zakljucak

1
Po podacima Nacionalne službe za zapošljavanje na posao u Srbiji trenutno čeka 924.450 ljudi, što je za 4,2 odsto ili 36.863 ljudi više u odnosu na april prošle godine. Tako je stopa nezaposlenosti u Srbiji trenutno 28,12 odsto. Veliki problem je visoka stopa nezaposlenosti mladih između 26 i 30 godina, ali i kategorije starijih od 50 godina. Nezaposlenost je ekonomski i socijalni problem broj jedan u državi i zato će biti i prvi od pet prioriteta Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj. Cilj mera koje će Ministarstvo preduzeti jeste da se stopa nezaposlenosti u narednih pet godina prepolovi. Taj cilj je realan, jer ako su Poljska i Slovačka, za samo tri godine, uspele da broj nezaposlenih smanje za polovinu, ne vidim zašto to i nama ne bi pošlo za rukom. U tome će nam od velike koristi biti grinfild investicija, zatim odobravanje kredita bez hipoteke za početnike, nastavak kreditiranja samozapošljavanja, usmeravanje sredstava iz Fonda za razvoj vlasnicima zanatskih radnji i preduzetnicma i aktivne mere zapošljavanja preko Nacionalne službe za zapošljavanje. U Srbiji vlada hronična nezaposlenost, posebno radno sposobnih lica do 40 godina starosti. U proteklom periodu od 2000. godine broj zaposlenih lica je smanjen umesto da je povećan. Osnovni uzrok je u načinu sprovođenja privatizacije koji je pasivizirao osnovne privredne subjekte. Sva prava u sprovođenju privatizacije su na republičkom organu. Spojena je izvršna i kontrolna funkcija u jednom organu. Na taj način, organu za privatizaciju primarni su poslovi prodaje sa kojima je preopterećen, a ostale funkcije među kojima i zapošljavanje posebno tehnološkog viška su dobili sporedni značaj. Pozitivna iskustva zemalja koje su uspešno sprovele privatizaciju, kao npr. Slovenije, Češke, Poljske, Mađarske i skandinavskih zemalja, ne koriste se. Kod Slovenije je organ republike imao koordinirajuću i mahom kontrolnu ulogu, a preduzeća su bila subjekat a ne objekat privatizacije. U narednom periodu predstoji privatizacija javnih i oko 1.000 više ili manje problematičnih manjih preduzeća. Za mnoga ova preduzeća neophodno je primeniti iskustvo Slovenije, pomoći im i nastojati da se spase što se spasti može uz puno učešće menadžmenta preduzeća. Otvaranju novih radnih mesta ne posvećuje ce odgovarajuća pažnja. Iako je Mađarska u vremenu od oko dve godine osnovala oko 1,000.000 malih firmi, Poljska, Češka Slovenija i baltičke zemlje rešile problem zapošljavanja osnivanjem malih firmi, nameće se pitanje da li je u Srbiji problem uslova, opredeljenja ili sposobnosti za usporeni razvoj preduzetništva i malih firmi. Proklamovana politika ide u prilog razvoja preduzetništva i malih preduzeća, ali su rezultati skromni. Samo se razvojem preduzetništva i malih firmi uspešnije mogu rešiti problemi zapošljavanja.

Upload: seminarskiradovimirjana

Post on 18-Dec-2015

3 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

zakljucak

TRANSCRIPT

Po podacima Nacionalne slube za zapoljavanje na posao u Srbiji trenutno eka 924.450 ljudi, to je za 4,2 odsto ili 36.863 ljudi vie u odnosu na april prole godine. Tako je stopa nezaposlenosti u Srbiji trenutno 28,12 odsto. Veliki problem je visoka stopa nezaposlenosti mladih izmeu 26 i 30 godina, ali i kategorije starijih od 50 godina.Nezaposlenost je ekonomski i socijalni problem broj jedan u dravi i zato e biti i prvi od pet prioriteta Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj.Cilj mera koje e Ministarstvo preduzeti jeste da se stopa nezaposlenosti u narednih pet godina prepolovi. Taj cilj je realan, jer ako su Poljska i Slovaka, za samo tri godine, uspele da broj nezaposlenih smanje za polovinu, ne vidim zato to i nama ne bi polo za rukom. U tome e nam od velike koristi biti grinfild investicija, zatim odobravanje kredita bez hipoteke za poetnike, nastavak kreditiranja samozapoljavanja, usmeravanje sredstava iz Fonda za razvoj vlasnicima zanatskih radnji i preduzetnicma i aktivne mere zapoljavanja preko Nacionalne slube za zapoljavanje.U Srbiji vlada hronina nezaposlenost, posebno radno sposobnih lica do 40 godina starosti. U proteklom periodu od 2000. godine broj zaposlenih lica je smanjen umesto da je povean. Osnovni uzrok je u nainu sprovoenja privatizacije koji je pasivizirao osnovne privredne subjekte. Sva prava u sprovoenju privatizacije su na republikom organu. Spojena je izvrna i kontrolna funkcija u jednom organu. Na taj nain, organu za privatizaciju primarni su poslovi prodaje sa kojima je preoptereen, a ostale funkcije meu kojima i zapoljavanje posebno tehnolokog vika su dobili sporedni znaaj.Pozitivna iskustva zemalja koje su uspeno sprovele privatizaciju, kao npr. Slovenije, eke, Poljske, Maarske i skandinavskih zemalja, ne koriste se. Kod Slovenije je organ republike imao koordinirajuu i mahom kontrolnu ulogu, a preduzea su bila subjekat a ne objekat privatizacije. U narednom periodu predstoji privatizacija javnih i oko 1.000 vie ili manje problematinih manjih preduzea. Za mnoga ova preduzea neophodno je primeniti iskustvo Slovenije, pomoi im i nastojati da se spase to se spasti moe uz puno uee menadmenta preduzea. Otvaranju novih radnih mesta ne posveuje ce odgovarajua panja.Iako je Maarska u vremenu od oko dve godine osnovala oko 1,000.000 malih firmi, Poljska, eka Slovenija i baltike zemlje reile problem zapoljavanja osnivanjem malih firmi, namee se pitanje da li je u Srbiji problem uslova, opredeljenja ili sposobnosti za usporeni razvoj preduzetnitva i malih firmi. Proklamovana politika ide u prilog razvoja preduzetnitva i malih preduzea, ali su rezultati skromni. Samo se razvojem preduzetnitva i malih firmi uspenije mogu reiti problemi zapoljavanja.