ZAKON

O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJI[TU

I. OP]E ODREDBE

^lan 1.

Ovim Zakonom utvr|uju se: definicije, osnovni principi i upravljanje, za{tita, kori{tenje, ure|enje, raspolaganje, evidencije, nadzor nad provo|enjem ovog Zakona, krivi~ne odredbe, prijelazne i zavr{ne odredbe, kao i ostala zna~ajna pitanja koja se odnose na poljoprivredno zemlji{te na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

^lan 2.

Poljoprivredno zemlji{te je prirodno bogatstvo i dobro od op}eg interesa za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu, u`iva posebnu za{titu, koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne mo`e se koristiti u druge svrhe, osim u slu~ajevima i pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom.

^lan 3.

Cilj dono{enja zakona je o~uvanje, namjensko kori{tenje, pove}anje proizvodne sposobnosti i unapre|enje gospodarenja poljoprivrednim zemlji{tem kao ograni~enog i neobnovljivog prirodnog resursa, bez obzira na to u ~ijem je vlasni{tvu, te uskla|ivanje interesa svih subjekata u kori{tenju poljoprivrednog zemlji{ta u privrednom i ekonomskom razvoju zemlje.

Realizacija cilja iz stava 1. ovog ~lana ostvarit }e se putem Strategije gospodarenja poljoprivrednim zemlji{tem (u daljnjem tekstu: Strategija), Programa unapre|enja gospodarenja poljoprivrednim zemlji{tem (u daljnjem tekstu: Program gospodarenja) i drugih programa i projekata.

^lan 4.

Poljoprivredno zemlji{te, u smislu ovog Zakona, jeste zemlji{te koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju: oranice (njive), vrtovi, vo}njaci, vinogradi, livade, pa{njaci, ribnjaci, trstici, mo~vare i drugo zemlji{te koje bi se, prema svojim prirodnim i ekonomskim osobinama, najbolje moglo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivrednim zemlji{tem smatraju se i zemlji{ta u inundacionim podru~jima (zemlji{ta izme|u nasipa za odbranu od voda i vodotoka rijeka) na udaljenosti ve}oj od 10 metara od no`ice nasipa, a slu`e za poljoprivrednu proizvodnju.

Obradivim poljoprivrednim zemlji{tem u smislu ovog Zakona smatraju se: oranice (njive), vrtovi, vo}njaci, vinogradi i livade.

Orani~nim poljoprivrednim zemlji{tem u smislu ovog Zakona smatraju se oranice (njive) i vrtovi.

Neobradivim poljoprivrednim zemlji{tem u smislu ovog Zakona smatraju se pa{njaci, ribnjaci, trstici i mo~vare.

Neobradivo poljoprivredno zemlji{te mo`e se odgovaraju}im agrotehni~kim mjerama pretvoriti u obradivo, ako bi time slu`ilo interesima pove}anja poljoprivredne proizvodnje.

Katastarska kultura poljoprivrednog zemlji{ta iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se prema podacima iz zemlji{ne knjige, odnosno katastra nekretnina i katastra zemlji{ta dok se ne doka`e suprotno.

^lan 5.

Minirano poljoprivredno zemlji{te kao i zemlji{te za koje se opravdano sumnja da je minirano smatra se poljoprivrednim zemlji{tem, ali se ne mo`e koristiti za poljoprivrednu proizvodnju do dana uklanjanja mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, odnosno njegovog deminiranja ili do obavljanja stru~nog uvi|aja i davanja nalaza od ovla{tene institucije.

[umsko, gra|evinsko i/ili drugo nepoljoprivredno zemlji{te nakon privo|enja kulturi, odnosno poljoprivrednoj proizvodnji, smatrju se poljoprivrednim i uvr{tavaju se u jednu od kategorija poljoprivrednog zemlji{ta.

Neizgra|eno gra|evinsko zemlji{te do privo|enja kona~noj namjeni mora se odr`avati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno poljoprivredno zemlji{te kojem je planom prostornog ure|enja utvr|ena druga namjena koristi se za poljoprivrednu proizvodnju sve dok rje{enje o odobrenju za gra|enje objekata, odnosno izvo|enje drugih radova ne postane kona~no.

^lan 6.

Ukoliko je odredbama posebnog zakona utvr|en manji stepen za{tite poljoprivrednog zemlji{ta u odnosu na za{titu utvr|enu ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe ovog Zakona.

^lan 7.

Nosioci prava vlasni{tva nad poljoprivrednim zemlji{tem iz ~lana 4. ovog Zakona ne mogu biti strana fizi~ka i pravna lica, osim ako me|unarodnim dr`avnim ugovorom nije druga~ije odre|eno.

II. DEFINICIJE

^lan 8.

Termini u smislu ovog Zakona imaju sljede}a zna~enja:

1. zemlji{te (FAO 1976.) obuhvata fizikalni prostor: tlo, klimu, hidrologiju, geologiju, vegetaciju u obimu koji uti~e na mogu}nost njegovog kori{tenja te rezultate pro{le i sada{nje aktivnosti ~ovjeka, kao i dru{tveno-ekonomske parametre;

2. tlo je trodimenzionalno tijelo, rastresiti povr{inski sloj Zemljine kore nastao pod uticajem pedogenetskih faktora kroz procese pedogeneze, a determinira se na osnovu njegovih unutra{njih osobina;

3. vi{enamjensko vrednovanje zemlji{ta je dio procesa planiranja kori{tenja zemlji{ta i bazna podloga za razvoj poljoprivrede;

4. plodnost tla (zemlji{ta) je sposobnost tla da biljci pru`i istovremeno, kontinuirano i optimalno hraniva, vodu, zrak, toplinu i medij za ukorjenjivanje;

5. plodni i potencijalno plodni sloj tla obuhvata orani~ni i podorani~ni sloj tla koji se karakterizira kvalitetnim fizi~ko-hemijskim osobinama, odnosno plodno{}u;

6. sistemska kontrola plodnosti tla podrazumijeva skup mjera kojima se vr{i utvr|ivanje stanja plodnosti tla i izrada planova za gnojidbu gajenih kultura kako bi se uz optimalnu gnojidbu ostvario adekvatan prinos, a da pri tome ne do|e do zaga|enja okoli{a;

7. zapu{teno poljoprivredno zemlji{te je neobra|eno zemlji{te koje je zakorovljeno i obraslo samoniklim i {umskim raslinjem na kojem je vegetacijsko proizvodni ostatak du`e od dvije godine;

8. za{tita poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva sistem mjera prevencije i sanacije kojima se omogu}ava spre~avanje ne`eljenih stanja i uklanjanje evidentnih o{te}enja nastalih na poljoprivrednom zemlji{tu;

9. {tetnim i opasnim materijama u poljoprivrednom zemlji{tu smatraju se materije koje mogu prouzrokovati promjene fizi~kih, hemijskih i biolo{kih osobina tla uslijed ~ega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemogu}ava njegovo kori{tenje za poljoprivrednu proizvodnju;

10. one~i{}enje poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva sve materije i otpad od drveta, kamena, plastike, kovina, nemetala, te te~ne i druge ostatke, ako su ostavljeni na poljoprivrednoj povr{ini;

11. o{te}enje zemlji{ta podrazumijeva naru{avanje fizi~kih, hemijskih i biolo{kih osobina zemlji{ta, a manifestira se kroz sljede}e oblike: infekcija, kontaminacija, degradacija i destrukcija;

12. infekcija (biolo{ka kontaminacija) podrazumijeva poseban oblik zaga|enja tla izazvan uzro~nicima zaraznih bolesti, koji se mogu prenijeti na `ivotinje i ljude - virusi, bakterije, paraziti, gljivice, rikecije i dr.;

13. kontaminacija tla podrazumijeva uno{enje razli~itih ~vrstih, te~nih i gasovitih materija, te radioaktivnih elemenata koji dovode do promjene prirodnih osobina tla, kao i do akumulacije {tetnih i opasnih materija na poljoprivrednim kulturama;

14. degradacija predstavlja poseban oblik o{te}enja zemlji{ta, a manifestira se kroz kvarenje strukture, zbijanje i odno{enje povr{inskom erozijom plodnog sloja tla uslijed nepravilne obrade, neadekvatnog na~ina kori{tenja i gole sje~e;

15. erozija tla predstavlja poseban oblik odno{enja zemlji{ta koje mo`e biti izazvano vodom, vjetrom i antropogenim djelovanjem, a javlja se kao povr{inska, brazdasta i jaru`na;

16. destrukcija predstavlja najte`i oblik o{te}enja zemlji{ta gdje se zemlji{te fizi~ki uni{tava pri ~emu mu se trajno mijenja namjena kori{tenja, odnosno njegove ekolo{ke funkcije pretvaraju se u tehni~ke;

17. kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva: baznu i dopunsku obradu zemlji{ta, uzgoj i odr`avanje vo}njaka, vinograda, livada i pa{njaka, kao i druge radove racionalnog kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta u cilju pove}anja poljoprivredne proizvodnje;

18. upotrebna vrijednost poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva odre|ivanje kvaliteta zemlji{ta prema bonitetnim kategorijama u odnosu na mogu}nost njegova kori{tenja za poljoprivrednu proizvodnju, uzimaju}i u obzir njegove prirodne osobine, plodnost i zdravstveno stanje;

19. poljoprivredna saglasnost podrazumijeva izdavanje odobrenja za promjenu namjene kori{tenja zemlji{ta, ukoliko su ispunjeni svi zakonski osnovi i izvr{ena nadoknada tro{kova, a izdaje se u formi rje{enja;

20. odr`avanje poljoprivrednog zemlji{ta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se kori{tenje, spre~avanje njegove zakorovljenosti i obrastanje samoniklim vi{egodi{njim raslinjem;

21. trajna promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva svako kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta za: izgradnju naselja, industrijskih objekata, vodenih akumulacija, `eljezni~kih pruga, saobra}ajnica, sportskih terena, za po{umljavanje ili izvo|enje drugih radova kojima se trajno onemogu}ava kori{tenje tog zemlji{ta za poljoprivrednu proizvodnju;

22. privremena promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta za odre|eni period poslije ~ega se poljoprivredno zemlji{te mo`e ponovo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju;

23. kapitalni objekti od op}eg interesa su: saobra}ajnice, `eljeznice, aerodromi, hidroakumulacije, vodoprivredni objekti za odbranu od poplava i objekti za iskori{tavanje industrijskih i ostalih mineralnih materija povr{inskim kopom;

24. naknada zbog promjene namjene poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva adekvatnu protuvrijednost u novcu na ime umanjenja vrijednosti i izgubljenog obima poljoprivredne proizvodnje;

25. taksa za zapu{teno poljoprivredno zemlji{te podrazumijeva protuvrijednost u novcu na ime umanjenja vrijednosti i izgubljenog obima poljoprivredne proizvodnje;

26. privremeno kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta podrazumijeva njegovu upotrebu kroz ograni~eno davanje u zakup radi ubla`avanja posljedica umanjenja vrijednosti i izgubljenog obima poljoprivredne proizvodnje;

27. agrotehni~ke mjere podrazumijevaju postupke kojima se: spre~avaju procesi erozije, spre~ava zakorovljenost, servisiranje poljoprivrednih strojeva i oru|a, vr{i ~i{}enje kanala, provode zabrane, odnosno obaveze uzgoja pojedinih vrsta bilja na odre|enom podru~ju, poduzimaju mjere za za{titu od poljskih {teta, iskori{tavanje i uni{tavanje biljnih otpadaka, odr`avanje `ivica i me|a, odr`avanje poljskih puteva, spre~avanje zasjenjivanja susjednih ~estica, sadnja i odr`avanje vjetroza{titnih pojasa i dr.;

28. pa{njaci obuhvataju travnate povr{ine koje se ne obra|uju ve} se isklju~ivo koriste za ispa{u stoke;

29. nomadska ispa{a stoke podrazumijeva ispa{u stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemlji{ta, ispa{u stoke na poljoprivrednom zemlji{tu van mjesta prebivali{ta, odnosno sjedi{ta dr`aoc stoke, ako ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno;

30. ure|enje zemlji{ta podrazumijeva skup tehni~kih, hidrotehni~kih, agrotehni~kih i biolo{kih mjera za pobolj{anje uvjeta poljoprivredne proizvodnje, te pove}ava plodnost i proizvodni potencijal zemlji{ta;

31. arondacija je postupak zamjene, razmjene ili kupovine zemlji{ta me|u subjektima unutar arondacionog podru~ja i pripajanje tog zemlji{ta u korist drugog subjekta zbog okrupnjavanja parcela i racionalizacije obrade zemlji{ta;

32. komasacija podrazumijeva skup mjera i postupaka kompleksnog ure|enja zemlji{ta kojom se odre|eno {ire podru~je ure|uje: infrastrukturom, saobra}ajnom mre`om, kanalima, oblikovanjem parcela, okrupnjavanjem posjeda, tabliranjem i drugim prate}im objektima u cilju postizanja optimalnije i racionalnije poljoprivredne proizvodnje;

33. eksproprijacija je oduzimanje ili ograni~avanje prava vlasni{tva na nekretninama uz naknadu prema tr`i{noj vrijednosti u cilju izgradnje objekata ili izvo|enja radova za koje je utvr|en op}i interes;

34. rekultivacija tla podrazumijeva sistem tehni~kih, agrotehni~kih i biolo{kih mjera i postupaka kojima se naru{eno zemlji{te vra}a u prvobitnu namjenu;

35. vo|enje evidencije podrazumijeva sistemsko reguliranje i digitalnu obradu podataka o poljoprivrednom zemlji{tu;

36. minirano poljoprivredno zemlji{te je ono zemlji{te koje je kontaminirano ili se sumnja da je kontaminirano minama i eksplozivnim sredstvima;

37. od{tetni cjenik podrazumijeva procijenjenu vrijednost {tete za poljoprivredno zemlji{te i gajene kulture nanesenu poljoprivrednom proizvo|a~u;

38. monitoring zemlji{ta podrazumijeva sistemsko i permanentno pra}enje stanja i promjena u zemlji{tu i na zemlji{tu;

39. zemlji{no-informacioni sistem (ZIS) je sistem registriranja, analize i obrade numeri~ke baze podataka uvezane sa topografskim i satelitskim grafi~kim prikazom na bazi GIS tehnologije.

III. OSNOVNI PRINCIPI I UPRAVLJANJE

^lan 9.

Poljoprivredno zemlji{te kao osnovno sredstvo poljoprivredne proizvodnje ima prvenstvo kori{tenja za poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na sve druge funkcije i namjene.

^lan 10.

Poslovi upravljanja, za{tite, ure|enja i racionalnog kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta su poslovi od op}eg interesa za Bosnu i Hercegovinu, Federaciju, kantone i gradske- op}inske organe uprave nadle`ne za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: op}ina).

^lan 11.

Interesi o~uvanja i za{tite poljoprivrednog zemlji{ta moraju se uzeti u obzir pri utvr|ivanju strate{kih opredjeljenja, dokumenata prostornog ure|enja, razvojnih programa, akcionih planova, dono{enja propisa i poduzimanje mjera od nadle`nih organa.

^lan 12.

Materijalni i drugi uvjeti za upravljanje, za{titu i ure|enje poljoprivrednog zemlji{ta osiguravaju se putem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), kantonalnih ministarstava nadle`nih za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) i op}ina.

^lan 13.

Nadle`ni organi uprave u Federaciji, kantonima i op}inama, koji upravljaju poljoprivrednim zemlji{tem, du`ni su sara|ivati i zajedni~ki djelovati, te osigurati da se poljoprivredno zemlji{te koristi u skladu sa odredbama ovog Zakona.

^lan 14.

Vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemlji{ta odgovoran je za sve aktivnosti koje imaju uticaja na poljoprivredno zemlji{te, u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima.

^lan 15.

Kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se vr{iti samo do stepena na kojem se ne umanjuju njegove prirodne osobine (fizi~ka, hemijska i biolo{ka) i proizvodna sposobnost.

Svako kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta vr{i se uz nau~nu i stru~nu podlogu.

^lan 16.

Sva fizi~ka i pravna lica kao i druge organizacije du`ni su {tititi poljoprivredno zemlji{te na na~in da spre~avaju aktivnosti koje mogu ugroziti ili o{tetiti poljoprivredno zemlji{te, ubla`iti svaku takvu {tetu, eliminisati posljedice takve {tete, sanirati o{te}eno poljoprivredno zemlji{te i dovesti ga u stanje u kojem je bilo prije pojave {tete.

^lan 17.

Zaga|iva~i poljoprivrednog zemlji{ta du`ni su platiti tro{kove kontrole, prevencije od zaga|enja i zaga|enja, odnosno platiti tro{kove za provo|enje aktivnosti saniranja poljoprivrednog zemlji{ta od {tetnih materija koje mogu prouzrokovati ili su prouzrokovale {tetu na poljoprivrednom zemlji{tu.

^lan 18.

Trajnu i privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta u druge svrhe mogu}e je provesti samo na osnovu bonitetne kategorije zemlji{ta.

Za svaku trajnu i privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta u druge svrhe pla}a se naknada.

^lan 19.

Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovaraju}i pristup informacijama koje se odnose na poljoprivredno zemlji{te, a kojima raspola`u organi uprave.

^lan 20.

Pri prometu poljoprivrednog zemlji{ta obavezno se utvr|uje pravo prvenstva, prema redoslijedu utvr|enom u ovom Zakonu.

Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemlji{ta donesen suprotno proceduri utvr|enoj ovim Zakonom smatra se ni{tavnim.

IV. ZA[TITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA

^lan 21.

Radi o~uvanja, namjenskog i racionalnog kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, spre~avanja kori{tenja u nepoljoprivredne svrhe, proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, za{tite zdravlja ljudi, `ivotinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog kori{tenja i za{tite okoli{a, provode se mjere zemlji{ne politike i poslovi za{tite poljoprivrednog zemlji{ta.

^lan 22.

Mjerama zemlji{ne politike uti~e se na namjensko i racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemlji{tem kao dobrom od op}eg interesa za Federaciju, kantone i op}ine u skladu sa va`e}im propisima i uz sistemsku za{titu okoli{a.

Mjere zemlji{ne politike su:

1. Strategija i Program gospodarenja;

2. vi{enamjensko vrednovanje, za{tita i optimalno kori{tenje zemlji{ta (u daljnjem tekstu: Projekt vi{enamjenskog vrednovanja);

3. kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta;

4. promet poljoprivrednog zemlji{ta;

5. za{tita poljoprivrednog zemlji{ta;

6. programi ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta;

7. gospodarenje poljoprivrednim zemlji{tem;

8. zemlji{ni monitoring, odnosno pra}enje stanja i promjena na zemlji{tu i u zemlji{tu;

9. zemlji{no-informacioni sistem;

10. ostale mjere.

Mjere zemlji{ne politike provodi Federalno ministarstvo i nadle`na kantonalna ministarstva, u saradnji sa Federalnim zavodom za agropedologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod) i Federalnom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: Geodetska uprava), kao i nau~no-stru~nim institucijama iz oblasti poljoprivrede (u daljnjem tekstu: nau~no-stru~ne institucije).

^lan 23.

Za{tita poljoprivrednog zemlji{ta od gubitka raspolo`ivih povr{ina i nenamjenskog kori{tenja provodi se kroz obavezu vlasnika, zakupca ili drugih korisnika da moraju: obra|ivati poljoprivredno zemlji{te na propisan na~in, prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju propisanim standardima, koristiti metode primjerene zemlji{tu, spre~avati sabijanje, erozije i zaga|enje zemlji{ta, te osigurati plodnost i produktivnost zemlji{ta.

Poslovi za{tite, ure|enja i kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, u smislu ovog Zakona, su:

1. izrada Strategije i Programa gospodarenja (za{tita, kori{tenje, ure|enje, raspolaganje);

2. izrada Projekta vi{enamjenskog vrednovanja;

3. izrada karte upotrebne vrijednosti zemlji{ta;

4. pedolo{ki i drugi studijsko-istra`iva~ki radovi;

5. trajno pra}enje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemlji{ta;

6. uspostava i odr`avanje zemlji{no-informacionog sistema;

7. kontrola plodnosti zemlji{ta;

8. pobolj{anje kvaliteta obradivog poljoprivrednog zemlji{ta;

9. izgradnja meliorativnih sistema na poljoprivrednom zemlji{tu;

10. rekultivacija poljoprivrednog zemlji{ta koje je kori{teno za eksploataciju mineralnih materija, odlaganje jalovine, pepela i {ljake;

11. utvr|ivanje koli~ina opasnih i {tetnih materija u poljoprivrednom zemlji{tu i vodi u sistemima za navodnjavanje i odvodnjavanje;

12. pretvaranje neobradivog poljoprivrednog zemlji{ta u obradivo;

13. izgradnja odbrambenih nasipa;

14. za{tita zemlji{ta od erozije vodom i vjetrom;

15. za{tita od prirodnih nepogoda (poplave, vjetar, grad, oborine, su{a, mraz, klizi{te, masovna pojava `ivotinjskih i biljnih bolesti);

16. program okrupnjavanja i zabrana usitnjavanja poljoprivrednih parcela;

17. edukacija i stru~no osposobljavanje.

^lan 24.

U cilju osiguranja poslova iz ~lana 23. stav 2. ovog Zakona donosi se Program gospodarenja i Projekt vi{enamjenskog vrednovanja za teritorij Federacije, kantona i op}ina.

Programom gospodarenja iz stava 1. ovog ~lana planira se: kori{tenje, rajonizacija, ure|enje, monitoring, za{tita poljoprivrednog zemlji{ta i povr{ina koje su stani{ta divljih biljnih i `ivotinjskih vrsta, a kojima se ne mo`e promijeniti namjena zbog o~uvanja prirodne ravnote`e, utvr|ivanja povr{ina za proizvodnju hrane i dr.

Programi iz stava 1. ovog ~lana moraju biti me|usobno usagla{eni u dijelu kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, a posebno za kori{tenje u nepoljoprivredne svrhe.

Projektom vi{enamjenskog vrednovanja iz stava 1.ovog ~lana izvr{it }e se analiza sada{njeg na~ina kori{tenja, te procjena sada{nje i potencijalne pogodnosti tla/zemlji{ta za vi{enamjensko kori{tenje u poljoprivredi (povr}arstvo, vo}arstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, sto~arstvo, ribarstvo i dr.), izdvojit }e se rajoni i podrajoni prioritetnog kori{tenja i dat }e se preporuke za ure|enje i za{titu.

Sastavni dio projekta vi{enamjenskog vrednovanja su karte pogodnosti zemlji{ta i druge tematske karte izra|ene GIS tehnologijom prema normativima izrade karata.

Federalni ministar }e donijeti pravilnik o jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje zemlji{ta u kategorije pogodnosti.

^lan 25.

Za{tita poljoprivrednog zemlji{ta od one~i{}enja i o{te}enja provodi se zabranom, ograni~avanjem i spre~avanjem od direktnog unosa, te uno{enja vodom i zrakom {tetnih i opasnih materija i poduzimanjem drugih mjera za o~uvanje i pobolj{anje njegove proizvodne sposobnosti.

Sva one~i{}enja, kontaminacija i infekcija moraju se sanirati u roku od 60 dana od dana izdavanja naloga od nadle`ne inspekcije.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) propisat }e koje se materije smatraju {tetnim i opasnim te grani~ne vrijednosti dozvoljenih koli~ina {tetnih i opasnih materija u tlu, monitoring i metode njihovog ispitivanja, prevencije, za{tite i sanacije.

Federalni ministar donijet }e provedbeni propis o mineralnim i organskim gnojivima i supstratima i o upisu u registar gnojiva i supstrata.

^lan 26.

Zabranjeno je ispu{tanje {tetnih i opasnih materija koje mogu o{tetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemlji{ta kao i upotreba mineralnih i organskih gnojiva, te sredstava za za{titu bilja u koli~ini ve}oj od dozvoljene.

Pravna ili fizi~ka lica koja one~iste poljoprivredno zemlji{te {tetnim i opasnim materijama tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemlji{tu umanjena ili onemogu}ena, du`ni su platiti naknadu {tete vlasnicima ili korisnicima zemlji{ta u iznosu koji utvrde sporazumno ili prema od{tetnom cjenovniku.

Tu`beni zahtjev iz stava 2. ovog ~lana podnose vlasnici ili korisnici poljoprivrednog zemlji{ta, a razlog za podno{enje tu`be mo`e biti i nepostizanje sporazuma i nepostupanje po od{tetnom cjeniku.

Od{tetni cjenik iz stava 2. ovog ~lana, kao i za sve {tete pri~injene poljoprivrednom zemlji{tu i na poljoprivrednom zemlji{tu propisuje federalni ministar.

Ako se ne postigne sporazum, visinu naknade odre|uje nadle`ni sud.

^lan 27.

Ako do|e do zaga|enja i one~i{}enja poljoprivrednog zemlji{ta u koli~ini ve}oj od dozvoljene, ispu{tanjem opasnih i {tetnih materija, po~initelj {tete snosi tro{kove radova na ispitivanju i dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemlji{ta.

Ako lica iz stava 1. ovog ~lana u odre|enom roku ne saniraju poljoprivredno zemlji{te, sanaciju }e provesti pravno ili fizi~ko lice koje rje{enjem odredi kantonalno ministarstvo i to na tro{ak pravnog ili fizi~kog lica koje je to bilo du`no u~initi.

Rje{enje iz stava 2. ovog ~lana izvr{no je danom dono{enja tog rje{enja, a `alba ne odla`e izvr{enje rje{enja.

Pla}anje tro{kova ispitivanja i dekontaminacije, odnosno sanacije zaga|enog zemlji{ta od po~inioca {tete ne isklju~uje odgovornost po~inioca {tete i prema drugim propisima.

^lan 28.

Ispitivanje poljoprivrednog zemlji{ta u cilju utvr|ivanja koli~ine {tetnih i opasnih materija u zemlji{tu vr{i se prema programu koji donosi kantonalno ministarstvo.

Ispitivanje poljoprivrednog zemlji{ta iz stava 1. ovog ~lana vr{i organizacija koja u pogledu kadrova i opreme ispunjava propisane uvjete.

Izvje{taji o rezultatima ispitivanja dostavljaju se kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana zavr{etka ispitivanja.

Ukoliko rezultati ispitivanja to zahtijevaju kantonalno ministarstvo du`no je, na prijedlog op}inskog organa ili inspekcije, zabraniti, odnosno ograni~iti proizvodnju odre|enih poljoprivrednih proizvoda i upotrebu sredstava za za{titu bilja i drugih sredstava na kontaminiranom zemlji{tu.

O poduzetim mjerama kantonalno ministarstvo obavezno je obavijestiti i dostaviti rezultate ispitivanja Federalnom ministarstvu zbog uvo|enja u sistem evidencije i pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta.

^lan 29.

Zemlji{no-informacioni sistem Federacije je sistem evidencija i pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta koji se uspostavlja i vodi u Federalnom ministarstvu i Federalnom zavodu zbog: ustanovljavanja slu`bene evidencije i baze podataka sa podacima iz ~lana 30. ovog Zakona, osiguranja podataka o poljoprivrednom zemlji{tu, izvr{avanja mjera poljoprivredne politike, pristupa i razmjene informacija izme|u subjekata sistema, planiranja i programiranja razvoja informacionog sistema, organizacije i koordinacije rada na razvoju i funkcioniranju pojedinih podsistema i primjene jedinstvenih standarda, definicija, klasifikacija i {ifara i utvr|ivanja standarda za kori{tenje informacionih tehnologija.

Federalni ministar donijet }e provedbeni propis o jedinstvenoj metodologiji monitoringa i zemlji{no-informacionog sistema.

^lan 30.

Zemlji{no-informacioni sistem treba objediniti sve informacije o zemlji{tu iz sljede}ih izvora:

1. baze podataka Geodetske uprave:

a) o parcelama: broju i vlasni~kim udjelima, njihovoj povr{ini, katastarskoj kulturi i klasi, polo`aju parcela (iz kopije mape zemlji{nog katastra, odnosno digitaliziranog nacrta i iz topografskih karata, topografskih nacrta i digitalnog modela terena sa visinama);

2. baze podataka Federalnog zavoda:

a) o zemlji{tima: iz pedolo{ke karte, zra~nih fotosnimaka i postoje}ih satelitskih snimaka i podataka sistemskog pra}enja i analiziranja plodnosti poljoprivrednog zemlji{ta,

b) o zaga|enju i o{te}enju: iz podataka sistemskog pra}enja poljoprivrednog zemlji{ta, poljoprivrednih biljaka i podzemnih voda;

3. baze podataka Federalnog hidrometeorolo{kog zavoda:

a) o klimi;

4. baze podataka zemlji{no-knji`nih ureda:

a) o vlasnicima: fizi~kim i pravnim licima sa svim relevantnim podacima;

5. podaci iz drugih baza podataka.

Podaci se u bazu podatka dostavljaju i pribavljaju besplatno, osim u slu~ajevima neposrednih izdataka za potrebna dodatna izvo|enja.

Federalni ministar propisat }e oblik, sadr`aj, na~in vo|enja i pristup bazi podataka.

^lan 31.

Sistem kontrole plodnosti zemlji{ta vr{i se u cilju o~uvanja i pobolj{anja fizi~kih, hemijskih i biolo{kih osobina i osiguranja pravilne upotrebe mineralnih i organskih gnojiva.

Fizi~ka i pravna lica, vlasnici ili korisnici upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, a koji su korisnici poljoprivrednog zemlji{ta - du`ni su provoditi sistemsku kontrolu plodnosti zemlji{ta koje je katastarskim klasiranjem svrstano od 1. do 4. katastarske klase obradivog poljoprivrednog zemlji{ta povr{ine ve}e od 0,2 ha.

Ispitivanje plodnosti tla vr{i se svakih pet godina.

Sistemsku kontrolu plodnosti zemlji{ta vr{i organizacija koja u pogledu kadrova i opreme ispunjava propisane uvjete.

Pravna lica iz stava 4. ovog ~lana du`ni su o rezultatima ispitivanja podnositi izvje{taje vlasniku, odnosno korisniku zemlji{ta i nadle`nom kantonalnom ministarstvu u pisanoj i elektronskoj formi u roku od 15 dana od dana zavr{etka ispitivanja.

Nadle`na kantonalna ministarstva du`na su na kraju svake kalendarske godine dostaviti kopiju izvje{taja kontrole o plodnosti tla (u pisanoj i elektronskoj formi) Federalnom ministarstvu zbog uvo|enja u sistem evidencije i pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta.

Postupak, radnje i uvjete iz st. 1., 2. i 4. ovog ~lana propisuje federalni ministar.

^lan 32.

Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u erozivnim podru~jima du`ni su provoditi propisane protuerozivne mjere.

Pod protuerozivnim mjerama podrazumijevaju se: ograni~enja ili potpuna zabrana sje~e vo}aka osim sje~e iz agrotehni~kih razloga, odr`avanje dugogodi{njih zasada podignutih radi za{tite od erozije na zemlji{tu, ograni~avanje iskori{tavanja pa{njaka propisivanjem vrste i broja stoke, te vremena i na~ina ispa{e, zabrana skidanja humusnog, odnosno orani~nog sloja poljoprivrednog zemlji{ta, zabrana preoravanja livada, pa{njaka i neobra|enih povr{ina na strmim zemlji{tima i njihovo pretvaranje u oranice zasijane jednogodi{njim biljnim vrstama, odre|ivanje obaveznog zatravnjivanja i sadnje vi{egodi{njih kultura na strmom zemlji{tu sa nagibom ve}im od 25%, podizanje ili uzgoj poljoza{titnih pojaseva i druge mjere.

^lan 33.

Primjenu propisanih protuerozivnih mjera utvr|uje op}inski organ prema Programu gospodarenja op}ine iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona.

Prilikom utvr|ivanja protuerozivnih mjera i njihovog provo|enja mora se osigurati da se:

1. tereni sa nagibom ve}im od 10% konturno obra|uju, na takvim terenima i u slivovima pojedinih bujica strukturom sjetve osigurati da najmanje jedna tre}ina ukupne povr{ine bude zasijana ili zasa|ena vi{egodi{njim nasadima i da se tereni sa nagibom ve}im od 25% ne koriste kao oranice;

2. u svakoj op}ini za podru~ja podlo`na, napadnuta ili ugro`ena eolskom erozijom, zavisno od specifi~nosti podru~ja i stepena ugro`enosti a u skladu sa programom, utvrdi program za{tite zemlji{ta od eolske erozije podizanjem vjetroza{titnih pojaseva, vi{egodi{njih usjeva i zasada ili primjenom drugih oblika za{tite te da se predvidi dinamika prema godinama za izvr{enje ovog programa;

3. svake godine poduzmu protuerozione biolo{ke mjere na najmanje 2% novih povr{ina od ukupnih povr{ina napadnutih, podlo`nih ili ugro`enih erozijom.

Tro{kove provedbe protuerozivnih mjera snose fizi~ka i pravna lica ~ije se zemlji{te {titi ovim mjerama, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

^lan 34.

Na obradivom poljoprivrednom zemlji{tu koje nije ure|eno putem arondacije i komasacije fizi~ka dioba parcele mo`e se vr{iti samo ako se na~ini parcela najmanje od 0,5 ha, odnosno u kra{kim krajolicima 0,2 ha, osim ako to zahtijeva op}i interes utvr|en zakonom.

Obradivo poljoprivredno zemlji{te ure|eno arondacijom i komasacijom ne mo`e se fizi~kom diobom usitniti na parcele ~ija je povr{ina manja od jednog hektara, osim u postupku izgradnje meliorativnih sistema, javnih objekata i vra}anja zemlji{ta prema zakonskim propisima.

^lan 35.

Poljskom {tetom, u smislu ovog Zakona, smatra se uni{tavanje i o{te}enje usjeva, sadnica, stabala i poljoprivredne mehanizacije na imanjima, kao i svako drugo o{te}enje na poljoprivrednom zemlji{tu koje dovodi do smanjenja produktivnosti, strukture ili slojeva poljoprivrednog zemlji{ta, ako se utvrdi kao poljska {teta.

Op}ina svojim Programom gospodarenja iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona, uz saglasnost kantonalnog ministarstva, propisuje vrste i mjere za suzbijanje poljskih {teta, a posebno: vrste poljskih {teta, na~in progona stoke putevima koji vode pored poljoprivrednog zemlji{ta, na~in kori{tenja sezonskih puteva, rok do kojeg se planinske livade moraju pokositi, uvjete kori{tenja poljoprivredne mehanizacije, uvjete sje~e ili zabrane sje~e vo}nih stabala, kr~enje me|a i `ivica, na~in organiziranja slu`be za za{titu poljoprivrednog zemlji{ta od poljskih {teta, postupak sa uhva}enom stokom bez pastira ili ~iji je vlasnik nepoznat, u~estvovanje gra|ana u tro{kovima ~uvanja njihovog poljoprivrednog zemlji{ta, na~in procjene i naknade {tete, kao i druga pitanja u vezi sa suzbijanjem poljskih {teta.

Mjere iz stava 2. ovog ~lana mogu se propisati ako su prethodno osigurani uvjeti za primjenu tih mjera, a primjenjivat }e se dok ti uvjeti postoje.

Na poljoprivrednom zemlji{tu zabranjeno je spaljivanje organskih ostataka poslije `etve usjeva.

^lan 36.

Edukacijske programe u vi{e nivoa radi stru~nog osposobljavanja za za{titu, ure|enje i optimalno kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta vr{e srednje poljoprivredne {kole i poljoprivredni fakulteti, uz saglasnost nadle`nog kantonalnog ministarstva.

V. KORI[TENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA

^lan 37.

Pravna lica koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom na zemlji{tu, fizi~ka lica koja su vlasnici zemlji{ta i drugi korisnici poljoprivrednog zemlji{ta du`ni su poljoprivredno zemlji{te koristiti i obra|ivati na na~in propisan ovim Zakonom.

Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemlji{ta moraju ga koristiti na na~in koji najvi{e odgovara prirodnim osobinama zemlji{ta i postoje}im privredno-ekonomskim i agrotehni~kim uvjetima, te poljoprivrednu proizvodnju prilagoditi ekolo{kim standardima i standardima za zemlji{te.

^lan 38.

Kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave vr{i se u skladu sa Strategijom i Programom gospodarenja.

Strategiju iz stava 1. ovog ~lana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada FBiH) na prijedlog Federalnog ministarstva.

Strategija kao dio poljoprivredne strategije Federacije treba biti osnova koja }e poslu`iti kantonima i op}inama da donesu svoje programe gospodarenja iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona.

Strategija mora sadr`avati: uvodni dio sa stanjem zemlji{nih resursa u Federaciji, agrarnu strukturu, kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta, osnovne principe i oblike raspolaganja, ciljeve zemlji{ne politike, za{titu poljoprivrednog zemlji{ta i dr.

Program gospodarenja iz stava 1. ovog ~lana sadr`i: povr{ine zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave po katastarskim op}inama, ukupnu povr{inu, na~in kori{tenja, podatke o korisnicima poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave, podatke o stanju, ure|enju i kori{tenju zemlji{ta, povr{inu zemlji{ta planiranu za davanje u zakup, koncesiju, promet i elemente navedene u ~lanu 24. stav 2. ovog Zakona.

^lan 39.

Korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave donose dugoro~ni program kori{tenja tog zemlji{ta, uz saglasnost kantonalnog ministarstva (u daljnjem tekstu: program kori{tenja), kojim se utvr|uju i ona zemlji{ta na kojima nije mogu}e organizirati poljoprivrednu proizvodnju.

Program kori{tenja iz stava 1. ovog ~lana sadr`i sljede}e mjere:

1. na~in kori{tenja;

2. agrotehni~ke mjere;

3. mjere za{tite i odr`avanja (spre~avanje erozije, zakorovljenosti, odr`avanje i ~i{}enje kanala, `ivica i me|a, drvoreda i poljskih puteva, suzbijanje bolesti i {tetnika, kori{tenje i uni{tavanje biljnih otpadaka nakon berbe a najkasnije do 01. aprila teku}e godine, obaveza uzgoja pojedinih vrsta biljaka na odre|enom podru~ju, spre~avanje zasjenjivanja susjednih parcela i sl.);

4. ostale mjere (zabrana odlaganja sme}a i drugih otpadaka, `ivotinjskih le{ina, spre~avanje smanjenja prohodnosti puteva, za{tita od po`ara i plavljenja i dr.).

Tro{kovi mjera iz stava 2. ovog ~lana padaju na teret korisnika poljoprivrednog zemlji{ta.

Programom kori{tenja iz stava 1. ovog ~lana zemlji{ta na kojima nije mogu}e organizirati poljoprivrednu proizvodnju mogu se ustupiti op}ini radi njihovog kori{tenja za po{umljavanje ili druge namjene.

^lan 40.

Korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave du`an je koristiti poljoprivredno zemlji{te u skladu sa odredbama ~lana 37. ovog Zakona.

Korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave du`an je sklopiti ugovor o zakupu ili koncesiji u skladu sa odredbama ovog Zakona koje se odnose na zakup i koncesiju poljoprivrednog zemlji{ta, te koristiti poljoprivredno zemlji{te u skladu sa odredbama ~lana 37. ovog Zakona.

Ako korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave nije u mogu}nosti koristiti poljoprivredno zemlji{te u skladu sa odredbama ~lana 37. ovog Zakona, du`an je i obavezan o tome obavijestiti kantonalno ministarstvo.

Korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave ne mo`e davati poljoprivredno zemlji{te u podzakup.

^lan 41.

Ako korisnici ne koriste poljoprivredno zemlji{te na na~in propisan u ~lanu 37. ovog Zakona, kantonalno ministarstvo mo`e propisati mjere za upotrebu tog zemlji{ta.

Pored mjera iz stava 1. ovog ~lana op}ina mo`e propisati pru`anje usluga poljoprivrednim strojevima i oru|ima, mjere za za{titu od poljskih {teta, mraza, tu~e, po`ara i poplava, odre|ivati sje~u, odnosno zabranu sje~e vo}nih stabala, kr~enje me|a i `ivica kao i odvodnju na odre|enim povr{inama poljoprivrednog zemlji{ta.

Mjere iz stava 2. ovog ~lana mogu se propisati ako su prije toga osigurani uvjeti za primjenu tih mjera, a primjenjivat }e se dok ti uvjeti postoje.

^lan 42.

Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemlji{ta nije u mogu}nosti koristiti poljoprivredno zemlji{te u skladu sa ~lanom 37. ovog Zakona, du`an je osigurati njegovo kori{tenje putem davanja zemlji{ta u zakup ili na drugi na~in, u skladu sa propisima kojima su utvr|ena pitanja davanja nekretnina u zakup.

Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemlji{ta ne mo`e osigurati kori{tenje zemlji{ta na na~in iz stava 1. ovog ~lana, du`an je o tome obavijestiti op}inski organ o mjestu, katastarskoj op}ini, ~estici, klasi, kulturi i povr{ini, te udjelu u vlasni{tvu najkasnije do 31. marta godine za koju se utvr|uje taksa.

Danom obavje{tavanja op}inskog organa iz ~lana 42. stav 2. ovog Zakona vlasnik privatnog poljoprivrednog zemlji{ta osloba|a se pla}anja takse iz ~lana 46. ovog Zakona.

^lan 43.

Ako korisnik ne koristi poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave du`e od jedne godine ili ne osigura kori{tenje tog zemlji{ta u skladu sa ~lanom 40. ovog Zakona, kantonalno ministarstvo }e po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev korisnika zemlji{ta donijeti rje{enje o oduzimanju tog zemlji{ta radi davanja na kori{tenje drugim pravnim i fizi~kim licima kojima je poljoprivredna djelatnost osnovna djelatnost.

Ako vlasnik privatnog poljoprivrednog zemlji{ta ne koristi poljoprivredno zemlji{te du`e od tri ekonomske godine ili ne osigura kori{tenje tog zemlji{ta u skladu sa ~lanom 42. ovog Zakona (ne mo`e ga sam obra|ivati ili ga ne da u zakup), op}inski organ mo`e provesti postupak davanja tog zemlji{ta na privremeno kori{tenje drugim pravnim i fizi~kim licima kojima je poljoprivredna djelatnost osnovna djelatnost (registriranim proizvo|a~ima).

Vrijeme za koje se privremeno dodjeljuje poljoprivredno zemlji{te iz st. 1. i 2. ovog ~lana je do pet godina i za to vrijeme ne mo`e promijeniti namjenu.

Odluku o davanju zemlji{ta u zakup donosi op}insko, odnosno gradsko vije}e protiv koje se mo`e ulo`iti prigovor u roku od osam dana od dana dostavljanja. O prigovoru odlu~uje op}insko, odnosno gradsko vije}e. Ugovor o zakupu sa zakupoprimcem potpisuje na~elnik, odnosno gradona~elnik.

^lan 44.

Ugovor o dodjeli poljoprivrednog zemlji{ta na privremeno kori{tenje iz ~lana 43. st. 1. i 2. ovog Zakona sadr`i: podatke o zemlji{tu, namjeni i vrijeme upotrebe, iznos naknade koju korisnik kome je poljoprivredno zemlji{te dato na privremeno kori{tenje pla}a vlasniku zemlji{ta, kao i uvjete za raskid ugovora, prava i obaveze posrednika u vezi sa prijevremenim raskidom ugovora.

^lan 45.

Vlasniku poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se, na njegov pisani zahtjev, vratiti poljoprivredno zemlji{te i prije isteka ugovorenog roka ako su ispunjeni uvjeti za raskid ugovora, ali vra}anje u posjed nije mogu}e prije isteka ekonomske godine.

Ekonomskom godinom, u smislu ovog Zakona, smatra se period od po~etka jesenjih radova u teku}oj godini do vremena zavr{etka berbe kasnih usjeva u sljede}oj godini.

^lan 46.

Ako korisnik obradivog poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave ne obavijesti kantonalno ministarstvo u skladu sa ~lanom 40. stav 3., ili vlasnik ne obavijesti op}inski organ na osnovu ~lana 42. stav 2. ovog Zakona, pla}a taksu za neobra|eno obradivo poljoprivredno zemlji{te za teku}u godinu i to za:

• I. katastarsku klasu 300,00 KM/ha, • II. katastarsku klasu 250,00 KM/ha, • III. katastarsku klasu 200,00 KM/ha, • IV. katastarsku klasu 150,00 KM/ha, • V. katastarsku klasu 100,00 KM/ha, • VI. katastarsku klasu 50,00 KM/ha.

Korisnik obradivog poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave i vlasnik koji se ne bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao osnovnom djelatno{}u, pla}a posebnu taksu u visini od 200,00 KM po hektaru za podignute a za zapu{tene planta`ne vo}njake i vinograde, odnosno za planta`e gdje su podignuti i sistemi za navodnjavanje pla}a se posebna taksa u visini od 300,00 KM po hektaru.

Op}inski organ na kraju svake godine utvr|uje obveznike pla}anja taksi iz st. 1. i 2. ovog ~lana, u saradnji sa Geodetskom upravom i nadle`nom poreznom upravom.

Napla}ene naknade na osnovu uplate taksi za neobra|eno poljoprivredno zemlji{te iz stava 1. ovog ~lana su namjenska vrsta prihoda bud`eta op}ine, a mogu se koristiti za razvoj, poticaj i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje na podru~ju op}ine gdje su takse prikupljene.

1. Promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta

^lan 47.

Promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta mo`e biti trajna i privremena.

Pod trajnom promjenom namjene poljoprivrednog zemlji{ta smatra se fizi~ko nestajanje zemlji{ta izazvano gradnjom ili drugim na~inom kori{tenja, pri ~emu se zemlji{te trajno gubi za poljoprivrednu proizvodnju.

Pod privremenom promjenom namjene poljoprivrednog zemlji{ta smatra se promjena namjene na odre|eni period poslije kojeg se to zemlji{te mo`e ponovo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.

Privremena promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se utvrditi na period od jedne do pet godina za podizanje gra|evina privremenog karaktera za potrebe gradili{ta, organiziranje sajmova, javnih manifestacija, objekata za eksploataciju vjetra, golf terena i sl.

Privremenom promjenom namjene poljoprivrednog zemlji{ta smatra se i povr{inska eksploatacija industrijskih mineralnih materija i ostalih mineralnih materija i treseta predvi|enih rudarskim planovima i projektima, te stvaranje odlagali{ta ~vrstog i te~nog otpada i drugih mineralnih materija, do okon~anja eksploatacije.

Ako se radi o gradnji objekta ~ija se gradnja odobrava na osnovu prostornog izvedbenog nacrta, smatra se da je za redovnu upotrebu objekta odre|eno cjelokupno zemlji{te koje po prostornom izvedbenom nacrtu pripada objektu.

^lan 48.

Promjena namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu sa planovima prostornog ure|enja i aktima odre|enim ovim Zakonom.

Namjena zemlji{ta u planovima prostornog ure|enja utvr|uje se na osnovu karte upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemlji{ta i to:

1. zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije utvr|uje se isklju~ivo kao poljoprivredno zemlji{te;

2. zemlji{te od 5. do 6. bonitetne kategorije utvr|uje se kao poljoprivredno zemlji{te i samo izuzetno, kao zemlji{te za ostale namjene;

3. zemlji{te od 7. do 8. bonitetne kategorije utvr|uje se kao zemlji{te koje }e se, prema potrebama, koristiti i za druge namjene.

Izuzetno, kada ne postoje druge mogu}nosti, kada to zahtijeva op}i interes koji utvr|uje vlada kantona i kada nema manje vrijednog poljoprivrednog zemlji{ta, poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije mo`e se utvrditi kao zemlji{te za izgradnju kapitalnih objekata iz ~lana 8. stav 1. ta~ka 23. ovog Zakona.

Ukoliko za neka podru~ja ne postoje utvr|ene bonitetne kategorije zemlji{ta, odnosno postoje samo podaci o katastarskim klasama i kulturama, Federalni zavod i nau~no-stru~ne institucije }e na zahtjev naru~ioca izvr{iti potrebna istra`ivanja i utvrditi bonitetnu kategoriju.

Federalni ministar propisat }e jedinstvenu metodologiju za razvrstavanje poljoprivrednog zemlji{ta u bonitetne kategorije.

^lan 49.

Federalno ministarstvo daje saglasnost na plan prostornog ure|enja kantona (u daljnjem tekstu: prostorni plan kantona).

Prostorni plan kantona ne mo`e se provoditi, ako za njega nije pribavljena saglasnost iz stava 1. ovog ~lana.

Skup{tina kantona daje saglasnost na planove prostornog ure|enja za manje prostorne cjeline unutar kantona (podru~je op}ine, posebno podru~je, gradovi, naselja).

Planovi prostornog ure|enja iz stava 3. ovog ~lana ne mogu se provoditi ukoliko za njih nije pribavljena saglasnost skup{tine kantona.

Saglasnost iz stava 1. ovog ~lana izdaje se uz prethodno pribavljeni stru~ni nalaz i mi{ljenje Federalnog zavoda.

^lan 50.

Poljoprivredno zemlji{te ne mo`e se koristiti u nepoljoprivredne svrhe niti mu se mo`e promijeniti namjena ukoliko nije usagla{ena prostorno-planska dokumentacija Federacije i kantona u skladu sa odredbama Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08) i ako nije pribavljena poljoprivredna saglasnost na osnovu ovog Zakona.

Urbanisti~ku saglasnost izdaje organ nadle`an za poslove prostornog ure|enja nakon pribavljene poljoprivredne saglasnosti po slu`benoj du`nosti.

Uz zahtjev za izdavanje poljoprivredne saglasnosti na promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta investitor dostavlja: izvod iz prostornog plana za to podru~je, kopiju katastarskog plana parcela koje ~ini gra|evinsku parcelu, zemlji{no-knji`ni izvadak i posjedovni list (dokaz o vlasni{tvu), zapisnik poljoprivrednog inspektora o postoje}em stanju u pogledu na~ina kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta za koje se tra`i saglasnost, dokaz o pla}enoj administrativnoj taksi i projekt rekultivacije, ako se promjena namjene vr{i na odre|eno vrijeme.

Poljoprivredna saglasnost je upravni akt, izdaje se na zahtjev stranke i donosi se u formi rje{enja nakon dostavljanja dokaza o uplati naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta najkasnije u roku od 30 dana od dana podno{enja zahtjeva.

Ukoliko se radi o privremenoj promjeni namjene poljoprivrednog zemlji{ta, poljoprivrednom saglasno{}u utvr|uje se rok do kada se predmetno zemlji{te mora vratiti poljoprivrednoj proizvodnji.

Za kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta za izgradnju ribnjaka, staklenika i drugih objekata prvog stepena poljoprivredne proizvodnje potrebno je pribaviti poljoprivrednu saglasnost iz stava 4. ovog ~lana.

Primjerak poljoprivredne saglasnosti dostavlja se Federalnom ministarstvu zbog uvo|enja u sistem evidencije i pra}enja stanja poljoprivrednog zemlji{ta.

^lan 51.

Ako fizi~ko ili pravno lice promijeni namjenu poljoprivrednog zemlji{ta na osnovu propisane dozvole ili drugog upravnog akta, ili ako promijeni namjenu u suprotnosti sa propisima tako da zemlji{te ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju, pla}a naknadu zbog promjene namjene poljoprivrednog zemlji{ta.

Naknada iz stava 1. ovog ~lana pla}a se za cijelu gra|evinsku parcelu koja je prema propisanoj dozvoli odre|ena za gradnju objekta.

Visina naknade za privremenu promjenu namjene obradivog poljoprivrednog zemlji{ta pla}a se godi{nje i ne mo`e biti manja od 5 % tr`i{ne vrijednosti tog zemlji{ta na dan podno{enja zahtjeva.

Visina naknade za trajnu promjenu pla}a se jednokratno i ne mo`e biti manja od 20% tr`i{ne vrijednosti obradivog poljoprivrednog zemlji{ta na dan podno{enja zahtjeva, a za individualnu stambenu izgradnju 5 % od tr`i{ne vrijednosti.

Visina naknade za trajnu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta ne mo`e biti manja od stostrukog katastarskog prihoda utvr|enog za to zemlji{te.

Visina naknade za privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta ne mo`e biti manja od desetostrukog katastarskog prihoda utvr|enog za to zemlji{te.

Pla}anje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta gradnjom, u suprotnosti sa pozitivnim zakonskim propisima, ne uti~e na legalizaciju objekta.

Tr`i{nu cijenu iz st. 2. i 3. ovog ~lana utvr|uje nadle`na porezna uprava u saradnji sa kantonalnim ministarstvom.

^lan 52.

Pravna i fizi~ka lica koja trajno ili privremeno mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe pla}aju naknadu, osim u slu~ajevima iz ~lana 53. ovog Zakona.

Naknada se pla}a za svaku promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta, bez obzira na to {to je ona utvr|ena op}im interesom i prostorno-planskom dokumentacijom.

Organi nadle`ni za izdavanje odobrenja za gradnju objekata ili izvo|enje radova ne mogu izdati odobrenje dok stranka (korisnik, investitor) ne prilo`i poljoprivrednu saglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe.

Naknada za kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta kojem se privremeno mijenja namjena pla}a se za svaku godinu i to: prvi put u postupku izdavanja poljoprivredne saglasnosti, a za ostale godine do 31. januara teku}e godine u kojoj se zemlji{te koristi sve dok se zemlji{te ne privede kulturi prema uvjetima utvr|enim u urbanisti~koj saglasnosti, odobrenju za gra|enje i odobrenom projektu.

Poljoprivredno zemlji{te ne mo`e se po~eti koristiti u nepoljoprivredne svrhe dok se ne izvr{i uplata naknade iz stava 1. ovog ~lana.

^lan 53.

Naknada se ne pla}a kada se izdaje poljoprivredna saglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe za:

1. izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju stambenih i pomo}nih objekata poljoprivrednog gazdinstva;

2. izgradnju objekata koji slu`e za odbranu od poplava, za odvodnju i navodnjavanje poljoprivrednog zemlji{ta, ure|enje bujica i za{titu poljoprivrednog zemlji{ta od erozije;

3. izgradnju objekata namijenjenih isklju~ivo za proizvodnju proizvoda biljne proizvodnje, sto~arstva i ribarstva te proizvoda prvog stepena njihove prerade;

4. po{umljavanje poljoprivrednog zemlji{ta pod nagibom i zemlji{ta male proizvodne sposobnosti kada je obavezu po{umljavanja tih povr{ina propisalo svojom odlukom kantonalno ministarstvo ili op}inski organ, odnosno kad po{umljavanje takvih zemlji{ta zatra`i vlasnik;

5. pro{irenje pristupnih poljskih puteva u funkciji poljoprivredne proizvodnje;

6. izgradnju poljoza{titnih pojaseva.

^lan 54.

Napla}ena naknada na osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe posebna je vrsta prihoda bud`eta kantona i vodi se na posebnom ra~unu, a mo`e se koristiti samo u sljede}e svrhe:

1. izradu osnova, programa i projekata za{tite, kori{tenja i ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta;

2. provo|enje mjera za{tite, kori{tenja i ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta i za inundaciona podru~ja;

3. uspostavu informacionog sistema za zemlji{te;

4. zemlji{ni monitoring;

5. izradu karte upotrebne vrijednosti zemlji{ta;

6. izradu projekta vi{enamjenskog vrednovanja;

7. realizaciju poslova utvr|enih Strategijom i Programom gospodarenja;

8. dekontaminaciju zemlji{ta i podizanje za{titnih pojaseva u neposrednoj blizini putnih komunikacija.

^lan 55.

Pored pla}anja naknade iz ~lana 51. ovog Zakona investitor je du`an prije po~etka izvo|enja radova na poljoprivrednom zemlji{tu skinuti i deponirati plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ure|enja zemlji{ta.

Obaveza op}inskog organa je da odredi lokaciju za ~uvanje izdvojenog plodnog sloja tla koji je skinut kod izgradnje industrijskih i drugih objekata i koristi ga u skladu sa projektom ure|enja zemlji{ta i po odobrenju kantonalnog ministarstva za osposobljavanje manje plodnog i neplodnog zemlji{ta za poljoprivrednu proizvodnju.

^lan 56.

Poljoprivredno zemlji{te koje je privremeno promijenilo namjenu, odnosno kori{teno je za druge svrhe koje nemaju trajni karakter privodi se prvobitnoj namjeni ili osposobljava za poljoprivrednu proizvodnju prema projektu rekultivacije.

Investitor, odnosno korisnik poljoprivrednog zemlji{ta iz stava 1. ovog ~lana du`an je prije po~etka kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta kantonalnom ministarstvu prilo`iti ovjeren projekt rekultivacije.

^lan 57.

Korisnik ili investitor du`an je radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta uplatiti na ra~un koji odredi kantonalno ministarstvo iznos od najmanje 30% potrebnih sredstava za rekultivaciju zemlji{ta i to prije nego korisnik stupi u privremeni posjed dodijeljenog mu zemlji{ta, a preostali dio u roku od godinu dana od dana uvo|enja u posjed.

Sredstva iz stava 1. ovog ~lana mogu se koristiti isklju~ivo za rekultivaciju zemlji{ta.

Ukoliko se eksploatacijom industrijskih i ostalih mineralnih materija naru{i vodni re`im, odnosno do|e do procesa plavljenja i zadr`avanja vode, korisnik industrijskih i ostalih mineralnih materija du`an je izvr{iti hidrotehni~ke radove kojima }e se uspostaviti prvobitan vodni re`im u tlu.

Po zavr{enoj eksploataciji industrijskih i ostalih mineralnih materija kantonalno ministarstvo du`no je u roku od 60 dana raspisati javni konkurs i odabrati organizaciju koja }e izvr{iti rekultivaciju poljoprivrednog zemlji{ta u skladu sa prilo`enim projektom rekultivacije.

Uputstvo o obaveznoj jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata rekultivacije donosi federalni ministar.

2. Kori{tenje pa{njaka

^lan 58.

Pa{njakom se smatra zemlji{te obraslo prirodnom travnom vegetacijom i koristi se za izgon, ispa{u i odmaranje stoke.

Pa{njakom, u smislu ovog Zakona, smatra se i zemlji{te koje slu`i za izgon, ispa{u i odmaranje stoke a nalazi se u poljoprivrednom ili {umskom kompleksu.

^lan 59.

Pa{njacima u vlasni{tvu dr`ave, a na podru~ju Federacije, upravljaju kantoni.

Pa{njake u vlasni{tvu fizi~kih lica koriste njihovi vlasnici u skladu sa odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega.

Korisnici pa{njaka iz stava 1. ovog ~lana ne mogu pa{njake davati u podzakup.

Dozvolom za ispa{u prenosi se pravo za ispa{u od vlasnika na korisnika ili na korisnike na odre|eni vremenski period uz nadoknadu i na na~in propisan u ~lanu 62. stav 2. i ~lanu 64. ovog Zakona.

^lan 60.

Pa{njaci se ne mogu koristiti u druge svrhe osim u slu~ajevima odre|enim ovim Zakonom.

Izuzetno, pa{njak se mo`e privesti drugoj kulturi ako se time posti`e racionalnije i ekonomi~nije kori{tenje zemlji{ta, ako promjena ne}e dovesti do erozije i ispiranja zemlji{ta i ako se time ne ometa normalno kori{tenje drugih pa{njaka.

Privo|enje pa{njaka drugoj kulturi vr{i se na osnovu ekonomsko-tehni~ke dokumentacije izra|ene od nau~no-stru~ne institucije, uz pribavljenu saglasnost kantonalnog ministarstva.

^lan 61.

Granice pa{njaka iz stava 1. ~lana 59. utvr|uje kanton na ~ijem podru~ju se ti pa{njaci nalaze.

Kantonalno ministarstvo du`no je voditi katastar pa{njaka.

^lan 62.

Kantonalno ministarstvo donosi program kori{tenja pa{njaka za svaku kalendarsku godinu.

Programom iz stava 1. ovog ~lana propisuje se na~in kori{tenja privatnih i dr`avnih pa{njaka na osnovu proizvodne sposobnosti pa{njaka, kapaciteta kori{tenja za pojedine vrste stoke, na bazi broja grla stoke koja mogu da pasu na tom zemlji{tu, prinosa, upotrebe vode za napajanje stoke i mjera za unapre|enje proizvodnje.

Vlasnik i korisnik pa{njaka imaju pravo i obavezu: vr{iti izgon stoke za ispa{u i racionalno koristiti pa{njak, koristiti mjesta za napajanje stoke i omogu}iti i drugima da napajaju stoku, ostvariti stvarnu slu`nost na tu|em zemlji{tu, ali i omogu}iti drugim korisnicima prijelaz, pristup i dopremu stoke na svojim pa{njacima, stalno vr{iti melioraciju i odr`avanje u cilju pobolj{anja i pove}anja kapaciteta pa{njaka i poduzimati za{titne mjere za pa{njake od pretjeranog i nenamjenskog kori{tenja.

Korisnici ~ija se stoka napasa na pa{njacima du`ni su se pridr`avati na~ina i vremena ispa{e stoke koje je vlasnik utvrdio.

Kod utvr|ivanja uvjeta za na~ine kori{tenja pa{njaka iz stava 1. ovog ~lana moraju se osigurati za{tita i ure|enje pa{njaka, kao i opravdani interesi korisnika pa{njaka, odnosno pravo prvenstva koji imaju drugi korisnici pa{njaka.

^lan 63.

Pravo prvenstva ispa{e stoke na pa{njacima iz stava 1. ~lana 59. ovog Zakona pod jednakim uvjetima imaju fizi~ka lica koja su ranije koristila pa{njak.

Lica koji imaju prebivali{te u brdsko-planinskim podru~jima a bave se poljoprivrednom djelatno{}u kao osnovnom djelatno{}u, imaju pravo prvenstva za kori{tenje pa{njaka.

^lan 64.

Visinu naknade za upotrebu pa{njaka iz stava 1. ~lana 59. ovog Zakona (pa{arina) utvr|uje kantonalno ministarstvo na po~etku svake godine.

Visina naknade iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se na osnovu: povr{ine zemlji{ta, kapaciteta kori{tenja za pojedine vrste stoke, na bazi broja grla stoke koja mogu da pasu na tom zemlji{tu, prinosa, upotrebe vode za napajanje stoke i mjera za unapre|enje proizvodnje.

Naknada za upotrebu pa{njaka upla}uje se na ra~un kantona.

Sredstva iz stava 2. ovog ~lana mogu se koristiti samo za unapre|enje pa{njaka.

^lan 65.

Na pa{njacima koji se nalaze iznad prirodne gornje granice {umske vegetacije ili su nastali potiskivanjem {uma u njenim gornjim dijelovima kanton odre|uje rokove po~etka i zavr{etka ispa{e.

Zabranjena je ispa{a stoke prije, odnosno poslije odre|enih rokova ispa{e iz stava 1. ovog ~lana.

^lan 66.

Korisnici pa{njaka iz stava 1. ~lana 59. ovog Zakona koji ne koriste pa{njak du`e od jedne godine ili ga ne koriste na na~in propisan programom iz ~lana 62. stav 1. ovog Zakona, du`ni su obavijestiti kantonalno ministarstvo do 31. marta a kantonalno ministarstvo du`no je postupiti na na~in propisan u ~lanu 43. stav 1. ovog Zakona.

3. Zabrana nomadske ispa{e stoke

^lan 67.

Pod nomadskom ispa{om, u smislu ovog Zakona, smatra se ispa{a stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemlji{ta, ispa{a stoke na poljoprivrednom zemlji{tu izvan mjesta prebivali{ta, odnosno sjedi{ta dr`aoca stoke, ako ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno.

Zbog za{tite poljoprivrednih kultura i spre~avanja pojave i {irenja zaraznih bolesti `ivotinja, te zbog za{tite zdravlja ljudi od zoonoza koje se sa stoke mogu prenijeti na ljude, zabranjuje se nomadska ispa{a stoke na poljoprivrednom zemlji{tu.

Ne smatra se nomadskom ispa{om stoke uobi~ajena ispa{a na pa{njacima iz stava 1. ~lana 59. ovog Zakona i ispa{a stoke na zemlji{tu koje je vlasni{tvo dr`aoca stoke ili je zemlji{te uzeto u zakup, pod uvjetom da je osiguran transport (doprema i otprema) i veterinarsko uvjerenje.

Ako je ispa{a stoke van mjesta prebivali{ta, stoka se mora transportovati motornim vozilima.

^lan 68.

Dr`aoc stoke mora zaklju~iti ugovor sa zakupodavcem zemlji{ta za ispa{u stoke.

Ugovor iz stava 1. ovog ~lana mora sadr`avati podatke o: zemlji{tu (mjesto, katastarska op}ina i ~estice, povr{ina), zakupodavcu i zakupoprimcu zemlji{ta, vremenu za koje je ugovorena ispa{a, broju stoke koja se mo`e napasati, veli~ini zemlji{ta i mjestu gdje se to zemlji{te nalazi.

Ugovor iz stava 1. ovog ~lana registriruje se kod op}inskog organa u mjestu ispa{e stoke.

^lan 69.

Vlasnici, zakupoprimci i drugi korisnici poljoprivrednog zemlji{ta moraju dozvoliti pristup na svoja zemlji{ta radnicima poljoprivrednih, geodetskih, geolo{kih, vodoprivrednih i drugih organizacija koje vr{e radove (mjerenje, snimanje, projektovanje, obilje`ivanje) u vezi sa pripremom i izvo|enjem agrarnih operacija i djelovanjem, kao i odr`avanje melioracijskih objekata i ure|aja - ali imaju pravo na nadoknadu prouzrokovane {tete.

Vlasnici, zakupoprimci i drugi korisnici zemlji{ta imaju zakonom ustanovljenu slu`nost prolaza zbog prilaza poljoprivrednim parcelama u svrhu njihove obrade i ako je prolaz nu`an.

Slu`nost iz stava 2. ovog ~lana traje sve dok poljski radovi (oranje, sjetva, `etva, berba i dr. poslovi) ne budu zavr{eni.

Op}inski organ mo`e ustanoviti stvarnu slu`nost oticanja vode preko tu|eg zemlji{ta, ako se oticanje ne mo`e rije{iti na drugi na~in.

Sezonsku slu`nost, procjenu {tete i visinu naknade iz stava 4. ovog ~lana odre|uje op}inski organ, dok naknadu {tete vr{i korisnik sezonske slu`nosti.

@alba protiv odluke op}inskog organa ne zadr`ava izvr{enje odluke.

^lan 70.

U cilju optimalnog kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta osnovna i dopunska obrada kao i drugi radovi na poljoprivrednom zemlji{tu vr{e se poljoprivrednom mehanizacijom i oru|ima koja su izra|ena prema propisanim standardima i atestirana od institucije koju ovlasti Federalno ministarstvo.

Federalni ministar propisat }e na~in i metode atestiranja poljoprivredne mehanizacije.

^lan 71.

Na poljoprivrednom zemlji{tu koje je obuhva}eno hidromelioracijskim sistemom mogu se u cilju dovo|enja i odvodnje voda uspostaviti slu`nosti.

O uspostavi slu`nosti rje{ava gradsko - op}insko vije}e.

Za uspostavu slu`nosti vlasniku optere}enog zemlji{ta naknadu pla}aju lica u ~iju je korist slu`nost uspostavljena.

U pogledu utvr|ivanja visine naknade za uspostavljenu slu`nost primjenjuju se propisi Zakona o eksproprijaciji.

Protiv odluke gradskog odnosno op}inskog vije}a mo`e se pokrenuti upravni spor.

VI. URE\ENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI[TA

^lan 72.

Za pobolj{anje uvjeta poljoprivredne proizvodnje, pove}anje plodnosti i proizvodnih sposobnosti poljoprivrednog zemlji{ta, a u cilju racionalnije i ekonomi~nije proizvodnje - provode se mjere ure|enja zemlji{ta: komasacija, arondacija, melioracije (izgradnja i odr`avanje sistema za odvodnju i navodnjavanje, pobolj{anje kvaliteta poljoprivrednog zemlji{ta, kultivacija livada i pa{njaka, pretvaranje neobradivog poljoprivrednog zemlji{ta u obradivo), protuerozivna za{tita, rekultivacija i dr.

Mjere ure|enja zemlji{ta iz stava 1. ovog ~lana provode se radi grupisanja razbacanih parcela u cilju stvaranja ve}ih parcela, pravilnih geometrijskih oblika, pobolj{anja proizvodnih sposobnosti zemlji{ta pomo}u primjene agrotehni~kih, agromeliorativnih i hidromeliorativnih mjera, pristupa javnoj infrastrukturi, po{umljavanja zemlji{ta slabijeg kvaliteta ili zaga|enog zemlji{ta, ure|ivanja imovinsko-pravnih odnosa, premjera i a`uriranja katastra zemlji{ta.

Mjere iz stava 1. ovog ~lana provode se na inicijativu vlasnika zemlji{ta ili korisnika zemlji{ta po ovla{tenju vlasnika i prema sporazumu me|u vlasnicima poljoprivrednih zemlji{ta, uz aktivno u~estvovanje relevantnih nau~nih i stru~nih institucija.

Uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata - programa ure|enja zemlji{ta donosi federalni ministar.

^lan 73.

Zabranjuje se provo|enje komasacionih, arondacionih i melioracionih postupaka na podru~jima za koja nisu doneseni planovi prostornog ure|enja, urbanisti~ke osnove niti osnove za{tite, kori{tenja i ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta.

Podaci o stvarnim pravima u vezi sa mjerama ure|enja uzimaju se prema stanju u zemlji{nom i katastarskom registru, ili prema fakti~kom stanju, ako se posjedovno stanje ne sla`e sa zemlji{no knji`nim stanjem i ako nema spora.

Stvarno pravni i posjedovni sporovi u vezi sa ovim su hitni, a do pravomo}nosti sudske odluke u~esnicima se smatraju posjednici - korisnici zemlji{ta.

Mjerama ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta ure|uju se i imovinsko-pravni odnosi na principima sporazumijevanja, dobrovoljnosti, ravnopravnosti i ekvivalentosti u skladu sa zakonom.

1. Komasacija

^lan 74.

Ure|enje poljoprivrednog zemlji{ta putem komasacije vr{i se u cilju ure|enja zemlji{nih povr{ina i stvaranja ve}ih i pravilnijih zemlji{nih parcela, a njihovim grupisanjem i grupisanjem zemlji{nih posjeda omogu}ava efikasnija obrada i iskori{tavanje zemlji{ta i izvo|enje drugih radova na ure|enju zemlji{ta na osnovu programa komasacije za koji Federalno ministarstvo daje saglasnost.

^lan 75.

Program komasacije donosi op}insko vije}e ili kantonalna skup{tina na vlastitu inicijativu, na inicijativu vlasnika poljoprivrednog zemlji{ta koji imaju u vlasni{tvu vi{e od 80% povr{ine zemlji{ta.

Postupak i nadle`nosti za provo|enje komasacije ure|eni su posebnim Zakonom o komasaciji.

^lan 76.

Poslovi komasacije su od op}eg interesa.

Op}i interes iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se u skladu sa Zakonom o komasaciji i odlukom op}inskog vije}a ili kantonalne skup{tine donesene na osnovu zakona.

^lan 77.

Odluka o odobravanju komasacije javno se objavljuje, a pravomo}na odluka upisuje se u zemlji{ni i katastarski registar.

2. Arondacija

^lan 78.

Arondacija (zaokru`ivanje) poljoprivrednog zemlji{ta vr{i se u cilju racionalnijeg kori{tenja zemlji{ta, mehanizacije poljoprivrednih radova, izvo|enja melioracionih i protuerozivnih radova, omogu}avanja izgradnje ekonomskih dvori{ta, podizanja dugogodi{njih nasada i primjena savremenih agrotehni~kih mjera pri obradi zemlji{ta.

Arondacija poljoprivrednog zemlji{ta mo`e se izvesti u korist vlasnika poljoprivrednog zemlji{ta, ako }e se zemlji{te koje }e se na ovim osnovama pripojiti iz razloga zaokru`enja rascjepkanih parcela i njihovog pravilnog ure|enja upotrebljavati za poljoprivrednu proizvodnju.

Arondacija se mo`e izvesti i u korist zajednice na osnovu ugovora, ako se radi o zajedni~kim pa{njacima, zajedni~koj obnovi ili podizanju vi{egodi{njih zasada ili ako se radi o zajedni~koj obradi ili osiguranju zemlji{ta za zajedni~ke potrebe naselja.

^lan 79.

Vlasnik poljoprivrednog zemlji{ta podnosi zahtjev (prijedlog) za arondaciju kantonalnom ministarstvu.

O prijedlogu za arondaciju odlu~uje kantonalno ministarstvo u upravnom postupku koje svojim rje{enjem odlu~uje o svim pitanjima arondacije.

Vlasnici poljoprivrednog zemlji{ta mogu podnijeti zahtjev za arondaciju ako:

a) imaju dokaz o ispunjenosti uvjeta iz ~lana 78. st. 1. i 2. ovog Zakona;

b) imaju podatke o zemlji{tu koje se arondira i podatke o arondacionoj ponudi zamjenskog zemlji{ta, uz mi{ljenja stru~no-savjetodavne slu`be o opravdanosti namjeravane arondacije;

c) na zaokru`enom podru~ju imaju usitnjena zemlji{ta ili ako se tu|e zemlji{te nalazi na zdru`enom zemlji{nom kompleksu;

d) nude vlasniku za zemlji{te koje bi pripojili, drugo odgovaraju}e zemlji{te iste katastarske kulture, klase, veli~ine i vrijednosti;

e) doka`u da raspola`u mogu}nostima i sredstvima za ostvarenje namjena za koje predla`u arondaciju;

f) dostave izjavu da dobrovoljna me|usobna razmjena zemlji{ta nije postignuta;

g) dostave popis usitnjenih parcela, popis zemlji{ta koje se pripaja;

h) imaju dokaz o postignutom dogovoru o naknadama za zgrade;

i) imaju rje{enje op}ine ili kantona o utvr|ivanju op}eg interesa za arondaciju.

Tro{kove postupka arondacije snosi titular arondacionog prava.

^lan 80.

Nakon pravomo}nosti odluke o arondaciji zemlji{te koje se arondira predaje se u posjed titularu arondacionog prava, a zamjensko zemlji{te ranijem vlasniku arondiranog zemlji{ta ili nov~ana naknada u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, ako se dotada{nji vlasnik sla`e sa takvom naknadom.

Prethodni vlasnik mo`e zahtijevati poni{tenje odluke o arondaciji ako se arondirano zemlji{te ne po~ne ure|ivati ili koristiti tokom jedne godine od pravomo}nosti odluke i ako se ure|enje zemlji{ta ne okon~a u toku pet godina od po~etka ure|ivanja.

Subjektivni rok za tra`enje poni{tenja odluke je tri mjeseca od saznanja za razlog poni{tenja, odnosno objektivni rok je jedna godina nakon isteka rokova zbog kojih se mo`e tra`iti poni{tenje odluke.

^lan 81.

Okrupnjivanje zemlji{nog posjeda radi njegovog racionalnijeg kori{tenja mo`e se vr{iti dobrovoljnim grupisanjem zemlji{ta putem dobrovoljnog udru`ivanja farmera u tzv. funkcionalnu, radnu ili proizvodnu tablu.

Grupisanje zemlji{ta iz stava 1. ovog ~lana mo`e se vr{iti na podru~ju cijele katastarske op}ine ili dijela katastarske op}ine.

Op}insko vije}e donosi odluku o pokretanju postupka za dobrovoljno grupisanje zemlji{nog posjeda na prijedlog najmanje 10 vlasnika zemlji{ta ili ako se utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.

3. Ure|enje zemlji{ta

^lan 82.

Pod agrotehni~kim mjerama smatraju se: kr~enje, ~i{}enje, ravnanje i niveliranje terena, osnovna i dopunska obrada, njega i za{tita usjeva, spre~avanje erozije, spre~avanje zakorovljenosti, pru`anje usluga poljoprivrednim strojevima i oru|ima, ~i{}enje kanala, zabrana, odnosno obaveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na odre|enom podru~ju, mjere za za{titu od poljskih {teta, kori{tenje i uni{tavanje biljnih otpadaka, odr`avanje `ivica i me|a, odr`avanje poljskih puteva, spre~avanje zasjenjivanja susjednih ~estica, sadnja i odr`avanje vjetroza{titnih pojasa i dr.

Agrotehni~kim mjerama u cilju za{tite poljoprivrednog zemlji{ta od erozije podrazumijevaju se: ograni~enje ili potpuna zabrana sje~e vo}aka i drugog drve}a osim sje~e iz agrotehni~kih razloga, ograni~avanje iskori{tavanja pa{njaka propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i na~ina ispa{e, zabrana preoravanja livada, pa{njaka i neobra|enih povr{ina na strmim zemlji{tima i njihovo pretvaranje u oranice sa jednogodi{njim kulturama, zabrana skidanja humusnog, odnosno orani~nog sloja sa obradivog poljoprivrednog zemlji{ta, odre|ivanje obaveznog zatravnjivanja strmog zemlji{ta, zabrana proizvodnje jednogodi{njih kultura, odnosno obaveza sadnje dugogodi{njih nasada i vi{egodi{njih kultura na strmim zemlji{tima.

Vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemlji{ta du`ni su provoditi propisane agrotehni~ke mjere iz st. 1. i 2. ovog ~lana, te odr`avati dugogodi{nje nasade i vi{egodi{nje kulture podignute radi za{tite od erozije na tom zemlji{tu.

Gradsko - op}insko vije}e du`no je propisati potrebne agrotehni~ke mjere za{tite i kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta u slu~ajevima u kojima bi propu{tanje tih mjera nanijelo {tetu, onemogu}ilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.

^lan 83.

Mjere ure|enja poljoprivrednog zemlji{ta provode se u cilju tehni~kog ure|enja, pobolj{anja proizvodnih osobina, reguliranja vodnog re`ima tla te spre~avanja o{te}enja i saniranja degradacije i zaga|enja zemlji{ta prouzrokovanog prirodnim pojavama ili ekonomskim i dru{tvenim aktivnostima, a na osnovu programa ure|enja zemlji{ta.

^lan 84.

Vlasnici, odnosno korisnici zemlji{ta dostavljaju Federalnom ministarstvu program ure|enja zemlji{ta koje }e nakon {to utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz ovog Zakona obavijestiti op}inu, odnosno kanton i izdati rje{enje o odobravanju programa.

^lan 85.

Odvodnja obuhvata mjere, objekte i ure|aje za reguliranje i o~uvanje vodnog re`ima tla odvodnjom povr{inskih i podzemnih voda.

Sistem za odvodnju sastavljen je od ure|aja za odvodnju (stanice, crpke, objekti i dr.), kanala za oticanje vode, odvodne mre`e (primarna, sekundarna i tercijarna) i drena`e.

Navodnjavanje obuhvata mjere, objekte i ure|aje za osiguranje snabdijevanja vodom, njenu distribuciju i upotrebu sa namjenom da se biljkama osigura optimalna vlaga u zemlji{tu.

Sistem za navodnjavanje sastavljen je od kanala za dotok vode, dovodne mre`e (primarna, sekundarna i tercijarna) i opreme za navodnjavanje (crpke, bunari, objekti, hidranti i dr.).

Sistemi za odvodnju i navodnjavanje dijele se na velike i male sisteme koji su namijenjeni ve}em broju korisnika za zajedni~ku upotrebu prema rasporedu za navodnjavanje i koji su namijenjeni za jednog ili vi{e korisnika koji upotrebljavaju sistem za navodnjavanje nezavisno jedan od drugog.

^lan 86.

Poljoprivredno zemlji{te koje je pod uticajem podzemnih i povr{inskih voda, odnosno ima nereguliran vodni re`im tla potrebno je urediti sistemom mjera za odvodnju i mjera za{tite od uticaja povr{inskih voda i poplava.

Odvodnja i za{tita od uticaja povr{inskih voda i poplava provodi se na osnovu projekta koji se izra|uje za odre|eno meliorativno podru~je.

Federalni ministar propisat }e uputstvo o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekta za odvodnju i mjere za{tite od uticaja povr{inskih voda i poplava.

^lan 87.

Odr`avanje sistema za odvodnju i navodnjavanje osiguravaju vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemlji{ta.

Ako se izgradnja sistema za odvodnju, odnosno navodnjavanje ne mo`e rije{iti na bolji ili racionalniji na~in, mo`e se ustanoviti pravo slu`nosti odvodnje, odnosno dovo|enja vode preko drugog zemlji{ta.

^lan 88.

Vlasnici zemlji{ta u podru~jima za melioracije na zemlji{tu obavezni su staviti svoje zemlji{te za aktivnosti melioracija zadr`avaju}i pravo vlasni{tva na zemlji{tu, uz pravo na naknadu za eventualno pri~injenu {tetu.

Melioracioni sistemi i ure|aji upisuju se u katastar melioracionih objekata i ure|aja koji vode kantonalna ministarstva i koji je povezan sa bazom podataka zemlji{nog katastra.

Detaljnije propise o uvo|enju, izvo|enju, upravljanju, funkcioniranju i odr`avanju melioracijskih sistema donijet }e federalni ministar.

Federalni ministar donosi propis o obra~unavanju i pla}anju naknade za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje.

^lan 89.

Poljoprivredno zemlji{te na podru~ju gdje je izgra|en sistem za navodnjavanje koristi se prema godi{njem programu koji donosi pravno lice koje upravlja sistemom za navodnjavanje, a sadr`i: povr{inu zemlji{ta koje se mo`e navodnjavati, dinamiku navodnjavanja pojedinih kultura, du`inu trajanja navodnjavanja i koli~inu vode za navodnjavanje.

Godi{nji program kori{tenja sistema za navodnjavanje donosi se uz saglasnost kantonalnog ministarstva.

Pravno lice koje upravlja sistemom za navodnjavanje du`no je obavijestiti korisnika poljoprivrednog zemlji{ta u sistemu za navodnjavanje o godi{njem programu kori{tenja sistema.

^lan 90.

Korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u sistemu za navodnjavanje du`an je koristiti sistem za navodnjavanje u skladu sa programom iz ~lana 89. ovog Zakona.

Pravno lice koje upravlja sistemom za navodnjavanje du`no je redovno odr`avati sistem za navodnjavanje (odr`avanje pumpi, uni{tavanje korova, uklanjanje nanosa mulja, odr`avanje cjevovoda i dr.) i osiguravati redovnu kontrolu kvaliteta vode na sadr`aj opasnih i {tetnih materija i o tome voditi evidenciju.

^lan 91.

Me|usobni odnosi pravnih lica koja upravljaju sistemom za navodnjavanje i korisnika sistema ure|uju se ugovorom o kori{tenju, odr`avanju i osiguravanju funkcioniranja tog sistema, kao i utvr|ivanju naknade za kori{tenje vode iz sistema.

^lan 92.

Kultivacija pa{njaka obuhvata skup mjera za pobolj{anje kvaliteta trave za ispa{u stoke i proizvodnje sijena u planinskim podru~jima, a provodi se na osnovu projekta koji sadr`i iste elemente kao i projekt rekultivacije iz ~lana 94. ovog Zakona.

Projekt iz prethodnog stava mora sadr`avati odgovor na pitanja unutra{nje odvodnje u melioracionim podru~jima, odbrambenih nasipa, odvodnih kanala i crpnih stanica.

^lan 93.

Pobolj{anje kvaliteta poljoprivrednog zemlji{ta obuhvata mjere kojima se vr{i pobolj{anje fizi~kih, hemijskih i biolo{kih osobina zemlji{ta (hidromelioracija, popravka teksturnog sastava tla, popravka reakcije tla, meliorativno gnojenje i druge mjere).

Pobolj{anje kvaliteta obradivog zemlji{ta i pretvaranje neobradivog u obradivo izvodi se na osnovu projekta koji sadr`i: op}e karakteristike podru~ja (klimatske, pedolo{ke, hidrografske), stanje poljoprivredne proizvodnje, dokumentaciju o vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog zemlji{ta (prijepisi listova nepokretnosti, odnosno posjedovnih listova ili zemlji{no-knji`nih izvadaka, kopija katastarskog plana), projektno rje{enje za pobolj{anje kvaliteta obradivog poljoprivrednog zemlji{ta (tehni~ko ure|enje terena, hidrotehni~ki radovi, agrotehni~ki radovi), rokove izvo|enja pojedinih faza radova, premjer i predra~un radova.

Projekt pobolj{anja kvaliteta obradivog i pretvaranje neobradivog u obradivo poljoprivredno zemlji{te mogu izra|ivati registrirana pravna lica iz oblasti poljoprivrede.

4. Rekultivacija

^lan 94.

Rekultivacija poljoprivrednog zemlji{ta kori{tenog za eksploataciju mineralnih i drugih materija, a koja nema trajni karakter privodi se odgovaraju}oj namjeni, odnosno osposobljava se za poljoprivrednu proizvodnju prema projektu rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta koji izra|uju registrirane nau~ne i stru~ne institucije.

Projekt rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta sadr`i: op}e karakteristike podru~ja za eksploataciju mineralnih materija (klimatske, pedolo{ke i hidrografske) i stanje poljoprivredne proizvodnje, dokumentaciju o vlasnicima, odnosno korisnicima poljoprivrednog zemlji{ta sa prijepisom listova nepokretnosti, posjedovnih listova ili zemlji{no-knji`nih izvadaka, kopija katastarskog plana, projektno rje{enje tehni~ke rekultivacije (postupak skidanja, ~uvanja i vra}anja humusnog sloja, dinamika vra}anja zemlji{ta poljoprivrednoj proizvodnji, tehni~ko ure|enje terena, agrotehni~ki radovi, hidrotehni~ki radovi kojima se uspostavlja prvobitni vodni re`im u zemlji{tu i dr.), projektno rje{enje biolo{ke rekultivacije (priprema zemlji{ta za poljoprivrednu proizvodnju, namjena poljoprivrednog zemlji{ta, postupak i rok ispitivanja opasnih i {tetnih materija u rekultiviranom zemlji{tu), rokove izvo|enja pojedinih faza rekultivacije, predmjer i predra~un radova - finansijski dio i grafi~ke i numeri~ke priloge.

Saglasnost na projekt rekultivacije daje kantonalno ministarstvo.

^lan 95.

Saniranje i rekultivacija postoje}ih jalovi{ta, industrijskih odlagali{ta i deponija, divljih deponija i drugih eksploatacijskih povr{ina odvija se u tri faze:

a) faza 1. registracija jalovi{ta, industrijskih odlagali{ta i deponija, divljih deponija i drugih eksploatacijskih povr{ina, opis stanja, odgovornost, ko ih mora rekultivisati i platiti (preliminarna studija);

b) faza 2. akcioni plan sanacije i rekultivacije (studija izvodljivosti);

c) faza 3. pra}enje i izvje{tavanje o implementaciji.

Rok za izvr{enje sve tri faze je jedna godina ra~unaju}i od dana stupanja na snagu ovog Zakona, a za njih su zadu`ena kantonalna ministarstva.

^lan 96.

Ako korisnik po zavr{enoj eksploataciji industrijskih i ostalih mineralnih materija ne izvr{i rekultivaciju poljoprivrednog zemlji{ta, kantonalno ministarstvo anga`irat }e drugu organizaciju koja }e izvr{iti rekultivaciju zemlji{ta na teret sredstava korisnika poljoprivrednog zemlji{ta za privremene namjene.

^lan 97.

Vlasnici, zakupoprimci i drugi korisnici poljoprivrednog zemlji{ta na podru~ju gdje se ostvaruje ure|enje moraju dozvoliti pristup na svoja zemlji{ta radnicima poljoprivrednih, geodetskih, vodoprivrednih i drugih organizacija koje vr{e radove (mjerenje, snimanje, projektovanje, obilje`avanje) u vezi sa pripremom i izvo|enjem agrarnih operacija i djelovanjem, kao i odr`avanjem melioracijskih objekata i ure|aja, ali imaju pravo na nadoknadu {tete prouzrokovane navedenim radnjama.

Korisnici zemlji{ta imaju zakonom ustanovljenu slu`nost prolaza zbog prilaza poljoprivrednim parcelama koji im se ne mo`e ograni~iti.

Pravo slu`nosti tu|eg zemlji{ta imaju lica koja se bave: p~elarstvom, sakupljanjem plodova samoniklog bilja, gljiva, zelenila, lovom i dr.

Slu`nost iz stava 2. ovog ~lana traje dok poljski radovi ne budu zavr{eni (oranje, sjetva, `etva, berba i dr. poslovi).

Op}inski organ mo`e ustanoviti stvarnu slu`nost oticanja vode preko tu|eg zemlji{ta, ako se oticanje ne mo`e rije{iti na drugi na~in.

Sezonsku slu`nost, procjenu {tete i visinu naknade odre|uje op}inski organ na osnovu propisa o izvla{tenju, dok naknadu {tete vr{i korisnik sezonske slu`nosti.

@alba protiv odluke op}inskog organa ne zadr`ava izvr{enje odluke.

VII. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJI[TEM

^lan 98.

Poljoprivrednim zemlji{tem ~iji je vlasnik dr`ava osim onog koje se vra}a ranijim vlasnicima prema posebnom zakonu, odnosno koje podlije`e restituciji i predmet je povrata, raspola`e Federacija prema op}im propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno.

Odlukom kojom se odlu~uje o vlasni~kim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemlji{tu u vlasni{tvu dr`ave obavezno se osigurava za{tita i unapre|enje privredno-ekonomskih, ekolo{kih i drugih interesa dr`ave i njenih gra|ana.

Odluka iz stava 2. ovog ~lana nije upravni akt.

Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemlji{ta (zakup, koncesija i zamjena) mora biti donesen u skladu sa ovim Zakonom i drugim prate}im propisima koji reguliraju ovu oblast.

Akt donesen suprotno utvr|enoj proceduri iz stava 2. ovog ~lana smatra se ni{tavnim.

^lan 99.

Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave je u pravnom prometu, ali se ne mo`e prodavati.

Poljoprivredno zemlji{te mo`e se staviti u promet u obliku zakupa, koncesije i zamjene, ali isklju~ivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje.

Uvjet za stavljanje u promet poljoprivrednog zemlji{ta je uspostavljanje katastra i zemlji{nih knjiga koji }e omogu}iti nesmetan promet nekretnina i dati osnov za uspostavu efikasnog tr`i{ta zemlji{tem.

Poljoprivredno zemlji{te u privatnom vlasni{tvu u`iva poseban tretman, ali za njega ne va`e navedene zabrane iz stava 1. ovog ~lana.

Strani dr`avljani ne mogu ste}i vlasni{tvo nad poljoprivrednim zemlji{tem pravnim poslom, ali mogu naslje|ivanjem.

1. Promet

^lan 100.

Promet dr`avnim poljoprivrednim zemlji{tem mo`e se vr{iti samo u cilju obavljanja poljoprivredne djelatnosti, osim u slu~ajevima propisanim ovim Zakonom.

Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave mo`e i}i u prodaju samo u izuzetnim slu~ajevima kada Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrdi op}i interes za prodaju dr`avnog zemlji{ta.

^lan 101.

Privatni zemlji{ni posjedi jesu i ostaju u okvirima gra|anske pravne regulative a mogu biti ste~eni i promijeniti kori{tenje na bilo koji na~in utvr|en gra|anskom pravnom regulativom na osnovu ugovora uskla|enih sa ovim Zakonom.

^lan 102.

Fizi~ko ili pravno lice koje ima namjeru prodati poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije mora uru~iti ponudu op}inskom organu na ~ijem se podru~ju nalazi poljoprivredno zemlji{te.

Ponuda va`i 30 dana i sadr`i podatke o poljoprivrednom zemlji{tu, cijeni i drugim uvjetima prodaje.

Cijena iz stava 2. ovog ~lana uzima se kao po~etna cijena na javnom pozivu za prodaju predmetnog zemlji{ta.

Potencijalni kupac mora dati pisanu izjavu o prihvatanju ponude i u~estvovanju na javnom pozivu prodaje zemlji{ta koju {alje op}inskom organu za poljoprivredu.

Op}inski organ izla`e ponudu na oglasnoj plo~i i objavljuje javni poziv za prodaju zemlji{ta te provodi postupak prodaje, uva`avaju}i kriterije iz ~lana 103. ovog Zakona, a na tro{ak vlasnika.

^lan 103.

Op}inski organ utvr|uje pravo prvenstva kupovine prema sljede}em redoslijedu:

1. suvlasnik;

2. ~lanovi naju`e porodice: supru`nici, djeca, roditelji, bra}a i sestre;

3. porodi~no poljoprivredno gazdinstvo u istoj katastarskoj op}ini (~lan gazdinstva, ako je osposobljen i stru~no obrazovan za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, kao glavna djelatnost i njegov je izvor sredstava za `ivot te dohodak za ostale ~lanove, izjava da }e zemlji{te koristiti sami ili uz pomo} drugih lica ili osigurati kori{tenje putem zakupa, {to dokazuju predugovorima o zakupu);

4. op}ina na podru~ju na kojem se nalaze nepokretnosti, ako }e usmjeriti nekretnine za daljnje kori{tenje za primarnu poljoprivrednu proizvodnju;

5. poljoprivrednik upisan u registar poljoprivrednih proizvo|a~a ~ije se zemlji{te koje on ima u vlasni{tvu, zakupu ili ga obra|uje na drugom osnovu grani~i sa zemlji{tem koje se prodaje;

6. poljoprivredna zadruga.

Pod jednakim uvjetima prednost ima onaj poljoprivrednik kojem je to osnovna djelatnost.

^lan 104.

Kantonalno ministarstvo odobrava pravni posao iz ~lana 103. ovog Zakona, ali odobrenje se ne mo`e dati ako nije po{tovan postupak odre|en zakonom, nije po{tovan princip prvenstva kupovine, ako prodajna cijena bitno odstupa od prodajne vrijednosti okolnog zemlji{ta, te ako bi pravnim poslom bila omogu}ena nenamjenska upotreba zemlji{ta.

2. Zakup

^lan 105.

Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave i privatne zemlji{ne parcele mogu se dati u zakup fizi~kim i pravnim licima u cilju vr{enja poljoprivredne proizvodnje, a koja su registrirana za poljoprivrednu djelatnost zajedno sa objektima koji im pripadaju, opremom i vi{egodi{njim zasadima.

Za zakupne odnose se, prema ovom Zakonu, primjenju i odredbe Zakona o obaveznim odnosima ako ovim Zakonom nije druga~ije ure|eno.

Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave dato u zakup ne mo`e se dati u podzakup.

Ako su se na poljoprivrednom zemlji{tu na dan sklapanja ugovora o zakupu nalazili nasadi kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivnjom zakupoprimca, zakupodavcu pripada naknada za umanjenu vrijednost tih zasada.

Ako su zasadi uklonjeni, zakupodavcu pripada naknada koja odgovara vrijednosti tih zasada u vrijeme sklapanja ugovora.

^lan 106.

Poljoprivredno zemlji{te u dr`avnom vlasni{tvu koje se nalazi na podru~ju nerazvijenih op}ina mo`e se dati u zakup domicilnim fizi~kim i pravnim subjektima ako izjavom ovjerenom kod nadle`nog suda potvrde kontinuitet poljoprivredne djelatnosti i prebivali{te - sjedi{te na tom podru~ju za najmanje 10 narednih godina.

Pravo prvenstva imaju porodice koje isklju~ivo ili prete`no ostvaruju prihode iz poljoprivrede, a ne posjeduju dovoljno zemlji{ta koje im osigurava ekonomsku sigurnost.

Zemlji{te koje je napu{teno ili je vlasnik odsutan du`e od pet godina, ili je vlasnik nepoznat ili se ne mo`e utvrditi vlasni{tvo, gradsko - op}insko vije}e mo`e takvo zemlji{te dati u zakup zainteresiranim licima na rok do pet godina u cilju obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

Sredstva naknade za zakup (zakupnina) iz stava 3. ovog ~lana upla}uju se i vode kao posebna vrsta prihoda u bud`etu grada - op}ine.

Ako se vlasnik ne javi u roku od pet godina od dana zasnivanja zakupa, sredstva iz stava 4. ovog ~lana mogu se koristiti samo u svrhe utvr|ene ~lanom 54. ovog Zakona.

^lan 107.

Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave, zavisno od vrste kori{tenja zemlji{ta, daje se u zakup na rok do 25 godina za podizanje nasada vo}njaka, vinograda i rasadnika, odnosno do 10 godina za drugo poljoprivredno iskori{tavanje.

Pri uzimanju poljoprivrednog zemlji{ta pod zakup utvr|uje se redoslijed prava prvenstva na osnovu ~lana 103. ovog Zakona.

Pravo prvenstva imat }e zakupoprimci koji su vlasnici sistema za navodnjavanje i odvodnju vi{egodi{njih zasada, ribnjaka ili grani~e sa poljoprivrednim zemlji{tem u dr`avnom vlasni{tvu koje se daje u zakup, ali pod uvjetom da ponudi najvi{u cijenu.

^lan 108.

Odluku o raspisivanju javnog poziva za zakup poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave i odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi op}ina, uz saglasnost kantonalnog ministarstva na ~ijem se podru~ju zemlji{te nalazi.

Po~etna cijena zakupa ne smije biti manja od 70% tr`i{ne cijene zakupa.

Ako se poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave nalazi na podru~ju dvaju ili vi{e kantona, odluku o raspisivanju javnog ogla{avanja i odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi kantonalna skup{tina na ~ijem je podru~ju ve}i dio povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave.

^lan 109.

Na osnovu odluke o odabiru najpovoljnije ponude na javnom pozivu za zakup poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave kantonalno ministarstvo i podnosilac ponude sklapaju ugovor o zakupu.

Kantonalno ministarstvo du`no je primjerak ugovora o zakupu dostaviti u roku od 15 dana nadle`nom sudu za vo|enje zemlji{ne knjige, odnosno katastra nekretnina i Federalnom ministarstvu.

Na osnovu sklopljenog ugovora o zakupu zakupoprimca u posjed poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave uvodi kantonalno ministarstvo.

^lan 110.

Ugovor o zakupu obavezno sadr`i odredbe koje se odnose na: imena i adrese ugovorenih strana, datum sklapanja ugovora, podatke iz zemlji{ne knjige, odnosno katastra nekretnina, vrijeme trajanja zakupa, visinu, rok i na~in pla}anja zakupnine (ne mo`e biti naturalna), opis i vrijednost objekata, ure|aja i zasada, te na~in njihova odr`avanja, vrijeme amortizacije zasada, neamortizovanu vrijednost pripadaka zemlji{ta, prava i obaveze zakupoprimca i zakupodavca, cilj - namjenu kori{tenja zakupljenog zemlji{ta, klauzulu o nasljedivosti zakupa, razloge za otkaz ugovora, razloge za prestanak ugovora i proceduru za rje{avanje sporova.

^lan 111.

Zakupnina se utvr|uje zavisno od namjene kori{tenja, lokacije i drugih ekonomskih uvjeta u skladu sa kriterijima koje utvr|uje kantonalno ministarstvo, a ona je posebna vrsta prihoda bud`eta kantona.

Sredstva ostvarena na osnovu zakupa poljoprivrednog zemlji{ta mogu se koristiti samo u svrhe utvr|ene ~lanom 54. ovog Zakona.

^lan 112.

Ugovor o zakupu na odre|eno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen.

Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave mo`e u svako vrijeme sporazumno prestati.

Ugovor o zakupu prestaje prema zakonu, ako zakupljeno poljoprivredno zemlji{te prestane biti poljoprivredno zbog promjene namjene, ako se zemlji{te koristi suprotno odredbama sklopljenog ugovora ili

odredbama ovog Zakona, raskidom, ako se zemlji{te ne koristi na propisan na~in i pa`njom dobrog doma}ina ili ako se koristi suprotno ugovoru i daje u podzakup.

U slu~aju iz stava 3. ovog ~lana zakupoprimac je du`an u roku od {est mjeseci od dana prestanka ugovora o zakupu predati u posjed zemlji{te vlasniku.

^lan 113.

Zakupodavac }e otkazati ugovor o zakupu u slu~aju ako zakupoprimac ne plati zakupninu, ne koristi poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave na na~in propisan u ~lanu 37. ovog Zakona, obra|uje poljoprivredno zemlji{te suprotno odredbama sklopljenog ugovora, daje zakupljeno poljoprivredno zemlji{te u podzakup, suprotno odobrenju zakupodavca izvr{i investicione radove na poljoprivrednom zemlji{tu koji prelaze granice uobi~ajenog raspolaganja ili promijeni vrstu kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, vr{i aktivnosti suprotno zakonskim propisima o za{titi prirode ili radnje koje imaju negativan uticaj na bogatstvo ili stanje prirodnog podru~ja, te ako na bilo koji na~in ugro`ava opstanak prirodnih vrijednosti.

^lan 114.

Zakupoprimac nema pravo na povrat neamortizovane vrijednosti trajnih zasada na poljoprivrednom zemlji{tu u vlasni{tvu dr`ave, ako zakupni odnos prestaje na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom.

^lan 115.

Po prestanku ugovora o zakupu poljoprivrednog zemlji{ta zakupoprimac }e u roku od {est mjeseci uzeti one dijelove opreme i gra|evine koje je on podigao, tra`iti naknadu stvarne vrijednosti opreme koja }e se utvrditi za opremu koju nije mogu}e odnijeti, vegetaciju koju je zasadio, te instalacije i zahvate za za{titu zemlji{ta koji su pobolj{ali kvalitet poljoprivrednog zemlji{ta, ako je zasadio zasade i postavio navedene ure|aje i objekte uz saglasnost zakupodavca i ako nije postignut dogovor sa zakupodavcem - sru{it }e i ukloniti na vlastiti tro{ak i bez potra`ivanja naknade gra|evinske objekte privremenog karaktera koje je podigao.

U slu~aju neizvr{enja obaveze iz stava 1. ovog ~lana ru{enje ili uklanjanje izvr{it }e zakupodavac na teret zakupoprimca.

Ako zakupoprimac zasadi zasade ili izgradi ure|aje i objekte bez odobrenja zakupodavca, nema pravo na povrat neamortizovane vrijednosti zasada prestankom ugovora o zakupu.

Prestankom zakupa zakupodavac ima pravo na zasa|ene zasade i izgra|ene objekte i ure|aje, a zakupoprimcu mora platiti njihovu jo{ neamortizovanu vrijednost, ako su zasadi odnosno objekti i ure|aji napravljeni uz njegovu saglasnost.

Zasadi, objekti i ure|aji pripadaju zakupodavcu bez od{tete ako su bili zasa|eni i izgra|eni bez njegovog odobrenja.

Zakupodavac ima pravo ukloniti ure|aje kod kojih je to mogu}e, bez {tete.

^lan 116.

Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave koji nije reguliran odredbama ovog Zakona, primjenjuju se propisi o obaveznim odnosima.

Zakupni odnos se registrira u zemlji{nu knjigu i u zemlji{ni katastar u roku od 30 dana od dana odobrenja ugovora, odnosno prestanka zakupa.

3. Koncesija

^lan 117.

Vlada kantona odlu~uje o dodjeli koncesije na poljoprivrednom zemlji{tu na prijedlog kantonalnog ministarstva, a na osnovu javnog konkursa ili prikupljanjem javnih ponuda.

Koncesija za kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave dodijelit }e se doma}em ili stranom pravnom licu ~ija ponuda bude progla{ena najpovoljnijom.

Koncesionar je obavezan zemlji{te koristiti u skladu sa Zakonom o koncesijama i ugovorenom namjenom te o~uvati i pove}ati njegov kapacitet proizvodnje, sistematizirati i za{tititi na osnovama odgovaraju}ih projekata.

Samo u sljede}a tri slu~aja dodijelit }e se koncesija na poljoprivrednom zemlji{tu:

1. od 25 do 50 godina za podizanje vi{egodi{njih nasada vo}njaka, vinograda i rasadnika, sto~arske proizvodnje, uklju~uju}i ribarstvo, lov i ribolov, kao i pa{njake;

2. od 10 do 20 godina za drugo poljoprivredno iskori{tavanje;

3. do 10 godina za rekreaciju, sport, turizam i ugostiteljstvo.

Ako se pojave izuzetne okolnosti koje zahtijevaju ulaganja za koje je potreban du`i vremenski period, ugovoreni rok se mo`e produ`iti, ali ne mo`e biti du`i od 50 godina.

Vlada FBiH }e svojom odlukom odrediti pojedine kategorije poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave za koje se ne mo`e dati koncesija.

Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave za ~ije je kori{tenje data koncesija ne mo`e se davati u zakup ili potkoncesiju.

^lan 118.

Ugovor o koncesiji obavezno sadr`i odredbe i podatke o: klasi, veli~ini i kulturi poljoprivrednog zemlji{ta, vremenu trajanja koncesije, na~inu i uvjetima kori{tenja zemlji{ta, obliku, visini, te na~inu i rokovima pla}anja naknade za koncesiju, mogu}nostima i razlozima otkaza ugovora ili jednostranog raskida ugovora, dozvoli postavljanja privredno-proizvodnih objekata, pomo}nih ure|aja i objekata za kori{tenje zemlji{ta, ako su u skladu sa propisima o prostornom ure|enju i gra|enju, te njihovoj pripadnosti po isteku koncesije, zaloga i hipoteke.

Koncesionar je obavezan uz ugovor o koncesiji prilo`iti privredno-proizvodni program (privredni program) koji ~ini njegov sastavni dio.

Prava i obaveze korisnika koncesije za kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta iz ugovora o koncesiji mogu se prenijeti na fizi~ko lice u prvom nasljednom redu, uz uvjet da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom do isteka roka koncesije.

^lan 119.

Tekst pripremljenog ugovora o zakupu i odluke o davanju koncesija na poljoprivrednom zemlji{tu u vlasni{tvu dr`ave dostavlja se prije njegovog potpisivanja na prethodno mi{ljenje kantonalnom pravobraniteljstvu u roku od 15 dana od dana dono{enja odluke o odabiru najpovoljnije ponude.

Kantonalno pravobraniteljstvo du`no je dati svoje mi{ljenje na akte iz stava 1. ovog ~lana u roku od 15 dana od datuma prijema.

Ako kantonalno pravobraniteljstvo ne dostavi svoje mi{ljenje na akte iz stava 1. ovog ~lana u roku od 15 dana od dana njihovog prijema, smatrat }e se da je ugovor pravno valjano sa~injen i da nije zaklju~en na {tetu op}ine, kantona, Federacije, odnosno dr`ave Bosne i Hercegovine.

^lan 120.

Primjerak ugovora o zakupu i o koncesiji na poljoprivrednom zemlji{tu u vlasni{tvu dr`ave dostavlja se kantonalnom i Federalnom ministarstvu finansija.

^lan 121.

Kantonalno ministarstvo mo`e i prije isteka vremena koncesije otkazati ugovor o koncesiji ako koncesionar i nakon opomene koristi poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave suprotno ugovoru i ne primjenjuje mjere i postupke predvi|ene propisima o za{titi i kori{tenju poljoprivrednog zemlji{ta.

^lan 122.

Poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave mo`e se zamijeniti za poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu fizi~kih i pravnih lica ugovorom, samo u slu~aju okrupnjavanja poljoprivrednog zemlji{ta iste tr`i{ne vrijednosti i u cilju racionalnijeg kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta, a u skladu sa odredbama Zakona o arondaciji.

Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemlji{ta iz stava 1. ovog ~lana donosi Federalno ministarstvo.

Federalni ministar donijet }e propis o uvjetima i na~inu zamjene poljoprivrednog zemlji{ta te kori{tenja sredstava ostvarenih od zakupa, koncesije i zamjene poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave.

^lan 123.

U skladu sa Strategijom op}ina donosi program gospodarenja za zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave za svoje podru~je, uz saglasnost kantonalnog ministarstva.

Program gospodarenja treba sadr`avati: ukupnu povr{inu poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave, podatke o dosada{njem kori{tenju poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave, povr{ine odre|ene za povrat imovine, povr{ine odre|ene za koncesiju i povr{ine odre|ene za zakup.

Povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta utvr|uju se u Programu gospodarenja prema podacima iz zemlji{ne knjige, odnosno katastra nekretnina.

Program gospodarenja iz stava 1. ovog ~lana op}ine su du`ne donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lan 124.

Prije dono{enja Strategije i Programa op}ine ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemlji{tem u vlasni{tvu dr`ave.

VIII. EVIDENCIJE

^lan 125.

Obavezno je vo|enje evidencije o ure|enim poljoprivrednim zemlji{tima, pra}enje realizacije provo|enja mjera ure|enja i na~ina kori{tenja shodno definiranom programu koji donosi kantonalno ministarstvo u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lan 126.

Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva du`na su voditi evidenciju o poljoprivrednom zemlji{tu u vlasni{tvu dr`ave, odnosno kojim raspola`e dr`ava.

Kantonalno ministarstvo vodi posebnu evidenciju o poljoprivrednom zemlji{tu koje je dato u zakup, koncesiju ili je promijenilo namjenu kori{tenja.

^lan 127.

Pravna lica du`na su voditi evidenciju o poljoprivrednom zemlji{tu koje koriste.

Op}inski organi du`ni su voditi evidenciju o obradivom i neobradivom poljoprivrednom zemlji{tu po katastarskim kulturama i klasama, posjedovnoj strukturi i zapu{tenosti.

Op}inski organ utvr|uje pojedina~ne parcele poljoprivrednog zemlji{ta koje se ne obra|uju.

Op}inski organ iz st. 2. i 3. ovog ~lana ostvaruje saradnju sa nadle`nim sudom za vo|enje zemlji{nih knjiga, katastrom nekretnina, odnosno katastrom zemlji{ta.

^lan 128.

Podaci o kategorijama poljoprivrednog zemlji{ta vode se u formi slu`bene evidencije prema podacima iz baze podataka zemlji{nih knjiga, katastra nekretnina, odnosno katastra zemlji{ta.

Federalni ministar propisat }e metode, oblik i sadr`aj obrazaca, na~in vo|enja evidencija, te rok i na~in dostavljanja slu`benih evidencija Federalnom ministarstvu.

IX. NADZOR

^lan 129.

Upravni nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i upravni nadzor nad radom ovla{tenih pravnih lica u prenijetim im poslovima iz nadle`nosti federalnog organa uprave vr{i Federalno ministarstvo.

Federalno ministarstvo vr{i instancioni nadzor i daje stru~ne upute, obja{njenja i saglasnosti u primjeni zakona nad radom pravnih lica kojima su povjerena javna ovla{tenja.

Federalno ministarstvo vr{i upravni nadzor nad zakonito{}u akata kojima se rje{ava o upravnim stvarima, te vr{i nadzor i ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju pravnih lica kojima su povjerena javna ovla{tenja, daje instrukcije za obavljanje poslova i tra`i podatke i obavijesti o izvr{enju ovog Zakona i drugih propisa donesenih na osnovu njega i izvje{taj o obavljanju poslova u vr{enju javnih ovla{tenja.

Federalno ministarstvo vr{i i nadzor u dijelu provo|enja federalne politike po pitanju poljoprivrednog zemlji{ta kao dobra od op}eg interesa koju provode nadle`ni kantonalni i op}inski organi.

Kantonalno ministarstvo vr{i upravni nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega u poslovima koji su dati u nadle`nost kantona i nad pravnim licima kojima su prenesena javna ovla{tenja iz nadle`nosti kantona.

^lan 130.

Inspekcijski nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i federalni organ uprave nadle`an za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: Federalna uprava za inspekcijske poslove) i kantonalni organi uprave nadle`ni za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava za inspekcijske poslove).

Poslove inspekcijskog nadzora iz nadle`nosti federalne i kantonalne poljoprivredne inspekcije obavljaju poljoprivredni inspektori.

Kantoni mogu odre|ene poslove inspekcijskog nadzora iz svoje nadle`nosti povjeriti op}ini i gradu u kojima postoje uvjeti i potreba za organiziranje inspekcijskog nadzora o ~emu odluku donosi kantonalna skup{tina.

U aktu o povjeravanju inspekcijskog nadzora iz stava 2. ovog ~lana utvr|uju se poslovi poljoprivredne djelatnosti u kojima }e op}ina odnosno grad vr{iti inspekcijski nadzor.

Inspekcijski nadzor se vr{i u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/05) i Zakonom o inspekcijima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 69/05) (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama).

^lan 131.

Federalni poljoprivredni inspektor u provo|enju inspekcijskog nadzora nad primjenom odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega ovla{ten je kontrolirati:

• vo|enje slu`benih evidencija o poljoprivrednom zemlji{tu i pa{njacima koje su propisane ovim Zakonom;

• rad Federalnog zavoda po pitanjima obavljanja poslova i zadataka koji su mu povjereni ovim Zakonom;

• izdavanje poljoprivredne saglasnosti; • da li su korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave donijeli dugoro~ne programe

kori{tenja zemlji{ta; • uvjete i na~in kori{tenje sredstava ostvarenih na osnovu promjene namjene, zakupa i koncesije; • ugovore o zakupu i davanju koncesije na poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave; • na~in raspolaganja poljoprivrednim zemlji{tem u vlasni{tvu dr`ave; • izdata rje{enja o osloba|anju pla}anja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta; • obavljanje svih poslova i zadataka iz nadle`nosti kantonalne poljoprivredne inspekcije, ukoliko ona

iz ma kog razloga ne obavlja poslove i zadatke utvr|ene ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega;

• poduzimanje i drugih mjera, odnosno vr{enje drugih radnji za koje je drugim zakonima i propisima ovla{ten.

^lan 132.

Kantonalni poljoprivredni inspektor ovla{ten je i obavezan provoditi kontrolu nad svim poslovima, osim onim za koje je ovim Zakonom odre|eno da ih neposredno vr{i Federalna poljoprivredna inspekcija, a naro~ito:

• da li se obradivo poljoprivredno zemlji{te obra|uje ne umanjuju}i njegovu vrijednost; • kontrolira postupak i radnje pravnih lica koja obavljaju sistemsku kontrolu plodnosti tla; • za{titu zemlji{ta od one~i{}enja {tetnim i opasnim materijama; • kontrolira kvalitet mineralnih i organskih gnojiva i supstrata za pobolj{anje plodnosti

poljoprivrednog zemlji{ta; • kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo kori{tenje nije dozvoljeno

prema ovom Zakonu ili propisu donesenom na osnovu njega; • provo|enje propisanih agrotehni~kih mjera; • odr`avanje dugogodi{njih zasada i vi{egodi{njih kultura podignutih radi za{tite od erozije; • provo|enje odredbi ovog Zakona o promjeni namjene poljoprivrednog zemlji{ta; • namjensko kori{tenje sredstava prikupljenih na osnovu ovog Zakona koja idu u bud`ete kantona i

op}ina; • raspolaganje i kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave; • provo|enje mjera propisanih ovim Zakonom za ispitivanje dozvoljenih koli~ina {tetnih i opasnih

materija u tlu i vodi za navodnjavanje, kao i ispitivanje plodnosti tla; • na~in i uvjete kori{tenja pa{njaka i pojili{ta; • izdavanje urbanisti~kih saglasnosti u skladu sa odredbama ovog Zakona, odnosno provjerava da li

je prethodno pribavljena poljoprivredna saglasnost i pla}ena naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta;

• provjerava je li pribavljena saglasnost kantonalnog ministarstva za provo|enje edukacijskog programa;

• vo|enje evidencija koje u skladu sa odredbama ovog Zakona vode op}inski organi.

Kantonalni poljoprivredni inspektor poduzima i druge mjere, odnosno vr{i druge radnje za koje je ovim i drugim zakonima i propisima ovla{ten.

^lan 133.

Poljoprivredna inspekcija u skladu sa odredbama ~lana 27. Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine donosi godi{nji program rada i mjese~ne planove rada o vr{enju inspekcijskih nadzora.

Pri izradi godi{njih programa i planova Federalna poljoprivredna inspekcija mora tra`iti mi{ljenje Federalnog ministarstva, a kantonalna poljoprivredna inspekcija mi{ljenje kantonalnog ministarstva.

Glavni federalni poljoprivredni inspektor podnosi mjese~ni izvje{taj o obavljenim inspekcijskim pregledima u oblasti poljoprivrede Federalnom ministarstvu.

Glavni kantonalni poljoprivredni inspektori podnose mjese~ni izvje{taj kantonalnom ministarstvu vezano uz obavljeni inspekcijski nadzor iz oblasti poljoprivrede.

^lan 134.

Ako utvrdi da je prekr{en ovaj Zakon ili propis donesen na osnovu ovog Zakona, kantonalni poljoprivredni inspektor ima pravo i obavezu:

• rje{enjem narediti otklanjanje utvr|enih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odre|enom roku; • zabraniti upotrebu poljoprivrednog zemlji{ta za druge namjene osim ako je prema zakonu ili

propisu izdatom na osnovu zakona dozvoljena upotreba u druge svrhe;

• zabraniti zaga|ivanje poljoprivrednog zemlji{ta pri njegovom kori{tenju i narediti povrat u prethodno stanje o tro{ku onoga koji je prouzrokovao zaga|enje;

• narediti sanaciju napu{tenih iskopa pijeska i drugih kopova na poljoprivrednom zemlji{tu i sanaciju zemlji{ta privremeno kori{tenog za druge namjene;

• narediti izvo|enje hidrotehni~kih radova kojima }e se uspostaviti prvobitni vodni re`im u tlu; • zabraniti odlaganje bilo koje vrste {tetnih i opasnih materija i vegetacijsko-proizvodnih ostataka na

poljoprivrednom zemlji{tu; • zabraniti kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta za izgradnju ribnjaka, staklenika ili drugih objekata,

ako investitor nema poljoprivredne saglasnosti; • zabraniti, odnosno ograni~iti proizvodnju odre|enih vrsta poljoprivrednog bilja i upotrebu vode za

navodnjavanje, ako rezultati analize poka`u da je to neophodno; • zabraniti nomadsku ispa{u stoke na poljoprivrednom zemlji{tu; • zabraniti upotrebu gnojiva i hemijskih sredstava ukoliko se analizom utvrdi da su naru{ene

hemijske i biolo{ke osobine tla i kvalitet podzemnih voda; • podnijeti nadle`nom organu zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka; • poduzeti i druge mjere, odnosno vr{iti druge radnje za koje je posebnim propisima ovla{ten.

^lan 135.

Pravna lica koja podlije`u nadzoru nadle`nog poljoprivrednog inspektora du`na su mu omogu}iti obavljanje inspekcijskog nadzora, pru`iti potrebne podatke i obavijesti, te osigurati uvjete za neometan rad.

Pravna lica iz stava 1. ovog ~lana du`na su na zahtjev poljoprivrednog inspektora u odre|enom roku dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za poslove inspekcijskog nadzora.

Rok iz stava 2. ovog ~lana mora biti primjeren vrsti zahtjeva.

^lan 136.

Ako poljoprivredni inspektor u provo|enju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrije|en ovaj Zakon ili propis donesen na osnovu njega, poljoprivredni inspektor zapisnikom }e konstatovati nepravilnosti i nedostatke i rje{enjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

Ako poljoprivredni inspektor utvrdi da je povredom propisa u~injen prekr{aj, du`an je bez odlaganja podnijeti zahtjev, odnosno prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka.

Poljoprivredni inspektor mo`e do dono{enja rje{enja o izvr{enom prekr{aju ili presude o krivi~nom djelu privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekr{ajnom ili sudskom postupku mogu poslu`iti kao dokazi.

O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stava 3. ovog ~lana izdaje se potvrda.

Protiv rje{enja kantonalnog poljoprivrednog inspektora mo`e se izjaviti `alba Federalnoj upravi za inspekcijske poslove poljoprivredna inspekcija u roku od osam dana od dana prijema rje{enja.

Protiv rje{enja kantonalnog ministarstva mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja.

Na rje{enje federalnog inspektora o nalo`enim upravnim mjerama mo`e se ulo`iti `alba u roku od osam dana od dana prijema rje{enja Federalnom ministarstvu.

@alba na rje{enje federalnog inspektora o nalo`enim upravnim mjerama odga|a izvr{enje rje{enja, ako ovim i posebnim zakonom nije druk~ije odre|eno.

Protiv rje{enja Federalnog ministarstva nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor.

^lan 137.

Poljoprivredni inspektor donijet }e rje{enje i odmah narediti izvr{enje rje{enja kada utvrdi da fizi~ko ili pravno lice obavlja djelatnost za koju mu je radi po~injenog prekr{aja izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

U provo|enju rje{enja iz stava 1. ovog ~lana poljoprivredni inspektor pe~a}enjem ili na drugi na~in zatvorit }e prostorije (objekte) u kojem se obavlja djelatnost, a mo`e do kona~ne odluke nadle`nog organa privremeno oduzeti opremu, ure|aje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima se obavlja djelatnost.

@alba na rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne zadr`ava izvr{enje rje{enja.

Kada je u javnom interesu potrebno poduzeti hitne mjere, odnosno sprije~iti {tetu koja bi mogla nastati, rje{enjem poljoprivrednog inspektora mo`e se odrediti da `alba ne zadr`ava izvr{enje rje{enja.

X. KAZNENE ODREDBE

^lan 138.

Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice, ako:

• zemlji{te u gra|evinskom podru~ju i zemlji{te izvan tog podru~ja predvi|eno dokumentima prostornog ure|enja za izgradnju ne odr`ava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju sve dok rje{enje o odobrenju za gra|enje ne postane kona~no (~lan 5. stav 3. ovog Zakona);

• izazove one~i{}enje i kontaminaciju poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lana 25. ovog Zakona; • direktno unosi vodom i zrakom {tetne i opasne materije iz ~lana 25. stav 1. ovog Zakona; • ne sanira u roku od 60 dana, ra~unaju}i od dana izdavanja naloga od nadle`ne inspekcije sva

one~i{}enja kontaminacije i infekcije iz ~lana 25. stav 2. ovog Zakona; • ispu{ta {tetne i opasne materije koje mogu o{tetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost

poljoprivrednog zemlji{ta i ako upotrebljava mineralna i organska gnojiva, te sredstva za za{titu bilja u koli~ini ve}oj od dozvoljene iz ~lana 26. stav 1. ovog Zakona;

• one~isti poljoprivredno zemlji{te {tetnim i opasnim materijama tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemlji{tu umanjena ili onemogu}ena iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona;

• ispitivanje poljoprivrednog zemlji{ta vr{i organizacija koja ne ispunjava uvjete iz ~lana 28. stav 2. ovog Zakona;

• ne vr{i sistemsku kontrolu plodnosti zemlji{ta koje je katastarskim klasiranjem svrstano od 1. do 4. katastarske klase obradivog poljoprivrednog zemlji{ta, ~ija je povr{ina ve}a od 0,2 ha iz ~lana 31. stav 2. ovog Zakona;

• koristi poljoprivredno zemlji{te u nepoljoprivredne svrhe du`e od roka utvr|enog poljoprivrednom saglasno{}u za privremenu promjenu namjene iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona;

• mijenja namjenu poljoprivrednog zemlji{ta ili ga koristi u nepoljoprivredne svrhe prije dono{enja plana prostornog ure|enja kojim se tom zemlji{tu utvr|uje namjena iz ~lana 48. stav 1. ovog Zakona;

• koristi poljoprivredno zemlji{te u nepoljoprivredne svrhe bez poljoprivredne saglasnosti iz ~lana 50. stav 4. ovog Zakona;

• ne uplati propisanu naknadu radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lana 57. stav 1. ovog Zakona;

• provodi komasacione i melioracione postupke na podru~ju za koje nisu doneseni planovi prostornog ure|enja, urbanisti~ke osnove, kao i Program gospodarenja iz ~lana 73. stav 1. ovog Zakona;

• poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave za ~ije je kori{tenje data koncesija daje u zakup ili potkoncesiju iz ~lana 117. stav 7. ovog Zakona.

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM.

^lan 139.

Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice, ako:

• po~inilac {tete ne plati tro{kove radova na ispitivanju i dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona;

• ne vr{i ispitivanje plodnosti tla svake pete godine iz ~lana 31. stav 3. ovog Zakona; • sistemsku kontrolu plodnosti zemlji{ta vr{i pravno lice suprotno ~lanu 31. stav 4. ovog Zakona; • pravno lice iz ~lana 31. stav 4. ovog ~lana ne podnese izvje{taj vlasniku, odnosno korisniku

zemlji{ta i nadle`nom kantonalnom ministarstvu u pisanoj i elektronskoj formi u roku od 15 dana od dana zavr{etka ispitivanja iz ~lana 31. stav 5. ovog Zakona;

• vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemlji{ta u erozivnim podru~jima ne provode propisane agrotehni~ke mjere iz ~lana 32. stav 1. ovog Zakona;

• fizi~ko i pravno lice ~ije se zemlji{te {titi protuerozivnim mjerama ne plati tro{kove provo|enja mjera iz ~lana 33. stav 3. ovog Zakona;

• na obradivom poljoprivrednom zemlji{tu koje nije ure|eno putem arondacije i komasacije vr{i fizi~ku diobu parcele sa najmanjom veli~inom od 0,5 ha, odnosno u kra{kim krajolicima 0,2 ha, osim ako to zahtijeva op}i interes utvr|en ovim Zakonom iz ~lana 34. stav 1.;

• na obradivom poljoprivrednom zemlji{tu ure|enom arondacijom i komasacijom vr{i fizi~ku diobu usitnjavanjem parcela ~ija je povr{ina manja od jednog hektara, osim u postupku izgradnje meliorativnih sistema, izgradnje javnih objekata i vra}anja zemlje po zakonskim propisima iz ~lana 34. stav 2. ovog Zakona;

• vr{i spaljivanje organskih ostataka poslije `etve usjeva na poljoprivrednom zemlji{tu iz ~lana 35. stav 4. ovog Zakona;

• izvodi edukacijski program za koji nema saglasnost kantonalnog ministarstva iz ~lana 36.; • poljoprivredno zemlji{te ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju osim u slu~ajevima i pod

uvjetima utvr|enim ovim Zakonom iz ~lana 37. ovog Zakona; • ne koristi i ne obra|uje poljoprivredno zemlji{te na na~in propisan ovim Zakonom iz ~lana 37. stav

2.; • ne pridr`ava se mjera propisanih u programu kori{tenja iz ~lana 39. stav 2. ovog Zakona; • korisnik poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave da poljoprivredno zemlji{te u podzakup iz

~lana 40. stav 4. ovog Zakona; • se ne pridr`ava propisanih mjera op}ina o pru`anju usluga poljoprivrednim strojevima i oru|ima,

mjera za za{titu od poljskih {teta, mraza, tu~e, po`ara i poplava, sje~e, odnosno zabrane sje~e vo}nih stabala, kr~enja me|a i `ivica kao i odvodnje na odre|enim povr{inama poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lana 41. stav 2. ovog Zakona;

• koristi obradivo poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije u nepoljoprivredne svrhe, a ne postoje usagla{eni planski akti iz ~lana 50. stav 1. ovog Zakona;

• ne plati naknadu zbog umanjenja vrijednosti i povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta kao dobra od op}eg interesa, osim u slu~ajevima iz ~lana 53. ovog Zakona za trajno ili privremeno mijenjanje namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe iz ~lana 52. stav 1. ovog Zakona;

• prije po~etka izvo|enja radova na poljoprivrednom zemlji{tu ne skine i deponira plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ure|enja i rekultivacije zemlji{ta iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona;

• daje pa{njake u podzakup iz ~lana 59. stav 3. ovog Zakona; • ne posjeduje dozvolu za ispa{u stoke iz ~lana 59. stav 4. ovog Zakona; • ne pridr`ava se na~ina i vremena ispa{e stoke koje je vlasnik utvrdio kao i mjera iz programa

kori{tenja pa{njaka iz ~lana 62. ovog Zakona;

• vr{i ispa{u stoke prije, odnosno poslije odre|enih rokova ispa{e iz ~lana 65. stav 2. ovog Zakona; • ne koristi pa{njak du`e od dvije godine ili ga ne koristi na na~in propisan programom iz ~lana 62.

stav 1. ovog Zakona i ne obavijesti o tome kantonalno ministarstvo do 31. marta iz ~lana 66.; • vr{i nomadsku ispa{u stoke suprotno ~lanu 67. ovog Zakona; • nema zaklju~en ugovor sa zakupodavcem zemlji{ta za ispa{u stoke iz ~lana 68. stav 1. ovog

Zakona; • ne provodi propisane agrotehni~ke mjere, te ne odr`ava dugogodi{nje nasade i vi{egodi{nje kulture

podignute radi za{tite od erozije na tom zemlji{tu iz ~lana 82.stav 3. ovog Zakona; • vr{i izgradnju sistema za odvodnju i navodnjavanje suprotno propisima o izgradnji objekata iz

~lana 85. ovog Zakona; • ne osigura odr`avanje sistema za odvodnju i navodnjavanje poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lana 87.

stav 1. ovog Zakona; • ne koristi sistem za navodnjavanje u skladu sa Programom iz ~lana 89. ovog Zakona; • projekt pobolj{anja kvaliteta obradivog poljoprivrednog zemlji{ta i pretvaranje neobradivog u

obradivo zemlji{te izra|uje suprotno ~lanu 93. stav 3. ovog Zakona; • nema saglasnost na projekat rekultivaciji iz ~lana 94.stav 3.ovoga zakona; • namjerava prodati poljoprivredno zemlji{te od 1.do 4. bonitetne kategorije, a nije uru~io ponudu

op}inskom organu na ~ijoj se teritoriji nalazi poljoprivredno zemlji{te iz ~lana 102. stav 1. ovog Zakona;

• poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave daje u podzakup iz ~lana 105. stav 3. ovog Zakona; • ne vodi evidenciju o poljoprivrednom zemlji{tu koje koristi iz ~lana 127. stav 1. ovog Zakona; • na poljoprivrednom zemlji{tu gdje je izvr{ena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih

sirovina prije stupanja na snagu ovog Zakona korisnici ovih sirovina u roku od devet mjeseci ne izvr{e uplatu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta i rekultivaciju zemlji{ta iz ~lana 145. ovog Zakona.

Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

^lan 140.

Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pojedinac (fizi~ko lice), ako:

• zemlji{te u gra|evinskom podru~ju i zemlji{te izvan tog podru~ja predvi|eno dokumentima prostornog ure|enja za izgradnju ne odr`ava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju sve dok rje{enje o odobrenju za gra|enje ne postane kona~no iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona;

• ispu{ta ili odla`e {tetne i opasne materije na poljoprivredno zemlji{te, te nepravilno upotrebljava mineralna i organska gnojiva i sredstva za za{titu bilja u koli~ini ve}oj od dozvoljene iz ~lana 25. st. 2. i 3. ovog Zakona;

• ne vr{i obaveznu sistematsku kontrolu ispitivanja plodnosti tla iz ~lana 31. stav 2. ovog Zakona; • ne provodi mjere suzbijanja poljskih {teta na na~in propisan ~lanom 35. stav 2. ovog Zakona; • se ne pridr`ava propisanih mjera op}ine o pru`anju usluga poljoprivrednim strojevima i oru|ima,

mjera za za{titu od poljskih {teta, mraza, tu~e, po`ara i poplava, sje~e, odnosno zabrane sje~e vo}nih stabala, kr~enja me|a i `ivica kao i odvodnje na odre|enim povr{inama poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona;

• vr{i spaljivanje organskih ostataka poslije `etve usjeva na poljoprivrednom zemlji{tu iz ~lana 35. stav 4. ovog Zakona;

• poljoprivredno zemlji{te ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod uvjetima utvr|enim iz ~lana 37. stav 1. ovog Zakona;

• ne koristi i ne obra|uje poljoprivredno zemlji{te na na~in propisan iz ~lana 37. stav 2. ovog Zakona;

• korisnici poljoprivrednog zemlji{ta koje je u vlasni{tvu dr`ave ne donesu program kori{tenja iz ~lana 39. stav 1. ovog Zakona;

• ne pridr`ava se mjera propisanih u programu kori{tenja iz ~lana 39. stav 2. ta~ka 3.ovog Zakona; • ne osigura upotrebu zemlji{ta na na~in propisan u ~lanu 42. stav 1. ovog Zakona i o tome ne

informira op}inski organ o mjestu, katastarskoj op}ini, ~estici, klasi, kulturi i povr{ini, te udjelu u vlasni{tvu najkasnije do 31. marta godine za koju se utvr|uje taksa iz ~lana 42. stav 2. ovog Zakona;

• koristi poljoprivredno zemlji{te u nepoljoprivredne svrhe du`e od roka utvr|enog poljoprivrednom saglasno{}u za privremenu promjenu namjene iz ~lana 47. stav 4. ovog Zakona;

• koristi obradivo poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije u nepoljoprivredne svrhe, a ne postoje usagla{eni planski akti iz ~lana 50. stav 1. ovog Zakona;

• koristi poljoprivredno zemlji{te u nepoljoprivredne svrhe bez poljoprivredne saglasnosti kantonalnog ministarstva iz ~lana 50. stav 4. ovog Zakona;

• ne plati naknadu zbog umanjenja vrijednosti i povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta kao dobra od op}eg interesa, osim u slu~ajevima iz ~lana 53. ovog Zakona za trajnu ili privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe iz ~lana 52. stav 1. ovog Zakona;

• ne skine i deponira plodni i potencijalno plodni sloj tla za potrebe ure|enja i rekultivacije zemlji{ta iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona;

• ne uplati propisanu naknadu radi osiguranja rekultivacije poljoprivrednog zemlji{ta iz ~lana 57. stav 1. ovog Zakona;

• korisnik pa{njaka iz stava 1. ~lana 59. ovog Zakona daje pa{njak u podzakup iz ~lana 59. stav 3. ovog Zakona;

• ne posjeduje dozvolu za ispa{u stoke iz ~lana 59. stav 4. ovog Zakona; • vr{i privo|enje pa{njaka drugoj kulturi bez privredno-tehni~ke dokumentacije i bez saglasnosti

kantonalnog ministarstva iz ~lana 60. stav 3. ovog Zakona; • ne pridr`ava se na~ina i vremena ispa{e stoke koje je vlasnik utvrdio, kao i mjera iz programa

kori{tenja pa{njaka iz ~lana 62. ovog Zakona; • vr{i ispa{u stoke prije, odnosno poslije odre|enih rokova iz ~lana 65. stav 2. ovog Zakona; • ne koristi pa{njak du`e od dvije godine ili ga ne koristi na na~in propisan programom iz ~lana 62.

stav 1. i ne obavijesti o tome kantonalno ministarstvo do 31. marta iz ~lana 66. ovog Zakona; • vr{i nomadsku ispa{u stoke suprotno ~lanu 67. ovog Zakona; • nema zaklju~en ugovor sa zakupodavcem zemlji{ta za ispa{u stoke iz ~lana 68. stav 1. ovog

Zakona; • ne provodi propisane agrotehni~ke mjere, te ne odr`ava dugogodi{nje nasade i vi{egodi{nje kulture

podignute radi za{tite od erozije na tom zemlji{tu iz ~lana 82. stav 3. ovog Zakona; • vr{i izgradnju sistema za odvodnju i navodnjavanje suprotno propisima o izgradnji objekata iz

~lana 85. ovog Zakona; • projekt pobolj{anja kvaliteta obradivog poljoprivrednog i pretvaranje neobradivog u obradivo

zemlji{ta izra|uje suprotno ~lanu 93. stav 3. ovog Zakona; • nema saglasnost na projekt rekultivacije izdat od kantonalnog ministarstva iz ~lana 94. stav 3. ovog

Zakona; • proda poljoprivredno zemlji{te od 1. do 4. bonitetne kategorije, a nije uru~io ponudu op}inskom

organu na ~ijoj se teritoriji nalazi poljoprivredno zemlji{te iz ~lana 102. stav 1. ovog Zakona; • poljoprivredno zemlji{te u vlasni{tvu dr`ave da u podzakup iz ~lana 105. stav 3. ovog Zakona; • na poljoprivrednom zemlji{tu gdje je izvr{ena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih

sirovina prije stupanja na snagu ovog Zakona korisnici ovih sirovina u roku od devet mjeseci ne izvr{e uplatu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta i rekultivaciju zemlji{ta iz ~lana 145. ovog Zakona.

^lan 141.

Sredstva dobivena od nov~anih kazni za prekr{aje i izre~enih za{titnih mjera prema odredbama ovog Zakona prihod su bud`eta kantona i Federacije.

XI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 142.

Postupci davanja u zakup, koncesije, izdavanja poljoprivredne saglasnosti i utvr|ivanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave zapo~eti do stupanja na snagu ovog Zakona dovr{it }e se prema odredbama ovog Zakona. Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemlji{ta sklopljeni i ovjereni prije stupanja na snagu ovog Zakona va`e}i su do isteka ugovorenog roka.

^lan 143.

Do izrade karata upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemlji{ta i izrade prostorno-planske dokumentacije kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta od 1. do 4. bonitetne kategorije u nepoljoprivredne svrhe mo`e se vr{iti samo za izgradnju kapitalnih objekata od op}eg interesa utvr|enih u ~lanu 48. stav 3. ovog Zakona, ali ne du`e od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

^lan 144.

U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona federalni ministar donijet }e sljede}e provedbene propise o:

1. jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje zemlji{ta u kategorije pogodnosti iz ~lana 24. ovog Zakona;

2. materijama koje se smatraju {tetnim i opasnim, te grani~ne vrijednosti dozvoljenih koli~ina {tetnih i opasnih materija u tlu, monitoring i metode njihovog ispitivanja, prevencije, za{tite i sanacije iz ~lana 25. stav 3. ovog Zakona;

3. mineralnim i organskim gnojivima i supstratima i o upisu u upisnik gnojiva i supstrata iz ~lana 25. stav 4. ovog Zakona;

4. od{tetnom cjeniku za sve {tete pri~injene poljoprivrednom zemlji{tu i na poljoprivrednom zemlji{tu iz ~lana 26. stav 3. ovog Zakona;

5. jedinstvenoj metodologiji monitoringa i zemlji{no-informacionog sistema iz ~lana 29. stav 2. ovog Zakona;

6. obliku, sadr`aju, na~inu vo|enja i pristupu bazi podataka iz ~lana 30. stav 3. ovog Zakona;

7. postupku, radnjama i uvjetima za vr{enje sistematske kontrole zemlji{ta iz ~lana 31. stav 7. ovog Zakona;

8. jedinstvenoj metodologiji za razvrstavanje poljoprivrednog zemlji{ta u bonitetne kategorije iz ~lana 48. stav 5. ovog Zakona;

9. obaveznoj jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata rekultivacije iz ~lana 57. stav 5. ovog Zakona;

10. na~inu i metodama atestiranja poljoprivredne mehanizacije iz ~lana 70. stav 2. ovog Zakona;

11. uputstvu o jedinstvenoj metodologiji za izradu projekata programa ure|enja zemlji{ta iz ~lana 72. stav 4. ovog Zakona;

12. jedinstvenoj metodologiji za izradu projekta za odvodnju i mjere za{tite od uticaja povr{inskih voda i poplava iz ~lana 86. stav 3. ovog Zakona;

13. uvo|enju, izvo|enju, upravljanju, funkcioniranju i odr`avanju melioracijskih sistema iz ~lana 88. stav 3. ovog Zakona;

14. obra~unavanju i pla}anju naknade za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje iz ~lana 88. stav 4. ovog Zakona;

15. uvjetima i na~inu zamjene poljoprivrednog zemlji{ta, te kori{tenju sredstava ostvarenih od zakupa, koncesije i zamjene poljoprivrednog zemlji{ta u vlasni{tvu dr`ave iz ~lana 122. stav 3. ovog Zakona;

16. metodama, obliku i sadr`aju obrazaca, na~inu vo|enja evidencija, te rokovima i na~inu dostavljanja slu`benih evidencija iz ~lana 128. stav 2. ovog Zakona.

^lan 145.

Na poljoprivrednom zemlji{tu gdje je izvr{ena eksploatacija industrijskih i ostalih mineralnih sirovina prije stupanja na snagu ovog Zakona, korisnici ovih sirovina du`ni su u roku od devet mjeseci izvr{iti uplatu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemlji{ta i izvr{iti rekultivaciju zemlji{ta.

^lan 146.

Dru{tveno-pravna i pravna lica koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona koriste poljoprivredno zemlji{te nastavljaju koristiti to zemlji{te do njihove pretvorbe u privredna dru{tva kojima je poznat vlasnik.

Pravnim licima, koja su na dan stupanja na snagu ovog Zakona imala pravo kori{tenja poljoprivrednog zemlji{ta u dr`avnom vlasni{tvu, to pravo prestaje: danom isteka roka odre|enog ugovorom o davanju na kori{tenje tog zemlji{ta i danom dono{enja odluke o davanju u zakup tog zemlji{ta, odnosno danom otu|enja tog zemlji{ta.

Pravno lice nastalo pretvorbom dru{tveno-pravnog lica iz stava 2. ovog ~lana du`no je o tome obavijestiti Federalno ministarstvo u roku od 30 dana od dana obavljene pretvorbe, a radi ure|ivanja odnosa u vezi sa daljnjim kori{tenjem poljoprivrednog zemlji{ta prema odredbama ovog Zakona.

Ukoliko pravno lice nastalo pretvorbom dru{tveno-pravnog lica ne postupi u skladu sa st. 2. i 3. ovog ~lana, smatra se da protupravno koristi poljoprivredno zemlji{te.

Pravna lica iz stava 2. ovog ~lana du`na su u roku od 30 dana od dana prestanka prava kori{tenja poljoprivredno zemlji{te u dr`avnom vlasni{tvu prenijeti na upravljanje Federalnom ministarstvu, odnosno zakupoprimcu, koncesionaru ili kupcu.

^lan 147.

Strana fizi~ka lica koja su do dana stupanja na snagu ovog Zakona stekla u vlasni{tvo poljoprivredno zemlji{te ne mogu tim zemlji{tem raspolagati i optere}ivati ga.

Vlada Federacije, na prijedlog zainteresiranog lica, mo`e odlu~iti da se odre|eno poljoprivredno zemlji{te izuzme od zabrane raspolaganja i optere}enja.

Pravni posao sklopljen suprotno odredbama stava 1. ovog ~lanka je ni{tavan.

^lan 148.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena odredbi Zakona o poljoprivrednom zemlji{tu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98).

Do dono{enja podzakonskih propisa iz ~lana 144. ovog Zakona na teritoriji Federacije primjenjivat }e se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog Zakona.

Stupanjem na snagu ovog Zakona na teritoriji Federacije ostali zakonski i podzakonski propisi koji su se primjenjivali u oblasti poljoprivrede u Federaciji, a koji su u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona moraju se uskladiti najkasnije u roku od jedne godine, ra~unaju}i od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Do zavr{etka postupka uskla|ivanja i u slu~aju razli~itih rje{enja predvi|enih u drugim propisima iz oblasti poljoprivrede, primjenjivat }e se odredbe ovog Zakona.

^lan 149.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH".

Predsjedavaju}i Doma naroda

Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r.

Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma

Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r.