �� ����� ������� 4� ����

7�7�� ���� #�� ��� �=�B:���� ����7����������4#����7����������4#����7����������4#����7����������4#����� #��� ��5����7��#����4#��������7���!�#����#�� �� ���� �� ��#��

�� �6��#� ����� ��#�7�7�� �!���7�������� ���������4� �����=��$:���� ������#��������#��������#��������#�� #�� ��� ����� ��#�4� ��� � ��5�#�� � ������ 7��#���� �� >������ � ��#�� ����� �@

�������7�7�� ����"��5�=������:����� ����� ����� ����� �����#�����8� ����#���������#��#���� �<���8������� ���8� ���4��� �=��:������"�����"�����"�����"���#�� �6��������"������"��� �6���������������"�����������4������������"���

���������������

********�����)*)+*(,-'-�)*)+*(,-'-�)*)+*(,-'-�)*)+*(,-'-��������

3�#�4������ ��7�7�� ���3�#�4������ ��7�7�� ���3�#�4������ ��7�7�� ���3�#�4������ ��7�7�� �����������

.���B.���B.���B.���B����9�:�)�7�� ���� #���� ������ ��>��4�!�������7�������� �������>� ����� ���������#������@

���!�4��� ��#�����������"��#����"����������>�� �7�7�� ����"��5��������� ��"�����������>��@4�!�#������"�������������

9�:�%�������� ���4#�������� �6�#��7�7�� ����"��5���������� �#�<�"����"�������������7�7�� ����4�6��7� ����!������������ ���������������������������������� � ���������!�#����������4�����������#����������� �����7�7�� �����#��������#� ��!�����

��!�������7�7�� �����!�������7�7�� �����!�������7�7�� �����!�������7�7�� �����������

.���$.���$.���$.���$����9�:���!�������7�7�� ����������� �6���� �� �� �����#���� ����������� ���7�������#����

����#��������������� ���#����#����>��4�!����8��� ��7�� ��� ����9�:���!�������7�7�� ������7��#��>���!�#��7�7�� ����@���>��4�!����"�!�� ����������

������"���������9?:� ��!������� 7�7�� ����� ���� � ������� ��� ���� �� ���"� �������� ����� �#� �<��

������;��

182

Page 183: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

���������������������:� ������#��� �7��5�#��� ���� �� �#����� �����<��#�;���!������� �7�����7�7�� ����"�� #��������#�����������"��!�4��� ��"�4����� �4�� ��4��#�����4���!������4���#� ��!�4����#�� 6���� �� ����#� ������ 7�7�� ���� "��5�� !���"�����8� �� ���� �� !���"�����8� � �4������@�� �����8���"�����!�#���� ��������#� �����#�"�����#����#��#����7���!�#��������8��7�� ������������ ��������67������7���!�#�=���������������������:� ���� �� �������5�#�� �7������� ���4#����� !���"������ �� �����@� �4���������� ��!�#�=��������������������?:� ����5�#�� ���<�� �� �� ������ ����� ��!������� 7�7��"��>�#�� �� � #�#�#�� �������4�5����� ���7�7��"��>������� ���;�*�)���*�����*�C���� ��"��������=����������������������:�����5�#������������ �����������D��*3������ �������� ��� ���#�����������=��������������������A:�����������#�6����������8�<������8���������=��������������������B:���� �6��4#�����������#������� � ��7�7�� ����"��5�=��������������������$:���� �6�� �������� ��4#�����������#�� ����� � ��7�7�� ����"��5��������#� ��4��� ����"� �7��=���������������������:� �#����� � ������� �����7�7�� ���@��>��4�!������� ������4#����4�5����� ��8�� �� �� �=���������������������:��7��#��� ������������@�� ��6�������� ������7�������� ��#��!���"��������@!������� �7������ ��8��"��>�#��� ����� ��"�#�� �� �� ����� �� ���#������������ �� �7#��#�#�� ��7�@��!�#������7�� ��7�7�� ����� �������>��4�!����8������ ��8������=���������������������:���� � ��#��������������4�5����� ��4�7�7�� ���4����!�#�!�#�4����!�����@�8�7�7�� ����������� ��#������ �#������#�4�=���������������������:���"�����#��������� ��6������������#��������#� � ������� ������ ��#��7�7�� �@���@���>��4�!����� #�� ��� ������� �6��4#��������#���������#�5����#�=���������������������:�������#��7�7�� ������7�7�� ����@���>��4�!�������� �4���������������#��#���8���4�5����� �����>��4�!�������� �4�=��������������������?:������#��� ���������������#�4��"��� ��"�=���������������������:���"�����#��� ���������������#���!������� �������#�4��#��� ��"���!�#�=��������������������A:����������#����������7#���� ��7�7�� ������ ��� �� ������#�4��#��� ��"���!�#�� ���� �#���!��!������� =��������������������B:� ����� ��� ���� ���� � �� �� �� ��!�#�� 7�7��"��>���8� ������� �� ���#�4��#� 7�7��@"��>���#�7���=��������������������$:����4������ �������� �#��!���"�������� �����7�� �������<�4���4�5����� @��4����#�� �4�� �"� ����!�#�=���������������������:��7��#���� ��"���������� ��5�������4�������4���� �4����������#����� � � �4�7�7�� �����

����� ���7�7�� ������� ���7�7�� ������� ���7�7�� ������� ���7�7�� �������

����.����.����.����.��������

9�:����� ���7�7�� �����7��#�� #�� ��� ������ ��7��"��5���������� ��#�������#��#������������ �7��7#�5�#�<�� �4� #� ����� ������ ��� ��� �� �� ����� �� ����#��� �7�������#�� ����>��4����#���

9�:�(�� ����#�� �6��� ������#������ ���7�7�� ����������4�� ����7�7� ������9?:�0��#������������� ����4�"����#� ��������� ������ ���7�7�� ������9�:� ���� ��� 7�7�� ����� ���� � ������� ��� ���� �� ���"� �������� �7��#�� �� �#� �<��

������;���������������������:���� ��#������� �4�����>��4� ���4��7�������#��"��5���=��������������������:�������#����7��5�#�������������#���"��5������� ��#�� #�� ��� ��7�7�� ���=�������������������?:���"�����#������7����7������ ����� #�!����4� ������� �������!�#�������#��#������ � �!��#��� ������� ���=�

183

Page 184: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

������������������:���"�����#������7�����7������ ������!���������7��4��� ��7�4�����7��7#� #�#���4����������������<��#��7�7�� ����"��5���8� ����#�8���4��� ��7�4����4�"�<��� �4�=������������������A:���"�����#���� �������� ����� ����#���������� �������#���4� #�� ���<�=������������������B:�������� ������ #�� ��� =������������������$:���"�����#���� ��6�������� �������������"� #�����#���

�9A:���7�����7�7�� ����"��5���� �6����#��>�� ��������4������#���� ����8��� ����@� �� �� ���6��#�� ��>��4�!�#�� ���� ��� 7�7�� ���� �7��#�� ��4�� ����� ���6���#�<�� ��� ���#�4������ � ������ ����� ������������>��4�!�#���� ����� ������4�� �� ��� ���7�7�� ���"����7#���� �4���� ���"�����!������ ��� ��������"���7����!��������� �����4���!�#���������6���#���� �@��������� ��7��������������

9B:� ���� ��� 7�7�� ���� ��� �#�4� �� ��#�� #�����#�� #��� ���� � ��67���"� #������� ����� ��7�� #����� 4��#�����8� ���� �� �� ��"�8� 4��#�����8� ��!������8� ��#� ��!��� �6��� #�� ����7�����7�7�� ����"��5������������ �4�#���!�4������

9$:����� ���7�7�� �������#���������������������� #�#��#��������� ��8�7�7�� ��������9�:����� ���7�7�� ����#��� �6��� ����� ����4���� �����7����#�� #��#��� #�#��#������

����7��4����� ��#���4�4� �4� �#���4�>�� �4��� ����!�4�������4�4����#��#�<����>��4�@!����� �8���"�#���� ��"��4� �#������"�5������ ��7�4�� #�!��������

E������7�7�� ���E������7�7�� ���E������7�7�� ���E������7�7�� �����������

.����.����.����.��������9�:�E������ 7�7�� ���� #�� 4� �4� �#���� �� �� �� ��!��������� !�� ��� ������ ��#�� ���6��

�� ���������� ��@�7�������4����!�������������4������ �#�4�����4���9�:� E������ 7�7�� ����� ���� � ������� ��� ���� �� ���"� �������� �7��#�� �� �#� �<��

������;���������:��� � ���������� �������#�#��� ����������������� ������� ��7�7�� ���� ���4�

� ���"�6��� �=���������:� ���6�� ������ ��� � �!��#�� ����� ��� �� �������#�� �� �����<��#�� ��>��4�!�#�� ���

������#��������4�#����#����4�"���!�#������7���=��������?:� �� � ��� ������� �� ����� �� �� ��� ��#�� ��>��4�!�#��� �8�� �#�� ��4�����!�����

���!�����������#�#���� ������4���!����#�=���������:��7��7#�5�#������ ��������4���"�7���4�7���4���� � ������ ����������� �4�

� �#�4���4��#��#�4��������#�4�=��������A:� ��� ��#�� �� �� ����4� �� #����4� �� ����� �4�� ����� �� ��"�����#�� ���"��4�� ���

��!�#����!�#�������� ����� ��6��#�=��������B:��7��7#�5�#������� ������ ����8����������>��4�!�#�=��������$:��4�"�<���� �����!�4�� �� �� ��� ���������� �#������� ��������#�4������@

� �4����4�"�<��� �4�=���������:� ��� ���� �� ���4������ � ���!�� � �� ��� �� ��� ����� ��7� �� �� ���� ��� ��>��4�@

!�#�4����� �����������<���� �4���� ���4����!���=���������:����4��������"��7�7�� ������

�������������������������������������������������������1������������7�7�� ���1������������7�7�� ���1������������7�7�� ���1������������7�7�� �������

����.�����.�����.�����.���������

9�:� 1������������ 7�7�� ���� ���6�� �� ����� ����5��#�� �� �����#�5��#�� ��� ����"�������@�� ��6�����"� �� �4#� ����"� �� �� �� �7�� �� ������"� �7�������#��� �� ��4�#��#���� #���� � �� �4������� ����!�4������� ��!�4������ ��6����4���

9�:� 1������������ 7�7�� ���� ��� ��"�����#�� �� ������� >��� � ��� ��� � � ��� ������8�� ����8������������ � �#���8����"��4���

184

Page 185: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

9?:�1����>��� � ������ � � ���������8�� ����8���������� � �#���8����"��4��4�"���4� ����#� �����7�7�� �����

9�:�1������������7�7�� ��������� ��������������������"����������7��7#�5�#���;���������:���7�����7�7�� ����"��5����� ��� �������� ����4�������4�� �������@�� ��@

6�����4����#�� �4�=���������������������:� ����#�� �� �7�� �� 7�7�� ���� "��5�� ��� ��� �� ��� ����4� ���!���� �� �����@�� ��6�����4����#�� �4���� ���������#�4�#����� ���=��������������������?:� ���� �� 7�7��"��>�#�� �� ���� ��� �������� �� ��6����� �� ���� ����� ��� � �!�@#�F�� ���������#�4������� ���������=�

��������:���"�� �����!�#����7�7�� �����7�������7������ � ������

�������� � ����7�7�� ����������� � ����7�7�� ����������� � ����7�7�� ����������� � ����7�7�� �����������

.�����.�����.�����.���������9�:��������� � �#�� �6��� ����"�����#���������� � ����7�7�� �����9�:��������� � ���� 7�7�� ����� ���� � ������� ��� ���� �� ���"� �������� ����� �� �#� �<��

������;���������������������:� ���� ������7�7�� ���4� #�� ���<������������� � �� ����#��#�� �������������7�7�� ������7�7�� ���@��>��4�!�������� �4=�

���������:����� ��������7�����7�7�� ����"��5������������� � �=���������������������?:���"�����#��������5�#��4�5�7�7�� ��������#4�!������������������� � �=����������������������:���"����#�����4#������7���!�#�����7�7�� ���4������4#�������� ���� ��=���������������������A:�������#���� ����#���� �����#��7�7�� ����"��5������������� � �=���������������������B:����� ���������� ��7�7��"��>�#����� ���������� ��6����������� ������������� � �=���������������������$:� ����5�#�� ���<��� �� ������ ����� �� ���!�#���� 7�7��"��>�#�� �� ������ ��>��������7���!�#������� ��7���������� � �=����������������������:��������7��5�#���7����������4#�����7�7�� ����"��5����#����� �#�����7#��#�#���������������� � �����#��#�<��4�"�� �������� �� �������� ����� 7���#��������������� � �=����������������������:��������7��5�#���� ������� ����������� ��6���������������� � �=���������������������:����� �������������#�5�#���� �7�7�� ���8���67�� ����#� ����������<��#��7�7��@ ����"��5�������������>��4�!�#������������� � �=���������������������:�����5�#��������4��������5��#�����"��4��� ���!�#���������������������� � �=������������������������:� �� ��"�� ��������� ��� �� ��� ������4���� �4����������#�� �� � � � �4�7�7��@ ���������

���!�#����7�7�� ������!�#����7�7�� ������!�#����7�7�� ������!�#����7�7�� �����������

.�����.�����.�����.���������9�:����!�#����7�7�� ���������7�7�� ���� #�� ��� ������#� ���4� ��� ���4������4� ���

� ����4��� ��#�4���9�:����!�#����7�7�� �����7��7#�5�#���� ����������@�� ��6�����4����� ����4��� ���

�� �� �����4��� ��"���4��� ���� ���4� ��"�����!�#�4��� �#�����4� ��#� ��!�4�� �� ��"�4��������4���>�����4��!�4����

9?:����!�#���� 7�7�� ����� ���� � ������� ��� ���� �� ���"� �������� �7��#�� �� �#� �<��������;���������������������:� ���� �� �7��5�#�� 7�7�� ���� "��5�� �� �� ����� ���4�� �� ��7#�� �� �� �#�4� #����� ���=���������������������:���"��5�#�����!�#����7�7�� �����7�������7������ � ���=��������������������?:� �7��#�� ���4#���� ���4��� �� ��7#�� �� �� �#�4� #�� ��� ���� ��� ��� ��4���� � �!�#�4������4#�������� ���� ����

9�:����!�#����7�7�� ���� #�� ��7�7�� ������#�� ��7��#�� �7�7�� ���� #�� ��� ���4�<������7��������"�5���8� �8����������!�#����"��5������!���� �<���"��� ����

185

Page 186: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

(������#��7�7�� ���(������#��7�7�� ���(������#��7�7�� ���(������#��7�7�� �����������

.����?.����?.����?.����?����)�7�� �������������������� �������� ����9��4�� ����7�7�� ���:� �����"�����#������

����� ���������"������� ��"�"�������"��!��97�7�� ��������� ���:������� �����������4���

3��4#���� ��"�8��������3��4#���� ��"�8��������3��4#���� ��"�8��������3��4#���� ��"�8����������������

.���.���.���.������������������ �������#��� � � ���� �����#��#��� ������5��#��� >���������#��� � � ����� ���4#�����

���� ����� �� �� �� ��"�� �� ��#�� � � ����#�� ��� �� � ��4�� ���� 7�7�� ���� � ���4#��#�#�� � ���� �� 7�� ������� ��#�4� ��� ���5�#�� �� ������ �� ����� ���� ���4� ������4� ��#�� ����#��� ��5������

����������7��#��#�� #�� ��� �����������7��#��#�� #�� ��� �����������7��#��#�� #�� ��� �����������7��#��#�� #�� ��� ���������

.����A.����A.����A.����A����9�:�)�7�� ����4�6�� ����7��#�� #�� ��� �������4�;��

�������������������:��7��7�#�5���� "�����#�<������ �������4#�� �#������#�� �������<��#��7�7�� ����"��5�=����������������������:�� "�����#�<��7�7�� ����>�� =��������������������?:�� ��������7#�=���������������������:��7��7�#�5������ ��7������ � ���������4�=���������������������A:��7��7#�5�������������� � ���������� ����������7��#��#�� #�� ��� ����

9�:�)�6������������ ���������"������������#�;���������������������:� ��"��� �6����� ������� �� �6��� ��� ������� �� ���� 9�� �#�4� ��� �;� C���@� ��� ��:�������!������������ ��������!�#����7�7�� ���=����������������������:� ��"��� �� �6��� ��� ������� �����#� �� �� ������ ��� �������� ������������� ���������� � ����7�7�� ������

9?:�*����#���� �������7�7�� ���������� ����7��#��#��7�7�� ���� #�� ��� ����������� � ��� �� 7�7�� ���� � ��5�#�� �� �6��� ��"��� �6����� ������� ��� � ���� �� ���"� ���� �� �� �#��� �7���#������� ��

9�:� ( �7���#�� ��� � ���� ?� ���"� ���� �� ��#�� ��� ��!������#� 7�7�� �!�� �� ��"�#��� �6��#�4� ���#�7�7�� �!����

�3���#���������#���� �������3���#���������#���� �������3���#���������#���� �������3���#���������#���� �����������

����.����B.����B.����B.����B����

(�"���� �6����� ������� ��� ���� �A� � ��� �� ���"� ������� �6��� ��� �� �� ������ ����#4��#��#� ��4��� ���"� ���������#�����#�������#���� ������������ �7�7�� �����

�2�"�� ���7�7�� ���2�"�� ���7�7�� ���2�"�� ���7�7�� ���2�"�� ���7�7�� �������

����.����$.����$.����$.����$����

9�:�C� ����7�7�� ������� �6��� ���� ����"�� �����4�� ���8�7�7�� ������7�7�� ��������� ���� ��� �� ��#�� ���"� #�����#�� �� �� �� ��#�#�� �� � ��� ��!������#� 7�7�� �!��� �� ����5��#��!�� ����"���"�� ����

9�:� ��!������� 7�7�� ���� #�� �6��� �� �� �� !�� ����� ��"�� ��� ���8� ��4�� ���8�7�7�� ������7�7�� ��������� �����

9?:��� �6�#����������5��#����"�� ������� �����������"������������#��C���� ��� �������

186

Page 187: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

3��� ������� ��7�7�� ���3��� ������� ��7�7�� ���3��� ������� ��7�7�� ���3��� ������� ��7�7�� �����������

.�����.�����.�����.���������9�:��� ���#�� ���� ����� �� �� 7�7�� ����� ������� 7�7�� ���� #�� �6��� �� �7��7�#� ��

�4#�� �#������ � ��������6���"�7�7�� ���"�>�� ����7�7�� ���� ���4�� �!�#����9�:� ( ���� �� �4#�� �#�� 7�7�� ���"� >�� �� ��� � ���� �� ���"� ���� ������ ��� ���

��� 8� ������7��#���4�4��#��#���� �6���4� ����7�7�� ���������������������������������������������������������������������������������������������������������

� �������#�<�� �������#�<�� �������#�<�� �������#�<���������

.�����.�����.�����.���������9�:���4�� ����7�7�� ���� �4��� �������#�<�����#������ � �����7�7�� �������7#�� ��

���� ���7�7�� ����� �9�:� � ����� ��#�<�� ���4� ��� �� �#�� 4��#��#�� �� � ����4� �� ��"�4� �� ��#�4�� �� �� ��

�����#��7�7�� �������"������ � � �� �� ��"�4���� �4��� �4������ �6���������"��������#�� ����5��#�� � ����"� �� ��� ���� �� ���"��4� �� �� 7�7�� ���� �� �7��#�� ��"�� ������� � ��5������ �4����������#����� � � �4�7�7�� ������

����� ����� ����� ����� ����@@@@���#� � ����� �#�����#� � ����� �#�����#� � ����� �#�����#� � ����� �#������

����....������������������������

9�:� )�7�� ���� �� ��� ���� 4�6�� �4� �� � ��������#� � ����� �#��� ��� 7�7�� ���� #�� ��� �� ��#�� ���� � ����� 7�7�� ���� ���7#��� ��� � ����!�� ��7#�� �� �� �#�4� #�� ��� ����7�7�� ��������� � ����!������������7�7�� �����

�9�:�0#�� ��� �� ����@���#� � ����"� �#���������5�#�������� �4��� �4���7#�� �����#�4�#����� ����7�7�� �������

************�����()&1+/&�/-�)*)+*(,-.'-�0/-+&,�(�,*�()&1+/&�/-�)*)+*(,-.'-�0/-+&,�(�,*�()&1+/&�/-�)*)+*(,-.'-�0/-+&,�(�,*�()&1+/&�/-�)*)+*(,-.'-�0/-+&,�(�,*��������

������7�����7�7�� ����"��5���7�����7�7�� ����"��5���7�����7�7�� ����"��5���7�����7�7�� ����"��5�����

����.������.������.������.����������

9�:�)�7�� ���� "��5�� ��� ��7��#�� ������4��#�4� �7������"� ���4#������ ��������4�����4#���4��������4�����#�� ��#�4������ ��"������������� �����������4��

9�:�)�7�� ���� #�� �6��� �� � �� �� � ���"��4� ��7����� 7�7�� ���� "��5�� �� ��� �� ����� ��7�4�����������������!��!�#�4������#�����

1�5��#����� ��!�#����7�7�� ���� ���4�� �!�#1�5��#����� ��!�#����7�7�� ���� ���4�� �!�#1�5��#����� ��!�#����7�7�� ���� ���4�� �!�#1�5��#����� ��!�#����7�7�� ���� ���4�� �!�#������������

....������������������������9�:� )�7�� ���� ��� �6��� �� �� �� ��� ��!�#�� 7�7�� ���"� >�� �� �� 7�7�� ���� ���@

4�� �!�#���9�:�-�� ��!�#��7�7�� ���"� >�� �������� �#��� ������8���� ��!�#��� ����� �������#�"���

�������"��� ��"��7�7�� ���"�>�� ����� ��8��� ��"���� ��"�8���� ��!�#����9?:�)�7�� ���� ��� �#�4��� ��#�� #������ ���� � ��67���"� #���������� �� ��� ��7�� #�����4��#�@

����8����� �� �� ��"�8�4��#�����8���!������8���#� ��!��� �6������ ����� ��!�#�� ��� � ���������"������� ������� �4�#�������

9�:�)�7�� ���� ���4�� �!�#���� �6���� � �����7�7�� ���#�"��5����#������� ��7�������#����� ������7�� ���� �� �>���!�#���� ��5����#������#��������<��#�����4#������ ���

187

Page 188: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

9A:� 1�� ��� �� �6�#� �� ����� ��5��#�� ��� ��!�#�� 7�7�� ���� "��5�� �� 7�7�� ���� ���@4�� �!�#���������#��C���� ��� ����

9B:�(�7�7�� ���#�"��5��������#� ��4��� ����"� �7����� ���������7������ ��!�#�����

(7�� ��7�7�� ����"��5�(7�� ��7�7�� ����"��5�(7�� ��7�7�� ����"��5�(7�� ��7�7�� ����"��5���������

.����?.����?.����?.����?����9�:� )�7�� ���� ��� �6��� �� �7�� �� 7�7�� ���� "��5�� ����� �� ��� �� ��� ����#���4�

4�5����� ��4�����!������4�� �� �� �4����� ����4���� � ��4���9�:���!������� � �� �� �� �� � ����� ��� � ��� ��� �7�� �� 7�7�� ���� "��5�� �������#��

C���� ��� ���������� �"����!�������7�7�� �����������

.����#������� � ��7�7�� ����"��5�.����#������� � ��7�7�� ����"��5�.����#������� � ��7�7�� ����"��5�.����#������� � ��7�7�� ����"��5���������

.�����.�����.�����.���������9�:�)�7�� ���� ��� �6��� ��7�7�� ���� "��5�� ���#��������4#���� �����4���8� �8��@

��8���� � ������������4����#���7��7#�5�#���#������ ��������>���������� � ���9�:�C#���� ��� ����#�� �� ��� � �� 7�7�� ���� "�� #��� �� ��� �� ���4�5����� ��4� � ��@

�� �4����������#��C���� ��� ����9?:�)�7�� ����4�"�� �;�

�������������������:�������#�#�� �"� ����7�7�� ����"��5�����*� ���� �=��������������������:� �"� ����7�7�� ����"��5��������#������������4#�������� ��#������������� ��"��4� �#�������� ����������� ��4�4�5����� ��4��������4����

9�:� 3��� �����<��#�� 7�7�� ���� "��5�� �� ��� ������8� ������� ��>��4�!�#�� 7�7�� ���� ��� �6��� �� ��� ��� �6���#��4�5����� ��8� �� ��!������8� �������� �� ��� � �� �� �����"� �� ��� ��8�������������

2�����#��7�7�� ���"�>�� �2�����#��7�7�� ���"�>�� �2�����#��7�7�� ���"�>�� �2�����#��7�7�� ���"�>�� ���������

.����A.����A.����A.����A����9�:� )�7�� ���� ��� �6��� �� ����� ���� ����� �� ����� ������#�� ���#�8� >�� ����� ��

�������� ��� ��7�4��7�7�� ����"��5����9�:� 2�����#�� 7�7�� ���8� >�� ���� �7��#�� ��� ��#4��#�� #� ��4� �� �� � "� ����� �� ��

��!������#�7�7�� �!����#4��#��#� ��4������"� ������9?:��� ��� ����� ������#�� ����� ��� �������#�� �� � ���� � ��� ��#���� � ��#���� �� �<���� ��

���� ����7�7�� ����"��5������4�"��5����#��#���� ����� �7�����9�:� 3�� ������ � ������� � �� ����� �����#�� ������#�� 7�7�� ���8� >�� ���� �� ��� ���#�4�� ���

� ����7�7�� ����"��5���������#��C���� ��� ���������� �"���!�������7�7�� ����������

0�� ����� ��������<��#��7�7�� ����"��0�� ����� ��������<��#��7�7�� ����"��0�� ����� ��������<��#��7�7�� ����"��0�� ����� ��������<��#��7�7�� ����"��5�5�5�5���������

.����B.����B.����B.����B����9�:�)�7�� ������� �6��� �������� ������ ����4�� �� �� �4�����"�����#��7�7�� ����

"��5�������������>��4�!�#����� ���7��7#�5����#�� �� ����� ���������<��#�;����������������:���� � ��"��5������>��4�!�#�����#�#=�

��������������������:�"��5������4�5�7�7�� ��������#4�!�=��������������������?:� ��"�8� �� ����8����������>��4�!�#����

9�:� 3��� �����<��#�� 7�7�� ���� "��5�� �� ��� ������8� ������� ��>��4�!�#�� 7�7�� ���� ��� �6��� �� ��� ��� �6���#��4�5����� ��8� �� ��!������8� �������� �� ��� � �� �� �����"� �� ��� ��8���������

9?:������� �� ����� �����<��#�� 7�7�� ���� "��5�� �� ��"�8� 7�7�� ���8� �������� ���"�� ����>��4�!�#�����5�#������� �4�7�7�� �����

188

Page 189: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

3����� �!�#��7�7�� ����"��5�3����� �!�#��7�7�� ����"��5�3����� �!�#��7�7�� ����"��5�3����� �!�#��7�7�� ����"��5���������

.����$.����$.����$.����$����9�:�)�7�� ���� ��� �6��� �� ����� ������ �!�#�� 7�7�� ���� "��5��� �� �!��#�4� �� ������

������� ���� ��� ����"��������#�4�� ���8� �������4���8� ���67�����#�6����8����"��4�� ���������#������� ��������� ���������

9�:�3����� �!�#��7�7�� ����"��5��������������������� ����8� �������8�����!���������������#�4�����4�"�<�������������#������� ����4� �������4����#� ��� �4��7�7�� ���"�>�� ������ ������4����#�4������7��7#�5�#��7��7#� ��� ������ � �����6����"��5����

�0�"� ����!�#��7�7�� ����"��5�0�"� ����!�#��7�7�� ����"��5�0�"� ����!�#��7�7�� ����"��5�0�"� ����!�#��7�7�� ����"��5�����

����.�����.�����.�����.���������

9�:�)�7�� ����4�"�� ��� �� �� ��� � �� �� ��� ��9��� ���:� �� ����� ��� ����� �"� ����!�#������"��� 7�7�� ���� "��5�� �� �#���� �� ��7�!�#�� �� �4�*� ���� ��� ��� ��� ����#�� �� �����8� ����� ��8��������

9�:�0�"� ����!�#�� 7�7�� ���� "��5�� ��� ����� ��� ���4#����4�5����� ��8� �� ��!������8�� �� �� �� ��� �"� ����!�#�� �� ����8� �7���� ��#�4� ��� ��� �6�� �� ������� �7���� � �"� ����"��5�������������#����� ��6����#����������#�������

9?:���!�������� �� �� ����� �"� ����!�#��7�7�� ����"��5���������#��C���� ��� ���������� �"���!�������7�7�� �����

�*������#���������<�#�7�7�� ����"��5�*������#���������<�#�7�7�� ����"��5�*������#���������<�#�7�7�� ����"��5�*������#���������<�#�7�7�� ����"��5�����

����.�����.�����.�����.���������

��� �������#��7�7�� ����"��5���� ���� ���� ��� ����������<�#���� ��������� ��������� ����������7�7�� ����"��5�����4#��#�#������ �� 7�����������#�4�������5�#���� ����� �7����

�2� ������#�4��7�7�� ���2� ������#�4��7�7�� ���2� ������#�4��7�7�� ���2� ������#�4��7�7�� �������

����.���?�.���?�.���?�.���?�����

9�:� )�7�� ���� #�� �6��� �� ��"�����#�� �� ��� ���#�4�� ��� ����� ��#�� �4�"�<���������<��#��7�7�� ����"��5�����4�!�#��4�"����4��������������

9�:�)�7�� ����#�� �6��� ������ "�����#�<��������7#�������#���� ������#�4���������

*1*1*1*1�����32&1&�*�()&1-%-�'(2*��*'&��32&1&�*�()&1-%-�'(2*��*'&��32&1&�*�()&1-%-�'(2*��*'&��32&1&�*�()&1-%-�'(2*��*'&���������

3����������<��#��7�7�� ����"��5�������"��7�7�� ���3����������<��#��7�7�� ����"��5�������"��7�7�� ���3����������<��#��7�7�� ����"��5�������"��7�7�� ���3����������<��#��7�7�� ����"��5�������"��7�7�� �����������

.��.��.��.���?��?��?��?�����9�:� ������ "��5������ 7��� �7����� ��� ���� ����� �� ��!������� �� �7�������#��� ��!�#����

���6�#�� ��� ���� ��#����#��� � ���� ���4�� ���"�#�� ��� ��"�� ���� ���#� ��� �4�� ������ ��������<��#���7�7�� ����"��5�������"��7�7�� �����

9�:�'����<��#���7�7�� ����"��5��������"���7�7�� ����#��7���� �������#�������������� ����4�#���;���������������������:����� ���7�7�� ���#�"��5����#������� ��7�������� ���#�4��7�7�� ����������#4�!������ ��5�������#�4�=��������������������:�4�5�7�7�� ��������#4�!�=�������������������?:����6��#����4�<��������� ��7�� #����8��� ��"�� �����6��#�����8��7���� #� ��� ��@��8���>��4�!�#������� � �#�"��5�=��������������������:��������!�#��7�7�� ����"��5�=�

189

Page 190: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

������������������A:����� �������� ��7����� �� �� ����8���� ������8�������=��������������������B:����� �������� ��7��7������ � ������ ��"�8����������>��4�!�#�=�������������������$:�� ���!�#�����������=��������������������:���>��4�!���������4��#����#�������

9?:������#�� �� ��8 #��� ���������� � ����� � � ��� �������� �� �� ���<�#���������#���7�7�� �����4�������� �� ��������"������ ������������ �����8� ����������

9�:�)�7�� ����4�6���� ����� ���������������� �����7�7�� �!��������� ��� ���������������������#����#�4���

�3���������7��8��� �"���#�����������3���������7��8��� �"���#�����������3���������7��8��� �"���#�����������3���������7��8��� �"���#���������������

����.���?�.���?�.���?�.���?�����

9�:� +�!�� �� �<���"� �� �� �4�#�� ������ �� 7�7�� ���� "��5�� ����� �� ��� ���!�#���4������!�4����>��4�!�#����

9�:�'������!����#�����4�"�����#�<��� ��7�7�� �����7�"� >�����8��� �� � ������ ���� �� ��7��� ��� ���� �� �!�� ������ ��7� ��� �4�#�� ������ ��� �����<��#�� 7�7�� ���� "��5�� ���� ��8�7�7�� ���������������7�����"���������8�7�7�� ���8���67����

����3������������� ��� 3������������� ��� 3������������� ��� 3������������� ��� ����

����.���??.���??.���??.���??����

)�7�� ����#�� �6��� ���7��7�#� ����"����� ��� �#��� ����8��� � �������������!4���� ���8������ �����#�����������8�������#�����������#�����

�(7����������(7����������(7����������(7����������������������������������

����.���?�.���?�.���?�.���?�����

'������!����� �6��� �������� �6���#�����������8����������������<��#��7�7�� ����"��5�������"�������� ��������4�������4�� ��"�4�������4������� �4��� �4�7�7�� �����

�(7����������� ��� � �(7����������� ��� � �(7����������� ��� � �(7����������� ��� � �����

����.���?A.���?A.���?A.���?A����

'�������� #�� �6��� �� 7�7�� �!�� ����� �� � � �� ��� �� �<����� ���� ���� ��� ��� ���7�7�� ����"��5�������� ������������4��7�7�� �����

����

1��1��1��1��'((20*�&�*/&�2&0&�)*)+*(,-'&�'((20*�&�*/&�2&0&�)*)+*(,-'&�'((20*�&�*/&�2&0&�)*)+*(,-'&�'((20*�&�*/&�2&0&�)*)+*(,-'&���������

'��� ���!�#����� ��7�7�� ���'��� ���!�#����� ��7�7�� ���'��� ���!�#����� ��7�7�� ���'��� ���!�#����� ��7�7�� �����������

.���?B.���?B.���?B.���?B����'��� ���!�#�� �� �� 7�7�� ���� ����� ��� ����� �7��#��#�� ������� 4� ���� 7�7�� ����

#�� ��� ����7�7�� ����@����>��4�!����"���� �4����

C� ����7�7�� ���� #�� ��� C� ����7�7�� ���� #�� ��� C� ����7�7�� ���� #�� ��� C� ����7�7�� ���� #�� ��� ��������

.����?$.����?$.����?$.����?$����9�:�2� �� �7��7#�5����#�� ��#��"�� ��� �4� ���� ��"���������"� �� ��� ��������"� �� �� ���

�����#���������#�5��#��7�7�� ���� #�� ��� ������ ��5���4��� ��#���� �������7�� �� #��@���#�����#� ����7�7�� �����7��#�#��4� ���� #�� ��� ����#���7�8�� �;��

190

Page 191: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

�������������������:����>���!�#�������������"�� �� ����������!�#���7��7#�5����#�� #� ���7�����"�����#� ��� ����4�� �� �� �4����������4�����������"��������#�=��������������������:����4���� �������������#���7�7�� ���"����7#�������������#����������!�#�4���� �� �"��<�4��������#��7�� �=�������������������?:�� ����@���#� �� �������4�<�7�7�� ���4�=��������������������:����� ���!�#���� ��7�7�� ���=�������������������A:� ���<��#�� �� ��������#�� � ��#��� �� ��7�� �� ������ � �� �� 7�7�� ���� �� ���!����#��4#������������#�5��#�� #�� ��� �=�������������������B:�������#��#�����7�� ��� � �� ���8��� ��"�8��� � �������� ��7�7�� ���=�������������������$:���5��#����"�� ���7�7�� ������

9�:�)�7�� ������� �6��� ��4� ���#�7�7�� �!�� �� ��#�#����>��4�!�#������ � ����� ��@7��������7��#��#������������� ���������"�������

9?:�C� ���� 7�7�� ���� #�� ��� � �� � ������4� �� ���!�#���4� 7�7�� ���4�� ��� ���@ ���#����� �����7��#������ ���7�7�� ������

9�:�C� ����7�7�� ���� #�� ��� ��� �������������4�7�7�� ���4�����������������@�� � ���7��#���������� � ����7�7�� �����

9A:�C� ����7�7�� ���� #�� ��� ��� � ��"�4�4� ���4�7�7�� ���4���7��#����!��@�����7�7�� ������

9B:�)�6��������������������#���������4� ����7�7�� ���� #�� ��� ��������#��C���@� ��� ����

����

)�7�� ����)�7�� ����)�7�� ����)�7�� ����@@@@���>��4�!�������� �4���>��4�!�������� �4���>��4�!�������� �4���>��4�!�������� �4��������

.���?�.���?�.���?�.���?�����9�:� 2� �� �7��7#�5����#�� ��!������#�"� �� �>������#�"� �����<��#�� 7�7�� ���� "��5���

7�7�� ���8� �������� �� ���"��� 7�7�� ���� ��� ������#�� �� 7�7�� ���@��>��4�!����� ��� �4� ������������� �4�����#�4����� ��"���!�#����

9�:��� 7�7�� ���@��>��4�!����� ��� �4� �7������� ��� ��#��#�� ��!������� 7�7�� ��������� ���7�7�� ������������� � ����7�7�� �������������������7�7�� ������

����

���������>���!�������#��7�7����������>���!�������#��7�7����������>���!�������#��7�7����������>���!�������#��7�7�� ���� ���� ���� ���@@@@��>��4�!����"���� �4���>��4�!����"���� �4���>��4�!����"���� �4���>��4�!����"���� �4���������

.���?�.���?�.���?�.���?�����%������� ��#��#����>���!�������#��7�7�� ����@���>��4�!����"���� �4���� ��7���#�;��:�� �� �� ���������7�� ��7�7�� ����"��5�����#� ��������5��#���� ��"�=��:�� "�����#�<��������7#���� ����7#������� ��"���!�#�=�?:���������������4�����!��������4������8� ���������������#��7�7�� �������

)�7�� �����)�7�� �����)�7�� �����)�7�� �����@@@@���>��4�!�����!�� �����>��4�!�����!�� �����>��4�!�����!�� �����>��4�!�����!�� ����������

.�����.�����.�����.���������9�:�)�7�� ����@� ��>��4�!�����!�� ����7��7#�5�#��������������#�4����� ��"���!�#���

�����#��#��7���4��� � ������ ��"�����������!�4��7�7�� ���"���>��4�!����"���� �4���9�:�3������7�7�� ����@���>��4�!����"�!�� �����;��

��������������������:����� ���!�#�� �� ���������� ��#��#�� �� �����#��7�7�� ���@��>��4�!����"���� �@4�����#�"���8��������=���������������������:��������#��� ��� �����#�� ��� �6����#���������������4�����!����������"��4��������4������� ��7��7�7�� ���"���>��4�!����"���� �4�����#�"���8��������=��������������������?:� �����#��#�� 7���4� �� � ���� 7�7�� ���@��>��4�!����"� ��� �4�� �� �#�"���8��������=����������������������:���"��������#������ ������� ������#�7������ � ���=�

191

Page 192: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

�������������������A:�� �������4�<�7�7�� ���4��������4���������#�������������� � ������� ��"�8���� �4�=��������������������B:��� ��6������������#��������#� � ������� ���7�7�� ���#� #�� ��� ����

+�!��!���+�!��!���+�!��!���+�!��!��������#�4����� ��"���!�#������#�4����� ��"���!�#������#�4����� ��"���!�#������#�4����� ��"���!�#���������

.�����.�����.�����.���������9�:�)�7�� �������7#��4�6����� ���� �������!�������#�4����� ��"���!�#�� ��������@

�#�� 7�7��"��>���8� ������� ������ � �!��#�� �!��!�� ��� ���#�4��� �� ��"���!�#��� ��#�� �� �#����!�������7�7�� ������

9�:� +�!��!�� ��� � ���� �� ���"� ���� �� �#�� ��� �!�� ��#�� �4�� � "�����#�<�� � ���������4������6���� ���������� �����7��#��#��7�7�� ���� #�� ��� ����������7#���� ������ ������!�������#�4����� ��"���!�#���

9?:�)�6�������� �� ����� �� ����#�� �!��!���������#��C���� ��� ���� ������ �"� � ��!��@�����7�7�� ������

�(7���������!�(7���������!�(7���������!�(7���������!�����

����.�����.�����.�����.���������

9�:�2� ����#�����#����7�7�� ���@��>��4�!�������� �4�7�7�� ����#�� �6��� �;��������������������:���� �#����#� ������ ����������������� �7�7�� ���=��������������������:����7�7�� ���@��>��4�!����4�!�� ��4����#����"������

9�:��4� ������ ��#��7�7�� ������#�������7�7�� ���@��>��4�!�������� �4�����#���#����� ��"� �� ��������������"���� �4��������

1*1*1*1*�����)*)+*(,-.'(�(�()+/-�)*)+*(,-.'(�(�()+/-�)*)+*(,-.'(�(�()+/-�)*)+*(,-.'(�(�()+/-��������

����)�7�� �������7#�)�7�� �������7#�)�7�� �������7#�)�7�� �������7#�����

����.����?.����?.����?.����?����

9�:�3������7�7�� ���� #�� ��� ��4�"�� ������� �!����#�� �4�#��� "�����#�<����� �� ��� ������ ���������4�������6���� ��������� �����7��#��#��7�7�� ���� #�� ��� ���

9�:� +�!�� ��� � ���� �� ���"� ���� ������� 7�7�� ���� #�� ��� �� ����� �� � ��5���4�� ����4�����#���

9?:�1�� �� ��� ������ ���������4����������#���������7�7�� ���� #�� ��� �� ������������"��4�����������"��#��� ����"����� ���������#��C���� ��� ����

9�:�( ��5���� � ����� ������� 7�7�� ���� #�� ��� ��4�"�� �� ����� �� �!�� ��#�� �4�#��� ������������������#������7�� ���������� ���������8��������4���#���� #�� ��� �������� �������� �4��� �4��7�7�� �����

�� ���������#�� ���������#�� ���������#�� ���������#�����

.�����.�����.�����.���������9�:�� ���������#����7�7�� ���#� #�� ��� ����;��

������������������:���#�6�#����������� �#�4�� ����4�����4�4=�������������������:��������#�6�#������������4�� ����4�����4�4=������������������?:�7�7�� ���������������4��� ����4�����4�4=�������������������:������7�7�� ����� ��7�7�� ��������#� ��������������4�� ����4�����4�4�������7@��4�� ����4���>����!�4������7��#��#��7�7�� ���� #�� ��� ���

192

Page 193: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

13

9�:�� ���������#�� ���� ������ �������� ��?����"������ ���������"��#�4�� ����"����� ������7��#��#��7�7�� ���� #�� ��� ���

9?:�� ���������#�� ���� ������ ���������"����� � #�#�#��C����� �� ���������� �"�� �������4���#�������������� ����8���>����!�������� � ������"� ��7�7�� ���� #�� ��� ���

9�:�)�6���������������� �!��#��� ����8�����#������ ���������"���������������#���������� �� � ��5���4� � ����4� ����#�� �� �7����!� ��#����#�� �� � ����4� ����#�� �������#��C���� ��� �����

1**1**1**1**������&0%(2��&0%(2��&0%(2��&0%(2��������

*�����!�#������ �*�����!�#������ �*�����!�#������ �*�����!�#������ �����������������

.����A.����A.����A.����A����*�����!�#������ ������ ����4#���4����"������������������ �������8��������������"�

������������C���� ��� ��������������� ��������� �����7�� ���������� ������������4���#�4�������5�#��������!�#������ ���������

1***1***1***1***�����'&%�-�-�(02-0)-�'&%�-�-�(02-0)-�'&%�-�-�(02-0)-�'&%�-�-�(02-0)-��������

����3������#�3������#�3������#�3������#�����

����.���.���.���.����B�B�B�B����

9�:�������4������4�� � �� ��� �� ����"� ��� �� ����"��������4���4�������� ��������#�����������<���������������#���������!������;���������������������:� ����� �� �7��#�� 7�7�� ���� #�� ��� � ���#�� ��"�� � �� 4�� C���� ��� ��� ��� �7���#������� �9����A�� ���?:=���������������������:������#������ ������� ��7�7�� ��������7��7�#� ������������4#�� �#� ����� � ��7�7�� ����"��5����7�7�� ���� ���4�� �!�#��9�������� ����:=��������������������?:����� �� �����"��4���7�����7�7�� ����"��5������� ������� ��7�4�����������������!��!�#�4������#��9������� ����:=���������������������:� ��� �� �� ��� ��!�#�� 7�7�� ���"� >�� �� ��� 7�7�� ���� ���4�� �!�#��9��� ���� ����:=��������������������A:� 7�7�� ���� "��5�� ��� ���� ��� ���4#���� �����4���8� �8����8� ��� � ���� �� �������4����#���7��7#�5�#���#������ ��������>���������� � ��9������� ����:=��������������������B:� ��� ������� ������#�� 7�7�� ���"� >�� �� �� ����� �� � � �� � "� ����� � ��������!�������7�7�� ���������� ��� ����"� ����9����A�� �������:=��������������������$:� �����"�����#�� �� ��� ���#�4����� ����� ��#�� �4�"�<���� �����<��#��7�7�� ����"��5�����4�!�#��4�"����4��������� "�����#�<�����������7#�������#���� ������#�4��9���?�:��

9�:� %�� �������#� ��� � ���� �� ���"� ���� �����<�� ��� >������ �!�� �� � "������� �!�� ��������4� �!�� ������4� �����4� � � ��� ����"� �� �� ��� �� ����"� ������� 4���4�������� ��������#��������

*G*G*G*G�����32-+&%�-�*�%&12E�-�(02-0)-�32-+&%�-�*�%&12E�-�(02-0)-�32-+&%�-�*�%&12E�-�(02-0)-�32-+&%�-�*�%&12E�-�(02-0)-��������

����3� ����������� �3� ����������� �3� ����������� �3� ����������� �����

����.����$.����$.����$.����$����

9�:�3� ����������� ��������� ��������4�������4�� ���#�<������������� ���� �4#���!��� � ����� ����#��������"�����"���������

193

Page 194: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

14

9�:�0�� ������#����� �� ���� ���������"��������4#��#���<������� ����#�� �����6��� ��� ����#��������"�����"���������������#����������� ��� ��������4�������4������

�� ����#����#����"�� ���7�7�� ����� ����#����#����"�� ���7�7�� ����� ����#����#����"�� ���7�7�� ����� ����#����#����"�� ���7�7�� �����������

.�����.�����.�����.���������2�"�� ���7�7�� ������ �����<������������� ���� ����� � ����� ����#��������"���� ��

��������$�� ���?�����"�������������

����5����#����"�����!�#�����5����#����"�����!�#�����5����#����"�����!�#�����5����#����"�����!�#���������

.�����.�����.�����.���������3�� �#�<��7�7�� ������� �6��� ������ �����#����"�����!�#��������4�������4��������

� ���� �4#���!��� � ����� ����#��������"�����"�������������

� ����������� ����������� ����������� ������������������

.���A�.���A�.���A�.���A�����9�:�+�!�4�� ��#�� ��� ��� ����#�4� �������4�� � ���� � ����� ����#�� ��� �7��#��#�� 7�7��@

���� #�� ��� ��������#������ "�����#�<��� ���������#���������������4�������4��9�:�+�!����#����� ���� ����#��������"�����"���������4�#�������� ��A�"� ������ ��"�

����� ��� ��� ������4�� 7�7�� ���� #�� ��� �� �� � ��5���4� � ������ � ����� ����4�� �������#��4�"�� ��� ��� �� ���� ������ �� �7�� �� 7�7�� ���� #�� ��� �� ��#���� �6��� �� ���6��� ��������� �����7��#��#��7�7�� ���� #�� ��� �������

3333��� ���������#�8����������� ���������#�8����������� ���������#�8����������� ���������#�8����������������

.���A�.���A�.���A�.���A�����0���4� � ����#�� ��� ���"�� ���"� ������� ���� �#�� �� ��6�� %����� �� 7�7�� ���#�

#�� ��� ��9H��67������ ��2��I��7����BF$$����F��:������

� ����#��������"�� ����#��������"�� ����#��������"�� ����#��������"���������

.���A�.���A�.���A�.���A�����(��#� ������ � ���� ��� ���"�� ��4�"� ���� � � ���� �7#��#����#�� ��H��67���4� �� ��

���������I���

����@�'�)��#���@?A�F$�

3� "���!����$��#���������"� �������

�'�3E,*�&��2�-��(2-������&%*1&���

�� � � � � � � � �������������������32-0J-0�*'���� � � � � � � � � ������2�����'��������<�

�����

194

Page 195: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

!"#$# 62 - %"&' 25 ()*%+,- (- . /0,+ 120+ 20. 3#' 2011.

470.

Na osnovu 4lana 24 stav 2 Zakona o bibliote4koj djelatnosti („Službeni list CG“, broj 49/10), Ministarstvo kulture, donijelo je

P R A V I L N I K O MJERAMA ZA UVANJE I ZAŠTITU BIBLIOTE KE GRA!E

I OSNOVNE ODREDBE lan 1

Ovim pravilnikom propisuju se mjere za 4uvanje i zaštitu bibliote4ke gra5e.

lan 2 Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizi4ka lica u muškom rodu podrazumijevaju

iste izraze u ženskom rodu. II PROSTORIJE U KOJIMA SE SMJEŠTA BIBLIOTE KA GRA!A

lan 3 Prostorije u kojima je smještena bibliote4ka gra5a, treba da:

1) su sagra5ene od 4vrstog materijala koji nije podložan ošte6enju od trusnih uticaja, prodiranju podzemnih i površinskih voda, uticaju buke i drugim fizi4kim dejstvima koja bi mogla oštetiti bibliote4ku gra5u;

2) imaju obezbije5ene mjere zaštite od: udara groma, požara, vlage, sun4eve svjetlosti, atmosferskih uticaja, provala, bioloških, hemijskih i drugih uzro4nika koji mogu dovesti do ošte6enja ili propadanja bibliote4ke gra5e;

3) budu prilago5ene za transport i manipulisanje bibliote4kom gra5om.

lan 4 Prostorije u kojima je smještena bibliote4ka gra5a treba da budu udaljene od objekata koji

svojim štetnim uticajem mogu dovesti do ošte6enja bibliote4ke gra5e.

lan 5 Prostorije u kojima je smještema bibliote4ka gra5a, a koje se obezbje5uju odgovaraju6im

sigurnosnim instalacijama (protivpožarnim i protivprovalnim), kontrolišu se i održavaju u skladu sa posebnim propisima.

lan 6 Mjere preventivne zaštite prostorija u kojima je smještena bibliote4ka gra5a obuhvataju:

1) zagrijavanje prostorija bez pe6i sa otvorenim plamenom; 2) redovno kontrolisanje i održavanje elektri4nih, vodovodnih, kanalizacionih i instalacija za

grijanje; 3) zaštitu od prodora podzemnih voda.

lan 7 Biblioteka je dužna da u svoje prostorije obavezno postavi aparate za gašenje požara

pomo6u ugljendioksida.

lan 8 Ako se zgrada biblioteke nalazi na terenu podložnom poplavama, bibliote4ka gra5a ne

smije biti smještena u suterenskim prostorijama.

195

Page 196: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20. 3#' 2011. ()*%+,- (- . /0,+ 120+ !"#$# 63 - %"&' 25

Ukoliko je bibliote4ka gra5a smještena u prizemlju, najniže police treba da budu podignute najmanje 30 cm od poda.

lan 9 Prostorije za smještaj bibliote4ke gra5e treba da imaju odgovaruju6u ventilaciju i

osvjetljenje i treba ih redovno 4istiti i provjetravati. U prostorijama iz stava 1 ovog 4lana, treba obezbjediti optimalnu mikroklimu (relativna

vlažnost vazduha 45 - 60%, temperatura vazduha 16 - 20 º C). Za osvjetljenje prostorija iz stava 1 ovog 4lana, koriste se svjetlosni izvori koji nemaju

hemijsko, fotohemijsko i biološko djejstvo na bibliote4ku gra5u i to: 1) fluorescentne cijevi sa zaštitnom maskom, 4ija se površina ne zagrijava preko 80 °C; 2) standardne elektri4ne sijalice, zašti6ene kuglom od matiranog stakla i udaljene od

bibliote4ke gra5e najmanje 30 cm.

lan 10 Za osvjetljavanje izložene bibliote4ke gra5e-dokumenata štampanih ili pisanih mastilom

ili bojom na bazi ugljenika, ja4ina upadne svjetlosti ne smije biti ve6a od 150 luksa a za iluminirane rukopise ne smije pre6i 50 luksa.

lan 11 Optimalni mikroklimatski uslovi postižu se:

1) koriš6enjem klima ure5aja koji istovremeno održavaju potrebnu temperaturu, vlažnost i pre4iš6avanje vazduha i obezbe5uju njegovu cirkulaciju;

2) provjetravanjem (uz laganu promaju) po suvom sun4anom danu od 9 do 14 sati; 3) zagrijavanjem ili hla5enjem prostorija; 4) upotrebom dehidratacionih sredstava (silikagela, kalcijumhlorida ili kalcijumhidroksida)

kada se pravilnim režimom provjetravanja vlažnost ne može smanjiti.

lan 12 Prostorije u kojima je smještena bibliote4ka gra5a treba redovno kontrolisati od pojave

mikroorganizama, insekata, glodara i sl. i uo4enu pojavu treba odmah prijaviti. U slu4aju pojave razvoja mikroorganizama, zaraženi materijal treba odmah da se izdvoji i

dezinfikuje. Ako infekcija zahvati ve6i dio gra5e ili se uo4i pojava insekata ili glodara, dezinfekciju,

dezinsekciju i saniranje treba povjeriti stru4nim licima. U prostorijma u kojima je smještena bibliote4ka gra5a, jednom godišnje se vrši

dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, a po preporuci konzervatora i 4eš6e. III USLOVI SMJEŠTAJA I UVANJA BIBLIOTE KE GRA!E

lan 13

Biblioteke su dužne da bibliote4ku gra5u 4uvaju i štite od propadanja koje može izazvati: vlaga, prekomjerno sun4evo ili vješta4ko svijetlo, biološki ili atmosferski uticaji, ne4isto6a i odstupanja od optimalne temperature.

lan 14

Bibliote4ku gra5u treba smještati na police, u ormare za smještaj i fioke odgovaraju6ih oblika, dimenzija i materijala. Zna4ajnija bibliote4ka gra5a 4uva se na viso4ijim policama.

Police i ormari za smještaj ne smiju se postavljati uz spoljne zidove niti uz izvore toplote.

196

Page 197: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

!"#$# 64 - %"&' 25 ()*%+,- (- . /0,+ 120+ 20. 3#' 2011.

U ormarima je potrebno osigurati stalnu cirkulaciju vazduha otvorima na bo4nim

stranicama ili sedmi4nim provjetravanjem. Na mjesta gdje je smještena bibliote4ka gra5a postavljaju se, prema potrebi drža4i,

podupira4i, grani4nici i pregrade radi spre4avanja deformacija i ošte6enja bibliote4ke gra5e.

lan 15 Bibliote4ka gra5a smješta se na police od ner5aju6eg 4elika, odnosno lakiranog ili

obojenog metala. Izuzetno od stava 1 ovog 4lana, za bibliote4ku gra5u koja je dostupna korisnicima

(slobodan pristup), mogu se koristiti i drvene police. Širina police za knjige iznosi od 20 do 30 cm, a za publikacije velikog formata (novine i

sl.) od 40 do 45 cm. Na dužni metar police smještaju se, u prosjeku, od 30 do 33 knjige. Prvi i posljednji red knjiga treba da bude odvojen od poda, tavanice i zidova od 15 do 20

cm, zbog slobodne cirkulacije vazduha i spre4avanja ošte6enja od kondenzacije na najhladnijim mestima.

lan 16 Bibliote4ka gra5a se, radi 4uvanja i zaštite smješta, po pravilu na sljede6i na4in:

1) knjige iste ili približno iste veli4ine jedna pored druge vertikalno na police ili u ormare; 2) novine i 4asopise i drugi materijal velikog formata treba smještati horizontalno; 3) povelje i diplome smještaju se položene u kutijama od neutralnog kartona; 4) planovi, skice, crteži, reprodukcije i plakati formata 100 x 65 cm smještaju se horizontalno

rašireni u specijalnim metalnim ormarima sa odjeljcima za izvla4enje (fiokama); 5) plakati i mape preko formata 100 x 65 cm 4uvaju se namotani na 4vrste valjke od kartona

4iji pre4nik ne smije biti manji od 10 cm; 6) arhivski dokumenti smještaju se u odgovaraju6im kutijama ili koricama od lakog ili

4vrstog neutralnog kartona; 7) gramofonske plo4e 4uvaju se u originalnom pakovanju proizvo5a4a (u glatkim omotima

od acetata, celuloze ili polietilena i zaštitnom omotu od kartona) i smještaju se vertikalno u ormare ili police, podijeljene na sekcije od 150 do 225 mm s vo5icama ili žljebovima koji drže svaku plo4u posebno;

8) magnetofonske trake 4uvaju se namotane na kalemove u kutijama od metala ili plasti4ne mase, u horizontalnom položaju, diskete, cd i dvd romovi, se 4uvaju u proizvo5a4evom omotu vertikalno, a audio kasete u originalnom pakovanju vertikalno, kutije i ormari u ko-jima se 4uvaju magnetni mediji ne smiju biti od materijala koji se može magnetisati, odno-sno u blizini ure5aja koji stvaraju magnetno polje (transformator, elektromotor, gromo-branski provodnik);

9) foto-materijal na papiru i staklu smješta se u omotima od neutralnog papira; 10) mikrofilmovi u stripu smještaju se u kovertama od neutralnog papira, pri 4emu koverte ne

smiju biti 4vrsto pakovane u kutiji; 11) mikrofilmovi duži od 15 m namotavaju se na kalemove od ner5aju6eg metala ili postojane

plasti4ne mase, pre4nika najmanje 25 mm, namotani mikrofilmovi 4uvaju se u metalnim ili plasti4nim kutijama dobro zatvoreni;

12) kataloški listi6i 4uvaju se u odgovaraju6im kataloškim ormarima u koje se smještaju kata-loške kutije, kataloške kutije koje treba da budu od drveta, metala ili tvrde plastike, dimen-zija 14 x 45 cm, i koje su obezbije5ene šipkama ili staklom od va5enja kataloških listi6a.

197

Page 198: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20. 3#' 2011. ()*%+,- (- . /0,+ 120+ !"#$# 65 - %"&' 25

lan 17

Bibliote4ka gra5a osjetljiva na manipulaciju skida se sa polica isklju4ivo hvatanjem za hrbat, odnosno, ako to nije mogu6e ili ako je gra5a smještena horizontalno ili leži u fiokama, gornji sloj gra5e privremeno se odlaže na pomo6ni pokretni sto, uzima se tražena gra5a, a odložena se potom vra6a na mjesto.

lan 18 Bibliote4ka gra5a se može prenositi ru4no, kolicima ili mehanizovanim transportom

(liftom i automobilom). Neknjižna bibliote4ka gra5a se prenosi u kutijama. Prilikom prenosa bibliote4ke gra5e, radi izbjegavanja mehani4kog ošte6enja potrebno je

voditi ra4una o koli4ini i na4inu pakovanja.

lan 19 Zaštitno pakovanje za bibliote4ku gra5u ne smije da sadrži lignin, sumpor, kisjelinu i

sredstva za izbjeljivanje, ve6 treba da bude izra5eno od baznih jedinjenja i da ima visok sadržaj celuloze ( iznad 87 %).

Tradicionalna neknjižna gra5a, kao i trošna i osjetljiva uvezana bibliote4ka gra5a štiti se zaštitnim kutijama, mapama, ovicima, košuljicama, paspartuima i sl., koji su izra5eni od trajnih materijala.

Ukoliko nije poznat hemijski sastav materijala od kojih su zaštitni predmeti izra5eni, bibliote4ku gra5u je potrebno obložiti neutralnim papirom ili poliesterskom folijom, a za oblaganje gra5e ve6ih dimenzija može se upotrijebiti neutralna tkanina.

Bibliote4ka gra5a se oblaže neutralnim papirom ili poliesterskom folijom prilikom pohranjivanja u ladice ili vješanja na metalne drža4e u ormarima.

Novija uvezana bibliote4ka gra5a preventivno se može zaštititi oblaganjem korica folijama 4ija je isklju4iva namjena zaštita knjiga, uz mišljenje nacionalne biblioteke.

Upotreba folija nije dopuštena za kožne i pergamentne korice, korice bibliote4ke gra5e koja ima status kulturnog dobra, kao ni za bibliote4ku gra5u iz zavi4ajnih zbirki.

Rijetki i unikatni pojedina4ni dokumenti (pisma i sl.) se smještaju u fascikle izra5ene od meko uvezanih araka papira izme5u kojih su uloženi listovi na 4iju se prednju stranu fiksiraju pojedina4ni dokumenti, a korice su napravljene od debljeg neutralnog papira.

Fotodokumenti, filmovi, PVC plo4e, zapisi na magnetskom i opti4kom disku pohranjuju se u zaštitne omote ili kutije izra5ene od odgovaraju6ih polimernih materijala koji se slažu na police ili u ladice jedna pored druge.

lan 20 Crno-bijele pozitive i negative filmova treba 4uvati na temperaturi ispod 18 °C i pri

relativnoj vlažnosti od 30 do 40 %. Fotografsku gra5u u boji treba smjestiti u hladne prostorije (ispod 2°C) i pri relativnoj

vlažnosti od 30 do 40 %. Stare filmove ( sa acetatnom podlogom) i nove filmove (na poliesterskoj podlozi) treba

4uvati u umjereno hladnim i hladnim prostorijama (ispod 4 °C) i pri relativnoj vlažnosti od 30 %. Mikrofilmove treba 4uvati u prostorijama sa klima ure5ajima pri temperaturi od 10 do

15°C i relativnoj vlažnosti od 30 do 35%. Gramofonske plo4e treba 4uvati na temperaturi od 10 do 21°C pri relativnoj vlažnosti od

40 do 55%. U prostorijama u kojima se preslušavaju plo4e ne smije biti prašine.

198

Page 199: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

!"#$# 66 - %"&' 25 ()*%+,- (- . /0,+ 120+ 20. 3#' 2011.

Magnetofonske trake treba 4uvati na temperaturi od 4 do 16°C i relativnoj vlažnosti od 40

do 60%.

lan 21 Biblioteke su dužne da, radi zaštite bibliote4ke gra5e iz 4lana 20 ovog pravilnika u

prostorijama za smještaj gra5e, 4itaonicama i prostorijama za izlaganje gra5e obezbjede sljede6u opremu:

1) mjerne instrumente za kontinuirano pra6enje temperature i relativne vlažnosti vazduha; 2) ovlaživa4e i/ili odvlaživa4e vazduha; 3) ventilator; 4) klima ure5aje ili klima ormare radi pohrane najvrijednije i najosjetljivije gra5e; 5) roletne ili druga sredstva zaštite od prekomjernog svijetla; 6) folije s UV-filterima za prozore i staklene vitrine i fluorescentne lampe; 7) i drugu opremu prema potrebi.

lan 22

Prilikom ispisivanja kataloških oznaka i folijacije bilješke na bibliote4koj gra5i upisuju se mekom B grafitnom olovkom laganim pritiskom kako ne bi došlo do ošte6enja podloge.

Kod stare knjige signature se upisuju na prvom slobodnom predlistu, odnosno na pole5ini lista kod neknjižne gra5e (grafike, crteži, geografske karte i sl.).

Kada se signira gra5a (mikrofilmovi, plo4e, kasete, diskete, CD-ROM-ovi i sl.), signature se pišu na naljepnici ili na trajnom papiru koji se lijepi trajnim ljepilom na ovitke, omote, košuljice i sl.

lan 23 Zaposleni u biblioteci su dužni da kontinuirano pregledaju bibliote4ku gra5u radi

odstranjivanja kisjelih umetaka koji nijesu sastavni dio gra5e (komadi6i papira, presovano cvije6e ili liš6e i sl.).

Prilikom obrade i koriš6enja bibliote4ke gra5e nije dozvoljena upotreba ljepljivih traka, spajalica, pribada4a, gumenih vrpci i sl.

Ukoliko se sa stare gra5e umeci ne mogu ukloniti jednostavnim zahvatom, uklanjanje se vrši na na4in koji predloži bibliote4ki konzervator.

lan 24 Prilikom koriš6enja bibliote4ke gra5e treba da:

1) površina na kojoj se izlaže gra5a bude ravna, postavljena horizontalno ili pod nagibom koji ne prelazi 10°, odnosno vertikalno snadbjevena posebnim drža4em;

2) se otvorene stranice gra5e pridržavaju pomo6u traka ili vrpci od acetat-celuloze, polietilena, svile, pamuka ili lana i ne mogu se koristiti ljepljive trake ili metalne igle;

3) se otvorena gra5a koja je izložena duže vrijeme, jednom mjese4no ili 4eš6e ostavi da zatvorena stoji na ravnoj podlozi 24 sata. Radi zaštite bibliote4ke gra5e, u svakoj 4itaonici na vidnom mjestu treba ista6i uputstva o

rukovanju i koriš6enju gra5e (standardne i nestandardne), kao i uputstva o pravilima koriš6enja gra5e.

lan 25 Radi zaštite originalnog primjerka bibliote4ke gra5e, gra5a se može prenositi na drugi

medij, odnosno preformatirati.

199

Page 200: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20. 3#' 2011. ()*%+,- (- . /0,+ 120+ !"#$# 67 - %"&' 25

Pri preformatiranju bibliote4ke gra5e na drugi medij, treba voditi ra4una o vrsti gra5e

(rijetka gra5a), stanju originalnog primjerka, zaštiti originalnog primjerka od mogu6ih ošte6enja pri daljem koriš6enju, broju primjeraka i njihovom razmještaju, mjerama za zaštitu originalnog primjerka, odgovaraju6oj opremi za kvalitetno o4itavanje prenesenog zapisa i troškovima i vremenu koji su potrebni da bi se sproveo taj postupak.

U zavisnosti od vrijednosti i stanja gra5e, kao i od raspoložive opreme, preformatiranje bibliote4ke gra5e vrši se:

1) fotokopiranjem; 2) mikrofilmovanjem; 3) digitalizacijom.

lan 26 Mjere zaštite bibliote4ke gra5e obuhvataju i poslove na njenoj konzervaciji i restauraciji. Ošte6ena bibliote4ka gra5a, koju nije opravdano rashodovati, upu6uje se, u zavisnosti od

stanja, na konzervaciju i restauraciju u nacionalnu biblioteku. Za ošte6eni materijal kome je potrebna konzervacija i restauracija pravi se prioritetna lista

radova. Izbor metode koja 6e se primijeniti pri konzervaciji ili restauraciji zavisi od stanja u kome

se bibliote4ka gra5a nalazi i od njenog zna4aja.

lan 27 Mjere zaštite obuhvataju, povez i prepovez bibliote4ke gra5e. Do povezivanja bibliote4ka gra5a 4uva se u privremnim koricama sa ispisanim naslovom,

godištem i brojevima svezaka. Pri povezivanju periodi4nih publikacija, treba voditi ra4una o tome da debljina povezane

cjeline ne bude ve6a od 8,5 cm za 4asopise manjeg formata, a 5 cm za novine i 4asopise ve6eg formata.

lan 28 Mjere zaštite bibliote4ke gra5e u vanrednim okolnostima odre5uju se u skladu sa

posebnim propisom kojim se ure5uje zaštita i spašavanje. IV ZAVRŠNA ODREDBA

lan 29 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne

Gore“.

Broj: 04-1191 Cetinje, 19. aprila 2011. godine

Ministar, Prof. Branislav Mi"unovi", s.r.

200

Page 201: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

201

Page 202: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

202

Page 203: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

203

Page 204: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

1282. Na osnovu člana 15 stav 2 Zakona o bibliotečkoj djelatnosti ("Službeni list CG" broj 49/10), Ministarstvo kulture, donijelo je

PRAVILNIK

O BLIŽIM USLOVIMA ZA OBAVLJANJE BIBLIOTEČKE DJELATNOSTI

("Sl. list Crne Gore", br. 58/11 od 06.12.2011)

Član 1 Uslovi za obavljanje bibliotečke djelatnosti Nacionalne, Narodnih i specijalnih biblioteka bliže se propisuju ovim pravilnikom.

Član 2 Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumjevaju iste izraze u ženskom rodu.

Član 3 Nacionalna biblioteka može da obavlja bibliotečku djelatnost, ako ima:

1) bibliotečku građu koja je:- organizovana u fondove i specijalne zbirke: nacionalni fond knjiga i periodike; osnovni fond knjiga i

periodike; zbirka stare i rijetke knjige; zbirka legata; kartografsko-geografska zbirka; zbirka rukopisa i dokumenata; zbirka muzikalija, fonodokumenata i audiovizuelne građe; likovno-grafička zbirka; zbirka neknjižne građe, i od nacionalnog su značaja;

- stručno obrađena sa odgovarajućom bibliotečkom dokumentacijom.2) prostor za:

- smještaj i čuvanje bibliotečke građe;- obradu bibliotečke građe;- korisnike: čitaonca za istraživače, za studente, za specijalne zbirke i internet čitaonica;- izlaganje bibliotečke građe, za povremene izložbe;- organizovanje i izvođenje seminara, kurseva i radionica;- bibliotečku dokumentaciju;- radionice za previntivnu i trajnu zaštitu bibliotečke građe;- knjigovezačku radionicu;- funkcionisanje bibliotečko-informacionog sistema;- digitalizaciju i mikrofilmovanje;- sanitarni čvor odvojen za korisnike.

3) opremu za:- obradu bibliotečke građe;- smještaj i čuvanje bibliotečke građe;- sprovođenje mjera zaštite bibliotečke građe, (restauracija i konzervacija);- smještaj i čuvanje bibliotečke dokumentacije;- digitalizaciju i mikrifilmovanje;- knjigovezačke poveze;- pristup internetu odgovarujuće brzine protoka.

4) stručno osoblje, i to najmanje:- jednog bibliotekara za svaku specijalnu zbirku bibliotečke građe; tri bibliotekara za nacionalni fond i 15

bibliotekara za osnovni fond;- četiri bibliografa;- tri konzervatora-restauratora;- jednog informatičara;- tri viša knjižničara za obavezni primjerak i razmjenu publikacija;- deset knjižničara za inventarisanje bibliotečke građe.

Član 4 Narodna biblioteka može da obavlja bibliotečeku djelatnost ako ima:

1) bibliotečku građu, i to:- najmanje 10.000 jedinica bibliotečke građe, organizovane u tri zbirke: zavičajni fond, osnovni fond i

fond za djecu;- strukturu bibliotečke građe koja odgovara svim korisnicima bez obzira na uzrast, pol, obrazovanje,

Katalog propisa v3.05

Strana: 1204

Page 205: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

invaliditet, jezik, nacionalnu, vjersku, etničku ili političku pripadnost.2) prostor od najmanje 200 m2, za:

- smještaj i čuvanje bibliotečke građe;- obradu bibliotečke građe;- za korisnike, sa najmanje 10 čitaoničkih mjesta;- za rad korisnicima;- odvojen za dječije odjeljenje;- sanitarni čvor.

3) opremu za:- obradu i korišćenje bibliotečke građe;- smještaj i čuvanje bibliotečke građe;- pristup internetu.

4) stručno osoblje, i to najmanje:- tri stručna lica sa položenim stručnim ispitom od kojih je jedan bibliotekar.

Član 5 Specijalna biblioteka može da obavlja svoju djelatnost ako ima:

1) bibliotečku građu:- od najmanje 2.500 jedinica, koja može biti organizovana u jednu ili više zbirki;- koja je komplementarna sa djelatnošću koju obavlja ustanova, preduzeće, državni organ, udruženje

građana, vjerska zajednica ili drugo pravno lice u čijem sastavu se biblioteka nalazi.2) prostor od najmanje 50 m2, za:

- smještaj i čuvanje bibliotečke građe;- obradu bibliotečke građe;- korisnike biblioteke;- sanitarni čvor.

3) opremu za:- obradu bibliotečke građe;- smješaj i čuvanje bibliotečke građe;- korišćenje;- pristup inernetu.

4) stručno osoblje, i to najmanje:- jednog bibliotekara.

Član 6 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 04-2544 Cetinje, 25. novembra 2011. godine

Ministar, Prof. Branislav Mićunović, s.r.

Katalog propisa v3.05

Strana: 2205

Page 206: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

1283. Na osnovu člana 37 stav 6 Zakona o bibliotečkoj djelatnosti ("Službeni list CG", broj 49/10), Ministarstvo kulture, donijelo je

PRAVILNIK

O BLIŽIM USLOVIMA I NAČINU VRŠENJA POSLOVA MATIČNE BIBLIOTEČKE DJELATNOSTI

("Sl. list Crne Gore", br. 58/11 od 06.12.2011)

Član 1 Ovim pravilnikom uređuju se bliži uslovi i način vršenja poslova matične bibliotečke djelatnosti (u daljem tekstu: matični poslovi).

Član 2 Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Član 3 Matične poslove, saglasno Zakonu, obavljaju nacionalna biblioteka, narodne biblioteke i univerziteteske biblioteke.

Član 4 Biblioteke iz člana 3 ovog pravilnika mogu obavljati matične poslove pod uslovom da imaju:

1) zaposlenog jednog bibliotekara;2) značajnu zbirku bibliotečke priručne i stručne literature;3) bibliotečku građu obrađenu prema savremenoj tehnologiji obrade i međunarodnim standardima;4) razvijenu djelatnost koja obezbjeđuje uspješno obavljanje matičnih poslova na formiranju kataloga,

zajedničkih baza podataka, usklađivanje nabavke bibliotečke građe i funkcionisanje međubibliotečke pozajmice na matičnom području.

Član 5 Matični poslovi se obavljaju kroz jedinstveni sistem matičnih biblioteka koji se ostvaruje kroz djelovanje nacionalne biblioteke, narodnih i univerzitetskih matičnih biblioteka. Broj stručnih lica koja obavljaju matične poslove utvrđuje se aktom o sistematizaciji radnih mjesta biblioteke u zavisnosti od složenosti matičnih poslova i od broja biblioteka za koje se matična djelatnost obavlja, u skladu sa članom 4 ovog pravilnika.

Član 6 Matične biblioteke obilaze biblioteke nad kojima vrše matične poslove najmanje jednom godišnje, o čemu se biblioteka koja se obilazi pismeno obavještava.

Član 7 O izvršenim matičnim poslovima, lice koje obavlja tu djelatnost sastavlja zapisnik. Zapisnik o izvršenim matičnim poslovima sadrži: naziv matične biblioteke i ime lica koje je izvršilo matične poslove; naziv biblioteke u kojoj su matični poslovi izvršeni; sadržaj poslova, vrijeme obavljanja i imena prisutnih lica; prikaz i ocjenu utvrđenog stanja, stručne savjete i inicirane mjere za otklanjane nedostatka ili nepravilnosti koje treba otkloniti i potpis lica koje je obavilo matične poslove. Jedan primjerak zapisnika se dostavlja biblioteci u kojoj su izvršeni matični poslovi, a jedan primjerak ostaje matičnoj biblioteci.

Član 8 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 04-2545 Cetinje, 25. novembra 2011. godine

Ministar, Prof. Branislav Mićunović, s.r.

Katalog propisa v3.05

Strana: 1206

Page 207: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na 10. śednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27. jula 2010. godine , donijela je

ZZZZ AAAA KKKK OOOO NNNN O MUZEJSKOJ DJELATNOSTIO MUZEJSKOJ DJELATNOSTIO MUZEJSKOJ DJELATNOSTIO MUZEJSKOJ DJELATNOSTI

IIII.... OSNOVNE ODREOSNOVNE ODREOSNOVNE ODREOSNOVNE ODREDBEDBEDBEDBE

PredmetPredmetPredmetPredmet

Član 1Član 1Član 1Član 1 Ovim zakonom uređuju se ciljevi i sadržaj muzejske djelatnosti, vrste muzeja, uslovi

za obavljanje muzejske djelatnosti, način vršenja muzejskih poslova, koordinacija rada muzeja, muzejsko osoblje i druga pitanja od značaja za obavljanje muzejske djelatnosti.

Muzejska djelatnostMuzejska djelatnostMuzejska djelatnostMuzejska djelatnost

Član 2Član 2Član 2Član 2 (1) Muzejska djelatnost obuhvata: sakupljanje, čuvanje, zaštitu, istraživanje, stručnu i

naučnu obradu, dokumentovanje, sistematizaciju u zbirke, prezentaciju i valorizaciju muzejskog materijala i muzejskih lokaliteta.

(2) Obavljanjem muzejske djelatnosti stvaraju se uslovi da se sačuvaju prirodna, civilizacijska i kulturna materijalna i nematerijalna dobra, kao dio nacionalne i opšteljudske baštine, radi zadovoljavanja kulturnih, naučnih i obrazovnih potreba pojedinca i društva.

(3) Muzejsku djelatnost obavljaju muzeji, pod uslovom i na način propisan ovim zakonom.

Javni interesJavni interesJavni interesJavni interes

Član 3Član 3Član 3Član 3 (1) Muzejska djelatnost je od javnog interesa. (2) Javni interes u muzejskoj djelatnosti ostvaruje se:

1) istraživanjem, prikupljanjem i proučavanjem muzejskog materijala; 2) organizovanjem stalnih i povremenih izložbi; 3) obavještavanjem javnosti o radu muzeja; 4) objavljivanjem podataka o muzejskom materijalu i muzejskoj dokumentaciji.

Posebna zaštita muzejskog materijala i muzejske dokumentacijePosebna zaštita muzejskog materijala i muzejske dokumentacijePosebna zaštita muzejskog materijala i muzejske dokumentacijePosebna zaštita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije

Član 4Član 4Član 4Član 4

(1) Muzejski materijal i muzejska dokumentacija štite se u skladu sa ovim zakonom, bez obzira na oblik svojine u kojem se nalaze.

(2) Na muzejski materijal i muzejsku dokumentaciju koji imaju status kulturnog dobra primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju kulturna dobra.

207

Page 208: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

Značenje izrazaZnačenje izrazaZnačenje izrazaZnačenje izraza

Član 5Član 5Član 5Član 5 Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1) matični muzejmatični muzejmatični muzejmatični muzej je javni muzej koji je ovlašćen da vrši poslove matične muzejske djelatnosti;

2) muzejski materijalmuzejski materijalmuzejski materijalmuzejski materijal čine sve vrste predmeta koji se sakupljaju, opisuju i prezentuju kao dio kulturne ili prirodne baštine;

3) muzejski predmetmuzejski predmetmuzejski predmetmuzejski predmet je predmet baštine, stručno i naučno obrađen, klasifikovan pre-ma muzejskim kategorijama i pohranjen u muzeju;

4) muzejska zbirkamuzejska zbirkamuzejska zbirkamuzejska zbirka je osnovna forma organizacije muzejskih predmeta u muzeju; 5) muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija je oblik stručnog i naučnog opisivanja muzejskog pred-

meta, radi njegove identifikacije, utvrđivanja porijekla, valorizacije i prezentacije; 6) informacioni sistem informacioni sistem informacioni sistem informacioni sistem je elektronska obrada baze podataka muzejske dokumen-

tacije; 7) muzejska kategorijamuzejska kategorijamuzejska kategorijamuzejska kategorija je stepen kulturno istorijske vrijednosti muzejskog predmeta

koja je utvrđena na osnovu njegove stručno-analitičke obrade u postupku izrade muzejske dokumentacije;

8) revizija revizija revizija revizija je stručna provjera postojanja, stanja, stepena zaštite i uslova čuvanja muzejskog materijala i muzejske dokumentacije;

9) provjera porijeklaprovjera porijeklaprovjera porijeklaprovjera porijekla je utvrđivanje istorijata predmeta od vremena njegovog pro-nalaska ili stvaranja do danas; 10) lokalitetlokalitetlokalitetlokalitet je zajedničko djelo čovjeka i prirode, odnosno područje koje je djelimično izgrađeno i dovoljno osobeno i homogeno da se može topografski definisati.

IIIIIIII.... MUZEJIMUZEJIMUZEJIMUZEJI

Pojam i vrste muzejaPojam i vrste muzejaPojam i vrste muzejaPojam i vrste muzeja

Član 6Član 6Član 6Član 6 (1) Muzej je neprofitna ustanova u službi društva i njegovog razvoja otvorena za

javnost, koja sakuplja, konzervira, istražuje i prezentuje materijalne dokaze o ljudima, životnoj sredini i prirodi, radi izučavanja, valorizacije, edukacije i estetskog doživljaja. (2) Prema vrsti muzejskih zbirki muzeji mogu biti kompleksni i specijalizovani, a prema osnivaču javni, privatni i muzeji vjerskih zajednica.

Kompleksni i specijalizovani muzejiKompleksni i specijalizovani muzejiKompleksni i specijalizovani muzejiKompleksni i specijalizovani muzeji

Član 7Član 7Član 7Član 7 (1) Kompleksni muzej ima najmanje dvije različite zbirke muzejskih predmeta koje

predstavljaju istorijske, etnografske, arheološke, umjetničke, tehničke, prirodnjačke ili druge karakteristike područja za koje je osnovan.

(2) Specijalizovani muzej ima najmanje jednu zbirku muzejskih predmeta od interesa za jednu ili više naučnih disciplina, odnosno jednu ili više specifičnih društvenih ili privrednih djelatnosti. (3) Specijalizovani muzej je i muzej na otvorenom (prirodni, istorijski, etnografski arheološki i dr.).

208

Page 209: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

Javni i privatni muzejiJavni i privatni muzejiJavni i privatni muzejiJavni i privatni muzeji

Član 8Član 8Član 8Član 8 (1) Javni muzej može osnovati država ili opšina.

(2) Privatni muzej može osnovati domaće i strano pravno ili fizičko lice u skladu sa zakonom.

(3) Više osnivača iz stava 2 ovog člana može zajednički osnovati muzej, a međusobna prava i obaveze osnivača uređuju se ugovorom.

Osnivanje i rad muzejaOsnivanje i rad muzejaOsnivanje i rad muzejaOsnivanje i rad muzeja

Član 9Član 9Član 9Član 9 (1) Muzej se osniva kao ustanova kulture (samostalni muzej) ili organizuje kao dio

druge ustanove, odnosno drugog pravnog lica (muzej u sastavu). (2) Javni muzej se osniva kao samostalni muzej.

Primjena drugihPrimjena drugihPrimjena drugihPrimjena drugih propisapropisapropisapropisa

Član 10Član 10Član 10Član 10

Na osnivanje, status, upravljanje, rukovođenje, finansiranje, statusne promjene, prestanak rada i druga pitanja od značaja za rad samostalnog muzeja primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju ustanove kulture, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Uslovi za obavljanje djelatnostiUslovi za obavljanje djelatnostiUslovi za obavljanje djelatnostiUslovi za obavljanje djelatnosti

Član 11Član 11Član 11Član 11 (1) Muzej može da obavlja djelatnost, ako ima:

1) odgovarajući muzejski materijal; 2) prostor i opremu za smještaj, čuvanje, korišćenje i prezentaciju muzejskog ma-terijala;

3) sredstva za kontinuirano obavljanje djelatnosti; 4) stručno osoblje.

(2) Bliže uslove iz stava 1 ovog člana, zavisno od vrste muzeja, propisuje organ držav-ne uprave nadležan za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).

(3) Ispunjenost uslova za početak obavljanja djelatnosti muzeja utvrđuje Ministarstvo i daje odobrenje za rad.

(4) Odobrenje iz stava 3 ovog člana dostavlja se nadležnom matičnom muzeju.

Provjera ispunjavanja uslovaProvjera ispunjavanja uslovaProvjera ispunjavanja uslovaProvjera ispunjavanja uslova

Član 12Član 12Član 12Član 12 Ministarstvo je dužno da redovno, a najmanje jednom u tri godine, provjerava da li muzej ispunjava propisane uslove za rad.

PrestanakPrestanakPrestanakPrestanak radaradaradarada muzejamuzejamuzejamuzeja

Član 13Član 13Član 13Član 13 (1) U slučaju prestanka rada muzeja, osnivač muzeja dužan je da obezbijedi smještaj i

zaštitu raspoloživog muzejskog materijala i muzejske dokumentacije. (2) Odluka o smještaju muzejskog materijala i muzejske dokumentacije iz stava 1 ovog

člana donosi se po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog matičnog muzeja.

209

Page 210: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

Registar muzejaRegistar muzejaRegistar muzejaRegistar muzeja

Član 14Član 14Član 14Član 14 (1) Muzeji se upisuju u Registar muzeja (u daljem tekstu: Registar). (2) Registar vodi Ministarstvo. (3) Muzej je dužan da dostavi Ministarstvu podatke potrebne za vođenje Registra. (4) Sadržaj i način vođenja Registra propisuje Ministarstvo.

IIIIIIIIIIII.... OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTIOBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTIOBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTIOBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI

SakupSakupSakupSakupljanje muzejskog materijalaljanje muzejskog materijalaljanje muzejskog materijalaljanje muzejskog materijala

Član 15Član 15Član 15Član 15 (1) Sakupljanje muzejskog materijala vrši se terenskim istraživanjem, otkupom, poklonom, razmjenom i na drugi način, u skladu sa zakonom. (2) Muzej je dužan da utvrdi program sakupljanja muzejskog materijala za period od pet godina.

(3) Muzeji su dužni da međusobno sarađuju i usklađuju programe sakupljanja i da sporazumno utvrde područja i granice sakupljanja muzejskog materijala. (4) Program sakupljanja muzejskog materijala donosi organ upravljanja muzeja. (5) Prilikom sakupljanja materijala muzeji su dužni da sprovedu postupak provjere porijekla svakog predmeta.

Zaštita muzejskog materijala i muzejske dokumentacijeZaštita muzejskog materijala i muzejske dokumentacijeZaštita muzejskog materijala i muzejske dokumentacijeZaštita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije

Član 16Član 16Član 16Član 16 (1) Muzeji su dužni da sprovodu preventivnu i trajnu zaštitu muzejskog materijala, muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije. (2) Preventivna zaštita obuhvata: obezbjeđivanje optimalnih mikroklimatskih i svje-tlosnih uslova, uništavanje štetočina, kontrolu pristupa osoblja i korisnika, zaštitu od djelo-vanja štetnih materija i ostale preventivne postupke.

(3) Preventivna zaštita muzejskog materijala sprovodi se u prostoru za čuvanje i izla-ganje, radionicama, bibliotekama, arhivima i u transportu.

(4) Trajna zaštita muzejskog materijala se sporovodi primjenom konzervatorsko-resta-uratorskih mjera u skladu sa pravilima konzervatorske struke.

(5) Obavezna mjera zaštite je fotografisanje svakog muzejskog predmeta i mikrofil-movanje inventarskih knjiga svakih pet godina.

(6) Bliže uslove za zaštitu muzejskog materijala i muzejske dokumentacije propisuje Ministarstvo.

Istraživanja u muzejskoj djelatnostiIstraživanja u muzejskoj djelatnostiIstraživanja u muzejskoj djelatnostiIstraživanja u muzejskoj djelatnosti

Član 17Član 17Član 17Član 17

(1) Istraživanje u muzejskoj djelatnosti je sistematsko, stručno i naučno istraživanje, radi sakupljanja, valorizacije i prezentacije muzejskog materijala.

(2) Istraživanje se vrši na način koji obezbjeđuje da svi subjekti djeluju u skladu sa strukom pri sakupljanju predmeta i podataka i da spriječe svako neetičko i nezakonito djelovanje.

(3) Istraživanje i sakupljanje muzejskog materijala vrši se u skladu sa zakonima koji-ma se uređuju kulturna dobra i zaštita prirode.

210

Page 211: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

Stručna obrada muzejskog materijalaStručna obrada muzejskog materijalaStručna obrada muzejskog materijalaStručna obrada muzejskog materijala

Član 18Član 18Član 18Član 18 Stručna obrada muzejskog materijala obuhvat

1) identifikaciju, determinaciju, klasifikaciju i kategorizaciju; 2) analizu i opis; 3) vrednovanje i interpretaciju; 4) proučavanje; 5) dokumentovanje.

Muzejska dokumentacijaMuzejska dokumentacijaMuzejska dokumentacijaMuzejska dokumentacija

Član 19Član 19Član 19Član 19

(1) Muzej je dužan da vodi dokumentaciju o muzejskom materijalu. (2) Muzej je dužan da vodi knjigu inventara, knjigu ulaza i izlaza muzejskog

materijala, kataloge muzejskih zbirki, elektronsku bazu podataka, kao i druge propisane evidencije.

(3) Način vođenja, vrste i sadržaj dokumentacije o muzejskom materijalu propisuje Ministarstvo.

Čuvanje muzejskog materijalaČuvanje muzejskog materijalaČuvanje muzejskog materijalaČuvanje muzejskog materijala

Član 20Član 20Član 20Član 20

Muzej je dužan da primi na privremeno čuvanje muzejski materijal kojem nije obezbijeđena adekvatna muzejska zaštita u drugom muzeju, ako je to u skladu sa prirodom njegove djelatnosti i ako ispunjava propisane uslove za tu vrstu materijala.

Revizija muzejskog materijalaRevizija muzejskog materijalaRevizija muzejskog materijalaRevizija muzejskog materijala

Član 21Član 21Član 21Član 21 (1) Revizijom muzejskog materijala utvrđuje se broj i stanje muzejskih predmeta, nivo

dokumentacione obrade i mjere zaštite. (2) Muzej je dužan da vrši reviziju muzejskog materijala, zavisno od vrste i obima,

periodično, a najmanje jednom u pet godina. (3) U postupku revizije vrši se otpis uništenih muzejskih predmeta. (4) Način, postupak i rokove revizije muzejskog materijala propisuje Ministarstvo.

Prezentacija muzejskog materijalaPrezentacija muzejskog materijalaPrezentacija muzejskog materijalaPrezentacija muzejskog materijala

Član 22Član 22Član 22Član 22

(1) Muzej je dužan da organizuje stalne i povremene izložbe muzejskog materijala. (2) Katalog stalne muzejske izložbe mora se izdati najkasnije dvije godine nakon

postavljanja izložbe, a katalog povremene muzejske izložbe prije otvaranja izložbe. (3) Muzej može ustanoviti naknadu za pristup muzejskom materijalu.

Javnost rada muzejaJavnost rada muzejaJavnost rada muzejaJavnost rada muzeja

Član 23Član 23Član 23Član 23

(1) Muzej je dužan da utvrdi i na odgovarajući način objavi radno vrijeme, u skladu sa potrebama građana i drugih korisnika.

211

Page 212: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

(2) Muzej je dužan da svakom, pojedinačno ili kolektivno, omogući uvid u muzejsku zbirku, muzejski predmet i muzejsku dokumentaciju.

(3) Muzej je dužan da na odgovarajući način omogući pristup korisnicima sa posebnim potrebama i njihovo uključivanje u obavljanju muzejskih poslova u skladu sa njihovim sposobnostima.

Iznošenje i povraćajIznošenje i povraćajIznošenje i povraćajIznošenje i povraćaj

Član 24Član 24Član 24Član 24 (1) Muzejski materijal se ne može trajno iznijeti u inostranstvo, osim u slučaju

razmjene. (2) Muzejski materijal se može privremeno iznijeti u inostranstvo radi ekspertize,

konzervacije, restauracije i prezentacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuju kulturna dobra.

(3) Dozvolu za privremeno iznošenje muzejskog materijala izdaje Ministarstvo, po pribavljenom mišljenju matičnog muzeja.

(4) Povraćaj protivpravno iznesenog i unesenog muzejskog materijala vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuju kulturna dobra.

Osiguranje izložbi iz inostranstvaOsiguranje izložbi iz inostranstvaOsiguranje izložbi iz inostranstvaOsiguranje izložbi iz inostranstva

Član 25Član 25Član 25Član 25 (1) Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) može, na predlog Ministarstva, dati

garanciju za naknadu štete za muzejske predmete i izložbe iz inostranstva organizovane na teritoriji Crne Gore od strane javnih muzeja, ako:

1) muzejski predmeti, odnosno izložbe iz inostranstva imaju posebnu naučnu, kulturnu, prirodnjačku, umjetničku ili istorijsku vrijednost, ukoliko je njihovo unošenje uslovljeno prethodnim obezbjeđenjem osiguranja; 2) su troškovi osiguranja kod osiguravajućih društava izuzetno visoki, zbog deklarisane vrijednosti muzejskih predmeta, a vlasnik je saglasan sa ovakvim načinom osiguranja. (2) Garancija se ne može dati za muzejske predmete i izložbe koje se organizuju u komercijalne svrhe.

Uslovi za davanje garancijeUslovi za davanje garancijeUslovi za davanje garancijeUslovi za davanje garancije

Član 26Član 26Član 26Član 26 (1) Garancija iz člana 25 stav 1 ovog zakona se može dati ukoliko je organizator izložbe obezbijedio: 1) neprekidnu fizičku zaštitu muzejskih predmeta od momenta preuzimanja do momenta njihove predaje; 2) održavanje odgovarajućih klimatskih i drugih uslova prema vrsti muzejskih predmeta; 3) objekte i prostorije od svih vidova rizika koji mogu da ugroze bezbjednost muzejskih predmeta. (2) Ispunjenost uslova iz stava 1 ovog člana utvrđuje Ministarstvo.

Obavljanje drugih djelatnostiObavljanje drugih djelatnostiObavljanje drugih djelatnostiObavljanje drugih djelatnosti

Član 27Član 27Član 27Član 27 Muzej može obavljati i drugu djelatnost koja je od značaja za obavljanje muzejske

djelatnosti i ostvarivanje prava korisnika.

212

Page 213: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

IVIVIVIV.... KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETAKOPIJE MUZEJSKIH PREDMETAKOPIJE MUZEJSKIH PREDMETAKOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA

IzrIzrIzrIzrada kopija muzejskih predmetaada kopija muzejskih predmetaada kopija muzejskih predmetaada kopija muzejskih predmeta

Član 28Član 28Član 28Član 28

Po uzoru na muzejske predmete mogu se izrađivati muzejske i komercijalne kopije, u skladu sa ovim zakonom.

Muzejska kopijaMuzejska kopijaMuzejska kopijaMuzejska kopija

Član 29Član 29Član 29Član 29 (1) Muzejska kopija je novonapravljeni predmet koji vizuelno tačno sa suštinskim

karakteristikama rekonstruiše muzejski predmet. (2) Muzejska kopija se izrađuje kada:

1) je to potrebno iz bezbjednosnih razloga; 2) muzejski predmet propada zbog stalnog izlaganja;

3) postoji potreba za izlaganjem muzejskog predmeta izvan muzeja; 4) je muzejski predmet nestao, a postoji muzejska dokumentacija.

(3) Muzejska kopija može da se izrađuje isključivo za potrebe muzeja koji raspolaže muzejskim predmetom.

(4) Muzejska kopija ne smije se koristiti u komercijalne svhe. (5) Muzej je dužan da:

1) na svaku muzejsku kopiju stavi oznaku “muzejska kopija“; 2) za svaku muzejsku kopiju izradi sertifikat; 3) vodi registar muzejskih kopija. (6) Sadržinu i način vođenja registra muzejskih kopija i obrazac sertifikata muzejske

kopije propisuje Ministarstvo.

Komercijalna kopija muzejskog predmetaKomercijalna kopija muzejskog predmetaKomercijalna kopija muzejskog predmetaKomercijalna kopija muzejskog predmeta

Član 30Član 30Član 30Član 30 (1) Komercijalna kopija je predmet izrađen po uzoru na određeni muzejski predmet u

razmjeri različitoj od muzejskog predmeta, radi prodaje ili drugog načina ekonomskog iskorišćavanja.

(2) Kopiju iz stava 1 ovog člana mogu da izrađuju fizička i pravna lica, pod uslovima i na način koje odredi muzej koji raspolaže muzejskim predmetom.

(3) Lica iz stava 2 ovog člana dužna su da na svaku komercijalnu kopiju stave oznaku “kopija“, naziv muzejskog predmeta, period i lokalitet iz kojeg potiče, ime autora i naziv muzeja kojem muzejski predmet pripada.

VVVV.... KOORDINACIJA RADA MUZEJAKOORDINACIJA RADA MUZEJAKOORDINACIJA RADA MUZEJAKOORDINACIJA RADA MUZEJA

Koordinacija radaKoordinacija radaKoordinacija radaKoordinacija rada

Član 31Član 31Član 31Član 31 Koordinacija rada muzeja vrši se kroz obavljanje poslova matične muzejske djelatnosti i muzejskog informacionog sistema.

213

Page 214: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

Matična muzejska djelatnostMatična muzejska djelatnostMatična muzejska djelatnostMatična muzejska djelatnost

Član 32Član 32Član 32Član 32 (1) Matična muzejska djelatnost je obezbjeđivanje trajnog, sistematskog, organizovanog

i kontinuiranog rada na razvoju i unaprjeđenju muzejske djelatnosti. (2) Matična muzejska djelatnost obuhvata: 1) pružanje stručne pomoći; 2) unaprjeđenje stručnog rada; 3) prikupljanje, vođenje i analiziranje muzejske statistike; 4) edukaciju muzejskog osoblja;

5) organizovanje stručnog i naučnog rada uz primjenu međunarodnih i nacionalnih standarda u cilju unaprjeđivanja i opšteg razvoja muzeologije;

6) i druge poslove utvđene zakonom. (3) Zavisno od vrste muzejskih zbirki, matičnu muzejsku djelatnost vrše javni muzeji

koje odredi Vlada, na predlog Ministarstva.

Muzejski informacioni sistemMuzejski informacioni sistemMuzejski informacioni sistemMuzejski informacioni sistem

Član 33Član 33Član 33Član 33 Radi obezbjeđenja racionalnijeg i efikasnijeg korišćenja muzejskog materijala muzeji

se povezuju u jedinstveni muzejski informacioni sistem.

StručStručStručStručne osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje muzejskog informacionog sistemamuzejskog informacionog sistemamuzejskog informacionog sistemamuzejskog informacionog sistema

Član 34Član 34Član 34Član 34 Stručne osnove za uspostavljanje i funkcionisanje muzejskog informacionog sistema su:

1) standardizovana obrada muzejskog materijala i ujednačeno vođenje baze podataka u elektronskoj formi;

2) odgovarajuća osposobljenost muzejskog osoblja za vođenje baze podataka; 3) računarska i komunikaciona oprema neophodna za povezivanje muzeja.

Muzejski informacioni centarMuzejski informacioni centarMuzejski informacioni centarMuzejski informacioni centar

Član 35Član 35Član 35Član 35

(1) Poslovi muzejskog informacionog centra su: 1) koordinacija rada na uspostavljanju muzejskog informacionog sistema i nje-

govih servisa; 2) planiranje, instaliranje i održavanje računarske i komunikacione opreme za

potrebe muzejskog informacionog sistema; 3) razvoj i održavanje programske opreme za potrebe muzejskog informacionog

sistema i njegovih servisa; 4) vođenje centralnog kataloga muzejskog materijala; 5) upravljanje bazom podataka muzejskog informacionog sistema; 6) organizovanje pristupa elektronskoj bazi podataka; 7) stručna pomoć muzejima prilikom konverzije i prenosa podataka iz drugih

sistema; 8) istraživački, razvojni i savjetodavni rad u muzejskoj djelatnosti. (2) Poslove iz nadležnosti muzejskog informacionog centra obavlja javni muzej kojeg,

na predlog Ministrastva, odredi Vlada.

214

Page 215: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

Obaveze članica Obaveze članica Obaveze članica Obaveze članica muzejskog informacionog centramuzejskog informacionog centramuzejskog informacionog centramuzejskog informacionog centra

Član 36Član 36Član 36Član 36 (1) Radi uključivanja u muzejski informacioni sistem muzej je dužan da:

1) poštuje stručne osnove za rad muzeja; 2) sa muzejskim informacionim centrom zaključi ugovor.

(2) Smatra se da je muzej uključen u muzejski informacioni sistem ako je njegova baza podataka dostupna preko ovog sistema.

VIVIVIVI.... MUZEJSKO OSOBLJEMUZEJSKO OSOBLJEMUZEJSKO OSOBLJEMUZEJSKO OSOBLJE

Muzejsko osobljeMuzejsko osobljeMuzejsko osobljeMuzejsko osoblje

Član 37Član 37Član 37Član 37 (1) Poslove muzejske djelatnosti mogu da vrše lica koja imaju odgovarajuću vrstu i

stepen stručne spreme i položen stručni ispit za obavljanje muzejske djelatnosti. (2) Lica iz stava 1 ovog člana poslove muzejske djelatnosti vrše u određenom

stručnom zvanju. (3) Vrstu i stepen stručne spreme za vršenje poslova muzejske djelatnosti i uslove,

program i način polaganja stručnog ispita propisuje Ministarstvo. (4) Određene stručne poslove muzejske djelatnosti mogu da vrše i lica koja imaju

stručna ili naučna zvanja iz oblasti konzervatorske, arhivske i bibliotečke djelatnosti, u skladu sa opštim aktima muzeja.

Stručna zvanjaStručna zvanjaStručna zvanjaStručna zvanja

Član 38Član 38Član 38Član 38 (1) Stručna zvanja u muzejskoj djelatnosti su: 1) preparator, muzejski tehničar i fotograf, sa srednjom stručnom spremom; 2) viši preparator, viši muzejski tehničar i viši fotograf, sa višom stručnom spremom;

3) kustos, dokumentarista, informatičar, muzejski pedagog, sa visokom stručnom spremom; 4) viši kustos, viši dokumentarista, viši informatičar i viši muzejski pedagog, muzejski savjetnik, savjetnik dokumentarista, savjetnik informatičar, savjetnik pedagog, sa visokom stručnom spremom i posebnim stručnim referencama za obavljanje muzejske djelatnosti.

(2) Stručna zvanja iz stava 1 tač. 1, 2 i 3 ovog člana stiču se polaganjem stručnog ispita za obavljanje muzejske djelatnosti.

(3) Stručna zvanja iz stava 1 tačka 4 ovog člana dodjeljuje Minisatrstvo, na predlog stručne komisije, na osnovu stručnih referenci i rezultata u pogledu muzejske djelatnosti.

(4) Bliže uslove i način sticanja stručnih zvanja iz stava 1 ovog člana, poslove koji se vrše u određenom stručnom zvanju i obrazac uvjerenja o stručnom zvanju propisuje Ministarstvo.

Volonterski radVolonterski radVolonterski radVolonterski rad

Član 39Član 39Član 39Član 39 Volonterski rad u muzejima sa propisanom školskom spremom i punim radnim

vremenom priznaje se kao stručna praksa za sticanje stručnog zvanja u muzejskoj djelatnosti.

215

Page 216: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

VIIVIIVIIVII.... NADZOR NADZOR NADZOR NADZOR Inspekcijski nadzorInspekcijski nadzorInspekcijski nadzorInspekcijski nadzor

Član 40Član 40Član 40Član 40

Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i primjenom propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo preko inspektora za kulturnu baštinu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor.

VIIIVIIIVIIIVIII.... KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE

Član 41Član 41Član 41Član 41 (1) Novčanom kaznom od dvadesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade u

Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 1) počne da obavlja muzejsku djelatnost prije nego što mu Ministarstvo da

odobrenje za rad (član 11 stav 3); 2) u slučaju prestanka rada muzeja ne obezbijedi smještaj i zaštitu raspoloživog

muzejskog fonda i muzejske dokumentacije (član 13 stav 1); 3) ne dostavi Ministarstvu podatke potrebne za vođenje Registra (član 14 stav 3); 4) ne utvrdi program sakupljanja muzejskog materijala za period od pet godina

(član 15 stav 2); 5) ne sprovodi preventivnu i trajnu zaštitu muzejskog materijala, muzejskih

predmeta i muzejske dokumentacije (član 16 stav 1); 6) ne vodi dokumentaciju o muzejskom materijalu (član 19 stav 1); 7) ne primi na privremeno čuvanje muzejski materijal, ako je to u skladu sa

prirodom njegove djelatnosti i ako ispunjava uslove za tu vrstu materijala (član 20); 8) ne izvrši reviziju muzejske zbirke najmanje jednom u periodu od pet godina

(član 21 stav 2); 9) ne izda katalog stalne muzejske izložbe u roku od dvije godine od dana

postavljanja izložbe, odnosno katalog privremene izložbe prije njenog otvaranja (član 22 stav 2);

10) ne utvrdi i na odgovarajući način ne objavi radno vrijeme muzeja u skladu sa potrebama građana i drugih korisnika (član 23 stav 1);

11) iskoristi muzejsku kopiju u komercijalne svrhe (član 29 stav 4); 12) na svaku muzejsku kopiju ne stavi oznaku „muzejska kopija“ ili ne izradi

sertifikat muzejske kopije ili ne vodi registar muzejskih kopija (član 29 stav 5); 13) izradi komercijalnu kopiju muzejskog predmeta mimo uslova i načina koji

odredi muzej koji raspolaže muzejskim predmetom (član 30 stav 2); 14) na svaku komercijalnu kopiju muzejskog predmeta ne stavi oznaku „kopija“ ili

naziv muzejskog predmeta, odnosno period i lokalitet iz kojeg potiče, ime autora ili naziv muzeja kojem muzejski predmet pripada (član 30 stav 3). (2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

IXIXIXIX.... PRELAZNEPRELAZNEPRELAZNEPRELAZNE IIII ZAVRZAVRZAVRZAVRŠŠŠŠNENENENE ODREDBEODREDBEODREDBEODREDBE

PodzakonskPodzakonskPodzakonskPodzakonskiiii aktaktaktaktiiii

ČČČČlanlanlanlan 42424242 (1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijeće se u roku od šest mjeseci

od dana stupanja na snagu ovog zakona.

216

Page 217: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

(2) Do donošenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se akti koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Ustanovljavanje Registra muzejaUstanovljavanje Registra muzejaUstanovljavanje Registra muzejaUstanovljavanje Registra muzeja

Član 43Član 43Član 43Član 43 Registar muzeja ustanoviće se u roku od 90 dana od dana donošenja podzakonskog

akta iz člana 14 ovog zakona.

UsUsUsUsklađivanje organizacijeklađivanje organizacijeklađivanje organizacijeklađivanje organizacije

Član 44Član 44Član 44Član 44 Postojeći muzeji su dužni da usklade svoju organizaciju sa ovim zakonom, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Stečena pravaStečena pravaStečena pravaStečena prava

Član 45Član 45Član 45Član 45 (1) Licima koja su po ranijim propisima stekla stručna zvanja za obavljanje muzejske

djelatnosti priznaju se odgovarajuća stručna zvanja propisana ovim zakonom. (2) Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju više od 15 godina radnog

iskustva na poslovima muzejske djelatnosti u određenom stepenu stručne spreme ili zvanja magistra ili doktora nauka u oblasti muzejske djelatnosti nijesu dužna da polažu stručni ispit za obavljanje muzejske djelatnosti

Prestanak ranijih propisaPrestanak ranijih propisaPrestanak ranijih propisaPrestanak ranijih propisa

Član 46Član 46Član 46Član 46 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o muzejskoj djelatnosti ( „Službeni list SRCG”, br. 26/77 i 33/89).

Stupanje na snaguStupanje na snaguStupanje na snaguStupanje na snagu

Član 47Član 47Član 47Član 47 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore”. SU-SK Broj 01-356/7 Podgorica, 27. jula 2010. godine

SKUPŠTINA CRNE GORE 24. SAZIVA

PREDŚEDNIK Ranko Krivokapić

217

Page 218: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

218

Page 219: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

219

Page 220: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

220

Page 221: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

221

Page 222: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

222

Page 223: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

223

Page 224: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

224

Page 225: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Na osnovu člana 14 stav 4 Zakona o muzejskoj djelatnosti („Službeni list CG“, broj 49/10), Ministarstvo kulture, donijelo je

PRAVILNIK

Član 1

Ovim pravilnikom uređuje se sadržaj i način vođenja Registra muzeja (u daljem tekstu: Registar).

Član 2

Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

Član 3

Registar se vodi u obliku tvrdo ukoričene knjige čiji su listovi numerisani.

Ovlašćeno lice organa državne uprave nadležnog za poslove kulture, prije upisa ovjerava Registar, potpisom i pečatom.

Registar može da se vodi i u elektronskoj formi.

Član 4

Registar sadrži sljedeće podatke: 1) broj upisnog lista; 2) naziv muzeja; 3) sjedište muzeja; 4) vrsta muzeja; 5) naziv i sjedište osnivača, odnosno drugog pravnog lica u okviru kojeg je organizovan

muzej; 6) broj i datum donošenja osnivačkog akta; 7) broj i datum donošenja statuta i dobijanja saglasnosti; 8) broj i datum upisa u Centralni registar Privrednog suda; 9) broj i datum odobrenja o ispunjenosti uslova za početak obavljanja djelatnosti muzeja; 10)ime i prezime direktora, odnosno rukovodioca muzeja u sastavu; 1 1)naziv i adresa organizacione jedinice van sjedišta muzeja (telefon, telefaks, e-mail), 12)ime i prezime rukovodioca organizacione jedinice muzeja van sjedišta muzeja; 13)podaci o statusnim promjenama muzeja; 14) napomena.

Registar se vodi na Obrascu 1 koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio.

O SADRŽAJU I NAČINU VODJENJA REGISTRA MUZEJA

225

Page 226: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Član 5

Svaki upisni list u Registru ima svoj broj. Broj upisnog lista je redni broj upisa muzeja, a sastoji se od oznake M i rednog broja upisa

odvojenog crtom. Prilikom upisa promjena popunjava se novi upisni list sa promjenom podataka, kao i sa

podacima koji nijesu izmijenjeni. Na novi upisni list upisuje se redni broj prvog upisa muzeja, odnosno muzeja u sastavu sa podbrojem odvojenim kosom crtom koji označava broj upisanih promjena i ulaže se u Registar.

Član 6

Upis u Registar vrši se na osnovu prijave za upis. Prijavu za upis podnosi direktor muzeja, odnosno rukovodilac muzeja u sastavu. Prijava se podnosi organu državne uprave nadležnom za poslove kulture.

Član 7

Podaci upisani u Ragistar ne smiju se brisati niti ispravljati, izuzetno, manje greške se ispravljaju precrtavanjem vodoravnom linijom.

Ako se radi o većim greškama, cijeli upis se poništava, precrtavanjem kosom crvenom linijom i upis se obavlja ponovo na prvoj slobodnoj stranici Registra.

Član 8

Izmjena podataka unosi se u rubriku “napomena”, a zastarjeli podaci se precrtavaju kosom crvenom linijom.

U slučaju prestanka rada muzeja, taj podatak se unosi u rubriku “napomena” velikim slovima.

Član 9

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Službenom listu Crne Gore«.

Broj 04-1035 Cetinje, 30. marta 2011. godine

Ministar, Prof. Branislav Mićunović , s.r.

226

Page 227: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

OBRAZAC 1

Broj upisnog lista

Naziv muzeja

Sjedište muzeja

Vrsta muzeja

Naziv i sjedište osnivača, odnosno drugog pravnog lica u okviru kojeg je organizovan muzej

Broj i datum donošenja osnivačkog akta

Broj i datum donošenja statuta i dobijanja saglasnosti

Broj i datum upisa u Centralni registar Privrednog suda

Broj i datum odobrenja o ispunjenosti uslova za početak obavljanja djelatnosti muzeja

Ime i prezime direktora, odnosno rukovodioca muzeja u sastavu

Naziv i adresa organizacione jedinice van sjedišta muzeja (telefon, telefaks, e-mail)

Ime i prezime rukovodioca organizacione jedinice muzeja van sjedišta muzeja

Podaci o statusnim promjenama muzeja

Napomena

227

Page 228: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na 10. śednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27. jula 2010. godine , donijela je

ZZZZ AAAA KKKK OOOO NNNN O ZAŠTITI KULTURNIH DOBARAO ZAŠTITI KULTURNIH DOBARAO ZAŠTITI KULTURNIH DOBARAO ZAŠTITI KULTURNIH DOBARA

IIII.... OOOOSNOVNE ODSNOVNE ODSNOVNE ODSNOVNE ODREDBEREDBEREDBEREDBE

PredmetPredmetPredmetPredmet

Član 1 Ovim zakonom uređuju se vrste i kategorije kulturnih dobara, načini uspostavljanja zaštite, režim i mjere zaštite, prava i obaveze vlasnika i držalaca kulturnih dobara i druga pitanja od značaja za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Kulturno dobroKulturno dobroKulturno dobroKulturno dobro

Član 2Član 2Član 2Član 2 (1) Kulturno dobro je svako nepokretno, pokretno i nematerijalno dobro za koje je, u

skladu sa ovim zakonom, utvrđeno da je od trajnog istorijskog, umjetničkog, naučnog, arheološkog, arhitektonskog, antropološkog, tehničkog ili drugog društvenog značaja.

(2) Kulturno dobro može biti u državnoj ili privatnoj svojini.

Osnovi zaštiteOsnovi zaštiteOsnovi zaštiteOsnovi zaštite

Član 3Član 3Član 3Član 3 (1) Kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne baštine od opšteg interesa, štite se u skladu sa ovim zakonom i međunarodnim propisima, bez obzira na vrijeme, mjesto i način stvaranja, porijeklo, u čijem su vlasništvu i na njihov svjetovni ili vjerski karakter. (2) Zaštita kulturnih dobara je od javnog interesa.

(3) Zaštitu, kao i kulturno dobro, imaju i zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra, predmet koji sa nepokretnim kulturnim dobrom čini istorijsku, umjetničku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu, objekat u kojem se trajno čuvaju ili izlažu pokretna kulturna dobra, dokumentacija o kulturnom dobru, dobro pod prethodnom zaštitom, obavezni primjerak publikacije i javna arhivska građa.

Ciljevi zaštiteCiljevi zaštiteCiljevi zaštiteCiljevi zaštite

Član 4Član 4Član 4Član 4

Ciljevi zaštite kulturnih dobara su: 1) očuvanje i unaprjeđivanje kulturnih dobara i njihovo prenošenje budućim genera-

cijama u autentičnom obliku; 2) obezbjeđivanje uslova za opstanak kulturnih dobara i za očuvanje njihovog inte-

griteta; 3) obezbjeđivanje održivog korišćenja kulturnih dobara, shodno njihovim tradicional-

nim ili novim odgovarajućim namjenama, radi ljudskog razvoja i kvaliteta života; 4) širenje saznanja o vrijednostima i značaju kulturnih dobara;

228

Page 229: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

5) očuvanje kulturne raznolikosti kroz unaprjeđenje stanja i vrijednosti svih vrsta

kulturnih dobara, njegovanje kreativnosti i razumijevanja različitih kultura i kulturnih slojeva i unaprjeđivanje dijaloga među kulturama i religijama;

6) obezbjeđivanje uslova da kulturna dobra, shodno svojoj namjeni, služe za zado-voljavanje kulturnih, naučnih i edukativnih potreba pojedinaca i društva;

7) sprječavanje radnji i aktivnosti kojima se može promijeniti izgled, svojstvo, osobe-nost, značenje ili značaj kulturnog dobra;

8) sprječavanje protivpravnog prometa i premještanja kulturnih dobara.

Pravo na kulturnu baštinuPravo na kulturnu baštinuPravo na kulturnu baštinuPravo na kulturnu baštinu

Član 5Član 5Član 5Član 5 (1) Svako ima pravo da, pod jednakim uslovima, individualno ili kolektivno, koristi

kulturna dobra, radi učešća u kulturnom životu, uživanja, naučnog napretka ili druge dobro-biti koja iz njega proističe, kao i da doprinosi njegovom obogaćivanju i očuvanju, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Svako fizičko i pravno lice, uključujući i vjerske zajednice, dužno je da poštuje kulturna dobra drugih, na isti način kao i svoja.

(3) Pravo na pristup kulturnom dobru može se ograničiti samo radi zaštite javnog interesa i prava i sloboda drugih.

Obaveza zaštiteObaveza zaštiteObaveza zaštiteObaveza zaštite

Član 6Član 6Član 6Član 6

(1) Crna Gora je dužna da obezbjeđuje zaštitu i očuvanje svih kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji, uključujući unutrašnje vode i teritorijalno more, kao i da se stara o zaštiti i očuvanju dobara koja se nalaze u inostranstvu, ako su od značaja za njenu istoriju ili kulturu.

(2) Vlasnici i držaoci kulturnih dobara, uključujući i vjerske zajednice, dužni su da čuvaju, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju.

Ostvarivanje zaštiteOstvarivanje zaštiteOstvarivanje zaštiteOstvarivanje zaštite

Član 7Član 7Član 7Član 7 Zaštita kulturnih dobara ostvaruje se preduzimanjem odgovarajućih mjera neopho-

dnih za njihovu identifikaciju, očuvanje i prezentaciju, a naročito: 1) primjenom propisanih upravnih mjera i radnji; 2) osnivanjem, organizovanjem i osposobljavanjem specijalizovanih organa i službi i

obrazovanjem stručnih i savjetodavnih tijela, na državnom i lokalnom nivou; 3) primjenom stručnih, naučnih, tehničkih i drugih mjera zaštite; 4) donošenjem i sprovođenjem programa upravljanja, obnove i revitalizacije; 5) odgovarajućim tretmanom u planskim dokumentima i preduzimanjem mjera za-

štite životne sredine, u skladu sa ovim i posebnim zakonima; 6) ustanovljavanjem informacionog sistema kulturnih dobara i njegovim poveziva-

njem sa odgovarajućim informacionim sistemima i mrežama na državnom i međunarodnom nivou;

7) razvojem međunarodne saradnje i pomoći; 8) očuvanjem i primjenom tradicionalnih zanata, vještina i materijala od značaja za

sprovođenje mjera zaštite; 9) saradnjom i podsticanjem vlasnika i držalaca na održivo korišćenje kulturnih

dobara;

229

Page 230: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

10) podsticanjem aktivnosti nevladinih organizacija i privatnih inicijativa; 11) edukacijom stanovništva, razvojem svijesti o značaju kulturnih dobara, rizicima

kojima su ona izložena i o potrebama njihove zaštite i očuvanja; 12) upravljanjem rizicima kojima su izložena kulturna dobra; 13) izradom dokumentacije o kulturnim dobrima i njihovom promocijom i populari-

zacijom. Obavljanje poslova zaštiteObavljanje poslova zaštiteObavljanje poslova zaštiteObavljanje poslova zaštite

Član 8Član 8Član 8Član 8

(1) Upravne i sa njima povezane stručne poslove na zaštiti kulturnih dobara vrši organ uprave nadležan za zaštitu kulturnih dobara (u daljem tekstu: Uprava).

(2) Stručne poslove na zaštiti kulturnih dobara, koji nijesu u nadležnosti Uprave, mogu da vrše pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove za obavljanje konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djelatnosti, u skladu sa ovim i posebnim zakonima.

Nedozvoljene radnjeNedozvoljene radnjeNedozvoljene radnjeNedozvoljene radnje

Član 9Član 9Član 9Član 9 Niko nema pravo da: 1) vrši bilo koju radnju kojom se može prouzrokovati šteta na kulturnom dobru; 2) ošteti, uništi ili prisvoji kulturno dobro; 3) kupi, primi u zalogu ili na drugi način pribavi, prikrije ili stavi u promet kulturno

dobro za koje zna ili je mogao znati da je stečeno na nezakonit način.

Primjena pravila postupkaPrimjena pravila postupkaPrimjena pravila postupkaPrimjena pravila postupka

Član 10Član 10Član 10Član 10 Uspostavljanje zaštite i utvrđivanje i obezbjeđivanje sprovođenja mjera zaštite kul-turnih dobara vrši se po pravilima opšteg upravnog postupka, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Značenje izrazaZnačenje izrazaZnačenje izrazaZnačenje izraza

Član 11Član 11Član 11Član 11 Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) antikvitet antikvitet antikvitet antikvitet je svaka pokretna stvar starija od 75 godina; 2) ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost je karakteristično svojstvo i osobenost autentično očuva-

nog okruženja kulturnog dobra; 3) arheološko nalazištearheološko nalazištearheološko nalazištearheološko nalazište je dio prostora na kopnu i pod vodom sa ostacima građe-

vina ili drugih radom stvorenih predmeta; 4) arheološki rezervatarheološki rezervatarheološki rezervatarheološki rezervat je prostorno ograničeno područje koje sadrži bilo kakve tra-

gove ljudskog postojanja u daljoj prošlosti, uključujući i mjesta gdje nema vidljivih ostataka na kopnu ili ispod vode, čije je iskopavanje i istraživanje ostavljeno budućim generacijama;

5) držalac kulturnog dobradržalac kulturnog dobradržalac kulturnog dobradržalac kulturnog dobra je pravno ili fizičko lice koje posjeduje kulturno dobro, a nije njegov vlasnik;

6) inkunabulainkunabulainkunabulainkunabula je knjiga koja potiče iz vremena pronalaska štamparske vještine pa do početka XVI vijeka;

7) javna ustanova za zaštitu kulturnih dobarajavna ustanova za zaštitu kulturnih dobarajavna ustanova za zaštitu kulturnih dobarajavna ustanova za zaštitu kulturnih dobara je ustanova koju je osnovala država ili opština za obavljanje konzervatorske, muzejske, bibliotečke ili kinotečke djelatnosti;

230

Page 231: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

8) kopijakopijakopijakopija je imitacija kulturnog dobra ili njegovog prepoznatljivog dijela, bez obzira

na vrstu materijala, tehniku izrade i veličinu u odnosu na original; 9) kulturna baština kulturna baština kulturna baština kulturna baština je skup dobara naslijeđenih iz prošlosti koje ljudi prepoznaju

kao odraz i izraz svojih vrijednosti, vjerovanja i tradicija, koja su u stalnom procesu evolui-ranja, uključujući i sve aspekte njihove okoline koji proizilaze iz međusobnog djelovanja ljudi i prirode u vremenu, nezavisno od vlasništva;

10) kultno mjestokultno mjestokultno mjestokultno mjesto je prostor koji je po narodnom predanju ili vjerovanju predmet posebnog značaja ili obožavanja;

11) kulturni pejzažkulturni pejzažkulturni pejzažkulturni pejzaž je prostor čiji je karakteristični izgled rezultat akcije i interakcije prirodnih i antropogenih faktora kroz duži vremenski period;

12) kulturni predmet kulturni predmet kulturni predmet kulturni predmet je dobro koje je, prije ili poslije protivpravnog odnošenja sa teritorije države članice Evropske Unije ili druge države, klasifikovano kao nacionalno blago koje ima umjetničku, kulturnu, istorijsku ili arheološku vrijednost, na osnovu nacionalnog zakonodavstva ili administrativnog postupka, u skladu sa članom 36 Ugovora o funkci-onisanju Evropske Unije;

13) kkkkulturna vrijednostulturna vrijednostulturna vrijednostulturna vrijednost su utvrđena karakteristična svojstva i osobenosti kulturnog dobra koja su od trajnog istorijskog, umjetničkog, naučnog, arheološkog, arhitektonskog, antropološkog, tehničkog ili drugog društvenog značaja; 14) matična ustanova kulturematična ustanova kulturematična ustanova kulturematična ustanova kulture je ustanova koja je ovlašćena za obavljanje matičnih poslova u određenoj oblasti ili djelatnosti kulture, u skladu sa zakonom; 15) očuvanje kulturnog dobraočuvanje kulturnog dobraočuvanje kulturnog dobraočuvanje kulturnog dobra je produžavanje trajanja svojstava i osobenosti kul-turnog dobra koja predstavljaju njegovu kulturnu vrijednost, kao i sprječavanje propadanja kulturnog dobra i obezbjeđivanje njegove namjene i funkcije; 16) planski dokumentiplanski dokumentiplanski dokumentiplanski dokumenti su državni i lokalni planski dokumenti koji se izrađuju i donose u skladu sa zakonom kojim se uređuje prostor;

17) prezentacijaprezentacijaprezentacijaprezentacija je skup postupaka i mjera kojima se kulturno dobro čini dostupnim javnosti;

18) rehabilitacijarehabilitacijarehabilitacijarehabilitacija je uspostavljanje izgubljene funkcionalnosti kulturnog dobra; 19) revalorizacijarevalorizacijarevalorizacijarevalorizacija je stručna ili naučna ocjena svojstava, osobenosti i značaja kultur-

nog dobra, radi provjere njegove kulturne vrijednosti; 20) revitalrevitalrevitalrevitalizacijaizacijaizacijaizacija je sprovođenje mjera zaštite radi vraćanja prvobitne ili davanja

nove odgovarajuće namjene, odnosno funkcije kulturnom dobru; 21) umjetnina umjetnina umjetnina umjetnina je djelo likovne ili primijenjene umjetnosti; 22) valorizacijavalorizacijavalorizacijavalorizacija je stručna i naučna ocjena svojstava, osobenosti i značaja dobra,

radi utvrđivanja kulturne vrijednosti i statusa kulturno dobro; 23) znamenito mjestoznamenito mjestoznamenito mjestoznamenito mjesto je prostor na kojem se zbio značajni događaj ili prostor koji je

prepoznatljiv po nekoj istaknutoj ličnosti; 24) zaštićena okolina zaštićena okolina zaštićena okolina zaštićena okolina je prostor oko nepokretnog kulturnog dobra koji je od nepo-

srednog značaja za njegovo postojanje, zaštitu, korišćenje, izgled, očuvanje i istraživanje, kao i za njegov istorijski kontekst, tradicionalni ambijent i vizuelnu dostupnost.

II II II II .... VRSTE KULTURNIH DOBARAVRSTE KULTURNIH DOBARAVRSTE KULTURNIH DOBARAVRSTE KULTURNIH DOBARA 1. Nepokretna kulturna dobra1. Nepokretna kulturna dobra1. Nepokretna kulturna dobra1. Nepokretna kulturna dobra

Pojam i vrstePojam i vrstePojam i vrstePojam i vrste

Član 12Član 12Član 12Član 12 (1) Nepokretno kulturno dobro je profani, sakralni, memorijalni, fortifikacioni ili

infrastrukturni objekat, grupa građevina ili prostor sa karakterističnim interakcijama čovjeka i prirode.

231

Page 232: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

(2) Nepokretno kulturno dobro može biti kulturno - istorijski objekat, kulturno-

istorijska cjelina, lokalitet ili područje.

Kulturno Kulturno Kulturno Kulturno ---- istorijski objekatistorijski objekatistorijski objekatistorijski objekat

Član 13Član 13Član 13Član 13 (1) Kulturno - istorijski objekat je pojedinačni nepokretni objekat od arhitektonskog,

arheološkog, umjetničkog, tehničkog, paleontološkog značaja ili drugog društvenog zna-čaja.

(2) Kulturno - istorijski objekat može biti: 1) arhitektonsko djelo, njegovi ostaci ili prepoznatljivi djelovi; 2) arheološki elementi ili strukture arheološkog karaktera; 3) djelo primijenjene umjetnosti, slikarstva ili vajarstva, natpis, pećinsko stanište,

djelo ili ostatak tehničke kulture, stare industrije ili infrastrukture i drugo dobro koje je trajno vezano za određeni arhitektonski objekat ili mjesto; 4) memorijalni ili drugi spomen objekat.

Kulturno Kulturno Kulturno Kulturno –––– istorijska cjelinaistorijska cjelinaistorijska cjelinaistorijska cjelina

Član 14Član 14Član 14Član 14 (1) Kulturno-istorijska cjelina je urbano ili ruralno naselje ili njegov dio, uključujući pripadajuću infrastrukturu i izolovane ili povezane grupe građevina koje su svojim karakte-rističnim osobenostima dovoljno jedinstvene da predstavljaju topografsku cjelinu.

(2) Kulturno-istorijska cjelina može biti: 1) stari grad; 2) urbano ili ruralno naselje; 3) homogena grupa građevina.

Lokalitet ili područjeLokalitet ili područjeLokalitet ili područjeLokalitet ili područje

Član 15Član 15Član 15Član 15 (1) Lokalitet ili područje je zajedničko djelo čovjeka i prirode, koje je djelimično

izgrađeno, dovoljno osobeno i homogeno da se može topografski definisati. (2) Lokalitet i područje može biti:

1) arheološko nalazište; 2) kulturno – istorijsko područje; 3) kulturni pejzaž.

2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra

Pokretno kulturno dobroPokretno kulturno dobroPokretno kulturno dobroPokretno kulturno dobro

Član 16Član 16Član 16Član 16 (1) Pokretno kulturno dobro je pojedinačni arheološki, umjetnički, etnografski, teh-

nički ili dokumentarni predmet ili prirodni primjerak ili zbirka ovih predmeta, odnosno primjeraka, koji svjedoči o ljudskom stvaralaštvu i evoluciji prirode.

(2) Pokretno kulturno dobro može biti: 1) arheološki predmet nađen na kopnu ili pod vodom;

2) antikvitet; 3) pokretni ostatak arhitektonskog objekta;

232

Page 233: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

4) antropološki, etnološki, zoološki, botanički ili geološki predmet, odnosno pri-mjerak;

5) predmet vezan za značajni događaj ili istorijsku ličnost; 6) obredni ili predmet sakralnog karaktera; 7) djelo likovne i primijenjene umjetnosti; 8) rukopis, inkunabula, knjiga, publikacija ili dokument; 9) numizmatički ili filatelistički predmet; 10) arhivska, bibliotečka ili kinotečka građa i muzejski materijal; 11) namještaj i muzički instrument i drugi predmeti od posebnog značaja.

Nematerijalno kulturno dobroNematerijalno kulturno dobroNematerijalno kulturno dobroNematerijalno kulturno dobro

Član 17Član 17Član 17Član 17

(1) Nematerijalno kulturno dobro je ljudsko umijeće, izražaj, vještina ili izvođenje, kao i predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, koje zajednice, grupe i, u pojedinim slučajevima, pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine.

(2) Nematerijalno kulturno dobro može biti: 1) jezik, govor, usmeno predanje, usmena književnost ili drugi usmeni izraz;

2) izvođačka umjetnost; 3) običaj, obred i svečanost; 4) znanje ili vještina vezana za prirodu i svemir; 5) kultno i znamenito mjesto;

6) tradicionalni zanat i vještina.

IIIIIIIIIIII.... USPOSTAVLJANJE ZAŠTITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJEUSPOSTAVLJANJE ZAŠTITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJEUSPOSTAVLJANJE ZAŠTITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJEUSPOSTAVLJANJE ZAŠTITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE KULTURNIH DOBARAKULTURNIH DOBARAKULTURNIH DOBARAKULTURNIH DOBARA 1. Uspostavljanje zaštite1. Uspostavljanje zaštite1. Uspostavljanje zaštite1. Uspostavljanje zaštite

Način uspostavljanja zaštiteNačin uspostavljanja zaštiteNačin uspostavljanja zaštiteNačin uspostavljanja zaštite

Član 18Član 18Član 18Član 18 (1) Zaštita kulturnog dobra se uspostavlja utvrđivanjem prethodne zaštite i utvrđi-vanjem statusa kulturno dobro.

(2) Zaštitu kulturnog dobra uspostavlja Uprava, po službenoj dužnosti.

Inicijativa za uspostavljanje zaštiteInicijativa za uspostavljanje zaštiteInicijativa za uspostavljanje zaštiteInicijativa za uspostavljanje zaštite

Član 19Član 19Član 19Član 19 (1) Svako može da podnese Upravi inicijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra. (2) Uprava je dužna da razmotri inicijativu iz stava 1 ovog člana i da o tome u pisanoj formi obavijesti njenog podnosioca, u roku od 90 dana od dana podnošenja inicijative.

Prethodna zaštitaPrethodna zaštitaPrethodna zaštitaPrethodna zaštita

Član 20Član 20Član 20Član 20 (1) Prethodna zaštita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se

pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprječavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka.

233

Page 234: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

(2) Prethodna zaštita se uspostavlja na osnovu predloga stručnih lica, koji je

zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama.

(3) Uprava donosi rješenje o prethodnoj zaštiti po pravilima skraćenog upravnog postupka.

(4) Prethodna zaštita iz stava 1 ovog člana može da traje najduže godinu dana od dana donošenja rješenja.

(5) Izuzetno od stava 4 ovog člana, prethodna zaštita na arheološkom nalazištu može se uspostaviti do završetka arheoloških istraživanja i iskopavanja, a na arheološkom rezervatu na neodređeno vrijeme.

(6) Žalba na rješenje iz stava 3 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Sadržaj rješenja o prethodnoj zaštitiSadržaj rješenja o prethodnoj zaštitiSadržaj rješenja o prethodnoj zaštitiSadržaj rješenja o prethodnoj zaštiti

Član 21Član 21Član 21Član 21 (1) Rješenje o prethodnoj zaštiti, zavisno od vrste dobra, sadrži:

1) naziv dobra i njegov opis, a za nepokretno dobro i katastarske oznake, opis njegovih granica i granica njegove zaštićene okoline;

2) osnovne podatke o vlasniku i držaocu dobra; 3) opis svojstava i osobenosti dobra za koja se osnovano vjeruje da predstavlja

kulturnu vrijednost; 4) vrijeme trajanja prethodne zaštite; 5) radnje i aktivnosti koje će se sprovesti u toku trajanja prethodne zaštite, radi

utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra; 6) način čuvanja, održavanja i korišćenja dobra za vrijeme trajanja prethodne

zaštite. (2) Ako se prethodna zaštita uspostavlja na nepokrenom dobru, koje se sastoji od više djelova na kojima više lica ima pravo svojine, u rješenju se umjesto podataka o vlasniku i držaocu dobra konstatuje vlasništvo više lica.

Prestanak prethodne zaštitePrestanak prethodne zaštitePrestanak prethodne zaštitePrestanak prethodne zaštite

Član Član Član Član 22222222 Prethodna zaštita prestaje: 1) danom donošenja rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro; 2) istekom vremena trajanja prethodne zaštite; 3) danom utvrđivanja da dobro nema kulturnu vrijednost.

Utvrđivanje kulturne vrijednostiUtvrđivanje kulturne vrijednostiUtvrđivanje kulturne vrijednostiUtvrđivanje kulturne vrijednosti

Član 23Član 23Član 23Član 23

(1) Kulturnu vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvrđuje stručno tijelo, od najmanje tri člana, koje obrazuje Uprava.

(2) Kulturna vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvrđuje se na osnovu istraživačkih nalaza i drugih relevantnih dokaza o svojstvima i osobenostima dobra i valorizacijom njihovog umjetničkog, istorijskog, paleontološkog, arheološkog, arhitektonskog, naučnog, tehničkog i drugog društvenog značaja.

(3) U postupku utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra stručno tijelo iz stava 1 ovog člana sačinjava elaborat koji sadrži detaljan opis sprovedenih radnji i obrazložen stručni stav o valorizaciji svojstava, osobenosti, značaju i kategoriji dobra, kao i opis, katastarske oznake i grafički prikaz granica nepokretnog dobra i granica njegove zaštićene okoline.

234

Page 235: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

Kriterijumi za utvrđivanje kulturne vrijednostiKriterijumi za utvrđivanje kulturne vrijednostiKriterijumi za utvrđivanje kulturne vrijednostiKriterijumi za utvrđivanje kulturne vrijednosti

Član 24Član 24Član 24Član 24

(1) Kriterijumi za utvrđivanje kulturne vrijednosti dobra su: 1) autentičnost i integritet; 2) stepen očuvanosti;

3) jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste; 4) istorijski, umjetnički, naučni, arheološki, arhitektonski, antropološki, tehnički

ili drugi društveni značaj. (2) Bliže kriterijume i postupak utvrđivanja kulturne vrijednosti dobra propisuje

organ državne uprave nadležan za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Status kulturno dobroStatus kulturno dobroStatus kulturno dobroStatus kulturno dobro

Član 25Član 25Član 25Član 25 Status kulturno dobro utvrđuje se na osnovu elaborata iz člana 23 stav 3 ovog

zakona.

Rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobroRješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobroRješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobroRješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro

Član 26Član 26Član 26Član 26 (1) Rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro, zavisno od vrste kulturnog dobra,

sadrži: 1) osnovne podatke o kulturnom dobru (naziv, vrsta, mjesto gdje se nalazi i identifikacione oznake); 2) opis izgleda i stanja kulturnog dobra i pojedinih njegovih djelova;

3) opis granica nepokretnog kulturnog dobra i granica njegove zaštićene okoline i objekata koji se u njoj nalaze; 4) podatke o vlasniku i držaocu kulturnog dobra i zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra (ime i prezime, prebivalište i boravište za fizičko lice, odnosno naziv i sje-dište za pravno lice); 5) detaljan opis svojstava i osobenosti kulturnog dobra za koje je utvrđeno da predstavljaju kulturnu vrijednost; 6) kategoriju kulturnog dobra; 7) podatke o objektu u kojem se trajno čuva ili izlaže pokretno kulturno dobro; 8) mjere zaštite, namjenu i način čuvanja, održavanja i korišćenja kulturnog dobra, a za nepokretno kulturno dobro i njegove zaštićene okoline.

(2) Ako se kulturno dobro sastoji od više djelova na kojima više lica ima pravo svojine, u rješenju o utvrđivanju statusa kulturno dobro se, umjesto podataka o vlasniku i držaocu dobra, konstatuje vlasništvo više lica.

(3) Sastavni dio rješenja o utvrđivanju statusa nepokretno kulturno dobro je grafički prikaz osnove kulturnog dobra, kao i granica njegove zaštićene okoline i objekata koji se u njoj nalaze, sa katastarskim oznakama i spisak pokretnih predmeta koji sa nepokretnim kulturnim dobrom čine umjetničku, istorijsku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu.

(4) Sastavni dio rješenja o utvrđivanju statusa pokretno kulturno dobro, koje je zbirka predmeta ili primjeraka, čini spisak predmeta sa identifikacionim oznakama, fotografijama i opisom svakog pripadajućeg predmeta.

235

Page 236: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

Dostavljanje rješenjaDostavljanje rješenjaDostavljanje rješenjaDostavljanje rješenja

Član 27Član 27Član 27Član 27 (1) Uprava je dužna da rješenje o utvrđivanju prethodne zaštite i rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro dostavi: 1) vlasniku, odnosno držaocu kulturnog dobra, osim u slučaju iz člana 21 stav 2 i člana 26 stav 2 ovog zakona;

2) Ministarstvu; 3) javnoj ustanovi za obavljanje konzervatorske djelatnosti; 4) opštini, Glavnom gradu ili Prijestonici (u daljem tekstu: opština) na čijoj se

teritoriji nalazi dobro, odnosno kulturno dobro. (2) Uprava je dužna da rješenja iz stava 1 ovog člana za nepokretno dobro, odnosno

kulturno dobro dostavi organu uprave nadležnom za poslove katastra.

Objavljivanje rješenjaObjavljivanje rješenjaObjavljivanje rješenjaObjavljivanje rješenja

Član 28Član 28Član 28Član 28 Izvod iz rješenja o utvrđivanju prethodne zaštite i rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro objavljuje se u »Službenom listu Crne Gore«.

Upis u katastar nepokretnostiUpis u katastar nepokretnostiUpis u katastar nepokretnostiUpis u katastar nepokretnosti

Član 29Član 29Član 29Član 29 Organ uprave nadležan za poslove katastra dužan je da, na osnovu rješenja iz člana 27 stav 2 ovog zakona, izvrši upis zabilježbe statusa prethodne zaštite i statusa nepokretno kulturno dobro u katastar nepokretnosti, u skladu sa zakonom.

Praćenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednostiPraćenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednostiPraćenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednostiPraćenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti

Član 30Član 30Član 30Član 30 Uprava je dužna da redovno prati stanje i da najmanje jednom u pet godina izvrši revalorizaciju kulturne vrijednosti kulturnog dobra.

Prestanak statusa kulturno dobroPrestanak statusa kulturno dobroPrestanak statusa kulturno dobroPrestanak statusa kulturno dobro

Član 31Član 31Član 31Član 31 (1) Uprava će donijeti rješenje o prestanku statusa kulturno dobro, ako je kulturno dobro: 1) potpuno uništeno ili teško oštećeno, a nema mogućnosti za njegovu reko-nstrukciju zbog nedostatka odgovarajuće dokumentacije, odnosno relevantnih podataka ili kritične količine ostatka njegove strukture; 2) potpuno uništeno ili teško oštećeno, a nema mogućnosti za njegovu reko-nstrukciju na lokaciji na kojoj se nalazilo, a lokacija je od bitnog značaja za njegov kulturni i istorijski značaj; 3) arheološko nalazište koje je potpuno istraženo, pokretni nalazi izvađeni i smješteni van nalazišta, a na nalazištu nema nepokretnih nalaza.

(2) Rješenje o prestanku statusa kulturno dobro donijeće se i u slučaju ako je status utvrđen na osnovu netačnih podataka o njegovim svojstvima, osobenostima ili značaju.

(3) Na prestanak statusa kulturno dobro shodno se primjenjuju odredbe o donošenju, objavljivanju i dostavljanju rješenja o utvrđivanju statusa kulturno dobro.

236

Page 237: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

Dosije kulturnog dobraDosije kulturnog dobraDosije kulturnog dobraDosije kulturnog dobra

Član 32Član 32Član 32Član 32

(1) Dosije kulturnog dobra, zavisno od vrste kulturnog dobra, čini: 1) rješenje o utvrđivanju statusa kulturno dobro; 2) elaborat o valorizaciji i revalorizaciji kulturne vrijednosti;

3) dokumentacija sa istorijskim podacima i stilsko-hronološkom analizom; 4) tehnička i foto dokumentacija;

5) fizičko-hemijska analiza sastava materijala; 6) podaci o tehnici i tehnologiji izrade;

7) dokumentacija o sprovedenim istraživanjima, preventivnim i konzervatorskim mjerama; 8) dokumentacija o korišćenju, prometu i premještanju kulturnog dobra.

(2) Dosije kulturnog dobra redovno ažurira i trajno čuva Uprava, u analognoj i elektronskoj formi.

2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara

Kulturno dobro od međunarodnog značajaKulturno dobro od međunarodnog značajaKulturno dobro od međunarodnog značajaKulturno dobro od međunarodnog značaja

Član 33Član 33Član 33Član 33 Kulturno dobro od međunarodnog značaja je dobro koje je upisano na Listu svjetske

baštine ili koje je od posebnog značaja za istoriju ili kulturu više država.

Kulturno dobro od nacionalnog značajaKulturno dobro od nacionalnog značajaKulturno dobro od nacionalnog značajaKulturno dobro od nacionalnog značaja

Član 34Član 34Član 34Član 34 (1) Kulturno dobro je od nacionalnog značaja, ako: 1) ima izuzetan značaj za društveni, istorijski ili kulturni razvoj Crne Gore i naroda ili manjinskih nacionalnih zajednica koji u njoj žive; 2) svjedoči o presudnom istorijskom događaju ili značajnoj ličnosti; 3) predstavlja jedinstveni primjerak stvaralaštva svog vremena ili jedinstveni primjerak iz istorije prirode;

4) ima izuzetnu umjetničku ili estetsku vrijednost; 5) ima veliki uticaj na razvoj kulture, nauke ili tehnike; 6) svjedoči o društvenim ili prirodnim pojavama, odnosno o uslovima ekono-

mskog ili kulturno-istorijskog razvoja u određenom razdoblju. (2) Kulturno dobro od nacionalnog značaja može se nominovati za upis na Listu

svjetske baštine, u skladu sa međunarodnim konvencijama.

Kulturno dobro od lokalnog značajaKulturno dobro od lokalnog značajaKulturno dobro od lokalnog značajaKulturno dobro od lokalnog značaja

Član 35Član 35Član 35Član 35 Kulturna dobra koja nijesu obuhvaćena čl. 33 i 34 ovog zakona su kulturna dobra

od lokalnog značaja.

Registar kulturnih dobaraRegistar kulturnih dobaraRegistar kulturnih dobaraRegistar kulturnih dobara

Član 36Član 36Član 36Član 36 (1) Kulturna dobra se upisuju u Registar kulturnih dobara (u daljem tekstu: Regi-star).

237

Page 238: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

(2) Registar vodi Uprava, u analognoj i elektronskoj formi.

(3) Registar je javna evidencija u koju svako ima pravo uvida. (4) Obrazac, sadržaj i način vođenja Registra propisuje Ministarstvo.

IVIVIVIV.... REŽIM ZAŠTITREŽIM ZAŠTITREŽIM ZAŠTITREŽIM ZAŠTITE KULTURNIH DOBARAE KULTURNIH DOBARAE KULTURNIH DOBARAE KULTURNIH DOBARA 1. Upravljanje kulturnim dobrima1. Upravljanje kulturnim dobrima1. Upravljanje kulturnim dobrima1. Upravljanje kulturnim dobrima

Zasnivanje državne svojineZasnivanje državne svojineZasnivanje državne svojineZasnivanje državne svojine

Član 37Član 37Član 37Član 37 Smatra se da je u državnoj svojini: 1) pokretno dobro koje se nađe u zemlji ili vodi, za koje se pouzdano vjeruje da ima

kulturnu vrijednost, bez obzira da li je izvađeno; 2) pokretno dobro koje je izvađeno iz zemlje ili vode poslije 31. jula 1945. godine ili

je nađeno prilikom arheoloških ili drugih istraživanja, za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost.

Zabrana sticanja vlasništvaZabrana sticanja vlasništvaZabrana sticanja vlasništvaZabrana sticanja vlasništva

ČČČČlan 38lan 38lan 38lan 38

Ne može se steći privatna svojina na: 1) kulturnom dobru koje je pribavljeno na protivpravan način; 2) kulturnom predmetu koji je protivpravno unesen iz druge države ili nije vraćen

nakon isteka roka za privremeno unošenje; 3) arheološki materijal iz člana 37 ovog zakona.

Upravljanje kulturnim dobrom u državnoj svojiniUpravljanje kulturnim dobrom u državnoj svojiniUpravljanje kulturnim dobrom u državnoj svojiniUpravljanje kulturnim dobrom u državnoj svojini

Član 39Član 39Član 39Član 39

(1) Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i nadležni organ opštine dužni su da za svako kulturno dobro kojim raspolaže država, odnosno opština odredi subjekat koji će njime upravljati, u skladu sa zakonom.

(2) Ako subjekat iz stava 1 ovog člana ne čuva ili ne koristi kulturno dobro na propisan način, Uprava je dužna da predloži Vladi, odnosno nadležnom organu opštine da oduzme kulturno dobro tom subjektu i da ga da na upravljanje drugom subjektu. (3) Sredstva za troškove čuvanja i održavanja kulturnog dobra iz stava 2 ovog člana obezbjeđuje država, odnosno opština koja raspolaže kulturnim dobrom.

Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojiniUpravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojiniUpravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojiniUpravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini

Član 40Član 40Član 40Član 40 (1) Kulturnim dobrom u privatnoj svojini upravlja vlasnik, ako to pravo nije ugovorom

prenio na drugo lice. (2) Ugovor iz stava 1 ovog člana zaključuje se u pisanoj formi i dostavlja se Upravi u

roku od osam dana od dana zaključivanja.

238

Page 239: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

Privremeni staralac kulturPrivremeni staralac kulturPrivremeni staralac kulturPrivremeni staralac kulturnog dobranog dobranog dobranog dobra

Član 41Član 41Član 41Član 41

(1) Ako je vlasnik, odnosno držalac privremeno napustio kulturno dobro u privatnoj svojini, zbog čega postoji opasnost od njegovog oštećenja ili uništenja, Uprava će tom kulturnom dobru postaviti privremenog staraoca. (2) Privremeni staralac je dužan da preduzme sve mjere koje su potrebne za čuvanje i redovno održavanje kuturnog dobra, kao i mjere koje prelaze redovno održavanje, uz prethodnu saglasnost Uprave. (3) Privremeni staralac ima pravo na naknadu za rad i na naknadu troškova u vezi sa radom. (4) Troškove čuvanja, redovnog održavanja i sprovođenja mjera zaštite na kulturnom dobru pod starateljstvom, kao i naknadu za rad i troškove privremenog staraoca u vezi sa radom snosi vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra, a privremeno ih obezbjeđuje Uprava. (5) Kada troškovi iz stava 4 ovog člana dostignu vrijednost kulturnog dobra Uprava je dužna da pokrene postupak za prinudnu naplatu troškova.

(6) Uprava će razriješiti privremenog staraoca kulturnog dobra kada prestanu razlozi iz stava 1 ovog člana.

2. Protok kulturnih dobara2. Protok kulturnih dobara2. Protok kulturnih dobara2. Protok kulturnih dobara

Otuđivanje i ustupanje kulturnog dobra u državnoj svojiniOtuđivanje i ustupanje kulturnog dobra u državnoj svojiniOtuđivanje i ustupanje kulturnog dobra u državnoj svojiniOtuđivanje i ustupanje kulturnog dobra u državnoj svojini

Član 42Član 42Član 42Član 42

(1) Nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može se otuđiti. (2) Pokretno kulturno dobro u državnoj svojini može se otuđiti samo putem

razmjene kada je to neophodno za popunu javne zbirke i ako: 1) nije kulturno dobro od nacionalnog značaja ili njegov dio;

2) ne postoji interes za njegovo uključivanje u stalnu izložbenu postavku. (3)Pokretno kulturno dobro u državnoj svojini može se privremeno ustupiti vlasniku

ili držaocu javne zbirke i stručnoj ili naučnoj organizaciji u zemlji ili inostranstvu, radi prezentacije, ekspertize ili sprovođenja mjera tehničke zaštite.

(4) Razmjena i ustupanje kulturnog dobra u državnoj svojini vrši se uz odobrenje Ministarstva.

(5) Odobrenje iz stava 4 ovog člana Ministarstvo izdaje rješenjem, po prethodno pribavljenom mišljenju Uprave i nadležne matične ustanove kulture.

Opterećivanje kulturnog dobra u državnoj svojiniOpterećivanje kulturnog dobra u državnoj svojiniOpterećivanje kulturnog dobra u državnoj svojiniOpterećivanje kulturnog dobra u državnoj svojini

Član 43Član 43Član 43Član 43 Na kulturnom dobru u državnoj svojini ne može se ustanoviti teret ili ograničenje

prava svojine, niti sprovesti postupak prinudne naplate, radi obezbjeđivanja i izmirivanja obaveza subjekta koji njim raspolaže ili upravlja.

Prodaja kulturnog dobra u privProdaja kulturnog dobra u privProdaja kulturnog dobra u privProdaja kulturnog dobra u privatnoj svojiniatnoj svojiniatnoj svojiniatnoj svojini

Član 44Član 44Član 44Član 44 Kulturno dobro u privatnoj svojini može se prodati neposrednom pogodbom ili na

aukciji.

239

Page 240: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

13

Pravo preče kupovinePravo preče kupovinePravo preče kupovinePravo preče kupovine

Član 45Član 45Član 45Član 45

(1) Država ima pravo preče kupovine kulturnog dobra u privatnoj svojini. (2) Pravo iz stava 1 ovog člana država može prenijeti na opštinu. (3) Država i opština mogu se odreći prava preče kupovine kulturnog dobra.

Prodaja putem neposredne pogodbeProdaja putem neposredne pogodbeProdaja putem neposredne pogodbeProdaja putem neposredne pogodbe

Član 46Član 46Član 46Član 46

(1) Vlasnik kulturnog dobra koji želi da proda kulturno dobro neposrednom pogodbom dužan je da ga prvo, preko Ministarstva, ponudi državi.

(2) Ponuda iz stava 1 ovog člana za pokretno kulturno dobro traje najmanje 30 dana, a za nepokretno kulturno dobro najmanje 60 dana.

(3) Ako se država ili opština odreknu prava preče kupovine kulturnog dobra ili ne odgovore na ponudu u roku iz stava 2 ovog člana, vlasnik kulturnog dobra može to kulturno dobro prodati drugom licu, pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od uslova koji su bili ponuđeni državi, odnosno opštini.

Prodaja na aukcijiProdaja na aukcijiProdaja na aukcijiProdaja na aukciji

Član 47Član 47Član 47Član 47

(1) Ako se kulturno dobro prodaje na aukciji, organizator aukcije je dužan da, najkasnije 30 dana prije dana održavanja aukcije, obavijesti Ministarstvo o mjestu i vremenu održavanja aukcije i početnoj cijeni kulturnog dobra.

(2) Država, odnosno opština može iskoristiti pravo preče kupovine do završetka aukcijske prodaje, prihvatanjem kupoprodajne cijene koja je utvrđena, odnosno postignuta na aukciji.

Prodaja kulturnog dobra u izvršnom postupkuProdaja kulturnog dobra u izvršnom postupkuProdaja kulturnog dobra u izvršnom postupkuProdaja kulturnog dobra u izvršnom postupku

Član 48Član 48Član 48Član 48 (1) U slučaju prodaje kulturnog dobra u izvršnom postupku, sud je dužan da

obavijesti Ministarstvo o mjestu, vremenu i uslovima prodaje, najkasnije 30 dana prije održavanja prodaje.

(2) Država, odnosno opština može iskoristiti pravo preče kupovine kulturnog dobra iz stava 1 ovog člana, prihvatanjem ponude koja je najpovoljnija za izvršnog dužnika.

Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobraUgovor o kupoprodaji kulturnog dobraUgovor o kupoprodaji kulturnog dobraUgovor o kupoprodaji kulturnog dobra

Član 49Član 49Član 49Član 49 (1) Ugovor o kupoprodaji kuturnog dobra zaključuje se u pisanoj formi i dostavlja

Upravi, u roku od osam dana od dana zaključivanja. (2) Ugovor iz stava 1 ovog člana koji nije zaključen u skladu sa čl. 46, 47 i 48 ovog

zakona i stavom 1 ovog člana je ništav.

Obaveze prodavca, posrednika i kupcaObaveze prodavca, posrednika i kupcaObaveze prodavca, posrednika i kupcaObaveze prodavca, posrednika i kupca

Član 50Član 50Član 50Član 50 (1) Prodavac i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra dužni su da kupcu predoče:

1) da je predmet kupoprodaje kulturno dobro;

240

Page 241: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

14

2) dokaz o vlasništvu nad kulturnim dobrom;

3) mjere koje treba preduzeti na zaštiti kulturnog dobra; 4) dokaz da je Ministarstvo obaviješteno o prodaji kulturnog dobra.

(2) Kupac pokretnog kulturnog dobra dužan je da, u roku od osam dana od dana preuzimanja kulturnog dobra, obavijesti Upravu o mjestu gdje će se kulturno dobro nalaziti.

Kupoprodaja antikviteta i umjetninaKupoprodaja antikviteta i umjetninaKupoprodaja antikviteta i umjetninaKupoprodaja antikviteta i umjetnina

Član 51Član 51Član 51Član 51 (1) Prodavac i posrednik u prodaji antikviteta i umjetnina dužan je da:

1) vodi evidenciju o porijeklu, prodajnoj cijeni i kupcima antikviteta i umjetnina; 2) pokaže kupcu dokaz o vlasništvu nad predmetom prodaje;

3) sa kupcem antikviteta i umjetnina zaključi ugovor u pisanoj formi; 4) obavijesti Upravu o prometu antikviteta i umjetnina. (2) Obrazac, sadržinu i način vođenja evidencije iz stava 1 tačka 1ovog člana

propisuje Ministarstvo.

Iznošenje kulturnih dobaraIznošenje kulturnih dobaraIznošenje kulturnih dobaraIznošenje kulturnih dobara

Član 52Član 52Član 52Član 52 (1) Kulturno dobro ne može se trajno iznijeti u inostranstvo, osim u slučaju razmjene

u skladu sa članom 42 stav 2 ovog zakona. (2) Kulturno dobro može se privremeno iznijeti u inostranstvo, radi prezentacije,

ekspertize ili sprovođenja mjera tehničke zaštite. (3) Odobrenje za trajno i privremeno iznošenje kulturnog dobra u inostranstvo izdaje

Ministarstvo, uz prethodno mišljenje Uprave i nadležne matične ustanove kulture. (4) Ako podnosilac zahtjeva za privremeno iznošenje kulturnog dobra nije vlasnik ili

držalac kulturnog dobra, uz zahtjev za iznošenje kulturnog dobra podnosi se saglasnost vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra. (5) Ministarstvo može da, prije izdavanja odobrenja iz stava 3 ovog člana, zatraži da podnosilac zahtjeva da odgovarajuću garanciju za slučaj oštećenja, uništenja ili nestanka iznijetog kulturnog dobra, osiguranjem na procijenjeni iznos vrijednosti kulturnog dobra, polaganjem novčanog depozita u banci ili na drugi odgovarajući način.

(6) Bliže uslove i način izdavanja odobrenja za privremeno iznošenje kulturnih dobara i obrazac odobrenja propisuje Ministarstvo, u skladu sa pravilima Evropske Unije.

Monitoring iznošenja kulturnog dobraMonitoring iznošenja kulturnog dobraMonitoring iznošenja kulturnog dobraMonitoring iznošenja kulturnog dobra

Član 53Član 53Član 53Član 53

(1) Ministarstvo je dužno da svako rješenje kojim se odobrava ili zabranjuje izno-šenje kulturnog dobra, sa odgovarajućom ovjerenom foto dokumentacijom, dostavi Upravi, organu uprave nadležnom za poslove carine i organu uprave nadležnom za poslove policije. (2) Uprava je dužna da vodi računa da li je izneseno kulturno dobro vraćeno u određenom roku i da utvrdi stanje u kojem je vraćeno.

Iznošenje aIznošenje aIznošenje aIznošenje antikviteta i umjetninantikviteta i umjetninantikviteta i umjetninantikviteta i umjetnina

Član 54Član 54Član 54Član 54 Odredbe člana 52 st. 3, 4 i 6 ovog zakona shodno se primjenjuju na: 1) arheološki materijal koji je stariji od 100 godina;

241

Page 242: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

15

2) crteže, slike, akvarele, gvaševe, pastele i mozaike, ručno izrađene na bilo kojoj

podlozi i od bilo kojeg materijala; 3) izvorne grafike, otiske, serigrafije i litografije, sa pripadajućim pločama i

plaketama; 4) izvorne skulpture i plastiku i njihove kopije izrađene po istom postupku kao i

original; 5) fotografije i filmove, sa pripadajućim negativima; 6) inkunabule i rukopise, uključujući i karte i nototeke, pojedinačno ili kao zbirke; 7) knjige i publikacije starije od 100 godina, pojedinačno ili kao zbirke; 8) štampane geografske i druge karte starije od 100 godina; 9) arhivsku građu i njene djelove starije od 50 godina;

10) botaničke, zoološke, mineralne, anatomske zbirke i njihove djelove; 11) zbirke i predmete od istorijskog,paleontološkog, etnografskog ili numizmatičkog

značaja; 12) prevozna sredstva starija od 75 godina; 13) sve druge predmete starije od 75 godina, koji nijesu obuhvaćeni tač. 1 do 12

ovog stava.

Unošenje kulturnog dobraUnošenje kulturnog dobraUnošenje kulturnog dobraUnošenje kulturnog dobra

Član 55Član 55Član 55Član 55 Lice koje unese ili uveze kulturno dobro iz inostranstva dužno je da ga prijavi Upravi odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana unošenja, odnosno uvoza.

Izmještanje kulturnog dobraIzmještanje kulturnog dobraIzmještanje kulturnog dobraIzmještanje kulturnog dobra

Član 56Član 56Član 56Član 56 (1) Nepokretno kulturno dobro može se izmjestiti na drugu lokaciju samo u slučaju

ako mu prijeti neposredna opasnost od klizanja zemljišta ili drugih elementarnih nepogoda koje nije moguće spriječiti.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana nepokretno kulturno dobro mora da se raščlani, prenese i podigne na lokaciju sa sličnim prirodnim, istorijskim i kulturnim kontekstom.

(3) O izmještanju nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja odlučuje Vlada.

3. Korišćenje kulturnih dobara3. Korišćenje kulturnih dobara3. Korišćenje kulturnih dobara3. Korišćenje kulturnih dobara

Namjena kulturnog dobraNamjena kulturnog dobraNamjena kulturnog dobraNamjena kulturnog dobra

Član 57Član 57Član 57Član 57 (1) Kulturno dobro se koristi za tradicionalnu ili drugu odgovarajuću namjenu koju

odredi Uprava. (2) Namjena kulturnog dobra se određuje radi njegovog održivog korišćenja, na

način kojim se obezbjeđuje i poštuje njegov integritet i razumijevanje kulturne vrijednosti.

Korišćenje kulturnog dobra u posebne svrheKorišćenje kulturnog dobra u posebne svrheKorišćenje kulturnog dobra u posebne svrheKorišćenje kulturnog dobra u posebne svrhe

Član 58Član 58Član 58Član 58 (1) Kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio može da se upotrijebi za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercija-lne svrhe, na način koji ne ugrožava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.

242

Page 243: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

16

(2) Odobrenje iz stava 1 ovog člana izdaje se rješenjem kojim se utvrđuju uslovi i

način korišćenja kulturnog dobra u komercijalne svrhe, uz prethodnu saglasnost vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra. (3) Komercijalna kopija kulturnog dobra ne može se raditi od istog materijala u srazmjeri 1:1.

(4) Lice koje izrađuje komercijalnu kopiju dužno je da, zavisno od vrste kulturnog dobra, na svaku komercijalnu kopiju stavi oznaku “kopija“, naziv kulturnog dobra, period i lokalitet iz kojeg potiče i ime autora.

4. Koncesija na kulturnom dobru4. Koncesija na kulturnom dobru4. Koncesija na kulturnom dobru4. Koncesija na kulturnom dobru

Predmet koncesijePredmet koncesijePredmet koncesijePredmet koncesije

Član 59Član 59Član 59Član 59 (1) Nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini može se dati na korišćenje putem

koncesije, u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije i ovim zakonom, za obavljanje: 1) turističke, ugostiteljske, trgovinske, zanatske ili druge uslužne djelatnosti;

2) izvorne ili srodne industrijske, odnosno proizvođačke djelatnosti; 3) djelatnosti iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, informisanja, zdravstva, sporta i rekreacije.

(2) Predmet koncesije ne može biti kulturno dobro koje je: 1) neistraženo arheološko nalazište;

2) memorijalni objekat, spomen-obilježje i kultno ili znamenito mjesto; 3) mjesto i objekat koji je povezan sa običajem, vjerovanjem ili tradicijom; 4) arheološki rezervat.

KoncesionarKoncesionarKoncesionarKoncesionar

Član 60Član 60Član 60Član 60 Koncesija na kulturnom dobru može se dati domaćem ili stranom pravnom ili

fizičkom licu koje, pored uslova propisanih zakonom, ispunjava i sljedeće uslove: 1) da je registrovano za obavljanje djelatnosti iz člana 59 stav 1 ovog zakona; 2) da ima program revitalizacije i plan upravljanja kulturnim dobrom.

Koncesioni akt i ugovor o koncesijiKoncesioni akt i ugovor o koncesijiKoncesioni akt i ugovor o koncesijiKoncesioni akt i ugovor o koncesiji

Član 61Član 61Član 61Član 61

(1) Koncesioni akt i ugovor o koncesiji na kulturnom dobru, pored elemenata pro-pisanih zakonom, sadrži: 1) mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra i uslove i način njihovog vršenja; 2) garancije koncesionara za slučaj oštećenja ili uništenja kulturnog dobra; 3) razloge za raskid ugovora o koncesiji prije isteka roka trajanja koncesije.

(2) U toku trajanja koncesije, aneksom ugovora o koncesiji, mogu se promijeniti uslovi i način zaštite i očuvanja kulturnog dobra, uz saglasnost Uprave.

(3) Ako u toku trajanja koncesije na kulturnom dobru nastanu promjene zbog kojih je potrebno ograničiti obim koncesije ili promijeniti način korišćenja kulturnog dobra, koncesionar je dužan da trpi promjenu ugovorenih uslova i da preduzme sve radnje i mjere na zaštiti i očuvanju kulturnog dobra koje mu naloži Uprava.

(4) Koncesija na kulturnom dobru, pored slučajeva propisanih zakonom, oduzeće se ako koncesionar ne čuva ili ne održava kulturno dobro u skladu sa utvrđenim uslovima ili ga koristi na način kojim mu se nanosi šteta ili ugrožava njegova kulturna vrijednost.

243

Page 244: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

17

Davanje kulturnog dobra na koriščenjDavanje kulturnog dobra na koriščenjDavanje kulturnog dobra na koriščenjDavanje kulturnog dobra na koriščenje bez javnog objavljivanjae bez javnog objavljivanjae bez javnog objavljivanjae bez javnog objavljivanja

Član 62Član 62Član 62Član 62

(1) Nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ili njegov dio može se dati na korišćenje putem zakupa do 90 dana, bez javnog oglašavanja. (2) O zakupu kulturnog dobra zaključuje se ugovor u pisanoj formi.

5. Povraćaj kulturnih predmeta5. Povraćaj kulturnih predmeta5. Povraćaj kulturnih predmeta5. Povraćaj kulturnih predmeta

Povraćaj kulturnog predmeta državi članici Evropske unijePovraćaj kulturnog predmeta državi članici Evropske unijePovraćaj kulturnog predmeta državi članici Evropske unijePovraćaj kulturnog predmeta državi članici Evropske unije

Član 63Član 63Član 63Član 63 (1) Država članica Evropske Unije (u daljem tekstu: država članica) može tražiti

povraćaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa njene teritorije poslije 1. januara 1993. godine, ukoliko se taj predmet nalazi na teritoriji Crne Gore, ako: 1) je prije ili nakon protivpravnog odnošenja zaštićen kao nacionalno blago koje ima umjetničku, istorijsku ili arheološku vrijednost prema njenom nacionalnom zakono-davstvu ili je takvim utvrđen u njenom administrativnom postupku, u skladu sa članom 36 Ugovora o funkcionisanju Evropske Unije; 2) pripada grupi predmeta koji su obuhvaćeni popisom zbirki predmeta koje se mogu smatrati nacionalnim blagom ili čine sastavni dio javne zbirke koja je upisana u inventar zbirki muzeja, arhiva ili biblioteka, sakralne zbirke ili zbirke koja je imovina države članice, odnosno lokalne ili područne jedinice vlasti, javne institucije sa sjedištem u državi članici ili institucije koja se značajno finansira od strane države članice, odnosno njenih lokalnih ili područnih jedinica vlasti.

(2) Popis zbirki predmeta koje se mogu smatrati nacionalnim blagom, u smislu stava 1 tačka 2 ovog člana, utvrđuje Ministarstvo.

(3) Smatra se da je protivpravno odnesen i kulturni predmet koji nije vraćen u državu članicu nakon isteka roka za privremeno iznošenje.

Postupak za povraćaj kulturnog predmetaPostupak za povraćaj kulturnog predmetaPostupak za povraćaj kulturnog predmetaPostupak za povraćaj kulturnog predmeta

Član 64Član 64Član 64Član 64

(1) Postupak za povraćaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa teritorije države članice pokreće se tužbom države članice protiv držaoca kulturnog predmeta pred nadležnim sudom u Crnoj Gori.

(2) Uz tužbu iz stava 1 ovog člana dostavlja se: 1) vjerodostojna isprava o statusu kulturnog predmeta, sa njegovim detaljnim opisom;

2) izjava nadležnog organa države članice da je potraživani kulturni predmet zaštićen nacionalnim zakonodavstvom i da je protivpravno odnesen poslije 1. januara 1993. godine.

(3) Postupak za povraćaj kulturnog predmeta može se pokrenuti u roku od godinu dana od dana kada je država članica saznala za mjesto na kojem se kulturni predmet nalazi i za identitet lica koje ga posjeduje, a najkasnije u roku od 30 godina od dana kada je kulturni predmet odnesen sa teritorije države članice.

(4) Ako je potraživani kulturni predmet dio javne zbirke iz člana 63 stav 2 ovog zakona ili je sakralni predmet pod posebnom zaštitom nacionalnog zakonodavstva države članice, postupak za povraćaj kulturnog predmeta može se pokrenuti u roku od 75 godina od dana kada je odnesen sa teritorije države članice, ako međunarodnim ugovorom nije određen drugi rok.

244

Page 245: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

18

Postupanje sudaPostupanje sudaPostupanje sudaPostupanje suda

Član 65Član 65Član 65Član 65

(1) Kulturni predmet iz člana 63 ovog zakona vratiće se državi članici, ako sud utvrdi da je on protivpravno odnesen sa njene teritorije ili da nije vraćen po isteku roka za privremeno iznošenje. (2) U slučaju iz stava 1 ovog člana sud će, prema okolnostima slučaja, savjesnom držaocu kulturnog predmeta odrediti pravičnu naknadu na teret države članice kojoj se kulturni predmet vraća. (3) Savjesnost držaoca kulturnog predmeta cijeni se po propisima Crne Gore u odnosu na njegovo postupanje prilikom sticanja i držanja kulturnog predmeta. (4) U slučaju sticanja kulturnog predmeta iz člana 63 ovog zakona, po osnovu poklona ili nasljeđivanja, novi držalac kulturnog predmeta ne može biti u povoljnijem položaju od lica od kojeg je kulturni predmet stekao. (5) Držalac kulturnog predmeta ostvaruje pravo na isplatu pravične naknade iz stava 2 ovog člana nakon predaje potraživanog kulturnog predmeta državi članici. (6) Plaćanje pravične naknade i troškova postupka ne utiče na pravo države članice da od lica koje je protivpravno odnijelo kulturni predmet traži naknadu štete. (7) U pogledu vlasništva nad kulturnim predmetom koji je vraćen državi članici primjenjuju se propisi te države.

Saradnja sa državama članicamaSaradnja sa državama članicamaSaradnja sa državama članicamaSaradnja sa državama članicama

Član 66Član 66Član 66Član 66 (1) Ministarstvo je dužno da koordinira saradnju sa nadležnim organima država članica u vezi sa vraćanjem protivpravno odnesenih kulturnih predmeta, a naročito da: 1) na zahtjev države članice, u saradnji sa drugim državnim organima i institu-cijama, preduzme radnje i mjere radi pronalaženja kulturnog predmeta i utvrđivanja identiteta njegovog držaoca; 2) obavijesti zainteresovanu državu članicu da li se i gdje na teritoriji Crne Gore nalazi traženi kulturni predmet i da li postoji osnov za vjerovanje da je on protivpravno odnesen sa teritorije države članice; 3) omogući nadležnom organu države članice da, u roku od 60 dana od dana dostavljanja obavještenja iz tačke 2 ovog stava, provjeri da li se radi o traženom kulturnom predmetu; 4) u saradnji sa nadležnim organom države članice, preduzme potrebne mjere za fizičko očuvanje traženog kulturnog predmeta; 5) spriječi odgovarajućim mjerama svaku radnju koja se preduzima radi izbjegavanja ili otežavanja povraćaja kulturnog predmeta; 6) postupa kao posrednik između držaoca traženog kulturnog predmeta i zainteresovane države članice.

(2) Ukoliko se provjera iz stava 1 tačka 3 ovog člana ne obavi u propisanom roku neće se primjenjivati stav 1 tač. 4 i 5 ovog člana.

Povraćaj kulturnogPovraćaj kulturnogPovraćaj kulturnogPovraćaj kulturnog predmetapredmetapredmetapredmeta protivpravno odneseprotivpravno odneseprotivpravno odneseprotivpravno odnesenog sa nog sa nog sa nog sa teritorije državeteritorije državeteritorije državeteritorije države koja nije članica Evropske unijekoja nije članica Evropske unijekoja nije članica Evropske unijekoja nije članica Evropske unije

Član 67Član 67Član 67Član 67

Povraćaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije države koja nije članica Evropske Unije vrši se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju svojins-kopravni odnosi, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

245

Page 246: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

19

Povraćaj kulturnogPovraćaj kulturnogPovraćaj kulturnogPovraćaj kulturnog predmetapredmetapredmetapredmeta protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Goreprotivpravno odnesenog sa teritorije Crne Goreprotivpravno odnesenog sa teritorije Crne Goreprotivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore

Član 68Član 68Član 68Član 68

Povraćaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore vrši se u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom države na čijoj se teritoriji traženi kulturni predmet nalazi, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

Aktivnosti na povraćaju kulturnih predmetaAktivnosti na povraćaju kulturnih predmetaAktivnosti na povraćaju kulturnih predmetaAktivnosti na povraćaju kulturnih predmeta

Član 69Član 69Član 69Član 69 Ministarstvo je dužno da, u saradnji sa Upravom, javnim ustanovama za zaštitu

kulturnih dobara i drugim organima državne uprave: 1) preduzima mjere i aktivnosti na prikupljanju podataka i uspostavljanju evidencija

i dokumentacije o kulturnim predmetima protivpravno odnesenim iz Crne Gore koji mogu biti predmet povraćaja;

2) priprema i podnosi zahtjev, odnosno tužbu za povraćaj kulturnog predmeta nadležnom organu države na čijoj se teritoriji nalazi kulturni predmet koji je protivpravno odnesen iz Crne Gore, u skladu sa propisima te države i međunarodnim ugovorima;

3) podnosi nadležnom organu zahtjev za povraćaj protivpravno prisvojenog kulturnog predmeta u državnoj svojini.

VVVV.... MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARAMJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARAMJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARAMJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA 1. Preventivne mjere zaštite1. Preventivne mjere zaštite1. Preventivne mjere zaštite1. Preventivne mjere zaštite

Ciljevi i vrsteCiljevi i vrsteCiljevi i vrsteCiljevi i vrste

Član 70Član 70Član 70Član 70 (1) Preventivnim mjerama zaštite sprečavaju se oštećenja i uništenja kulturnih

dobara od dejstava prirodnih sila, fizičkih, hemijskih i bioloških faktora, požara, eksplozija, prekomjerne upotrebe, krađe, vandalizma i drugih opasnosti i rizika.

(2) Preventivne mjere zaštite kulturnih dobara su: istraživanje, dokumentovanje, obilježavanje, čuvanje, održavanje, edukacija, prezentacija i popularizacija kulturnih dobara i saradnja sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobara, nevladinim organizacijama i drugim subjektima.

Dokumentovanje kulturnih dobaraDokumentovanje kulturnih dobaraDokumentovanje kulturnih dobaraDokumentovanje kulturnih dobara

Član 71Član 71Član 71Član 71 (1) Dokumentovanje kulturnih dobara vrši se izradom dokumenata u analognoj i

elektronskoj formi i uspostavljanjem i vođenjem informacionog sistema. (2) Dokumentacija o kulturnom dobru u analognoj formi daje se na korišćenje

izradom kopije o trošku zainteresovanog lica. (3) Izuzetno od stava 2 ovog člana, dokumentacija o kulturnom dobru u izvornoj analognoj formi može se dati na privremeno korišćenje državnom organu i naučnoj instituciji, pod uslovom obaveznog vraćanja u određenom roku, o čemu se vodi posebna evidencija.

246

Page 247: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20

Informacioni sistem kulturnih dobaraInformacioni sistem kulturnih dobaraInformacioni sistem kulturnih dobaraInformacioni sistem kulturnih dobara

Član 72Član 72Član 72Član 72

(1) Za praćenje stanja kulturnih dobara i aktivnosti na njihovoj zaštiti Uprava uspostavlja i vodi informacioni sistem kulturnih dobara, kojim se obezbjeđuje: 1) baza relevantnih podataka o kulturnim dobrima; 2) centralno informaciono povezivanje javnih ustanova za zaštitu kulturnih dobara i drugih pravnih i fizičkih lica ovlašćenih za vršenje poslova zaštite na određenim vrstama kulturnih dobara; 3) informaciono povezivanje sa nadležnim organima državne uprave i lokalne uprave i odgovarajućim organima drugih država i međunarodnih organizacija; 4) javna dostupnost sveobuhvatnim i tačnim informacijama o kulturnim dobrima i njihovoj zaštiti.

(2) Sadržaj i način vođenja informacionog sistema iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo. . . .

Obilježavanje kulturnih dobaraObilježavanje kulturnih dobaraObilježavanje kulturnih dobaraObilježavanje kulturnih dobara

Član 73Član 73Član 73Član 73 (1) Nepokretna kulturna dobra se obilježavaju zaštitnim znakom kulturnog dobra. (2) Obilježavanje kulturnih dobara vrši javna ustanova za obavljanje konzervatorske djelatnosti, u roku od 90 dana od dana utvrđivanja statusa kulturno dobro. (3) Izgled i sadržaj zaštitnog znaka i način obilježavnja kulturnih dobara propisuje Ministarstvo.

(4) Transport pokretnih kulturnih dobara može se označiti međunarodnim znakom kulturnih dobara, u skladu sa međunarodnim propisima.

Čuvanje kulturnih dobaraČuvanje kulturnih dobaraČuvanje kulturnih dobaraČuvanje kulturnih dobara

Član 74Član 74Član 74Član 74 (1) Čuvanje kulturnog dobra je kontinuirano praćenje stanja kulturnog dobra,

sprječavanje nedozvoljenih radnji, fizičko i tehničko obezbjeđivanje i zaštita od rizika kojim ono može biti izloženo.

(2) Način čuvanja kulturnog dobra, zavisno od vrste kulturnog dobra, propisuje Ministarstvo.

Održavanje kulturnih dobaraOdržavanje kulturnih dobaraOdržavanje kulturnih dobaraOdržavanje kulturnih dobara

Član 75Član 75Član 75Član 75

Održavanje kulturnog dobra obuhvata sanacije oštećenja, radi očuvanja postojećeg valorizovanog stanja i obezbjeđivanja održivog korišćenja, shodno utvrđenoj namjeni.

EdukacijaEdukacijaEdukacijaEdukacija

Član 76Član 76Član 76Član 76 (1) Obrazovne ustanove su dužne da kroz nastavne i vannastavne programe

razvijaju svijest o vrijednosti kulturnih dobara, kao plodnom izvoru saznanja, kreativnosti i inspiracija za sadašnje i buduće generacije, opasnostima i rizicima kojima su ona izložena, potrebi njihovog očuvanja, poštovanja i razumijevanja i koristima koje iz njih mogu proizaći.

247

Page 248: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

21

(2) Ministarstvo, organi uprave i javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara dužni su

da: 1) podstiču poznavanje domaćih i međunarodnih propisa o zaštiti kulturnih dobara i stručno osposobljavanje i usavršavanje kadrova koji se bave njihovom zaštitom; 2) informišu javnost o svojim programima i aktivnostima i međunarodnim projektima i pomoći na zaštiti kulturnih dobara i o mogućnostima uključivanja u njihovu realizaciju, kao i o nezakonitom djelovanju protiv kulturnih dobara; 3) podstiču sve da učestvuju u procesu zaštite kroz identifikaciju, proučavanje, tumačenje, očuvanje i prezentaciju kulturnih dobara, kao i javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima u vezi sa kulturnim dobrima; 4) pridaju značaj onim vrijednostima kulturnih dobara koja im svaka zajednica povezana sa njima pripisuje ili se sa njima identifikuje.

Prezentacija i popularizacija kulturnih dobaraPrezentacija i popularizacija kulturnih dobaraPrezentacija i popularizacija kulturnih dobaraPrezentacija i popularizacija kulturnih dobara

Član 77Član 77Član 77Član 77 (1) Prezentacijom se obezbjeđuje dostupnost kulturnih dobara javnosti, radi

zadovoljenja kulturnih, naučnih i edukativnih potreba i širenja saznanja o njihovim vrijednostima i značaju.

(2) Prezentacija kulturnih dobara se obazbjeđuje, u skladu sa njihovom prirodom i namjenom :

1) izradom publikacija o kulturnim dobrima; 2) pristupom kulturnim dobrima na način koji omogućava samoobrazovanje, podsticanje međusobne tolerancije, učenje o drugim kulturama i ljudima i njihovoj raznovrsnosti; 3) razvojem kulturnog turizma. (3) Licima sa invaliditetom obezbjeđuje se pristup kulturnim dobrima shodno njihovim potrebama, u skladu sa mogućnostima.

Saradnja sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobaraSaradnja sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobaraSaradnja sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobaraSaradnja sa vlasnicima i držaocima kulturnih dobara

Član 78Član 78Član 78Član 78 Organi uprave i javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara dužni su da sarađuju sa

vlasnicima i držaocima kulturnih dobara u svim fazama zaštite, da im omogućavaju da daju svoje predloge, mišljenja i inicijative u pogledu zaštite, očuvanja i korišćenja kulturnih dobara i da ih informišu o svojim aktivnostima u vezi sa njihovim kulturnim dobrima.

Saradnja sa nevladinim organizacijamaSaradnja sa nevladinim organizacijamaSaradnja sa nevladinim organizacijamaSaradnja sa nevladinim organizacijama

Član 79Član 79Član 79Član 79 Ministarstvo, organi uprave i javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara dužni su da sarađuju sa nevladinim organizacijama koje se bave kulturnom baštinom i da u tom smislu podstiču i podržavaju njihov rad i učešće na izradi zakona i podzakonskih akata, širenju saznanja o domaćim i međunarodnim propisima i projektima, organizovanju seminara, tribina i drugih oblika stručnog usavršavanja, identifikaciji kulturnih dobara i utvrđivanju njihove kulturne vrijednosti, podnošenju inicijativa za uspostavljanje zaštite i prezentacije stanja kulturnih dobara, njihove ugroženosti i potrebnih mjera zaštite.

248

Page 249: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

22

2. Istraživanja kulturnih dobara2. Istraživanja kulturnih dobara2. Istraživanja kulturnih dobara2. Istraživanja kulturnih dobara

Ciljevi i vrste istraživanjaCiljevi i vrste istraživanjaCiljevi i vrste istraživanjaCiljevi i vrste istraživanja

Član 80Član 80Član 80Član 80

(1) Istraživanja kulturnih dobara vrše se radi: 1) otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, proučavanja i utvrđivanja osobe-nosti, svojstava, značaja i značenja; 2) utvrđivanja i sprovođenja mjera zaštite i očuvanja; 3) širenja i produbljivanja stručnih i naučnih saznanja; 4) izgradnje objekata ili izvođenja drugih radnji kojima nastaju promjene u prostoru.

(2) Istraživanja kulturnih dobara vrše se kao: 1) arheološka istraživanja; 2) konzervatorska istraživanja; 3) druga stručna i naučna istraživanja.

(3) Vrste istraživanja, uslove i način njihovog vršenja, vrste i sadržinu dokumentacije o istraživanjima propisuje Ministarstvo.

(4) Država je dužna da podstiče interdisciplinarna istraživanja kulturnih dobara, zajednica na koja se ona odnose, prostora na kojima su nastala i njihove međusobne povezanosti.

Odobrenje za istraživanjeOdobrenje za istraživanjeOdobrenje za istraživanjeOdobrenje za istraživanje

Član 81Član 81Član 81Član 81 (1) Arheološka istraživanja i konzervatorska istraživanja koja zadiru u integritet

kulturnog dobra vrše se na osnovu odobrenja Uprave. (2) Odobrenje iz stava 1 ovog člana izdaje se rješenjem kojim se određuje:

1) nosilac odobrenja; 2) rukovodilac istraživanja; 3) područje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraživanje; 4) vrsta i obim istraživačkih radova;

5) rok i uslovi za vršenje istraživanja; 6) obaveze nosioca odobrenja.

(3) Odobrenje za istraživanja kulturnog dobra može se izdati pravnom licu koje ima: 1) istraživačku licencu; 2) elaborat istraživanja i zaštite; 3) obezbijeđena tehnička i finansijska sredstava za vršenje istraživanja i sprovo-đenje mjera zaštite.

(4) U slučaju hitne zaštite kulturnog dobra ili arheološkog nalazišta odobrenje za istraživanje može se izdati i bez dokaza o ispunjenosti uslova iz stava 3 tač. 2 i 3 ovog člana.

(5) Ako je za istraživanje potrebno ograničiti redovno korišćenje područja ili dobra koje će se istraživati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanja dostavlja se i ugovor o uređivanju međusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog područja, odnosno dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vršenju istraživačkih poslova, a za podvodna arheološka istraživanja i saglasnost organa uprave nadležnog za poslove sigurnosti na moru. (6) Ako su za istraživanje potrebna specijalna tehnička sredstva, za čiju je upotrebu prema zakonu potrebna posebna dozvola, uz zahtjev se podnosi i odobrenje za upotrebu tih sredstava. (7) Sadržaj elaborata iz stava 3 tačka 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.

249

Page 250: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

23

Obaveze nosioca odobrenjaObaveze nosioca odobrenjaObaveze nosioca odobrenjaObaveze nosioca odobrenja

Član 82Član 82Član 82Član 82

(1) Nosilac odobrenja za istraživanje, zavisno od vrste istraživanja, dužan je da: 1) odredi lice koje će vršiti stručni nadzor nad istraživačkim radovima;

2) u toku vršenja istraživanja redovno i uredno vodi dokumentaciju o izvršenim istraživačkim radovima i preduzetim mjerama zaštite;

3) preduzme potrebne mjere za fizičko i tehničko obezbijeđenje područja, objekta i nalaza tokom i nakon istraživanja;

4) povremeno informiše javnost o toku istraživanja; 5) omogući zainteresovanim stručnjacima i naučnicima da razgledaju nalazišta i

nalaze; 6) u roku od 60 dana od isteka roka za vršenje istraživanja dostavi Upravi

preliminarni izvještaj o izvršenom istraživanju; 7) u roku od jedne godine od isteka roka za vršenje istraživanja dostavi Upravi

konačni izvještaj, sa kompletnom dokumentacijom, o izvršenom istraživanju; 8) u roku od tri godine od isteka roka za vršenje istraživanja objavi rezultate

istraživanja; 9) u roku od godinu dana od isteka roka za vršenje istraživanja preda pokretne

nalaze subjektu koji odredi Vlada. (2) Stručni nadzor nad istraživačkim radovima može da vrši lice koje ima

istraživačku licencu.

Obustavljanje istraživanja i oduzimanje odobrenjaObustavljanje istraživanja i oduzimanje odobrenjaObustavljanje istraživanja i oduzimanje odobrenjaObustavljanje istraživanja i oduzimanje odobrenja

Član 83Član 83Član 83Član 83 (1) Uprava je dužna da rješenjem: 1) obustavi vršenje istraživanja ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenjem i da odredi rok za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti; 2) oduzme odobrenje za istraživanje ako se istraživanjem nanosi šteta ili dovodi u opasnost kulturno dobro i da naredi preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite kulturnog dobra odnosno područja.

(2) Troškove sprovođenja mjera zaštite iz stava 1 tačka 2 ovog člana snosi lice koje je imalo odobrenje za vršenje istraživanja.

(3) Žalba na rješenje iz stava 1 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Istraživačka licencaIstraživačka licencaIstraživačka licencaIstraživačka licenca

Član 84Član 84Član 84Član 84 (1) Istraživačka licenca je dokaz o stručnim referencama pravnog i fizičkog lica za

vršenje istraživačkih radova i sprovođenje mjera zaštite. (2) Istraživačku licencu iz stava 1 ovog člana izdaje i oduzima Ministarstvo. (3) Istraživačka licenca može se izdati pravnom licu koje je registrovano za istra-

živanje i koje ima u radnom odnosu ili u članstvu najmanje tri lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom, od kojih najmanje jedno lice sa istaživačkom licencom.

(4) Istraživačka licenca može se izdati fizičkom licu koje ima odgovarajuću stručnu spremu, tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit za istraživača. (5) Bliže uslove i način sticanja i oduzimanja istraživačkih licenci, kao i sadržaj i način vođenja evidencije izdatih istraživačkih licenci propisuje Ministarstvo.

250

Page 251: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

24

Strani istraživačiStrani istraživačiStrani istraživačiStrani istraživači

Član 85Član 85Član 85Član 85

Strana fizička i pravna lica mogu da vrše istraživanja kulturnih dobara na teritoriji Crne Gore u saradnji sa domaćim pravnim licem koje ima odobrenje iz člana 81 ovog zakona.

Pravo prvenstva naučne obradePravo prvenstva naučne obradePravo prvenstva naučne obradePravo prvenstva naučne obrade

Član 86Član 86Član 86Član 86 Nosilac odobrenja za istraživanje i stručna lica koja su učestvovala u istraživanju

imaju pravo prvenstva naučne obrade i objavljivanja rezultata istraživanja u roku od tri godine od dana završetka istraživanja.

3333. Slučajna otkrića. Slučajna otkrića. Slučajna otkrića. Slučajna otkrića

Obaveze pronalazačaObaveze pronalazačaObaveze pronalazačaObaveze pronalazača

Član 87Član 87Član 87Član 87 (1) Ako se prilikom izvođenja građevinskih, poljoprivrednih ili bilo kojih drugih radova i aktivnosti na kopnu ili u vodi naiđe na nalaze od arheološkog značaja, izvođač radova (u daljem tekstu: slučajni pronalazač) dužan je da: 1) prekine radove i da obezbijedi nalazište, odnosno nalaze od eventualnog oštećenja, uništenja i od neovlašćenog pristupa drugih lica; 2) odmah prijavi nalazište, odnosno nalaz Upravi, najbližoj javnoj ustanovi za zaštitu kulturnih dobara, organu uprave nadležnom za poslove policije ili organu uprave nadležnom za poslove sigurnosti na moru; 3) sačuva otkrivene predmete na mjestu nalaženja u stanju u kojem su nađeni do dolaska ovlašćenih lica subjekata iz tačke 2 ovog stava; 4) saopšti sve relevantne podatke u vezi sa mjestom i položajem nalaza u vrijeme otkrivanja i o okolnostima pod kojim su otkriveni.

(2) Izuzetno od stava 1 tačka 3 ovog člana, pronalazač može nalaze, radi njihove zaštite, odmah predati nekom od subjekata iz stava 1 tačka 2 ovog člana.

Obaveze Uprave i investitoraObaveze Uprave i investitoraObaveze Uprave i investitoraObaveze Uprave i investitora

Član 88Član 88Član 88Član 88 (1) Uprava je dužna da, najkasnije narednog dana od dana obavještenja iz člana 87

stav 1 tačka 2 ovog zakona: 1) komisijski utvrdi da li se radi o arheološkim nalazima; 2) preduzme brigu o čuvanju nalazišta i nalaza; 3) preda nalaze na privremeno čuvanje javnoj muzejskoj ustanovi u opštini na čijoj su teritoriji pronađeni ili matičnoj muzejskoj ustanovi; 4) o izvršenom uviđaju i preduzetim mjerama sačini detaljan zapisnik; 5) nakon izvršenog uviđaja, zavisno od vrste i prirode otkrivenog nalazišta i radova koji se izvode, donese rješenje kojim će odrediti da se izvođenje radova nastavi uz nadzor arheologa sa istraživačkom licencom ili da se radovi privremeno obustave i sprovede odgovarajuće arheološko istraživanje.

(2) Privremena obustava radova, u smislu stava 1 tačka 5 ovog člana, može trajati najduže 30 dana.

251

Page 252: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

25

(3) U roku iz stava 2 ovog člana Uprava može donijeti rješenje o uspostavljanju

prethodne zaštite nalazišta. (4) Ako Uprava ne uspostavi prethodnu zaštitu u skladu sa stavom 3 ovog člana,

nalazište se smatra slobodnim prostorom. (5) Žalba na rješenje iz stava 1 tačka 5 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. (6) U slučaju iz stava 1 tačka 5 ovog člana troškove arheoloških istraživanja i

arheološkog nadzora snosi država ukoliko sa investitorom građevinskih radova nije drukčije ugovoreno.

4. Integralna zaštita 4. Integralna zaštita 4. Integralna zaštita 4. Integralna zaštita

Zaštita kulturnih dobara u planskim dokumentimaZaštita kulturnih dobara u planskim dokumentimaZaštita kulturnih dobara u planskim dokumentimaZaštita kulturnih dobara u planskim dokumentima

Član 89Član 89Član 89Član 89 (1) Planskim dokumentima obezbjeđuje se zaštita kulturnih dobara i njihove

okoline, kao integralnog dijela savremenog društvenog, ekonomskog i urbanog razvoja, na način kojim se poštuje njihov integritet i status i dosljedno sprovode režim i mjere zaštite koji su propisani ovim zakonom.

(2) Planski dokument mora biti usklađen sa studijom zaštite kulturnih dobara (u daljem tekstu: studija zaštite) i menadžment planom.

(3) Uprava daje mišljenje na planski dokument, u odnosu na usklađenost sa studijom zaštite i menadžment planom, shodno zakonu kojim se uređuje prostor.

Studija zaštite kulturnih dobaraStudija zaštite kulturnih dobaraStudija zaštite kulturnih dobaraStudija zaštite kulturnih dobara

Član 90Član 90Član 90Član 90 (1) Studija zaštite, zavisno od vrste planskog dokumenta, sadrži:

1) tekstualni i grafički prikaz nepokretnih kulturnih dobara, potencijalnih arheolo-ških lokaliteta, prostora sa izraženim ambijentalnim vrijednostima i njihove okoline, na području koje je obuhvaćeno planskim dokumentom;

2) režim i mjere zaštite, očuvanja i unaprjeđenja kulturnih dobara i njihove zašti-ćene okoline; 3) konzervatorske uslove za projektovanje radova za sprovođenje konzervato-rskih mjera na nepokretnim kulturnim dobrima. (2) Studiju zaštite donosi Uprava, a njena izrada se može povjeriti pravnom licu koje ima konzervatorsku licencu.

(3) Režim i mjere zaštite iz stava 1 tačka 2 ovog člana obuhvataju, naročito: 1) namjenu, način čuvanja, održavanja, korišćenja i zaštite kulturnih dobara i nji-hove zaštićene okoline; 2) mjere zaštite potencijalnih arheoloških lokaliteta i prostora sa izraženim ambijentalnim vrijednostima; 3) procjenu potrebnih arheoloških, konzervatorskih i drugih istraživanja; 4) predloge za uklanjanje ili promjenu namjene objekata čije postojanje ili korišćenje ugrožava istraživanja, zaštitu ili korišćenje kulturnog dobra; 5) potrebne konzervatorske mjere za očuvanje ii revitalizaciju kulturnog dobra; 6) obnovu narušenog kulturnog pejzaža.

(4) Konzervatorski uslovi iz stava 1 tačka 3 ovog člana sadrže detaljan opis stanja, gabarita i izgleda kulturnog dobra, vrste materijala i tehniku izvođenja radova za koje je potrebna građevinska dozvola.

252

Page 253: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

26

Menadžment planMenadžment planMenadžment planMenadžment plan

Član 91Član 91Član 91Član 91

(1) Menadžment plan je strateški dokument za dugoročno upravljvanje, zaštitu, očuvanje, korišćenje i prezentaciju kulturno-istorijske cjeline, lokaliteta i područja.

(2) Menadžment plan se obavezno donosi za kulturno dobro koje je upisano na Listu svjetske baštine i kulturno dobro koje se nominuje za upis na ovu listu.

(3) Menadžment plan sadrži, naročito: 1) strategiju višegodišnjeg upravljanja kulturnim dobrom i smjernice za njenu realizaciju; 2) program aktivnosti na cjelovitoj valorizaciji, zaštiti i prezentaciji kulturnog dobra; 3) mehanizme za ostvarivanje integralne zaštite; 4) način vršenja monitoringa planiranih aktivnosti.

(4) Menadžment plan donosi Vlada, na predlog Ministarstva.

Geološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovinaGeološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovinaGeološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovinaGeološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina

Član 92Član 92Član 92Član 92 Geološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina, uključujući i izgradnju

rudarskih objekata, na područjima na kojima se nalaze nepokretna kulturna dobra, kao i na udaljenosti do 500 m od granica njihove zaštićene okoline, ne mogu se vršiti bez prethodne saglasnosti Uprave.

Zaštita kulturnih dobara od faktora uticaja na životnu sredinuZaštita kulturnih dobara od faktora uticaja na životnu sredinuZaštita kulturnih dobara od faktora uticaja na životnu sredinuZaštita kulturnih dobara od faktora uticaja na životnu sredinu

Član 93Član 93Član 93Član 93 (1) Organ uprave nadležan za monitoring stanja životne sredine dužan je da

indikatore, podatke i ocjenu stanja životne sredine dostavlja Upravi. (2) Pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost koja može imati negativan uticaj na

kulturna dobra i njihovu okolinu dužna su da utvrde mjere za smanjenje i otklanajanja posljedica uticaja na kulturna dobra i da ih redovno sprovode.

5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere

Pojam i vrstePojam i vrstePojam i vrstePojam i vrste

Član 94Član 94Član 94Član 94 Konzervatorske mjere na kulturnim dobrima su konzervacija, restauracija,

rekonstrukcija, anastiloza, konsolidacija, sanacija, adaptacija i drugi radovi i aktivnosti kojima se održava ili mijenja postojeće stanje kulturnih dobara.

KonzervacijaKonzervacijaKonzervacijaKonzervacija

Član 95Član 95Član 95Član 95

(1) Konzervacijom se obezbjeđuje očuvanje kulturnog dobra u zatečenom stanju. (2) Konzervacija se sprovodi na kulturnom dobru ili njegovom dijelu o čijoj

originalnosti nema validih podataka na osnovu kojih bi se mogla sprovesti restauracija ili druga konzervatorska mjera.

253

Page 254: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

27

RestauracijaRestauracijaRestauracijaRestauracija

Član 96Član 96Član 96Član 96

(1) Restauracija je vraćanje nedostajućih djelova kulturnog dobra i odstranjivanje neautentičnih djelova i dodataka kulturnom dobru, u skladu sa njegovim izvornim oblikom i svojstvima. (2) Restauracija kulturnog dobra se vrši na osnovu autentične dokumentacije ili validih podataka, primjenom originalnih, odnosno odgovarajućih materijala, uz poštovanje doprinosa svih perioda u stvaranju i očuvanju kulturnog dobra, na način da se svi dodatni radovi prepoznatljivo razlikuju od kompozicije njegovog autentičnog dijela. (3) Restauracija se ne može odobriti i vršiti na osnovu pretpostavljene originalnosti, odnosno autentičnosti kulturnog dobra.

(4) Otkrivanje autentičnog stanja kulturnog dobra može se odobriti samo ako je dio koji se uklanja manje vrijedan od dijela koji se otkriva.

RekonstrukcijaRekonstrukcijaRekonstrukcijaRekonstrukcija

Član 97Član 97Član 97Član 97 Rekonstrukcijom se vrši obnova uništenog kulturnog dobra, na osnovu autenti-čne

dokumentacije o njegovom vizuelnom izgledu i sadržini.

AnastilozaAnastilozaAnastilozaAnastiloza

Član 98Član 98Član 98Član 98 (1) Anastiloza je ponovno slaganje postojećih rasčlanjenih djelova kulturnog dobra. (2) U slučaju anastiloze kulturnog dobra materijal koji se koristi za spajanje djelova

treba da bude prepoznatljiv, a njegova količina najmanje moguća za uspostavljanje novog oblika kulturnog dobra.

Adaptacija, sanacija i konsolidacijaAdaptacija, sanacija i konsolidacijaAdaptacija, sanacija i konsolidacijaAdaptacija, sanacija i konsolidacija

Član 99Član 99Član 99Član 99 (1) Adaptacija je prilagođavanje kulturnog dobra novoj namjeni, funkciji ili stan-

dardima djelatnosti, bez bitne promjene njegovog izgleda. (2) Sanacija je obnova kulturnog dobra primjenom više konzervatorskih mjera. (3) Konsolidacija je ojačavanje strukture i otpornosti kulturnog dobra, bez promjene

njegovog vizuelnog izgleda.

Tradicionalne tehnike, zanati i materijaliTradicionalne tehnike, zanati i materijaliTradicionalne tehnike, zanati i materijaliTradicionalne tehnike, zanati i materijali

Član 100Član 100Član 100Član 100 (1) Prilikom sprovođenja konzervatorskih mjera na kulturnom dobru prednost se daje tradicionalnim tehnikama, zanatima i materijalima.

(2) Kada se pokaže da tradicionalne tehnike, zanati i materijali nijesu odgovarajući, konzervatorske mjere na kulturnom dobru mogu se izvršiti primjenom savremene tehnike i materijala, čija je efikasnost potvrđena naučnim podacima ili praktičnim iskustvima.

254

Page 255: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

28

Sprovođenje konzervatorskih mjeraSprovođenje konzervatorskih mjeraSprovođenje konzervatorskih mjeraSprovođenje konzervatorskih mjera

Član 101Član 101Član 101Član 101

(1) Konzervatorske mjere na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru sprovode se u skladu sa ovim zakonom i odgovarajućim pravilima međunarodnih tijela za zaštitu kulturnih dobara, na osnovu konzervatorskog projekta.

(2) Ako je za sprovođenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru potrebna građevinska dozvola primjenjuju se i propisi o izgradnji objekata.

(3) Izvođač radova na kulturnom dobru dužan je da obavijesti Upravu o početku izvođenja radova.

Konzervatorski usloviKonzervatorski usloviKonzervatorski usloviKonzervatorski uslovi

Član 102Član 102Član 102Član 102

(1) Za izradu konzervatorskog projekta za sprovođenje konzervatorskih mjera na pokretnom kulturnom dobru i za izvođenje radova na nepokretnom kulturnom dobru za koje se ne izdaju urbanističko-tehnički uslovi, Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra, izdaje konzervatorske uslove.

(2) Konzervatorski uslovi iz stava 1 ovog člana, zavisno od vrste kulturnog dobra i planiranih radova, sadrže vrstu konzervatorske mjere, elemente iz člana 90 stav 4 ovog zakona i druge uslove kojima se obezbjeđuje autentičnost i integritet kulturnog dobra.

Konzervatorski projekatKonzervatorski projekatKonzervatorski projekatKonzervatorski projekat

Član 103Član 103Član 103Član 103 (1) Konzervatorski projekat je tehnička dokumentacija za sprovođenje konzervato-

rskih mjera na kulturnom dobru. (2) Konzervatorski projekat, zavisno od vrste kulturnog dobra, mogu da izrađuju

javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara i druga pravna i fizička lica koja imaju konzervatorsku licencu.

(3) Saglasnost na konzervatorski projekat daje Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno držaoca kulturnog dobra

(4) Prije izrade konzervatorskog projekta vrše se sva potrebna istraživanja.

Ovlašćenje za sprovođenje konzervatorskih mjeraOvlašćenje za sprovođenje konzervatorskih mjeraOvlašćenje za sprovođenje konzervatorskih mjeraOvlašćenje za sprovođenje konzervatorskih mjera

Član 104Član 104Član 104Član 104 (1) Konzervatorske mjere na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru mogu da vrše javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara i druga pravna i fizička lica koja imaju odgovarajuću konzervatorsku licencu.

(2) Lica iz stava 1 ovog člana mogu da, uz prethodnu saglasnost Uprave, za izvođenje pojedinih radova na sprovođenju konzervatorskih mjera na kulturnom dobru angažuju drugo pravno ili fizičko lice koje ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana.

Stručni nadzor i rukovođenje radovimaStručni nadzor i rukovođenje radovimaStručni nadzor i rukovođenje radovimaStručni nadzor i rukovođenje radovima

Član 105Član 105Član 105Član 105 (1) Vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra dužan je da odredi lice koje će vršiti stručni nadzor nad izvođenjem radova na kulturnom dobru. (2) Izvođač radova je dužan da odredi lice koje će rukovoditi izvođenjem radova na kulturnom dobru.

255

Page 256: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

29

(3) Stručni nadzor i rukovođenje radovima na kulturnim dobrima može da vrši lice

koje ima odgovarajuću konzervatorsku licencu.

Konzervatorska licencaKonzervatorska licencaKonzervatorska licencaKonzervatorska licenca

Član 106Član 106Član 106Član 106 (1) Konzervatorska licenca je dokaz o stručnim referencama pravnog i fizičkog lica

za izradu studije zaštite i konzervatorskog projekta i za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima.

(2) Licencu iz stava 1 ovog člana izdaje i oduzima Ministarstvo. (3) Konzervatorska licenca se može izdati pravnom licu koje je registrovano za

izvođenje radova na kulturnim dobrima i koje ima u radnom odnosu ili u članstvu najmanje tri lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom, od kojih najmanje jedno lice sa konzervatorkom licencom.

(4) Konzervatorska licenca se može izdati fizičkom licu koje ima odgovarajuću visoku stručnu spremu, tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit za obavljanje konzervatorske djelatnosti.

(5) Bliže uslove i način izdavanja i oduzimanja konzrvatorske licence, kao i sadržaj i način vođenja evidencije izdatih konzervatorskih licenci propisuje Ministarstvo.

Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licenceObustava radova i oduzimanje konzervatorske licenceObustava radova i oduzimanje konzervatorske licenceObustava radova i oduzimanje konzervatorske licence

Član 107Član 107Član 107Član 107 (1) Uprava je dužna da rješenjem:

1) privremeno obustavi sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru, do obezbjeđivanja uslova za njihovo pravilno izvođenje, ako se radovi ne izvode u skladu sa konzervatorskim projektom na koji je data saglasnost Uprave; 2) obustavi izvođenje radova kojim se ugrožava ili dovodi u opasnost kulturno dobro i naredi preduzimanje neophodnih mjera zaštite. (2) Ako je za sprovođenje konzervatorskih mjera izdata građevinska dozvola, Uprava će rješenje iz stava 1 ovog člana dostaviti nadležnoj građevinskoj inspekciji i organu koji je izdao građevinsku dozvolu. (3) U slučaju iz stava 2 ovog člana građevinska inspekcija je dužna da naloži zabranu izvođenja odobrenih radova. (4) Žalba na rješenje iz st. 1 i 3 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. (5) U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana Ministarstvo će oduzeti konzervatorsku licencu licu koje je izvodilo radove i licu koje je rukovodilo izvođenjem radova.

Prijem izvedePrijem izvedePrijem izvedePrijem izvedenih radovanih radovanih radovanih radova

Član 108Član 108Član 108Član 108 (1) Radi stručne kontrole kvaliteta sprovedenih konzervatorskih mjera na kulturnom dobru vrši se prijem izvedenih radova. (2) Prijem izvedenih radova vrši Uprava, na zahtjev investitora radova.

(3) Uz zahtjev iz stava 2 ovog člana dostavlja se izvještaj o izvršenim radovima i izvještaj o stručnom nadzoru.

(4) Prijem izvedenih radova vrši stručna komisija koju obrazuje Uprava, od najmanje tri člana, od kojih jedan član mora imati konzervatorsku licencu.

256

Page 257: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

30

6.6.6.6. Ostale mjere zaštiOstale mjere zaštiOstale mjere zaštiOstale mjere zaštitetetete

Vraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanjeVraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanjeVraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanjeVraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanje

Član 109Član 109Član 109Član 109 (1) Ako se na kulturnom dobru izvode ili su izvedeni radovi bez konzervatorskog projekta na koji je data saglasnost, Uprava će rješenjem obustaviti izvođenje radova i naložiti da se, ukoliko je to moguće, kulturno dobro vrati u prvobitno stanje. (2) U slučaju iz stava 1 ovog člana Uprava će utvrditi odgovarajuće mjere zaštite za sprječavanje rizika od oštećenja ili uništenja kulturnog dobra. (3) Ako se u slučaju iz stava 1 ovog člana kulturno dobro ne može vratiti u prvobitno stanje vlasnik odnosno držalac kulturnog dobra i izvođač radova na kulturnom dobru dužni su da državi plate štetu u iznosu stvarne vrijednosti tog kulturnog dobra.

Eksproprijacija kulturnog dobraEksproprijacija kulturnog dobraEksproprijacija kulturnog dobraEksproprijacija kulturnog dobra

Član 110Član 110Član 110Član 110 Nepokretno kulturno dobro u privatnoj svojini može se eksproprijisati, u skladu sa

zakonom kojim se uređuje eksproprijacija, ako je to neophodno radi vršenja arheoloških istraživanja ili sprovođenja propisanih mjera zaštite.

VIVIVIVI.... PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRŽALACA KULTURPRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRŽALACA KULTURPRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRŽALACA KULTURPRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRŽALACA KULTURNIH DOBARANIH DOBARANIH DOBARANIH DOBARA 1.1.1.1. Prava vlasnika i držalacaPrava vlasnika i držalacaPrava vlasnika i držalacaPrava vlasnika i držalaca

Pravo na stručnu pomoćPravo na stručnu pomoćPravo na stručnu pomoćPravo na stručnu pomoć

Član 111Član 111Član 111Član 111 (1) Vlasnik i držalac kulturnog dobra imaju pravo na besplatnu stručnu pomoć u

pogledu: 1) pregledanja, utvrđivanja stanja i objašnjavanja osobenosti i značaja kulturnog dobra; 2) savjeta i uputstava u vezi sa čuvanjem, održavanjem, poštovanjem i koriš-ćenjem kulturnog dobra; 3) ukazivanja na potrebu preduzimanja mjera zaštite; 4) načina ostvarivanja prava i obaveza utvrđenih ovim zakonom.

(2) Pravo na stručnu pomoć iz stava 1 ovog člana ostvaruje se kod Uprave i javnih ustanova za zaštitu kulturnih dobara.

Pravo na javnu prezentacijuPravo na javnu prezentacijuPravo na javnu prezentacijuPravo na javnu prezentaciju

Član 112Član 112Član 112Član 112

(1) Vlasnik, odnosno držalac pokretnog kulturnog dobra ima pravo da kulturno dobro povremeno javno prezentuje u izložbenim prostorima javnih ustanova za zaštitu kulturnih dobara, bez plaćanja naknade za ustupljeni prostor i organizaciju izložbe. (2) Međusobni odnosi između vlasnika, odnosno držaoca i javne ustanove iz stava 1 ovog člana u pogledu prezentacije pokretnog kulturnog dobra uređuju se ugovorom.

257

Page 258: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

31

Pravo deponovanjaPravo deponovanjaPravo deponovanjaPravo deponovanja

Član 113Član 113Član 113Član 113 (1) Vlasnik i držalac pokretnog kulturnog dobra, koji ne može da obezbijedi uslove za

njegovo čuvanje ili je privremeno spriječen da čuva kulturno dobro, ima pravo da to dobro deponuje kod Uprave, organa uprave nadležnog za poslove arhivske djelatnosti ili javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara. (2) Međusobni odnosi između vlasnika, odnosno držaoca i subjekata iz stava 1 ovog člana, u vezi sa čuvanjem, održavanjem i korišćenjem deponovanog kulturnog dobra, uređuju se ugovorom.

Pravo na Pravo na Pravo na Pravo na finansijsku podrškufinansijsku podrškufinansijsku podrškufinansijsku podršku

Član 114Član 114Član 114Član 114 (1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na finansijsku podršku države za održavanje

kulturnog dobra i za sprovođenje konzervatorskih mjera koje prelaze troškove redovnog održavanja, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Vrstu, sadržinu i obim radova koji spadaju u redovno održavanje kulturnog dobra i kriterijume za utvrđivanje visine troškova redovnog održavanja propisuje Ministarstvo.

(3) Poreske i carinske olakšice koje vlasnik kulturnog dobra ostvari povodom kulturnog dobra smatraju se učešćem Crne Gore u zaštiti tog kulturnog dobra.

Pravo na naknadu štetePravo na naknadu štetePravo na naknadu štetePravo na naknadu štete

Član 115Član 115Član 115Član 115 (1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na naknadu štete, ako je:

1) mjerom zaštite koju je odredila Uprava ograničeno ekonomsko iskorišćavanje kulturnog dobra, za tradicionalnu ili drugu odobrenu namjenu; 2) zbog istraživanja ili sprovođenja mjera zaštite, koje vrši lice koje je odredila Uprava, kulturno dobro oštećeno; 3) za sprovođenje mjera iz tačke 2 ovog stava neophodno njegovo prisustvo, zbog čega ne može da obavlja svoje redovne aktivnosti.

(2) Naknada štete po osnovu stava 1 ovog člana ostvaruje se kod Uprave. 2. 2. 2. 2. Obaveze vlasnika i držalacaObaveze vlasnika i držalacaObaveze vlasnika i držalacaObaveze vlasnika i držalaca

Prijavljivanje promjenaPrijavljivanje promjenaPrijavljivanje promjenaPrijavljivanje promjena

Član 116Član 116Član 116Član 116

Vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra dužan je da odmah, a najkasninje u roku od osam dana, prijavi Upravi svaku pravnu i fizičku promjenu na kulturnom dobru.

Čuvanje, održavanje i sprovođenje mjera zaštiteČuvanje, održavanje i sprovođenje mjera zaštiteČuvanje, održavanje i sprovođenje mjera zaštiteČuvanje, održavanje i sprovođenje mjera zaštite

Član 117Član 117Član 117Član 117 (1) Vlasnik kulturnog dobra dužan je da kulturno dobro čuva, pravilno koristi, redovno održava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrđene mjere zaštite. (2) Obaveze iz stava 1 ovog člana vlasnik kulturnog dobra može prenijeti na držaoca ugovorom ili pravnim aktom, u skladu sa zakonom.

258

Page 259: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

32

(3) Ako kulturno dobro obuhvata više djelova na kojima pravo svojine ima više lica, svaki vlasnik posebnog dijela kulturnog dobra dužan je da postupa na način iz stava 1 ovog člana. (4) Ako vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra ne postupa sa kulturnim dobrom u skladu sa stavom 1 ovog člana, Uprava će mu rješenjem narediti da u određenom roku izvrši potrebne mjere zaštite i upozoriće ga da će u slučaju nepostupanja po rješenju naređene mjere zaštite izvršiti o njegovom trošku. (5) Žalba na rješenje iz stava 4 ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja.

Dopuštanje istraživanja i sprovođenja mjera zaštiteDopuštanje istraživanja i sprovođenja mjera zaštiteDopuštanje istraživanja i sprovođenja mjera zaštiteDopuštanje istraživanja i sprovođenja mjera zaštite

Član 118Član 118Član 118Član 118 (1) Vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra dužan je da, po prethodnom obavje-štenju, dopusti Upravi i drugom licu koje ima odobrenje Uprave da pregleda, evidentira, dokumentuje, istražuje i snima kulturno dobro, uzima uzorke materijala i sprovodi utvrđene mjere zaštite.

(2) Obavještenje iz stava 1 ovog člana dostavlja se vlasniku, odnosno držaocu kulturnog dobra najkasnije tri dana prije vršenja radnji i mjera.

Omogućavanje dostupnosti kulturnog dobra javnostiOmogućavanje dostupnosti kulturnog dobra javnostiOmogućavanje dostupnosti kulturnog dobra javnostiOmogućavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti

Član 119Član 119Član 119Član 119 (1) Subjekat koji upravlja kulturnim dobrom u državnoj svojini i vjerska zajednica

dužni su da, u skladu sa prirodom i namjenom kulturnog dobra i organizacijom svoga rada, omoguće pojedinačni i kolektivni pristup kulturnom dobru koje posjeduju.

(2) Lica iz stava 1 ovog člana dužna su da, na zahtjev javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara, privremeno ustupe kulturno dobro koje posjeduju radi prezentacije javnosti.

(3) Vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra u privatnoj svojini dužan je da najmanje dva puta u toku godine omogući pristup javnosti kulturnom dobru koje posjeduje.

(4) Ukoliko pristup pokretnom kulturnom dobru u privatnoj svojini nije moguće ostvariti na mjestu gdje se ono nalazi, vlasnik, odnosno držalac je dužan da omogući njegovu prezentaciju u javnoj ustanovi za zaštitu kulturnih dobara.

(5) Vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra može ustanoviti naknadu za pristup kulturnom dobru, osim u slučajevima iz člana 119 stav 1 ovog zakona.

(6) Kriterijume za utvrđivanje visine naknade za pristup kulturnom dobru utvrđuje Vlada.

VIIVIIVIIVII.... OBAVLJANJE DJELATNOSTOBAVLJANJE DJELATNOSTOBAVLJANJE DJELATNOSTOBAVLJANJE DJELATNOSTI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARAI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARAI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARAI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Obavljanje djelatnostiObavljanje djelatnostiObavljanje djelatnostiObavljanje djelatnosti

Član 120Član 120Član 120Član 120

Zaštita i očuvanje kulturnih dobara ostvaruje se obavljanjem konzervatorske, muzej-ske, arhivske, bibliotečke i kinotečke djelatnosti, u skladu sa zakonom i pravilima struke.

259

Page 260: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

33

KonzervatorskaKonzervatorskaKonzervatorskaKonzervatorska djelatnostdjelatnostdjelatnostdjelatnost

Član 121Član 121Član 121Član 121

(1) Konzervatorska djelatnost obuhvata stručne poslove koji se odnose na istra-živanje, proučavanje, dokumentovanje, obilježavanje, prezentaciju, valorizaciju i revalo-rizaciju kulturnih dobara i sprovođenje konzervatorskih mjera. (2) Poslove konzervatorske djelatnosti, u okviru svojih nadležnosti, vrši Uprava, organ uprave nadležan za arhivsku djelatnost i javna ustanova za konzervatorsku djelatnost. (3) Određene poslove konzervatorske djelatnosti mogu da vrše stručne i naučne ustanove i druga pravna i fizička lica koja ispunjavaju propisane prostorne, kadrovske, tehničko-tehnološke i materijalne uslove. (4) Bliže uslove za obavljanje poslova konzervatorske djelatnosti iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.

Javna ustanova zJavna ustanova zJavna ustanova zJavna ustanova za konzervatorsku djelatnosta konzervatorsku djelatnosta konzervatorsku djelatnosta konzervatorsku djelatnost

Član 122Član 122Član 122Član 122 Konzervatorsku djelatnost koja se odnosi na arheološka i konzervatorska istraži-vanja, laboratorijska ispitivanja, ekspertize i obilježavanje kulturnih dobara, izradu studija zaštite i konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, obavljaju javne ustanove koje osniva Vlada.

Vršenje stručnih poslovaVršenje stručnih poslovaVršenje stručnih poslovaVršenje stručnih poslova

Član 123Član 123Član 123Član 123 (1) Stručne poslove konzervatorske djelatnosti mogu da vrše lica koja imaju odgovarajuću srednju, višu i visoku stručnu spremu i položen stručni ispit za obavljanje konzervatorske djelatnosti.

(2) Lica iz stava 1 ovog člana poslove konzervatorske djelatnosti vrše u određenom stručnom zvanju.

(3) Vrstu i stepen stručne spreme za vršenje poslova konzervatorske djelatnosti, zavisno od vrste kulturnog dobra, uslove, program i način polaganja stručnog ispita propisuje Ministarstvo.

Stručna zvanjaStručna zvanjaStručna zvanjaStručna zvanja

Član 124Član 124Član 124Član 124 (1) Stručna zvanja u konzervatorskoj djelatnosti su: 1) laborant, konzervatorski tehničar i dokumentacioni tehničar, sa srednjom stručnom spremom; 2) viši laborant, viši konzervatorski tehničar i viši dokumentacioni tehničar, sa višom stručnom spremom; 3) istraživač, konzervator i dokumentarista, sa visokom stručnom spremom; 4) viši istraživač, viši konzervator, viši dokumentarista, istraživački savjetnik, konzervatorski savjetnik i dokumentacioni savjetnik, sa visokom stručnom spremom i posebnim stručnim referencama.

(2) Stručna zvanja iz stava 1 tač. 1, 2 i 3 ovog člana stiču se polaganjem stručnog ispita za obavljanje konzervatorske djelatnosti.

260

Page 261: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

34

(3) Stručna zvanja iz stava 1 tačka 4 ovog člana dodjeljuje Ministarstvo, na predlog stručne komisije, na osnovu stručnih referenci i rezultata u pogledu zaštite kulturnih dobara i razvoja konzervatorske djelatnosti.

(4) Licu koje stekne stručno zvanje iz stava 1 ovog člana Ministarstvo izdaje uvjerenje.

(5) Bliže uslove, način i postupak sticanja stručnih zvanja, poslovi koji se vrše u određenom stručnom zvanju i obrazac uvjerenja o stručnom zvanju propisuje Ministarstvo.

VIIIVIIIVIIIVIII.... FINANSIRANJE ZAŠTITE I OČUVANJE KULTURNIH DOBARAFINANSIRANJE ZAŠTITE I OČUVANJE KULTURNIH DOBARAFINANSIRANJE ZAŠTITE I OČUVANJE KULTURNIH DOBARAFINANSIRANJE ZAŠTITE I OČUVANJE KULTURNIH DOBARA 1. 1. 1. 1. Obezbjeđivanje sredstava za zaštitu i očuvanje kulturnih dobaraObezbjeđivanje sredstava za zaštitu i očuvanje kulturnih dobaraObezbjeđivanje sredstava za zaštitu i očuvanje kulturnih dobaraObezbjeđivanje sredstava za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara

Izvori sredstavaIzvori sredstavaIzvori sredstavaIzvori sredstava

Član 125Član 125Član 125Član 125 (1) Zaštita i očuvanje kulturnih dobara finansira se iz: 1) sredstava vlasnika i držalaca kulturnih dobara; 2) opštih prihoda budžeta Crne Gore; 3) renta za očuvanje kulturnih dobara; 4) budžeta opština; 5) donacija; 6) drugih izvora, u skladu sa zakonom.

(2) Renta za očuvanje kulturnih dobara se uređuje poreskim zakonima.

Sredstva vlasnika kulturnog dobraSredstva vlasnika kulturnog dobraSredstva vlasnika kulturnog dobraSredstva vlasnika kulturnog dobra

Član 126Član 126Član 126Član 126 (1) Vlasnik kulturnog dobra dužan je da obezbjeđuje sredstva za čuvanje i redovno održavanje kulturnog dobra. (2) Obavezu iz stava 1 ovog člana vlasnik može ugovorom prenijeti na držaoca kulturnog dobra.

Sredstva iz Budžeta Crne GoreSredstva iz Budžeta Crne GoreSredstva iz Budžeta Crne GoreSredstva iz Budžeta Crne Gore

Član 127Član 127Član 127Član 127 Iz opštih prihoda budžeta Crne Gore i od rente za očuvanje kulturnih dobara obezbjeđuju se sredstva za: 1) čuvanje i redovno održavanje kulturnih dobara u državnoj svojini sa kojima raspolaže država, 2) finansijsku podršku za održavanje kulturnih dobara, u skladu sa članom 114 ovog zakona; 3) naknadu štete vlasniku kulturnog dobra u privatnoj svojini, po osnovu člana 115 ovog zakona; 4) sticanje kulturnih dobara po osnovu prava preče kupovine; 5) isplatu nalazačke nagrade za slučajna otkrića arheoloških nalaza; 6) eksproprijaciju nepokretnih kulturnih dobara u korist države; 7) arheološka istraživanja, identifikaciju i konzervaciju arheoloških nalazišta i nalaza, ako nije dukčije određeno; 8) izradu studija zaštite i menadžment planova, 9) izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera;

261

Page 262: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

35

10) očuvanje kulturnih dobara koja se nalaze u inostranstvu, a koja su od značaja za istoriju i kulturu Crne Gore; 11) pravičnu naknadu i troškove postupka u vezi sa povraćajem kulturnih dobara koja su protivpravno odnesena sa teritorije Crne Gore.

Program zaštite i očuvProgram zaštite i očuvProgram zaštite i očuvProgram zaštite i očuvaaaanja kulturnih dobaranja kulturnih dobaranja kulturnih dobaranja kulturnih dobara

Član 128Član 128Član 128Član 128

(1) Sredstva iz opštih prihoda budžeta Crne Gore i namjenska sredstva od rente za očuvanje kulturnih dobara obezbjeđuju se i koriste u skladu sa godišnjim programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

(2) Program iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na predlog Ministarstva.

Sredstva iz budžeta opSredstva iz budžeta opSredstva iz budžeta opSredstva iz budžeta opštineštineštineštine

Član 129Član 129Član 129Član 129 Budžetom opštine, iz opštih prihoda, obezbjeđuju se sredstva za:

1) čuvanje i redovno održavanje kulturnih dobara u državnoj svojini sa kojim raspolaže opština;

2) sticanje kulturnih dobara po osnovu prava preče kupovine; 3) eksproprijaciju nepokretnih kulturnih dobara u korist opštine.

Povraćaj uloženih sredstavaPovraćaj uloženih sredstavaPovraćaj uloženih sredstavaPovraćaj uloženih sredstava

Član 130Član 130Član 130Član 130

(1) Sredstva iz opštih prihoda budžeta Crne Gore i sredstva od rente za očuvanje kulturnih dobara koja su uložena u očuvanje kulturnih dobara su bespovratna, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom. (2) Vlasnik koji proda ili na drugi način otuđi kulturno dobro u čije održavanje su uložena sredstva iz stava 1 ovog člana dužan je da iznos uloženih sredstava vrati u budžet Crne Gore, u roku od 30 dana od dana otuđivanja kulturnog dobra. (3) Izuzetno od stava 1 ovog člana, vlasniku koji je kulturno dobro otuđio po besteretnom osnovu može se omogućiti da obavezu vraćanja uloženih sredstava izvrši u roku od tri godine od dana otuđivanja kulturnog dobra. (4) Otuđivanjem kulturnog dobra, u smislu stava 2 ovog člana, ne smatra se prenos prava svojine na lica iz prvog naslednog reda. (5) Radi obezbjeđivanja vraćanja uloženih sredstava iz stava 1 ovog člana za slučaj otuđivanja kulturnog dobra može se zasnovati založno pravo na kulturnom dobru ili drugom nepokretnom i pokretnom dobru.

IXIXIXIX.... NADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONANADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONANADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONANADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONA

Inspekcijski nadzorInspekcijski nadzorInspekcijski nadzorInspekcijski nadzor

Član 131Član 131Član 131Član 131 (1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo i Uprava preko inspektora za kulturnu baštinu i inspektora za kulturna dobra (u daljem tekstu: inspektor).

(2) Ministarstvo vrši inspekcijski nadzor u pogledu primjene odredbi ovog zakona koje se odnose na uspostavljanje zaštite kulturnih dobara i vođenje Registra.

(3) Uprava vrši inspekcijski nadzor u odnosu na stanje kulturnih dobara, režim i mjere zaštite i prava i obaveze vlasnika i držalaca kulturnih dobara.

262

Page 263: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

36

Obaveze i ovlašćenja inspektoraObaveze i ovlašćenja inspektoraObaveze i ovlašćenja inspektoraObaveze i ovlašćenja inspektora

Član 132Član 132Član 132Član 132

Pored obaveza i ovlašćenja utvrđenih zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor, inspektor je obavezan i ovlašćen da:

1) vrši uvid u stanje kulturnih dobara i način njihovog čuvanja, održavanja i korištenja;

2) vrši kontrolu arheoloških i konzervatorskih istraživanja i izvođenje radova na sprovođenju mjera preventivnih i konzervatorskih mjera;

3) vrši kontrolu vođenja propisane dokumentacije i evidencija, njihove dostupnosti i načina korišćenja;

4) naredi mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka; 5) zabrani vršenje radnji i aktivnosti koje se vrše na kulturnom dobru bez

odgovarajućeg konzervatorskog projekta; 6) naredi fizičko, tehničko ili drugo obezbjeđenje kulturnog dobra ukoliko postoji

opasnost od njegovog oštečenja ili uništenja; 7) podnese predlog za postavljanje privremenog staraoca kulturnom dobru ili za

oduzimanje kulturnog dobra; 8) obustavi arheološko i konzervatorsko istraživanje i izvođenje radova na

kulturnom dobru i podnese predlog za oduzimanje odobrenja izdatog od strane Uprave ili licence za obavljanje određenih poslova koji su izdati u skladu s ovim zakonom;

9) privremeno oduzme kulturno dobro koje je stečeno krivičnim djelom ili koje je protivpravno uneseno u Crnu Goru;

10) bez prethodne najave uđe u prostor u kome se obavlja konzervatorska djelat-nost ili izvode radovi na kulturnom dobru;

11) obavijesti nadležnu inspekciju o povredi zakona koja nije u njegovoj nadležnosti;

12) bez odlaganja podnese krivičnu prijavu ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv svakog lica koje vrši radnje i aktivnosti kojim se provređuje ovaj zakon.

Obaveze subjekata nadzoraObaveze subjekata nadzoraObaveze subjekata nadzoraObaveze subjekata nadzora

Član 133Član 133Član 133Član 133 Pored obaveza utvrđenih zakonom kojim se uređuje inspekcijski nadzor, subjekat nadzora je dužan da inspektoru:

1) omogući nesmetano vršenje uvida u stanje kulturnog dobra, dokumentaciju o kulturnom dobru i radove i aktivnosti koje se izvode na kulturnom dobru;

2) dostavi tražene podatke i dokumentaciju; 3) da potrebna obavještenja u vezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnog dobra.

XXXX.... KAZNENE ODREDBEKAZNENE ODREDBEKAZNENE ODREDBEKAZNENE ODREDBE

Član 134Član 134Član 134Član 134 (1) Novčanom kaznom od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne

zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice koje je vlasnik kulturnog dobra, ako: 1) otuđi kulturno dobro, a prvo ga ne ponudi državi (član 46 stav 1); 2) kulturno dobro otuđi drugom licu pod povoljnijim uslovima od uslova koje je ponudilo državi (član 46 stav 3);

263

Page 264: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

37

3) ugovor o otuđivanju kulturnog dobra ne zaključi u pisanoj formi ili ga ne dostavi Upravi (član 49 stav 1).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice koje je vlasnik kulturnog dobra novčanom kaznom od petostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Član 135Član 135Član 135Član 135 (1) Novčanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne

zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice ili preduzetnik koje je organizator aukcijske prodaje kulturnog dobra, ako ne obavijesti Ministarstvo u propisanom roku o mjestu i vremenu održavanja aukcije i o početnoj prodajnoj cijeni kulturnog dobra (član 47 stav 1).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice koje je organizator aukcije novčanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Član 136Član 136Član 136Član 136 (1) Novčanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice ili preduzetnik koje je prodavac ili posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra, antikviteta ili umjetnina, ako: 1) kupcu ne predoči da je predmet kupoprodaje kulturno dobro, dokaz o vlasništvu na kulturnom dobru ili dokaz da je Ministarstvo obaviješteno o prodaji kulturnog dobra (član 50 stav 1); 2) ne vodi evidenciju o porijeklu, prodajnoj cijeni i kupcima antikviteta i umjetnina (član 51 stav 1 tačka 1); 3) sa kupcem antikviteta ili umjetnine ne zaključi ugovor u pisanoj formi (član 51 stav 1 tačka 3 ); 4) ne obavijesti Upravu o prometu antikviteta i umjetnina (član 51 stav 1 tačka 4).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Član 137Član 137Član 137Član 137 (1) Novčanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice koje je nosilac odobrenja za arheološko ili konzervatorsko istraživanje, ako: 1) ne odredi lice koje će vršiti stručni nadzor nad istraživačkim radovima (član 82 stav 1 tačka 1); 2) ne vodi redovno i uredno dokumentaciju o izvršenim istraživačkim radovima i preduzetim mjerama zaštite (član 82 stav 1 tačka 2); 3) ne obezbijedi čuvanje i održavanje nalazišta i nalaza (član 82 stav 1 tačka 3); 4) ne informiše povremeno javnost o toku istraživanja (član 82 stav 1 tačka 4); 5) ne omogući zainteresovanom stručnom licu ili naučniku razgledanje nalazišta i nalaza (član 82 stav 1 tačka 5); 6) u roku od 30 dana od završetka istraživanja ne dostavi Upravi preliminarni izvještaj o izvršenom istraživanju (član 82 stav 1 tačka 6); 7) po završetku istraživanja u propisanom roku ne dostavi Upravi konačni izvještaj o izvršenom istraživanju, sa kompletnom dokumentacijom (član 82 stav 1 tačka 7); 8) u propisanom roku ne objavi rezultate o arhološkom istraživanju (član 82 stav 1 tačka 8);

264

Page 265: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

38

9) u propisanom roku ne preda pokretne nalaze javnoj ustanovi za za-štitu kulturnih dobara koju odredi Uprava (član 82 stav 1 tačka 9).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zrade u Crnoj Gori.

Član 138Član 138Član 138Član 138

(1) Novčanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: 1) ne prijavi Upravi u roku od osam dana kulturno dobro koje je unijelo ili uvezlo u Crnu Goru (član 55); 2) koristi kulturno dobro za namjene koje nije odobrila Uprava (član 57 stav 1); 3) upotrijebi kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio za reklamu, kao element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe, na način koji ugrožava njegov integritet ili bez odobrenja Uprave (član 58 stav 1); 4) na komercijalnu kopiju kulturnog dobra ne stavi oznaku „kopija“, naziv kulturnog dobra, period i lokalitet iz kojeg potiče (član 58 stav 4); 5) vrši arheološko istraživanje ili konzervatorsko istraživanje koje zadire u integritet kulturnog dobra, bez odobrenja Uprave (član 81 stav 1); 6) sprovodi konzervatorske mjere na kulturnom dobru mimo konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost (član 101 stav 1); 7) ne odredi lice koje će vršiti stručni nadzor nad izvođenjem radova na kulturnom dobru (član 105 stav 1); 8) ne odredi lice koje će rukovoditi izvođenjem radova na kulturnom dobru (član 105 stav 2),

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zrade u Crnoj Gori.

Član 139Član 139Član 139Član 139 (1) Novčanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne

zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice koje je pronalazač kulturnog dobra, ako: 1) ne prekine radove i ne obezbijedi nalazište, odnosno nalaze od eventualnog oštećenja, uništenja i od neovlašćenog pristupa drugih lica (član 87 stav 1 tačka 1); 2) ne prijavi odmah nalazište, odnosno nalaz Upravi, najbližoj javnoj ustanovi za zaštitu kulturnih dobara, organu uprave nadležnom za poslove policije ili organu uprave nadležnom za poslove sigurnosti na moru (član 87 stav 1 tačka 2); 3) ne sačuva otkrivene predmete na mjestu nalaženja u stanju u kojem su nađeni do dolaska ovlašćenih službenih lica (član 87 stav 1 tačka 3); 4) ne saopšti sve relevantne podatke u vezi sa mjestom i pronalaženjem nalaza u vrijeme otkrivanja i o okolnostima pod kojima su otkriveni (član 87 stav 1 tačka 4).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu i fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Član 140Član 140Član 140Član 140

(1) Novčanom kaznom od dvadestostukog do dvjestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniće se za prekršaj pravno lice koje je vlasnik ili držalac kulturnog dobra, ako: 1) u propisanom roku ne prijavi Upravi promjenu na kulturnom dobru (član 116); 2) kulturno dobro ne čuva, pravilno ne koristi, ne održava redovno ili ne sprovodi blagovremeno druge propisane ili utvrđene mjere zaštite (član 117 st. 1 i 3);

265

Page 266: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

39

3) ne dopusti Upravi i drugom licu koje ima odobrenje Uprave da pregleda, evidentira, dokumentuje, istražuje ili snima kulturno dobro, uzima uzorke materijala i sprovodi utvrđene mjere zaštite (član 118 stav 1); 4) ne omogući pristup kulturnom dobru (član 119 st. 1 i 3); 5) ne ustupi kulturno dobro javnoj ustanovi za zaštitu kulturnih dobara radi prezentacije javnosti na značajnoj kulturnoj manifestaciji (član 119 stav 2).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od petostrukog do dvadestostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

XIXIXIXI.... PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Podzakonski aktiPodzakonski aktiPodzakonski aktiPodzakonski akti

Član 141Član 141Član 141Član 141 (1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijeće se u roku od šest mjeseci

od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do donošenja akata iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se važeći podzakonski

akti.

Status spomenika kultureStatus spomenika kultureStatus spomenika kultureStatus spomenika kulture

Član 142Član 142Član 142Član 142 (1) Spomenici kulture čiji je status utvrđen po ranijim propisima imaju status

kulturno dobro do revalorizacije njihove kulturne vrijednosti u skladu sa ovim zakonom. (2) Revalorizacija kulturne vrijednosti kulturnih dobara iz stava 1 ovog člana izvršiće

se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Određivanje zaštićene okolineOdređivanje zaštićene okolineOdređivanje zaštićene okolineOdređivanje zaštićene okoline

Član 143Član 143Član 143Član 143 Granice zaštićene okoline nepokretnih kulturnih dobara, koje nijesu utvrđene do stupanja na snagu ovog zakona, utvrdiće se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ustanovljavanje registra kulturnih dobaraUstanovljavanje registra kulturnih dobaraUstanovljavanje registra kulturnih dobaraUstanovljavanje registra kulturnih dobara

Član 144Član 144Član 144Član 144 Registar kulturnih dobara ustanoviće se u roku od 90 dana od dana donošenja podzakonskog akta iz člana 36 stav 4 ovog zakona.

Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnostOsnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnostOsnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnostOsnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost

Član 145Član 145Član 145Član 145 (1) Uprava i javne ustanove za konzervatorsku djelatnost osnovaće se u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do početka rada Uprave i javnih ustanova za obavljanje konzervatorske djelatnosti poslove iz njihove nadležnosti vršiće Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture i Centar za arheološka istraživanja Crne Gore.

266

Page 267: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

40

Stečena pravaStečena pravaStečena pravaStečena prava

Član 146Član 146Član 146Član 146

(1) Licima koja su po ranijim propisima stekla stručna zvanja za obavljanje djelatnosti zaštite spomenika kulture priznaje se odgovarajuće stručno zvanje za obavljanje konzervatorske djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom.

(2) Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju više od 15 godina radnog iskustva na poslovima zaštite kulturnih dobara u određenom stepenu stručne spreme ili zvanja magistra ili doktora nauka u oblasti od značaja za zaštitu kulturnih dobara nijesu dužna da polažu stručni ispit za obavljanje konzervatorske djelatnosti.

Započeti postupciZapočeti postupciZapočeti postupciZapočeti postupci

Član 147Član 147Član 147Član 147 Postupci započeti po dosadašnjim propisima, u kojima do stupanja na snagu ovog zakona nije donesena prvostepena odluka, okončaće se po ovom zakonu.

PPPPrimjena ranijih planskih dokumenatarimjena ranijih planskih dokumenatarimjena ranijih planskih dokumenatarimjena ranijih planskih dokumenata

Član 148Član 148Član 148Član 148 Za izradu tehničke dokumentacije za izvođenje radova na nepokretnom kulturnom

dobru koje se nalazi na području za koje nije u skladu sa ovim zakonom donesen odgovarajući planski dokument, Uprava izdaje konzervatorske uslove u skladu sa članom 102 ovog zakona.

Prestanak ranijih propisaPrestanak ranijih propisaPrestanak ranijih propisaPrestanak ranijih propisa

Član 149Član 149Član 149Član 149

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe Zakon o zaštiti spomenika kulture (“Službeni list RCG”, br. 47/91) i Zakon o obnovi i revitalizaciji starih gradova postradalih u katastrofalnom zemljotresu od 15. aprila 1979. godine (“Službeni list SRCG”, br. 1/84 i 19/86).

Stupanje na snaguStupanje na snaguStupanje na snaguStupanje na snagu

Član 150Član 150Član 150Član 150 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”. SU-SK Broj 01-357/18 Podgorica, 27. jula 2010. godine

SKUPŠTINA CRNE GORE 24. SAZIVA

PREDŚEDNIK Ranko Krivokapić

267

Page 268: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POZORIŠNOJ DJELATNOSTI

("Sl. list RCG", br. 60/01 od 18.12.2001, "Sl. list Crne Gore", br. 75/10 od 21.12.2010, 73/10 od10.12.2010, 40/11 od 08.08.2011)

Proglašava se Zakon o pozorišnoj djelatnosti, koji je donijela Skupština Crne Gore na prvoj sjednicidrugog redovnog zasijedanja u 2001. godini, dana 12. decembra 2001. godine.

Broj: 01- 3773/2Podgorica, 13. decembar 2001. godine

Predsjednik Crne GoreMilo Đukanović, s.r.

ZAKON

O POZORIŠNOJ DJELATNOSTI

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1Pod pozorišnom djelatnošću, u smislu ovog zakona, smatra se priprema i javno izvođenje scenskih djela.

Član 2Pozorišna djelatnost je od javnog interesa.Javni interes u pozorišnoj djelatnosti ostvaruje se na način i pod uslovima propisanim zakonom.

Član 3Pozorišnu djelatnost obavljaju pozorišta.Pozorišnu djelatnost mogu obavljati i druga domaća i strana pravna i fizička lica, pod uslovima i

na način koji su propisani zakonom.

Član 4Pozorište je slobodno i samostalno u stvaralačkom djelovanju.Zabranjena je cenzura javnog izvođenja scenskog djela.Niko nema pravo da nezakonito ograniči slobodu javnog izvođenja scenskog djela.O povredi slobode javnog izvođenja scenskog djela odlučuje sud po hitnom postupku.

Član 5Scensko djelo se ne može javno izvoditi prije nego što pozorište, odnosno drugo pravno ili fizičko

lice koje se bavi pozorišnom djelatnošću sa nosiocima autorskih prava ne uredi pitanja autorskog prava,ukoliko posebnim propisima nije drukčije uređeno.

Član 6Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

1) priprema scenskog djela obuhvata utvrđivanje umjetničke koncepcije i, u vezi sa tim, stručne ioperativno-tehničke poslove;

268

Page 269: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2) javno izvođenje scenskog djela je njegovo izvođenje pred gledalištem;3) scensko djelo obuhvata umjetnička djela, kao i sinkretične oblike scenskog dešavanja nastale u

obliku pozorišne predstave (drame, kamerne drame, monodrame, pantomime, recital i sl.),muzičke predstave (opera, opereta, oratorijum, mjuzikl i sl.), plesne predstave (balet, koreodrama,folklorna predstava i sl.), priredbe (svečane, edukativne, zabavno-estradne i sl.) i koncerte;

4) cenzura je službeno procjenjivanje muzičko-scenskih djela radi njihovog odobravanja ili zabraneprije javnog izvođenja;

5) programska orijentacija obuhvata mjere i aktivnosti na utvrđivanju koncepcije stvaralačkogdjelovanja pozorišta u kulturnom životu Crne Gore;

6) repertoar (plan prikazivanja) je spisak scenskih djela koja se u pozorištu prikazuju ili će seprikazati u određenom periodu;

7) kulturna baština Crne Gore podrazumijeva crnogorsku kulturnu baštinu i kulturne baštinemanjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica iz Crne Gore;

8) produkcija podrazumijeva cjelokupne aktivnosti na proizvodnji, prikazivanju i izvođenjuscenskog djela;

9) umjetnička koncepcija je planirano umjetničko osmišljavanje i vođenje scenskog djela;10) umjetnički ansambl je skup pozorišnih umjetnika u pozorištu koji čine posebnu organizacionu

jedinicu;11) recenzija je kritički i stručno-umjetnički prikaz, odnosno ocjena scenskog djela;12) pozorišna sezona je određeni vremenski period u toku kalendarske godine u okviru kojeg se

realizuje program pozorišta;13) visoka pozorišna reputacija predstavlja stvaralački ugled iz oblasti pozorišne umjetnosti, koji je

potvrđen na osnovu strukovnih nagrada i drugih priznanja u zemlji i inostranstvu, kao iostvarenih visokih dometa u pozorišnoj umjetnosti.

II POZORIŠTE

1. Osnivanje i rad

Član 7Pozorište se osniva kao ustanova.Pozorište mogu osnovati pravna i fizička lica.Kada je osnivač pozorišta država, odnosno jedinica lokalne samouprave pozorište se osniva kao

javna ustanova.

Član 8Na osnivanje, status, upravljanje, rukovođenje, finansiranje, statusne promjene, prestanak rada i

druga pitanja od značaja za rad pozorišta primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju ustanovekulture, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 9Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

Član 10Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

Član 11Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

Član 12

269

Page 270: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Pozorište je dužno da obavlja djelatnost u skladu sa zakonom i pozorišnim pravilima.Pozorišnim pravilima se utvrđuju normativi i standardi vezani za obavljanje pozorišne djelatnosti,kategorizacija dramskih umjetnika i druga pitanja od značaja za rad pozorišta.

Član 13Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

Član 14Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

Član 15Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

2. Vrste pozorišta

Član 16Zavisno od repertoara i postignutih umjetničkih dometa, pozorišta se organizuju kao: narodno

pozorište, gradsko pozorište, producentsko pozorište i pozorišne grupe.

Član 17Narodno pozorište, u okviru svoje repertoarske djelatnosti, bavi se pripremom i prikazivanjem

scenskih djela iz kulturne baštine Crne Gore i svjetske kulturne baštine, posebno njegujući savremenudomaću i stranu dramu, kao i druga muzičko-scenska djela od izuzetnog umjetničkog značaja.

Član 18Gradsko pozorište je stalno repertoarsko pozorište koje se bavi pripremanjem i javnim

izvođenjem scenskih djela.Pozorište iz stava 1 ovog člana može se organizovati i kao regionalno.

Član 19Producentsko pozorište se povremeno bavi pripremanjem i javnim izvođenjem scenskih djela.

Član 20Pozorišna grupa je pozorište koje osnivaju dva ili više pozorišnih umjetnika.Pozorišna grupa se osniva ugovorom.

3. Upravljanje i finansiranje

Član 21Organi pozorišta su:

1) pozorišni savjet, kao organ upravljanja i2) direktor pozorišta, kao poslovodni organ.

Pozorišni savjet i direktor pozorišta čine upravu pozorišta.Kod pozorišta čiji je osnivač država, odnosno jedinica lokalne samouprave upravu pozorišta,

pored lica iz stava 2 ovog člana, čini i umjetnički direktor pozorišta.

Član 22Pozorišni savjet imenuje i razrješava osnivač.Pozorišni savjet čine predstavnici osnivača i predstavnici zaposlenih u pozorištu.

270

Page 271: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Način i postupak izbora predstavnika zaposlenih u pozorišni savjet uređuje se statutom pozorišta.

Član 23Pozorišni savjet u pozorištu čiji je osnivač država, odnosno jedinica lokalne samouprave imenuje

i razrješava Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), odnosno nadležni organ jedinice lokalnesamouprave.

Član 24Pozorišni savjet:

1) donosi program rada pozorišta;2) usvaja repertoar sa umjetničkom koncepcijom pozorišta;3) utvrđuje poslovnu politiku i programsku orijentaciju sa planovima razvoja pozorišta;4) donosi pozorišna pravila;5) usvaja godišnje izvještaje o radu i finansijskom poslovanju pozorišta;6) određuje cijene usluga koje pruža pozorište;7) bira i razrješava direktora pozorišta i umjetničkog direktora pozorišta, osim u pozorištima čiji je

osnivač država;8) donosi statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji i druge opšte akte pozorišta;9) donosi odluke o stručnom usavršavanju i stipendiranju;10) vrši i druge poslove utvrđene zakonom, statutom i pozorišnim pravilima.

Član 25Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

Član 26Direktor pozorišta:

1) organizuje i vodi poslovanje pozorišta;2) učestvuje u kreiranju umjetničke koncepcije pozorišta;3) predlaže pozorišna pravila;4) predlaže cijene usluga koje pruža pozorište;5) postavlja i razrješava lica sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima;6) izvršava odluke pozorišnog savjeta;7) predlaže unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta;8) odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih u pozorištu, kao i njihovom

raspoređivanju;9) zastupa pozorište;10) obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, statutom i pozorišnim pravilima.

Član 27Narodno i gradsko pozorište imaju umjetničkog direktora.

Član 28Umjetnički direktor:

1) predlaže repertoar sa umjetničkom koncepcijom pozorišta;2) rukovodi radom umjetničkog ansambla;3) daje recenziju za svako scensko djelo, prije uvrštavanja u program;4) odgovoran je za svako javno izvođenje scenskog djela.

U pozorištu koje nema umjetničkog direktora, poslove iz stava 1 ovog člana obavlja direktorpozorišta.

Član 29

271

Page 272: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)III POZORIŠNI UMJETNICI

Član 30Pozorišni umjetnici, u smislu ovog zakona, su dramski umjetnici (glumci, reditelji, koreografi,

dramaturzi, scenografi, kostimografi, animatori lutaka), plesači, dirigenti, muzičari i operski pjevači.Poslove pozorišne djelatnosti mogu da vrše pozorišni umjetnici koji imaju odgovarajuću stručnu

spremu ili posebnu sposobnost i sklonost za obavljanje ove djelatnosti.Vrstu i stepen stručne spreme i način utvrđivanja sposobnosti i sklonosti iz stava 1 ovog člana

utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji pozorišta.

Član 31Dramski umjetnici koji imaju potvrđen stvaralački ugled, nagrade i priznanja iz oblasti pozorišne

umjetnosti dodijeljene od strane strukovnih udruženja u zemlji i inostranstvu i značajno doprinose razvojupozorišne djelatnosti u Crnoj Gori mogu dobiti određeno zvanje, kao stručno i društveno priznanje(doajen, prvak i sl.).

Pozorišnim pravilima određuju se zvanja u smislu stava 1 ovog člana.Zahtjev za dobijanje zvanja, po pravilu, podnosi pozorište, a mogu ga podnijeti i odgovarajuća

strukovna udruženja.O dodjeljivanju zvanja dramskim umjetnicima odlučuje posebna komisija koju obrazuje

Ministarstvo, iz reda afirmisanih stvaralaca iz oblasti kulturnog i javnog života.

Član 32U pozorištu se radni odnos zasniva ugovorom o radu.Ugovor o radu se, po pravilu, zaključuje na određeno vrijeme (tzv. "angažman"), na vrijeme do

završetka projekta, a najduže do četiri pozorišne sezone, nakon čega ugovor može biti produžen.Zaključivanje ugovora o radu, u smislu stava 2 ovog člana, određuje se prema kriterijumima koji

se utvrđuju statutom pozorišta i pozorišnim pravilima, u skladu sa repertoarskom politikom pozorišta.

Član 33Pozorišni umjetnici i drugi zaposleni u pozorištu dužni su da izvršavaju obaveze vezane za

pripremanje i javno izvođenje programa, u skladu sa aktima pozorišta i zaključenim ugovorom o radu.

Član 34Pozorišni umjetnici mogu, uz saglasnost direktora pozorišta, povremeno sarađivati na

pripremanju programa izvan pozorišta u kojem su zaposleni, a najduže 90 dana u toku pozorišne sezone.Pozorišni savjet može direktoru pozorišta koji je pozorišni umjetnik i umjetničkom direktoru

pozorišta odobriti neplaćeno odsustvo u trajanju do 90 dana, radi učešća u pripremanju i realizacijiprograma izvan pozorišta u kojem je zaposlen ili radi stručnog usavršavanja.

U slučaju iz stava 2 ovog člana pozorišni savjet određuje lice koje će privremeno vršiti dužnostdirektora pozorišta, odnosno umjetničkog direktora pozorišta.

Član 35U pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u pozorištu, kao i njihovih međusobnih odnosa,shodno se primjenjuju propisi o radnim odnosima.

Član 36Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

272

Page 273: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

IV KAZNENE ODREDBE

Član 37Novčanom kaznom od 6.000 eura do 12.000 eura kazniće se za prekršaj pozorište ili drugo

pravno lice, ako ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom i pozorišnim pravima (član 12 stav 1).Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pozorištu ili drugom pravnom licu

novčanom kaznom od 500 eura do 1.000 eura.

Član 38Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

Član 39Briše se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)

V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 40Postojeća pozorišta i drugi oblici pozorišnog organizovanja su dužni da usaglase svoju

organizaciju i opšte akte sa odredbama ovog zakona, u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja nasnagu.

Član 41Javne ustanove Kraljevsko pozorište "Zetski dom" i Crnogorsko narodno pozorište, zadržavajući

nazive i sjedišta, danom stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju rad kao narodna pozorišta.

Član 42Sa zaposlenima koji su, do dana stupanja na snagu ovog zakona, u radnom odnosu na neodređeno

vrijeme u pozorištu, neće se zaključivati ugovori o radu iz člana 32 ovog zakona.

Član 43Propise predviđene ovim zakonom Ministarstvo će donijeti u roku od tri mjeseca od dana

njegovog stupanja na snagu.

Član 44Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

273

Page 274: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

1

ZAKON O IZDAVAČKOJ DJELATNOSTI I OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1 Izdavačka djelatnost obavlja se pod uslovima i na način propisan ovim

zakonom.

Izdavačka djelatnost Član 2

Izdavačka djelatnost obuhvata izdavanje, štampanje, distribuciju i promet publikacija.

Publikacija

Član 3 Publikacija, u smislu ovog zakona, je: knjiga, brošura, skripta, separat,

časopis, novina, magazin, bilten, geografska i druga karta, grafička reprodukcija umjetničkog djela, notni zapisi, katalog, kalendar, pozorišni i drugi program, kao i njegov dodatak u štampanom, audiovizuelnom ili elektronskom obliku, plakat, letak, oglas i saopštenje, razglednica, gramofonska ploča, audio i video kaseta, magnetofonska traka, snimljeni mikrofilm, elektronska publikacija kao što je internet izdanje, magnetni i nemagnetni medij namijenjen čitanju pomoću kompjutera, kao i njihovi dodaci u štampanom, audiovizuelnom ili elektronskom obliku.

Publikacijom se ne smatra štampani ili na drugi način umnoženi materijal koji služi isključivo za službene potrebe državnih organa, organa lokalne samouprave, političkih stranaka, nevladinih organizacija, privrednih društava, ustanova i drugih pravnih lica, kao ni originalna djela koja nastaju otiskivanjem i odlivanjem.

Načela razvoja Član 4

Razvoj izdavačke djelatnosti u Crnoj Gori ostvaruje se na načelima zaštite prava autora, slobode stvaralaštva i poštovanja različitosti kulturnih izražaja.

Značenje izraza Član 5

Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) Publikacija je štampano ili na odgovarajućem mediju zabilježeno

274

Page 275: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

književno, naučno, umjetničko ili drugo djelo i svaki drugi materijal štampan u određenom tiražu ili zabilježen na drugom odgovarajućem mediju radi distribucije javnosti; 2) Elektronska publikacija je publikacija objavljena u elektronskoj formi, kao posebna fizička cjelina (disketa, CD, DVD i sl.), publikacija koja je dostupna na internetu i publikacija pripremljena za štampu u formatu koji odgovara međunarodnim standardima univerzalne dostupnosti informacija; 3) Izdavač je pravno ili fizičko lice koje obavlja djelatnost izdavanja publikacija, radi njihovog stavljanja u promet i distribucije u Crnoj Gori i inostranstvu; 4) Štampar je pravno ili fizičko lice koje obavlja djelatnost štampanja publikacija u ime i za račun izdavača iz Crne Gore i inostranstva; 5) Distributer je pravno ili fizičko lice koje uvozi ili distribuira publikacije namijenjenje korisnicima u Crnoj Gori; 6) Obavezni primjerak je broj primjeraka publikacije koje obveznici, o svom trošku dostavljaju nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci; 7) Izdanje podrazumijeva sve primjerke jedne publikacije na bilo kom mediju istog originalnog djela koje je objavio izdavač; 8) Novo izdanje je naknadno, ponovljeno ili dopunjeno izdanje ranije izdate publikacije, u izmijenjenom obliku (sa promijenjenom naslovnom stranom, novim koricama, dopunjenim ili izmijenjenim tekstom, novim slikama, kartama, tabelama i sl.) na istom ili drugačijem mediju; 9) ISBN je međunarodni standardni broj knjige (International Standard Book Number) i druge omeđene publikacije koji identifikuje izdanje, bez obzira na medij na kojem je objavljena; 10) ISSN je međunarodni standardni broj serijskih publikacija (International Standard Serial Number), koji identifikuje naslov serijske publikacije; 11) ISMN je međunarodni standardni broj štampanih muzičkih publikacija (International Standard Music Number), koji identifikuje određenu štampanu muzičku publikaciju. 12) Kataloški zapis – CIP je priprema kataloških podataka o jednom dokumentu - publikaciji, kako bi se pojavili u samom dokumentu, istovremeno sa njegovim objavljivanjem.

275

Page 276: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

II JAVNI INTERES Javni interes

Član 6 Izdavačka djelatnost je od javnog interesa. Javni interes u izdavačkoj djelatnosti ostvaruje se: 1) podsticanjem izdavanja djela domaćih stvaralaca i povećanjem dostupnosti čitaocima u zemlji i inostranstvu; 2) izdavanjem publikacija od posebnog značaja za crnogorsku kulturu; 3) podsticanjem prevođenja djela crnogorske književnosti na strane jezike; 4) izdavanjem publikacija na jeziku pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, publikacija namijenjenih djeci i mladima; 5) prikupljanjem, zaštitom i čuvanjem obaveznog primjerka; 6) podsticanjem stvaralaštva na principima rodne ravnopravnosti; 7) podsticanjem ostvarivanja prava na kulturnu posebnost osoba sa invaliditetom; 8) suzbijanjem svih vidova neovlašćenog korišćenja autorskog djela; 9) unapređivanjem međunarodne saradnje i integracije domaće izdavačke produkcije u evropske i svjetske mreže i programe razvoja; 10) predstavljanjem domaće izdavačke produkcije na značajnim domaćim i međunarodnim manifestacijama; 11) uvođenjem objedinjene elektronske baze podataka u izdavačkoj djelatnosti, i 12) drugim poslovima kojima se doprinosi unapređivanju i razvoju izdavanja, štampanja, prodaje i distribucije publikacija.

Obezbjeđivanje javnog interesa

Član 7 Ostvarivanje javnog interesa, obezbjeđuje se u skladu sa zakonom

kojim se uređuje oblast kulture i ovim zakonom. III OBAVLJANJE DJELATNOSTI

Izdavanje publikacija

Član 8 Izdavanje publikacija mogu da obavljaju pravna i fizička lica koja su

registrovana za obavljanje izdavačke djelatnosti (u daljem tekstu: izdavač).

276

Page 277: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

Dva ili više izdavača mogu biti saizdavači iste publikacije. Međusobna prava i obaveze saizdavača uređuju se ugovorom. Izdavačkom djelatnošću mogu se baviti i državni organi i organi

lokalne samouprave, pod uslovima i na način propisan ovim zakonom.

Autorsko izdanje Član 9

Autor može samostalno da izdaje sopstveno djelo.

Odgovorna lica Član 10

Izdavač je dužan da ima glavnog urednika izdavačke produkcije, koji je odgovoran za cjelokupnu izdavačku djelatnost.

Ako izdavač koji je pravno lice, nema glavnog urednika za izdavačku produkciju odgovara direktor pravnog lica.

Izdavač mora da ima urednika za svaku publikaciju. Isto lice može biti urednik za više publikacija. Izuzetno od stava 3 ovog člana, kada je izdavač publikacije autor, ne

mora imati urednika publikacije.

Druga stručna lica Član 11

Izdavač može imati priređivača, redaktora, recenzenta, lektora, korektora, prevodioca, likovnog i tehničkog urednika.

Međusobna prava i obaveze izdavača i lica iz stava 1 ovog člana uređuju se ugovorom.

Evidencija izdavačke produkcije Član 12

Izdavač je dužan da vodi evidenciju o izdatim publikacijama, koja sadrži: naziv publikacija, ime autora, broj izdanja, tiraž, godinu i mjesto izdanja i naziv štampara. Evidenciju iz stava 1 ovog člana izdavač dostavlja nacionalnoj biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekućoj godini.

Izdavački ugovor Član 13

Izdavač je dužan da prije izdavanja publikacije sa autorom, odnosno nosiocem autorskog prava zaključi izdavački ugovor, u skladu sa zakonom kojim se uređuju autorska prava.

277

Page 278: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

Izdavač koji je prvi stekao pravo da izda publikaciju u analognoj formi, ima pravo pod uslovima definisanim izdavačkim ugovorom iz stava 1 ovog člana, na izdanje publikacije u elektronskoj formi.

Obaveze izdavača Član 14

Izdavač je dužan da: 1) omogući autoru korekturu autorskog djela u odgovarajućoj fazi tehničkog procesa; 2) omogući autoru odgovarajuće izmjene prilikom pripreme svakog narednog izdanja, kao i otkup neprodatih primjeraka publikacije i druga prava u skladu sa zakonom kojim se uređuju autorska prava; 3) se stara o prezentaciji i prometu primjeraka objavljenog autorskog djela i o tome povremeno obavještava autora, na njegov zahtjev.

Posebne publikacije Član 15

Izdavanje publikacija iz pojedinih oblasti može se urediti posebnim propisima.

Štampanje publikacija Član 16

Štampanje publikacija mogu da obavljaju pravna i fizička lica (u daljem tekstu: štampar) koja su registrovana za obavljanje štamparske, odnosno grafičke djelatnosti.

Štampar iz stava 1 ovog člana je dužan da vodi evidenciju štampanih publikacija, koja sadrži naziv publikacije, ime autora, naziv izdavača, broj izdanja i tiraž. Evidenciju iz stava 2 ovog člana štampar dostavlja nacionalnoj biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekućoj godini.

Distribucija publikacija Član 17

Distribucija publikacija je promet publikacija u ime i za račun izdavača.

Distribucijom publikacija mogu da se bave pravna i fizička lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti distribucije publikacija i koja imaju ugovor o zastupanju izdavača.

278

Page 279: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

Promet publikacija Član 18

Promet publikacija je prodaja publikacija krajnjim korisnicima. Promet publikacija mogu da obavljaju pravna i fizička lica

registrovana za obavljanje te djelatnosti i koja imaju ugovor o prometu publikacija sa izdavačem, distributerom, odnosno nosiocem autorskog prava ili autorom publikacije.

Sloboda udruživanja Član 19

Izdavači, štampari, knjižari, distributeri i drugi mogu se udruživati radi:

1) zaštite stručnih, profesionalnih i socijalnih prava i interesa, 2) ostvarivanja i unapređivanja stručnih principa i standarda u ovoj oblasti, 3) obavljanja i drugih poslova od značaja za razvoj izdavaštva, popularizaciju, distribuciju i promet publikacija.

Udruženja iz stava 1 ovog člana dužna su da vode evidenciju svojih članova.

Evidencija Član 20

Organ državne uprave nadležan za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo) vodi evidenciju izdavača, štampara i distributera, kao jedinstvenu, elektronsku bazu podataka.

Lica iz stava 1 ovog člana dužna su da Ministarstvu podnesu prijavu sa potrebnom dokumentacijom radi evidentiranja.

Sadržaj prijave i vrstu dokumentacije, kao i način vođenja evidencije propisuje Ministarstvo. IV OBAVEZNI PODACI U PUBLIKACIJAMA

Obavezni podaci

Član 21 Svaka publikacija mora da sadrži: 1) podatke o izdavaču i/ili saizdavaču (naziv, sjedište i adresu), 2) naslov publikacije i ime/imena autor/a, nosioca autorskog prava; 3) ime odgovornog lica izdavača, urednika, prevodioca, priređivača, lektora, ilustratora; 4) naziv, sjedište i adresu štampara;

279

Page 280: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

5) godinu i broj izdanja, tj. broj periodične publikacije, a pri ponovljenom izdanju, podaci o izdavaču, mjestu i godini objavljivanja prvog izdanja; 6) oznaku C (copyright) sa imenom nosioca autorskog prava i godinom prvog objavljivanja; 7) tiraž; 8) kataloški broj i međunarodni standardni broj publikacije. Kod prevedenih publikacija, pored podataka iz stava 1 ovog člana,

publikacija treba da sadrži i podatke na izvornom jeziku predviđene ugovorom o prenosu autorskih prava.

Međunarodne standardne oznake Član 22

Međunarodne standardne oznake publikacije (ISBN), međunarodne standardne oznake za periodične publikacije (ISSN), međunarodne standardne oznake za muzikalije (ISMN) i druge međunarodne standardne oznake, izdaje nacionalna biblioteka na pisani zahtjev izdavača. Međunarodne standardne oznake izdaju se za publikaciju koja sadrži podatke iz člana 21 ovog zakona.

Oznaka iz stava 1 ovog člana odštampana na publikaciji mora biti istovjetna sa oznakom koju je izdala nacionalna biblioteka.

Kataloški zapis-CIP

Član 23 Kataloški zapis u publikaciji (u daljem tekstu: CIP) izdaje, na pisani zahtjev izdavača, nacionalna biblioteka, ako publikacija sadrži podatke iz člana 21 ovog zakona. CIP se izdaje za kompletnu publikaciju poslije revizije teksta (kompletan otisak, demo verzija, beta verzija i drugo). Publikacija koja je izmijenjena nakon izdavanja CIP-a, ne smije se izdati sa CIP-om dodijeljenim prije izmjene. Za svako novo izdanje publikacije izdaje se novi CIP. CIP se objavljuje u integralnom obliku ili kao identifikacioni broj pod kojim se vodi u elektronskom katalogu nacionalne biblioteke, grafički uočljivo izdvojen od ostalih podataka u publikaciji. Obrazac zahtjeva iz stava 1 ovog člana utvrđuje nacionalna biblioteka.

Zabrana stavljanja u promet Član 24

Zabranjeno je stavljanje u promet publikacija koje ne sadrže podatke iz čl. 21, 22 i 23 ovog zakona.

280

Page 281: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

V UNAPREĐIVANJE I RAZVOJ IZDAVAČKE DJELATNOSTI

Podsticajne mjere Član 25

Radi unapređivanja i razvoja izdavačke djelatnosti Ministarstvo pomaže i podstiče:

1) međunarodnu prezentaciju, popularizaciju i plasman publikacija; 2) obezbjeđivanje finansijskog učešća i podsticanja na drugi način izdavanja publikacija od izuzetnog značaja za nacionalnu kulturu; 3) otkup knjiga. Bliže uslove o načinu i kriterijumima za ostvarivanje mjera iz stava 1

ovog člana propisuje Ministarstvo.

Popularisanje i plasman publikacija u inostranstvu Član 26

Ministarstvo je dužno da obezbjeđuje uslove za unapređenje prevođenja djela domaćih autora na strane jezike, za plasman publikacija domaćih izdavača u inostranstvu, kao i za njihovo predstavljanje na međunarodnim sajmovima i izložbama.

Bliže kriterijume i način obezbjeđivanja uslova iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo. VI OBAVEZNI PRIMJERAK

Obavezni primjerak Član 27

Obavezni primjerak je određeni broj primjeraka svakog izdanja publikacije koji su izdavači, štampari i distributeri dužni da dostave nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci, bez naknade i o svom trošku.

Ako je publikacija izdata posebno na više jezika ili na oba pisma (ćirilica i latinica), u različitoj opremi ili u više izdanja, obavezni primjerak se dostavlja za svaki jezik, pismo i izdanje, odnosno svako ponovljeno štampanje.

Obavezni primjerak ima svojstvo kulturnog dobra.

281

Page 282: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

Dostavljanje obaveznog primjerka Član 28

Obavezni primjerak su dužni da dostavljaju: 1) izdavač registrovan u Crnoj Gori za izdavanje publikacija, za publikacije koje je objavio kao izdavač ili saizdavač u Crnoj Gori i van nje; 2) štampar registrovan u Crnoj Gori za obavljanje djelatnosti štampanja publikacija, za publikacije koje je štampao za potrebe izdavača iz druge države; 3) distributer koji je u Crnoj Gori registrovan za obavljanje djelatnosti distribucije publikacija, za sve publikacije objavljene u inostranstvu koje distribuira u Crnoj Gori u više od pedeset primjeraka godišnje.

Dostavljanje obaveznog primjerka ne smatra se prometom roba i usluga.

Broj primjeraka Član 29

Izdavač i štampar dužni su da nacionalnoj biblioteci dostave pet primjeraka publikacija iz člana 28 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona i jedan primjerak narodnoj biblioteci u opštini u kojoj ima sjedište.

Distributer je dužan da nacionalnoj biblioteci dostavi jedan primjerak publikacije iz člana 28 stav 1 tačka 3 ovog zakona.

Raspoređivanje obaveznog primjerka

Član 30 Nacionalna biblioteka obavezne primjerke raspoređuje tako što: 1) jedan primjerak čuva kao kulturno dobro; 2) jedan primjerak daje na korišćenje u prostorijama biblioteke; 3) jedan primjerak prosljeđuje Univerzitetskoj biblioteci; 4) dva primjerka koristi za razmjenu, vodeći računa o prioritetima biblioteke. Narodna biblioteka obavezni primjerak koristi za formiranje ili

popunjavanje zavičajne zbirke.

Obavezni primjerak elektronske publikacije Član 31

Obavezni primjerak elektronske publikacije dostavlja se nacionalnoj biblioteci u formatu koji odgovara međunarodnim standardima univerzalne dostupnosti informacija.

282

Page 283: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

Obavezni primjerak elektronske publikacije dostavlja se nacionalnoj biblioteci bez elektronske zaštite pristupa ili sa odgovarajućom šifrom za pristup.

Nacionalna biblioteka je dužna da onemogući kopiranje i distribuciju obaveznog primjerka elektronske publikacije.

Vrijeme dostavljanja i stanje obaveznog primjerka Član 32

Obavezni primjerak publikacije dostavlja se nacionalnoj biblioteci najkasnije sedam dana od dana izdavanja, štampanja ili uvoza publikacije.

Ako elektronska publikacija nije zaštićena pristupnim kodom, smatra se da je ispunjena obaveza dostavljanja primjeraka elektronske publikacije nacionalnoj biblioteci, danom njenog objavljivanja.

Obavezni primjerak publikacije koji se dostavlja nacionalnoj biblioteci mora biti neoštećen i u stanju u kome je namijenjen distribuciji.

Oštećen ili nekompletan primjerak publikacije izdavač, štampar ili distributer dužni su da zamijene u roku od 15 dana od dana kada prime obavještenje o stanju primjerka publikacije od nacionalne biblioteke.

Obaveze nacionalne biblioteke Član 33

U pogledu postupanja i korišćenja obaveznog primjerka nacionalna biblioteka:

1) prima, obrađuje i čuva obavezni primjerak; 2) daje na korišćenje obavezni primjerak u prostorijama biblioteke; 3) izrađuje tekuću nacionalnu bibliografiju; 4) izdaje potvrdu obveznicima o primljenim obaveznim primjercima; 5) obavlja i druge poslove u interesu korišćenja, zaštite i čuvanja obaveznog primjerka. Način čuvanja, zaštite i korišćenja obaveznog primjerka u nacionalnoj

bibliteci propisuje Ministarstvo. VII NADZOR

Upravni nadzor Član 34

Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo.

283

Page 284: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

VIII KAZNENE ODREDBE

Prekršaji Član 35

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 eura do 5.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1) nema glavnog urednika izdavačke produkcije i urednika svake publikacije (član 10 stav 1 i 3); 2) ne vodi evidenciju o izdatim publikacijama i istu ne dostavi nacionalnoj biblioteci (član 12); 3) ako prije izdavanja publikacije ne zaključi izdavački ugovor sa autorom, odnosno nosiocem autorskog prava, u skladu sa zakonom kojim se uređuju autorska prava (član 13 stav 1); 4) ne vodi evidenciju štampanih publikacija i istu ne dostavi nacionalnoj biblioteci (član 16 stav 2 i 3); 5) ne podnese Ministarstvu prijavu i odgovarajuću dokumentaciju radi upisa u evidenciju (član 20 stav 2); 6) objavi publikaciju bez obaveznih podataka (član 21); 7) izda publikaciju bez međunarodnih standardnih oznaka (član 22 stav 1); 8) izda publikaciju bez kataloškog zapisa, izmijenjenu publikaciju izda sa kataloškim zapisom dodijeljenim prije izmjene ili novo izdanje publikacije štampa sa starim kataloškim zapisom (član 23 stav 1, 3 i 4); 9) nacionalnoj i narodnoj biblioteci ne dostavi obavezan broj primjeraka publikacije u roku od sedam dana od izdavanja, štampanja ili uvoza publikacije (čl. 29 i 32 stav 1); 10) nacionalnoj biblioteci ne dostavi elektronsku publikaciju u formatu koji odgovara međunarodnim standardima univerzalne dostupnosti informacija (član 31 stav 1); 11) ne izvrši zamjenu nekompletnog i oštećenog obaveznog primjerka u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavještenja od strane nacionalne biblioteke (član 32 stav 4). Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se fizičko lice i odgovorno

lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 eura do 1.500 eura.

284

Page 285: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

IX PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Podzakonski akti Član 36

Podzakonski akti u skladu sa ovim zakonom donijeće se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ustanovljavanje evidencije Član 37

Evidencija izdavača, štampara i distributera ustanoviće se u u roku od 30 dana od dana donošenja akta iz člana 20 ovog zakona.

Prestanak važenja

Član 38 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o

izdavaštvu (»Službeni list RCG« broj 20/95), osim odredbe člana 14.

Stupanje na snagu Član 39

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Službenom listu Crne Gore«.

285

Page 286: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

���������� ������� � ����� ������ �� ������� � ������� �������������������� ����������������������������������� ��!������"� �� ����"� ����#� ��#����������"� ����� �����$��#���������"� ������ ���#���#������

%�&�'�(���%�&�'�(���%�&�'�(���%�&�'�(�������(�&)*+,�'(-�.-/0&1�(�1+(�&)*+,�'(-�.-/0&1�(�1+(�&)*+,�'(-�.-/0&1�(�1+(�&)*+,�'(-�.-/0&1�(�1+����

�����

+���(��(,�/�()+���(��(,�/�()+���(��(,�/�()+���(��(,�/�()./.2/./.2/./.2/./.2/�����

3�� 4� �������3�� 4� �������3�� 4� �������3�� 4� ��������������� ���� ���� ���� ����������������������������������������

5����5����5����5����������� (��4�������4����6�#�������"�� �� ����������7������"��6������������8������� �����!���� �9��!�����"�� �� ����������7������"��6������ ����7������ ��"���� ��#��� �����#������8��#��#����7������ #�� ��� ���

�&�7�&�7�&�7�&�7������ #�� ��� ����� #�� ��� ����� #�� ��� ����� #�� ��� ����

����5����5����5����5��������

:�;� &�7������ #�� ��� � �8�7�� �<� ��� �� ����#��� ������#��#��� ���6����#��� �8�� ������ � ���� �8����#���������=��#������8������#����7������"��6������������!����#����������>�#���� ��"�������������� �����������4����

:�;�&�7������ #�� ��� �#�� #�� ��� �� �#����"��� ��������:?;�&�7������ #�� ��� ��8��#�#��� �����!�� �� �9��!�� ��"�� �� ������ ����7������"��6�� � ��

��7�����3���8������ � �3���8������ � �3���8������ � �3���8������ � �����

����5���?5���?5���?5���?����

:�;�)�"�� �� ����������7������"��6��� � �������������������������4�������4��:�;������7������"��6����#���4��� � ����� ����"� �8������4#��#�#������ �� 8���������

��#�4�������6�#���� ����� �8�����

%��%��%��%����#���#���#���#�������������������������������������

5555������������������������3�#� �������������� ��#�8#���������4���������4�#���#� �=�������#�<� ��;� ��7����7����7����7��� #�� ��"��� ������� �� �9��� ��� ��7������ #�� ��� �� �� ������� ��"���� ��"��

��������!������#�7��� ������#���8��#����7������ #�� ��� @��;�� �����!� �����!� �����!� �����!������"�� �� �������"�� �� �������"�� �� �������"�� �� �������������������7�������7�������7�������7���������"��"��"��"��6666�����#����"������"�����!�#�������������A�������!��

�#�4��� �4���� #�����#�4���� �#�����"�� �� ����������7������"��6�@��?;� ����9999��!��!��!��!���� ��"�� �� �������"�� �� �������"�� �� �������"�� �� ��������� ����������7�������7�������7�������7���������"��"��"��"��6666�����#����"������"�����!�#�������������A�������!��

��#��� ��� 8��� ��#�4�������4��������� ���#� �#�� ��"�� �� ������ ��� ��7������ "��6��� ��� � �� ��� �6���������#��!�#�@�

�;� ���!����#������!����#������!����#������!����#������� �������#��������#��������#��������#�� �8�7�� �� ���� �� �#�� ��� ��"�� �� �����4� �� ��7�����4�"��6�4� � � �#���"� ��� �#��#�� �� ��� �#�� �� �9��4� ��7���� :���4��#��� ���"� ��#��� ���>����6����#�� �� �� ��#��#�� ��� �� �� �� @� � ���4��#�� ��� �@� �#������#�� �� �������� � �������� �9�#����8�� ��4� ���#��@�� 4���� �� �����B� �7������8�� �����7������#��������#����� ������������� 4� �@��������#�������� ����#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#��@����������#���

286

Page 287: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

���6����#��� ��������#�� �� �7����� ����4��#�� ��7������ "��6�@� ��� �#�� ��7������ "��6�� �� >�9��4���7���;@��

C;� ��"����"����"����"��� #�� �9�������"������"��� �9���������������"��� ��������4�������� �� ��"������������������

++��)/�+�1)&1�)�'&�+�&)*+,�'&��)&D&++��)/�+�1)&1�)�'&�+�&)*+,�'&��)&D&++��)/�+�1)&1�)�'&�+�&)*+,�'&��)&D&++��)/�+�1)&1�)�'&�+�&)*+,�'&��)&D&����������������������3�#�4������ ����"�� �� ����������7������"��6���������������3�#�4������ ����"�� �� ����������7������"��6���������������3�#�4������ ����"�� �� ����������7������"��6���������������3�#�4������ ����"�� �� ����������7������"��6�����

�)�"�� �� ������"��6�)�"�� �� ������"��6�)�"�� �� ������"��6�)�"�� �� ������"��6�����

����5����C5����C5����C5����C����

:�;� )�"�� �� ������ "��6�� #�� �������� �E��� ����� �������� � ���4�� ����� 4� ���#�� ������"��#� �E��� ��� ������#� A��4��� ��#�� #�� ��� ��� �� �� �� ��� #�����#�� ��"����� ��"�����!�#���������7���A�����7��!��������#�"���#��� �8�������7������"��6����

:�;�)�"�� �� ������ "��6�� ��� � ��#�� ��7������ "��6�� �� ��� �#��#��� �� ��� �� ��� ������#������� � �����4#��#�#��� �� 8�����"�������� �� ��"�7�����������#�� ���� ����������7������"��6���

&�7�����&�7�����&�7�����&�7���������"��"��"��"��6666������������

5555����������F��F��F��F����&�7������"��6��#�����������E�������� �������� ���4�� �����4� ���#��� � ��#��"�����#��

������������ �����������> ��������� ��"���� ��8��A�����7���������7��!�����#��#����� ������� ����� #�����#����"��������"�����!�#���������7���A�����7��!���8����8�����������#�4���4#�� �����8������ �������4� �#�4������#�4�#������������

,�� ����"�� �� ����������7������"��6�,�� ����"�� �� ����������7������"��6�,�� ����"�� �� ����������7������"��6�,�� ����"�� �� ����������7������"��6���������

5���5���5���5����$�$�$�$����:�;��)�"�� �� ����������7������"��6��4�9��8� ��#������������ ����

�� :�;�-�������"�� �� ����������7������"��6��#��"��6����#��#����� ����� �4���� #�����#�4���"����� ��"�����!�#��� �� ������ �� ��"�7�������7� �!�� �#�� #�� ������� �9���� ��� ��� �����������"�� � ��� 3��#�� ���!�� :�� �#�4� ��� �<� ��� ���;�� ��"�7�������7� �� A�����7� �!�� ��#�� ����� #���������=��#������������� ��"��"��6����#��#���� �9����#����#�����

:?;� 3���� ��� ��"�� �� ������ �� ��7������ "��6�� #�� "��6�� ��� ��� �� �4� ��� #�����#�4�������7����A�����7��!������������#����� ����������#��#����7�����=��#��� ��������#���� �9����#����#�����

����%�%�%�%����� � � � � � � � �������"�� �� �������"�� �� �������"�� �� �������"�� �� ���������"��"��"��"��6666��������

����5����5����5����5��������

:�;����������4�#�� ���� � ������� ���������#������ �6����"�� �� ������"��6������#����"��� ���������#������ �8������7������"��6���

:�;� ��� ��"�� �� �����4� � "��6�4� ��� ��� ���� �� ��� �� ��� ���4� ������4� �� ��"�4��������4����#�����6�#�����!����#������ ��������7�������������#���

�&�7����&�7����&�7����&�7������������A�� A�� A�� A�� ����

����5555��������������������

:�;�)�"�� �� ������ �� ��7������"��6����#�� #����� ��� �� �4� ��� #�����#�4�� ��6���"�� �����!�� ���� !#������ � ������ ��7������ A�� � �� ��� 4�9�� ��� �#�� �� �� �� ���#� �� ��� "��6�4� ��"�"�� �����!���

287

Page 288: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

:�;�+���� ��� � � � ������ ���"� ����� ��"�� �� ������ �� ��7������ "��6��4�9�� ��� �#�� ����� ������ ���#� �� �� ���#�� �� #��� ��� ���#��#�� �#�7���7� � �����!��� � ������ �9��!��� ������ 7� ��� ��"����� � ��"���� �9����� ������� �� �9��"� ��� ������� ��7������ #�� ��� �� :�� �#�4� ��� �<�.�9�������7��;��

:?;�(�"�������������A�������!����#�� ������� �������� #���������#��#����"�� �� ����������7������ "��6�� �9��� #�� �� � �� �� �9��!�� ��� ������ ��� �� �#�#���� ��� ���#���� "��6�� �� ��� ������ �4�� �� ����.�9����4���7������������ ����4� ����� � �����#���"� ������#���

�����������3�� ����#�����#����4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4���3�� ����#�����#����4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4���3�� ����#�����#����4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4���3�� ����#�����#����4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4����

����5����#����"�� �� ����������7��5����#����"�� �� ����������7��5����#����"�� �� ����������7��5����#����"�� �� ����������7������"��6�����"��6�����"��6�����"��6�����

����5�����5�����5�����5���������

����� �� ������ ����#�� #����� ��"�� �� ������ �� ��7������ "��6�� �� �8������ � �����!�� �� �9��!������������ �4��������#��,� ������������:�� �#�4� ��� �<�,� �;�������� �"���"���� �9�������������� �9��"������������� ����:�� �#�4� ��� �<�G���� ��� ��;�����"���� �9�������������� �9��"������A��4�!����� ��� �����

+������#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#���+������#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#���+������#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#���+������#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#���������������� �8����#����7������"��6�� �8����#����7������"��6�� �8����#����7������"��6�� �8����#����7������"��6�����

����5�����5�����5�����5���������

:�;�� �����!�� �� �9��!�� #�������"�� �� ������"��6�� �9������ ���� ����� ����#�� ����#��8�����#� ��� ��"�� �� ������4� ���#�� ��� �8���#����7������"��6����� ��� ����� �� �4��� �"���#����"�� �� ������"��6���

:�;��� �9�#������������ ���� ������ ���������"������������#��G���� ��� ����:?;� 0�� �� �� �"���#�� ��"�� �� ������ "��6�� � ��6�#�� � �����!��� � ������ �9��!��

��"�� �� ������"��6���� :�;���"����� ������ ������ ����?����"����� �#��.�9�������7�����

���� ����#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#������� ����#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#������� ����#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#������� ����#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#�����������

5�����5�����5�����5���������:�;�.�9��!��#�������"�� �� ������"��6�� �9������ ���������� �8����#����7������"��6���

���� ��8�����#� �����"�� �� ������4� ���#�������� ������������4���������$����"����������� :�;� 3�����4����� ����#�� 8�����#� ��"� ��"�� �� �����"�4� ���#���4���#�� ��� ��� ��� ��4#������� � �� �#��� ���� � ������#�4�8�����������=���4����� ���4�4�"��������#� � ��#������������� ����� �������

3�����#��#����7������"��6�3�����#��#����7������"��6�3�����#��#����7������"��6�3�����#��#����7������"��6���������

5����?5����?5����?5����?����&�7��� ������#�� ��7������ "��6�� ��� �#�4�� ������4��#�4�� ��������4�� ���4#���4��

������4�����#�� ��#�4������ ��"������������� �����������4�����

3�� �#����7������"��6��3�� �#����7������"��6��3�� �#����7������"��6��3�� �#����7������"��6����������

5�����5�����5�����5���������:�;� � �����!��� � ������ �9��!�� #����� ��7������ "��6�� �9��� ��� �� ��7������ "��6��

��� �#��.�9����4���7���������������� ������4������������4�����������4����4�������4��:�;�-�������7������"��6����� �#�����.�9����4���7�������������#�����������������4�9��

8� �� �9��� �?��"� ����� ��#���"���� �������

288

Page 289: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

� :?;�&��� #�� #����� ��7������ "��6�� ����7� ��� ��� �� ����� �������#��� � ������ ���� #������� ������������� ������������� ���������"������� �����!��� ������ �9��!�#�� �9��� ����#� ������.�9����4���7���4�������� ��"��6����� �� ����������#������� �#��.�9����4���7������

:�;�&�7������ "��6�� ��#�� �� �9�� ���� �� � ��� ��� �� � ��� ��� ��#�� #�� � ��6��� � ����� �#��� �� �� ��� �� ��� ����8��4� ������4� ��� ��"�4� �������4�� ������4� ��� �#�� .�9����4���7���������8������������#����� ��6�#������������ �� ����� ���������������=��#���� ��

�������� �#����"�� �� ����������7������"��6��������� �#����"�� �� ����������7������"��6��������� �#����"�� �� ����������7������"��6��������� �#����"�� �� ����������7������"��6���������

5����C5����C5����C5����C����:�;�-�������7������"��6�������� �#��.�9����4���7����� �8���������6����������������

�����������������9���4�!#����4���� �7���������4#������� ��#�������#����� :�;�+���� ����.�9�������7���=�����4� �� ����7������"��6����#����#��������4#��������� ������ ���4������"����������#�� ������7� ����� ���#������� � ������������#��� ��� �=��#��������� ��#���� :?;� �� ���#�� ��� � ���� �� ���"� ����� �������� ���6����#��� ���������#��� �7����"�����4��#�����4#�� �#����.�9�������7���������� �����!��� ������ �9��!���7������"��6����� :�;�&���� �����!��� ������ �9��!� #����� ��"�� �� ������ �� ��7������"��6������ �#�� ����� �4� �9��� #�� �����6���� �����������"��6����� ����8#�� ����#��������4���#�"���������� ���8���������

3�����4��#����"�� �� ����������7������"��6��3�����4��#����"�� �� ����������7������"��6��3�����4��#����"�� �� ����������7������"��6��3�����4��#����"�� �� ����������7������"��6����������

5����F5����F5����F5����F����:�;������#�� �� �� � �����!�� � ������ �9��!� #����� ��"�� �� ������ �� ��7������ "��6���

��#������ �#������� �4����4��������"��#� 8��������#�"����"��6��������4��.�9�������7����:�;��������� �����!��� ������ �9��!� #�������"�� �� ������ ����7������"��6����� �������

�8����������������� ��������"���������.�9�������7���=�� ���#� ���#����#����#�4�=��� �� � �� ����� ���8�����������������#�"��� ��� ���

:?;�H�8������#����#������ ���������"��������� �9���������#���#����#����

3�� ����3�� ����3�� ����3�� ������������������������#�����#�����#�����#���������� �8����#�� �8����#�� �8����#�� �8����#���������������� �#���� �#���� �#���� �#���������

5555����������$��$��$��$����3�� ����� �������#�� �� ���� ����#�� 8�����#� ��"� ��"�� �� �����"� 4� ���#���� � �8���>

�#��� ��� �����#��� ���������#�� �� ��� �#�� ��7������ "��6��� � ��6����#�� ������� ����#��� ���� ���� �9�������������6��#����� ��!�#����7������"��6���������#��G���� ��� ����

�������������6666����#�����#�����#�����#��������������8�� ��8�� ��8�� ��8�� �������7�������7�������7�������7���������"��"��"��"��6666������������

����5555������������������������

:�;�&�7���� ��� �9��� �� ����� ���6����#�� �� �8�� �� ��7������ "��6�� �� ��� �� ��� ��9�=�4�4�6����� ��4�����!������4�� �� �� �4����� ����4���� � ��4���

:�;� ��!������� � �� �� �� �� � ����� ��� � ��� ��� ���6����#�� �� �8�� �� ��7������ "��6���������#��G���� ��� ���������� �"�.�9����"���7������

%%%%�������� � � � � � � � �����������"�� �� �������"�� �� �������"�� �� �������"�� �� �������������������7�������7�������7�������7���������"��"��"��"��6666��������������������8��4����8��4����8��4����8��4�������������#���4��#���4��#���4��#���4���������

5555����������������������������:�;� � �����!�� �� �9��!�� ��"�� �� ������ �� ��7������ "��6�� �9��� ��� �� �8��8�#� �� ��

������ ���#��������8������ � �������#���� ��"��������� ��"��� ��#���

289

Page 290: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

� :�;� ,� ��� �� ��� �� ��� �8�����4�� ��� ����� � 8������ � ��6�#��4#���� ��� ������4�� ����� � ����"�� �� ����������7������"��6�������#������ ���������"��������

'���'���'���'����=�=�=�=��#���#���#���#�������7�������7�������7�������7���������"��"��"��"��6666������������

5555�����������������������������:�;�&�7������ "��6�� �#�� ������ �����=��#�� ��� ��98����� �����>�� ��9������� � ������

��8�!�� ������8������������ ������� ��8����!�#����������� ����#�����8#��#����#����� �������#�����7��� ��"�7����������� ��8��A�����7���������7��!��������� ��8���� �������#��A���!�#�� �9��������� ������

:�;� -����� ��7������ "��6�� �� ����� #�� ��� �����=��#�� �� ��7���4�� �����4� A�����4� ��������4��!���� �#� ����4������4�����������������������4�������4��� ��"�4��������4�����

("����("����("����("������#���#���#���#����������������������=�=�=�=��#���#���#���#�������7�������7�������7�������7���������"��"��"��"��6666������������

5555������������������������:�;�)�"�� �� ������ �� ��7������ "��6�� ��#�� �� �9�� �� � ��� ��#�� ��� � ����� ��� �������

8��8#� ��� �� �� � 8������ ���#���� 4��� ����� �� �����4���� ��� ����� �#�4� 8�� �8#��#����#�4�4�"����� ��� �� � � ������#� �!����� #����� �� ����� ���8��8#� ��� ������������ �� ����� #����������=��#������� ����C��"� ����� ��#���"���� �����������������8��4��������4���#�� ����#��� ��6�����

:�;�&�7������"��6����#���� �9�� ������ � ��� �� ����� #����������=��#����� �� ����$��"� ����� ��#���"���� ���������#4��#�����"� ����� ��4� ���!�������#������ ������� :?;�+���� ���� ��7������ "��6��4�9�� ��� ����� � �� �� ���#�� �� ���� ������� ��� � ���� �� ���"������������� ������ �����!�������#�����"��6��� ������� �������#�"���8����� ��"�� #�!������� � �#������#���#�"�����4� ����

��������������=��#����7������"��6���������������=��#����7������"��6���������������=��#����7������"��6���������������=��#����7������"��6���������

5�����5�����5�����5���������:�;�'����=��#�� ��7������ "��6��� ��A��4� ����7� ��� � ���� �� ��7�����#� "��6�� �� ���"�� ��

.�9����4���7����#��8���� ��������������������#������8��� ���������:�;�3���8��� ������������ ���������"����������������������7������"��6�������� �����

�������4���#�� ������,� ���� :?;�%�������=��#����7������"��6����#�������������.�9����4���7������� ���8#��#����#�����4��9����#������4�!�#������ �!��#�� �8� ����� ��8���#��� �8���#��.�9����"���7������ :�;� .�9����� ��7��� 4�9�� ����� �� ��8������#�� #����� ��7������ "��6��� � ����������� ��!�#�� �� ���7�� ����4����#�� �� ���4������#��� ������� � �� ��#�� �� ����� ��� �� ��� ����>� ���4� ��� �����#�4� ��7������ "��6�� �� ������� ��� ��� ��������#�� 4#���� �7����� ��� � ���� ������� ��#����7������"��6���

:C;�������������������=��#����7������"��6���������#��G���� ��� ������

����� ��� � ����� ��������=��#�4���7������"��6������ ��� � ����� ��������=��#�4���7������"��6������ ��� � ����� ��������=��#�4���7������"��6������ ��� � ����� ��������=��#�4���7������"��6���������

5����?5����?5����?5����?����� %��������� � ��������� ����������� ��������=��#�4���7������"��6��� "�������#���!����#�������� ����7������"��6���

���

290

Page 291: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

+������#���������=�#���7������"��6��+������#���������=�#���7������"��6��+������#���������=�#���7������"��6��+������#���������=�#���7������"��6����������

5�����5�����5�����5������������ �������#�� ��7������ "��6�� �� ���� ���� ��� �� ��� �����=�#� ��� ��������� ��������� ��

����������7������"��6�����4#��#�#������ �� 8�����������#�4�������6�#���� ����� �8�����

3�� ����#���������� �3�� ����#���������� �3�� ����#���������� �3�� ����#���������� ��4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4�4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4�4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4�4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4��������

5555����������C��C��C��C����:�;�( �� 8�����"����������#�4��#�����6������� ����#����� #����4���"�� �� �����4���

��7�����4�"��6�4��7� ���������4#��#�#���������� �����"�� �� ����������7������"��6����#��#�<���������������������;���� ������8��#��#����"�� ������� #�� ��� ������� ����� ��������7���A�����7��!�@�

��������;�� �����#�������������� ������� �� ���#��������������� ��"�� ��� ���������#�� �#����"��� ��������������4�������4���#�� ����#��� ��6�����

:�;�.�9�������7���=�������� �� ��"�� �� ������ ����7������"��6�� ���� ������ ���������"������ �������� �� �� ������4����#�� �������4���� �� �� ��� � �����!�4��� ������ �9��!�4�����"��6����

3�� �#������� �����7������"��6�3�� �#������� �����7������"��6�3�� �#������� �����7������"��6�3�� �#������� �����7������"��6���������

5555����������F��F��F��F����:�;�� �����!� �� �9��!���#��9��� ����� ������� �����7������"��6�� �9���#�� �� #�������

���� ��.�9����4���7�����:�;� .�9����� ��7��� #�� �9��� ��� �� ����� � � ?�� ���� � � ���#�4�� ���� ��� �8���#�� ��

����6��� �������7�� ������ ���:?;�&���.�9�������7���������7�� ������ �� ��� �� �� ���� ����� ��� � ���������"��������

� "������������� �������6��4�9����7������"��6����� � �� ��"�4��!��������������9�#�!�#�������������#��#�4������4��� �!�#��������������#��#�� ��������� ��.�9����4���7������

�����������?��?��?��?��(8������� �����!���� �9��!����"�� �� �����������7������"��6�(8������� �����!���� �9��!����"�� �� �����������7������"��6�(8������� �����!���� �9��!����"�� �� �����������7������"��6�(8������� �����!���� �9��!����"�� �� �����������7������"��6���������

(8������� �����(8������� �����(8������� �����(8������� �����!���� �9��!��#�������"�� �� ����������7������"��6�!���� �9��!��#�������"�� �� ����������7������"��6�!���� �9��!��#�������"�� �� ����������7������"��6�!���� �9��!��#�������"�� �� ����������7������"��6���������

5555����������$��$��$��$������ �����!��� �9��!�#��������"�� �� ����������7�������"��6�� �9���#�� �<��;��������� �?�� ����� � �����������#���8���#�� ��.�9�������7��������4���������#���

���� �� �� ���4� ���4#���4�� � � ���� �� ��"�����!�#��� �� �� ����#�� �4��#��#�� �� ��� ����#�� �����"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4��� �������� ������� ��#����� ������#�7������� � �@�

�;� �� ��#���� � ���.�9����4���7���������4����4#���4��� ��#����7������"��6����� ����6��#��������������� ��!�#�@�

?;� �8��8�#� �� � "�����#�=�� ���� ��� �� ����4�� ��� �4#�� �#� ��"�� �� ������ �� ��7������"��6�@�

�;��8�#�9����� � �������� ��������������� ��!�#������"�� �� �����#�����7�����#�"��6�@�C;�� �� ���!����#��#��� "�������������!����#������ ��������7��������������#���������

�!�� ��#�� �� �����������4�� ��� � ��� �8�� �� �� � �����=��#����7������ "��6��� �� ��� �� ������4�������4���� �� �� �4�� �9�����������@�

F;�������"�� �� ������"��6�������6���4���8��8#� ��4�� ��#��� ��� �=��#������� ��#������� �#��#��� ����������#������ �8������7������"��6�@�

$;�� ��6�#��0�� ���� �"���#����"�� �� ������"��6�����������4������#�@��;�������� ������������#�������� ����#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#�����#�4�

������ ���������������#�������� �8���#��.�9����"���7���@��;�����A���#���������#��������#����������"�� �� ����������7������"��6�@�

291

Page 292: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

�����������;� �8��8#�6�#�� �� ����� � ��7�����#� "��6�� �� �#���� �����=��#��� �� � � ���������4������4�@������������;� ��� �9���� ��� � ����7� ��� � ���� �� ���"��.�9����"� ��7���� �� ��"� �� � ���#��#��� ��6���7��� �� � ���@������������;� ��� �#�� ��7������ "��6��.�9����4���7����� ����#�� �� ���� � ��6���"� � ����� ��� �#��������#��� �� ���"������ ���6����� ��������� ���������� �7����� ����4#����� �� ������9���4�!#����4������4#�� ����#��� �� ��.�9�������7��������� ��������4��C�� ��������"����������

(8������� �����!���� �9��!������� �����7������"��6�(8������� �����!���� �9��!������� �����7������"��6�(8������� �����!���� �9��!������� �����7������"��6�(8������� �����!���� �9��!������� �����7������"��6���������

5�����5�����5�����5���������� �����!��� �9��!������ �����7������"��6�� �9���#�� �<��;� ��#���������7������"��6������� ��������������!#��� �@��;��4�"�=���.�9����4���7������8� ������� �����7�����#�"��6�@���?;��8��8�#� ��� "�����#�=���� � ���.�9����4���7��������7�����#��"��6�@���;��4�"�=�������=��#����7������"��6�@�C;���� ��������� ������ ����4����#� �4��.�9����"���7��������"� ����� � ���� �9�>

���#������ �����#������6����#�����8�� ����7������"��6�������������"� ���#������������!�#������� ����!�#�@�

F;���� ����7������ "��6��.�9����4���7������������ �� �� ������4����#�� ����������������4�������4��������

++++++++++++������������&)*+,+&)*+,+&)*+,+&)*+,+�����

.�.�.�.�9999����������������������7����7����7����7����������

5555������������������������.�9�������7����8��#����7������ #�� ��� ���� ����������"�� �� ����������7������"��6��

��#��#����� ������� ����"�������� ���7���� �#������� ���7���"�����!�#���� ��"�7�������7���A���>��7��!����#���8��#�#�� #�� ��� ���� ��� ���#�������������������� �<�

���;� �8��8#�6�#�� ������ ������ A������ �� �7����� ��� � �� �� ��������!�#�� �� ��� ����!�#����7������"��6�@��

���;������������!�#������ ������ �� �����!���� �9��!����"�� �� ����������7������"��6���� ��"�����������������������"� #�����"�@�

��?;��� ����� ��!�#��� �����!���� �9��!����"�� �� ����������7������"��6�@����;��� ����� ��!�#������"�� �� �����#�����7�����#�"��6����#������������� � �9��!�@���C;� �#��4��#��#��������� ���� ���������#�����!�#���"���7���@���F;��� ��9�#���������#�����4�� ������������4����7������"��6�����7� ���� �� 8�4����

�C����F����"���������@���$;����6�#����7������"��6��������6�#����A��4�!�������� � �������7�����#�"��6�@����;� �#���� � �������A��4�!�#������7�����#�"��6����8��8#�6�#�������������A��4����#�����

�#����7������"��6����������=��#�@����;��8#��#�#����7������"��6�� ����8���!�#����#�4����������#�6�#�� ��� � �� �������=��#��

��7������"��6�@���;� ���9�� ��7������ "��6��� ��"�����#�� ��� ����#�� �� ��"�� �8���� �� ����>�8��������

#�� ��� �@���;��� ��!�� ������� ��"���7�����7�A�� �������8����@���;� ��� �� ��� �� � ��#�� ��"�� �� ������ �� ��7������ "��6�� �� ��� �9�� 4#���� ��� �#�7����

��� � �@��?;�������#����8���!�#������A��4� �������� � �������7�����#�"��6�@�

292

Page 293: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

��;���"�����#��� ���������������#����������8#����#����7�����"����8#������7���4��������� �8���� ��������7� �� � �9��!�� ��7������ "��6�� �� �9���7� ��� ��7������ �������#�� ����.�9����"���7���@�

�C;� �� ��9�#�� �� �������� �� ��#�� ��� �8�� �� ��� � �� �� ����7� �8����� ��7���� �������4�=��7� �� ���#���7� ������� ������ �� ��A��4� ���7� ������� �����4���7� �7���"�#�� �� �8�� ���� � �������������!�#������� ����!�#������ ��7���� ��7������7� ��!�����@�

�F;���"�����#����������� ������������@��$;��8��#���� ��"���������� ��6����������4��� ��"�4��������4���

�%�8��������8��#��#����7������"��6�%�8��������8��#��#����7������"��6�%�8��������8��#��#����7������"��6�%�8��������8��#��#����7������"��6�����

����5���?�5���?�5���?�5���?�����

� %����������#���� �����������4������#����4���"�� �� �����4�����7�����4�"��6�4����4�"�� ��� ��8�� ��� ��� ��"�� �!�� ���� ��� ���4� �� ��� ������ ��� ��� ��"�� ����� ���8��� �� ��7������"��6������ %�8��������� ���������"������ �������� ���������� �� ��� �"� �������������� ������� ����������"�������4�������4������������������������������������������������������

���!�#������7������!�#������7������!�#������7������!�#������7�����������

�5���?��5���?��5���?��5���?��������!�#���� ��7��� #�� �� ������ ��� ��� ��"���� ��� ������"� �!�� ��#�� �8��#�� ��7������

#�� ��� ���� ����������7������"��6��� ��6���"�� �����!������ ��6���� #�� ��� ���� �������8�� �� :�������� � ���� ��7���� ������ ��� ��7���� ��7��� �#�����7� ��#� ��!��� ��7��� 8������� ��7��������� ��7���8#��� ���� ��;��

���(������#�����!�#���"���7���(������#�����!�#���"���7���(������#�����!�#���"���7���(������#�����!�#���"���7�������

����5���?�5���?�5���?�5���?�����

:�;����!�#���� ��7���4�9�� ������ �� �9����� ��� ����� �4�=�� �� � ����� ������� �� A�������!���� :�;�(���������!�#���"���7���� �9���#�� ������#�� ������#���� �����������#������8������"����� �G���� ��� ��������"������#���� �9��� �����.�9����4���7���4��� �

����������8��#��#�� #�� ��� �����!�#���"���7�������������8��#��#�� #�� ��� �����!�#���"���7�������������8��#��#�� #�� ��� �����!�#���"���7�������������8��#��#�� #�� ��� �����!�#���"���7�����������������������������������������������

5���??5���??5���??5���??����:�;�����!�#������7���4�9���8��#� �� #�� ��� �������4�<�

���������������������;����� ���������4������4#�� �#������#���������=��#����7������"��6�@�����������;���� � ��������� ����������8��#��#�� #�� ��� �@���������?;�� �������7���������8#����:�;���2�9������������8��#��#�� #�� ��� �����!�#���"���7�����������#��G���� ��� ����:?;� +����#���� � ������ ��� �8��#��#�� #�� ��� �� ���!�#���"� ��7���� � ��6�#��

G���� ��� ������� �#��� �8���#������� ��:�;���( �8���#������ ����?����"����� �� ��#�������.�9����4���7������

/�/�/�/�� ��!�#��� ��!�#��� ��!�#��� ��!�#����������

5���?�5���?�5���?�5���?�����:�;� &�7���� ��� �9��� �� �� �� ��� ��!�#�� �� ��7�����#� "��6�� �� �#���4� � �����!�4���

�9��!�4�����������!�4����7������"��6���

293

Page 294: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

:�;� ,�� ��� �� �9�#� �� ����� ��6��#�� ��� ��!�#�� ��� � ���� �� ���"� ���� �������#��G���� ��� �����

+,+,+,+,�����&)*+,�'(�(�(20-/�+��1�&)*+,�'(�(�(20-/�+��1�&)*+,�'(�(�(20-/�+��1�&)*+,�'(�(�(20-/�+��1)�5�&�%,&�-&)�5�&�%,&�-&)�5�&�%,&�-&)�5�&�%,&�-&��������

����&�7���������8#��&�7���������8#��&�7���������8#��&�7���������8#������

����5���?C5���?C5���?C5���?C����

:�;� 3������ ��7������ #�� ��� ��4�"�� �� ����� �!�� ��#�� �4�#�� � "�����#�=�� ��� �� ��� ������ ���������4������9���� ��������� �����8��#��#����7������ #�� ��� ���� ��"������������� �����������4��

:�;�0�!������ ���������"��������������7������ #�� ��� ���������� ��6���4�� ����4�����#���

:?;� ,�� �� �� � ����� � ����� ����4�� ��� �����#�� ������� ��7������ #�� ��� �� �� ����������"��4�����������"��#��� ����"����� ���������#��G���� ��� ����

:�;� ( ��6���� � ����� ������� ��7������ #�� ��� �� 4�"�� �� ����� �� �!�� ��#�� �4�#��� ����� ��� ������ ����#�� ��� �8�� �� �������� ������� 8�8�� ���� �� 4���#���� #�� ��� ��� ����� �������� �4��� �4����7�����

�� ��� ��� ��� ������������������#�����#�����#�����#�����

����5555���������?F�?F�?F�?F����

:�;�� ���������#������7�����#� #�� ��� ����<����������������������;���7������ �7������������ �#�4�� ����4�����4�4@�

�������;��������7������ �7�������������4�� ����4�����4�4@��������������������?;���7���� �����������4�� ����4�����4�4@�

�������;� ����� ��7���� � �� ��7������ ���#� ����� ��� ������4� � ����4� ����4�4� �� ����8��4�� ����4���A����!�4������8��#��#����7������ #�� ��� ���

:�;�� ���������#������ ������ ����������?����"������ ���������"��#�4�� ����"����� ������8��#��#����7������ #�� ��� ���

:?;� � ����� ����#�� ��� � ���� �� ���� �� ���"� ���� � #�#�#�� G���� ��� ���� ��� ��� �"�� �������4���#�������������� ����7���A����!�������� � ������"� ����7������ #�� ��� ���

:�;�2�9���������������� �!��#��� ����7�����#������ ���������"���������������#������������� ��6���4�� ����4�����#�����8����!���#����#����� ����4�����#���������#��G���� ��� ����

���������������#�����!����#���"��������#���������������#�����!����#���"��������#���������������#�����!����#���"��������#���������������#�����!����#���"��������#�����

����5���?$5���?$5���?$5���?$����

:�;� 0�!�� ������� ��� �� �9���� ��� �8��#��#�� ���!����#���"� �������#�� �� ��7�����7�������� �� � � �����!�� �� �9��!�� #����� ��"�� �� ������ �� ��7������ "��6��4���� �4� �� � ���������#���������?F�� ��������"��������������9���� ��������� ������ ��� �9����4���"���4���� :�;�0�!�� � "������� ��� ���!����#���� �������#�� �� ��7������ ������� �� � � �����!�� �� �9��!��#�������"�� �� ����������7������"��6��4�����4� ���� 4��� ������ ���������4����

,,,,������&.%()���&.%()���&.%()���&.%()�����+�����!�#������ ����+�����!�#������ ����+�����!�#������ ����+�����!�#������ ��������

����5���?�5���?�5���?�5���?�����

�+�����!�#������ ������ ����4#���4����"������������������ �������7��������������"�������������.�9�������7�����������7�����7������� ���������� �����������4���#�4�������6�#��������!�#������ �����

294

Page 295: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

,+,+,+,+�����'&%�/�/�'&%�/�/�'&%�/�/�'&%�/�/����(.)/.2/(.)/.2/(.)/.2/(.)/.2/�����

5555���������?��?��?��?�����:�;�������4������4�� � �� ��� �� ����"� ��� �� ����"��������4���4�������� ����

����#�����������=���������������#���"������������!������� ��� ������#��#��� �����!���� �9��!�#�������7����������"�� �� ������"��6������<�

��������;� �� ���������4� ����� ��� �8���#�� �� .�9����� ��7��� �� ���4� �������#�� �� �� ���4����4#���4��� � ��������"�����!�#���� ��:����$�� ����� �����;@�

��������;���� �� ����.�9����4���7������ � ��������4����4#���4��� ��#����7������"��6��:����$�� ����� �����;@�

�������?;� ��� �8��8�#� �� � "�����#�=�� ���� ��� �� ����4�� ��� �4#�� �#� ��"�� �� ������ ����7������"��6��:����$�� ����� ����?;@�

��������;� ��� �8�#�9����� ��� � ���� ��� ��� �� �� ���������� ��� ��!�#�� �� ��"�� �� �����#� ����7�����#�"��6��:����$�� ����� �����;@�

�������C;����� �� ���!����#��#��� "�������������!����#������ ��������7�������������#�����!����#���� �����������4����� � ����8�� ���������=��#����7������"��6��:����$�� ����� ����C;@�

�������F;���� ���� ��"�� �� ������ "��6���� ���6���4� �� 8��8#� ��4�� ��#�� � ��� �=��#������� ��#�������� ������ ����������#������ �8������7������"��6��:����$�� ����� ����F;@�

�������$;� ��� � �� ��0�� �� �� �"���#�� ��"�� �� ������ "��6�� ��� ������4�� ����#�� :��� �$�� ����� ����$;@�

��������;����������� ������������#�������� ����#��8�����#� ��"���"�� �� �����"�4� ���#�����#�4������� ���������������#������� �8���#��.�9����"���7����:����$�� ����� �����;@�

��������;��������A���#���������#��������#����������"�� �� ����������7������"��6��:����$�� ����� �����;@��

�������;�����8��8#�6�#�� �� ����� ���7�����#�"��6������#���������=��#����� ����������4������4��:����$�� ����� ������;@�

�������;� ��� ��� ��� �9���� � ����7� ��� � ���� �� ���"�� .�9����"� ��7����� �� ��"� ��� ���#��#��� ��6���7��� �� � ����:����$�� ����� ������;@�

�������;������� �#����7������"��6��.�9����4���7���������#�� �� ����� ��6���"� ���������#���� ����#��� �� ���"������ ���6���4� � ��#��� ��������� ��������� �� �7����� ����4#����� ��������9���4� !#����4��� ���4#�� �� ��#�� � �� ��.�9����� ��7���� �� ��� �� ��� ���4��C����"��������:����$�� ����� ������;@�

������?;������ ���8��#�� #�� ��� ����!�#���"���7�������#����"��� ��4��G���� �>�� ��� ��� �8���#������� �:���??�� ���?;��

:�;�%���������#� ���� ���������"����������=������ "��������!������"�������������4��!��������4������4�� � ��� ����"� �� �� ��� �� ����"��������4���4�������� ��������#��������

5�����5�����5�����5���������:�;� ������4� �����4� � � ��� �� ����"� �� �� ��� �� ����"� ������� 4���4����

���� �� ������#� ����� �����=�� ��� ��� �������#� ������� �!�� ��� ��� ��� ���� ��#�� #�� � �����!� ��� �9��!������ �����7������"��6������<���������������������;� ��7������ "��6�� ��#�� 9��� �� ��� �� ����� ��� ���� ��.�9����4���7���� :��� �F�� ����;@���������������������;���7������"��6����� �� ��"�4��!�����#���� ���������� �?�� ����������9�#�!�#��������������#��#�4������4��� �!�#���������������#����� � �������� ��.�9����4���7����:����F�� �������?;@���������������������?;���7������"��6��������� ��#�������� ��������������!#��� ��:������� �����;@����������������������;�����4�"�=��.�9����4���7������8� ������� �����7�����#�"��6��:������� �����;@�

295

Page 296: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

��������������������C;�����8��8�#� �� � "�����#�=���� � ���.�9����4���7��������7�����#� "��6�� :������� ����?;@���������������������F;�����4�"�=�������=��#������� �����7������"��6��:������� �����;@���������������������$;� ��� ��� ���� �� ��� �� ��� � ����4� ��� � ��4�� .�9����"� ��7���� �� ��"� ����� � ��� � �9����#��� ��� �����#��� ���6����#�� �� �8�� �� ��7������ "��6�� �� �#���� ��������!�#�� ����� ����!�#��:������� ����C;@����������������������;� ��� ��� �� ��7������ "��6��.�9����4� ��7���� ��� ����� �� �� � �����4�� ��#�� ����������������4�������4�:������� ����F;��

:�;�%���������#����� ���������"����������=������ "��������!����������4��!����A�������!�� ������4������4� � � � ��� ����"� �� ��� �� ����"� �������4���4���� ���� �� ������#�������

�5555������������������������

������������������4������4�� ��� �� ����"� �� �� ��� �� ����"� �������4���4���� ���� ��������#�����������=���������������#�A�������!�������������.�9����4���7����� ��"�4���"�������������4��!����#���� �����������4�����#����4���7�����4������"�� �� �����4�"��6�4�����������8�������� ��"���!�����������4����������������� ��"����������8������7������"��6��:���?�;����

,++,++,++,++��������3)/0&%�/�+�%&,)I�/�(.)/.2/3)/0&%�/�+�%&,)I�/�(.)/.2/3)/0&%�/�+�%&,)I�/�(.)/.2/3)/0&%�/�+�%&,)I�/�(.)/.2/�����

.������#���� ��������7���� �.������#���� ��������7���� �.������#���� ��������7���� �.������#���� ��������7���� ���������

5�����5�����5�����5����������:�;�3����������������6��#�����"�������� ���#�=������������� ���� �4#���!��� � ����

� ����#��������"�����"����������:�;��.�� ������#���� ��������7���� ������ ���������"��������4#��#���=������� ����#��

�����9��� ��� ����#��������"�����"���������������#����������� ��� ��������4�������4������

���"������"������"������"������#���� ����#���� ����#���� ����#���� ���������

5����?5����?5����?5����?����� �����!���� �9��!����"�� �� ����������7������"��6�� �9������ �����"�������#���� �����

���4�������4���������� �"� ���� ����� � ����� ����#��������"�����"�����������

� ����������� ����������� ����������� ������������������

5�����5�����5�����5���������:�;�0�!�4����#�������� ����#�4��������4��� ����� ���������#������8��#��#����7������

#�� ��� ��������#������ "�����#�=��� ���������#���������������4�������4��:�;�0�!����#����� ���� ����#��������"�����"���������4�#�������� ��C�"� ������ ��"�

����� ������������4����7������ #�� ��� ����� ��6���4�� ������� ���������4�� ��� ����#��4�"�� ������ �� �������������8�� ����7������ #�� ��� ����#���� �9��� �����9��� ��������� �����8��#��#����7������ #�� ��� ��

�3��� �������9��#�3��� �������9��#�3��� �������9��#�3��� �������9��#�����

����5����C5����C5����C5����C����

.���4�� ����#��������"�����"������������ �#�� ����9��%���������7�����#� #�� ��� ��:J��98������ �)��J��8����CE�����FE��;���

��

296

Page 297: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

� ����#��������"�� ����#��������"�� ����#��������"�� ����#��������"���������

5����F5����F5����F5����F����(��#�������� ����������"����4�"� ����� � �����8#��#����#����J��98���4��� �������

����J��������>�'�2��#���>?CCE���

3� "���!����$��#���������"� �������

�'�3I1+�&��)�/��()/������&%+,&���

� � � � � � � � � ��3)/.K/.�+'��� � � � � � � � � )�����'��������=���

297

Page 298: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O KINEMATOGRAFIJI

("Sl. list Crne Gore", br. 14/08 od 29.02.2008, 40/10 od 22.07.2010, 40/11 od 08.08.2011)

Proglašavam Zakon o kinematografiji, koji je donijela Skupština Crne Gore na sjednici drugog vanrednogzasijedanja u 2008. godini, dana 12. februara 2008. godine.

Broj: 01-292/2Podgorica, 21. februara 2008. godine

Predsjednik Crne Gore,Filip Vujanović, s.r.

ZAKON

O KINEMATOGRAFIJI

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1Ovim zakonom utvrđuje se javni interes u oblasti kinematografije i uređuje obavljanje, organizovanje ifinansiranje kinematografskih djelatnosti, podsticaj razvoja i prezentacije crnogorskog kinematografskogstvaralaštva i komplementarnih djelatnosti, kao i zaštita i čuvanje kinematografskih djela.

Član 2Kinematografija obuhvata djelatnosti proizvodnje, prometa, komercijalnog umnožavanja, javnogprikazivanja, zaštite i čuvanja kinematografskih djela.

Član 3Odredbe ovog zakona sprovodiće se u skladu sa načelom zaštite prava autora na slobodno izražavanje,kao i zaštite prava intelektualne svojine u oblasti kinematografije.

Član 4Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na kinematografska djela koja proizvode pravna lica,preduzetnici i fizička lica za svoje potrebe ili nekomercijalnu upotrebu.

Član 5Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

- kinematografsko djelo (filmsko i televizijsko djelo) je originalna tvorevina autora, koja predstavljaslijed slika u pokretu, snimljeno na nosaču, sa ili bez zvuka, a namijenjeno je javnom prikazivanjuili drugom načinu ekonomskog isko-rišćavanja;

- proizvodnja kinematografskog djela obuhvata prikupljanje scenarističke građe, pisanje scenarija,pripremu za snimanje, snimanje, montažu, laboratorijsku obradu i postprodukciju djela;

- postprodukcija je finalna tehnološka i marketinška obrada kinematografskog djela i njegovapriprema za javno prikazivanje;

- producent je lice registrovano za proizvodnju kinematografskih djela, koje samostalno ili većimdijelom organizuje i finansira proizvodnju kinematografskog djela;

298

Page 299: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

- koproducent je lice koje je registrovano za proizvodnju kinematografskih djela i koje manjimdijelom učestvuje u organizaciji i finansiranju proizvodnje kinematografskog djela;

- autor ili koautor kinematografskog djela je lice ili lica koja taj status imaju u skladu sa zakonomkojim se uređuje autorsko i srodna prava;

- promet kinematografskog djela obuhvata otkup, uvoz, izvoz, prodaju i iznajmljivanjekinematografskog djela;

- distribucija je ovlašćeno stavljanje u promet kinematografskog djela;- distributer je lice koje ima odobrenje za obavljanje prometa kinematografskih djela;- licenca je ovlašćenje za stavljanje u promet, komercijalno umnožavanje ili javno prikazivanje

kinematografskog djela;- licencirane prostorije su prostorije navedene u odobrenju za rad, odnosno odobrenju za obavljanje

djelatnosti;- javno prikazivanje kinematografskog djela jeste projekcija kinematografskog djela na javnom

mjestu (bioskop, ugostiteljski objekat, sredstvo javnog prevoza i dr.) sa bilo kojeg postojećeg ilibudućeg nosača tona i slike; emitovanje kinematografskih djela žičanim ili bežičnim prenosomelektromagnetnih, električnih ili drugih signala na daljinu (radio i TV difuzija, kablovska difuzija,internet, fiksna i mobilna telefonija i dr.) i prikazivanje kinematografskog djela koje seistovremeno emituje putem TV signala;

- prikazivač je lice koje vrši javno prikazivanje kinematografskih djela;- iznajmljivanje je davanje na korišćenje primjerka kinematografskog djela na određeni vremenski

period, uz nadoknadu;- komercijalno umnožavanje kinematografskog djela je snimanje kinematografskog djela sa

postojećeg nosača na bilo koji drugi nosač u cilju stavljanja u promet;- razvoj kinematografije podrazumijeva obezbjeđivanje materijalnih, tehničkih, organizacionih i

drugih uslova za ostvarivanje i modernizaciju kinematografskih djelatnosti;- kinofikacija je plansko staranje o obnovi, tehničkom opremanju i održavanju bioskopa na teritoriji

Crne Gore;- kinematografska građa obuhvata kinematografska djela, kao i ukupne scenarističke, muzičke,

likovne, finansijske i publicističke materijale koji se odnose na kinematografsko djelo;- komplementarne djelatnosti su djelatnosti koje neposredno ili posredno doprinose ostvarivanju i

razvoju kinematografije (filmski i televizijski festivali i manifestacije, programi promocije iprodaje crnogorskih kinematografskih djela, proučavanje i kritičko vrednovanje kinematografskihdjelatnosti, izdavaštvo u oblasti kinematografije, aktivnosti kinematografskih udruženja iasocijacija i sl.);

- lice registrovano za obavljanje djelatnosti je pravno ili fizičko lice koje je upisano u Centralniregistar Privrednog suda za obavljanje kinematografske djelatnosti.

II. JAVNI INTERES U OBLASTI KINEMATOGRAFIJE

Član 6Od javnog interesa za Crnu Goru u kinematografiji su:

- proizvodnja crnogorskih kinematografskih djela;- proizvodnja kinematografskih djela koja afirmišu identitet Crne Gore;- podsticanje međunarodne kinematografske saradnje i integracija domaće kinematografije u

evropske i svjetske programe razvoja;- suzbijanje svih vidova neovlašćenog iskorišćavanja kinematografskih djela;- javno prikazivanje filmova u bioskopima;- kinofikacija;- prezentacija i promocija crnogorskih kinematografskih djela;- zaštita i popularizacija crnogorske kinematografske građe;- obezbjeđivanje savremenih tehničkih i tehnoloških uslova za obavljanje kinematografije.

299

Page 300: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Član 7Crna Gora podstiče i pomaže ostvarivanje javnog interesa u kinematografiji i njen razvoj i obezbjeđujeuslove za zaštitu i trajno čuvanje kinematografskih djela i kinematografske građe.Lokalna samouprava obezbjeđuje uslove za prezentaciju i javno prikazivanje kinematografskih djela ubioskopima.

Član 8U cilju ostvarivanja javnog interesa iz člana 6 ovog zakona, Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada)donosi Nacionalni program razvoja kinematografije (u daljem tekstu: Nacionalni program).Nacionalni program donosi se za period od 4 godine.

Član 9Nacionalnim programom utvrđuju se:

- obim i način podsticanja i podrške razvoja crnogorskog kinematografskog stvaralaštva ikinematografskih djelatnosti;

- aktivnosti na uključivanju crnogorske kinematografije u programe Evropske unije i drugihmeđunarodnih organizacija;

- aktivnosti na prezentaciji i promociji crnogorskih kinematografskih djela na domaćem imeđunarodnom nivou;

- podrška realizaciji domaćih debitantskih kinematografskih djela;- aktivnosti na uključivanju domaćih umjetnika i stručnih lica u snimanje inostranih filmova;- aktivnosti i mjere podrške razvoju komplementarnih djelatnosti;- razvoj i ostvarivanje kinotečke djelatnosti;

- druge aktivnosti i mjere od značaja za razvoj kinematografskih djelatnosti i prezentaciju i promocijukinemato

Član 10U cilju izrade Nacionalnog programa organ državne uprave nadležan za poslove kulture (u daljem tekstu:nadležni organ) uključiće nevladine i druge organizacije koje se bave pitanjima iz oblasti kinematografije.Nadležni organ jednom godišnje podnosi Vladi izvještaj o realizaciji Nacionalnog programa.

Član 11Na osnovu Nacionalnog programa nadležni organ utvrđuje godišnje programe razvoja kinematografije.

Član 12Crnogorsko kinematografsko djelo je djelo:

- koje je proizveo domaći producent samostalno ili u saradnji sa jednim ili više domaćihkoproducenata;

- čiji su reditelj ili scenarista ili većina ostalog dijela autorske ekipe državljani Crne Gore;- koje je proizvedeno u koprodukciji sa inostranim producentom u skladu sa odredbama Evropske

konvencije o filmskoj koprodukciji.

III. KINEMATOGRAFSKE DJELATNOSTI

Član 13Kinematografske djelatnosti mogu obavljati pravna i fizička lica, na način i pod uslovima propisanimovim zakonom.Odobrenje za promet, komercijalno umnožavanje i javno prikazivanje kinematografskih djela ubioskopima izdaje nadležni organ.

300

Page 301: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

1. Proizvodnja kinematografskog djela

Član 14Kinematografsko djelo proizvodi producent.

Član 15Domaći producent može proizvoditi kinematografsko djelo samostalno ili u saradnji sa jednim ili višedomaćih ili inostranih koproducenata.Domaći producent može, u saradnji sa autorom ili koautorima, za proizvodnju kinematografskog djelaangažovati i dio inostranog umjetničkog i tehničkog kadra.

Član 16Inostrani producent može snimati kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnjisa domaćim producentom ili koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje nadležnog organa.Odobrenje iz stava 1 ovog člana se izdaje na osnovu pisanog zahtjeva inostranog producenta ili domaćegkoproducenta.Zahtjev iz stava 2 ovog člana treba da sadrži mjesto i vrijeme snimanja kinematografskog djela, kao inavedenu potrebu inostranog producenta za angažovanjem domaćeg umjetničkog i stručnog kadra.Uz zahtjev se podnosi i scenario sa označenim djelovima teksta prema kojima će se vršiti snimanje nateritoriji Crne Gore.

Član 17Nadležni organ obustaviće snimanje kinematografskog djela ako se inostrani producent ne pridržavauslova iz odobrenja izdatog u skladu sa članom 16 ovog zakona.

Član 18Ukoliko je za snimanje kinematografskog djela na određenoj lokaciji potrebna posebna dozvola,producent je dužan da tu dozvolu pribavi prije početka snimanja od organa ili organizacije određeneposebnim propisom.

Član 19Inostrani producent može, radi snimanja kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, po pribavljenomodobrenju nadležnog organa, privremeno uvesti opremu potrebnu za snimanje, bez obaveze plaćanjacarine i poreza.

2. Promet kinematografskog djela

Član 20Promet kinematografskog djela obavlja distributer koji ima odobrenje za rad izdato od strane nadležnogorgana.

Član 21Distributer je dužan da posjeduje licencu za svako kinematografsko djelo koje stavlja u promet.

Član 22Prodaju i iznajmljivanje kinematografskih djela može vršiti distributer koji ima odgovarajući prostor iopremu za smještaj, čuvanje i prezentaciju kinematografskog djela sa određenog nosača.Bliže uslove u pogledu prostora i opreme, u smislu stava 1 ovog člana, propisuje nadležni organ.Ispunjenost uslova iz stava 2 ovog člana utvrđuje nadležni organ rješenjem kojim se odobrava obavljanjeprodaje, odnosno iznajmljivanja kinematografskih djela.

301

Page 302: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Nije dozvoljena prodaja i iznajmljivanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija.

3. Komercijalno umnožavanje kinematografskog djela

Član 23Pravno i fizičko lice koje obavlja djelatnost komercijalnog umnožavanja kinematografskih djela dužno jeda:

- ima odgovarajuće prostorije i opremu za rad;- u svim licenciranim prostorijama, na vidnom mjestu, istakne odobrenje za rad;- za svako umnožavanje kinematografskog djela posjeduje licencu od ovlašćenog lica;- na nosaču i omotu svakog primjerka umnoženog kinematografskog djela stavi oznaku "kopija'';- vodi evidenciju i čuva uzorke umnoženih kinematografskih djela, kao i nosač sa kojeg je

umnožavanje izvršeno, tokom perioda od pet godina.Nije dozvoljeno komercijalno umnožavanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija.Nadležni organ propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stava 1 alineja 5 ovog člana.

4. Javno prikazivanje kinematografskog djela

Član 24Prikazivač je dužan da za svako javno prikazivanje kinematografskog djela posjeduje licencu.

Član 25Kinematografska djela mogu se prikazivati u bioskopu koji ispunjava odgovarajuće uslove u pogleduprostora, opreme i stručnog kadra.Bioskop može biti u zatvorenom i na otvorenom prostoru.Bliže uslove za rad bioskopa u pogledu prostora, opreme i stručnog kadra propisuje nadležni organ.Ispunjenost uslova iz stava 3 ovog člana utvrđuje nadležni organ rješenjem kojim odobrava prikazivanjekinematografskih djela u bioskopu.

5. Licenca

Član 26Licencu daje lice koje prema zakonu kojim se uređuje autorsko i srodna prava ima ovlašćenje da drugomedozvoli: stavljanje u promet ili davanje u zakup kinematografskog djela, umnožavanje kinematografskogdjela na bilo kojem nosaču i javno prikazivanje kinematografskog djela.Licenca za promet kinematografskog djela sadrži broj primjeraka koji se stavlja u promet i vrstu nosačana kojem se nalazi kinematografsko djelo.Licenca za komercijalno umnožavanje kinematografskog djela sadrži broj primjeraka u koji se možeumnožiti kinematografsko djelo i identifikacione oznake nosača sa kojeg se vrši umnožavanjekinematografskog djela.Licenca za javno prikazivanje kinematografskog djela sadrži način javnog prikazivanja kinematografskogdjela.Licencu za javno prikazivanje u ugostiteljskim objektima i sredstvima javnog prevoza daje organizacijaza kolektivnu zaštitu i ostvarivanje prava autora kinematografskih djela.

Član 27Uz licencu se prilaže original ili kopija izvornog akta o obimu i sadržini prava lica koje je izdalo licencuna kinematografsko djelo i prevod tog akta od ovlašćenog tumača na crnogorski jezik.

302

Page 303: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6. Odobrenje za rad

Član 28Odobrenje za rad za obavljanje djelatnosti iz člana 13 stav 2 ovog zakona izdaje se rješenjem, na pisanizahtjev zainteresovanog lica.Uz zahtjev iz stava 1 ovog člana prilaže se:

- izvod iz Centralnog registra Privrednog suda o registraciji djelatnosti za koju se traži odobrenje zarad;

- dokaz o odgovornim licima (lični podaci, adresa stanovanja);- dokaz o prostorijama u kojima će se obavljati odnosna djelatnost (adresa, površina, osnov

korišćenja);- opis instalirane opreme i uređaja;- izjava podnosioca zahtjeva da on, njegov direktor ili drugo ovlašćeno lice nijesu, u periodu od tri

godine prije podnošenja zahtjeva, bili pravosnažno osuđeni za krivično djelo kojim se povređujepravo intelektualne svojine, odnosno da se protiv njih ne vodi krivični postupak za bilo koje odovih djela i da nije na snazi mjera kojom im je zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju tražiodobrenje za rad.

Član 29Nosilac odobrenja za rad dužan je da nadležni organ bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana,obavijesti o svakoj promjeni koja je od značaja za izdavanje odobrenja za rad.

Član 30Nadležni organ ukinuće rješenje kojim je odobren rad ako nosilac odobrenja prestane da ispunjava bilokoji od uslova iz člana 28 ovog zakona.

7. Zaštita djece i mladih

Član 31Ukoliko sadržina kinematografskog djela može da naškodi fizičkom ili mentalnom razvoju maloljetnihlica, distributer i prikazivač su dužni da izvrše kategorizaciju kinematografskog djela i da prilikomnjegovog stavljanja u promet ili javnog prikazivanja istaknu oznaku da se djelo ne preporučuje licimamlađim od sedam, četrnaest, odnosno osamnaest godina života, u zavisnosti od kategorije tog djelautvrđene u skladu sa ovim zakonom.Nadležni organ propisuje kategorije podobnosti kinematografskog djela za maloljetna lica i kriterijume inačin određivanja kategorija, izgled i sadržinu oznake kategorije i obaveze distributera i prikazivača upogledu primjene kategorija i njihovih oznaka.

Član 32Distributer i prikazivač dužni su da nadležnom organu dostave obavještenje o kategoriji određenogkinematografskog djela, najkasnije osam dana prije stavljanja u promet ili javnog prikazivanja tog djela.Nadležni organ ima pravo da zatraži promjenu kategorije kinematografskog djela, ako ona nije utvrđena uskladu sa ovim zakonom i aktom iz člana 31 stav 2 ovog zakona.

Član 33Zabranjena je prodaja i iznajmljivanje maloljetnim licima kinematografskog djela čija kategorija nijeprimjerena njihovom uzrastu.Zabrana iz stava 1 ovog člana odnosi se i na prodaju i iznajmljivanje putem poštanske narudžbine ili nadrugi sličan način.

303

Page 304: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Član 34Zabranjeno je javno oglašavanje djela iz člana 31 stav 1 ovog zakona.

8. Bioskopska mreža

Član 35Bioskopi na teritoriji Crne Gore, koji ispunjavaju propisane uslove za rad, mogu se, radi koordinacije radai jedinstvenog stručnog pristupa obavljanju djelatnosti, organizovati u bioskopsku mrežu.Bioskopi uključeni u bioskopsku mrežu daju predloge i sugestije na programe kinofikacije.

Član 36Privatizacija bioskopa u državnoj svojini vršiće se pod uslovima predviđenim posebnim planomprivatizacije.

9. Komplementarne djelatnosti

Član 37Komplementarne djelatnosti obavljaju se u skladu sa propisima koji uređuju oblast kojoj te djelatnostipripadaju.Nadležni organ pomaže obavljanje i razvoj komplementarnih djelatnosti u skladu sa ciljevima utvrđenimNacionalnim programom.

Član 38Organizator filmskog ili TV festivala ili druge kinematografske manifestacije dužan je da obrazuje stalneili povremene organe za pripremu i realizaciju programa.

10. Kinematografski registar

Član 39Nadležni organ vodi Kinematografski registar fizičkih i pravnih lica koja obavljaju djelatnostikinematografije.Domaći producenti, distributeri, osim distributera iz člana 22 ovog zakona i prikazivači, osim prikazivačaiz člana 25 ovog zakona, dužni su da prije otpočinjanja obavljanja kinematografske djelatnosti podnesuprijavu nadležnom organu radi upisa u Kinematografski registar.Nadležni organ propisuje sadržaj i način vođenja Kinematografskog registra i obrazac prijave za upis uregistar.

IV. ARHIVIRANJE KINEMATOGRAFSKIH DJELA I GRAĐE

Član 40Crnogorska kinematografska djela i kinematografska građa koja se na njih odnosi, kao i inostranakinematografska djela o Crnoj Gori ili snimljena na teritoriji Crne Gore trajno se čuvaju u Crnogorskojkinoteci.Na kinematografska djela i kinematografsku građu iz stava 1 ovog člana koji su od istorijskog, kulturnog,obrazovnog ili naučnog značaja za Crnu Goru odnose se propisi o zaštiti kulturnih dobara i arhivskegrađe.

Član 41Crnogorska kinoteka prikuplja i čuva domaća i inostrana kinematografska djela i kinematografsku građu,bez obzira na vrstu i kvalitet nosača na kojima su snimljena ili zabilježena.

304

Page 305: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Član 42Čuvanje kinematografskih djela podrazumijeva tehničku i tehnološku zaštitu, restauratorsko -konzervatorsku i dokumentacionu obradu, sistematizovanje u odgovarajuće zbirke, popularizaciju, kao ikorišćenje u naučne, obrazovne i druge svrhe u obimu i na način koji ne može prouzrokovati njenooštećenje i umanjenje kinematografske vrijednosti.

Član 43Kinematografska djela i kinematografska građa koji se nalaze u Crnogorskoj kinoteci nijesu u prometu.Izuzetno od stava 1 ovog člana, može se vršiti razmjena sa drugim kinotekama duplikatakinematografskih djela i kinematografske građe, uz saglasnost nadležnog organa.

Član 44Kinematografska djela i kinematografska građa koji se nalaze u Crnogorskoj kinoteci mogu se, uzodobrenje nadležnog organa, privremeno izvesti u inostranstvo radi restauratorsko - konzervatorskezaštite ili prezentacije na međunarodnim manifestacijama.

Član 45Kinematografska djela i kinematografska građa koja se nalazi u Crnogorskoj kinoteci ne mogu seumnožavati u komercijalne svrhe.

Član 46Kinematografska djela i kinematografska građa koje posjeduju domaći producenti i prikazivači u državnojsvojini ne mogu biti predmet privatizacije.Lica iz stava 1 ovog člana dužna su da, prije završetka privatizacije, kinematografska djela ikinematografsku građu predaju Crnogorskoj kinoteci.

Član 47Domaći producent dužan je da Crnogorskoj kinoteci dostavi jednu kopiju kinematografskog djela, kao iprateću kinematografsku građu, najkasnije u roku od šest mjeseci nakon završetka postprodukcije togdjela.Inostrani producent dužan je da jednu kopiju kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Goredostavi Crnogorskoj kinoteci najkasnije 12 mjeseci nakon završenog snimanja, odnosno šest mjesecinakon završene postprodukcije.

V. FINANSIRANJE KINEMATOGRAFSKIH DJELATNOSTI

Član 48Kinematografske djelatnosti finansiraju se sredstvima:

- budžeta Crne Gore;- budžeta lokalne samouprave;- producenata;- donacija, participacija i sl.;- međunarodnih fondova;- iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Član 49Sredstva budžeta Crne Gore koriste se isključivo za sprovođenje Nacionalnog programa i godišnjihprograma razvoja kinematografije.

305

Page 306: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Sredstva budžeta lokalne samouprave koriste se za obezbjeđivanje uslova za prezentaciju i javnoprikazivanje kinematografskih djela u bioskopima.

Član 50Briše se. ("Sl. list CG", br. 40/10)

Član 51Briše se. ("Sl. list CG", br. 40/10)

Član 52Briše se. ("Sl. list CG", br. 40/10)

Član 53Briše se. ("Sl. list CG", br. 40/10)

Član 54Sredstva iz člana 49 stav 1 ovog zakona nadležni organ dodjeljuje putem javnog konkursa.

Član 55Kriterijume za dodjelu sredstava, način i uslove prenosa i korišćenja sredstava propisuje nadležni organ,posebnim aktom.

Član 56Briše se. ("Sl. list CG", br. 40/10)

VI. NADZOR

Član 57Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrše:

1) nadležni organ u odnosu na snimanje kinematografskih djela na teritoriji Crne Gore od straneinostranih producenata, podnošenja prijava za upis u Kinematografski registar, ispunjenost uslovaza promet, komercijalno umnožavanje i javno prikazivanje kinematografskih djela i predajuobaveznih primjeraka kinematografskih djela i kinematografske građe na čuvanje Crnogorskojkinoteci;

2) organ državne uprave nadležan za poslove trgovine u odnosu na promet i komercijalnoumnožavanje kinematografskih djela.

VII. KAZNENE ODREDBE

Član 58Novčanom kaznom od 500 eura do 20.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:

1) kao inostrani producent snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore bez prethodnogodobrenja nadležnog organa (član 16 stav 1);

2) ne posjeduje licencu za kinematografsko djelo koje stavlja u promet (član 21);3) vrši prodaju ili iznajmljivanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija (član 22 stav

4);4) ne posjeduje licencu za komercijalno umnožavanje kinematografskog djela (član 23 stav 1 alineja

3);5) vrši komercijalno umnožavanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija (član 23 stav

2);

306

Page 307: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6) ne posjeduje licencu za kinematografsko djelo koje javno prikazuje (član 24);7) prilikom stavljanja u promet ili javnog prikazivanja kinematografskog djela, koje može naškoditi

fizičkom ili mentalnom razvoju maloljetnih lica, ne istakne oznaku da se djelo ne preporučujemaloljetnim licima (član 31 stav 1);

8) ne dostavi nadležnom organu u propisanom roku obavještenje o kategoriji kinematografskog djela(član 32 stav 1);

9) vrši prodaju ili iznajmljivanje maloljetnim licima kinematografskih djela čija kategorija nijeprimjerena njihovom uzrastu (član 33);

10) vrši javno oglašavanje kinematografskih djela čija sadržina može naškoditi fizičkom ilimentalnom razvoju maloljetnih lica (član 34);

11) ne podnese prijavu za upis u Kinematografski registar (član 39 stav 2);12) kinematografska djela i kinematografsku građu ne preda Crnogorskoj kinoteci prije završetka

procesa privatizacije (član 46 stav 2);13) Crnogorskoj kinoteci ne preda u propisanom roku obavezni primjerak kinematografskog djela i

prateću kinematografsku građu (član 47).Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu novčanomkaznom od 30 eura do 2.000 eura.Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura.

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 59Nacionalni program donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 60Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od tri mjeseca od dana stupanja nasnagu ovog zakona.

Član 61Postojeći producenti, distributeri, prikazivači i lica koja vrše komercijalno umnožavanje kinematografskihdjela dužni su da podnesu nadležnom organu prijavu za upis u Kinematografski registar, odnosno zahtjevza izdavanje odobrenja za rad, u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 62Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o kinematografiji ("Službeni list RCG", br.45/93 i 73/06).

Član 63Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

SU-SK Broj 01-16/6Podgorica, 12. februara 2008. godine

Skupština Crne GorePredsjednik,Ranko Krivokapić, s.r

307

Page 308: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

������������������������������������������������������������������������������� ���� ���� ���� ���� ���� ���� ���� �����

������

�������������� �������������� �������������� ��������������������

�������������������������� ����������� �! ����"��#$� ������� �!�%� &�'��(� ���)�*�+� �,�(&%� &�&"�����������"#�-�&#����(��"#�,�� �*& &�� &)"-���)�������-&�#&$����"#�$� "-��#$�)�.� �����)� ����(�"#���$.����'��"����)&,�.�%������!$#%����$�#������"�%����"#$�)�� ����� &)���

���������/�����/�����/�����/�

� ����������� �! �� �� "�������� �-�#� 0"������*$��� �,� "������-�"#&$��.�,��"�������-,� "��������"#�,� "���������(�,� "������-&1�,� "������)��,� ����$� ������&'� ,� '�)&!���"-�� �� �-�#� �� )$�2,� -� �� �'*��)��,� "�)$!� ��,� �'��-���� ���� ��#��"���)��$���"��#$� �����(&%�� &�%$� �)��"#���'�(��������%�*�'�-������� ����������� �! ���"��#$��"������'�%� �%���&"#���%�,� �%��*��$�)&'�1�,���"�� ���� �%��*��� �-#��0&��.�,�#$*,��&#,���$-,�(�"�����)$�2,��-��"������'& ��%$� �)��"#���'�(��������%�*�'�-������ ����������� �! ��� ��� "��#$�� "�� �� �-�#� ��� *$��� &,� �"��� "������*$��� �� ��'�)&!���"-�*�% �$"-�*��� �-#����

�����3�����3�����3�����3����� ��)�'�� �,�'�4#�#�����)$!�%�� ��"���������� �! �� ��&� �%������#�$�"&��������

�����5�����5�����5�����5�������(� ����)�*�+� ���"��#$��"��)�*�+� ,�-� �6��2� �� ���� �)� �'&'�#��*� '��(� �� '�� )$!�%��,� )$&4#%���,� �-����"-�� ���� -&�#&$���

$�'%� �7$���8�$�9�/2� �$�)"#�%� �� %�!��� )�#&�� &� �"����)���(-��� �� ��#�:�4�"#�(-��� #�!� ����

.$��*�$"-�*���$�)������)$&*�;���$�)��&�7$�� �8�$�9�32� ���)���+&��$�)��*���"#�$� "-�*,���&(��*�����-&�#&$��*�'��(� �9��52� ����#���)��$�������+&��$�)��������!� &���&*��)&�7$���8�$�9��<2� �$�)"#�%� �� )��$���"� &� ��$��� '�� ��$,� $�'&�� �%�� �� ���� "�$�)� &� ��$�)�� &�

"%� �#&9��=2� ���)���"����*�'��(� ��'���)$�+������)$&( ������� �"#��&�7$�� �8�$���

���������<�����<�����<�����<����

"#�-�&#�����(��41&�"��#$��"����.�6��2�-� �� ����"�����'�"�&!���'��)$!�%��,�)$&4#%���,��-����"-�,���&(�������-&�#&$���

$�'%� �7$���8�$�������)$�+���*���)$&( �,��)��"���� �"#��&�7$�� �8�$�9��/2� (� �� ) ���� ���� ��+&��$�)��� �"#�$� "-�,� ��&(��,� -&�#&$��,� ;&����"#�(-�� ����

"��$#"-��'��(� 9��308

Page 309: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

32�-� �� ��������$*���'�#�$� ���� �"#�-�&#��&(�"��-��"����)���(-�*�$�#�,�&"#��-�� ������-$�#�9��

52�-� ��"����"������"#�-���&���$����$�#�%�:�4�'����������������� �! �,�&�"��"�&�"#�%�����%�*�(����,���!��"����)�1��%� �� � �)���.��-� ��

"����"������"#�-���&���$���'��"����)&�7$���8�$����

�����=�����=�����=�����=����� �"�%����"#$�)�� ���� &)��"��#$��"��"�&(� �&�-� ��� ��%�4����.���'*&�����!�%�#�&�"$�)"#%���� ���� �)� "$�)"#�%�� �%��*� "���$�1� �,� ��� $�)���� � �"#&,� &� '��� �#$�"&� ����)$&*� �������#�$�� �����*�)���

�����>�����>�����>�����>����� �%� �'�-�������)��"��"�����"���������� �! ��-� �,�&�"-��)&�"��'�-����,���� &�"#�#&"�"������-��-&�#&$����

����� ��������� ����� ��������� ����� ��������� ����� ��������������� �������� �������� �������� ��������������

�����?�����?�����?�����?������)�'�� �� "���������� �! �� �� �'*$�)� �� ���� ��"#�%� �� �� "�������� �-#�,�

�)��"��� )�%�� �� ��'�%�� �%�� � &"#���%�,� �%���� �$�)&'�1&,� ��"�� &� ���� �%������ �-#&��������� ����������� �! ��"����)�!&�&�"-��)&�"���$�*$����������)�'�� ��"���������� �! ��0&�)�� ���#�-"#&6��$�*$��2,�-� ��)���"��"-&�4#������4#���,�*��%��*�*$�)�����$� �"#���.��0&�)�� ���#�-"#&6�"-&�4#������4#���2,�&'��$�#;�)�&�"�*��"��"#��$*����)$!�%���&�$�%����)��!��*�'����"��%��-&�#&$��0&�)�� ���#�-"#&6���)��!����$*��2����

�����@�����@�����@�����@��������������� �! ��'��'��(� ���)�*�+� �������!��"����)�1���$� �� �"#�-��$�-���)�

<A�*�)�����)�)����-�)��"��)�*�+� �'������ ����������� �! �� �"#�-�&#� � ��(��"#�������!��"����)�1���$� �� �"#�-��$�-���)�/A�*�)�����)�)����-�)�� ����.��&�$����� '&'�#��,� &'� �$�#;�)�&� "�*��"��"#� ���)�� 7$��� 8�$�,� "���������� �! �� '��'��(� ���)�*�+� ������"#�-�&#� ���(��"#����!��"����)�1���$� ���"#�-��$�-���'�"#������/��%�*�(������

������A������A������A������A������ ��)�'%�� ������)�'�#��"���������� �! �6���2�'��)�*�+� �-� ���'��(�%��*&��#�-�"����)��������'�%�"��"#��7$���8�$�9�/2� '�� )�*�+� � -� �� "������'& �,� �)��"��� �'��(�%�� "�$�)� &� "�� �-&��#�$��,�

� �*�%���"�%�'��-�����������*�(��9��32�'��)�*�+� �-� ���$�)"#�%� ��"&-�����$�)���"-� &(�%�����% �$"-� �������.������� �

�"��%�9��52���.&�-� �� �������"�$�)��-��-&��#�$�,�� �*�%�*�"�%�'��-����������*�(�9��<2���.&�-� �� ��'�"#&�����:�4�"#�(-�,�4�%���"#�(-��������.�"#�(-���)� �������)����*� �9��=2� ��.&� -� �� �� �"&+���� '�� -$�%�(��� ) ���� �$�#�%� (�% �(��"#�� ���� )$&*�;� )���$��

'�4#�1���;���+&��$�)�����$�%������� ���$�*��4����$�#����'��(��.��9�

309

Page 310: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

>2� ��.&� -� �� �� &� �"#�$� �� 7$��� 8�$�� ���� &� �"#�$� �� (�% �(��"#%�� ������ ��*�#�%�&�&��*&��

������������������������������������� �$�*$���"�)$!�6��

�2� '��(� ��� )�*�+� �,� �"#�-�&#�� ��(��"#�,� � &)"-�� �)����,� -&�#&$����"#�$� "-��#$�)�.� �,���$.��'��"����)&,�.�%�����!$#%��$�#������"�%���"#$�)�� ��� &)��'��-� ��1��"����)�1��"���������� �! �,�"����$�'��!�� ���$�'��*��'����)�'�� ��"���������� �! �9�

/2�%$"#&�"���������� �! �,���(�����)�'�� �������"�"������(-�*�'��(�� �9�32� "��"�-� "���������� �! �� -� �� 1�� ��#�� �'�� �� ���,� )�$�+���,� �'� �4#���,��

'��� �� ��������&-��� ���,�"����$�'��!�� ���$�'��*�9�52�)$&*��������#������;�)���'��"�$�%�+�� ���$�*$�����

�������/������/������/������/����

�$�)��*� �$�*$���� "�� )�"#�%� �� ��)��!���� �$*��&� $�)�� )�%�� �� "�*��"��"#�� &��)��"&� ��� %$� �)��"#�� �'� (����� ��� "#�%� �� #�(-�� �� �%�*� '�-���� '�� -� �� "�� �����$����)�'�� ��"���������� �! �� �����$�'��*��'�� �'� ��&,�)�$�)&,� �'� �4#�� �,�'�� ��&� ����&-��� �� ��"���������� �! ���

��)��!��� �$*��� )&!��� �� )�� $�'��#$�� �$�)��*� �$�*$���� �� )�� )���"���)*�%�$� &1�� �-#� �� -�"�� �� &� $�-&� �)� =A� )���� �)� )���� )�"#�%� �� �� �$�)��*���$�*$������� ��)��!��� �$*��� ��!�� '�#$�!�#�� )�� "�� �$�)��*� �$�*$���� )��&��� &� "-��)&� "��(����������%�*�'�-������� �-�� ��)��!��� �$*��� &� $�-&� �'� "#�%�� �� �%�*� (����� ��� )���"�� �-#� �� �$�)��*&��$�*$����"��#$��"��)����"#� ��"�*��"��"#�����$�)��*��$�*$����������

������3������3������3������3�������� �-&�4#���� ��4#���� ��!�� )��� �#�� �$�*$��� "���� &� �-%�$&� )�#�� "�*��"��"#����)��!��*��$*������� �-&�4#������4#����)&!��� ��)��)�"#�%����)��!�����$*��&��$�*$����� -�"�� ��&�$�-&��)��<�)�����)�)�����)���4�� ��������

������5������5������5������5��������������� �! �� �'*$�)� ��� ���� ��"#�%� �� ��� "�������� �-#�� ��!�� ��)�1��

7$���8�$�,���4#���,�� �"���'� �)��.�,�% �$"-��'� �)��.����)$&*���$�%�����.��������������� �! �� �'*$�)� ��� ���� ��"#�%� �� ��� "�������� �-#�� ��!�� ��)�1��

"#$����)$!�%��������+&��$�)����$*���'�.� ���� ����������� �! �� )�%�� ��� ��'�%�� �%�� � &"#���%�� ���� �%���� �$�)&'�1&� ��!����)�1���"��%�(��%�;��$�%��;���.���

����������� �! �� )�%�� ��� ��'�%�� ��"�� &� ���� �%���� �� �-#&� ��!�� ��)�1����4#�����

������<������<������<������<��������������� �! ��"����)�!������ �"#&�*) ��"��'��(� ���)�*�+� �'���,�&�� �"#&�

*) �� �� �"#�-�&#�� ��(��"#� $�+���,� "#%�$���,� ) ���%���,� ��*��&��� ���� &�$��,� �)��"��� ���

310

Page 311: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

� �"#&� -� �� �� �)�-%�#��� '�� �"#%�$�%�� �� .�� �� -� �� "�� ��)�'�� ��� "���������� �! ��!�����"#%�$�#���� ����������� �! �� �'*$�)� ��� ���� ��"#�%� �� ��� "�������� �-#�� ��)�!�� "�� ���%�)�������$�"#&��(����� �"#&���

����������=������=������=������=����

� �-&�4#���� ��4#���,� &� "-��)&� "�� �$�*$����,� &'� �$�#;�)�&� "�*��"��"#���)��!��*��$*���,�)���"���)�&-&�����)�'�� &�"���������� �! ����� �)�&-&� �� ��)�'�� &� "���������� �! �� �'*$�)� ��� ���� ��"#�%� �� ��� "�������� �-#�,� �)��"��� )�%�� ��� ��'�%�� �%�� � &"#���%�� ���� �%���� �$�)&'�1&,� "-&�4#������4#����)���"�����'�;# �%�"&� �-�#���'�(������5�"#���,�/���3��%�*�'�-������� �)�&-&� �� ��)�'�� &� "���������� �! �� )�%�� ��� ��'�%�� ��"�� &� ���� �%������ �-#&,� "-&�4#���� ��4#���� )���"�� ��� �$� �)��*� �%��41���*� �$�)��*�(�,� &� "-��)&� "��'�-�������"#�#&#�����4#������� �����!��"����)�'�#��"���������� �! ����'��)�&-��"-&�4#������4#����)��� �#��&�"-��)&�"��"#�%������%�*�(��������

������>������>������>������>����� ��)��!��� �$*��� )&!��� �� )�� $�'��#$�� �$�)��*� �)�&-�� �� ��)�'�� &� "���������� �! ����)��)���"���)*�%�$� &1���-#�&�$�-&��)�3A�)�����)�)����)�"#�%� �� ���

�������?������?������?������?����

� ��;# �%�'����)�'�� ��"���������� �! ��"�)$!�6���2���)�#-������)��"��.&�'�;# �%�9�/2� ��'��(�� �� )�*�+� �,� ��(��"#�,� �)����� ���� -&�#&$����"#�$� "-�� #$�)�.� �� '�� -� ��

"��#$�!����)�'�� ��"���������� �! �9��32���)�#-����%$"#����%���(����"���������� �! �9��52��$�)��*�#�-"#��-� ��1����#���"��"������"���������� �! &9��<2��$�)��*�� �"#����)�'�� ��"���������� �! �9�=2��$�)��*���(�����)$!�%�� ��"���������� �! ����B'�'�;# �%� �'�"#�%�����%�*�(�������)��"��"���$�)��*� �)� ��*�$ �4�� ��"������

���� �! ����"�*��"��"#���$�)%�+�����%���'�-�����������

������@������@������@������@����� �-��"��"���������� �! ����"#�%� ������� �-#&������-��"��*$�)�����'��� �4#&�-� ���$���)�� �� �-#&,� '�� ��)�'�� �� "���������� �! �� ��#$����� �� "�*��"��"#� %��"��-�,��)��"���-�$�"��-���� �-#����

�-�� "�� "���������� �! �� ��"#�%� �� ��� �� �-#&� -� �� �� -&�#&$��� )��$�� ���� �-�� "��*$�)�� ��� �$�"#�$&� -� �� �� '�4#�1���� �-������ -&�#&$��*� )��$�,� '�� ��)�'�� �� "���������� �! �� ��#$����� �� "�*��"��"#� �$*���� )$!�%��� &�$�%�� ��)��!��*� '�� � '�4#�#&�-&�#&$��;�)���$������� �-�� "�� "���������� �! �� *$�)�� ��� �$�"#�$&� -� �� �� '�-����� ���� &� "-��)&� "��'�-����� '�4#�1���� �$�$�)��� . �����,� '�� ��)�'�� �� "���������� �! �� ��#$����� ��"�*��"��"#��$*����)$!�%���&�$�%����)��!��*�'��'�4#�#&��$�$�)����

311

Page 312: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

�����/A�����/A�����/A�����/A�������� �)�&-�� �� ��)�'�� &� "���������� �! �� ��"#�%� �� ��� ���� �'*$�)� ��� "�������� �-#��"�)$!�6��

�2�'��(� ���)�*�+� ,��"#�-�&#&���(��"#,�� &)"-���)���,�-&�#&$����"#�$� "-&�#$�)�.� &,���$.�� '�� "����)&,� .�%����� !$#%�� $�#�� ���� ��"�%��� "#$�)�� �� � &)�� '�� � -� �� "�� ��)�!��"���������� �! �9��

/2���'�%�"&� �-#��-� ����)�!��"���������� �! �,��32�%$"#&���)����'� &�"���������� �! �9�52�� �"#����)�'�� ��"���������� �! �9��<2�#�-"#�-� ��1����#���"��"������"���������� �! &9�=2�$�-���&"��%��'����)�'�� ��"���������� �! �9�>2���'�%���%�'��-���)$!�%�� ��"���������� �! ���

������/������/������/������/�����

�)�&-�� �� ��)�'�� &� "���������� �! �� )�%�� ��� ��'�%�� �%�� � &"#���%�� ���� �%�����$�)&'�1&�"�)$!�6�

�2���)�#-���� �%�� �&"#���%�� ���� �%�����$�)&'�1&�-� ���"��)� ����'�%�0%$"#�,�� �"#����)$�29�

/2���)�#-�����"��%�(&� �%���&"#���%�,��)��"��� �%��*��$�)&'�1�9�32���'�%�-� ��"��)� �� �%�� �&"#���%�,��)��"��� �%�����$�)&'�1&9�52���(������ �"#���"��"�%�� �,��)��"����"#�.�� ����'�%�� �%���&"#���%������ �%��*�

�$�)&'�1��������//�����//�����//�����//����

�)�&-�� �� ��)�'�� &� "���������� �! �� )�%�� ��� ��'�%�� ��"�� &� ���� �%������ �-#&� "�)$!�� ���"� *$���.�� �� ��'�%� ��"�� �,� �)��"��� �%��*� �� �-#�� -� ��� "�� )� ����'�%��

�����/3�����/3�����/3�����/3����� �-&�4#������4#���� )&!��� �� )�� ��)��!���� �$*��&� )�"#�%���)�&-&��� ��)�'�� &�"���������� �! ��&�$�-&��)��"���)�����)�)����)���4�� ���)�&-����

�����/5�����/5�����/5�����/5����� ��� "���������� �! �� -� �� "�� ��)�!�� �'*$�)� ��� "�������� �-#�,� ��-���)���4�� ���)�&-���'�(�����/A��%�*�'�-���,��$*�����-�����&�$�%����)��!���'����"��%��*$�+�%���$"#%�,����'�;# �%�"&� �-#��-� ����)�!��"���������� �! �,� �')� ��*$�+�%��"-&�)�'%��&�'���'*$�)� &�"�������� �-#�,�&�"-��)&�"��'�-������� ����������� �! �� �'� "#�%�� �� �%�*� (����� ��� ��!�� "�� ��)�'�#�� ��'� )�'%���� '��*$�+�� ��"�������� �-#���

�����/<�����/<�����/<�����/<������-��� �')�%�� �� *$�+�%��"-�� )�'%���� '�� �'*$�)� &� "�������� �-#�,� "&� �-�#�

-� �� ��)�!�� "���������� �! �� )&!��� �� )�� �� �%�� �%��� -��-&$"� '�� �'$�)&��$;�#�-#��"-�*���&� �#��(-�*�$ �4�� ��"�������� �-#���

�. ��&� �� �)���$� �$;�#�-#��"-�*� �� &� �#��(-�*� $ �4�� �� "�������� �-#�� %$4��"#$&(���-���"� ��-� &���$�'& ���$�)" �)��-���4#�����

312

Page 313: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

C$�4-�%�� $�)�� -���"� �� �'� "#�%�� /� �%�*� (����� "��"�� "&� �-�#� -� �� ��)�!��"���������� �! ���

�����/=�����/=�����/=�����/=�������� �&� �-�#� -� �� ��)�!�� "���������� �! �� )&!��� �� )�� "�������� �-�#� �'$�)�� &�"-��)&�"���$;�#�-#��"-�����&� �#��(-���$ �4�� ���-� �� ���)��$����"#$&(���-���"� ���'�(�����/<�"#�%�/��%�*�'�-���������

�����/>�����/>�����/>�����/>�������� �$*������-�����&�$�%����)��!���'����"��%��-&�#&$����*$�+�%���$"#%��)&!���"&�)��"�$� �(�� ��"�$�%��� ��)�'�� �� "���������� �! �,� )���4�� ��� $ �4�� �� �� '��$������)�'�� �,��)��"�����&-��� �� &���"�$�%�����)�*�&#�*�"���������� �! ��������

�������DC C�� ������������������DC C�� ������������������DC C�� ������������������DC C�� ��������������������� ������� ������� ������� �������������

�����/?�����/?�����/?�����/?����� �$*��� ��-����� &�$�%�� ��)��!��� '�� ��"��%�� -&�#&$�� %�)�� $�*�"#�$� "���������� �! �����#�$�#�$� ����4#������� ��)��!����$*���%�)��7��#$�����$�*�"#�$�"���������� �! �����#�$�#�$� ��7$���8�$����� ��)$!� � �� ��(��� %�+�� �� $�*�"#�$�� �'� "#�� �� �� /� �%�*� (����� �� -$�#�$� &��� '��&#%$+�%�� ��%$"#��"���������� �! ����$���"& ����)��!����$*��������

������/@�����/@�����/@�����/@����

��4#�#��"���������� �! �� ��"�$ �(�%�� ��� �*�%�*��4#�1�� ������&��4#�� �,�-��������%��41�����'� ���,�)�$�)�,��'� �4#�� �,�'�� ��������&-��� �� ����������� ��4#���,��$�-���$*������-�����&�$�%�,�������'� �+& ��'�4#�#&�"���������� �! �����"%� � �#�$�#�$� ����� �-&�4#���� ��4#���� ��!�� �$���"�#�� &"��%�� '�� �$�"#&�� ��" �#���.�� �)$�+�����"���������� �! &����

�����3A�����3A�����3A�����3A�����)$!�%�� �� "���������� �! �� ��&;%�#�� #�-&1�� �� ��%�"#�.����� �)$!�%�� ��

"�������� �-#����&$�+�� ��� �*�%����-�.� ���������� ����������� �! �� ��$�� "�� $�)�%��� �)$!�%�#�,� ��� ��(��� �� &� � �$�� -� ��� "�����'� �+& ��� �*�%��$%���#����'*��)����

���������3������3������3������3�����

���� �)$!�%�� ��"���������� �! ��%$4��"&� �-�#�-� ��*�� ����)�*��,��)��"�����%�'��-��)$!�%�� ���)$�+����)�&-�������)�'�� &�"���������� �! ����� '&'�#��� �)� "#�%�� �� �%�*� (����,� ��4#���� ���'� �+& �� �)$!�%�� �� "���������� �! ��-� �� ����)�*���7$���8�$�,�)$&*��)$!�%��������+&��$�)����$*���'�.� ����

�-�� �� ��%�'��-� �)$!�%�� �� "���������� �! �� �$�"#��� )�� ��"#� �� ���� �-�� �'��� �-#�%��;�$�'��*���� ��&���*&1��"#��)��%$4���)$!�%�� ��"���������� �! �,��)$!�%�� ��"���������� �! �����'� �+& ����4#��������

313

Page 314: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

�����3/�����3/�����3/�����3/�������� 7$��� 8�$�� ���'� �+& �� "$�)"#%�� '�� �)$!�%�� �� "���������� �! �� �'� (����� 3��"#�%� /� �%�*� '�-���� �� "$�)"#%�� '�� ������ �� �)$!�%�� �� "������*$��� �� �� )$&*�;�"���������� �! ���

�$�)"#%���'�"#�%�����%�*�(��������'� �+& &�"���$����"#%�$������#$������-� ��&#%$+& ����)��!����$*���&�"�$�)� ��"���$*�������-�����&�$�%����)��!����'����"��%��-&�#&$��&���4#�������(� � �"��#�$�#�$� ������'��"���������� �! ����

�����33�����33�����33�����33����� �$*��� ��-����� &�$�%�� ��)��!��� '�� ��"��%�� -&�#&$�� &#%$+& �,� ��� ��#$���,� ���� ��� �� �)���� *�)�4� �,� "#�� �� "���������� �! �� ��� #�$�#�$� �� ��4#���� �� &��'�$�%����%�'��-�� �)$!�%�� �� ��� ����;�)��"#� �$�)&'���� �� ��#$����;� � �$�� �� $�)�%�� &��)$�+�����$�-&���� �-�� ��%�'��-� �)$!�%�� �� ��� �'%$4�� &� �)$�+����� $�-&� ��#$����� $�)�%�� ����)$!�%�� &� "���������� �! �,� �$*��� ��-����� &�$�%�� ��)��!��� '�� ��"��%�� -&�#&$���'%4�1����#$�����$�)�%�����"���������� �! &����#�$�#���%�'��-���)$!�%�� ����

�����35�����35�����35�����35����� ��%�'��-� �)$!�%�� �� "���������� �! �� -� �,� '��*� �� �-#�%��;� $�'��*�,� �� �� &���*&1��"#��)��%$4���)$!�%�� ��"���������� �! ��)&!��� ��)����#�����)��;����%� �"#���$*�����-�����&�$�%����)��!���'����"��%��-&�#&$����

�����3<�����3<�����3<�����3<����B�"�&(� &��$�� ������� �����$�"#�$�,�&�"-��)&�"���$�"#�$��������&$����"#�(-���

������,�"���������� �! ����!��"���'� �"#�#������)*�%�$� &1&���-�.� &��� ����

�����3=�����3=�����3=�����3=����� ��� '�;# �%� (����%�� &!�� ��$�)�.�� ��.�� "�;$�� ���*� &� "������*$��� &,� �$*�����-�����&�$�%����)��!���'����"��%��-&�#&$����!�,�&'�"�*��"��"#���)��!��*��$*���,�)�'%���#���$���4�� ����"�$#��;��"#�#�-���'�"������*$��� ��&���$�)�(�&�*$����.&���� �����!��"��%$4�#���$���4�� ����"�$#��;��"#�#�-���'�"������*$��� ����'�)�'%�����$*�����'�"#�%�����%�*�(������

�����3>�����3>�����3>�����3>�������� B���"#� �1���"������*$��� ������)$&*���"���������� �! ���������*&�"��%$4�#����%��"�;$�� �%�� ����

�����3?�����3?�����3?�����3?����� '� ���,�)�$�)�,��'� �4#�� �,�'�� ������&-��� �� ��"���������� �! ��%$4��"�������"#&�-&��$���"�����'����)�'�� ��"���������� �! �����

�����3@�����3@�����3@�����3@����� ����������� �! ��-� ��"����!�,���'��4#�1�� �,��)%� �#���)��� �-#�����-� ��� ����"#�%� ����&-��� ��"��"-�)�� ���"�������� �-#����� ����������� �! ��(� ��"��"�������� �-�#������!��&-����#��"-�)�� ���&-��� ��"��$&4�� ��������

314

Page 315: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

� �-�� �� "�������� �-�#� ���� )��� "�������� �-#�� &� �#��(-�� ) ���,� &-��� �� ��"���������� �! �� %$4�� "�� "-�)�� ��� )� ���� "�������� �-#�� -� �� �� &� �#��(-�� ) ���� ��$&4�� ����"#���*�)� ����"�������� �-#�����

�����5A��������5A��������5A��������5A�������� '� ��&� �� )�$�)&� "���������� �! �� ��!�,� &'� "�*��"��"#� �&#�$�� &� �#��(-�*� ���$;�#�-#��"-�*� $ �4�� �,� %$4�#�� "&� �-�#� -� �� �� ��)�*��� "���������� �! �,� �)��"�����4#�����-�� ��#� �"&� �-�#��$�"#���)����"#� ����� '� �4#�� �� "���������� �! �� ��� �)*�%�$� &1&� ��-�.� &� ��!�� %$4�#�� �$*�����-�����&�$�%����)��!���'����"��%��*$�+�%���$"#%���

B-��� �� �� "���������� �! �� "-�)�� ��� "�������� �-#�� ���� )� ���� "�������� �-#��%$4���$*�����-�����&�$�%����)��!���'����"��%��-&�#&$����� B-��� �� �� "���������� �! �� $&4�� ��� "�������� �-#�� ���� )� ���� "�������� �-#��%$4���$*�����-�����&�$�%����)��!���'����"��%��*$�+�%���$"#%����� ��� ��&� "���������� �! �� %$4�� �%��� &"#���%�� ���� �%��� �$�)&'�1�� -� ��� ����'�%� �$��� �� ��,� �)��"��� �$*��� ��-����� &�$�%�� �)$�+��� �)�&-��� �$�)" �)��-����4#�����

�����5������5������5������5������ �$*��� ��-����� &�$�%�� ��)��!��� '�� &-��� �� �� "���������� �! �� ���%� �"#�1�����.�,� �)��"��� "&� �-�#� -� �� �� ��)�*���"���������� �! �� �� )��&� &-��� �� �� "���������� �! ������'%�#��*��)���$�&'���&� �#��(-��) ����"��&-��� ���*�"���������� �! ���� �-�� �� ��.�,� �)��"��� "&� �-�#� -� �� �� ��)�*��� "���������� �! �� �$�"#��� )����"#� �� ���� �-�� "�� ��� �)�'�%�� ��'�%&� )�� �$�&'��� &� �#��(-�� ) ���� "�� &-��� ���*�"���������� �! �,� &� �#��(-�� ) ���� 1�� "�� ���&)�#�� �&#�$&� ) ���,� �)��"��� � �*�%�����"� �)��.������ �-��"���&#�$� ����� �*�%����"� �)��.������)�'�%&���'�%&�)���$�&'�&�&� �#��(-��) ���� "�� &-��� ���*� "���������� �! �,� #�� &� �#��(-�� ) ���� ���&)�1�� "�� � ��)��!�����&'� &��� �-������&'� �����$�&'���&� �#��(-��) ����"��&-��� ���*�"���������� �! �,�"��#���&� �#��(-���) �������"#&��1��"��-���"��"#%�$��-� �������&� �#��(-&�%$� �)��"#���

� � � ������ ����7 ��� ��������� ����7 ��� ��������� ����7 ��� ��������� ����7 ��� ����������������

�����5/�����5/�����5/�����5/����� �"��-.� "-����)'�$���)��$�� ������%�*�'�-����%$4����)��!����$*�����

����������������������������������������������������������������

�����53�����53�����53�����53�������� ��� �4#�#�,� &��4#�,� ���%��41���� �'�� ���,� )�$�)�,� �'� �"#�,� '��� ���� ���� &-�����"���������� �! �,���)�*��������$*���'& ����)�'�� ��"���������� �! ��(� ����)�'�� ���� ��)�'%�� ����-�'��1��"��-�'����'�#%�$��)��#$��*�)������� �

315

Page 316: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

�����55�����55�����55�����55�������� ��%(����� -�'���� �)� #$�"#$&-�*� )�� #$�"#�"#$&-�*� �'��"�� ���������� '�$�)�� &�7$�� � 8�$�� -�'��1�� "�� '�� �$�-$4� � )$!�%��� �$*��� ���� �$*��� ��4#���� �-�� �4#�#�,� &��4#�,����%��41�����'�� ���,�)�$�)�,��'� �"#�,�'��� ��������&-�����"���������� �! �,���)�*��������$*���'& ����)�'�� ��"���������� �! ��(� ����)�'�� ���� ��)�'%�� ������� �

�����5<�����5<�����5<�����5<������%(����� -�'���� &� �'��"&� �)� ��)�"�#�"#$&-�*� )�� )% �"#�"#$&-�*� �'��"��

�� ��!��.� ����$�)��&�7$�� �8�$��-�'��1��"��'���$�-$4� �"-&�4#������4#���,��-�6��2�)���"���$�*$�����'�"�*��"��"#����)��!��*��$*����0(����?�"#�%�/���(�����3�

"#�%��29�/2����)�"#�%���$�*$�����)��!�����$*��&�&��$���"�����$�-&�0(�����3�"#�%�/29�32� )���"�� �)�&-&� �� ��)�'�� &� "���������� �! �� -� �� �� �� &� "-��)&� "��

�$�*$�����������'�"�*��"��"#����)��!��*��$*����0(�����=�"#�%��29�52� ��� )�"#�%�� ��)��!���� �$*��&� �)�&-&� �� ��)�'�� &� "���������� �! ��

&�$���"�����$�-&�0(����/32����� �$�-$4� � �'� "#�%�� �� #�(�� /� �� 5� �%�*� (����� -�'��1�� "�� �)*�%�$��� ��.�� &�

"-&�4#���� ��4#���� ��%(����� -�'���� �)� ��#�"#$&-�*� )�� )%�)�"�#�"#$&-�*� �'��"���� ��!��.� ����$�)��&�7$�� �8�$���

���������5=�����5=�����5=�����5=����

��%(����� -�'���� &� �'��"&� �)� ��)�"�#�"#$&-�*� )�� )% �"#�"#$&-�*� �'��"���� ��!��.� ����$�)��&�7$�� �8�$��-�'��1��"��'���$�-$4� �)$!�%����$*��,��$*�����4#���,�� �"���'� �)��.����)$&*���$�%�����.�,��-�6�

�2���)�*���"���������� �! ����'��)�&-��"-&�4#������4#����0(�����=�"#�%�529�/2������ �%��-��-&$"�'�� �'$�)&��$;�#�-#��"-�*� ��&� �#��(-�*�$ �4�� ��"������

�� �-#��0(����/<�"#�%��29�32� ��� �'$�)�� "�������� �-�#� &� "-��)&� "�� �)��$����� �$;�#�-#��"-��� ��

&� �#��(-���$ �4�� ���0(����/=29�52�����)$!�%��"���������� �! ��-� �� ����)�*���0(����3��"#�%��2������$�-$4� ��'�"#�%�����%�*�(�����-�'��1��"���)*�%�$�����.��&�)$!�%�����$*��&,�

�$*��&���4#���,�� �"�� �'� �)��.�����$�%������.&���%(�����-�'�����)�)%�"#$&-�*�)��)�"�#�"#$&-�*��'��"���� ��!��.� ����$�)��&�7$�� �8�$���

��� �$�-$4� � �'� "#�%�� �� #�(-�� �� �%�*� (����� -�'��1�� "�� :�'�(-�� ��.�� ��%(�����-�'���� �)� )�"�#�"#$&-�*� )�� )%�)�"�#�"#$&-�*� �'��"�� �� ��!�� .� ���� $�)�� &� 7$�� �8�$���

�����5>�����5>�����5>�����5>������%(����� -�'���� &� �'��"&� �)� )�"�#�"#$&-�*� )�� )%�)�"�#�"#$&-�*� �'��"��

�� ��!��.� ���� $�)��&�7$�� �8�$��-�'��1��"��'���$�-$4� �:�'�(-�� ��.�,��-����'�)�'%�����$*���� ��-�����&�$�%����-&4��)���$���"�� �����$���"����"�$#����"#�#-�� �'�"������*$��� ��&���$�)�(�&�*$����.&�0(����3=�"#�%�/2��

��

316

Page 317: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

�����5?�����5?�����5?�����5?������%(����� -�'���� &� �'��"&� �)� ��)�"�#�"#$&-�*� )�� )% �"#�"#$&-�*� �'��"��

�� ��!��.� ����$�)��&�7$�� �8�$��-�'��1��"��'���$�-$4� ��$*�����-�����&�$�%�,��-�6��2����"�$� �(����"�$�%�����)�'�� ��"���������� �! ��0(����/>29�/2����%�)��$�*�"#�$�"���������� �! ��0(����/?�"#�%��29�32� ��� &-����� "���������� �! �� "-�)�� ��� "�������� �-#�� -� �� �� &� �#��(-��

) ����0(����3@�"#�%�329�52�������%� �"#����.�,���)��"���"&� �-#�����&-��� �� &�"���������� �! �������;����

��'�%��)���$�&'�&�&� �#��(-��) ����"��&-��� ���*�"���������� �! ��0(����5�29�<2���� �'%$4������"� �����&"#���%���%�)��.� &��� �-�#����"�$�%�����)�*�&#�;�-���

"���������� �! ��0(����<��"#�%��29�=2����&-�����&��$���"�����$�-&���"�$�%�����)�*�&#���� �-#��-� ���� �"&�)������

"#�#&"�"���������� �! ��0(����<32����� �$�-$4� � �'� "#�%�� �� �%� � (����� -�'��1�� "�� �)*�%�$��� ��.�� &� �$*��&� ��-�����

&�$�%�,���%(�����-�'����&� �'��"&��)�)%�"#$&-�*�)��)�"�#�"#$&-�*� �'��"���� ��!��.� ����$�)��&�7$�� �8�$����

�����5@�����5@�����5@�����5@������%(����� -�'���� &� �'��"&� �)� ��#�"#$&-�*� )�� )�"�#�"#$&-�*� �'��"�� �� ��!��

.� ����$�)��&�7$�� �8�$��-�'��1��"��'���$�-$4� ��$�)" �)��-���4#���,��-�6��2�������'�� �)��'�4#�#&�"���������� �! �����#�$�#�$� ����4#����0(����/@�"#�%�/29�/2����&%$"#���� �-#���'�(�����<A��%�*�'�-����&��$�)��*��$�*$����0(����</��"#�%�

/2��� �

� � � � ������������ �����D��������������� �����D��������������� �����D��������������� �����D������������

�����<A�����<A�����<A�����<A������ �-#����)�*�&#��-���"���������� �! ����"�� ���<����%���$���@>���*�)���,���'�

�)��$�� ����)��!��*��$*���,�"��#$� &�"����"�$�%�����)�*�&#�������� �� �-�#�'�� -� �� "�� ��� ��!�� &#%$)�#��)�� �� ��)�*�&#� �$� �� )�#&��� �'� "#�%�� ��

�%�*�(�����"��#$��"��)�� ����)�*�&#���"�� ��#�*�)�#&������

�����<������<������<������<��������� �$*��� ��-����� &�$�%�� ��)��!��� '�� ��"��%�� -&�#&$�� )&!��� �� )�,� &� $�-&� �)�*�)��&� )���� �)� )���� "#&��� �� ��� "��*&� �%�*� '�-���,� �'%$4�� ����"� �� &"#���%���%�)��.� &��� �-�#��-� ��"&���"�$�%�����)�*�&#��-���"���������� �! ����� ��)$!� ��%�)��.� ���'�"#�%����%�*�(������$���"& ����)��!����$*������

�����</�����</�����</�����</�������� �� �-#���� �'� (����� <A� "#�%� �� �%�*� '�-���� ��!�� "�� � )�#�� "#�#&"� "���������� �! �� ��� ��"#&�-&� �$���"����� �%��� '�-����� '�� ��)�'�� �� "���������� �! �,� &�$�-&��)�)%� ��*�)�����)�)����"#&��� �����"��*&��%�*�'�-������� �$�)" �)��-���4#����)&!��� ��)��"%���� �-#�� �'�(�����<A��%�*�'�-����&%$"#��&��$�)��*��$�*$������

317

Page 318: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

�����<3�����<3�����<3�����<3�������� �� �-#���'�(�����<A�"#�%����%�*�'�-����-� �����)��� &�"#�#&"�"���������� �! ��&�$�-&� �'� (����� </� "#�%� �� �%�*� '�-���� &-����1�� "�� &� $�-&� �)� (�#�$�� *�)���� �)� )����"#&��� �����"��*&��%�*�'�-������

�����<5�����<5�����<5�����<5�������� ��)'�-��"-���-#��&�"-��)&�"���%���'�-������)��� �1��"��&�$�-&��)�@A�)�����)�)����"#&��� �����"��*&��%�*�'�-������

���������<<�����<<�����<<�����<<����

���� ����(�#����"#&�.�� �')�%�� ���)��$�� ��'����)�'�� ��"���������� �! �,�&�-� ���)��)����"#&��� �����"��*&��%�*�'�-������ ��)��� �#���)�&-�,��-��(�1��"�����'�-��&�-� �� ��%�!���&������#&���)��4�� ��'�;# �%�����

�����<=�����<=�����<=�����<=�������� �$*���� ��-����� &�$�%�� ��)��!��� '�� ��"��%�� -&�#&$�� �$�&'�1�� �%�)��.� &� ��)�-&���#�.� &� �� "������.���� �� "���������� �! ���� �� �� *$��� ���� �� *$���%���� &*�"��%��"-�;���$�.��&�$�-&��)�@A�)�����)�)����"#&��� �����"��*&��%�*�'�-������-�$�"#�#�� ��'��&��"�&�$�*�"#�$�"���������� �! ����

�����<>�����<>�����<>�����<>����� �#&��� ��� ��� "��*&� �%�*� '�-���� �$�"#� &� )�� %�!�� ��-��� �� "������.���� ��"���������� �! ���,� �"#�$� "-��� )�*�+� ���� �� ��(��"#���� 0E��&!����� ��"#� ��78F,� �$��/=G>�� �� =G??2� �� ��-��� �� *$��� ���,� *$���%���� �� )$&*��� "���������� �! ���� &*�"��%��"-�;���$�.��0E��&!�������"#���78F,��$��?G=5,�/>G>=����5G>?2����

�����<?�����<?�����<?�����<?����� �%� � '�-��� "#&��� ��� "��*&� �"��*� )���� �)� )���� �� �%� �%�� �� &� E��&!��������"#&�7$���8�$�F����� �B�����$� �A��3>=G�/���)*�$�.�,��@�� &���/AA?��*�)�������

��B�DC ���7���8�����

� � � � � � � � � � �������� ���� � � � � � � � � � ���-���$�%�-���1�

318

Page 319: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

UKAZO PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA

("Sl. list RCG", br. 27/07 od 17.05.2007)

Proglašavam Zakon o državnim i drugim praznicima, koji je donijela Ustavotvorna skupština RepublikeCrne Gore na četvrtoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 17. maja 2007. godine.

Broj: 01-704/2Podgorica, 17. maja 2007. godine

Predsjednik Republike Crne Gore,Filip Vujanović, s.r.

ZAKONO DRŽAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA

Član 1Državni praznici Crne Gore su: 21. maj - Dan nezavisnosti i 13. jul - Dan državnosti.Praznici u Crnoj Gori su i: 1. januar - Nova godina i 1. maj - Praznik rada.

Član 2Državni i drugi praznici praznuju se dva dana i to na dan praznika i narednog dana (u daljem

tekstu: praznični dani).

Član 3Praznični dani su neradni.Ukoliko je praznik nedjelja, neradna su dva naredna dana.Ukoliko je drugi praznični dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan.

Član 4Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji

obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim biprekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.

Član 5Privredna društva i drugi oblici obavljanja privredne djelatnosti, ako priroda djelatnosti ili

tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad, mogu raditi u praznične dane.

Član 6Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi član 27 Zakona o državnim simbolima i Danu

državnosti ("Službeni list RCG", br. 47/04).

Član 7Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".

SU-SK Broj 01-201/15Podgorica, 17. maja 2007. godine

Ustavotvorna skupština Republike Crne GorePredsjednik,Ranko Krivokapić, s.r.

319

Page 320: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

UKAZO PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA

("Sl. list RCG", br. 29/05 od 09.05.2005 i "Sl. list Crne Gore", br. 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od08.08.2011)

Proglašava se Zakon o državnim odlikovanjima i priznanjima, koji je donijela Skupština Crne Gore nadrugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2005. godini, dana 27. aprila 2005. godine.

Broj: 01- 469/2Podgorica, 05. maja 2005. godine

Predsjednik Crne Gore,Filip Vujanović, s.r.

ZAKON

O DRŽAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1Državna odlikovanja i priznanja se dodjeljuju za rad ili djela koja zaslužuju opšte priznanje i

isticanje.

Član 2Državna odlikovanja i priznanja mogu se dodijeliti državljanima Crne Gore i državne zajednice

Srbija i Crna Gora, stranim državljanima i domaćim i stranim pravnim licima.Državna odlikovanja i priznanja se mogu dodijeliti i posmrtno.

Član 3Državna odlikovanja (u daljem tekstu: odlikovanja) i priznanja ustanovljena ovim zakonom

dodjeljuje Predsjednik Crne Gore.

Član 4Opis znakova odlikovanja i njihovih minijatura, izgled i opis velike ogrlice, lente i povelje o

odlikovanjima, tehničku izradu odlikovanja i način nošenja odlikovanja utvrđuje Vlada Crne Gore, napredlog organa državne uprave nadležnog za poslove kulture.

II ODLIKOVANJA

Član 5Odlikovanja su ordeni i medalje.

1. Ordeni

Član 6Ordeni su:

1) Orden Crne Gore;2) Orden Crnogorske velike zvijezde;3) Orden Crnogorske zastave;4) Orden za hrabrost;5) Orden rada.

320

Page 321: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Član 7Orden Crne Gore je najviše odlikovanje i ima jedan stepen.

Član 8Orden Crne Gore dodjeljuje se na velikoj ogrlici predsjednicima ili suverenima država i liderima

međunarodnih organizacija, ili na lenti drugim visokim zvaničnicima stranih država ili međunarodnihorganizacija.

Član 9Orden Crnogorske velike zvijezde ima jedan stepen i dodjeljuje se za naročite zasluge na

razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Crne Gore (u daljem tekstu: Crna Gora) idrugih država i međunarodnih organizacija i za doprinos međunarodnom ugledu i položaju Crne Gore.

Član 10Orden Crnogorske zastave ima tri stepena i dodjeljuje se za naročite zasluge za Crnu Goru.

Prvi stepen Ordena Crnogorske zastave je najviši stepen tog odlikovanja.

Član 11Orden za hrabrost ima jedan stepen i dodjeljuje se za izvanrednu hrabrost i samopregor koji je

ispoljen u izuzetno opasnim situacijama u spasavanju ljudskih života i materijalnih dobara.

Član 12Orden rada ima jedan stepen i dodjeljuje se za naročite uspjehe u privredi i u ostalim

djelatnostima i za rad od izuzetnog značaja za napredak i razvoj Crne Gore.

2. Medalje

Član 13Medalje su:

1) Medalja za hrabrost;2) Medalja čovjekoljublja;3) Medalja za zasluge.

Član 14Medalja za hrabrost dodjeljuje se za djela lične hrabrosti u bezbjednosti građana i države, izvan i

iznad zahtjeva dužnosti.

Član 15Medalja čovjekoljublja dodjeljuje se za lično djelo pomoći bolesnim, ranjenim, prognanim ili

izbjeglim licima, izvan i iznad zahtjeva dužnosti.

Član 16Medalja za zasluge dodjeljuje se za zasluge u izvršavanju povjerenih zadataka koji posebno

doprinose prijateljskim odnosima između Crne Gore i drugih država.

III DODJELA ODLIKOVANJA I PRAVA I OBAVEZE ODLIKOVANIH LICA

Član 17Predsjednik Crne Gore dodjeljuje odlikovanja, ukazom.Ukaz o dodjeli odlikovanja objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

321

Page 322: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Član 18Odlikovanje svečano uručuje Predsjednik Crne Gore ili njegov lični izaslanik.Svečano uručivanje se sastoji od javnog saopštenja teksta ukaza o odlikovanju, predaje znaka

odlikovanja i uručenja povelje o odlikovanju.

Član 19Znak odlikovanja i povelja o odlikovanju posmrtno odlikovanog lica, odnosno lica kojem

odlikovanje nije uručeno za života, predaje se članovima porodice odlikovanog lica.Članovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se: bračni drug, djeca, unuci, roditelji i

braća i sestre odlikovanog lica.Ako odlikovano lice nema članova porodice iz stava 2 ovog člana, ukaz o odlikovanju javno će se

saopštiti, a znak odlikovanja i povelja o odlikovanju mogu se predati Narodnom muzeju Crne Gore.

Član 20Odlikovanje može nositi samo odlikovano lice, na propisan način.

Član 21Zabranjen je promet odlikovanja.Izrada, promet i javno nošenje značaka i drugih predmeta sličnih odlikovanjima nije dozvoljeno.

Član 22U slučaju gubitka znaka odlikovanja ili njegovog oštećenja, odlikovano lice ima pravo da

zahtijeva i, uz odgovarajuću naknadu, dobije novi znak odlikovanja.U slučaju gubitka ili oštećenja povelje o odlikovanju, na zahtjev odlikovanog lica, izdaće se njen

prepis.

Član 23Ako odlikovano lice odbije da primi odlikovanje ili mu se odlikovanje ne može uručiti, ukaz o

odlikovanju javno će se saopštiti, a odlikovanje i povelja o odlikovanju može se predati Narodnommuzeju Crne Gore.

Na zahtjev lica iz stava 1 ovog člana, Predsjednik Crne Gore naknadno će im svečano uručitiodlikovanje.

Član 24O odlikovanim licima vodi se evidencija koja sadrži ime i prezime nosioca odlikovanja sa

podacima o nazivu i stepenu odlikovanja i datumu donošenja ukaza o odlikovanju.Evidenciju o odlikovanim licima vodi služba Predsjednika Crne Gore.

IV DRŽAVNA PRIZNANJA

Član 25Državna priznanja dodjeljuju se za ostvarene rezultate u oblastima stvaralaštva koji su od

izuzetnog značaja za razvoj Crne Gore i njen međunarodni položaj.Državna priznanja dodjeljuje se u obliku plakete.

Član 26Odredbe čl. 19, 22 stav 2, 23 i 24 ovog zakona shodno se primjenjuju i na državna priznanja.

V KAZNENE ODREDBE

322

Page 323: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

Član 27Novčanom kaznom od 500 eura do 5.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice ako izradi ili

stavi u promet značku ili drugi predmet koji ima izgled odlikovanja.Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom

od 30 eura do 300 eura.Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 150 eura do 1.500

eura.Za prekršaj iz stava 1 ovog člana može se izreći zaštitna mjera oduzimanja predmeta.

Član 28Novčanom kaznom od 150 eura do 600 eura kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

1) nosi odlikovanje za koje nije odlikovan (član 20);2) nosi značku ili drugi predmet koji ima izgled odlikovanja (član 21).

VI PRELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Član 29Propis iz člana 4 ovog zakona donijeće se u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog

zakona.

Član 30Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

323

Page 324: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

UKAZ

O PROGLAŠENJU ZAKONA O MATICI CRNOGORSKOJ

("Sl. list Crne Gore", br. 21/08 od 27.03.2008)

Proglašavam Zakon o Matici crnogorskoj, koji je donijela Skupština Crne Gore na drugoj sjednici prvogredovnog zasijedanja u 2008. godini, dana 18. marta 2008. godine.

Broj: 01-643/2Podgorica, 24. marta 2008. godine

Predsjednik Crne Gore,Filip Vujanović, s.r.

ZAKON

O MATICI CRNOGORSKOJ

Član 1Matica crnogorska (u daljem tekstu: Matica), osnovana 1993. godine na Cetinju, nastavlja da

ostvaruje svoje programske ciljeve i da vrši djelatnost od javnog interesa u skladu sa ovim zakonom, kaosamostalna organizacija u oblasti kulture.

Član 2Matica afirmiše kulturu i nacionalni identitet crnogorskog naroda i promoviše i razvija

multietnički karakter Crne Gore.

Član 3Matica je autonomna u obavljanju svoje djelatnosti u skladu sa ovim zakonom.Maticom upravljaju njeni članovi preko organa upravljanja.

Član 4Matica ima svojstvo pravnog lica.Sjedište Matice je u Podgorici.

Član 5Rad Matice je javan.

Član 6Matica ima statut.Statutom se uređuje: unutrašnja organizacija, prava i obaveze članova, organi upravljanja, kao i

druga pitanja koja su od značaja za rad i djelovanje Matice.

Član 7Matica, radi ostvarivanja svojih programskih ciljeva, obavlja sljedeće djelatnosti:

- razvija vrijednosti multietničkog i multikulturalnog demokratskog društva;- učvršćuje i razvija nacionalni i kulturni identitet Crnogoraca;- afirmiše nacionalni i kulturni identitet drugih naroda koji žive u Crnoj Gori;

324

Page 325: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

- utemeljuje i podstiče veze crnogorske dijaspore sa Crnom Gorom;- proučava i afirmiše istorijsko-kulturnu baštinu Crne Gore;- popularizuje istorijske i savremene vrijednosti koje su od vitalnog značaja za identitet i kulturni

prosperitet Crne Gore;- organizuje javne tribine i predavanja u cilju snaženja demokratskog kulturnog i multinacionalnog

identiteta Crne Gore;- obavlja izdavačku djelatnost koja je u funkciji postavljenih programskih ciljeva;- razvija unutrašnju organizaciju i širi članstvo u cilju afirmacije svojih programskih ciljeva i

snaženja javnog uticaja;- sarađuje sa domaćim i stranim institucijama iz oblasti kulture, nauke i umjetnosti;- vrši i druge poslove u skladu sa svojim statutom, programima i planovima rada.

Član 8Matica se finansira iz budžeta Crne Gore, donacija, poklona, članarine i iz drugih izvora u skladu

sa zakonom.

Član 9Crna Gora obezbjeđuje prostorne i materijalne uslove za rad Matice.Sredstva za rad Matice, u cilju finansiranja njenih programskih aktivnosti i rada stručne službe,

obezbjeđuju se iz budžeta Crne Gore.

Član 10Za obavljanje stručnih, tehničkih, administrativnih i drugih poslova Matica obrazuje stručnu

službu.Na akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u stručnoj službi Matice saglasnost daje

Vlada Crne Gore.

Član 11Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore."

SU-SK Broj 01-89/13-05Podgorica, 18. marta 2008. godine

Skupština Crne GorePredsjednik,Ranko Krivokapić, s.r.

325

Page 326: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

1

MINISTARSTVO KULTURE

PROGRAM ZAŠTITE I OČUVANJA KULTURNIH DOBARA ZA 2012. GODINU

Cetinje, decembar 2011. godine

326

Page 327: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

2

SADRŽAJ

I UVOD............................................................................................................................. .......................................3 II ISTRAŽIVANJA...................................................................................................................................................5

II-a Konzervatorska i arheološka istraživanja...............................................................................5 II-b Elaborati o utvrđivanju kulturne vrijednosti......................................................................13

III INTEGRALNA ZAŠTITA.............................................................................................................................16 IV KONZERVATORSKI PROJEKTI I SPROVOĐENJE KONZERVATORSKIH MJERA..................17 V EDUKACIJA, DOEDUKACIJA STRUČNOG KADRA............................................................................22 VI POPULARIZACIJA I PREZENTACIJA KULTURNE BAŠTINE........................................................24 VII OTKUP MUZEJSKIH PREDMETA, KNJIGA, FILMSKE GRAĐE ZA POPUNJAVANJE KINOTEČKOG FONDA I MUZEJSKIH I BIBLIOTEČKIH ZBIRKI..................................................28 VIII TEHIČKO-TEHNOLOŠKO OSAVREMENJAVANJE.............................................................................29 IX REZIME............................................................................................................................. .................................31 X TABELA – PREGLED AKTIVNOSTI PO OPŠTINAMA.......................................................................32

I UVOD

327

Page 328: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

3

Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012. godinu donosi se u skladu sa članom 128 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Nacionalnim programom razvoja kulture 2011-2015 i Programom rada Vlade Crne Gore za 2011. godinu.

Cijeneći da je kulturna baština, prepoznata kao važan faktor nacionalne identifikacije, koja predstavlja prioritet svih savremenih državnih politika, Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2012. godinu (u daljem tekstu: Pogram zaštite i očuvanja), planirana je podrška, finansiranje i sufinansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore, tj., realizaciju projekata i programa iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečne djelatnosti, a naročito za:

valorizaciju i revalorizaciju pokretnih, nepokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara, koja je od opšteg interesa i ima za cilj unaprjeđenje kulturnih dobara kroz očuvanje kulturne raznolikosti, unaprjeđenje stanja kroz utvrđivanje i provjeru kulturnih vrijednosti, radi njihove valorizacije i revalorizacije u cilju njihovog prenošenja budućim generacijama u autentičnom obliku.

izradu elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti, u cilju utvrđivanja kulturne vrijednosti dobara, na osnovu istraživačkih nalaza i drugih relevantnih dokaza o svojstvima i osobenostima dobra i donošenje stručnog stava o njihovoj valorizaciji;

vršenje konzervatorskih i arheoloških istraživanja, u skladu sa članom 80 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, u cilju otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja i proučavanja kulturnih dobara, utvrđivanja i sprovođenja mjera zaštite, kao i širenja i produbljivanja stručnih i naučnih saznanja o njima;

izradu konzervatorskih projekata kulturnih dobara, u cilju sprovođenja konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, a na osnovu prethodno izvršenih istraživanja;

sprovođenje odgovarajućih konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima u skladu sa članom 94 Zakona o zaštiti kulturnih dobara;

izradu menadžment planova zaštićenih kulturno-istorijskih cjelina, područja i lokaliteta, kao i područja kojima se kroz jačanje koordinacije svih struktura društva obezbjeđuje adekvatna zaštita i pravilno upravljanje kulturnom baštinom;

izradu studija zaštite kulturne baštine za potrebe planskih dokumenata kojima se obezbjeđuje odgovarajuća zaštita kulturne baštine i njene zaštićene okoline, kao i ambijentalnih vrijednosti zaštićenih urbanih i ruralnih cjelina i naselja;

podizanje svijesti o vrijednostima kulturne baštine i stvaranje ambijenta za razumijevanje uloge i mjesta kulturne baštine u kulturnom, turističkom i ekonomskom razvoju, kao i obezbjeđivanje dostupnosti kulturnih sadržaja licima s posebnim potrebama, (okrugli stolovi, radionice, naučni i stručni skupovi, izložbe, promo materijal, izrada i štampanje stručnih i naučnih publikacija iz oblasti kulturne baštine), u cilju širenja saznanja o vrijednostima i značaju kulturne baštine.

otkup predmeta za popunjavanje muzejskih i bibliotečkih zbirki i kinotečkih fondova, u cilju obogaćivanja i valorizovanja brojnih muzejskih i bibliotečkih zbirki,

328

Page 329: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

4

koji se čuvaju u opštinskim i nacionalnim muzejima i bibliotekama i filmskim fondovima Crnogorske kinoteke;

jednokratnu pomoć edukacije i doedukacije stručnjaka iz oblasti kulturne baštine, u cilju praćenja i inplementacije savremenih standarda iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara, radi unapređenja stanja i vrijednosti svih vrsta kulturnih dobara;

tehničko i tehnološko osavremenjavanje ustanova iz oblasti kulturne baštine, radi primjene savremenih tehnika i tehnologija u cillju što bolje i efikasnije zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Cijeneći da je jedan od glavnih ciljeva Nacionalnog programa razvoja kulture,

ravnomjerni razvoj kulture na teritoriji cijele Crne Gore, u cilju organizovane zaštite, prvogodišnjim Programom zaštite i očuvanja obuhvaćeni su projekti namijenjeni očuvanju, zaštiti, valorizaciji, prezentaciji i popularizaciji kulturne baštine na teritoriji cijele države.

Uvažavajući značaj opštinskih ustanova kulture u procesu zaštite, očuvanja, valorizacije, prezentacije i popularizacije kulturne baštine, Ministarstvo kulture je obavijestilo sve javne ustanove iz oblasti kulturne baštine, da prijedlogom projekata učestvuju u kreiranju Programa zaštite i očuvanja.

Programom zaštite i očuvanja obuhvaćeni su projekti, koje su dostavile opštinske javne ustanove koje vrše muzejsku, bibliotečku i arhivsku djelatnost, a imaju za cilj zaštitu, očuvanje, valorizaciju i prezentaciju kulturnih dobara, kao i projekti nacionalnih javnih ustanova i organa državne uprave iz oblasti kulturne baštine, koji se odnose na zaštitu očuvanje i valorizaciju zbirki, fondova i drugih kulturnih dobara od nacionalnog značaja.

Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, član 128, propisano je da se sredstva za realizaciju projekata predviđenih godišnjim programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara obezbjeđuju iz sredstava opštih prihoda Budžeta Crne Gore i namjenskih sredstava od rente za očuvanje kulturnih dobara.

Međutim, kako namjenska sredstva od rente za očuvanje kulturnih dobara, u skladu sa članom 125 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, još uvijek nijesu uređena poreskim zakonima, Program zaštite i očuvanja će se finansirati iz budžetskih sredstava Ministarstva kulture za 2012. godinu, program 1381 - Kulturna baština, sa pozicija: 4139 - Ugovorene usluge, 4311 - Transferi javnim institucijama i 4416 - Izdaci za investiciono održavanje. Programom za 2012. godinu podržani su projekti iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djelatnosti, a koje će realizovati nacionalne i lokalne javne ustanove i organi državne uprave iz oblasti kulturne baštine, u ukupnom iznosu od 624.130,00 €

329

Page 330: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

5

II ISTRAŽIVANJA

II-a Konzervatorska i arheološka istraživanja

Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, obuhvaćeno je 6 projekata, od kojih je jedan višegodišnji.

1. Naziv projekta: „Putevi kontinuiteta“ A. Istraživanje praistorijskih lokaliteta

B. Istraživanje antičkih lokaliteta

C. Istraživanje ranosrednjevjekovnih i srednjevjekovnih utvrđenja od VI – XV vijeka

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodni muzej Crne Gore Subjekti saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Uprava za zaštitu kulturnih dobara Rok: Petogodišnji projekat: 2012 - 2016

Potrebna sredstva: 522.630,00 €

Potrebna sredstva u 2012. godini: 142.050,00 €

Obrazloženje: Projekat je planiran u širokom obimu, kako po teritoriji tako i po multidisciplinarnom pristupu. Danas se zna da su preko teritorije naše države prolazile važne komunikacije, još od vremena naseljavanja Evrope prvim ljudima, tj od vremena paleolitika. Na svom putu su praistorijski ljudi ostavili brojne tragove, na osnovu kojih danas naučnici pokušavaju da rekonstruišu prošlost, a jedna od bitnih karika praistorijske prošlosti je teritorija Crne Gore. U mlađim etapama istorije su brojne civilizacije kao i etničke zajednice prolazile ili egzistirale na našem prostoru i ostavile brojne tragove koji svjedoče o njihovom životu, kulturi, religiji, umjetnosti itd. Proučavanjem sačuvanih materijalnih tragova, naselja, utvrđenja, nekropola će se indetifikovati mnoga plemena i etno zajednice koje su zauvijek nestale sa nasih prostora. Isto tako će se oživjeti mnoge karike istorijske prošlosti koje nedostaju i time dati novo svjetlo u proučavanju crnogorske arheologije tj. zaštiti, valorizaciji i prezentaciji izuzetno značajnog segmenta kulturne istorije Crne Gore. Cilj projekta je da se petogodišnjim istraživanjima prikupi dovoljno informacija koje bi bile osnov za definisanje kontinuiranog života i naseljavanja na teritoriji centralne Crne Gore od najstarije praistorije do danas. Ciljanim istraživanjem poznatih, vrlo značajnih arheoloških nalazišta dobio bi se određen broj podataka iz različitih vremenskih perioda, čime bi se dao veliki doprinos daljim naučnim, arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, kao i zaštiti kulturnih dobara Crne Gore. Publikovanjem, prezentovanjem i dostupnošću građe, stručnoj i široj javnosti bile bi, u velikoj mjeri, razriješene određene nepoznanice iz kulturno-istorijske prošlosti Crne Gore. Projekat „Putevi kontinuiteta“ ima za cilh animaciju i angažovanje većeg broja stručnjaka iz oblasti arheologije i konzervacije, a na osnovu publikovanih rezultata i stručnjaka iz drugih oblasti (istorija, etnologija, fizička

330

Page 331: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

6

antropologija ...). Jedan od glavnih ciljeva je prikupljanje artefakata za obogaćivanje muzejskog fonda za kvalitetnu stalnu muzejsku postavku Arheološkog muzeja Crne Gore.

Projekat je znacajan iz vise razloga : Obuhvatilo bi se u jednom turnusu istraživanje centralnog dijela Crne Gore u kojem

je najveća koncentracija neistraženih lokaliteta. Revalorizacija i revitalizacija jednog broja kulturnih dobara od nacionalnog značaja. Dobijanje velikog broja podataka iz kulturne prošlosti Crne Gore. Izrada stručnih publikacija.

Istraživanja u okviru projekta ”Putevi kontinuiteta”u 2012. godini podrzumijevaju oko 230 radnih dana na terenu:

A. ISTRAŽIVANJE PRAISTORIJSKIH LOKALITETA Crvena Stijena Predviđeno 30 dana istraživanja Imajući u vidu, da je Crvena Stijena potencijalno jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na kontinentu. Crvena Stijena pruža gotovo jedinstvenu priliku za otkrivanje informacija o proto-kulturnoj organizaciji srednjeg peleolitskog (neandertalnog) društva, dugoj tranziciji do savremene ljudske kulture i društva, promjenama koje su se dešavale od srednjeg do novijeg paleolita, ekonomskoj i socijalnoj adaptaciji do kraja pleistocena i početka savremenih klimatskih uslova, i konačno, uvodi u neolit zemljoradnički način života u Evropu. Nijedna teritorija u Evropi ne posjeduje i ne pruža ovako širok spektar arheoloških mogućnosti i obećanja. Iskopavanja na Crvenoj Stijeni su vršena pod rukovodstvom Alojza Benca i Đura Baslera, od 1955. do 1964. godine. Ovaj rad je pominjan u brojnim člancima i veoma značajoj monografiji (Basler 1975. god.), zahvaljujući kojima je Crvena Stijena postala poznata u arheološkom svijetu. Tokom 40 godina, od tog značajnog istraživanja, desila su se mnoga dostignuća u geologiji, arheologiji, palezoologiji i paleobotanici, koja su otvorila put ka velikim novim mogućnostima otkrivanja novih informacija sa arheoloških nalazišta. Ove nove mogućnosti, kada se primijene na iskopavanje toliko kompletnog i dugog kontinuiteta kakav posjeduje Crvena Stijena, bez sumnje će pomoći razumijevanju mnogih otvorenih problema iz arheoloških perioda paleolita, ranoholocena i početaka neoilita. Nova reviziona istraživanja su započeta 2004 godine. u saradnji sa Univerzitetom iz Mičigena. Rezultati novih istraživanja su publikovana u poznatom časopisu Eurasian Prehistory 2009 godine. Za pretpostaviti je da će istreživanja Crvene Stijene trajati više decenija. Istaživanje praistorijskih tumula na području Nikšića Predviđeno 70 dana istraživanja Tumuli (gomile, grude, humke, tumulusi...) su jedna vrsta “nadgrobnih spomenika” rasprostranjenih širom Evroazije i predstavljaju dominantne sepohralne objekte u doba praistorije. Sa prodorom stepskih naroda dolazi i običaj pravljenja složenih nadgrobnih konstrukcija u vidu kupe od zemlje ili kamena. Ovaj proces se dešava oko 3500 godine p.n.e., a ovakav vid sahranjivanja je bio dominanatan sve do rimskih osvajanja naših prostora. Ovakvi spomenici su rasprostranjeni širom Crne Gore, ali su nedovoljno istraženi i nažalost često predmet “divljih kopanja” – pljačke. Zato će plansko istraživanje po

331

Page 332: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

7

pojedinim geografskim oblastima dati značajne pokazatelje, artefakte i materijalne tragove koji bi bili neprocjenjiva građa za razumijevanje složenih procesa metalnih doba. Ovakva istraživanja će omogućiti sagledavanje ekonomije, kulta, migracije, sakralne arhitekture, etnokulturne odnose i druge aspekte života zajednica toga vremena. Na prostoru Nikšićke opštine, a naročitito na prostoru Banjana je registrovan veliki broj tumula. Predmet istraživanja će biti oni koji se nalaze na potezu od Riječana do Petrovića, a uporedo će se raditi na njihovom kartiranju, otkrivanju stambenih pozicija i pripremama za istraživanje antičkog perioda na mjestu pretpostavljenog rimskog kastela u mjestu Riječani.

B. ISTRAŽIVANJE ANTIČKIH LOKALITETA

Antička sjeverna nekropola na Duklji od I– IV Predviđeno 30 dana istraživanja Na prostoru sjeverno od antičke Duklje, izmedju Morače i Širalije, je u zadnje vrijeme ugrožen izgradnjom stambenih objekata. Investitori često nailaze na ostatke grobnih konstrukcija i pratećeg inventara. Zaštitna istraživanja manjeg obima su pokazala da se radi o sjevernoj nekropoli antičkog grada. Pošto ovaj prostor nije istražen neophodno je sprovesti istraživanja na što je moguće širem prostoru. Dobijeni rezultati bi svakako dali novu dimenziju prošlosti Duklje i bili bi dobri za kompariranje sa nekropolom iz Riječana, a naročito sa rezultatima jugoistočne i sjeverozapadne nekropole Duklje.

C. ISTRAŽIVANJE RANOSREDNJEVJEKOVNIH I SREDNJEVJEKOVNIH UTVRĐENJA OD VI - XV VIJEKA

Srednjevjekovni grad Svač Predviđeno 70 dana istraživanja Svač, kao jedan od najpoznatijih srednjevjekovnih gradova u Crnoj Gori samo je jednom istraživan, i to 1985 godine. Tada su sprovedena sondažna iskopavanja koja su objavljena u Srpskom arheološkom Glasniku br 5, 1989. godine. Istraživanja su imala sondažni karakter i fokusirala su se na nekoliko tačaka u gradu, što je objavljeno sasvim sumarno, a planovi i skice ne postoje. Za razumjevanje hronologije grada Svača u periodu 6-15. vijek, potrebno je sprovesti obimnija istraživanja, koja bi riješila dispoziciju sakralnih objekata sa sjeveroistočne strane gradskih bedema (otkopavanje velike vizantijske bazilike) kao i otkopavanje velikog spoljnjeg bedema čiji su ostaci nedavno pronađeni. Unutar zidova neophono je uraditi reviziono istrživanje unutrašnjosti crkve Svetog Jovana i episkopskog dvora. Na ovaj način dokazali bi da li ili ne postoji preromanička faza, tj da li je dvor na ostacima vizantijskog crkvenog dvora. Manastir Prečista Krajinska Predviđeno 30 dana istraživanja Prečista Krajinska je sigurno jedno od najvećih nepoznanica u medijevalnoj istoriji Crne Gore. Tradicija ovog manastira koja se veže za kneza Vladimira i dalje je dovoljno nerasvijetljena. Kod nekih naučnika, mjesto gdje je sahranjen sveti knez, kako kaže Pop Dukljanin „in loco in cui Gazeni dictur“, vezuje se za Krajnu. Fakti i neobjavljana iskopavanja (1976 i 1985.) ne pokazuju tako, jer nije pronađen ktitorski grob. Međutim, cijela priča poprima drugi tok ako se uzme u obzir da istraživanja nijesu vođena

332

Page 333: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

8

sistematski. Iako je istaživanje obuhvatilo jedan dio manastirske cjeline nije riješeno pitanje datovanja. Crkva ima trolistan oblik i vezuje se za manastire na Skadarskom jezeru ili za trikonhose 6 vijeka. Postoje mišljenja da je crkva sagrađena u 9 vijeku. U prvoj fazi, ona nema pilastre koji nose kube, pa je zato različita od trikonhosa na jezeru, dok u drugoj, koja je svakako iz 14. vijeka, ima. Geneza je moguća ako se uzmu u obzir proporcije sa trikonhosom u Baru. Tako je prtetpostavljeno njeno rano ishodište, koje još nije potvrđeno materijalnim dokazima. Od nalaza najviše preovlađuju predmeti iz 14-15. vijeka, mada ima nalaza iz 11-12. vijeka, kao što je bronzani enklipion sa predstavom Bogorodice Orante i Evangelistima. Na ostacima manastira nijesu završena arheološka istraživanja, a ni konzervatorski radovi. Cjelina je neistražena do kraja, a unutrašnjost crkve zahtijeva raviziona istraživanja. Kao prvo, mora se otkopati mjesto ktitorskog sjedišta, u jugozapadnom dijelu, a takođe postaviti sonda u oltaru. Na taj način bi se utvrdio ili opovrgao eventualni kontinuitet i završili bi se radovi koji su samo započeti 80 - ih. Sa sjeverne strane je pločnik ,koji je intaktan, a koji mora da se demotira i otkopa cijela strana duž sjevrnog zida. Takođe, treba otvoriti sondu sa spoljne strane apside, i uhvatiti stratigrafiju koja spaja prislonjene paraklise. U unutrašnosti produžene manastirske prostorije koja se naslanja na crkvu, tj čini organski dio, potrebno je uraditi istaživanja. Crkva je morala imati groblje, a manje sonde sa obje strane morale bi dati neke podatke o groblju za koje se pretpostavlja da bi datovali cijeli kompleks.

A. ISTRAŽIVANJE PRAISTORIJSKIH LOKALITETA

2013. godina, Crvena Stijena

Istrazivanje 2 (dva) praistorijska tumula na području Danilovgrada

Predviđeno 70 dana istraživanja Na prostoru opštine Danilovgrad registrovan je veliki broj tumula, a naročitito na prostoru Frutak i Skadarski basen. O značaju dobijenih podataka ne treba govoriti s obzirom na stepen istraženosti ove vrste najbrojnijih i ujedno najugroženijih spomenika sahranjivanja u praistoriji od eneolita do dolaska Rimljana. 2014. godina Crvena Stijena Tumul Zoganje – Zekova glava, Ulcinj i dva na Njegušima, Cetinje Predviđeno 70 dana istraživanja 2015. godina Crvena Stijena 2016. godina Crvena Stijena

B. ISTRAŽIVANJE ANTIČKIH LOKALITETA

2013. godina Antička sjeverna nekropola na Duklji

333

Page 334: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

9

Predviđeno 30 dana istraživanja 2014. godina Antička sjeverna nekropola na Duklji Predviđeno 30 dana istraživanja 2015. godina Riječani Predviđeno 30 dana istraživanja Riječani je jedno od nekoliko mjesta na kojem se nalazilo rimsko naselje, a pominje se na kartama koje opisuju rimske ceste koje su prolazile tertorijom Crne Gore. Sondažno bi se istražila lokacija Budetina gradina i pozicije za koje imamo materijalnih pokazatelja koji nas upućuju na nekropolu onovremenog stanovništva. Ovi rezultati bi u velikoj mjeri doprinjeli razumjevanju antičkog perioda. Pored toga bi se prikupio i značajan broj artefakata koji su najčešće luksuzne izrade i atraktivnog izgleda što bi doprinjelo bogatstsvu prezentacije i ekspozicije Arheološkog muzeja. 2016. godina Samobor Predviđeno 30 dana istraživanja Samobor je jedan od gradova ilirsko-helenističke provinijencije lociran na sjevero zapadnom obodu Skadarskog jezera. Pominje se kao jedan od utvrđenih gradova Labeata. Skoro u potpunosti neistražen, a očigledno sa velikom količinom atefakata, bi bio dobar izvor mnogih podataka. Laka pristupačnost i blizina komunikacije su dobri povodi i za, nakon istraživanja, valorizaciju ovog arheološkog lokaliteta.

C. ISTRAŽIVANJE RANOSREDNJOVJEKOVNIH I SREDNJOVJEKOVNIH UTVRĐENJA U

CRNOJ GORI

2013. godina Đuteza Previđeno 40 dana istraživanja Brdo Đuteza sa fortifikacionim sklopom iz 4 -2. vijeka prije nove ere i ranovizantisjkom fazom sa potkovičastim kulama, od kojih je jedna, flankirana uz jugoistočni zid prilično velikih dimenzija, veoma je važan aspekt u razumjevanju defanzivnog sklopa Dukljanske episkopije do provale avarskih populacija na početku 7. vijeka. Takođe, treba pretpostaviti da je ovdje jedno od utvrđenih mjesta u periodu od 9-11. vijeka. Grad ima svoju ilirsku fazu, na kojoj je sagrađen, i koja će arheološkim istraživanjima takođe dati odgovore na mnoga pitanja o vremenu pred totalni krah ilirske države nakon potpisivanja kapitulacije u Skadru 168. pne. Potrebno je postaviti nekoliko sondi uz potkovičaste kule; istražiti unutrašnjost velike kule i sagledati njen odnos (sa spoljnim ulazom) prema cijelom sklopu, tj. razdvojiti graditeljske faze. Postavljanjem sonde u unutrašnjosti svakako bi se došlo do otkrivanja cijelog crkvenog objekta i drugih pomoćnih objekata. Takođe, potrebnoje napraviti detaljno snimanje fortifikacije, arheologiju arhitekture. 2014. godina Martinića gradina Predviđeno 60 dana istraživanja

334

Page 335: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

10

Martinići su jedan od najzančajnijih ranosrednjovjekovnih lokaliteta u Crnoj Gori. Lokalitet je arheološkim radovima 80-ih godina 20 vijeka izgubio veliki broj arheoloških tragova zbog nemetodološkog rada, jer se uglavnom „jurilo“ za arhitekturom, dok je stratigrafija bila u zapećku. Pretpostavke o Lontodokli, centru episkopije u vrijeme duklanske države, ili o cijelom sklopu sakralnih građevina na cijeloj Gradini umnogome bi odgonetnula jedna kampanja istraživanja koja bi bi se sprovela u periodu april-maj, sa tendencijom da se istraživanja nastave i u budućnosti. Istraživanja bi se fokusirala na otkopavanju bazilike na Šipkovoj glavici. Iskopavanjem ove crkve umnogome bi olakšali razumijevanje ovog ranovizantijskog sakralnog objekata. Takođe, tokom kampanje sondažni radovi bi obavljeni i na pozicijama: Brijeg, Bila, Ćućina glavica, Kuline i Vračev krš. Fokusiranje na period 7-11. vijeka dalo bi mnoge odgovore na davno postavljeno pitanje o dvoru, episkopiji, centuru ranosrednjovjekovne Duklje. 2015. godina Oblun (Oblon) Predviđeno 30 dana istraživanja Nalazi se pored istočne obale Malog blata Skadarskog jezera. To je krševito brdo obraslo kržljavim zelenilom s vrhom nešto razvučenim, podijeljeno na dva dijela ulegnućem. Na samom vrhu nalaze se tragovi utvrđenja i crkve. Konstatovana je manja građevina prizidana uz bedem. Ostaci utvrđenja leže na akropoli ilirskog grada, a niže se primjećuje arhitektura 4-2 vijeka p.n.e. Pominje ga Ljetopis popa Dukljanina, kao mjesto u u kome se sakrio kralj Đorđe: „Intravit in castellum qui Oblon dictur“. Razlozi istraživanja Obluna su višeznačni. Nastavlja se sistematsko istraživanje ranosrednjovjekovnih utvrđenja koji su u sponi sa dukljanskom državom i fortifikacionim sistemom srednjevizantijskog i kasnijeg perioda. Samim tim razrješava se njihova ilirska faza koja postoji skoro na svim ovakvim mjestima. Sonde bi se kopale duž bedema. U centru, otkrivanjem cijelog crkvenog objekta kao i unutar manjeg objekta uz sjeveroistočni bedem definitivno bi se došlo do dokaza o hronologiji građevina i fortifikacije i života unutar. Jedna sonda bi bila otvorena i u podgrađu. Obod Crnojevića Predviđeno 30 dana istraživanja Godine 1485. Ivan Crnojević je napisao povelju u Rijeci, u kojoj kaže da je između ostalog darivao i jednu vodenicu Obodu. On je ovdje sazidao manastir sa crkvom Svetoga Nikole, koja je u 17. vijeku zapustjela. Blizu Oboda ili u njemu Ivan Crnojević je sagradio svoj Dvor, ali i vodenice i valjaonice. Istraživanjem Oboda započeli bi sistematsko istraživanje gradova i manastira iz vremena Crnojevića. Obod kao jedan od najznačajnijih mjesta za ishodište crnogorske kulture mora biti kompletno arheološki istražen, a to istraživanje nije nikada započeto. Za 30 radnih dana, u maju ili oktobru (zbog zmija) bila bi istražena skoro cijela crkva i pomoćne zgrade koje su vidljive na licu mjesta, a bile bi sondirane pretpostavljene trase bedema i napravljen detaljan plan lokaliteta. 2016. godina Žabljak Crnojevića Predviđeno 70 dana istraživanja

335

Page 336: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

11

Grad se nalazi na kupastom bržuljku, a južno do gornjeg blata Skadarskog. To je prestoni grad Crnojevića i mjesto koje takođe nikada nije arheološki tretirano na metodološki opravdan način. Godine 1466. Ivan je stolovao u Žabljaku kao vojvoda pod mletačkom vrhovnom vlašću. Turci su ga zauzeli 1478. godine. Ipak, pretpostavlja se njegova ranosrednjovjekovna faza, koju je kao mjesto Lug prvi iznio Jovan Kovačević. Žabljak je mjesto u kome bi se na nekoliko mjesta provjerila veoma slojevita kulturna stratigrafija koja seže do novijih vremena. To uključuje veliki rad sa materijalom, koji bi morao da se tretira na licu mjesta. Takođe, Sondažna istraživanja bi obuhvtila i nekoliko recentno pavimentisanih kuća, tako da je neophonda upotreba mašina za probijanje betonskih podova. Sonde će biti postavljene u prostorima 1, 2, 3, 4 i 5 po klasifikaciji Mirka Kovačevića. To znači da bi se istražila ulazna kula, pomoćni objekat sa sjeveroistočne strane, plato 5, kao i prilaz 3. Ostaci manastira Crnojevića Predviđeno 30 dana istraživanja Manastir, sa crkvom posvećenom Rođenju Bogorodice, podigao je 1494. godine, Ivan Crnojević. Manastir Crnojevića na Ćipuru su do temelja porušili Turci 1692. godine. Na mjestu ostataka manastira kralj Nikola je 1886. godine, za dvorske potrebe, podigao crkvu Rođenja Bogorodice. O izgledu manastira i dvora Crnojevića, na osnovu gravire iz Oktoiha petoglasnika, štampanog na Cetinju krajem 1494. godine, sačuvanih ostataka manastira, starih opisa, crteža i planova, može se zaključiti da se radilo o složenom i moćnom manastirskom kompleksu, koji je bio opasam zidovima na koje su se naslanjale zgrade konaka, kule i pomoćni objekti. Nakon arheoloških istraživanja sprovedenih 80-ih godina 20. vijeka, ostaci manastira su konzervirani i prezentovani. Tokom ovih istraživanja, ostaci crkvice i bunara nijesu otkriveni, pa će arheološka istraživanja u okviru ovog projekta, sprovesti sistematska istraživanja ovog dijela kompleksa, kao i na dijelu lokaliteta, reviziona. Tokom arheoloskih kampanja 1986, koja su se djelimično naslonila na arheološka istraživanja 1963., kao i niz manjih zaštitnih istraživanja od strane Zavoda za zaštitu spomenika kuluture na Cetinju, nisu obuhvaćena istraživanje u jednom dijelu porte (južni i istočni), unutrašnjost oltarske apside i prostor između apside Svetog Petra i prostorije na sjevroistočnoj strani manastirskog kompleksa. Godine 1989., istraživana je unutrašnjost crkve-oltarski prostor, a nastavljeno je otkopavanje nekropole. Iz izvještaja iskopavanja (O. Žižžić i M. Pravilović: arheološka istraživanja manastira Crnojevića na Cetinju, Naučni Skupovi 37, Podgorica 1996, 172-176) može se zaključiti nedovršenost arheoloških istraživanja, naročito manastirskih odaja, Crkve Svetog Petra i prostora sa istočne strane ”novije ”apside kapele, gdje nije otkopan temelj trolisne osnove. Takođe moraju se uraditi rviziona iskopavanja sa zapadne strane, naročito prostora na kome se pretpostavlja zvonik. Istraživanja bi morala dokumentovati način zidanja u svim djelovima manastirskog kompleksa, evidentirati eventulano postojanje naslojavanje u trpezariji (ili dvoru) sa južne strane što je od najbitnijeg značaja za otkrivanje dispozicije ostalih manastirskih prostorija kao i sakupiti sav arheološki materijal i napraviti nove crteže istog, jer postojeći ne odgovaraju bilo kakavim keramološkim standardima. To isto važi i za prvostepenu i drugostepenu plastiku, a sav materijal se mora digitalno obraditi.

336

Page 337: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

12

2. Naziv aktivnosti: Istraživanje rano bronzanog doba Malesije

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Polimski muzej Potrebna sredstva: 5.000,00 €

Obrazloženje: Kroz navedeno istraživanje sprovešće se multidisciplinarno rekognosciranje terena, sa međunarodnim nivoom saradnje, između Polimskog muzeja i Instituta arheologije i etnologije, Poljske akademije nauka. Cilj ovog projekta je da se na osnovu istraživačkih radova (rekognosciranjem terena) ovog do sada neistraženog područja, sagledaju vrijednosti prostora Malesije, kako bi se na osnovu toga mogla planiraati, dalja sistematska istraživanja.

3. Naziv aktivnosti: Podvodna arheološka istraživanja u teritorijalnim vodama Opštine Bar Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Bar

Potrebna sredstva: 5.000,00 €

Obrazloženje: JU Zavičajni muzej Bar u saradnji sa Univerzitetom Southampton iz Kraljevine Velike Britanije dvije godine sprovodi rekogonosciranje podvodnih lokaliteta i manja sistematska istraživanja u teritorijalnim vodama Crne Gore na području Opštine Bar. Kako je Crna Gora 2008 godine, ratifikovala UNESCO Konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštvine, a ovaj projekat je prvo sistematsko rekognosciranje i istraživanje podvodne kulturne baštine Crne Gore, od važnosti je da se projekat vodi u kontinuitetu, kako zbog istraživanja podvodne kulturne baštine, tako i zbog edukacije crnogorskog kadra u vršenju arheoloških istraživanja pod vodom.

4. Naziv aktivnosti: Arheološka istraživanja u Risnu Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore

Potrebna sredstva: 5.000,00 €

Obrazloženje: Višegodišnja arheološka istraživanja u Risnu (lokaliteti Carine i Gradina) i u

akvatorijumu Risanskog zaliva, koja se realizuju u saradnji nacionalnih instirucija i

Varšavskog univerziteta u oblasti arheoloških istraživanja, dala su značajne rezultate. U

okviru navedene saradnje, ekipe poljskih i crnogorskih arheologa, uspješno realizuju

Projekat „Risinium prijestonica kraljice Teute“, koji podrazumijeva višegodišnje, ljetnje

arheološke kampanje.

5. Naziv aktivnosti: Nastavak sistematskog istraživanja Starog grada Bara Nosilac posla: Ministarstvo kulture

Realizator: Zavičajni muzej Bar Subjekt saradnje: Potrebna sredstva: 7.650,00 €

337

Page 338: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

13

Obrazloženje: Cijeneći značaj višegodišnjih arheoloških istraživanja u Starom gradu Baru od važnosti je nastaviti istraživanja i tokom 2012. godine. Partner u ovom projektu je Univerzitet Ka Foskari iz Venecije.

6. Naziv aktivnosti: Arheološko istraživanje kiklopskih zidova na brdu Volujica Nosilac posla: Ministarstvo kulture

Realizator: Zavičajni muzej Bar Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 2.700,00 €

Obrazloženje: Cijeneći značaj kiklopskih zidova na brdu Volujica koji su do sada

nedovoljno istraženi, neophodno je sprovesti arheološka istraživanja kako bi se došlo do

novih saznanja

II-b Elaborati o utvrđivanju kulturne vrijednosti

Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, za potrebe izrade elaborata o

utvrđivanju kulturne vrijednosti, koncipirana su četiri kompleksna istraživačka projekta, kroz koje će se izvršiti istraživanja nepokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara i dobara na teritoriji cijele države i dva projekta istraživanja pokretnih kulturnih dobara namijenjena dijelu muzejskih zbirki NMCG i bibliotečkom fondu Biblioteke u Herceg Novom. Imajući u vidu da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara, novoosnovani državni organ upave, koji obavlja stručne i sa njima povezane upravne poslove na zaštiti u očuvanju kulturnih dobara, među kojima su, u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, mnogi poslovi oročeni kratkim vremenskim rokovima, a uvažavajući nedovoljan broj stručnog kadra za realizaciju istih, Programom zaštite i očuvanja za 2012 godinu planirano je finansiranje, angažovanja stručnog kadra izvan Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

1. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Potrebna sredstva: 30.000,00

Obrazloženje: Kako se na teritoriji Crne Gore nalazi veliki broj nepokretnih kulturnih dobara, od izuzetne vrijednosti, kao i značajan broj dobara, koja posjeduju kulturne vrijednosti, a nijesu evidentirana i ne podliježu režimu zaštite, novim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, predviđena je njihova valorizacija i revalorizacija. Takođe, imajući u vidu da je Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, kulturni pejzaž prvi put prepoznat, kao vrsta u kategoriji nepokretnih kulturnih dobara, neophodno je sprovesti postupak utvrđivanja kulturne vrijednosti, kroz izradu elaborata, kojim će pojedini pejzaži dobiti status kulturnog dobra i time biti zaštićeni, na zakonom utvrđen način. Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturnih vrijednosti, nepokretne kulturne baštine, podrazumijeva kompleksan istraživački rad, angažovanje velikog broja stručnog kadra, različitih profila

338

Page 339: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

14

kao i obrazovanje stručnih timova, u skladu sa Zakonom. Za realizaciju ovog projekta, Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, planirana je finansijska podrška.

2. Naziv aktivnosti: Zaštita arhitekture XX vijeka Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Potrebna sredstva: 10.000,00

Obrazloženje: Na teritoriji Crne Gore nalaze se značajana arhitektonska ostvarenja, nastala u XX vijeku, a koja do sada nijesu valorizovana i zakonom zaštićena. Cijeneći njihov značaj, a i bojazan od nestajanja, neophodno je sprovesti postupak utvrđivanja kulturne vrijednosti, koji podrazumijeva kompleksan istraživački rad, angažovanje velikog broja stručnog kadra i obrazovanje stručnih timova, u skladu sa Zakonom.

3. Naziv aktivnosti: Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Subjekti saradnje: Narodni muzej CG, Pomorski muzej CG i opštinski muzeji Potrebna sredstva: 65.000,00 € Obrazloženje: Nematerijalna kulturna baština, jedan je od ključnih segmenta prepoznavanja i definisanja kulturnih identiteta, kroz koju se promoviše, održava i razvija kulturni diverzitet i kreativnost. Nematerijalna kulturna baština se često naziva živa kulturna baština, jer je njen nosilac pojedinac ili grupa koji kontinuirano sa visokim nivoom znanja i vještina održavaju kontinuitet postojanja materijalne baštine kao, nerijetko, finalnog produkta ovih znanja. Nematerijalna kulturna baština u eri savremenih medija i tehnologija, gubi svoje prvobitno značenje, tako da je očuvanje jezika, običaja i vještina, jedan od prioritenih zadataka savremenih država, kao ključne mjere samodrživosti. Do sada se izučavanje nematerijalne kulturne baštine odnosilo na sporadična etnološka, antropološka, lingvistička, istorijska, muzikološka i druga istraživanja. U Crnoj Gori za proces proučavanja, zaštite, vrijednovanja i prezentacije nematerijalne kulturne baštine nije postojao zakonodavni, ni jasno definisan institucionalni okvir, sve do usvajanja Zakona o zaštiti kulturnih dobara 2010. godine. Novim zakonom i podzakonskim aktima, kao i institucionalnim reformama u oblasti zaštite kulturnih dobara, stvoreni su neophodni normativni i institucionalni uslovi za pristupanje procesu valorizacije i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara. Programom očuvanja i zaštite kulturnih dobara za 2012 godinu, posebna pažnja je posvećena ovom segment kulturne baštine. Proces utvrđivanja kulturne vrijednosti je naročito značajan zbog potrebe rekognosciranja terena, radi evidentiranja nosilaca žive tradicije, procesa dokumentovanja, na osnovu kojih će se pristupiti zaštiti pojedinih nematerijalnih dobara, a prema kriterijumima koje je utvrdio UNESCO, i na osnovu Zakona o zaštiti kulturnih dobara. U tom smislu, ovim projektom realizovaće se rekognosciranje svih opština kroz rad 8 stručnih timova teritorijalno podijeljenih na sljedeći način:

Podgorica i Danilovgrad,

Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva,

339

Page 340: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

15

Nikšić,

Žabljak, Plužine, Šavnik,

Cetinje,

Bijelo Polje, Pljevlja, Kolašin, Mojkovac,

Bar, Ulcinj,

Rožaje, Plav, Andrijevica, Berane. Svaki stručni tim će sačinjavati minimum tri stručnjaka različitih profila.

4. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti

nematerijalnih dobara Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Potrebna sredstva: 6.000,00 €

Obrazloženje: Ovim projektom je u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, planirana izrada šest Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti evidentiranih namterijalnih dobara: Bokeška mornarica, Dobrotska čipka, Kult svetog Vladimira, Bokeška noć, Fašinada i izrada čunova.

5. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti fondova gradske biblioteke i čitaonice u Herceg Novom

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi Subjekt saradnje: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Potrebna sredstva: 3.000,00 € Obrazloženje: Ovaj projekat podrazumijeva izradu Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti Zavičajne bibliotečke zbirke Boke Kotorske, Legat dr Dušana Petkovića, stare i rijetke knjige i periodike, na osnovu kojih će stručno tijelo utvrditi da li ove zbirke posjeduju kulturnu vrijednost. U cilju valorizacije pokretnih kulturnih dobara, Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore u postupaku utvrđivanja kulturne vrijednosti pokretnih dobara, sačiniće elaborat sa jasno izrečenim stavom o valorizaciji svojstava, osobenosti, značaju i kategoriji dobra, propisan Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.

6. Naziv aktivnosti: Sakupljanje i obrada dokumentacije o pokretnim kulturnim

dobrima koja su smještena u Narodnom muzeju Crne Gore Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodni muzej Crne Gore Subjekt saradnje: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Potrebna sredstva: 1.000.00 € Obrazloženje: Prema evidenciji, Narodni muzej Crne Gore posjeduje 96 zbirki, koje su zakonom zaštićene, kao pokretno kulturno dobro. S obzirom da su pomenuta kulturna dobra zakonom zaštićena, 60-ih godina prošlog vijeka, neophodno je izvršiti postupak revalorizacije, njihove kulturne vrijednosti. Poslove na utvrđivanju kulturne vrijednosti vrši Uprava za zaštitu kulturnih dobara ali imajući u vidu broj zaštićenih muzejskih zbirki, rad na sakupljanju podataka i dokumentacije o kulturnim dobrima u posjedu Narodnog

340

Page 341: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

16

muzeja Crne Gore, kao dio istraživačkog nalaza, potrebnog za izradu Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti, uradiće Narodni muzej Crne Gore.

III INTEGRALNA ZAŠTITA

Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, obuhvaćeno je tri projekta iz oblasti

integralne zaštite.

1. Naziv aktivnosti: Izrada studija zaštite kulturnih dobara za potrebe izrade PUP-a Kotor

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Potrebna sredstva: 10.000 €

Obrazloženje: Izradom studije zaštite obezbjediće se adekvatna zaštita kulturnih dobara i

njihove zaštićene okoline u obuhvatu PUP-a Opštine Kotor, kao integralnog dijela urbanog

razvoja, na način kojim se poštuje njihov integritet i status i dosljedno sprovodi režim i

mjere zaštite, propisane Zakonom o zaštiti kulturnih dobara.

2. Naziv aktivnosti: Izrada Menadžment plana Starog grada Bara

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Subjekt saradnje: JU Zavičajni muzej Bar i Opština Bar Potrebna sredstva: 27.000,00 € Obrazloženje: Menadžement planom Starog grada Bara će se definisati valorizacija, zaštita i promovisanje kulturnih vrijednosti Starog grada Bara, utvrditi dugoročna strategija obnove i upravljanja ovom zaštićenom kulturno-istorijskom cjelinom i odrediti smjernice za njeno ostvarivanje, kroz realizaciju opštih ciljeva zaštite i posebne programske aktivnosti, kao i dinamika, mehanizmi i nosioci realizacije planiranih aktivnosti i način vršenja monitoringa ostvarivanja.

3. Naziv aktivnosti: Izrada Menadžment plana tri nominovane nekropole Stećaka za Listu svjetske baštine

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Uprava za zaštitu kulturnih dobara Subjekti saradnje: Opština Žabljak i Opština Plužine Potrebna sredstva: 10.000,00 € Obrazloženje: U okviru međudržavnog projektan Nominacija Stećaka-srednovjekovnih nadgrobnih spomenika Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore za upis na Listu svjetske baštine UNESCO, neophodno je uraditi Menadžment plan za nominovane nekropole: Grčko goblje – Novakovići i Žugića Bare – Novakovići, Opština Žabljak i Grčko groblje – Šćepan Polje, Opština Plužine. Menadžement planom će se definisati valorizacija, zaštita i promovisanje kulturnih vrijednosti i utvrditi dugoročna strategija upravljanja nominovanih nekropola stećaka.

341

Page 342: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

17

IV KONZERVATORSKI PROJEKTI I SPROVOĐENJE KONZERVATORSKIH MJERA

Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, obuhvaćeno je 24 projekta.

1. Naziv aktivnosti: Ulazni Portal dvora Balšića u Godinju – izrada konzervatorskog

projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju

Potrebna sredstva: 9.000,00 €

Obrazloženje: Cijeneći značaj Dvora Balšića, u selu Godinje na Skadarskom jezeru i lošeg stanja u kom se nalaze, a posebno ulaznog Portala sa monumentalnim pristupom sa stepeništem, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti urgentne konzervatorske mjere, kako bi se spriječilo dalje urušavanje.

2. Naziv aktivnosti: Konzervacija arheoloških nalaza koja se čuvaju u Zavičajnom muzeju Bar

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Zavičajni muzej Bar Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 5. 000,00 €

Obrazloženje: Kako se u depoima Zavičajnog muzeja Bara čuva veliki broj konzervatorski netretiranih arheoloških nalaza sa podvodnih istraživanja arheolološkog lokaliteta Bigovica, otkrivenih u toku dvije kampanje i arheoloških nalaza otkrivenih tokom sedam arheoloških kampanja u Starom gradu Baru, neophodno je sprovesti konzervatorske mjere kako bi se sačuvali od dalje degradacije.

3. Naziv aktivnosti: Konzervacija živopisa u Starom gradu Baru Nosilac posla: Ministarstvo kulture

Realizator: Zavičajni muzej Bar Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 7. 000.00 €

Obrazloženje: Cijeneći veoma značajnim fragmente, do danas sačuvanog živopisa u Starom gradu Baru koji su, zbog izloženosti atmosferilijama i drugim faktorima oštećenja, u jako lošem stanju, neophodno je sprovesti konzervatorshe mjere na: freskama na sjevernom zidu apside crkve Svetog Nikole, objekat 155; freskama u paraklisu (objekat 155b) crkve Svetog Nikole; fresaka u objektu 153, Sveti Kristofor i ostaci predstave Svete Bogorodice; freskama u objektu 194 (Biskupski dvor); natpis u grobnicama u objektu 194 (al seko).

4. Naziv aktivnosti: Konzervacija „Veljih vrata“, glavnog portala u Starom gradu Baru Realizator: Zavičajni muzej Bar Nosilac posla: Ministarstvo kulture Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 1.500,00 €

342

Page 343: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

18

Obrazloženje: Cijeneći značaj, a imajući u vidu loše stanje u kojem se nalazi glavni portal Starog grada Bara, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere.

5. Naziv aktivnosti: Konzervacija arheoloških nalaza sa arheološkog lokaliteta Duklja Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 700,00 €

Obrazloženje: Cijeneći značaj arheoloških nalaza sa lokaliteta Duklja, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatoske mjere. Ovim sredstvima biće obezbijeđen neophodni materijal za sprovođenje konzervatorskih mjera.

6. Naziv aktivnosti: Ikona Bogorodice Filermose – izrada konzervatorskog projekta Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodni muzej Crne Gore Potrebna sredstva: 2.000,00 €

Obrazloženje: Na ikoni Bogorodice Filermose, koja še čuva i prezentuje u Narodnom muzeju Crne Gore, neophodno je sprovesti konzervatorska istraživanja i utvrditi stanje ikone, na osnovu čega će se uraditi konzervatorski projekat

7. Naziv aktivnosti: Sprovođenje konzervatorskih mjera na Zbirci “Montenegrina”,

Zbirci Stare knjige i Rukopisne zbirke CNB “Đurđe Crnojević“ Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 2.000,00 €

Obrazloženje: Imajući u vidu loše stanje i značaj Zbirke “Montenegrina”, Zbirke Stare knjige i Rukopisne zbirke, koje se čuvaju u CNB “Đurđe Crnojević”, a u cilju njihove zaštite, očuvanja i valorizacije, neophodno je uraditi konzervatoski projekat i sprovesti konzervatorske mjere.

8. Naziv aktivnosti: Izrada kožnih poveza za konzervirane i restaurirane knjiga iz Zbirke stare i rijetke knjige (300 primjeraka)

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 15.000,00 €

Obrazloženje: U cilju zaštite, očuvanja i valorizacije neophodno je sprovesti cjelovite konzervatorske mjere na Zbirci starih i rijetkih knjiga, koje se čuvaju u CNB “Đurđe Crnojević”, i izraditi kožne poveze za 300 pimjeraka.

9. Naziv aktivnosti: Konzervacija i restauracija plakata, starih knjiga i poveza (oko 100 primjeraka)

Nosilac posla: Ministarstvo kulture

343

Page 344: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

19

Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 3.500,00 €

Obrazloženje: U cilju zaštite, očuvanja i valorizacije, oko 100 primjeraka plakata, starih knjiga i poveza, koji se čuvaju u CNB “Đurđe Crnojević”, neophodno je izraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere.

10. Naziv aktivnosti: Fond stare i rijetke knjige – sprovođenje konzervatorskih mjera

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Centar za kulturu Bar - Narodna biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković" Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 2.000,00 €

Obrazloženje: U cilju očuvanja ovog segmenta kulturne baštine, neophodna je izrada konzervatorskog projekta, na osnovu kojeg će se sprovesti adekvatne konzervatorske mjere.

11. Naziv aktivnosti: Kozervacija 33 muzejska predmeta JU Zavičajni muzej Nikšić

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Nikšić Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 3.000,00 €

Obrazloženje: Muzej u Nikšiću je kao poklon od porodice Drašković dobio 33 značajna muzejska predmeta, a na osnovu ugovora o poklonu u obavezi je da ih konzervira. Kako su predmeti u lošem stanju, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere.

12. Naziv aktivnosti: Konzervacija muzejskih predmeta etnografske zbirke JU Muzeji i galerije Podgorice

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 600.00 €

Obrazloženje: Imajući u vidu loše stanje i značaj muzejskih predmeta, etnografske zbirke JU muzeji i glarije Podgorice, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere. Ovim sredstvima biće obezbijeđen neophodni materijal za sprovođenje konzervatorskih mjera.

13. Naziv aktivnosti: Konzervacija muzejskih predmeta Istorijske zbirke JU Muzeji i

galerije Podgorice Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 400,00 €

Obrazloženje: Imajući u vidu loše stanje i značaj muzejskih predmeta, istorijske zbirke JU Muzeji i glarije Podgorice, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti

344

Page 345: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

20

konzervatorske mjere. Ovim sredstvima biće obezbijeđen neophodni materijal za sprovođenje konzervatorskih mjera

14. Naziv aktivnosti: Sprovođenje preventivnih mjera zaštite na muzejskim predmetima stalne postavke JU Muzeji i galerije Podgorice

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 300,00 €

Obrazloženje: Radi održavanja muzejskih predmeta stalne postavke JU Muzeji i galerije Podgorice, neophodno je sprovesti preventivne mjere zaštite.

15. Naziv aktivnosti: Sprovođenje konzervatorskih mjera na knjigama i ukoričenim časopisima publikovanim prije 1900. godine

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Kulturni centar Bar - Narodna biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković" Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 2.000,00 €

Obrazloženje: Imajući u vidu loše stanje i značaj knjiga i ukoričenih časopisa publikovanih prije 1900. godine, a koji su smješteni u Kulturnom centru Bar - Narodna biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković", neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere.

16. Naziv aktivnosti: Sprovođenje konzervatorskih mjera na muzejskom materijalu JU Zavičajni muzej Rožaje

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Rožaje Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 1.500,00 € Obrazloženje: Imajući u vidu loše stanje i značaj muzejskog materijala Muzeja u Rožajama, neophodno je uraditi konzervatorski projekat na osnovu kojeg će se sprovesti konzervacija predmeta.

17. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta muzejskog fonda Polimskog muzeja

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Polimski muzej Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 3.000,00 €

Obrazloženje: Bogati muzejski fond koji čuva Polimski muzej, značajan je segment crnogorske kulturne baštine. U cilju njegove zaštite i očuvanja, neophodno je uraditi konzervatorski projekat, muzejskog fonda Polimskog muzeja.

18. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta zbirke Miroslava Štumbergera - Baošić.

345

Page 346: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

21

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 1.000,00 € Obrazloženje: Cijeneći značaj i stanje u kojem se nalaze zbirke Miroslava Štumbergera,, neophodno je izraditi konzervatorski projekat, na osnovu kojeg će se sprovesti konzervatoske mjere.

19. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta cjelokupnog fonda JU Muzej i Galerija Herceg-Novi.

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 2.000,00 € Obrazloženje: Bogati muzejski fond koji čuva JU Muzej i Galerija Herceg-Novi, značajan je segment crnogorske kulturne baštine. U cilju njegove zaštite i očuvanja, neophodno je uraditi konzervatorski projekat muzejskog fonda JU Muzej i Galerija Herceg-Novi.

20. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na Istorijsko- umjetničkoj zbirci OJU „Muzeji“ Kotor

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: OJU „Muzeji“ Kotor Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 4.900,00 € Obrazloženje: Bogati muzejski fond koji se čuva u Istorijsko- umjetničkoj zbirci OJU „Muzeji“ Kotor, značajan je segment crnogorske kulturne baštine. U cilju njegove zaštite i očuvanja, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere na dijelu zbirke, i to: portreti iz 19. vijeka kapetana Joza Đurišića i Tomislava Brajkovića, slika ”M. Martinović sa ruskim boljarima”, pet slika sa prikazima pomorskih bitaka iz legata porodice Visković i osam diploma na perganentu i papiru (17-19. vijek).

21. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na pomorskoj zbirci OJU „Muzeji“ Kotor

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: OJU „Muzeji“ Kotor Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 1.500,00 € Obrazloženje: Bogati muzejski fond koji se čuva u pomorskoj zbirci OJU „Muzeji“ Kotor, značajan je segment kulturne baštine. U cilju njegove zaštite i očuvanja, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere na 30 predmeta, i to pet jedrenjaka, kao i dijela koji se odnosi na brodsku opremu.

22. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na Arheološkoj zbici JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve

346

Page 347: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

22

Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 3.000,00 € Obrazloženje: Od izuzetne važnosti je sačuvati Arheološku zbirku JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve. Zbirka rimskog novca i Zbirka kamene plastike sa ranohrišćanske bazilike) veoma je značajan segment arheološke zbirke. Izradom konzervatorskog projekta na osnovu kojeg će se sprovesti konzervatorske mjere važan je korak za očuvanje zbirki.

23. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera dvije slike na platnu autora Špira Bocarića

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 1.000,00 € Obrazloženje: Posebne umjetničke vrijednosti slikara Špira Bocarića, koji je iza sebe ostavio veliki broj prepoznatljivih umjetničkih djela treba sačuvati od daljeg propadanja. Shodno tome, na osnovu izvršenih analiza, sprovešće se odgovarajuće konzervatorske mjere

24. Naziv aktivnosti: Konzervacija originalnih Izdanja Stefana M. Ljubise (sedam svesaka)

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 1.000,00 € Obrazloženje: Za potrebe očuvanja originalnih djela Stefana M. Ljubise (7 svesaka između kojih i Ljubišin govor, Zivotopis, Jedan listak u spomen S. M. Ljubise - autor T. S. Vilovski) neophodno je uraditi konzervatorski projekat I sprovesti odgovarajuće konzervatoske mjere

V EDUKACIJA, DOEDUKACIJA STRUČNOG KADRA

Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, obuhvaćeno je pet projekta koje će

sprovesti institucije za potrebe edukacije i doedukacije stručnog kadra.

1. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojećeg stručnog kadra u Narodnom Muzeju Crne

Gore Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodni muzej Crne Gore Potrebna sredstva: 5.000,00 €

Obrazloženje: Ova aktivnost podrazumijeva neophodnu doedukaciju postojećeg stručnog kadra u primjeni savremenih metoda u obavljanju poslova konzervatorske djelatnosti.

347

Page 348: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

23

2. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojećeg stručnog kadra u CNB “Đurđe Crnojević” Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Potrebna sredstva: 5.000,00 €

Obrazloženje: U cilju razvoja bibliotečke djelatnosti i stvaranja kadrova koji mogu odgovoriti najsloženijim poslovima koji se temelje na principima i primjeni evropskih standarda, neophodna je stalna doedukacija postojećeg kadra, kroz učešće na seminarima, specijalističkim kursevima, ljetnjim školama-radionicama i razmjeni stručnjaka.

3. Naziv aktivnosti: Obrada arhivske građe na italijanskom i engleskom jeziku

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Državni arhiv Crne Gore Potrebna sredstva: 5.000,00 €

Obrazloženje: Kako Državni arhiv Crne Gore posjeduje ogromnu količinu arhivske građe,

koja je pisana prvenstveno na italijanskom i engleskom jeziku a radi njene kompletne

obrade, neophodno je angažovati stručno lice, koje će za potrebe Državnog arhiva Crne

Gore izvršiti obradu ove značajne arhivske građe.

4. Naziv aktivnosti: Obuka kadrova za podvodna istraživanja Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Potrebna sredstva: 10.000,00 €

Obrazloženje: Zbog nedostatka kadrova koji mogu da vrše poslove istraživanja, zaštite i

očuvanja podvodne kulturne baštine u teritorijalnim vodama Crne Gore, a imajući u vidu

da je Crna Gora 2008 godine ratifikovala UNESCO Konvenciju o zaštiti podvodne kulturne

baštine, neophodno je obučiti arheologe za vršenje ovih poslova.

5. Naziv aktivnosti: Doedukacija stručnog kadra u Narodnoj biblioteci i čitaonici "Ivo

Vučković" u Baru Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodna biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković", Bar Potrebna sredstva: 3.000,00 €

Obrazloženje: U cilju razvoja bibliotečke djelatnosti, kako učlanivanja i korištenja savremenih nacionalnih i međunarodnih sistema katalogizacije, tako i digitalizacije bibliotečkih fondova, neophodna je doedukacija postojećeg stručnog kadara biblioteke, za poslove kompjuterizacije svih segmenata bibliotečkog poslovanja.

6. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojećeg kadra JU Zavičajnog muzeja Rožaje Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Rožaje Potrebna sredstva: 1.500,00 € Obrazloženje: U cilju razvoja muzejske djlatnosti i primjene savremenih standarda, neophodno je sprovesti deoedukaciju za muzejskog pedagoga, dokumentaristu i muzejskog tehničara

348

Page 349: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

24

VI POPULARIZACIJA I PREZENTACIJA KULTURNE BAŠTINE

Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, obuhvaćen je 21 projekat u okviru

kojih će se organizovati nacionalne i međunarodne manifestacije, prirediti i izdati

publikacije, održati okrugli stolovi, prirediti izložbe i sl.

1. Naziv aktivnosti: Organizovanje međunarodne manifestacije „Dani evropske

baštine“ Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Ministarstvo kulture Potrebna sredstva: 8.000,00 €

Obrazloženje: Međunarodna manifestacija „Dani evropske baštine“ svake godine se

održava u septembru mjesecu, u svim zemljama članicama Savjeta Evrope, i ima za cilj

valorizaciju i promociju kulturne baštine među zemljama članicama. U okviru održavanja

ove manifestacije u 2012. godini, prezentovat će se srednjovjekovne nekropole stećaka,

koje se nalaze na teritoriji Crne Gore, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Bosne i

Hercegovine i dio su zajedničkog međudržavnog Projekta „Nominacija Stećaka za UNESCO

listu svjetske baštine“.

2. Naziv aktivnosti: Organizovanje manifestacije „Noć Muzeja“ Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Muzeji u Crnoj Gori Potrebna sredstva: 5.000,00 €

Obrazloženje: Manifestacija „Noć muzeja“ se svake godine održava u svim zemljama članicama Savjeta Evrope i ima za cilj valorizaciju, promociju i dostupnost pokretne kulturne baštine, široj javnosti.

3. Naziv aktivnosti: Publikovanje Stauta srednjevjekovnog grada Kotora Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Državni arhiv Crne Gore Potrebna sredstva: 5.000,00 € Obrazloženje: Statut srednjevjekovnog grada Kotora je nastajao u periodu od 1301. do 1420. godine, a štampan je u Veneciji 1612, godine. U okviru ovog projekta, koji se sprovodi već jednu deceniju, urađeno je fototipsko izdanje originalnog Statuta, njegov prevod, kao druga knjiga, i elektronski format originala i prevoda. Ovim sredstvima se finansijski participira publikovanje Statuta.

4. Naziv aktivnosti: Organizovanje okruglog stola na temu: "Klasična ili elektronska knjiga:za i protiv"

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodna biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković", Bar

349

Page 350: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

25

Potrebna sredstva: 2.000,00 €

Obrazloženje: Radi boljeg i sistematičnijeg pristupa rješavanju savremenog problema digitalizacije knjiga sa kojim se susrijeću biblioteke šitom svijeta, neophodno je organizovati okrugli sto na temu: "Klasična ili elektronska knjiga: za i protiv" sa međunarodnog aspekta. Ovaj okrugli sto neće riješiti ovaj problem, ali će se kroz razmijenu mišljenja na lokalnom i međunarodnom nivou sagledati, koje su to potrebe korisnika biblioteka.

5. Naziv aktivnosti: Izložbe „Narodni vez Bijelog Polja“ Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Bijelo Polje Potrebna sredstva: 3.000.00 € Obrazloženje: Imajući u vidu značaj etnografske zbirke, Zavičajnog muzeja Bijelo Polje, neistraženost terena u smislu evidentiranja ovog dijela nematerijalne baštine, kao i postojanje zanatske radionice u Opštini Bijelo Polje, pristupilo se organizovanju izložbe o narodnom vezu. Sredstva odobrena Godišnjim programom, odnose se na terenski rad etnologa radi evidentiranja elementa, izradu dokumentacije sa terena, popis radionica i pojedinaca, koji se bave ovom vještinom, budućeg otkupa za popunjavanje muzejskog fonda i izradu projekta, koji će definisati poslove i sredstva za realizaciju navedene izložbe sa katalogom.

6. Naziv aktivnosti: Tematske izložbe „Porodica Brajković iz Perasta“, „Ribarstvo

Mula, Prčanja i Perasta“, „Poljoprivredne alatke iz Grblja“ i „Svijet mora Boke

Kotorske“

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: OJU „Muzeji“ Kotor

Potrebna sredstva: 2.000.00 €

Obrazloženje: Cijeneći značaj ovih tematskih izložbi za prezentaciju i popularizaciju ovog

segmenta kulturne baštine, podržana je njihova realizacija.

7. Naziv aktivnosti: Skeniranje i digitalizacija 5.000 stranica značajnih publikacija iz kulturne istorije Crne Gore

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Potrebna sredstva: 7.500,00 €

Obrazloženje: U cilju zaštite i očuvanja, kao i lakše dostupnosti korisnicima značajnih publikacija, na čijim je stranicama ispisana kulturna istorija Crne Gore, neophodno je skenirati i digitalizovati 5.000 stranica.

8. Naziv aktivnosti: Izložba „Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB“ Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Potrebna sredstva: 3.000,00 €

350

Page 351: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

26

Obrazloženje: Izložbom Zbirke «Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB» javnosti će se prezentovati, bogatstvo i raznolikost jednog od najvrjednijih segmenata crnogorske pokretne kulturne baštine.

9. Naziv aktivnosti: Prevod i objavljivanje priručnika i međunarodnih smjernica za digitalizaciju bibliotečke građe

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Potrebna sredstva: 8.000,00 €

Obrazloženje: Razvoj bibliotečke djelatnosti i obezbjeđivanje lakše dostupnosti i

pretraživanja bibliotečkih jedinica, od strane korisnika, zahtijeva da bibliotečka građa bude

dostupna u digitalnom formatu. Shodno tome, ustanovljeni su savremeni mnogobrojni

standardi, koji olakšavaju obradu i dostupnost bibliotečke građe, pa je neophodno izdati

priručnik, koji tretira ovu problematiku, kroz primjenu jedinstvenih standarda.

10. Naziv aktivnosti Objavljivanje fototipskih izdanja Triod posni iz 1561 (paleotip), Državni kalendar za 1907 (prvi državni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o narodnijem školama iz 1907. godine

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Potrebna sredstva: 10.000,00 €

Obrazloženje: Uvažavajući značaj izdanja, Triod posni iz 1561 (paleotip), Državni kalendar za 1907 (prvi državni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o narodnijem školama iz 1907. godine, a radi valorizacije i prezentacije ovih vrijednih izdanja, ocijenjeno je neophodnim objavljivanje fototipskih izdanja.

11. Naziv aktivnosti: Izložba „Izbor iz oružne zbirke Zavičajnog muzeja Nikšić“ u nekom od crnogorskih muzeja (Narodnom muzeju)

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Nikšić Potrebna sredstva: 5.000,00 € Obrazloženje: Oružna zbirka Zavičajnog muzeja, sastoji se od preko 100 predmeta hladnog i vatrenog oružja, koji su istovremeno proizvod nekadašnjih starih zanatlija, sa teritorije Otomanskog carstva i poznatih evropskih radionica oružja. Veliki dio zbirke čine predmeti izvanredne umjetničke izrade. Određeni broj, pripadao je poznatim istorijskim ličnostima. Zbirka po svom sadržaju prevazilazi lokalni značaj. Cilj izlaganja biće njeno predstavljanje najširoj javnosti.

12. Naziv aktivnosti: Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Opštine Rožaje Nosilac posla: Ministarstvo kulture Subjekti saradnje: JU Zavičajni muzej Rožaje Potrebna sredstva: 4.000,00 €

Obrazloženje: Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Opštine Rožaje, podrazumijeva tehničko snimanje svih potencijalnih nepokretnih kulturnih dobara sa arheološkim

351

Page 352: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

27

lokalitetima. Na taj način biće na jednom mjestu prezentovana sva kulturna dobra, na teritoriji Opštine Rožaje. Cilj izrade navedene karte je prezentacija i popularizacija kulturnih dobara, Opštine Rožaje i prevashodno će služiti u edukativne i turističke svrhe.

13. Naziv aktivnosti: Izložba „Od talasa mora do vrhova planina”. Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Prirodnjački muzej Crne Gore Potrebna sredstva: 3.500,00 €

Obrazloženje: Izložba prirodnjačkog materijala „Od talasa mora do vrhova planina” u 2011. godini prezentovana je u Kotoru i od šire javnosti ocijenjena kao jako značajnom, posebno u edukativnom smislu, pa je ocijenjeno da je ovu izložbu potrebno prezentovati na cijeloj teritoriji Crne Gore, a u 2012 planirana je prezentacija za opštine na sjeveru Crne Gore.

14. Naziv aktivnosti: Pokretanje Godišnjaka Polimskog muzeja

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Polimski muzej Potrebna sredstva: 8.000,00 €

Obrazloženje: Pokretanje objavljivanja stručnog časopisa, jednom godišnje, ima za cilj valorizaciju, prezentaciju i popularizaciju rezultata arheoloških i konzervatorskih istraživanja, sa područja Polimlja, kao i prezenaciju muzejskih zbirki Polimskog muzeja.

15. Naziv aktivnosti: Organizovanje izložbe „Stara Podgorica u crtežima i slikama“ Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice Potrebna sredstva: 250,00 €

Obrazloženje: Organizovanjem ove tematke izložbe, široj javnosti biće prezentovana stara Podgorica, viđena okom umjetnika i stvaraoca.

16. Naziv aktivnosti: Organizovanje izložbe „Pojasevi iz Etnografske zbirke“ Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice Potrebna sredstva: 2.200,00 €

Obrazloženje: Organizacijom ove tematske izložbe, biće prezentovani i učinjeni dostupnim široj javnosti, muzejski predmeti kao tvorevine starih zanata, koji čine sastavni dio bogate etnografske zbirke, JU Muzeji i galerije Podgorice.

17. Naziv aktivnosti: Priprema i štampa knjige „Izreke i poslovice iz Crne Gore“

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice Potrebna sredstva: 4.800,00 €

Obrazloženje: Izreke i poslovice na teritoriji Crne Gore su nematerijalna kulturna baština, koja se prenosi sa generacije na generaciju. Zbog bojazni od gubitka ovog vrijednog dijela kulturne baštine Crne Gore, ovom publikacijom se osigurava njihovo trajno čuvanje.

352

Page 353: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

28

18. Naziv aktivnosti: Izrada web site JU Zavičajnog muzeja Rožaje Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Rožaje Potrebna sredstva: 630,00 €

Obrazloženje: Ova aktivnost obuhvata izradu višejezičnog Web site ustanove, sa korporativnim dizajnom, u cilju predstavljanja kulture i tradicije ovoga kraja široj javnosti.

19. Naziv aktivnosti: Izdavanje Vodiča kroz Zavičajni muzej Rožaje

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Rožaje Potrebna sredstva: 1.000,00 €

Obrazloženje: Objavljivanjem Vodiča kroz Zavičajni muzej Rožaje, prezentovaće se bogati muzejski fond, koji se čuva u Zavičajnom muzeju i na taj način će se obezbijediti njegova adekvatna prezentacija široj javnosti.

20. Naziv aktivnosti: Izdavanje časopisa u DAISY formatu

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Biblioteka za slijepe Potrebna sredstva: 2.500,00 €

Obrazloženje: Ovim časopisom obezbijediće se dostupnost informacija iz oblasti umjetnosti i kuture slabovidim osobama

21. Naziv aktivnosti: Izrada fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige Đurđa Boškovića "Stari Bar", Beograd, 1962.god.

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodna biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković", Bar Potrebna sredstva: 2,500.00 Obrazloženje: Publikovanje fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige Đurđa Boškovića "Stari Bar", Beograd, 1962. godine, je jako značajno iz razloga što su u njoj sadržani rezultati do tada sprovedenih arheoloških istraživanja Starog grada Bara, sa grafičkom prikazima i fotografijama i rezultatima istraživanja.

VII OTKUP MUZEJSKIH PREDMETA, KNJIGA, FILMSKE GRAĐE ZA POPUNJAVANJE KINOTEČKOG FONDA I MUZEJSKIH I BIBLIOTEČKIH ZBIRKI

Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, obuhvaćeno je pet projekata u

okviru kojih će se vršiti popunjavanje i obogaćivanje fondova pokretnim kulturnim dobrima.

1. Naziv aktivnosti: Otkup predmeta za popunjavanje muzejskih zbirki Narodnog

muzeja Crne Gore Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodni muzej Crne Gore Potrebna sredstva: 30.000,00 €

353

Page 354: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

29

Obrazloženje: Za potrebe popunjavanja muzejskih zbirki Istorisjkog muzeja, Narodnog muzeja Crne Gore, neophodno je otkupiti predmete, kojima će se upotpuniti, stalna muzejska postavka.

2. Naziv aktivnosti: Otkup knjiga za popunjavanje zbirki CNB „Đurđe Crnojević“ Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: CNB “Đurđe Crnojević” Potrebna sredstva: 10.000,00 €

Obrazloženje: Kako su Zbirka “Montenegrina” i Zbirka stare i rijetke knjige, pokretna kulturna dobra od izuzetnog značaja, radi njihovog kompletiranja, neophodno je otkupiti određeni broj, nedostajućih naslova.

3. Naziv aktivnosti: Otkup, prikupljanje i zaštita za popunjavanje filmskog fonda Crnogorske kinoteke

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Crnogorska kinoteka Potrebna sredstva: 50.000,00 €

Obrazloženje: Za potrebe popunjavanja filmskog fonda Crnogorske kinoteke, njegove zaštite, valorizacije, prezentacije i popularizacije, neophodno je prikupiti filmove koji se nalaze kod raznih subjekata u zemlji i inostranstvu.

4. Naziv aktivnosti: Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Opštine Nikšić

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Nikšić Potrebna sredstva: 5.000,00 Obrazloženje: Terenskim obilskom okolnih sela Nikšića u posjedu se informacija o postojanju značajnog materijala koji je neophodno otkupiti od raznih subjekata, kako ne bi bili nepovratno izgubljeni. To se naročito odnosi na predmete koji su proizvod tradicionalnih zanata sa tih prostora.

5. Naziv aktivnosti: Otkup muzejskih predmeta na teritoriju Opštine Herceg Novi. Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi Potrebna sredstva: 3.000.00 € Obrazloženje: Za potrebe popunjavanja muzejskih zbirki JU Muzej i Galerija Herceg-Novi, neophodno je otkupiti predmete, kojima će se upotpuniti, stalna muzejska postavka.

VIII TEHIČKO-TEHNOLOŠKO OSAVREMENJAVANJE Programom zaštite i očuvanja za 2012. godinu, planirana su četiri projekta u okviru

kojih će se, odgovorajućom opremom poboljšati uslovi za zaštitu, očuvanje i prezentaciju

kulturnih dobara.

354

Page 355: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

30

1. Naziv aktivnosti: Oprema za transport i prezentaciju muzejskih predmeta Prirodnjačkog muzeja Crne Gore

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Prirodnjački muzej Crne Gore Potrebna sredstva: 1.500.00 €

Obrazloženje: Zbog specifičnosti muzejskih predmeta i materijala, prirodnjačkog karaktera, u cilju njegove zaštite prilikom transporta kao i adekvatne prezentacije i valorizacije, neophodno je često organizovanje pokretnih izložbi, a samim tim i obezbjeđivanje opreme za transport i prezentaciju muzejskih predmeta, prirodnjačkog karaktera

2. Naziv aktivnosti: Kreiranje softvera za obradu muzejskih predmeta i umrežavanje

sa centralnim sistemom Narodnog muzeja Crne Gore Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Rožaje Potrebna sredstva: 1.000,00 €

Obrazloženje: U skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti, potrebno je da se svi muzeji povežu sa informacionim centrom njihovog matičnog muzeja u cilju lakše obrade podataka i komunikacije sa matičnom ustanovom.

3. Naziv aktivnosti: Osavremenjavanje dokumentacionog centra Zavičajnog muzeja Rožaje

Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: JU Zavičajni muzej Rožaje Potrebna sredstva: 2.000,00 €

Obrazloženje: Dokumentacija kao važan segment u vršenju poslova muzejske djelatnosti zahtijeva primjenu određenih standarda. U tom cilju neophodno je obezbijediti nove dokumentacione knjige i tehničku opremu za izradu foto-dokumentacije, radi savremenog načina obrade dokumentacionih podataka.

4. Naziv aktivnosti: Obezbjeđivanje uslova za rad knjigoveznice Narodna biblioteka i

čitaonica "Ivo Vučković", Bar Nosilac posla: Ministarstvo kulture Realizator: Narodna biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković", Bar Potrebna sredstva: 3.000,00 €

Obrazloženje: Obnavljanje knjigoveznice, koja je već nekoliko godina van funkcije, obezbijediće se uslovi za zaštitu i očuvanje bibliotečke građe.

355

Page 356: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

31

IX REZIME Uvažavajući činjenicu da je stanje kulturnih dobara loše, kao i da brojna materijalna i nematerijalna dobra nijesu istražena, valorizovana i stavljena pod režim zaštite, donošenje prvogodišnjeg Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kroz realizaciju 75 projekta može se smatrati prekretnicom u načinu finansiranja zaštite i očuvanja kulturnih dobara, jer je konceptom, u odnosu na raspoloživa sredstva, sveobouhvatnim tretiranjem kulturnih dobara na teritoriji cijele države, širenjem saznanja o značaju i vrijednosti kulturnih dobara, bez obzira da li su od međunarodnog, nacionalnog ili lokalnog značaja, Program obezbijedio mogućnost da kulturna dobra, shodno svojoj namjeni, služe za zadovoljavanje kulturnih, naučnih i edukativnih potreba pojedinca i društva.

356

Page 357: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

32

X TABELA – PREGLED AKTIVNOSTI PO OPŠTINAMA

OPŠTINA NAZIV PROJEKTA FINAN.

SREDSTVA

Andrijevica Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Bar

„Putevi kontinuiteta“ – Manastir Prečista krajnska 14.050,00 €

Podvodna arheološka istraživanja u teritorijalnim vodama Opštine Bar 5.000,00 €

Izrada Menadžment plana Starog grada Bara 27.000,00 €

Nastavak sistematskog istraživanja Starog grada Bara 7.650,00 €

Arheološko istraživanje kiklopskih zidova na brdu Volujica 2.700,00 €

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Izrada elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (kult kneza Vladimira)

1.000,00 €

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Ulazni Portal dvora Balšića u Godinju – izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera

9.000,00 €

Konzervacija arheoloških nalaza koja se čuvaju u Zavičajnom muzeju Bar 5. 000,00 €

Konzervacija živopisa u Starom gradu Baru 7. 000.00 €

Konzervacija „Veljih vrata“, glavnog portala u Starom gradu Baru 1.500,00 €

Fond stare i rijetke knjige – sprovođenje konzervatorskih mjera 2.000,00 €

Sprovođenje konzervatorskih mjera na knjigama i ukoričenim časopisima publikovanim prije 1900. godine

2.000,00 €

Organizovanje okruglog stola na temu: "Klasična ili elektronska knjiga: za i protiv" 2.000,00 €

357

Page 358: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

33

Izrada fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige Đurđa Boškovića "Stari Bar", Beograd, 1962.god.

2,500.00 €

Obezbjeđivanje uslova za rad knjigoveznice Narodna biblioteka i čitaonica "Ivo Vučković", Bar

3.000,00 €

Doedukacija stručnog kadra u Narodnoj biblioteci i čitaonici "Ivo Vučković" u Baru 3.000,00 €

Berane

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Izrada konzervatorskog projekta muzejskog fonda Polimskog muzeja 3.000,00 €

Pokretanje Godišnjaka Polimskog muzeja 8.000,00 €

Bijelo Polje

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Izložbe „Narodni vez Bijelog Polja“ 3.000.00 €

Izložba „Od talasa mora do vrhova planina”. 3.500,00 €

Budva

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na Arheološkoj zbici JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve

3.000,00 €

Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na dvije slike na platnu autora Špira Bocarića

1.000,00 €

Konzervacija originalnih Izdanja Stefana M. Ljubise (sedam svesaka) 1.000,00 €

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Cetinje

Sakupljanje i obrada dokumentacije o pokretnim kulturnim dobrima koja su smještena u Narodnom muzeju Crne Gore

1.000.00 €

Ikona Bogorodice Filermose – izrada konzervatorskog projekta 2.000,00 €

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Sprovođenje konzervatorskih mjera na Zbirci “Montenegrina”, Zbirci Stare knjige i 2.000,00 €

358

Page 359: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

34

Rukopisne zbirke CNB “Đurđe Crnojević“

Izrada kožnih poveza za konzervirane i restaurirane knjiga iz Zbirke stare i rijetke knjige (300 primjeraka)

15.000,00 €

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Konzervacija i restauracija plakata, starih knjiga i poveza (oko 100 primjeraka) 3.500,00 €

Doedukacija postojećeg stručnog kadra u Narodnom Muzeju Crne Gore 5.000,00 €

Doedukacija postojećeg stručnog kadra u CNB “Đurđe Crnojević” 5.000,00 €

Obrada arhivske građe na italijanskom i engleskom jeziku 5.000,00 €

Skeniranje i digitalizacija 5.000 stranica značajnih publikacija iz kulturne istorije Crne Gore

7.500,00 €

Izložba „Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB“ 3.000,00 €

Prevod i objavljivanje priručnika i međunarodnih smjernica za digitalizaciju bibliotečke građe

8.000,00 €

Objavljivanje fototipskih izdanja Triod posni iz 1561 (paleotip), Državni kalendar za 1907 (prvi državni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o narodnijem školama iz 1907. godine

10.000,00 €

Otkup predmeta za popunjavanje muzejskih zbirki Narodnog muzeja Crne Gore 30.000,00 €

Otkup knjiga za popunjavanje zbirki CNB „Đurđe Crnojević“ 10.000,00 €

Danilovgrad Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Herceg Novi

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti fondova gradske biblioteke i čitaonice u Herceg Novom

3.000,00 €

Izrada konzervatorskog projekta zbirke Miroslava Štumbergera - Baošić 1.000,00 €

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Izrada konzervatorskog projekta cjelokupnog fonda JU Muzej i Galerija Herceg-Novi. 2.000,00 €

359

Page 360: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

35

Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Opštine Herceg Novi 3.000.00 €

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Kolašin Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Kotor

Arheološka istraživanja u Risnu 5.000,00 €

Izrada studija zaštite kulturnih dobara za potrebe izrade PUP-a Kotor 10.000,00 €

Izrada elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (Bokeška mornarica, Dobrotska čipka, Bokeška noć i Fašinada)

4.000,00 €

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na Istorijsko- umjetničkoj zbirci OJU „Muzeji“ Kotor

4.900,00 €

Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na pomorskoj zbirci OJU „Muzeji“ Kotor

1.500,00 €

Tematske izložbe „Porodica Brajković iz Perasta“, „Ribarstvo Mula, Prčanja i Perasta“, „Poljoprivredne alatke iz Grblja“ i „Svijet mora Boke Kotorske“

2.000.00 €

Publikovanje Stauta srednjevjekovnog grada Kotora 5.000,00 €

Mojkovac Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Nikšić

„Putevi kontinuiteta“ – istraživanje Crvene Stijene 10.000,00 €

„Putevi kontinuiteta“ – istraživanje tumula 40.310,00 €

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Izložba „Izbor iz oružne zbirke Zavičajnog muzeja Nikšić“ u nekom od crnogorskih muzeja

5.000,00 €

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

360

Page 361: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

36

Kozervacija 33 muzejska predmeta JU Zavičajni muzej Nikšić 3.000,00 €

Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Opštine Nikšić 5.000,00 €

Plav Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Pljevlja Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Plužine

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Izrada Menadžment plana tri nominovane nekropole Stećaka za Listu svjetske baštine (jedna nekropola iz Opština Plužine Grčko groblje – Šćepan Polje)

***

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Podgorica

„Putevi kontinuiteta“ – istraživanje sjeverne nekropole antičke Duklje 15.500,00 €

Istraživanje rano bronzanog doba Malesije 5.000,00 €

Izrada elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (izrada čunova)

1.000,00 €

Konzervacija arheoloških nalaza sa arheološkog lokaliteta Duklja 700,00 €

Konzervacija muzejskih predmeta etnografske zbirke JU Muzeji i galerije Podgorice 600.00 €

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine **

Konzervacija muzejskih predmeta Istorijske zbirke JU Muzeji i galerije Podgorice 400,00 €

Sprovođenje preventivnih mjera zaštite na muzejskim predmetima stalne postavke JU Muzeji i galerije Podgorice

300,00 €

Organizovanje izložbe „Stara Podgorica u crtežima i slikama“ 250,00 €

Organizovanje izložbe „Pojasevi iz Etnografske zbirke“ 2.200,00 €

Priprema i štampa knjige „Izreke i poslovice iz Crne Gore“ 4.800,00 €

361

Page 362: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

37

Izdavanje časopisa u DAISY formatu 2.500,00 €

Otkup, prikupljanje i zaštita za popunjavanje filmskog fonda Crnogorske kinoteke 50.000,00 €

Oprema za transport i prezentaciju muzejskih predmeta Prirodnjačkog muzeja Crne Gore

1.500.00 €

Rožaje

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Sprovođenje konzervatorskih mjera na muzejskom materijalu JU Zavičajni muzej Rožaje 1.500,00 €

Doedukacija postojećeg kadra JU Zavičajnog muzeja Rožaje 1.500,00 €

Izrada web site JU Zavičajnog muzeja Rožaje 630,00 €

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine *

Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Opštine Rožaje 4.000,00 €

Izdavanje Vodiča kroz Zavičajni muzej Rožaje 1.000,00 €

Kreiranje softvera za obradu muzejskih predmeta i umrežavanje sa centralnim sistemom Narodnog muzeja Crne Gor

1.000,00 €

Osavremenjavanje dokumentacionog centra Zavičajnog muzeja Rožaje 2.000,00 €

Tivat Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine *

Ulcinj

„Putevi kontinuiteta“ – istraživanje Srednjevjekovnog grada Svača 42.400,00 €

Izrada Elaborata o utvrđivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine *

Šavnik Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine *

Izrada elaborata kulturnih vrijednosti nepokretnih dobara *

Žabljak

Izrada Menadžment plana tri nominovane nekropole Stećaka za Listu svjetske baštine (dvije nekropole iz Oštine Žabljak Grčko goblje – Novakovići i Žugića Bare – Novakovići)

**

Organizovanje međunarodne manifestacije „Dani evropske baštine“ 8.000,00 €**

362

Page 363: Zakoni Iz oblasti kulture - Crna Gora

38

Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine 65.000,00 € *

Izrada elaborata kulturnih vrijednosti nepokretnih dobara 30.000,00 € *

Obuka kadrova za podvodna istraživanja - Projekat se odnosi na opštinu iz koje je polaznik obuke 10.000,00 €

Organizovanje manifestacije Noć Muzeja – Projekat se odnosi na opštine koje realizuju manifestaciju 5.000,00 €

Zaštita arhitekture XX vijeka - Projekat se sprovodi u svim opštinama na teritoriji Crne Gore 20.000,00 €

* Ukupna sredstva za realizaciju projekta na teritoriji Crne Gore - Izrada elaborata kulturnih vrijednosti nepokretnih dobara

30.000,00 €

** Ukupna sredstva za realizaciju projekta na teritoriji Crne Gore - Evidentiranje nematerijalne kulturne baštine

65.000,00 €,

*** Ukupna sredstva za realizaciju projekta - Izrada Menadžment plana tri nominovane nekropole Stećaka za Listu svjetske baštine (dvije nekropole iz Oštine Žabljak Grčko goblje – Novakovići i Žugića Bare – Novakovići i jedne nekropole na teritoriji Opštine Plužine Grčko goblje, Šćepan Polje)

10.000,00 €

363