zagrebački zoo dobio više od 35 milijuna kuna iz eu fondova · 2015-01-18 · 10 sandra Švaljek...

broj 90 | godina 7 | besplatni primjerak Petak, 14. studenoga 2014.

6 .rtS3 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare

PRILOG: ,,Humans of Zagreb’’- ljudske priče na prvom mjestu (str. 20-21)

Vi pitate, Grad Zagreb odgovara

Sandra Švaljek:,,Obrtnici i mali poduzetniciiznimno su bitni za razvoj gospodarstva u gradu Zagrebu’’

Službeno glasilo Grada Zagreba

Gost uvodničarEmil Tuk, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredui šumarstvo

12 .rtS

13 .rtS

Na krovu MSU-aMuškarci plesali Zumbu zažene oboljele od raka Str.10

Zakaj volim ZagrebZagrepčani izložbom pokazaliljubav prema gradu

Saša AnočićIntervju s autorom i redateljem,,Kauboja’’ Str.29

Str.12

Zagrebački ZOO dobio više od 35 milijuna kuna iz EU fondova

Blic vijesti02 zagreb.hr14. studenog 2014.

Agencija Standard & Poor’s potvr-dila je krajem listopada stabilan rej-ting Zagrebačkog holdinga i Grada Zagreba, a u izvješću je dodatno istaknuto da nepovoljna situacija, koja je prošlog mjeseca zadesila gradske vlasti, neće utjecati na njihov rejting. Izrazili su uvjerenje u nesmetani nastavak redovnog poslovanja Zagrebačkog holdinga i Gradske uprave, napominjući ipak da će i dalje pomno pratiti razvoj situacije oko dnevno-političkih događanja.

Standard & Poor’s potvrdio rejting Zagrebačkog holdinga i Grada Zagreba

Morcheeba ponovo u Tvornici kulture Ada Walzer, stanovnica Doma za

starije i nemoćne osobe Centar, prošlog je mjeseca proslavila svoj stoti rođendan. U Zagrebu trenut-no živi nešto više od 190 osoba sa 100 i više godina, od toga je 80% žena, a 20% muškaraca. Inače, Ada

U Zagrebu trenutno gotovo 200 osoba starijih od sto godina

Pripreme za jubilarni deseti INmusic festival već su počele, a poznato je i vrijeme njegova održavanja. Zato treba zabilježiti da će se idući festival na zagrebačkom jezeru Jarun održati od 22. do 24. lipnja 2015. godine, a na de-seti rođendan predstavit će se u još boljem i većem izdanju. Na službenim stranicama festivala već je objavljen i popis želja gdje po-sjetitelji mogu upisivati svoje favo-rite koje bi rado željeli vidjeti i čuti iduće godine na najvećem „open air“ festivalu u Hrvatskoj.

Bombastična najava desetog INmusic festivala

Srčani zastoj jedan je od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj i upravo zbog toga se ovogodišnji Europski dan oživljavanja srca održao pod motom „Vaše ruke mogu spasiti život voljene osobe“. Podršku ak-ciji, tijekom koje su liječnici i stu-denti medicine građane podučavali pravilnoj reanimaciji osoba s iz- nenadnim srčanim zastojem, svojim su dolaskom pružili predsjednik RH dr. Ivo Josipović i ministar zdravlja dr. Siniša Varga.„U slučaju kada nazočni ne pro-vode kardiopulmonalnu reanima-ciju, svaka minuta odgode smanjuje uspješnost ishoda za oko 10 do 12%. S druge strane kardiopul-monalna reanimacija, koju provode laici koji su posvjedočili srčanom zastoju, povećava uspješnost 2 do 3 puta”, kazala je prim. dr. sc. Silvija Hunyadi-Antičević, članica Hrvatskog društva za reanimatolo-giju Hrvatskoga liječničkog zbora.

U Zagrebu obilježen Europski dan oživljavanja srca

Samo godinu dana od posljed-njeg nastupa, britanski pop trio Morcheeba ponovo se vraća u Tvornicu kulture. Koncert će održati 11. prosinca u sklopu turneje ,,Greatest Hits Plugged&Unplugged” na kojoj će publika moći čuti naj-bolje radove nastale u gotovo dva desetljeća djelovanja benda, čiji su članovi nastojali pod svaku cijenu uključiti Tvornicu kulture u plan ove nove turneje.

Na inicijativu Grada Zagreba u listopadu je osnovana humani-tarna udruga za podršku i poti-canje zajedništva naziva „Hrvatska pomaže“. Udruga je osnovana pod pokroviteljstvom predsjednika Re-publike Hrvatske Ive Josipovića, a među osnivačima su Grad Zagreb, koji je Udruzi dao prostor za rad u Masarykovoj 22, Grad Osijek te Grad Dubrovnik. „Nesreća koja je pogodila istok Hrvatske pokazala je koliko smo dobri ljudi i koliko smo spremni učiniti jedni za druge. Pokrenula se lavina dobrote i želje da jedni drugima pomognemo. Upravo zbog toga pokrećemo udrugu Hrvatska pomaže koja nije jednokratna humanitarna akcija, već inicijativa koja prerasta okvire jedne nevolje, a čijim se osniv-anjem želi poticati zajedništvo i promicati dobrota“, naglasila je predsjednica Udruge Đurđa Adlešić.

Udruga „Hrvatska pomaže“

Walzer rođena ja 1914. u Rijeci, završila je Filozofski fakultet i pos-vetila se povijesti umjetnosti. Zbog ljubavi se preselila u Njemačku gdje je živjela sve do 1990. godine, a od 2004. je stanar-ka Doma Centar.

Primanjem rektorskih insignija, rektorskog lanca i žezla, Damir Boras uveden je u čast i službu rektora Sveučilišta u Zagrebu kao 82. rektor tog najvećeg hrvatskog sveučilišta i najstarijega u konti-nuitetu nastave. Na svečanosti u zagrebačkom HNK pozvao je sve uzvanike i mjerodavne u društvu da njemu i njegovim suradnici-ma pomognu u obnašanju ovog plemenitog posla na dobrobit zemlje te europske i svjetske za-jednice. Parafrazirajući riječi ve-likoga hrvatskog pjesnika Antuna Branka Šimića, rektor Boras poru-čio je kako iskreno želi da njegovi suradnici i on rade „tako da ih sve prožme blaga svjetlost zvijezda”.

Svečana inauguracija novog rektora Sveučilišta u Zagrebu

Sredinom prošlog mjeseca pri-godnom svečanošću otvorena je Osnovna škola Iver u istoimenom naselju Sesvetskog Kraljevca. Ravnateljica Katarina Rajković izrazila je zadovoljstvo zbog u- vjeta rada u novom, moderno opre- mljenom objektu koji ima 17 učionica i 13 kabineta. „Imamo 208 učenika i 37 djelatnika, a rad u jednoj smjeni velika je pred-nost jer djeci ostaje više vremena za slobodne aktivnosti i druženje s roditeljima“, izjavila je.

Otvorena Osnovna škola Iver u Sesvetskom Kraljevcu

Krajem listopada, na Britan-skom trgu u Zagrebu, započela je provedba pilot projekta „BoB – biciklom na autobus“. Cilj projekta, sufinanciranog od strane Europske komisije iz fonda „CIVITAS CAPITAL“, jest poboljšanje biciklističke infra-strukture. Građanima je omogućen besplatan prijevoz bicikala auto-busima na linijama 102 – od Britan-skog trga do Mihaljevca, 103 – od Britanskog trga do Kraljevca te na izvanrednoj liniji 140 – od Mihaljev-ca do Sljemena.

Započela provedba pilot projekta „BoB – biciklom na autobus“

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je podružnici Zagrebparking subvencije u visini od 40 posto za projekt pod nazivom „Ekološka i energetski učinkovita javna rasvjeta u javnim garažama Grada Zagreba“. Na web strani-cama Zagrebparkinga pohvalili su se kako će energetski učinkovita javna rasvjeta uvelike smanjiti potrošnju električne energije u jav-

Zagrebparkingu odobreno sufinanciranje ekološke rasvjete u javnim garažama

nim garažama, čime podružnica Zagrebparking daje svoj doprinos u provođenju nacionalnog pro-grama energetske učinkovitosti u okvirima pravne stečevine Europ-ske unije.

Prvog tjedna studenog, osam novih vozila hitne medicinske pomoći stavljeno je na raspo-laganje Domu zdravlja Zagrebačke županije. Velika je to vijest, poseb-no imajući u vidu činjenicu da je Zavod za hitnu medicinu po-sljednja nova vozila nabavio još u proljeće 2012. godine. Nova vozila vrijedna su 2.740.000 kuna od čega je Zagrebačka županija osigurala 2.715.000 kuna, dok je ostatak pokrio Zavod. „Radimo u osam ispostava, najveća je u Velikoj Gorici, a svaka ispostava dobiva po jedno vozilo koje će nam pomoći da budemo još bolji i učinkovitiji u pružanju hitne pomoći“, izjavio je za portal vgdanas.hr ravnatelj Zavo-da za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik.

Osam novih vozila hitne pomoći za DZ Zagrebačke županije

Čaga u Prečkom – svake druge subote do lipnja 2015.Počevši od 8. studenog, Dom Kulture u Prečkom već četvrtu sezonu zaredom otvara svoja vrata zagrebačkim čagerima i čagericama u želji da uz zvukove dobrog rock’n’rolla, tanga, salse, cha-cha-cha te pokojeg engleskog ili bečkog valcera razgale svoje ,,rasplesane” duše i uživaju u do-broj glazbi.Ove zanimljive susrete organizira „Udruga zagrebačkih rockera i čagera“, a plesnjaci će se održavati svake druge subote u mjesecu, sve do lipnja 2015. godine.

Gost uvodničar 03

Impressum

Naručitelj:Grad Zagreb

Nakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Ljubica Jurič

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hrTomašićeva 12, Zagrebtel: 01 555 1353e-mail: [email protected]

Tisak:Tiskara Zagreb d.o.o.Radnička cesta 210Zagreb

Glavni urednik:Marko [email protected]

Novinari:Maja ŠpoljarecMaja Jurković

Grafička priprema i dizajn:Goran Malnar

Fotografije:Maja Špoljarecwww.zagreb.hrwww.zgh.hrGoran Kovačević KovaZgGrađani grada Zagreba Naslovnica: Maja Špoljarec

Idući broj izlazi12. prosinca 2014.

Iz sadržaja:

Foto : Maja Špoljarec

zagreb.hr14. studenog 2014.

7 Novi prostori za Zagrebački inkubator poduzetništva 8 Novoosnovano KUD Borovje u potrazi za vlastitim prostorima 10 Sandra Švaljek među govornicima na otvaranju REXPO 2014. 12 Grad Zagreb organizirao dvodnevnu startup konferenciju Zagreb Connect 13 U Zagrebu otvorena najveća trgovina sportskom opremom Decathlon 14 TEMA BROJA: Zagrebački ZOO dobio više od 35 mil. kuna iz EU fondova 20 PRILOG: ,,Humans of Zagreb” 23 Simultana akcija: Zagreb i Osijek traže udomitelje za napuštene pse 24 Stopostotni kisik za zdraviji i snažniji organizam 30 PREPORUKE: Filmska mećava sa sjevera Europe - Danska

S osobitim zadovoljstvom u ime Gradskog ureda za polj o-

privredu i šumarstvo, operativ-no nadležnog za rad Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba, i kao koordinator Projekta imam čast i zadovoljstvo najaviti prvi infra-strukturni projekt Grada Zagreba koji će se financirati sredstvima strukturnih fondova EU.

Primjer za budućnost

Projekt „Modernizacija Zoološkog vrta grada Zagreba“ predstav-lja uspjeh timova Grada Zagreba i Ustanove ZOO Zagreb, koji su svojim požrtvovnim radom po-kazali smjer kojim se trebamo u budućnosti kretati. Osim direktno uključenih zaposlenika ovih in-stitucija veliku je pomoć Projektu pružala i cijela gradska uprava, koja je prepoznala uložene napore te bezrezervno pomagala rješavanju niza problema s kojima se svaki projekt ovakvog tipa susreće ti-jekom izrade i razvoja.

Stoga mislim da nije netočno reći kako je ovo prototip koji treba sli-

jediti i u budućnosti, kako bi se stvorila što šira baza projekata i tako brže rješavali problemi s ko-jima se susrećemo. Odobreno sufinanciranje Projekta kruna je dugogodišnjeg rada koji je započeo 2010. godine, kada je „Modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu“ postala sastavnim djelom Razvojne strategije Grada Zagreba (ZagrebPlan). Pri tome bih spomenuo da je dio analizom uočenih problema rješavan vlastitim snagama i sred-stvima proračuna Grada Zagreba i Ustanove ZOO Zagreb.

Piše: Emil Tuk, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo

Tako smo zadnjih godina svjedočili i provedbi najvećeg zahvata u ZOO-u od 70-ih godina prošlog stoljeća (izgradnja „Tropske kuće“) - nove „Nastambe za lavove“ ot-vorene u lipnju ove godine. Pri tome smo tražili i mogućnost dru-gih izvora financiranja kako bi što lakše osigurali razvoj i održivost Zoološkog vrta, koji predstav-lja jednu od značajnih vrijednosti i prepoznatljivih točaka Zagreba.

Direktni pozitivni učinci nagospodarstvo

Iskoristio bih priliku i podsjetio da smo imali sličan pristup i kod dru-gih aktivnosti unutar Gradskog ureda te da je i za projekt „Gro-blje za kućne ljubimce“ osigurana tehnička pomoć Ministarstva re-gionalnog razvoja i fondova EU u 2013. godini. Potrebno je istaknuti da Projekt ne treba razmatrati u svijetlu samog rješavanja problema jedne gradske vrijednosti ili ustanove. Njegova provedba imat će direktne pozitivne učinke na naše gospo-darstvo i to kroz angažiranje niza stručnjaka, građevinske operative ili isporučitelja opreme.

Ne manje važno je da će Projekt imati i nesumnjivo pozitivne učinke na razvoj ljudskih potencijala u-nutar Grada Zagreba i Ustanove ZOO Zagreb, kroz stjecanje novih znanja i iskustva u provođenju složenih aktivnosti.

Stoga se nadam da će Projekt Mo-dernizacija Zoološkog vrta u Zagre-bu nastaviti uspješno s realizacijom i postizanjem svih zacrtanih ciljeva.No isto tako očekujem da to bude tek prvi projekt tj. jedan od mnogih koji tek slijede, a na korist svih nas - građana Zagreba.Foto: Maja Špoljarec

Lice grada04 zagreb.hr14. studenog 2014.

Dragi čitatelji,

Lice grada je rubrika kojom slavimo sve ljepote Zagreba te stoga pozivamo i vas na sudjelovanje u kreiranju ovih stranica. Šaljite nam fotografije omiljenih zagrebačkih lokacija, građevina koje vas oduševljavaju ili trenutaka koji su vas posebno osvojili. Pokažite nam kako vi vidite Zagreb i što na njemu najviše volite, a najbolje fotografije objavljivat ćemo u našim narednim brojevima. Pratite i našu Facebook stranicu Zagreb Online na kojoj ćemo vas povremeno i nagraditi za vaš trud. Svoje fotografije šaljite na mail adresu [email protected] Kako stoji u pjesmi ,,Serbus Zagreb moj”: Pariz nema kaj ti imaš, jer si lep i jer si naš...

Lorena Marinko

Mateja

SlavenŽeljko

Antonio Andrijana

Lice grada 05zagreb.hr14. studenog 2014.

U prošlom broju kratko smo izvijestili o obilježavanju 300. obljetnice Sinjske alke na ulicama grada Zagreba, održanom 4. listopada. Nakon što su iz Viteškog alkar-skog društva Sinj bili toliko dobri da s našom redakcijom podijele svoje fotografije, odlučili smo napraviti malu foto-priču o ovom posebnom i iznimno atraktivnom događanju u centru grada. Čestitke organizatorima i svim sudionicima, Zagreb je na jedan dan doista izgledao kao u povijesnom filmu.

Aktualno06 zagreb.hr14. studenog 2014.

Nakon objave rezultata natječaja za dodjelu potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitar-nih proizvodnih obrtničkih ak-tivnosti u listopadu, zamjenice gradonačelnika Sandra Švaljek i Vesna Kusin, u društvu pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirke Jozić te predstavnika Udruženja obrt-nika grada Zagreba i Hrvatske obrtničke komore – Obrtnička komora Zagreb Vlade Crkvenca i Ivana Obada, iznijele su sve što se unatrag 12 godina učinilo u Zagre-bu na tom planu. Švaljek je naglasi-la kako Grad Zagreb ima program kojim se od 2000. godine kontinu-irano potiče rast i razvoj obrtništva i poduzetništva, a dodatno su kreirane i nove mjere za poticanje internacionalizacije poslovanja i socijalnog poduzetništva koje su podržali i skupštinski odbori za gospodarski razvoj i kontrolu te se očekuje da će ih prihvatiti i Gradska

Sandra Švaljek: ,,Obrtnici i mali poduzetnici iznimno su bitni za razvoj gospodarstva u gradu Zagrebu’’

skupština. „S obizirom na to da su obrtnici i mali poduzetnici vrlo bitni za raz-voj gospodarstva u gradu Zagrebu, do kraja ove godine planiramo uspostaviti i novi Poduzetnički centar u okviru Razvojne agencije Zagreb u Vodnikovoj 12, s ciljem razvoja poduzetničke infrastruk-ture“, dodala je. „Na listi za dobivanje potpore na temelju ovog posljednjeg natječaja je 487 obrtnika, za što je Grad osigurao 8.890.000,00 mili-juna kuna“, naglasila je pročelnica Mirka Jozić te nastavila: „Tijekom ljeta smo, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Razvoj- nom agencijom Zagreb, omogućili samozapošljavanje 400 nezapo-slenih osoba s pojedinačnim izno-som potpore od 25.000,00 kuna, za što je osigurano 10 milijuna kuna i do sada isplaćeno 92%. Svaka inici-jativa s obrtničke strane koja može doprinijeti razvoju bit će prihvaćena

od strane Grada, između ostalog i zbog toga što smo primijetili da se uvelike smanjuje broj obrtnika.“ Predsjednik Obrtničke komore Zagreb Ivan Obad istaknuo je kredite za poduzetnike s 3,5% ka-mata, subvencije koje dobivaju od 2004., a koje im puno znače te dodatno naglasio činjenicu da gotovo milijun ljudi živi od obrta i da su obrtnici najjači gospodar-ski subjekt za punjenje gradskog i državnog proračuna.

Jasna Moj je to rodni grad, sa svim ljepotama i manama. On je moj i sve mu mogu oprostiti. Pitomo je mjesto, ni prevelik ni premalen. I kad god se odnekud vraćam, srce mi veselo zatreperi. Ponosim se što sam njegova građanka i bezuvjetno ga volim. SuzanaPrve simpatije, prvi prijatelji, prvi poljupci u ljetnim noćima. Vjenčanje i dvoje malih purgera. Eto, zato imam rad svoj Zagreb grad. PatriciaZagreb kao „monchery“, kao „fer-rero“, kao „cocolino“, kao „la vie est belle“, rastopiš se u mirisu...

MarinaNajljepše riječi o najljepšem gradu otpjevali su Zvonko Špišić i Ivo Robić i mislim da ljepših komentara od njihovih pjesama nema.

ZAŠTO VOLIM ZAGREB? (Facebook stranica Zagreb Online)

Položen kamen temeljac za Makedonsku pravoslavnu crkvu i Pastoralni centar

Krajem prošlog mjeseca, zamjenica gradonačelnika Grada Za-greba Vesna Kusin prisustvovala je blagoslovu i polaganju kamena temeljca buduće Makedonske pra-voslavne crkve i Pastoralnog centra na lokaciji omeđenoj Zagrebačkom avenijom i Novom cestom. Tijekom prigodne svečanosti, ka-men temeljac posvetio je i g.g. Stefan, Arhiepiskop ohridski i makedonski i poglavar Makedon-ske pravoslavne crkve. Zamjenica gradonačelnika Kusin naglasila je kako u Zagrebu živi i radi dvade-setak nacionalnih manjina, a re-

gistrirano je pedesetak ostalih vjerskih zajednica i udruga, među njima i Crkvena općina „Svete Zlate Meglenske“. „Sa svima je uspostavljena iznimno uspješna suradnja na društvenom, kulturnom i humanitarnom planu, a upravo u izgradnji ovog vjerskog i kulturnog objekta Makedonske pravoslavne crkve simbolično vidi-mo nastavak i proširenje hrvatsko-makedonskih prijateljskih veza i još kvalitetniju suradnju između dvaju prijateljskih gradova Skoplja i Za-greba“, ponosno je zaključila Vesna Kusin.

Nove vrtne parcele na BorovjuAkcijom uređenja Gradskog vrta u Borovju nastavile su se ovogodišnje zelene akcije u sklopu nacionalnog projekta Urbani vrtovi. Zahvaljujući Gradu Zagrebu, 24sata i Radiju Kaj, kao i velikom zanimanju građana, Grad Zagreb bogatiji je za još jednu zelenu oazu. Društveno odgovorna akcija uređenja zajedničke zone Grad-skog vrta Borovje, koju je vodila glumica Marija Borić, započela je svečanim uručenjem donacija, vrtne kućice, alata i opločenja, koje su korisnicima uručili pred-stavnici Grada Zagreba, Peveca i Zagrebačke pivovare. Nakon toga uslijedio je izbor i uručenje nagrada najljepše gredice Gradskih vrtova Zagreb prema gla-sovima stručnog žirija, a nastavilo se dodjelom ugovora novim korisnici-

ma vrtnih parcela Gradskog vrta Borovje. Cijelu svečanost donacija i uručenja ugovora novim koris-nicima obilježio je kratak nastup gong skupine „Prema vama“ koja je na šest planetarnih gongova svojom izvedbom izrazila zahval-nost za plodove iz vrta koje nam donose Urbani vrtovi. Za glazbeni ugođaj uz slasne obroke pobrinula se poznata glazbenica Maja Vučić zajedno s jazz triom Galler – Bernobić–Veselinović. Na samom kraju akcije predstavila se i eduka-tivna „re-use“ radionica Matije Kasner „Sklepaj.me“ koji je uz pomoć poznatih likovnih u-mjetnika Nikoline Ivezić i Petra Hranuellija prezentirao kako napraviti i oslikati vrtni namještaj od paleta.

Aktualno 07zagreb.hr14. studenog 2014.

Posljednjih dana u listopadu u Zagrebačkom inkubatoru podu-zetništva svečano je otvoren novi prošireni prostor zahvaljujući ko-jem će svi članovi ZIP-a od sada na jednom mjestu moći razvijati svoje startup projekte, a pro-stori će biti pogodni i za gos-tovanja raznih domaćih i stranih stručnjaka. Također, zahvaljujući bespovratnim sredstvima Mini-starstva poduzetništva i obrta kroz program „Poduzetnički impuls“, ZIP je također opremljen i naj-modernijom IT opremom, od stol-nih računala, laptopa, monitora, kamera, opreme za konferenciju, tableta i raznih pametnih telefo-na. „Zahvaljujemo Ministarstvu poduzetništva i obrta na pomoći s dobivanjem bespovratnih sred-stava koje smo već djelomice is-

Novi i prošireni prostori za Zagrebački inkubator poduzetništva

koristili za kupovinu ove opreme koju možete danas vidjeti u ZIP-u”, izjavio je suosnivač ZIP-a Saša Cvetojević.Cvetojević se osvrnuo i na nedavno primanje 6. generacije startupa u ZIP, najveće do sada s ukupno 11 timova, kao i mogućnost inve-stiranja u neke od tih timova po završetku inkubacije. „Zahvaljujući sredstvima koje smo prikupili na „equity crowdfunding“ platformi „Seedrs“, po prvi puta smo u mogućnosti pružiti i financiranje startupa koji prođu ZIP Startup program i koji nakon toga budu zadovoljili uvjete investiranja.”Prezentacije timova inkubira-nih u Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva otvorili su „alumni“ timovi „mash.me“, jednostavno snimanje animiranih filmova

koristeći pokrete tijela i ekspresije lica) i „Madbarz“, fitness tracking aplikacija za treniranje vlastitom težinom, nakon čega se predstavio dio članova posljednje, 6. genera-cije: „Colomb.io“ (platforma za novinare i informativne medije),

„Thorium A+“ (platforma za ener-getsko certificiranje), „LegalTie“ (moderan software za upravljanje odvjetničkim uredima) i „TutoTod“ (edukativna iPad aplikacija koja potiče kreativno razmišljanje i izražavanje djece od 1-5 godina).

Saša Cvetojević pokazuje dio opreme sufinancirane od Poduzetničkog impulsa

Sredinom prošlog mjeseca, pred-stavnici gradske uprave sastali su se s predstavnicima Rotary kluba Zagreb Kaptol. Dogovoreno je da će Grad Zagreb biti pokrovi-telj tradicionalnog humanitarnog koncerta „Korak u život“ koji će se 28. studenog održati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. „Grad Zagreb važan je sudionik ak-cije Korak u život koja se provodi već šestu godinu zaredom“, istaknuo je

28. STUDENOG U KD „VATROSLAV LISINSKI“

Grad Zagreb pokrovitelj tradicionalnog humanitarnog koncerta ,,Korak u život”

predsjednik Rotary kluba Zagreb Kaptol Darko Tipurić, podsjetivši kako se ovom akcijom omogućuje fakultetsko obrazovanje djeci bez adekvatne roditeljske skrbi iz cijele Hrvatske. Uz dosadašnja 152 sti-pendista, Tipurić je objasnio da je ove godine prijavljeno 35 kandida-ta koji su upisali fakultete, a kojima bi stipendije trebale biti uručene 24. studenog u Preporodnoj dvora-ni Narodnog doma.

„KLJUČIĆ OKO VRATA“

U Zagrebu otvoren Centar za unapređivanje i promociju turističko-ugostiteljskih usluga usmjerenih gostima s invaliditetom„Ključić oko vrata“, prostor Cen-tra za unapređivanje i promociju turističko-ugostiteljskih usluga usmjerenih na goste s invalidite-tom, otvoren je tijekom prošlog mjeseca u Zagrebu na adresi Nova Ves 10. Riječ je o višenamjenskom prostoru koji će se koristiti za edu-kativne i turističke svrhe, u njemu će se podučavati ugostitelji te osobe s invaliditetom, a turisti će moći sudjelovati u eno-gastro radionicama. Domaći ugostitelji će, između ostalog, moći naučiti kako ugostiteljske i turističke o-bjekte prilagoditi osobama u in-validskim kolicima. Naime, iako čak 5% stanovništva čine osobe s invaliditetom, većina hrvatskih turističkih i ugostiteljskih objekata nije prilagođena njihovim potre-bama. „Ključić oko vrata važno je mjesto za razvoj društva jednakog za sve. Vjerujem kako će se rad Centra za unapređivanje i promo-ciju turističko-ugostiteljskih usluga usmjerenih gostima s invalidite-tom preslikati i u drugim dijelovi-ma Hrvatske“, kazala je pravobra-niteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Osim za edukaciju ugostitelja Ključić je otvoren i za turiste, uključujući one s invalidite-tom. U sklopu eno-gastro radi-onica turistima će se predstavljati hrvatski proizvodi i tradicionalna

kuhinja. Pod motom „Otključajmo mogućnosti’’ osobe s invaliditetom podučavat ćemo kuhanju te drugim ugostiteljskim uslugama. Ovdje će se održavati i slikarske te radionice izrade suvenira, a ovisno o željama i potrebama naših polaznika razvijat ćemo i nove programe. Svi oni za cilj imaju osobama s invaliditetom osigurati što veću samostalnost”, ka-zao je na otvorenju Ključića Vedran Habel, predsjednik Udruge nas-tavnika u djelatnosti ugostiteljskog obrazovanja.„Europska unija i Republika Hrvat-ska kao njezina članica prepoznale su turizam kao ljudsko pravo, a rad ovog Centra naslanja se na novu strategiju Ministarstva turizma koja promiče razvoj turizma za sve. Na-damo se da će nam sredstva Europ-ske unije omogućiti daljnji razvoj turističkih usluga usmjerenih tur-istima s invaliditetom“, zaključio je pomoćnik ministra turizma Želimir Kramarić.

Posljednjeg dana listopada, za-mjenice gradonačelnika Sandra Švaljek i Vesna Kusin obišle su klizište u Aleji Bolonje, točnije poslije Podsusedskog tunela, prema čvorištu Jarek. Iako rad-nicima vremenski uvjeti nisu išli u prilog, sanacija je izvršena u obećanom roku, a ovaj dio Aleje Bolonje ponovno je otvoren za promet. Podsjetimo, privremena sanacija provedena je još prošle godine, a Marina Lovrečki iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, gra-diteljstvo, komunalne poslove i promet naglasila je kako je trajna sanacija započela krajem svibnja prema projektu i pod nadzorom Instituta IGH. Glavni razlog bile su obilne kiše i topljenje snijega koje su početkom ove godine ovaj dio

Uspješno sanirano klizište u Aleji Bolonjegrada ponovno učinile opasnim. Sanacija vrijedna oko 3,6 milijuna kuna uključivala je zaštitnu obra-du iznad zida br. 6 u dužini od 180 metara, ravnanje površine kosine te postavljanje zaštitne mreže od odrona u cijeloj zoni klizišta. Osim toga, postavljen je i sistem armira-nih mreža, sidri i sjali te je površina u potpunosti tretirana humusom i hidrosjetvom.

Aktualno08 zagreb.hr14. studenog 2014.

Novoosnovano KUD Borovje u potrazi za vlastitim prostorima za probe i nastupeSvakodnevno primamo pozive čitatelja, odnosno građana Zagreba. Hvale nas, kude, komentiraju, a vrlo često i informiraju o manje poznatim lokalnim aktivnostima i inicijativama. U nastavku donosimo priču koju je s našom redakcijom podijelio Ivan Kotarski, predsjednik Mjesnog odbora Savica Šanci te predsjednik Kulturno-umjetničkog društva (KUD) Borovje.

U naselju Borovje, relativno mla-dom s obzirom da se nakon

„samo“ 25 godina još uvijek na-ziva „naselje u izgradnji“, a često i „naselje spavaonica“, nekoliko en-tuzijasta sastalo se 18. rujna 2014. i osnovalo KUD Borovje. Osnovano je sa svrhom planiranja te očuvanja izvornog i reproduktivnog folklora, zborne, vokalne i instrumentalne glazbe te ostalih folklornih i etno-grafskih sadržaja. Pod time se misli

na okupljanje građana, školske i studentske mladeži u cilju razvi-janja kulturno-umjetničkog ama-terizma, organiziranje i provođenje redovitih proba te uvježbavanja za nastupe, stvaranje kulturno-umjetničkih programa i predstava te slične djelatnosti upisane u Stat-utu Društva. Iako je registrirano na adresi mjesne samouprave I Savica 2, taj prostor trenutno nije pogodan za probe i rad KUD-a.

„Stoga nam je Osnovna škola Borovje izašla u susret omogućivši svoje prostore kao naše privre-meno vježbalište, a dodatno su nam na raspolaganje dali i svoje instrumente. Na tome smo neizm-jerno zahvalni Školskom odboru, kao i ravnateljici škole, profesorici Mirjani Paponja Jonjić“, poručuje predsjednik KUD Borovje Ivan Kotarski. Dosad je zanimanje za rad KUD Borovje pokazalo više od 50 učenika s područja Borovja, Sav-ice Šanci, Folnegovićevog naselja te Ferenščice, a prve probe započele su još u prošlom mjesecu. Trenutno su u tijeku pripreme za Božićni kon-cert, 18. prosinca u prostorijama OŠ Borovje na kojem će se Društvo predstaviti sa svojom tamburaškom sekcijom.

Traže višenamjenski prostor

„U pregovorima smo oko gostova-nja tamburaške sekcije kod naših ljudi u Mađarskoj, negdje u drugoj polovici prosinca, a imamo još i

neke druge ideje za gostovanja, ali financijska računica nas zasad sprječava da iste konkretiziramo“, nastavlja Kotarski. Ne sumnja da će dogovorene nastupe odlično odraditi, nakon čega planira o-bratiti se nadležnim gradskim organima sa zamolbom za slobo-dan gradski prostor na Borovju, gdje bi se nesmetano pripremali za probe i nastupe. „Isti prostor služio bi svim stanovnicima Borovja, braniteljima, sportašima, umirovljenicima i ostalim ljudima dobre volje za različite potrebe jer u naselju Borovje, koje broji već više od 5.000 stanovnika, nema niti jednog kvadratnog metra pro-stora za druženje, rad udruga ili čak društveno-političkih organizacija. Vjerujemo da će nam se pridružiti i ostali stanovnici Borovja i Savice Šanci te da ćemo upornim radom ostvariti ciljeve koje smo postavili i da ćemo ubrzo promovirati ime našeg naselja u ostatku Lijepe naše, a jednog dana možda i u ino-zemstvu“, zaključuje Kotarski.

Masovna online kampanja fitness klubovaZnate li da u Hrvatskoj samo 4,6% ljudi vježba te da smo na dnu ljes-tvice po broju aktivnih stanovnika u Europi? Tko bi rekao, a gdje god se okreneš netko se hvali kako “re-dovito vježba”. Upravo zbog toga, Međunarodna sportska organizacija za razvoj i promociju zdravstvene i fit-ness industrije IHRSA te najveći hrvatski fitness klubovi pokreću #WHYGETACTIVEHRVATSKA kam-panju radi promocije dobrobiti vježbanja. Namjera je pokrenuti i motivirati građane, odnosno bližnje, prijatelje i poznanike na vježbu i zdraviji način života te pri-donijeti kvaliteti njihovih života. Projekt traje do 1. prosinca, a uključivanje u kampanju je vrlo jednostavno. Na običan papir potrebno je napisati zašto ste aktivni, zatim uzmete mobitel ili fotić i zamolite nekoga da vas fotografira s papirom te objavite fotku na svojoj društvenoj mreži, ali i na službenoj Facebook stranici #WHYGETACTIVEHRVATSKA. Pret-postavka je da ćete na taj način

motivirati barem nekog od svojih prijatelja ili poznanika i da ćete ih natjerati da se pokrenu. Nizom ak-cija i stalnog osvještavanja građana o potrebi aktivnog života, cilj je ti-jekom vremena dosegnuti prosjek EU-a od 11% aktivnih stanovnika.U akciji sudjeluju fitness klubovi: VITA FITNESS & SPA, CORE GYM, CHIKAZ RIJEKA, XXL FITNESS CEN-TAR, TOWER FITNESS, OLIMP FITNESS CENTAR, ORLANDO FITNESS GROUP, PLAY FITNESS CENTAR, GOKY FIT, AMAZONA FITNESS CLUB, INVICTUS, FITNESS CENTAR VIP I MOFIT FITNESS KLUB.

Orlando Lopac (Orlando Fitness Grupa)

Pripremite se, uskoro počinjeFuliranje kod Uspinjače!Već treću godinu zaredom u zagrebačkoj Tomićevoj ulici od 22. studenog do 1. siječnja 2015. održat će se Fuliranje, jedno od najoriginalnijih blagdanskih do- gađanja u gradu i mjesto koje obavezno posjećuju svi željni drugačijeg doživljaja zagrebačkog Adventa. Kao i ranijih godina, na ovogodišnjem će se Fuliranju svo-jom ponudom i repertoarom pred-staviti brojni zanimljivi izlagači, ugostitelji i izvođači. Uz uspješne sudionike koji su već bili prisutni na Fuliranju, poput kultnoga Rouge-marina, ove godine u Tomićevu stižu i nova imena među kojima je i vrlo popularna komiška Fab-rika Luke Nižetića. Ovogodišnje događanje donosi još niz atrak-tivnih novosti u svojoj ponudi koje će organizatori otkriti uskoro. Fuliranje je pokrenuto 2012. go-dine s ciljem da se na kreativan način aktivira pomalo zaboravljena gradska lokacija. Mirnoj Tomićevoj ulici u kojoj su se zaustavljali tek

rijetki prolaznici, uglavnom turisti u obilasku uspinjače, Fuliranje je udahnulo novi život, a za vrijeme Adventa ona je postala nezaobi-lazno mjesto za druženja, izlaske i dobar provod. Prethodna dva Fu-liranja okupila su više od 400.000 posjetitelja.

Aktualno 09zagreb.hr14. studenog 2014.

Projekt pod nazivom „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. go-dine“, pokrenut je 1990., a do dana današnjeg označeno je deset loka-liteta na kojima su nađeni materi-jalni ostaci rimske kulture te dva paleontološka lokaliteta – Franko-panska ulica i Podsused. U sklopu projekta, vjerne kopije nalazaka vraćaju se na izvornu lo-kaciju, dok originali ostaju pohra-njeni u muzeju. U okviru projekta, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin otvorila je krajem listopada u parku Ribnjak kopiju nadgrobne stele posvećene Luciju Egnatuleju Florentinu. Stela datira još iz 2. stoljeća i razdo-blja Rimskog carstva.

Zagreb - dok ga još nije bilo

Zahvalivši inicijatorima projekta, Kusin je naglasila da će ih Grad i dalje financijski pratiti i podupirati u nastojanjima da očuvaju i prikažu ove spomenike na javnim mjes-tima kao izravna svjedočanstva o povijesti, kulturi i umjetnosti koji su se na prostoru današnjeg Zagre-ba taložili stoljećima i tisućljećima. Inicijatori projekta, što se pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, odnosno Gradskog ureda za o- brazovanje, kulturu i sport, pro-vodi od 1990. godine, su Zoran Gregl iz zagrebačkog Arheološkog muzeja, Nenad Jandrić iz Hrvatsk-og prirodoslovnog muzeja u Zagrebu te zagrebački arhitekt Željko Kovačić.

Svake godine, nakon što padne prvi snijeg, Zagrepčani bruje o ne-spremnosti Zimske službe. Ipak, zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek uvjerava sugrađane da je ZZS jedna od najbolje organiziranih u Europi i nešto čime se Grad de-finitivno može pohvaliti. U prigodi smotre Zimske službe, koja se već tradicionalno organizira u bazi na Žitnjaku neposredno prije početka zimske sezone (1. studeni), od gradskih vlasti moglo se čuti da su Zagrepčani s razlogom navikli na vi-soki standard funkcioniranja Grada u zimskim uvjetima, a to niti ove go-dine neće izostati. Za terenski rad, puna 24 sata dnevno, spremno je 227 ekipa raspoređenih u 14 baza. Njihov za-datak je održavanje prohodnosti i sigurnosti odvijanja prometa na ukupno 2.500 kilometara promet-nica. Prema informacijama koje su stigle od direktora podruž-nice Zagrebačkih cesta Alena Gospočića, ekipe će na raspolag-anju imati 11.000 tona soli, a prema u rezervi stoji još dodatnih 10.000 tona što je, uvjeren je Gospočić, dovoljno za najdulje i najteže zime. Svaka ekipa raspolaže s jednim teretnim vozilom opremljenim rali-

Zimska služba u stanju pripravnosticom i raspršivačem soli, a sva vozila su opremljena GPS uređajima koji će u svakom trenutku bilježiti njih-ovu lokaciju. Upravo će GPS sustavi biti od posebne pomoći ako i kada se ukaže potreba za preusmjera-vanjem određenog vozila na dru-ge lokacije. Osim toga, u bazi na Žitnjaku pos-tavljen je i GPS sustav u kojeg je instaliran sustav za rano otkrivanje poledice i leda na kol-nicima. Sustav funkcionira tako da putem senzora na 17 odabranih lo-kacija dojavljuje trenutačno stanje kolnika – temperaturu (kolnika i zraka), vlažnost kolnika i ledište s obzirom na slanost kolnika, kao i informacije o padalinama i magli. Upravo bi ovaj sustav trebao biti ključna mjera za pokretanje pre-ventivnih reakcija na najkritičnijim točkama u gradu.

PROF. DR. SC. MIRNA ŠITUM, PROČELNICA GRADSKOG UREDA ZA ZDRAVSTVO:

„Epidemiološka slika Zagreba je stabilna!’’Povodom konferencije za novinare, koja je izvanredno sazvana nakon uznemirujućih napisa u medijima o najezdi glodavaca u gradu Zagre-bu, pročelnica Ureda za zdravstvo Mirna Šitum uvjerila je prisutne u stabilnost epidemiološke slike Za-greba. „Nema razloga za zabrinu-tost stanovništva. Nadam se da će Državna komisija za javnu nabavu rješavanje po žalbi riješiti po pri-oritetu važnosti kako bismo mogli krenuti u redovan posao deratizaci-je na cijelom gradskom području“, izjavila je pročelnica. O mjerama koje se kontinuirano provode govorile su doc. Vanja Tešić, voditeljica Službe za epide-miologiju Zavoda za javno zdravst-vo dr. Andrija Štampar te mag. Ana Klobučar, biologinja iz Odjela DDD. Nastojeći dočarati situaciju kroz nekoliko primjera, stručnjakinje su naglasile kako je razina prevencije i sigurnosti koje Grad Zagreb pruža u ovoj situaciji iznad uobičajenih standarda. ,,U usporedbi s drugim gradovima i županijama, Grad Za-

greb pruža nadstandard u preven-ciji izbijanja bolesti koje šire glo-davci. To nije slučaj samo sad, već se to tako odvija kontinuirano”, izjavila je Vanja Šitum. Da je u hrvatskim medijima stvore-na nepotrebna panika, slaže se i Ana Klobučar. ,,Broj upozorenja koje dobijemo putem poziva u ovom razdoblju nije ništa veći od broja poziva koji se u prosjeku do-gode tijekom cijele godine. Prema tome, ne možemo se nikako složiti da se radi o povećanom broju glo-davaca u gradu Zagrebu”, zaključila je biologinja.

Tradicionalno okupljanje zagrebačkih ugostitelja 21. studenog u Hotelu EsplanadeU Zagrebu je trenutno oko 4.500 aktivnih ugostitelja, a svi će se 21. stude-nog okupiti na Forumu zagrebačkih ugostitelja 2014. i Festivalu prvog hrvatskog šampanjcaJednodnevna manifestacija, koja će u Hotelu Esplanade okupiti vlasnike klubova, restorana, fast food resto-rana, slastičarnica i kafića, održat će se u petak, 21. studenog, od 10 do 15 sati. Forum uključuje konferen-ciju za medije te Gastro prezen-tacije koji će više sličiti ,,zabavnom sajmu” nego klasičnim prezentacijama. Organizatori najavljuju zanimljiv glazbeni program koji će ugostiteljima ponuditi opuštajuću zvučnu ,,kulisu” tijekom koje će imati priliku posjetiteljima prezen-tirati vlastitu gastro ponudu - jela, pića, slastice i sl. Najavljena su i brojna poznata lica, poput Anice Kovač i Marija Petrekovića, a u-pravo će oni, s obzirom da su i sami već nekoliko godina u ugostitelj-stvu, moći progovoriti o nekim od najčešćih problema s kojima se ova skupina poslovnjaka suočava.Osim toga, Forum zagrebačkih

ugostitelja ove godine povezan je s obilježavanjem, odnosno pro-slavom obljetnice 150 godina od izlaganja prvog šampanjca naprav-ljenog od hrvatskog vina. Davne 1864. godine, Franjo Pokorny iz- lagao je hrvatski šampanjac na Prvoj Dalmatinsko-hrvatsko-sla-vonskoj izložbi na lokaciji gdje se danas nalazi zagrebački HNK i Prav-ni fakultet. Ipak, organizatori poručuju kako će središnja tema ovogodišnjeg okupljanja ugostitelja biti neo- phodno ‘vraćanje reprezentacije’, novi zahtjevi ugostitelja prema za-konodavcima, kriminalizacija ugos-titeljske struke o kojoj se mnogo pričalo i pisalo prošle godine, kao i rad poreznih inspektora na terenu. Forum predstavlja uvod u Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, 23. do 25. studenog 2014. u Opatiji.

ZG info10 zagreb.hr14. studenog 2014.

Međunarodni sajam investicij-skih projekata za Jadransku

regiju REXPO Adriatic 2014. održan je u zagrebačkom Hypo Centru 11. i 12. studenog. Svečanom o-tvaranju prisustvovao je zavidan broj političkih, državnih i gradskih dužnosnika, kao i domaćih te stra-nih stručnjaka. Tako su se gostima na otvaranju obratili Branko Grčić, potpred-sjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, zatim Branimir Gvozdenović, mini-star održivog razvoja i turizma Republike Crne Gore, Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, NJ. E. Michéle Boccoz, veleposlanica Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Magdalena Šoljakova, Senior Country Officer, International Finance Corporation te Oliver Kumrić, partner i osnivač sajma

HyPO ExPO xxI BUSINESS CENTER

REXPO Adriatic. „Ovo je treći po redu sajam REXPO, a ove godine po prvi put se uključio i Grad Zagreb kako bi pokazao svoje ne tako male investicijske potencijale. Kad na jednom mjestu okupimo investitore, developere, dizajnere, arhitekte, inženjere, ban-ke te predstavnike ministarstava, gradova i županija ovako kao što to radi sajam REXPO, onda vjeru-jem da će se pokrenuti novi pro-jekti, roditi nove ideje i steći nova iskustva. Osobno osjećam tako pozitivnu energiju ovog sajma i vjerujem da dijelimo taj osjećaj. Mislim da smo na pravom mjestu gdje svi zainteresirani mogu postići svoje ciljeve ili im se bar djelomično približiti. Želim svima puno uspje-ha, dobre prezentacije, kvalitetne edukacije, konstruktivne rasprave i korisne nove kontakte“, izjavila je uoči otvaranja Sandra Švaljek. Na-kon svečanog otvorenja uslijedila

Preko 700 građana na krovu MSU-a plesalo zumbu za žene oboljele od rakaŠto znači biti odvažan muškarac i kako plesom pružiti podršku ženama pokazali su i vatrogasci iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gračani, koji su zaplesali na zvuke pjesme ,,Hot Stuff ‘‘ i zauzvrat dobili glasne ovacije okupljenih

Zadnjeg vikenda u listopadu, na krovu Muzeja suvremene u-

mjetnosti, održana je atraktivna hu-manitarna javnozdravstvena akcija koja je okupila preko 700 građana, a svi su oni zaplesali zumbu u znak solidarnosti sa ženama oboljelima od raka dojke i raka vrata mater-nice. Zumbathon „Muškarci plešu za žene“ organizirali su Zavod za ja-vno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar,“

Plesna udruga „2 STEP ZAGREB“ i Muzej suvremene umjetnosti. Osim iskazivanja solidarnosti s oboljelim ženama, ovom se ja-vnozdravstvenom akcijom željelo naglasiti važnost ranih liječničkih pregleda u prevenciji i uspješnom liječenju raka te pružiti potporu djelovanju udruge „SVE za NJU!“. Za vrijeme trajanja akcije, koja je u izvrsnoj atmosferi završila nešto prije 21 sat puštanjem ružičastih

papirnatih lampiona s krova MSU-a, Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ građanima je u predvorju Muzeja omogućio bes-platno savjetovanje s liječnikom, kineziologom i psihologom, a uz podjelu edukativnih brošura Zavod je donirao i pet tretmana medicin-ske limfne drenaže mastektomi-ranim ženama, pet mamografskih pregleda i pet dijagnostičkih pre-traga tekućinskom citologijom. Prilikom ulaska u Muzej suvremene umjetnosti, umjesto klasičnih ula-znica mogle su se kupiti silikonske narukvice s porukama, a građani su mogli kupiti i spomenute ružičaste papirnate lampione koji su zagrebačko nebo osvijetlili u znak sjećanja na žene koje su izgubile bitku s bolešću. Sav ostvareni prihod planiran je kao donacija udruzi „SVE za NJU!“, koja okuplja žene oboljele i liječene od raka dojke, njihove obitelji i pri-jatelje, a koja izrazito aktivno djeluje u pogledu savjetovanja i pružanja psihološke podrške ženama obolje-lim od raka i njihovim obiteljima. Zumbathon ,,Muškarci plešu za žene” započeo je u 18 sati, a iako je bilo predviđeno da će završiti u 20 sati, zbog izvanredne atmosfere i energičnosti rasplesanih sudionika, ovaj pravi plesni maraton potrajao je punih sat vremena duže.Cijelo se događanje odvijalo pod vodstvom licenciranih zumba in-

struktora koji su krov MSU-a is-punili pozitivnim vibracijama i e- nergijom uz različite internacio-nalne plesove i ritmove, a među atraktivnim nastupima koji su se mogli vidjeti nije izostao niti pravi muški belly dance. Što znači biti odvažan muškarac i kako plesom pružiti podršku ženama pokazali su i vatrogasci iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gračani, koji su zaplesali na zvuke pjesme ,,Hot Stuff’’ i zauzvrat dobili glasne ovacije okupljenih.Humanitarnu javnozdravstvenu akciju Zumbathon „Muškarci plešu za žene“ podržali su i pokrovitelji, među kojima su Grad Zagreb, stručna Služba zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskog društva skladatelja (HDS), koja se u korist ovog humanitarnog događanja odrekla naknade za izvođenje glazbe, zatim Konzum, restoran Oliva i nogometni klub Dinamo.

Sandra Švaljek među govornicima na otvaranju međunarodnog poslovnog sajma REXPO 2014.

je panel-rasprava na temu „Finan-cijski aspekti investicija – oblici i mogućnosti“, a u okviru REXPO Fo-ruma tijekom dana održani su i dru-gi zanimljivi paneli, među kojima se istaknuo najveći ove godine, pod nazivom „Investicijski potencijali prometne infrastrukture u Hrvat-skoj“. Na ovom zanimljivom i vrlo aktualnom panelu sudjelovali su ministar pomorstva, prometa i in-frastrukture Siniša Hajdaš Dončić, predsjednica Uprave HŽ Infrastruk-ture Renata Suša, zamjenik direk-

tora Zračne luke Dubrovnik Luko Vuletić, direktor Zračne luke Split Lukša Novak, ravnatelj Lučke up-rave Split Milan Blaževski, direk-torica tvrtke ACI Doris Peručić i član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb David Gabelica.Drugi dan sajma obilježila su događanja poput 8. Međunarodnog franšiznog foruma te REXPO Ho-spitality Day-a, u okviru kojeg su se kroz različite tematske panele istaknuli stručnjaci iz svjetske ho-telske industrije.

ZG info 11zagreb.hr14. studenog 2014.

Iako vijest datira još od početka listopada, vrijedi još jednom na-glasiti kako je, nakon suradnje s Googleom, ZET dobio novu web stranicu, a Zagreb postao prvi grad u Hrvatskoj koji koristi Googleovu uslugu „Transit“. Samo jednim klikom, za svega nekoliko sekundi, moguće je dobiti povratnu informaciju o kompletnoj prometnoj mreži i tramvajskim, odnosno autobusnim linijama.Tako će zahvaljujući suvremenoj tehnologiji i ovom značajnom in-formativnom iskoraku, Zagreb stati uz bok najvećim svjetskim metropolama čiju je mrežu javnog prijevoza moguće lako pronaći i pogledati na webu. Već na samom početku, u gornjem desnom uglu, moguće je upisati pojam koji se

Zagreb prvi grad u Hrvatskoj s Googleovom uslugom „Transit“

odnosi na područje interesa ko-risnika, iako su prečaci do važnijih alata već istaknuti na naslovnici. Iz-bornik vodi do pregleda svih vijesti javnog prijevoznika, prilikom čega su odvojene općenite informacije, kao i aktualnosti koje se tiču privre-menih izmjena u prometu. Važnije teme kronološkim poretkom istak-nute su na naslovnoj stranici. U rubrici „Usluge“ izbor je iz djelat-nosti Zagrebačkog električnog tramvaja koji, uz uobičajen pri-jevoz tramvajima, autobusima i uspinjačom, uključuje i pojedinosti specijaliziranih prijevoznih usluga.Važnije dokumente moguće je pronaći u dijelu „Odredbe“, a o-stala dokumentacija koja korisniku može zatrebati dostupna je pod naslovom „Preuzimanja“.

Tijekom prošlog mjeseca u samom središtu Zagreba otvoren je bar „Booze&Blues“, u kojem domini-raju zarazni ritmovi bluesa, soula, jazza i rocka. Klub je osnovan još u rujnu, a dizajnerski izgled impo-zantnog prostora od 110 m2 i više od 130 sjedećih mjesta potpisuje poznati dizajner Mario Waldgoni, koji je po željama vlasnika i ide-jnih začetnika priče Diega Bana i Zorislava Preksaveca unutrašnjost i atraktivnu terasu osmislio u skladu s tradicijom američkih blues i jazz klubova, s pozornicom za nastupe uživo koja će biti i zaštitno lice ovog modernog glazbenog kluba. Klub će imati jedinstven i zanim-ljiv interijer u kojem dominiraju memorabilije iz glazbene povijesti,

TKALČIĆEVA 84

Zarazni blues ritmovi odnedavno u samom centru Zagreba

s osobnim posvetama nekih od najvećih imena bluesa, jazza i rock ‘n’ rolla, poput Muddy Wa-tersa, BB Kinga, Jimmy Pagea, Larry Carltona i sl. Programi uživo održavat će se četvrtkom, pet-kom i subotom, a svoje nastupe i sudjelovanje potvrdili su naj-poznatiji glazbenici iz regije i svi-jeta u domeni bluesa, jazza i soula. Zanimljivost je i činjenica da, unatoč tome što se nalazi u centru grada, „Booze&Blues“ bar ima osig-uran parking za svoje posjetitelje, a radno vrijeme od 8:00 do 24:00 sata radnim danima te od 8:00 do 02:00 petkom i subotom, veliki su aduti i odlična pozivnica za ljubitelje do-bre glazbe u noćnim satima.

37. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber traje do 16. studenog

Od 11. studenog, u paviljonima 5 i 6 Zagrebačkog velesajma, održava se 37. izdanje međunarodnog sajma knjige i učila Interliber. O-tvorenju jednog od najvažnijih kul-turnih događanja u gradu Zagrebu, koje se već tradicionalno održava krajem godine, prisustvovala je i zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin pozdravivši velik broj pos-jetitelja, ljubitelja književnosti, kao i pregršt novih naslova, književnih zvijezda, nakladnika, knjižara i knjižničara.Posjetitelji su na ovogodišnjem In-terliberu mogli upoznati i poslušati ukupno 250 izlagača, domaćih i stranih, što je za oko dvadesetak više nego prošle godine, a čak 105 izlagača predstavilo se na sajmu glazbe i multimedije te na Infoga-meru, u sklopu kojeg su izlagači došli iz 17 zemalja diljem svijeta, uključujući Japan i Južnu Koreju.

Interliber već godinama zasluženo krasi naslov jednog od najvećih i najvažnijih sajmova knjige u regiji, a kao dokaz tomu napomenimo da dva paviljona Zagrebačkog ve-lesajma zauzimaju ukupno 12.000 četvornih metara dok, usporedbe radi, drugi srodni sajmovi koriste oko 10.000 četvronih metara i to najčešće u tri i više paviljona.Ipak, unatoč velikom interesu pos-jetitelja i ove godine, ono što se u krugovima nakladnika moglo čuti jest da je hrvatsko izdavaštvo u evi-dentnoj krizi te da se broj naslova u knjižarama svake godine rapidno smanjuje.Vjerujemo kako će 37. Interliber na kraju ipak učvrstiti ljubav prema pisanoj riječi i književnoj umjet-nosti, kao i ,,razotkriti” iznimno širok raspon tema i priča koje nas-toje zaintrigirati čitatelje u Hrvat- skoj i diljem svijeta.

Prijem uoči obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom (03. prosinca),,Pozdravljam vas na već tradicional-nom okupljanju uoči obilježavanja Međunarodnog dana osoba s inva-liditetom. Ovo je prilika da otvore-no porazgovaramo o projektima koje Grad Zagreb već dugi niz go-dina provodi, kao i vašim prijedlozi-ma i primjedbama”, rekla je zamje-nica gradonačelnika Grada Zagreba Sandra Švaljek na prijemu za pred-stavnike udruga osoba s invalidite-tom, predvođene predsjednikom Zajednice saveza osoba s invalidite-tom Zorislavom Bobušom. Poli-tika skrbi prema osobama s invali-ditetom u gradu Zagrebu temelji se na strateškim dokumentima, od koji je najvažniji Zagrebačka strate-gija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2011. do 2015. koja potiče puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u životu zajednice te promiče nji-hovo pravo na osobni integritet, naglasila je zamjenica Švaljek. Dodala je da će Grad, unatoč teškoj

gospodarsko-socijalnoj situaciji u Zagrebu i državi, osigurati nešto veći broj stipendija za učenike i studente s invaliditetom, poboljšati pristupačnost objekata i prometa, a već je povećan broj pomoćnika i asistenata u sustavu. Također je podsjetila kako na nivou Grada Zagreba djeluju Dnevni centar za rehabilitaciju djece i mladeži Mali dom te Centar za rehabilitaciju Sil-ver, a u tijeku su pripreme za osigu-ravanje novih smještajno-uslužnih kapaciteta za osobe s tjelesnim invaliditetom u okviru budućeg centra za neovisno življenje u Novom Jelkovcu. Pozvala je sve predstavnike udruga da u surad-nji s Gradom učine sve kako bi iz EU fondova dobili što veći iznos sredstava za potrebe velikog broja osoba s invaliditetom Grada Zagre-ba: ,,Za svaku dobru ideju i projekt koji poboljšava ukupni položaj oso-bama s invaliditetom u Zagrebu, imat ćete podršku Grada.”

Svjetski dan šećerne bolesti obilježen nizom akcija i manifestacija

ZG info12 zagreb.hr14. studenog 2014.

EDUKACIJOM I PREVENCIJOM U BORBI PROTIV TEŠKE BOLESTI

Svake godine, nizom manifestacija i akcija Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo i Zagrebačko dijabetičko društvo obilježavaju Svjetski dan šećerne bolesti koji „pada“ 14. studenog, točno na dan izlaska ovog broja. Akcije su započele 8. studenog, organizacijom izložbe proizvoda za dijabetičare u Ho-telu Dubrovnik, prilikom koje je za građane dogovorena kontrola šećera, krvnog tlaka, unutarnje i vanjske masnoće, analiza sastava tijela i BMI-a, pregledi stopala, mjerenje prokrvljenosti te različite vrste prezentacija, savjetovališta te razgovori s liječnicima. Aktivnosti kojima se nastojalo upozoriti na opasnost od neotkrivene i neregu-

lirane šećerne bolesti nastavile su se sve do sredine mjeseca pa je tako organiziran i Dan otvorenih vrata Zagrebačkog dijabetičkog društva, kao i različite radionice i edukativna predavanja o prevenciji, liječenju i svakodnevnom životu sa šećernom bolešću.

KONGRESNI CENTAR ZAGREBAČKOG VELESAJMA

Grad Zagreb organizirao dvodnevnu startup konferenciju ,,Zagreb Connect”Suradnja Grada Zagreba, Zagrebačkog velesajma, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije te Veleposlanstva Izraela

Netom prije tiskanja ovog broja, u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma 12. i 13. studenog odr-žana je konferencija pod nazivom „Zagreb Connect“, prva startup konferencija u organizaciji Gra-da Zagreba. Da se radi o veoma ozbiljnom projektu s iznimno velikim potencijalom za daljnji razvoj potvrđuje činjenica da je konferencija realizirana u surad-nji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Veleposlanstvom Izraela te, naravno, Zagrebačkim velesajmom. Ono što je kroz medije najavljivano tjednima prije službenog početka, dogodilo se prvog dana konferencije. Naime, objavljena su imena čak 18 startu-pova koji su se potom tijekom četvrtka, u trenutku tiskanja ovog

broja, natjecali za nagradni fond od ukupno 125.000 kuna. Više od 50 poduzetnika početnika i startup tvrtki iz Hrvatske i regije prijavilo se na ,,Zagreb Connect’’ kako bi svoje poslovne ideje prezentirali poten-cijalnim investitorima, ulagačkim institucijama i poslovnim anđelima. Inicijatori gotovo 20 kvalitetnih startup projekata imali su pri-liku usavršiti svoje prezentacijske vještine i naučiti kako ,,pitchati” ide-je svjetski priznatim stručnjacima.Uloge mentora preuzeli su uspješni eskperti poput Christopha Sollicha, mentora Founder Insti-tute-a, Joška Bobanovića, men-tora i partnera u Sofinnovi, Tomera Dvira, osnivača i glavnog izvršnog direktora tvrtke Soluto (Izrael), Marcela Shatona, glavnog direk-tora ISERD-a (Izraelsko – Europska

direkcija za istraživanje i razvoj), Sergeja Lugovića, predavača na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, Shanira Ovadia, suosnivača tvrtke Go4star, Luke Abrusa, glavnog izvršnog di-rektora tvrtke Pet minuta i dr. Da organizacija ovako značajnog poslovnog susreta u Zagrebu ima višestruko značenje za Grad i njegove stanovnike smatra i za-mjenica gradonačelnika Sandra Švaljek. ,,Organizirat ćemo startup konferenciju i iduće godine. Vjeru-jem da, s obzirom na interes, jaku pozitivnu klimu, kao i dobru pove-zanost između suorganizatora, partnera i svih koji na bilo koji način sudjeluju na ovoj konferenciji, ima-mo potencijal da priču u narednim godinama razvijemo i van granica

Zagreba i Hrvatske”, mišljenja je Švaljek. Pobjednike natjecanja očekuju vrijedne nagrade od 20 do 50 tisuća kuna, a svakako treba spomenuti i Nagradu Grada Za-greba za tvrtke sa sjedištem na području Zagreba u iznosu od 25.000 kn. Osim novačene nagrade, kao glavni organizator događanja Grad Zagreb osigurava i besplatan program inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb na godinu dana.,,Najčešća pogreška koja se pojav-ljuje u prezentacijama startupova je fokusiranje na proizvod, a ne na tržište koji je krajnji dokaz uspjeha ili neuspjeha proizvoda”, mišljenja je Joško Bobanović što je nesum-njivo jedan od ključnih zaključaka prve startup konferencije u orga-nizaciji Grada Zagreba.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA FACEBOOK GRUPE ,,ZAKAJ VOLIM ZAGREB”

Zagrepčani pokazali zakaj vole Zagreb

U ponedjeljak 10. studenog, u kupoli Gradske knjižnice na Star-čevićevom trgu, otvorena je druga po redu izložba radova članova Facebook grupe ,,Zakaj volim Zagreb”. Otvorenje izložbe privuklo je interes medija, ali i iznimno velik broj gostiju, zaljubljenika u Zagreb, fotografiju, povijest te umjetnost. Inicijator projekta je i osnivač Face-book grupe ,,ZVZ” Ivan Brnčić, prilikom uvodnih govora predstav-ljen i kao ,,dobri duh svih zalju-bljenika u Zagreb”. I doista, Brnčić je prava ,,hodajuća enciklopedija” informacija o gradu, njegovoj po-vijesti, znamenitostima, skrivenim tajnama i posebnostima, a za život zarađuje kao zaštitar tvrtke Sokol Marić. ,,Slobodno vrijeme koje mi je na raspolaganju u potpunosti koristim kako bih istraživao i čitao o Zagrebu, to je moja velika strast i hobi”, pohvalio nam se jednom pri-likom Ivan.Prije nego je službeno otvorio izložbu, podsjetio je kako Facebook grupa ,,Zakaj volim Zagreb” postoji

od 1. siječnja 2010. godine, a tre-nutno okuplja nešto više od 24.000 fanova. ,,Nisu to samo Zagrepčani ili ljudi koji trenutno žive ovdje, imamo fanova iz svih dijelova Hrvatske, a često nam se javljaju i ljudi iz drugih zemalja, potpuno drugih dijelova svijeta”, poručuje. Izložba uključuje ukupno 45 ra-dova, od čega je 41 fotografija, tri pjesme te jedna slika, iako je grupa u svojih pet godina postojanja skupila nekoliko desetaka tisuća različitih umjetničkih autorskih ra-dova. ,,Drago mi je što se članovi grupe svakodnevno trude pokazati što nas okružuje”, zaključio je Brnčić zahvalivši se svima koji su doprinijeli u organizaciji ovog zaista pozi-tivnog i lijepog zagrebačkog ,,even-ta”. Naglasimo da je povod izložbe obljetnica Zlatne bule Bele IV. (16. studeni) pa su gosti mogli čuti i poneku informaciju više o starom Zagrebu, kako je nekada izgledao, značenju Bule za grad te mnoštvo drugih povijesnih činjenica. Izložba je otvorena do 29. studenog.

ZG info 13zagreb.hr14. studenog 2014.

Prvi hrvatski Decathlon vrata otvara 15. studenoga na površini jednakoj veličini osam košarkaških igrališta te će nuditi vrhunsku sportsku opremu za više od 70 sportova / Decathlonova su prednost vlastiti proizvodi pod nazivom „Passion brendovi“, nastali kao rezultat intenzivnog istraživanja i razvoja sportske opreme / 23 patentirana proizvoda u prošloj godini

DECATHLON NAPOKON STIGAO

U Zagrebu najveća trgovina sportske opreme u Hrvatskoj

Apsolutno najveća trgovina sportske opreme u Hrvatskoj,

Decathlon, otvorit će se u subotu 15. studenog u sklopu trgovačkog centra King Cross. Trgovina će se prostirati na 3.500 m2, što je jednako veličini osam košarkaških igrališta te će nuditi vrhunsku sportsku o-premu za više od 70 sportova pod jednim krovom. Posjetitelji će na otvorenju i sami imati priliku okušati se u brojnim sportovima te osvojiti prigodne popuste za kupnju proizvoda.„Vjerujemo da ćemo svojom

širokom ponudom vrhunske sportske opreme zadovoljiti sve rekreativce, profesionalce i obitelji koje se bave sportom kako bi užitak i dobrobiti bavljenja spor-tom bili dostupni svima. Upravo je to glavna strategija naše kom-panije kojom želimo poticati ljubav prema sportu, nudeći opremu za sve sportove pod jednim krovom po prihvatljivim cijenama“, izjavio je Michel Kappler, voditelj Decath-lona u Hrvatskoj. Dodao je kako se u skorijoj budućnosti očekuju i nove trgovine na drugim lokaci-

jama u Zagrebu i Hrvatskoj čime će se zaokružiti val zapošljavanja o-tvaranjem 200 novih radnih mjesta do kraja sljedeće godine.Kako saznajemo od lokalne PR agencije, koja je na sebe preuzela misiju informiranja javnosti i medija o Decathlonu, ono po čemu je je-dinstven na tržištu lanaca i trgovina sportske opreme jest činjenica da, uz vrhunske brendove sportske opreme, nudi i proizvode dvadeset vlastitih „Passion brendova“ koje je u cijelosti razvila sama kompanija.Mnogim je proizvodima Passion brendova zajedničko to da su raz-vijeni u istraživačkim centrima kompanije i to primjenom najnovi-jih tehnologija izrade sportske op-reme. Tako je prošle godine iz Decath-lona izašlo 2.800 novih proizvoda Passion brendova, a patentirana su čak 23. Rezultat je to intenzivnog istraživanja i razvoja proizvoda na kojemu radi 50 znanstvenika i 530 inženjera zaposlenih u uku-pno 11 Decathlonovih centara za istraživanje i razvoj. Različita sportska oprema koju nudi

pojedini Passion brend, uz neupit-nu kvalitetu, cjenovno je prihvatlji-va te namijenjena rekreativcima, profesionalnim sportašima i cijeloj obitelji.Osim širokog raspona opreme za sve sportove, kao što su planinski i vodeni sportovi, plivanje, trčanje, nautika, fitness i gimnastika, tim-ski sportovi, biciklizam, ribolov, ho-danje i mnogi drugi, Decathlon će u King Crossu nuditi i mnoge usluge koje će kupcima olakšati odabir i kupnju. Najvažnije su mogućnost testi-ranja proizvoda prije kupovine u trgovini, usluga servisa proizvoda, kao i program vjernosti za one najangažiranije potrošače.

10 KM – HEBRANGOVA, HNK, TESLINA, MASARyKOVA I ZRINJEVAC

Zagrepčani podržali sudionike 3. Zagrebačkog noćnog cenera

Subota predvečer, dio centra grada zatvoren, a oko tisuću trkača za-grijava se i isteže u zagrebačkom parku Zrinjevac. U svakom slučaju nesvakidašnji prizor za subotu, a k tome još navečer kada su ulice obično nešto praznije, a kafići i klubovi prepuni. Unatoč kiši koja je sramežljivo padala tijekom dana, kao i nekoliko dana prije, treći po redu Zagrebački noćni cener oku-pio je respektabilan broj gledatelja i pobornika trčanja iako se prema uzvicima dalo naslutiti da su to ma-hom članovi obitelji i prijatelji sudi-onika natjecanja. Naravno, čar ove društveno-sportske manifestacije nije u „natjecanju“, već druženju, dobroj „vibri“ i promicanju zdravih navika i trčanja kao jedne od osnovnih aktivnosti kojima održavamo svoje tijelo i duh. Stoga i ne treba

naglašavati tko je ostvario naj-bolja vremena, jer ZNC je okupio rekreativce najrazličitijih dob-nih skupina, ali i profesionalne atletičare, već svakako treba po-hvaliti inicijativu koja je u cen-tru grada ponovno uskrsnula isključivo pozitivnu i motivirajuću atmosferu. Zagreb definitivno posljednjih nekoliko tjedana živi veselo. Uz „Cener“, ranije je već održan tradicionalni Zagrebački maraton, pa Zagreb film festival, Zumbathon na MSU, a do kraja godine i kroz Advent koji uskoro počinje, Zagrepčanima će biti sve ljepše i ljepše.Redakcija Zagreb.hr-a čestita svim natjecateljima Zagrebačkog noćnog cenera, posebno onima treće životne dobi (kojih je bilo više nego bi se dalo pretpostaviti), a poseban pozdrav upućujemo jednom natjecatelju koji je kru-gove istrčao gurajući svoju bebu u kolicima. Ne treba niti naglašavati da se bebica, nakon početne zbu-njenosti, pritom izvrsno zabavljala.

Natjecanje je doslovno ,,preplavilo” društvene mreže. Jedan od sudionika poslao nam je fotografiju snimljenu neposredno nakon natjecanja.

Svečana akademija u povodu 25. godišnjice OTV-aU povodu obilježavanja 25. go-dišnjice rada Otvorene televizije i Nagrade Grada Zagreba, koju je OTV dobio na svečanoj sjednici na Dan Grada Zagreba, u Grad-skoj skupštini održana je svečana Akademija, kojoj su prisustvovali i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Sandra Švaljek te pred-sjednik Skupštine Darinko Kosor. Zamjenica gradonačelnika čestitala je djelatnicima, vodstvu i laurea-tima Otvorene televizije, odnosno današnje Jabuke TV, na 25 godina uspješnog djelovanja i rada za koji su i dobili Nagradu, dodavši da nije lako opstati tolike godine. ,,U svakom slučaju doprinijeli ste demokratizaciji društva, uveli nove i drugačije stvari u program, na čemu vam još jednom čestitam i ubuduće želim puno uspjeha. Nemojte se ljutiti na nas kada se mi ljutimo zbog vaših pitanja, pitajte i dalje jer to je vaš posao”, istaknula je zamjenica Švaljek.

Tema broja14 zagreb.hr14. studenog 2014.

Više od 35 milijuna kuna stiže iz EU fondova zagrebačkom ZOO-uGradske vlasti, a i državne kad smo kod toga, ove se godine u medijima često prozivalo za propuštanje povlačenja financijskih potpora iz EU fondova. Odgovor na to stigao je nedavno iz Zoološkog vrta grada Zagreba čiji Projekt modernizacije, vrijedan gotovo 38 milijuna kuna, predstavlja fantastičan primjer kombinacije gradskog i EU financiranja.

Novo financijsko razdoblje 2014.-2020. koje nam pred-

stoji, sa sobom nosi „omotnicu“ od čak 10,676 milijardi eura, pa je za očekivati da će sve općine, gradovi i županije u Republici Hrvatskoj dobiti konkretnu priliku za korištenje novca iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Konkretnije, iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog soci-jalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te Europskog fon-da za pomorstvo i ribarstvo. To sve stoji pod pretpostavkom da, nara-vno, imaju spremne projekte koji će se moći uklopiti u buduće ope-rativne programe, a koji još nisu us-vojeni od strane Europske komisije. Jelena Ricov, pročelnica Ureda za programe i projekte Europske unije Grada Zagreba, kaže da će upravo o dinamici usvajanja ključnih do-kumenata na nacionalnoj razini, Partnerskog sporazuma i Opera-tivnih programa, izgradnji institu-cionalnih kapaciteta te spremnosti projekata, ovisiti i brzina, odnosno dinamika korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova. „U tom smislu, pred Gradom Zagrebom, ali i ostalim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-prave, nalaze se brojni izazovi, kako u pogledu pripreme tako i provedbe projekata“, kaže Ricov.

280 milijuna „EU kuna“ u 2013. godini

S obzirom da je Hrvatska već gotovo godinu i pol članica Europske unije, mnoge zanima zašto glavni grad nije povukao više sada raspoloživih sredstava. A uzmemo li u obzir da je Hrvatska, a time i Grad Zagreb, godinama prije pristupanja imala pravo na korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova, pitanje se time intenzivira. Ricov pojašnjava da u pretpristupnom razdoblju jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, među kojima i Grad Zagreb, nisu imale priliku intenzivno sudjelovati u korištenju EU sredstava budući da su pred-pristupni programi (2007.-2013.) prvenstveno bili namijenjeni središnjoj državi, a manje razvije-nim područjima i ispunjavanju svih kriterija za članstvo. Što se tiče infrastrukturnih pro-jekata, dodaje, pozivni natječaji za projekte općina, gradova, županija (npr. razvoj javne poslovne i javne turističke infrastrukture) bili su uglavnom namijenjeni za deset potpomognutih županija. Drugim riječima, Grad Zagreb je od ukupno pet komponenti Pretpristupnog in-strumenta pomoći IPA 2007.-2013., mogao aplicirati na natječaje samo u okviru četvrte komponente (Raz-voj ljudskih potencijala). „Ipak, i u tako ograničenim okolnostima, Grad Zagreb je tijekom 2013. go-

dine proveo projekte u vrijednosti približno 350 milijuna kuna, od čega je EU sufinanciranje iznosilo oko 280 milijuna kuna. Prove-deni projekti doprinijeli su, prema tome, prvenstveno jačanju ljudskih kapaciteta, kako u samom gradu Zagrebu, tako i u brojnim ustano-vama, institucijama i civilnom sek-toru koji djeluje na području grada Zagreba“, kaže Ricov. Prije dvije godine u Bruxellesu je otvoreno i Predstavništvo Zagreba pri EU. Taj Ured primarno je usmjeren na promicanje međunarodne su-radnje i umrežavanje s drugim predstavničkim uredima lokalne zajednice u Bruxellesu, a radi i na jačanju međunarodnih kontakata i partnerstava te zastupa interese grada Zagreba u aktivnostima specijaliziranih udruženja kao što su „Eurocities“ ili „Covenant of Mayors“. Iako bi na prvu djelovalo drugačije, osim razmjene iskustava i povezivanja s potencijalnim part-nerima, Ured zasad nema direktnu ulogu u aktivnostima vezanima uz pripremu i provedbu projekata su-financiranih iz bespovratnih sred-stava EU.

Uspješno povlačenje sredstava za plemenitu svrhu

Zoološki vrt grada Zagreba ustano-va je s dugogodišnjom tradicijom, zajedno s parkom Maksimir gdje kontinuirano djeluje 90 godina. Je-dan je od simbola grada, a po broju posjetitelja ubraja se u vodeće turističke atrakcije u Hrvatskoj (šesto mjesto prema podacima Državnog zavoda za statistiku). Osim uloge u turističkoj ponudi grada, ostvaruje značajne rezul-tate u edukativnim aktivnostima i aktivnostima zaštite ugroženih životinjskih vrsta.No, osim što služi na ponos glav-nome gradu Hrvatske, Zoološki vrt i njegovi zaposlenici imaju se još nečime pohvaliti. Naime, ove je godine započela realizacija Pro-jekta „Modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu – I. faza“, čiji nositelj je Grad Zagreb, a predstavlja prvi infrastrukturni projekt Zagreba

koji će se financirati sredstvima strukturnih fondova EU. Posebnost projekta čija provedba bi trebala trajati dvije godine je u tome što se čak 95% sredstava, odnosno 35.960.675,88 kn, namaknulo iz EU fondova. Riječ je o bespovrat-nim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Os-tatak sredstava daje Grad Zagreb, točnije 1.892.667,16 kn, što uku-pnu vrijednost projekta penje na 37.853.343,04 kn.Projekt je usklađen s ciljevima i pri-oritetima Razvojne strategije Grada Zagreba do 2013. s produženjem do kraja 2014., kao i s ostalim strateškim i zakonodavnim okvir-ima na lokalnoj, nacionalnoj i eu-ropskoj razini. Glavni cilj je povećati turistički i edukacijski potencijal ZOO-a, kao i njegovu ponudu, te uspostaviti učinkovitiji sustav up-

Autor: Maja Jurković

Foto: Maja Špoljarec

ZAGREBAČKI ZOO SVIJETLI PRIMJER POVLAČENJA EU SREDSTAVA

Tema broja 15zagreb.hr14. studenog 2014.

ravljanja i poslovanja te ustanove. Kako se ne bi ometalo redovito poslovanje Vrta, projekt će biti re-aliziran etapno, a obuhvaća izgrad-nju volijere za afričke ptice, nast-ambe za pelikane, glavnog ulaza za posjetitelje s infocentrom, novog izlaza te dva nova pješačka mosta. U planu je i uređenje suvenirnice s nastambom Madagaskar, izgrad-nja restorana s terasom, uređenje Labuđeg otoka, sanacija Lavljeg mosta sa statuama lavova, sanacija Napuljskog ribara te izgradnja edu-kativnog centra s trgom. Voditelj projekta Jurica Ambrožić kaže da već samo donošenje Odluke o

sufinanciranju projekta od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, odnosno osiguravanje sredstava u visini od 95% prih-vatljivih troškova, možemo nazvati uspjehom. „Pri tome moramo biti svjesni da je riječ o Projektu koji je, slikovito rečeno, došao do „pola puta“. U tom kontekstu, mislim da je mudrije uspješnost mjeriti na kraju, kada ćemo vidjeti jesmo li uspjeli sredstva koja su nam na raspolaganju upotrijebiti po pravil-ima te unutar propisanog vremen-skog roka za realizaciju“, dodaje. Nakon prvotne analize stanja ZOO-a, koju su zajednički napravili Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo te Ustanova ZOO Za-greb, detektiran je niz potreba te su razmatrana moguća rješenja i izvori financiranja. Priprema Pro-jekta, kaže Ambrožić, započela je

2010. kada je razvijena prva ideja uvrštena u razvojnu strategiju „ZagrebPlan“ – Razvojnu strate-giju Grada Zagreba. Tijekom 2012. izrađena je Predstudija izvodivo-sti Projekta, da bi u travnju 2013. započela propisana procedura sukladno odredbama Pravilnika o zaprimanju i vrednovanju inici-jativa, odobrenju i uspostavi te provedbi i zatvaranju projekata u Gradu Zagrebu. Istovremeno su rješavani imovinsko-pravni odnosi te je Grad Zagreb postao zemljišno-knjižni vlasnik, na kojem neprekinu-to obavlja djelatnost ZOO Zagreb od 1925. „Smatram da je riječ o ključnom preduvjetu za provedbu infrastrukturnih projekata. Nakon toga je odrađen ozbiljan posao ve-zan uz legalizaciju objekata unutar kompleksa ZOO vrta. Cijelo vrijeme razvijani su podprojekti (kroz rad s

arhitektima, građevinarima i stra-nim konzultantima) te pripremana sva dokumentacija. Pri razvoju pro-jekta koristili smo iskustva (pozitiv-na i negativna) drugih ZOO vrtova iz okruženja, temeljem čega smo izvlačili zaključke i planirali daljnje korake“, pojašnjava Ambrožić. U prosincu 2013. izrađena je Studija izvedivosti i analiza troškova i koris-ti od strane projektnog tima, defini-rani svi podprojekti (nakon objave prvog javnog poziva MRRFEU) te je Projekt u veljači 2014. i prijavljen. Osim glavnog cilja Projekta, jačanja turističkog potencijala Grada Za-greba, postoji i nekoliko specifičnih ciljeva prvenstveno vezanih uz ZOO Zagreb. Planira se povećanje broja posjetitelja za 90.000 godišnje, tj. s 260.000 na 350.000; povećanje edukativnog potencijala Vrta te povećanje broja polaznika edu-

Zoološke vrtove u Europi godišnje posjećuje preko 160.000.000 posjetitelja


Tema broja16 zagreb.hr14. studenog 2014.

kacije s 18.000 na 24.000 godišnje; osiguranje novih radnih mjesta i to u Ustanovi 3-4 radna mjesta, restoranu 10 te niz radnih mjesta osiguranih putem vanjskih surad-nika (usluge čišćenja, osiguranja itd.), ali i radna mjesta u ostalim „pratećim“ sektorima nužnima u radu kompleksnog sustava (održavanja, popravci i sl.).

Što ovo znači za Zagreb i Hrvatsku?

Tim koji stoji iza Projekta, osim podizanje kvalitete ZOO-a i novih zapošljavanja, nada se ovim poduh-vatom podići kvalitetu turističke ponude Zagreba. S obzirom da ZOO surađuje s više od 70 gos-podarskih subjekata, uspješna realizacija Projekta osigurava nastavak suradnje, a vrlo vjerojatno i njezino širenje, a sve zajedno bi trebalo doprinijeti gospodarstvu RH (nova radna mjesta, porezni prihodi itd.). „Pozitivan efekt moguće je očekivati i u drugim gospodarskim subjektima koji nisu direktno ve-zani uz rad ZOO-a, npr. ugostitelj-ski objekti u Makskimiru, pružatelji usluga u parku Maksimir i oko njega, koji će povećanim posje-tom imati dodatnu mogućnost poboljšanja poslovnih rezultata. Realizacija zacrtanih ciljeva osigu-rat će novi i učinkoviti sustav u-pravljanja i poslovanja Ustanove (primjena novih tehnologija), što će osigurati niz koristi Ustanovi, ali i podizanju kvalitete urbanog okoliša Zagreba (ušteda energije, smanjenje potrošnje fosilnih gori-

va, smanjenje otiska CO2, racio-nalnije korištenje pitke vode i sl. Novi objekti osigurat će i provođenje edukacije o održivom razvoju i zaštiti životinja, kao i povećati potencijal rada sa zaštićenim životinjskim vrstama. Dobar primjer je vrsta dalmatinski pelikan, koja će se nakon 100-ti-njak godina „vratiti“ u Hrvatsku“, zaključuje Ambrožić.

Veliki planovi na vidiku

U narednih šest godina, točnije u razdoblju 2014.-2020., u pripremi je značajan broj projekata u Gradu, među kojima i velikih infrastruk-turnih projekata kao što su Pro-jekt razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje, Projekt gospodarenja otpadom, Projekt izrade promet-nog modela i prometne strategije šireg zagrebačkog područja kao preduvjet za definiranje promet-nih projekata za sufinanciranje iz EU sredstava, Projekt Integriranog prijevoza putnika koji se priprema sa Zagrebačkom i Krapinsko za-gorskom županijom na integri-ranju svih vrsti javnog prijevoza, Projekt izgradnje nove Žičare na Sljemenu te Projekt savske biciklističko-pješačke staze kao glavne državne rute na potezu od Domovinskog mosta do Zaprešića. Naravno, za dobar dio realizacije tih projekata računa se i na pot-pore Europske unije. Ricov tvrdi da Grad Zagreb realno ima izgleda u svim tematskim područjima koris-titi EU sredstva. „Uz već navedene velike infrastrukturne projekte, pri-

Projekt „Modernizacija Zoološkog vrta u Zagrebu – I. faza“Nositelj projekta: Grad Zagreb

Partner u projektu: Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba

Trajanje projekta: 24 mjeseca (listopad 2014. – rujan 2016.)

Operativni program: Regionalna konkurentnost 2007. − 2013.

Ukupna vrijednost projekta: 37.853.343,04 kn

Izvori financiranja: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) – bespovratna sredstva EU 35.960.675,88 kn (95%) Proračun Grada Zagreba 1.892.667,16 kn

Opći cilj projekta: Jačanje turističkog potencijala grada ZagrebaFoto: Maja Špoljarec

Tema broja 17zagreb.hr14. studenog 2014.

„Čekaju nas teške dvije godine, ali već radimo i na novim projektima“

MR. SC. DAVORKA MALJKOVIĆ, DIPL. ING. BIOL., RAVNATELJICA ZOOLOŠKOG VRTA GRADA ZAGREBA

Na koji način se ZOO želi pozi-cionirati ovim projektom mo-dernizacije?Godine 2008. započeli smo s iz-radom generalnog plana razvoja Zoološkog vrta kao temeljnog akta željenog smjera razvoja kroz sljedećih 20 godina. Prateći službene podatke i nakon što smo proveli istraživanje o navikama naših posjetitelja definirali smo značaj Zoološkog vrta za grad Za-greb i Republiku Hrvatsku. Naša projekcija razvoja omogućava is-punjenje turističkog potencijala, ali i realizaciju primarne uloge zoološkog vrta, a to je zaštita ugroženih vrsta životinja i edukaci-ja na temu zaštite prirode i okoliša. Relizacijom Projekta modernizacije osiguravamo kvalitetniju turističku infrastrukturu, prostor za dodatne edukacije posjetitelja, obnavljamo kulturne spomenike i osigurava-mo kvalitetan prostor za boravak i razmnožavanje određenih vrsta životinja, čime u znatnoj mjeri podižemo standarde dobrobiti životinja. Kako sada stojite po pitanju pos-jetitelja, a koje brojke predviđate jednom kada obnova završi?Na temelju istraživanja provede-nog 2010. godine, vidljivo je da 15% naših posjetitelja čine inozem-ni posjetitelji, 58% su stanovnici Zagreba, a 27% posjetitelji s osta-lih prostora Hrvatske. Posljednjih godina primjećujemo porast ino-zemnih turista, a nakon realizacije Projekta modernizacije očekujem porast posjete unutar svih nave-denih skupina.

Je li u planu udomljavanje novih vrsta životinja i kojih?Najintrigantnija vrsta svakako je dalmatinski pelikan koji na ovaj način ponovno stiže u Hrvatsku. Prostrana letna volijera udomit će velik broj afričkih močvarnih ptica, a posebnost je i u tome što će posjetitelji u volijeru moći i ući. Unutar nastambe Madagaskar omogućeno je druženje s lem-urima te promatranje zaštićenih madagaskarskih kornjača i ptica.

Koji su trenutno najveći proble-mi ZOO-a i hoće li ih ova moder-nizacija riješiti?Ovaj Projekt omogućava imple-mentaciju velikog broja podpro-jekata koji bi se inače morali fi-nancirati iz gradskog proračuna ili vlastitih sredstava Ustanove. Predstoje nam dvije teške godine zahtjevnih radova, ali uspješnom realizacijom riješit ćemo veliki broj substandardnih prostora čija bi se sanacija ili ponovna izgrad-nja provlačila kroz dugo vre-mensko razdoblje. Ovaj projekt omogućava nam da održimo ko-rak sa zoološkim vrtovima Europe i čvrsto se pozicioniramo na popisu zooloških vrtova koji su u stanju odraditi zahtjevne projekte. Razmišlja li se možda već o novim projektima i rješavanju nekih drugih poteškoća?Već se i radi na novim projektima. Tema koja nas interesira je odgovo-rno ponašanje prema pitkoj vodi te izgradnja suvremene nastambe za smještaj kalifornijskih morskih lavova i dugoželjenih pingvina.

premamo i niz projekata koji nisu isključivo infrastrukturnog karak-tera, a odnose se na područje kul-ture, obrazovanja, turizma, socijalne zaštite, razvoja usluga te posebice razvoja programa u području poti-canja poduzetništva i zapošljavanja koji danas predstavljaju jedan od ključnih prioriteta Grada. Osim spo-menutog Projekta modernizacije zoološkog vrta, u pripremi je neko-liko manjih infrastrukturnih pro-jekata iz područja kulture i socijalne zaštite kao što su Projekt Regionalni multifunkcijski Pogon Jedinstvo – u suradnji s Centrom za nezavisnu kulturu i mlade, zatim Revitalizacija Palače Gvozdanović, Kompleks URIHO na Kajzerici i Centar za neovisno življenje osoba s invali-ditetom Novi Jelkovec“, pojašnjava. Tvrdi i da, čak i u slučajevima kad Grad Zagreb ili neka od ustanova čiji je Grad osnivač neće biti nos-itelji projekata s obzirom na svoju nadležnost, možemo očekivati da

će se velik broj aktivnosti odvijati na području Grada, a tu se prije svega misli na projekte/aktivnosti u području istraživanja i inovacija te poslovne konkurentnosti.

U okviru budućih operativnih pro-grama, kaže nam Ricov, posebna omotnica od 365 milijuna eura namijenjena je za održivi urbani razvoj, gdje je predviđena proved-ba kroz primjenu novog meha-nizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Zasad je mogućnost za provedbu održivog urbanog razvoja kroz mehanizam ITU ot-vorena za sedam hrvatskih grad-ova, među kojima je i Grad Zagreb. „Posebnost ITU mehanizma je ta da će gradovi sami birati projekte za fi-nanciranje (sukladno integriranim strategijama održivog urbanog razvoja) te kao takav predstavlja prvi korak prema decentralizaciji upravljanja fondovima EU-a“, zaključuje Ricov.

Vi pitate, mi odgovaramo18 zagreb.hr14. studenog 2014.

Dragi čitatelji, rubrika „Vi pitate, mi odgovaramo“ omogućava vama, stanovnicima grada Zagreba, da dobijete odgovor na pitanja i probleme koji vas muče, koje primjećujete u vašoj okolini i na ulicama grada. Što god da komentirate u društvima i na kavama, a nije vam jasno i nikako ne možete doći do odgovora ili pojašnjenja, slobodno nam pošaljite na [email protected], a mi ćemo za vas od Grada, gradskih ureda i institucija zatražiti relevantne informacije i objaviti ih.

Planira li se uskoro početak grad-nje nove žičare za Sljeme? Ako da, kada se može očekivati da nas ponovo vozi „gore“? Una-prijed hvala! (Nenad)

ODGOVOR DAJE: Damir Škrinjar, ZET

Izgradnja nove žičare Sljeme svakako je u planu u narednom periodu. U ovom trenutku u ti-jeku je proces donošenja nekoliko različitih prostorno-planskih do-kumenata koji prethode izdavanju lokacijskih dozvola za samu žičaru. Konkretno, u postupku je izrada „Urbanističkog plana uređenja vršne zone Sljeme“, uvjetovanog „Prostornim planom Parka prirode Medvednica“, kao i donošenje „Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba“. Očekuje se da bi prostorni planovi mogli bili done-seni do proljeća 2015. godine. Time će biti stvoreni uvjeti za izdavanje lokacijskih dozvola koje prethode izradi tehničke dokumentacije za građevinsku dozvolu.Temeljem navedenog, početak izgradnje nove žičare Sljeme predviđa se u drugoj polovici 2016. godine.

ODGOVOR DAJE: Služba za informiranje Grada Zagrebamr. sc. Dinko Bilić, dipl. oec.pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Trafostanice i okoliš oko trafostan-ica održava HOPS d.o.o. - Hrvatski operator prijenosnog sustava. Ko-munalno redarstvo obavilo je in-spekcijski nadzor te uputilo dopis nadležnoj tvrtki, a u svrhu uređenja zelene površine uz trafostanicu te da istu očisti od grafita.

Zašto se u zaista velikom broju slučajeva šahtovi na cestama postavljaju uz lijevi rub trake, a ne na sredini? Ovako redovito prelazimo ko-tačima preko njih, što vožnju čini neudobnijom, da ne spominjemo da ,,trpe” amortizeri naših auto-mobila? (Maja)

ODGOVOR DAJE: Služba za informiranje Grada Zagrebamr. sc. Dinko Bilić, dipl. oec.pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Kanalizacijska mreža na području Grada Zagreba izgrađena je na trasama uz nužnu udaljenost od ostalih instalacija, gdje je prvot-nom građevinskom dozvolom bilo određeno. Naime, propisi diktiraju minimalne udaljenosti, koja pro-laze istom trasom. Iz tog razloga, revizijsko okno, koje služi za pris-tup kanalizacijskoj cijevI, mora biti ugrađeno na samoj cijevi koja se u nekim slučajevima nalazi na trasi kotača vozila. Kod gradnje novih prometnica, naročito onih s dva kolnika, vodi se računa da se in-

stalacije trasiraju izvan prometnih površina. Ukoliko to nije moguće, trasa se polaže na sredini prometne trake kako bi se izbjegli svi proble-mi s propadanjem poklopaca.

Poštovani, bit ću vrlo kratka i jas-na. Zanima me u čiju nadležnost spadaju trafo stanice, odnosno tko je dužan održavati, kositi tra-vu, čistiti snijeg, smeće i ostalo?Mogu odmah konkretno navesti adresu za koju trafo stanicu pi-tam - Jordanovac između broja 44 i 46. Vjerujem da je ista situacija i s os-

talim trafo stanicama koje nisu ograđene. Ovo nije samo upit, već i zamolba da nadležnima, odnosno zaduženima za nave-deno proslijedite zamolbu da navedeni prostor održavaju. Stanujem tu gotovo 30 godina i nikada u čitavo to vrijeme nisam vidjela niti jednog komu-nalnog djelatnika da je prišao trafo stanici. Čistimo mi građani. Hvala. (Azra)

Blizu zgrade u kojoj živim nalazi se antena telekoma. Obzirom da svi govore kako to zračenje može izazvati rak i ostale teške bolesti zanima me u kojoj mjeri zrače te antene jer sam zabrinut za zdravlje svoje obitelji? (zabrinuti građanin)

ODGOVOR DAJE:Sarita Bukovčan, predsjednica Udruge pokretnih komuni-kacija Hrvatske

Nema razloga za zabrinutost. Ra-zličite svjetske zdravstvene insti-tucije poput Svjetske zdravstvene organizacije i Američke udruge za rak u nekoliko navrata su provodile istraživanja o mogućoj vezi zračenja baznih stanica i različitih oboljenja, no niti jedno istraživanje nije doista potvrdilo postojanje te veze. Bazne stanice koje građani vide po krovovima zgrada proizvode radiofrekvencijsku emisiju koja omogućuje njihov rad, a spada u tzv. neionizirajuće zračenje koje ko-

riste i ostali uređaji u kućanstvima poput sušila za kosu ili žarulje, a za koje svi znamo da ne zrače i ne uzrokuju različite bolesti. Produkt neionizirajućeg zračenja na naše tijelo je isključivo zagri-javanje i to u slučaju kada je tijelo izloženo velikim količinama tog zračenja, što kod baznih stanica nipošto nije slučaj. Zakonska regu-lativa koja se bavi pitanjem baznih stanica u Hrvatskoj stroža je od one u Europskoj uniji, a Ministarstvo zdravlja mora izdati dozvolu za svaku baznu stanicu prije puštanja u rad.

Zanimljivosti izvana 19zagreb.hr14. studenog 2014.

NOVA KOMISIJA NASTUPA U TRENUTKU KAD SVE REGIJE SVIJETA OPET RASTU, SAMO SE EUROPA I DALJE MUČI

Juncker za investicije, borbu protiv nezaposlenosti i rast mobilizira 300 milijardi eura

Četiri velika posla čekaju Europ-sku komisiju koju će voditi Jean-Claude Juncker. Ova Komisija nas-tupa u trenutku kad se opet javlja nervoza zbog europske ekonomije. Globalno gledano mnoge regije, kao i Amerika, rastu, a Europa se i dalje muči. Luksemburžanin je najavio i ponovio da je njegov središnji prioritet borba protiv ne-zaposlenosti i rast. U tu svrhu naja-vio je investicijski program od 300 milijardi eura, kombiniranih javnih i privatnih sredstava raspoređenih u tri godine.

Cilj je mobilizacija postojećih sred-stava i privlačenje novih, a način da se to postigne jest dogovor o akciji sa svim državama članicama.S nekima od njih novi predsjednik Komisije razgovarao je već ovo ljeto i podršku su mu dala dva važna socijalista, Matteo Renzi i François Hollande, ali rezerve su izrazili Njemačka, Nizozemska i Bri-tanija. Brojni su i oni koji misle da je 300 milijardi vrlo malo i da bi, s obzirom na cilj, mobilizirana sred-stva trebala biti mnogo veća, oko bilijun eura.

ZAPOŠLJAVANJE

Europska komisija daje 33 milijuna eura za otpuštene radnike u Francuskoj, Grčkoj i PoljskojEuropska komisija predložila je isplatu iznosa od 25,9 milijuna eura Francuskoj, 6,4 milijuna eura Grčkoj i 1,2 milijuna eura Poljskoj iz Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji kako bi se otpuštenim radnicima iz poduzeća Air France, Robne kuće Fokas i Fiat Auto Poland pomoglo da prilagode svoje vještine i lakše pronađu novi posao. Prijedlog se odnosi na ukupno 5.263 radnika (3.886 iz Air Francea, 600 iz robnih kuća Fokas i 777 iz poduzeća Fiat Auto Poland). Povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mo-bilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je: ,,Mnogi sektori i gospodarske grane u Europi

zbog globalizacije prolaze velike strukturne promjene. Europski fond za prilagodbe globalizaciji konkretan je izraz europske solidarnosti. I dalje će državama članicama pomagati da osobe koje su ostale bez posla reintegriraju u tržište rada i olakšaju im prilagodbu postojećih vještina.” Od kada je počeo djelovati 2007., Europski fond za prilagodbe globalizaciji zaprimio je 130 zahtjeva za isplatu pomoći. Zatraženo je približno 536 milijuna eura kao pomoć za više od 116.000 radnika. Samo je 2013. iz Fonda isplaćeno više od 53,5 milijuna eura. Fond s djelovanjem nastavlja i u razdoblju od 2014. do 2020. kao izraz solidarnosti u EU.

Nova inicijativa u borbi protiv eboleKoordinator EU-a za ebolu Christos Stylianides i povjerenik za zdravlje Vytenis Andriukaitis započet će četverodnevni posjet zemljama koje su najteže pogođene epi-demijom ebole (Sierra Leone, Li-berija i Gvineja). Znak je to političke odlučnosti Europske komisije da pridonese okončanju epidemije ebole koja je već odnijela više od 500 života. Neposredno prije početka pu-tovanja povjerenik Andriukaitis predstavio je novu platformu koja omogućuje brzu razmjenu in-formacija o liječenju i prevenciji

Svečano otvoren Europski dokumentacijski centar na Pravnom fakultetu Sveučilišta u RijeciU knjižnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 7. studenoga 2014., svečano je otvoren Eu-ropski dokumentacijski centar. Službeni status Europskog doku-mentacijskog centra dodijeljen je Pravnom fakultetu u Rijeci pot-pisivanjem sporazuma između Europske komisije u Hrvatskoj i Pravnog fakulteta u Rijeci, 30. lipnja 2014. Otvarajući centar, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević posebno se obratio studentima naglasivši da su upravo riječki studenti prvi pokazali interes za pitanja Europske unije te ih poz-vao da prodube svoja znanja o Europskoj uniji i postanu aktivni sudionici kreiranja europskih poli-tika. Dekan Pravnog fakulteta prof.

dr. sci. Eduard Kunštek istaknuo je da će uključivanje Pravnog fakulteta u Rijeci u mrežu EDC-a omogućiti daljnje akademsko jačanje ove ustanove u širenju znanja, istraživanja i postignuća na hrvat-skoj, regionalnoj i europskoj razini iz područja europskog prava. Naglasio je kako vjeruje da će cen-tar biti prepoznat od šire zajed-nice kao mjesto gdje mogu dobiti re-levantne podatke o Europskoj uniji. Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin naglasio je da će se otvaranjem ovog centra riječka akademska zajednica još bolje uključiti u europsku znan- stvenu zajednicu te da novotvore-ni europski dokumentacijski cen-tar neće biti samo informacijski, već i centar razvoja novih znanja.

bolesti uzrokovane virusom ebole. Internetska platforma ,,Komu-nikacijska platforma o eboli za kliničke liječnike” spaja liječnike i bolnice sa statusom referentnih centara za liječenje ebole iz čitave Europske unije. Cilj mreže jest podržati pripravnost i reakciju na ebolu stvaranjem baze stručnog znanja o liječenju bolesnika zaraženih ebolom za zdravstvene stručnjake. To će biti osobito korisno za razmjenu iskustava u slučajevima u kojima su osobe oboljele od ebole hospita-lizirane u Europskoj uniji.

PRILOG20 zagreb.hr14. studenog 2014.PRILOG20 zagreb.hr14. studenog 2014.

Gorane čime se sve baviš u životu, što bi rekao za sebe da se moraš “uzdignuti” ili ,,popljuvati” ot-voreno i kako se rodila tvoja ljubav prema fotografiji?Bavio sam se elektrotehnikom prije 10 godina, prešao na informatiku prije 7, pa kroz nju u video produk-ciju prije 5, a završio na fotkanju kao hobiju koji se zapravo i protezao zadnjih 10 godina svuda gdje se krećem. Trenutno se opet vraćam informatici, videu i društvenim mrežama, ali fotkati ne prestajem.Da se moram „uzdignuti” rekao bih da sam kroz različite struke naučio o funkcioniranju nekih stvari koje su međusobno povezane, od hard-vera do softvera, postprodukcije i puštanja u eter, pa do marketinga putem interneta i oglašavanja. Na-predovao sam glede fotografiranja ljudi kroz svadbe i portretiranje po gradu uz intervjue, naučio eksperi-mentirati s time svime, plus neki novinarski posao kroz „Humans of Zagreb”. Kada sve spojim, mislim da znam kako postaviti neke stvari na noge sad.Da se moram „popljuvati” rekao bih da se često nađem u igranju s fotošopom pa neke moje slike završe skoro pa uništene od količine fotošopa, ali svaki proces je učenje tako da mi u neku ruku i nije žao što je tako išlo. Fotke vraćam u prvobitno stanje kad me prođe faza, pa ponovno objavljujem. Pri tome pričam o KovaZg pageu. Za „humanse” sam sve naučio kroz prijašnji page pa je to već ozbiljnija stvar i umjeren sam

u obradama.Ljubav prema fotkanju rodila se samo zato što sam lijen pisati dnevnik, a jako sam htio imati neg-dje uspomene. Fotkanjem do uspo-mena i još digitalno… savršeno.

Ako se ne varam tvoj projekt ,,Humans of Zagreb’’ započeo je prošle godine. Što je bilo glavni „okidač” za to, onaj poznati pro-jekt „Humans of New York” ili si o tako nečemu razmišljao i prije?Počeo je prošle godine u 10. mj. Prije toga pokrenuo sam „People of Zagreb” page i tamo sam stavljao slike ljudi Zagreba, većinom bakice s placa i ljude po gradu koji su upečatljivi, tako da sam i prije razmišljao o tome. Bilo je pitanje vremena kada će se to dići na viši nivo. Kasnije sam saznao za „Humans of New York” , pokrenuo novi page i uz slike dodao intervjue i tako je krenulo. Da nije bilo mojih 200-tin-jak frendova koje sam portretirao još prije i backupa jer sam znao što napisati o njima, ne bi tako lako bilo pokrenuti page.

Kad fotkaš ljude po gradu, radiš li to ciljano ili jednostavno fotić uvijek imaš uz sebe pa okidaš kako nailazi koja situacija?Fotkam kako mi dođe, ponekad ništa po dva tjedna, a ponekad čak i po troje ljudi u pola sata. Fotkam kao i zadnjih 10 go-dina, samo „želim” i dogodi se. Osjećaj, trud i volja, pristup osobi i „prođe”, jedino što sad bolje znam

što i kako želim pa djeluje lakše. Po kojem principu biraš svoje mod-ele? Je li to dogovoreno unaprijed ili ljudima pristupaš na licu mjes-ta? Kako reagiraju u tom trenutku? Okidač za pristupanje osobi najčešće je „eye contact” i osjećaj može li se razgovarati s nepoznatom osobom. Ako taj prvi osjećaj prođe pozitivno, već smo na pola puta. To je uvijek spontano, a i događa se da osobe same započnu razgovor, pogotovo ako ni ja ni ta osoba nismo u žurbi. Šetajući gradom uvijek postoji neka situacija za započeti razgovor, dok za fotku trebaš dobro svjetlo i kadar pa treba misliti i o tome. Ljudi većinom reagiraju zainteresira-no. Ako je netko u žurbi ne stigne ni čuti o čemu je riječ. Rijetko tko se ne želi fotkati jer im pokažem njihovu spontanu sliku i kada se ugledaju zadovoljni su pa žele nastaviti s razgovorom. Nažalost, beskućnici i dalje rijetko pristaju pa ostanem bez kompleta kojim bi ih predstavio na pageu. Razmišljam o tome da ih fotkam s leđa samo kako bi imali priču koja je ipak drugačija od tipičnih.

Što bi naveo kao najdražu stvar u projektu, zašto ga voliš raditi?Radim to jer želim da se ljudi međusobno više pozdravljaju, da se digne svijest o tome da „nismo sami”, neka svjesnost sugrađana. Ideja je stvoriti osjećaj bliskosti Zagrepčana, da ljudske priče budu prve, a priče o političarima zadnje. S osobne strane sviđa mi se osjećaj napretka kroz pro-jekt, jer stalno vježbam kako bolje

stvoriti priču iz danog trenutka i pozicije gdje nekoga sretnem. Do-slovce u minuti moram znati što ću i kako ću, dok još i pokušavam izvući intervju koji se poklapa s fotografijom ograničenom kad-rom koji se nudi na toj lokaciji. Volim to jer je stalno „napeto” i uvijek traži maksimum od tebe. U suprotnom priča završi bez fotke ili fotka bez priče.

Projekt je poznat i po tome što, uz fotografije, predstavlja i priče ljudi koji su na fotografi-jama. Pričaju li ti svoje životne priče nevoljko i što u tebi iza-ziva takva vrsta „povezivanja sa strancima”?Teško se ljudi oslobode kod pričanja o težoj temi. S mladima je puno lakše, ali treba biti jako do-bre volje kad im se pristupa i nije to za svakoga niti to radim ako mi dan nije super od samog početka. Nije lako, ljudi osjećaju energiju i to je sve povezano - koliko daješ toliko primaš. Ako je tema osjetljiva trebaš biti naoružan pozitivom, osobi uliti povjerenje da se ono što kažu neće objaviti ili da je sve u redu iako joj je teško podijeliti isto. Nerijetko mi osobe same priđu, počne ili žicanjem kune ili općenito osoba počne pričati o sebi jer joj je teško. Ponekad neka situacija započne priču, npr. osoba ne uspije zatvoriti kišobran, a tramvaj je pun ljudi i tako se to razvije. U svakom slučaju ljudi iz nekog razloga započnu razgovor

„Želim da ljudske priče budu prve, a priče o političarima zadnje”GORAN KOVAČEVIĆ KOVAZG, AUTOR PROJEKTA „HUMANS OF ZAGREB”

KovaZg nadimak je već jako dobro poznat u fotografskim krugovima, ali i puno šire. Goran Kovačević, čovjek koji stoji iza njega, godinama se bavi fotografijom i svoj talent pretače u neke od najljepših fotografija koje smo imali prilike vidjeti. Goran je ujedno i začetnik projekta „Humans of Zagreb”, koji portretira ljude u Zagrebu i njihove životne priče. „Pročeprkali” smo po njegovom mozgu u potrazi za detaljima o projektu koji mu, kako kaže, daje nadu da je život lijep.

PRILOG 21zagreb.hr14. studenog 2014. PRILOG 21zagreb.hr14. studenog 2014.

iz dosade i želje da se druže ili samo pozdrave na cesti. To je jako lijepo i daje mi nadu da je život/grad lijep jer kada sam puno radio mislio sam da to ne postoji.

Koje zagrebačke trenutke najviše voliš i gdje u gradu najviše voliš fotkati?Najdraži potez za fotkanje mi je od Gornjega grada do Glavnog kolod-vora. Što se tiče projekta, najljepše je u Zagrebu u zimskom i ljetnom periodu zbog pozitive ljudi tada. Zagreb je svakako lijep i u proljeće i jesen, ali imam osjećaj da je puno lakše razgovarati s ljudima kad vla-da neka kolektivna energija pozi-tive u razdobljima pred Božić i pred godišnji.

Planiraš li se projektom baviti još dugo (jesi li uopće o tome razmišljao) ili imaš nove projekte u planu?Ne znam koliko ću se još time baviti. Zasad mi je gušt i radim to iz osjećaja, ali volio bih da se to pokrene baš profesionalno. Imam puno ideja kako to dići na viši nivo, smatram da je projekt kvalitetan i ima puno potencijala. Kad vidim neke turističke stranice vezane za Zagreb i znam da iza njih stoje plaćeni ljudi, mislim si kako to da ja sam radim više na promociji grada nego turističke stranice koje se hvale da su službene.Ovom bih prilikom spomenuo kolegu Tomislava Fogeca koji je svojim prijevodima na engleski i ispravljanjem gramatike u zadnja dva mjeseca još više digao kvalitetu stranice jer, kao i ja, radi to iz dobre volje i želje da se, iako je besplatno, neki standardi održe.Od ostalih projekata imam svoj page „KovaZg Photography”, gdje postavljam fotke s putovanja. Sada su tu fotke skoro svih europskih gradova, zatim Kanarskih otoka i Dubaija, Amerike, Afrike, Indije i Nepala, a nadam se i Japana iduće

godine. Na page „Bebe mi fotkamo” pos-tavljam slike bebača koje sam sretao na svim tim putovanjima, kao i hrvatske bebe mojih poznan-ika. Tako je i sa stranicom „Pets gone wild”, samo što se radi o kućnim lju-bimcima.

Gdje, osim online, ljudi imaju priliku vidjeti tvoje fotke? Ide li kakva izložba uskoro?Fotke su bile na izložbi u HDLU u 7. mj. i trenutno se mogu vidjeti u knjižnici Sloboština. Dokad ne znam jer čekamo iduću knjižnicu koja će ih preuzeti. Fotografije su za ljude pa nema razloga da stoje kod mene u po-drumu, tako da ovim putem pozi-vam ustanove da se jave kako bi preusmjerili izložbu, a isto tako i sponzore da od sadašnjih 20 slika probamo postaviti barem 50. Tako će ljudi Zagreba bolje upoznati - ljude Zagreba.

Razgovarala: Maja Jurković

Radim to jer želim da se lju-di međusobno više pozdrav-ljaju, da se digne svijest o tome da „nismo sami”, neka svjesnost sugrađana. Ideja je stvoriti osjećaj blis-kosti Zagrepčana, da ljud-ske priče budu prve, a priče o političarima zadnje. S osobne strane, sviđa mi se osjećaj napretka kroz projekt jer stalno vježbam kako bolje stvoriti priču iz danog trenutka i pozicije gdje nekoga sretnem.

Simboli grada22 zagreb.hr14. studenog 2014.

Dom hrvatskih likovnih umjetnika – povijest jednog od najpoznatijih kulturoloških zdanja u centru grada

ZGRADA KOJU JE JEDNOSTAVNO NEMOGUĆE „FULATI“

Koliko ste puta dosad prolazeći Trgom žrtava fašizma na pitanje „Gdje si” odgovorili „Kod džamije“? Naravno, svi znamo da je to bivša džamija, ali kladili bi se da mnogi ne znaju što je točno danas, kao ni otkad datira te zašto je više puta mijenjana njezina namjena.

Dom hrvatskih likovnih umjet-nika ili Meštrovićev paviljon,

poput Ilice, Draškovićeve ili zelenih valova, neizostavan je detalj sva-kodnevice u gradu Zagrebu.Vozili, pješačili ili se „truckali“ u tramvaju, teško ćete zaobići zgradu stare džamije. Što je i logično s obzi-rom da kružni tok oko nje vodi u svim pravcima – najuži centar grada na sjeveru, zeleni val prema zapadu, Držićeva i Autobusni kolodvor na jugu te Kennedyjev trg i Maksimir na istoku. Zgrada je izgrađena još davne 1938. godine zahvaljujući viziji svjetski poznatog kipara i arhitekta Ivana Meštrovića i prvotno je nosila na-ziv „Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikoga Oslobodioca“. Ideja je zaživjela četiri godine prije kada Hrvatsko društvo umjetnika „Strossmayer“ postiže dogovor s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Osloboditelju da se u ime kralja, umjesto njegova vlastitog „običnog“ spomenika, podigne nešto što će imati još značajniju kulturnu vrijednost. Postignut je sporazum oko izgrad-nje Doma likovnih umjetnosti na trgu, koji je tada već nosio ime kralja Petra. Projektu su se, pre-ma Meštrovićevoj idejnoj skici, priključili i arhitekti Harold Bilinić te Lavoslav Horvat.

Kulturna vrijednost

Nakon završetka radova 1938. zgra-du posvećuje Alojzije Stepinac, a krajem iste godine Zagrepčani su imali priliku pogledati i prvu

izložbu pod nazivom „Pola vijeka hrvatske umjetnosti“ iniciranu od strane HDU-a povodom šezdesete obljetnice njihova rada. Od samih početaka do danas, povjesničari umjetnosti smatrali su zgradu arhitektonskim djelom iznimne kulturne vrijednosti u po-vijesti hrvatske i europske arhitek-ture, a brojni izvori ističu ju i kao prvi muzej kružnog tipa na svijetu. Godinu dana nakon završetka ra-dova, kompletna administrativna, financijska i umjetnička uprava Doma povjeravaju se HDU „Stross-mayer“ zahvaljujući kojem je zgra-da preimenovana u „Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu“. Ipak, Strossmayerovo Društvo us-koro je bilo primorano mijenjati lokaciju izgubivši „kontrolu“ nad Domom, kao i njegovom namje- nom. Iseljeni su 1941. godine na-kon što je poglavnik NDH Ante Pavelić zgradu odlučio prenami-jeniti u džamiju. U okolici zgrade izgrađena su tri minareta, prilazni prostor sa stubama i klupama te okrugla fontana s vodoskokom. Projekt je trajao tri godine te je 18. srpnja 1944. džamija svečano o-tvorena. Kapitulacijom NDH, zgrada 1945. postaje poznata kao Muzej revolu-cije, a u razdoblju do ‘49. srušena su sva tri minareta. Iste godine u zgradu se useljava Muzej narodnog oslobođenja, nakon čega započinju radovi na njegovoj adaptaciji pre-ma projektu arhitekta Vjenceslava Richtera. U središnjoj dvorani dodane su dvi-je galerije i stubište, a prekrivena

je i kupola što je u potpunosti iz-bacilo prisutnost dnevne rasvjete u unutrašnjosti.

Povratak HDLU-a i prvotne namjene

U svibnju 1955. godine svečano je otvoren stalni postav Muzeja narodne revolucije, a sedam go-dina poslije u unutrašnjosti su izve-dene manje arhitektonske preinake prema projektu arhitekta Andrije Mutnjakovića. Tek 1990. godine započeo je pro-ces vraćanja prvotne namjene Meštrovićeva paviljona. Nakon tri godine i niza akcija uprave Hrvatskog društva likovnih umjet-nika, Poglavarstvo Grada Zagreba donijelo je odluku o definitivnom vraćanju Doma HDLU-u. U ožujku 2001., predsjednik Društva Robert Šimrak pokreće inicijativu za ob-novu kompletne zgrade, a radovi su započeli u srpnju uklanjanjem konstrukcije umetnute etaže po-lukata i dvaju stubišta u središnjoj dvorani. Tijekom iduće godine, ra-dovi su nastavljeni uklanjanjem do-gradnji nastalih prilikom adaptacije u džamiju, a prema ideji arhitekta Mutnjakovića u ljeto počinju ra-dovi na obnovi i vraćanju središnje galerije u izvornu kružnu formu. Uklanjaju se sve naslage s kupole,

svoda, zidova i poda galerije, kao i svi vanjski slojevi izolacije na ku-poli u cilju uspostavljanja izvornog osvjetljenja s dnevnim svjetlom, a obnavljaju se i zidne plohe prizem-lja srednje dvorane.

,,Novi početak” od 2003.

Prema nekim izvorima, u to je vrijeme uklonjena jedna zidna slika Ede Murtića iz razdoblja Muzeja revolucije te je otkriven „mihrab“ iz doba džamije koji je 2003. „izvađen“ iz zida i prebačen na drugu lokaciju. Dom hrvatskih likovnih umjetnika u svom ob-novljenom izdanju, s renoviranom kupolom i središnjom dvoranom, svečano je otvoren 26. ožujka 2003. godine. Od 1990. godine pa do današnjeg dana, Domu hrvatskih likovnih um-jetnika ponovno je vraćena repu-tacija reprezentativnog galerijskog prostora i multikulturalnog centra HDLU-a. Organiziraju se atraktivne samostalne i skupne izložbe naj-poznatijih hrvatskih umjetnika te izložbe međunarodnog predznaka i karaktera. U sklopu Doma djeluje i galerija „Prošireni mediji“, gdje se nerijetko promoviraju mladi i talentirani umjetnici s projektima nekonvencionalnog likovnog iz-raza.

Volim životinje 23zagreb.hr14. studenog 2014.

Po prvi put simultana akcija u dva grada: Zagreb i Osijek traže udomitelje za napuštene pse

Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba Dumovec i

zagrebački Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, u suradnji s Udrugom Pobjede iz Osijeka i udru-gom Prijatelji životinja, ponovno su organizirali akciju promovi-ranja udomljavanja pasa koji žive u skloništima. Akcija pod nazivom „Peseki i kerovci“ održala se u subo-tu, 8. studenoga 2014., od 9 do 15 sati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu te od 10 do 12 sati na Trgu Slobode u Osijeku, gdje ju je osobno došao poduprijeti i osječki gradonačelnik Ivan Vrkić.Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba Dumovec i osječki Azil Udruge Pobjede u Nemetinu su „no-kill“ skloništa koja ne usmrćuju pse nakon 60 dana, a objedinili su se u zajedničkom nastojanju da povežu sve hrvatske gradove sa zajedničkim ciljem - pomoći napuštenim, zanemarenim i zlo-stavljanim životinjama naći dom.Glavne zvijezde ovog eventa, zagrebački pas Roko i osječka Terčika, pozvali su tako na udom-ljavanje i u ime ostalih napuštenih pasa u skloništima, apeliravši na sve pojedince i obitelji koje imaju uvjete za skrb o novom članu. Prijatelji životinja na svom infor-mativnom štandu davali su edu-kativne letke, a mogla se potpi-

sati i peticija za zakonsku zabranu usmrćivanja životinja u skloništima.

Zakon postoji, ali se ne provodi Organizatori ističu kako mnogi gra-dovi još uvijek nemaju skloništa, a neka skloništa suočavaju se s broj-nim problemima i nerazumijeva-njem sredine u kojoj rade odgovo-ran posao – spašavaju živote. Zakon o zaštiti životinja stupio je na snagu 2007. godine, dok je 2009. godine prošao zadnji zakonski rok da je-dinice lokalne samouprave ispune svoje zakonske obaveze. Nažalost, većina njih do danas ne provodi Zakon jer nisu izgradile skloništa za napuštene životinje niti orga-nizirale informativne centre, kao ni programe kastracije i udomljavanja životinja te edukacije građana – požalili su nam se iz udruga.Gradovi napuštenim životinjama trebaju osigurati skloništa u koja će ih skloniti s ulice, daleko od očiju građana, kao i pružiti im sigurnost i kroz oglašavanje pronaći im novi dom. Kažnjavanjem neodgovornih, ope-tovanim programima edukacije građana i programima kastracije, udomljavanja i mikročipiranja, uvelike bi se smanjio problem napuštanja životinja te bi se time unaprijedila zdravstvena, civilizaci-jska i etička slika lokalnih zajednica

U dva dana prikupljeno preko 100% ciljanog iznosa od preko 160 donatora iz cijeloga svijeta!

„Ne prodajem nasmiješenog psa zaboravi na to dan ranije šećući kroz park on me upoznao s njom. Malo sreće ponekad...”

Ni Dumovčani, baš kao ni nekada legendarni Johnny Štulić, ne pro-daju nasmiješenog psa već traže najboljeg vlasnika za ovog ljepo-tana kojem će ga pokloniti. Indie garantirano donosi puno sreće u novi dom - samim dolaskom i svojim “zaraznim” osmijehom. To je pas koji se smije i tko god vidi taj zarazni osmijeh - nasmiješi mu se natrag. Hoće li se i sudbina konačno nasmiješiti ovom prekras-nom žutom mladom ovčaru?Ovo je zaista poseban pas, što dokazuje i činjenica da je Indie i darivatelj krvi te na taj način spašava živote drugih pasa kada se nađu u kritičnoj situaciji. Hoćete li doći po njega i pogurnuti malo njegovu dobru sudbinu? Ja-vite se u zagrebačko sklonište

Lijepe vijesti stižu nam i iz susjed-noga grada Zaprešića. Udruga za zaštitu životinja Šapica, u surad-nji s volonterima iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, lan-sirala je internetsku Indiegogo crowdfunding kampanju priku-pljanja sredstava koja će se iskoris-titi za dovršenje prve faze azila za napuštene životinje na području

Dumovec na kontakte: tel /fax 01 / 2008-354; fax 01 / 2063-998, e-mail: [email protected]

i društva u cjelini.Gdje god bile smještene, životinje ne zaslužuju usmrćivanje nego udomljavanje. Zajedničkom surad-njom skloništa, odnosno gradova, ide se prema budućnosti u kojoj neće biti kupnje životinja ni njihova kažnjavanja napuštanjem, nego će oni koji ih napuštaju biti kažnjeni, a udomljavanje će biti jedina opcija.

Dolazi zima, mnoge životinje još uvijek nemaju svoj dom i obitelj, a često nemaju ni mogućnost smještaja u sklonište ili udrugu. Prijatelji životinja, zajedno sa Skloništem za nezbrinute životinje Grada Zagreba i Udrugom Pob-jede, pozivaju sve na odgovorno udomljavanje psa ili mačke umjes-to kupnje.

Zagrebačke županije, konkretno grada Zaprešića, općine Bistra. Najviše je donatora iz Hrvatske, na-kon čega slijede donatori iz SAD-a te Njemačke, zahvaljujući kojima je u samo dva dana prikupljeno i nešto više od njihovog ciljanog iznosa. Nakon ostvarenja prvotnog cilja ($7.000, približno 42.933 kn), ponu-kani ovim fantastičnim uspjehom nastavljaju s idućim ciljem - priku-piti dodatnih 30.000 kn, odnosno $5.000, koje bi se u potpunosti utrošile na nabavku mobilne je-dinice za zbrinjavanje napuštenih mačaka.Velika je potreba za takvim jednim mjestom za mačke, koje nažalost svakodnevno stradavaju na ulica-ma. Udruga Šapica trenutno brine za 30 mačaka koje čuvaju volonteri

u svojim domovima, budući da nemaju adekvatan prostor za njih. Stoga je ovo odlična prilika da ostvarenjem novog cilja gotovo udvostruče prostorni kapacitet i spase mnoge nove živote.

Uredila : Maja Špoljarec

Svakako pozivamo naše građane i čitatelje da putem internetskog linka daju vlastiti doprinos ovoj plemenitoj akciji. Web kampanja otvorena je do 17. prosinca ove godine.

Zdravlje24 zagreb.hr14. studenog 2014.

Upoznajte nas za početak s poj-mom hiperbarične oksigenotera-pije (HBOT).To je znanstveno utemeljena metoda liječenja udisanjem čistog medicinskog stopostotnog kisika. Taj kisik pacijenti, sa spontanim ili potpomognutim disanjem, dišu pod tlakom većim od jednog bara, što je normalan tlak na razini mora. Terapija se provodi u hiperbaričnim komorama, odnosno barokomora-ma koje omogućuju boravak pod povećanim tlakom.

Kako se provodi liječenje u baro-komori?Liječenje u hiperbaričnoj komori, ovisno o bolesti, najčešće se pro-vodi pod tlakom od 2 do 3 bara u trajanju od 60-90 minuta, jednom do dva puta dnevno i to u periodu od dva do šest tjedana.

Kakva je važnost kisika u ovoj terapiji?Velika. Nesaglediva. Kisik predstav-lja jednu od osnova života. Bez

HIPERBARIČNA OKSIGENOTERAPIJA

UDISANJE STOPOSTOTNOG KISIKA ZA ZDRAVIJI I SNAŽNIJI ORGANIZAMNedostatak kisika u tkivima, tzv. hipoksija, jedan je od ključnih uzroka velikog broja bolesti organizma. Stoga primjena hiperbarične oksigenoterapije (HBOT) u modernoj medicini nedvojbeno vodi zdravijem životu, odnosno jačanju tjelesnih stanica. U nastavku donosimo intervju s dr. med Sanjom Jurić Banai, voditeljicom Poliklinike za baromedicinu Oxy, koji je s našom redakcijom podijelio Dragan Vicković, dugogodišnji novinar Radija Vrbovec.

Tijekom hladnijih mjeseci našoj koži potrebno je pridati malo veću pažnju odnosno priuštiti joj više njege. Ljeto je opraštalo sve, osim izlaska iz kuće bez zaštitnog fakto-ra. Zimsko doba pak, puno je nemi-losrdnije prema našem licu, ali i koži tijela. Niske temperature, vjetar te boravak u uredu i stanu gdje je zrak prečesto suh, kožu čine osjetljivi-jom nego inače te se često pojav-ljuju problemi kao što su zatezanje, perutanje, hrapavost ili crvenilo. Stoga je nužno da redovitom i pravilnom hidratacijom dovedemo našu kožu u ravnotežu kako bi zadržali njenu elastičnost, mekoću i podatnost. Svakako preporučamo da napravite piling tijela. Obična kukuruzna krupica pomiješana s maslinovim

njega ne može funkcionirati niti jedna stanica složenih živih bića, ne mogu se odvijati biokemijski procesi niti stvoriti neophodna energija za život stanica, organa i cijelog organizma. Hipoksija, nedostatak kisika u tkivima, jedan je od najvećih uzroka ili posljedi-ca velikog broja bolesti. Samim dovođenjem dovoljne količine kisi-ka u periferna tkiva i stanice osigu-rava se njihovo preživljavanje, oporavak i uredno funkcioniranje. Udisanjem kisika pod povišenim tlakom okoline dobije se 20 puta (2000%) više kisika otopljenog u krvi nego pri udisanju normalnog zraka.

Kakvi su postignuti rezultati u praksi liječenja ovom metodom?Praksa potvrđuje da HBOT, osim u slučajevima gdje je kisik lijek izbo-ra (dekompreksijska bolest, akut-no trovanje CO-om, plinska em-bolija), značajno utječe na ishod liječenja mnogih bolesti. Široka je lepeza bolesti i stanja koja se liječe

u barokomori: plinska gangrena i druge anaerobne nekrotizirajuće infekcije, akutne traumatske ishe- mije, iznenadna gluhoća, iznenadna sljepoća, Bellova pareza, subakutna ili kronična arterijska nedostatna cirkulacija različitog porijekla, dijabetičko stopalo i druge rane koje sporo zacjeljuju, kronični refraktorni osteomijelitis, kao i postoperacijski paralitički il-eus i dr.

Na koje sve načine je moguće doći do terapije?

Terapija može započeti nakon pregleda liječnika u Poliklinici koji procjenjuje postojanje mogućih kontraindikacija za terapiju.Bolesnik koji je obolio od bolesti čije troškove liječenja snosi HZZO na liječenje dolazi uz preporuku specijalista i s ovjerenom uput-nicom liječnika opće medicine. Broj tretmana koji HZZO osigurava premalen je u odnosu na potrebe pa je formirana lista čekanja za početak liječenja. Naravno, terapiju je moguće provesti i uz plaćanje gdje čekanja nema.

Njega kože u hladnim mjesecimauljem odlično će ukloniti mrtve stanice vaše kože, a ulje će pomoći zadržati vlagu i dati joj svilenkastu teksturu. Nikako se nemojte tuširati u vrućoj vodi jer time razbijate li-pidni sloj kože, što vodi dodatnom isušivanju. Nakon kupanja, lagano tapkajući obrišite kožu ručnikom kako bi izbjegli dodatne iritacije te nanesite losion za tijelo. Svome licu pružite posebnu njegu. Jesen i

zima idealni su za obnavljanje kože lica, možete se poslužiti nježnim mehaničkim pilingom ili pak kupiti kremu koja obavlja kemijski piling. Savjetujemo da svratite do lokalne ljekarne, gdje će vam stručno oso-blje pomoći odabrati idealan tret-man primjeren vašim potrebama. Laganu ljetnu kremu zamijenite onom bogatije teksture te ju ni-kako nemojte zaboraviti nanijeti prije izlaska van. Zadnje što želite jesu peckanje, crvenilo i zatezanje

lica na vjetrometini. Ono što mora biti obavezan ritual njege za dame, ali i gospodu, jest zaštita ruku i us-nica. Suhe, ispucale te crvene ruke i usnice odaju dojam osobe koja ne drži do sebe, bez obzira na spol. S obzirom da su ruke stalno izložene hladnoći i vjetru, zahti-jevaju njegu bogatom hidratan-tnom kremom. Usne iz istoga razlo-ga zahtijevaju balzam, a ukoliko su vam već isušene i ispucale, problem možete ukloniti nježno ih trljajući mješavinom meda i šećera. Kremu za ruke i balzam za usne uvijek imajte uza sebe za hladnijeg vremena, jednako kao što ljeti imate sunčane naočale. Kožu treba hidratizirati i iznutra, pa se tako i zimi preporuča da pri-pazite na dovoljan unos tekućine. U tome svakako mogu pomoći to-pli čajevi, stoga ih uvrstite u svoju dnevnu rutinu i uživajte u njihovim blagotvornim svojstvima.

Poliklinika za baromedicinu i medicinu rada OXY započela je s radom prije 18 godina (1996.) u Puli. Bila je to prva zdrav-stvena ustanova koja je nastavila višedesetljetnu tradiciju primjene hiperbarične oksigenoterapije u Hrvatskoj. Danas je to privatna poliklinika sa sjedištem u Puli, podružnicom u Zagrebu (KB Dubrava) te poslovnim jedinicama u Crikvenici i Dubrovniku.

Autor: Maja Špoljarec

Sport 25zagreb.hr14. studenog 2014.

PRIJAVE ZA NATJECANJE MOGUĆE SU OSOBNO ILI ONLINE

44. Kutija šibica počinje 29. studenogBranitelj naslova u seniorskom turniru je ekipa Mal Gal Građevinarstvo Krapina, dok je kod veterana to Rident RijekaKraj godine u Zagrebu redo-vito je rezerviran za jedno od najdugovječnijih malonogomet- nih natjecanja u Hrvatskoj.Zagrepčanima je popularna ,,Ku-tija’’ već odavno postala neizostavni dio blagdanske atmosfere, turnir od svojih preliminarnih faza traje oko mjesec dana, a velika finala oba turnira igraju se odmah nakon Božića. Uzbuđenja i malonogo-metne čarolije moguće je potražiti u četiri dvorane – dvorani 2 Doma sportova, SD Trešnjevka, SD Trn-sko te SD Pešćenica. I ove godine očekuje se više od 200 prijav-ljenih ekipa koje će se nadmetati za prilično visok nagradni fond (nap.a. ukupni nagradni fond za oba turnira je 150.000 kuna). Pri-jave za natjecanje moguće je pod-nijeti osobno ili online, zaključno s ponedjeljkom 17. studenog, a izvlačenje parova održat će se 20. studenog u SD Trešnjevka, s početkom u 12 sati. Nema sumnje da će Kutija i ove godine privući

najbolje malonogometaše iz Hrvatske, ali i velik broj profesio-nalnih nogometaša iz Prve, Druge i Treće HNL, kao i nižih liga. Susreti su redovito solidno popraćeni, a kako se turnir bliži kraju, u dvoranama je sve teže pronaći slobodno mjesto na tribini. Iako, upozorava pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Ivica Lovrić, interes za ,,Kutiju’’ posljednjih je godina ipak splasnuo, zbog čega je na-kana omasoviti turnir i vratiti mu stari sjaj. Treba spomenuti da su cijene ulaznica, kao i svake godine, 10 kuna u prvih par kola, zatim 20 kuna u 1/16 i 1/8 finala te je naposli-jetku za 50 kuna moguće kupiti pa-ket ulaznica za četvrtfinale, polufi-nale i finale. Organizator natjecanje je ustanova Upravljanje športskim objektima, pokrovitelj je Grad Za-greb, medijski pokrovitelj Sportske novosti, a sportski sponzor Rost šport. HRT će i ove godine preno-siti dvije polufinalne i dvije finalne utakmice.

ZAVRŠNICA EUROKUPA PRVAKA RUKOMETA NA PIJESKU

Detonatori s Kanarskog otočja donijeli dva srebrna odličja

Sjajne vijesti stigle su sa španjolskog Kanarskog otočja. Muška i ženska ekipa Detono Zagreb vratile su se doma s osvojenim srebrnim odličjima. Ženska ekipa izgubila je u finalu nakon raspucavanja od norveške ekipe Skrim Kronsberg, dok je muška ekipa izgubila od ruskog predstavnika Ekaterinodara. Neovisno o tomu, Detono Zagreb u obje je konkurencije ostvario hva-levrijedan uspjeh. „Izvrsno odrađeno natjecanje te rezultati s kojima moramo biti

ponosni u obje konkurencije. Malo nam je nedostajalo da ostvarimo dvostruko slavlje, no postizati u kontinuitetu ovakve rezultate nije lagano te smo stvarno ponosni na svoje izvedbe. Možda nam je na kraju nedostajalo i malo sreće, no ukupno gledano, ovo su nove dvije medalje u klupskoj galeriji te smo ponosni na način kako smo predstavljali Grad Zagreb te našu zemlju na ovom natjecanju“, rekao je za kraj, u ime obje ekipe, Drago Fantić, igrač Detono Zagreba.

Posljednjih dana u listopadu, klup-ski dužnosnici KK Cibona predali su zahtjev za otvaranje predstečajne nagodbe. „To je jedini način za dugoročnu stabilizaciju kluba“, iz-javio je na konferenciji za novinare direktor Domagoj Čavlović. „Ukupan dug iznosi 34.600.000,00 kn, no svi podaci sada će biti dostupni na službenim internet-skim stranicama FINA-e. Sada se transparentno zna kome se i koliko duguje“, dodao je.

Predsjednik kluba Aleksandar Petrović izrazio je želju da na trenutnoj funkciji ostane što je moguće kraće jer će to značiti da je napokon formiran novi upravni odbor. „Otvaranjem ovog postupka predstečajne nagodbe svi dobivaju egzaktne brojke. Više neće biti ne-racionalnog trošenja i smatram da je došlo idealno vrijeme da zalju-bljenici u Cibonu pomognu i, ako imaju mogućnosti, uđu u klub“, zaključuje Aco Petrović.

KK Cibona u predstečajnoj nagodbi

Nakon više nego uspješne sezone u kojoj je, između ostalog, Borna „skinuo skalp“ jednom od najvećih tenisača današnjice Rafaelu Nadalu, osvojio svoj prvi ATP naslov u Izmiru (Turska) te dose-gao dosad najviše mjesto na ATP ljestvici (92.), mladi hrvatski tenisač odlučio je dodatno ojačati svoj stručni stožer. U nastavku karijere, Bornu će trenirati izbornik hrvatske Davis Cup reprezentacije – Željko Krajan. Dosad je Krajan u trener-skoj karijeri već postizao značajne uspjehe, između ostalog, rusku tenisačicu Dinaru Safinu doveo je do titule najbolje tenisačice svi-

jeta, uspješno je vodio Dominiku Cibulkovu i Lauru Robson, a kraće vrijeme trenirao je i srp-sku tenisačicu Jelenu Janković te ciparskog tenisača Marcusa Baghdatisa. Osim toga, ove je go-dine bio trener najuspješnijoj slo-venskoj tenisačici Poloni Hercog. „Borna je definitivno jedna od najvećih nadolazećih zvijezda u svi-jetu tenisa. Uzbuđen sam što sam postao dio njegova tima“, kratko je najavio Željko Krajan. „Zadovoljstvo mi je što ću raditi sa Željkom. To je stručnjak s puno iskustva i ne sumnjam da ću u mno-go toga naučiti”, zaključio je Borna.

Željko Krajan novi trener Borne ĆorićaLokosice neviđenim preokretom do bodaU 4. kolu skupine C Lige prvakinja, u kojem su rukometašice Lokomotive protiv švedskog Sävehofa tražile pobjedu kako bi potvrdile prolazak u drugi krug, dvorana 2 Doma spor-tova gledala je izvrsnu utakmicu te povratak Lokosica, koje su iz naiz-gled neizbježnog poraza uspjele izboriti vrijedan bod. Iako su u 42. minuti gubile čak sedam razlike, fantastičnom igrom u obrani i intervencijama golman-ice Ivane Jelčić, rukometašice Lo-komotive uspjele su doći do 23:23 (10:15). „To je sport. Kad se igra, nikad nije

gotovo, dok se ne odigra svih 60 minuta, kada je o rukometu riječ. Isto se treba igrati u 1. i u 60. minuti. Nisam, dakako, zadovoljan što smo gubili sedam golova razlike, ali sam zadovoljan što smo dostigli toliko golova minusa. Mislim da i nakon ove utakmice imamo više šansi od Šveđanki za prolazak u sljedeći krug natjecanja“, izjavio je glavni trener RK Lokomotive Irfan Smajlagić.Sljedeću utakmicu Lokomotiva ponovno igra u dvorani 2 Doma sportova, u nedjelju 16. studenoga u 18 sati, protiv mađarskog kluba Györ.

Kultura26 zagreb.hr14. studenog 2014.

Izložba koja je otvorena još 4. lis-topada, predstavlja 90 radova iznimno značajnih umjetnika Nor-mandije poput Moneta, Boudina, Géricaulta, Courbeta, Corota, Dufyja, Renoira i dr. Jedinstvena vrijednost ove zbirke leži u tome što predstavlja različite umjetničke pokrete 19. stoljeća – realizam, romantizam, impresio- nizam i postimpresionizam, prateći nijanse njihova razvoja i bro-jne promjene koje su dovele do rođenja modernizma 20. stoljeća. Osobita privlačnost slika Nor-mandije ne leži toliko u nekom portretiranju regionalnog iden-titeta ili povijesnog razdoblja, ko-liko u neuhvatljivom djelovanju

Izložba ,,Normandija / Rađanje impresionizma” otvorena do 4. siječnja 2015.

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

prirode koja se u njima ogleda. U kulturalnom kontekstu ova izložba ne naglašava samo važnost Nor-mandije u umjetnosti, već pri-kazuje i djela slikara svjetskog i regionalnoga glasa. Istovremeno, podupire mogućnost stvaranja jedinstvene zbirke slika. Zbirka je izlagana u Francuskoj i izvan nje. Nakon Austrije, SAD-a, Japana i drugih zemalja prikazana je i u tri-ma nacionalnim galerijama Estoni-je, Latvije i Bjelorusije 2009. – 2010. Godine 2011. izložena je tijekom sastanka na vrhu G8 održanom u Deauvilleu, nakon čega je otišla u Nacionalni muzej Ukra-jine u Kijevu, kao i u Lvov i Dnje- propetrovsk.

Jedan od najpoznatijih talijan-skih tenora i istinska glazbena zvijezda, Andrea Bocelli, nastu-pit će u Zagrebu 29. studenog, točno na dan početka advent-skog razdoblja. Slučajno ili ne, mnogi oboža-vatelji složit će se kako je Bo-cellijev dolazak „dar s neba“ u pravom trenutku. Ovo je njegov treći dolazak u Hrvatsku. Prvi put domaćoj publici predstavio se još 1999. godine u koncentroj dvorani „Vatroslav Lisinski“, kada je nastupio uz Orkestar opere iz Cagliarija te dirigenta Lorina Mazeela. Drugi dolazak datira iz 2005. u pulskoj Areni, a ovog puta napunit će još jednu Arenu, onu zagrebačku. Kako stoji na službenim strani-cama Eventima, Celine Dion je jednom prigodom komentirala: „Kad bi Bog pjevao, zvučao bi gotovo kao Andrea Bocelli”. Ovaj karizmatični pjevač uz mnogo-brojne obožavatelje diljem svi-jeta zaista kontinuirano uživa veliku naklonost kolega glazbe-nika, ali i poštovanje glazbenih kritičara. Rođen je u Toskani, a svjetsku karijeru započeo je još 1994. godine kada je pobijedio na fes-tivalu u San Remu s pjesmom “Il Mare Calmo della Sera”. Nedugo nakon ovog uspjeha, pripala

Andrea Bocelli pred zagrebačkom publikom 29. studenog u Areni Zagreb

PROSLAVLJENI TALIJANSKI TENOR

mu je prva velika uloga u Verdijevoj operi „Macbeth“, da bi tog Božića već pjevao ,,Adeste Fideles” za Papu Ivana Pavla II i ispred nekoliko de-setina tisuća vjernika na Trgu Sv. Petra u Vatikanu. Bocelli je tijekom karijere nastupao na najistaknutijim svjetskim pozornicama, među koje se ubraja Carnegie Hall, Kolosej u Rimu, opere u Sydneyu i Berlinu te Central Park u New Yorku, a svakako je jedan od njegovih najzapamćenijih nastupa i onaj u Sao Paulu u Brazilu, kada je pjevao ispred više od stotinu tisuća obožavatelja. Danas se može po-hvaliti s više od 80 milijuna pro-danih nosača zvuka, a uz pjevanje, karizmatični Talijan također se doka-zao i kao vrsni tekstopisac te glazbeni producent.

Kako su nas izvijestili iz TZGZ-a, novogodišnji program u Zagrebu ove će godine biti bogatiji za prvi novogodišnji „NYE Croatia“ festival. Ljubitelje elektronske glazbe raz-veselit će vijest da se radi o dva dana ludog provoda, a uz nastup najboljih DJ-a iz Hrvatske, očekuje se i nekoliko renomiranih inozem-nih imena. Lista bilježi imena poput Nicole Morena, Joe 2 Shinea, Koste Radmana, Vanillaz, Plastic Funk, Comfort, Gavin Wooa i Van Pelta. Festival će se održati u zagrebačkom Boćarskom domu 31. prosinca kao doček Nove godine, ali i dan poslije kao „after party“. Poseban doček Nove godine u Zagrebu, uz pripremljen četve-rodnevni „city break“ aranžman,

BOĆARSKI DOM ZAGREB

U Zagreb dolazi prvi novogodišnji NYE Croatia festival

jamči i Playground, koji se kao organizator u realizaciji ovog po-sla udružio s partnerima domaćina – Hrvatskom turističkom zajed-nicom i Gradom Zagrebom. Pa-keti su već u prodaji po cijeni od 369 funti pa će tako Britanci, koji su dosad dobro upoznali prekras-nu obalu hrvatskog Jadrana, sada imati priliku vidjeti, osjetiti i doživjeti Zagreb – novog člana na popisu europskih glavnih gradova.Zbog toga promotori ovog fes-tivala ljubitelje elektronske glazbe pozivaju da za doček Nove godine izaberu nešto bolje i nešto više te si priušte uzbudljivo putovanje u Zagreb. NYE Croatia festival naja-vljuje se i jumbo plakatima u tri britanska grada te na promotivno prodajnim štandovima u dvana-

est sveučilišnih kampova diljem Velike Britanije. Više informacija o festivalu može se pronaći na www.nye-croatia.comNa istoj stranici također su dostupni svi podaci o paket-aranžmanu povezanom s NYE

Croatia festivalom, a na njoj se mogu rezervirati ili kupiti i ulaznice po cijeni od 79 funti. Ulaznice se mogu kupiti na Entrio prodajnim mjestima već od 3. prosinca, a do 5. prosinca cijene se kreću između 219 i 599 kuna, nakon čega poskupljuju.

Kultura 27zagreb.hr14. studenog 2014.

Nedavno su objavljene glavne nagrade u sklopu međunarodnog kazališnog festivala ,,Tvrđava teatar” u Čortanovcima (Srbija), dobitnik ste nagrade za najbolju mušku ulogu u predstavi ,,Mirni dani u Mixing partu”. Nagrada je naravno uvijek lijepa i poticajna vijest, kao uostalom i svako priznanje ljudi kojima vje-rujem i koje cijenim. No glumac, također, sam osjeća što može u određenom trenutku. Kada sam dobio tu ulogu znao sam da mi je to nešto jako blisko i prepoznatljivo, kako se ono kaže, kao da je pisana za mene. I moram reći da, unatoč svim kreativnim razmimoilaženjima i nekim sitnim nesporazumima u ti-jeku proba, ta predstava i taj čovjek (nap. a. redatelj Boris Liješević) zauvijek će ostati zapisani u mom emotivnom zemljovidu. Naša pred-stava ima pomalo čudnu formu i poetiku, tako da definitivno ima svoje fanove po gradu, ali i one koje nije dotakla. Osobno, često sumnjam u stvari oko kojih se svi slažu pa valjda zato i volim kazalište.

ZORAN ČUBRILO, GLUMAC ZAGREBAČKOG KAZALIŠTA MLADIH (ZKM):

„Pokretačka snaga ZKM-a oduvijek je bila profesionalnost i zajedništvo njegova ansambla“

Primjećujemo da predstava tre-nutno nije na programu ZKM-a?Predstava trenutno nije na re-pertoaru jer je jedna od glumica iz predstave slomila nogu pa čekamo da se oporavi. Dakle, iza Nove Go-dine smo, nadam se, opet na pro-gramu.

Kako inače vidite kazališnu ponudu u gradu Zagrebu?Nisam od glumaca koji ne idu u

druga kazališta tako da otprilike imam uvid u ono što se nudi. Mis-lim da se svako malo pojavi odlična predstava, ali me smeta sve prisut-nija komercijalizacija repertoara.

Smatrate li da Zagrepčani dovolj-no cijene kazališnu umjetnost? Svi znamo kakva je ekonomska situ-acija, ali mi je čudno kako su ljudi spremni platiti punu cijenu jedne kino ulaznice, plus kokice i sok, a ne

mogu izdvojiti za kazališnu pred-stavu. Treba napomenuti da svaka kategorija građanstva ima svoj kazališni popust, samo se treba raspitati. Vidjeti živog čovjeka u svojoj muci ili radosti zanimljivije je od kompjuteriziranih hordi zla koje stižu na kompjuteriziranim mamu-tima. Barem meni.

Je li se što promijenilo u ZKM-u nakon odlaska Dubravke Vrgoč?To ćemo tek vidjeti. Zaboravlja se da je pokretačka snaga ZKM-a uvijek bila njegov glumački an- sambl, odnosno njegova preda-nost, profesionalnost i zajedništvo. Još uvijek vjerujem da su te stvari prvi preduvjet za pravo kazalište.

Što bi osobno preporučili iz repertoara ZKM-a?Naše predstave imaju svoju pu-bliku i one nisu nepoznanica. Ako bih morao izdvojiti neku od manje eksponiranih to je svakako „Za sada je sve dobro“ Olje Lozice i Matka Botića. Tko god ju je pogledao, nije ostao ravnodušan.

Zoran Čubrilo, Damir Šaban i Katarina Bistrović-Darvaš u predstavi ,,Mirni dani u mixing partu”

Prema informacijama koje smo dobili priopćenjem za medije, Vatra je sredinom listopada održala definitivno najemotivniji i najvažniji koncert u svojoj bogatoj petnaestogodišnjoj karijeri. Bend je za publiku u Tvornici pripremio presjek karijere začinjen akustičnim setom pjesama kojima su otvorili koncert, raritetima koje godinama nisu izvodili na koncertima („Alko-hol’“, „Ti znaš gdje se krije milost“), kao i aktualnim hitovima „Tango“ i „Saturn“ koji će se tek pronaći na al-

JEDAN OD NAJPOPULARNIJIH DOMAĆIH BENDOVA DANAŠNJICE PROSLAVIO 15. ROĐENDAN

Vatra održala koncert karijere pred rasprodanom Tvornicom„Recite što god želite, ali Vatra na sceni zvuči i izgleda kao bend iz prve lige svjetskog, prilično komercijalnog indie-rocka, a to s našim bendovima najčešće nije slučaj’’ – Aleksandar Dragaš, Jutarnji list

bumu koji tek dovršavaju. Tijekom koncerta na pozornici su se redali prijatelji i posebni gosti pa je tako Tvornica pozdravila i Stipu Mađora (Kawasaki 3p), Milu Kekina (Hlad-no pivo) te Ljubicu Gurdulić (Svad-bas). Uz gromoglasno rođendansko pjevanje publike koje je uslijedilo, Vatrin diskograf i organizator kon-certa Dallas Records na pozornici je bendu predao tortu s 15 svjećica koju je posebno za ovu prigodu pripremila slastičarnica Horak, uz želju da 16. rođendan proslave u

Domu sportova. Kako je i obećano, bend je na pozornici izvukao sretnu dobitnicu putovanja u Francusku na koncert Vatre u sklopu Knock Out Snow Festivala. Dan nakon raspro-dane Tvornice, Vatra je oduševila i na drugom danu Hartere, pa je tako i riječka publika postala dio rođendanske turneje benda. Za Vatru je ova godina bila izuzetna. „Tango“ je dosad najviše tjedana proveo na broju jedan nacional-ne liste singlova, EP naziva „VT“ ovjenčan je Porinom za najbolji al-bum alternativne glazbe, bend je dobio MTV nominaciju za The Best Adria Act, koncertno nikad nisu bili aktivniji, a sve su aktivnosti benda bile izuzetno medijski popraćene. Rasprodan rođendanski koncert u velikom pogonu Tvornice kulture svjedoči kako je Vatra na vrhun-cu dosadašnje karijere, no, kako stoji u zaključku priopćenja, Irena Celio-Cega, Robert Kelemen, Tomislav Franjo Šušak, Mario Robert Kasumović i Ivan Dečak imaju još mnogo toga za ponuditi svojoj publici u razdoblju koje sli-jedi.

U četvrtak 30. listopada, u za-grebačkoj kavani „Pod starim kro-vovima“ otvorena je izložba foto-grafija Rodoljuba Jovanovića napravljenih tijekom snimanja možda i najpoznatijeg filma ju-goslavenske kinematografije ,,Ko to tamo peva”. Otvorenju izložbe nazočili su i redatelj filma Slobodan Šijan, glumci Neda Arnerić i Slavko Štimac te autor izložbe. Jovanović je fotoapara-tom zabilježio snimanje filma u trajanju od 21 dana, a ova je retrospektivna izložba prvi put postavljena prije četiri godine u beogradskom RTS-u, tada u povodu tridesete obljetnice nas-tanka ovog legendarnog filma. Zagrepčani mogu pogledati ot-prilike polovicu tih fotografija koje dočaravaju dio atmosfere zabilježene prije 34 godine, a izložba je otvorena sve do 1. prosinca.

Do 1. prosinca otvorena izložba fotografija sa snimanja filma „Ko to tamo peva“

Kultura28 zagreb.hr14. studenog 2014.

JAN NIKOVIĆ (13) JEDINI HRVAT U „ELITNOM“ DRUŠTVU

Zagrebački „klinac“ u glazbenom kampu jednog od vodećih svjetskih pijanistaZa sudjelovanje u prestižnom Allianz Junior Music Camp-u prijavilo se 300-tinjak kandidata iz 40-ak zemalja, a izabrano ih je samo 12. Mladi glazbeni talenti imat će priliku učiti od jednog od najvećih klasičnih glazbenika današnjice.U jakoj konkurenciji 300-tinjak mladih talenata iz 40-ak zemalja svijeta ove je godine mjesto u glaz-benom kampu Allianz Junior Music Camp, pod vodstvom slavnog Lang Langa, izborio i 13-ogodišnji Jan Niković iz Zagreba. Ostalih 11 kan-didata, u dobi od 10 do 14 godina, dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva, Mađarske, Italije, Kine, SAD-a, Poljske, Južne Koreje, Turske i Irske. Allianz Junior Music Camp orga-nizira „Lang Lang International Music Foundation“, pod pokrovi-teljstvom Allianza, s ciljem obra-zovanja nove generacije ljubitelja i stvaratelja klasične glazbe. Dva-naest mladih talentiranih pijanista iz cijeloga svijeta dobiva priliku za rad i druženje s jednim od vodećih svjetskih pijanista, kineskim umjet-nikom Lang Langom, od 10. do 16. studenog 2014. u Barceloni. „Lang Lang je moj omiljeni pijanist i velika inspiracija za mlade glaz-benike jer uspješno unosi klasičnu glazbu u suvremeni svijet. Sretan

sam što ću ga upoznati i imati priliku učiti od njega. Tata mi je pomogao snimiti video prijavu za kamp, ali zaista, iako smo se potajno nadali, nisam očekivao da ću biti izabran jer je konkurencija bila jako velika“, izjavio je Jan Niković uoči odlaska u glazbeni kamp. Kao sin glazbe-nika, Jan je počeo svirati kada mu je bilo osam godina, a glazbi se u potpunosti posvetio 2013., nakon što je osvojio državno natjecanje komornih sastava u Opatiji.

GUERCINO: SVJETLO BAROKA

Izložbu talijanskog majstora baroka moguće posjetiti do 31. siječnjaKupnjom ulaznice svi posjetitelji sudjeluju u velikoj nagradnoj igri u kojoj PBZ card dodjeljuje glavnu nagradu - vikend za dvije osobe u Bologni s besplatnim ulaznicama za Nacionalnu pinakoteku u Bologni, a Muzej za umjetnost i obrt daruje set suvenira s najatraktivnijim reprodukcijama Guercinovih remek-djelaDana 29. listopada, u nazočnosti predsjednika RH Ive Josipovića, zamjenice gradonačelnika Gra-da Zagreba Vesne Kusin, NJ.E. veleposlanice Italije Emanuele D’Alessandro, ministrice kulture Andreje Zlatar-Violić i drugih osoba iz kulturnog, političkog i ja-vnog života, u zagrebačkom Muze-ju za umjetnost i obrt otvorena je izložba „Guercino: Svjetlo baroka“.Već prvog dana, velik broj posje-titelja pohrlio je razgledati jedin-stvenu izložbu čak 35 vrhunskih djela talijanskog baroknog slikara Giovannija Francesca Barbierija, poznatijeg kao Guercino. Prema informacijama koje nam stižu od organizatora, posjetitelji su posebno zadivljeni monumen-talnim oltarnim palama, baš kao i freskama prenesenima na platno. Svakim danom u 11 i 17 sati te nedjeljom do 19 sati, posjetitelji mogu iskoristiti priliku da uz bes-platno stručno vodstvo razgledaju izložbu. Nedjeljnja poslijepod-neva u Muzeju za umjetnost i obrt donosit će i posebna iznenađenja za posjetitelje, poput obiteljskih paketa za razgledavanje izložbe, niza nagradnih igara, glazbenih događanja i sl. Kupnjom ulaznice svi posjetitelji

sudjeluju u velikoj nagradnoj igri u kojoj PBZ card dodjeljuje glavnu nagradu - vikend za dvije osobe u Bologni s besplatnim ulaznicama za Nacionalnu pinakoteku u Bologni, a Muzej za umjetnost i obrt daruje set suvenira s najatraktivnijim re-produkcijama Guercinovih remek-djela. Osim toga, svi posjetitelji koji kupe katalog izložbe po cijeni od 80 kuna, izravno pomažu stra-dalim obiteljima poplavljenog sela Đurići u Županjskoj Posavini, jer je sav prihod od prodaje kataloga ove izložbe namijenjen za nabavu kuhinjskog pribora za mještane Đurića.

Film „Iza sna“ spreman za kino distribucijuHrvatski dugometražni film „Iza sna“, snimljen u nezavisnoj produk-ciji, uskoro kreće u kino distribuciju. Riječ je o odvažnom podvigu domaćih filmskih profesionalaca kojima je cilj uz minimalne troškove stvarati filmove koji će svojim al-ternativnim pristupom obogatiti hrvatsku kinematografiju. „Jedan je to od rijetkih projekata u kojem smo svi, od prvog do posljednjeg člana ekipe, sudjelovali s ljubavlju i golemim entuzijazmom“, izjavio je Dušan Bućan, koji igra jednu od uloga. Uz njega u filmu glume Borko Perić, Ana Vučak i Kruno-slav Belko. Ani Vučak, studentici pete godine studija glume na Aka-demiji dramske umjetnosti u Zagre-bu, to je filmski debi, a Krunoslavu Belku, slavnom radijskom voditelju, povratak pred filmsku kameru. „Snimanje je bilo intenzivno i na-porno, ali atmosfera je bila odlična, nezaboravna...“, prisjetio se Belko.„Radnja filma inspirirana je hrvats-

kom svakodnevicom, a tu smo sva-kodnevicu na svojoj koži osjetili i tijekom snimanja. Primjerice, dok smo snimali scene u jednom klubu, tom je klubu HEP zbog neplaćenih računa isključio struju. Da je tog trenutka iza nas stajala i najbogati-ja produkcija, taj problem ne bismo riješili brzo... To je Hrvatska“, kazao je redatelj Igor Filipović Fila. „Iza sna“ u kino distribuciju preko Continental filma kreće 4. prosinca.

PROJEKT STUDENATA KOSTIMOGRAFIJE

Međunarodni umjetnički projekt „Reciklaža“ od 12. do 30. studenog u Muzeju grada ZagrebaRiječ je o izložbi koja je 12. stude-nog otvorena u Muzeju grada Zagreba, a obuhvaća tri izložbe različitih instalacija kostima čiji au-tori stižu s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, Univerziteta umetnosti – Fakultet primenjenih umjetnosti u Beogradu, Fakulteta za dizajn u Trzinu (SLO) te Višom strukovnom školom Školskog cen-tra Srećka Kosovela, odsjeka za fotografiju u Sežani (SLO). Iako spomen riječi ,,reciklaža” na prvu ne asocira na nešto što je umjetničke prirode, ovdje se za-

pravo radi o međunarodnom u- mjetničkom projektu koji u Za-grebu doživljava već svoje drugo izdanje. Zagrebačka ,,Reciklaža” nastavak je međunarodnih ra-dionica u organizaciji Galerije ULUPUH, a ostvarenih kroz suradnju sa srodnim fakultetima u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.Prva izložba održana je u lipnju 2014. godine u KOMBANK ARTHOL GALERIJI u Beogradu, a u 2015. godini izložba je planirana u ETNOGRAFSKOM MUZEJU u Lju-bljani.

Kultura 29zagreb.hr14. studenog 2014.

SAŠA ANOČIĆ, AUTOR I REDATELJ LEGENDARNIH „KAUBOJA“:

„Da mogu vratiti vrijeme, ne bih nikada prodao prava za film“Od ožujka 2008. do danas „Kauboji“ su kontinuirano među najpopularnijim predstavama u Zagrebu. Rijetki ih dosad još nisu pogledali, a brojni su oni koji su ih pogledali više od jedanput. Ovo je predstava o kojoj se i dalje priča, izaziva osmijehe na licima, iako ponekad čak i tužne grimase jer je i nakon šest godina prilično teško doći do karata. O fenomenu „Kauboja“, koji su 2013. adaptirani na velikom ekranu, razgovarali smo s autorom i redateljem predstave Sašom Anočićem.

Zašto su Kauboji i dan danas predstava za koju karte morate kupiti mjesec dana prije? Da bi predstava toliko živjela mora zaista biti kvalitetna, ali mora imati i sreće. Znam mnogo predstava, tzv. „potencijalnih hitova“ koje jednostavno nisu našle plodno tlo. ,,Kauboji” su imali tu sreću i savršen odnos u trokutu: predstava-glumci-kazalište, tj. u našem slučaju odnos Kauboji–glumci–Exit. Razloga je još zaista mnogo, ali ukratko to je onaj tip predstave koju radite za druge ne misleći pritom da to radite zbog sebe. I onda vam se to vrati. I možda što je to predstava rađena iz esencije grupe ljudi koja se već duže vri-jeme zna i igra zajedno te to daje

Osim „Kauboja“, repertoar Teatra EXIT „nakrcan je“ brojnim dru-gim uspješnicama. Među njima je svakako predstava „SHAKEspeare na EXit“ redatelja Matka Raguža, koja je svoju premijeru doživjela

još „davne“ 2006. godine, a u studenom će Zagrepčani imati pri-liku pogledati i proslaviti jubilarnu 300-tu izvedbu. U osam godina, predstava je nagrađena nekoli-cinom priznanja, kako domaćih, tako i inozemnih. Izdvojili bi nagra-du „Zlatni smijeh“ na 30. Danima satire (2006.) za iznimnu uigranost i virtuoznost glumačke igre Živka Anočića, Marka Makovičića i Jerka Marčića. Trojac će se publici po 300-ti put nakloniti 27. studenog, cijena ulaznice u slobodnoj prodaji je 65 kuna, dok studenti i umirov-ljenici, uz predočenje dokumenta, plaćaju 55 kuna.

„SHAKEspeare na EXit“ slavi 300-tu izvedbu

dodatnu lepršavost i zaigranost. A predstava je opet ta koja pogađa u žicu, ali na onaj više poetski način pri čemu svatko sebi iščita onu (ne)slatku poruku koja ga dira na ovaj ili onaj način. ,,Kauboji” su, recimo, jedna od najsmješnijih tragičnih predstava, koja je u stvari dramska, ako se pravimo da mjuzikl ne postoji.

Jeste li, s odmakom od šest godi-na, zadovoljni kako je predstava ispala ili bi danas neke stvari napravili drukčije?Pa neke stvari smo i mijenjali. Neke „scene u scenama” nastale su na-kon improvizacija na sceni dok smo igrali. Znamo i danas nešto malo promijeniti, tj. malo osvježiti. Ima primjera.

Za one koji možda dosad nisu gledali predstavu, što bi osobno preporučili, što prije pogledati – predstavu ili film i zašto?Da bih odgovorio na to pitanje, morao bih pogledati film, a nisam. Niti namjeravam. Nemam lijepo mišljenje o filmu i mislim da je tu najveća šteta učinjena samim ,,Kaubojima” kao priči i nadam se

da ću jednog dana imati priliku is-praviti tu nepravdu. Mislim da je propuštena velika prilika za naprav-iti pravi film. Da mogu vratiti vrijeme unatrag ne bih nikada prodao prava tim ljudi-ma. No, to je jedna duga i (za mene) vrlo tužna priča i mislim da pred-stavu treba gledati van konteksta filma. Mišljenja sam da tu nikakve usporedbe jednostavno ne postoje. I to nažalost i vrlo vjerojatno zbog tako malih i nebitnih stvari.

Vjerojatno vas ovo svi pitaju, ali kakav je osjećaj igrati ,,Kauboje” nakon toliko vremena, posebno uzimajući u obzir njihov uspjeh?Znalo bi mi nekad biti teško ići na samu predstavu, ali kad pred-stava počne nešto vas jednostav-no ponese i osjećaj je isti kao i na početku, barem meni. Možda samo sada više uživam nego prije. Na početku sam kao redatelj bio

možda malo napetiji nego sad. Koliko se predstava promijenila od premijere do danas? Sigurno ste neke dijelove modificirali, možda čak i izbacili?Svako malo znamo nešto malo promjeniti, ali ništa drastično. Kako već rekoh, tu i tamo malo osvježimo glumačku igru. Inače je sama pred-stava manje-više ista.

Je li vam predstava nakon toliko vremena već „u krvi“ ili se morate ponekad naći, ponoviti neke scene…? Sada nam je predstava u krvi. Nema nikakvih potreba za velikim pri-premama, dovoljno se malo zagri-jati i srediti tehnikalije. Ako je ne igramo duže vrijeme, onda obično sve lijepo ponovimo kako bi si osi-gurali sigurnost igranja s guštom.

Razgovarao: Marko Hodalj

Manje od mjesec dana ostalo je do blistave i očaravajuće revije Disney kraljevstva koja će 5. prosinca pos-jetiti Zagreb. No, prava „ledena“ po-slastica za sve male i velike ljubitelje Disneya zasigurno će biti avanture iz najboljeg animiranog filma svih vremena “Snježno kraljevstvo”, koji je svojim neočekivanim zapletima oduševio klince i klinceze diljem svijeta. Mistična bića iz filma, koji je ujedno i dobitnik američke filmske nagrade „Oscar“ dočarat će vrijednosti ljuba-vi i prijateljstva te otjerati vječnu zimu iz cijelog kraljevstva i srca

njegovog stanovništva. Publika će imati priliku popeti se na North Mountains (Sjeverne Planine) s beskrajno smiješnim snjegovi-ćem Olafom, snažnim gorštakom Kristoffom i njegovim vjernim so-bom Svenom, dok pomažu sestra-ma u priči punoj akcije, avanture, magije i nezaboravnih likova.Ulaznice za ovaj ,,ledeni spektakl” u Areni Zagreb mogu se nabaviti na svim prodajnim mjestima sus-tava Eventim, kao i putem stranice www.eventim.hrCijene ulaznica kreću se od 90 do 290 kuna.

Glazbeno-scenski spektakl „Disney on Ice“ u zagrebačkoj Areni od 5. do 7. prosinca

Preporuke30 zagreb.hr14. studenog 2014.

KAZALIŠNA PREPORUKA„Ne, prijatelj“, Gradsko kazalište Trešnja

Nakon velike, ratom izazvane katastrofe, dva neprijateljska vojni-ka nalaze spas na krovu potopljene kuće. Svuda oko njih more, pomoći niotkuda. Isprva pokušavaju nad-vladati jedan drugoga, no konačno, iscrpljeni, odustaju od borbe i pokušavaju naći zajednički jezik. A to nije nimalo lako, budući da jedan drugoga niti malo ne razumiju. Tako glasi opis predstave na službenim stranicama kazališta Trešnja uz napomenu da je najpo-godnija za dobnu granicu „7+“. Iako je prvenstveno namijenjena djeci i organiziranim posjetama osnovnih škola, zbog čega se već godinama prikazuje u terminima u 10 i 12 ujutro, predstava svojim humorom i orginalnošću osvaja i mnogo starije. Prvi put pogledao sam ju još 2009. kada je gostovala na Gavellinim večerima i kada u publici nije bilo osobe ispod 20 godina. Iako su djeca u specifičnim trenucima puno „zahvalnija“ pub-lika, jer gromoglasnim smijehom

pozdravljaju čak i kada glavni glu-mac na početku predstave skida svoje prljave cipele, glavni akteri Saša i Živko Anočić te su 2009. je-dnako očarali i mnogo „zahtjevniju“ publiku u Gavelli. Ključna karakteristika predstave jest jednostavnost njezine naracije. Traje tek nešto više od 60 minu-ta, što dodatno pojačava dojam nenametljivosti u prenošenju lijepih i toplih poruka. Iako i na-kon pet godina svakog mjeseca odigra najmanje 2-3 puta, svakako preporučujemo pogledati što prije, u slučaju da ju se iznenada „skine“ s repertoara. Što, nadamo se, ipak neće biti tako skoro.

Još od najranijeg djetinjstva Martićevu sam ulicu zapamtila kao ,,onu sivu, ružnu ulicu gdje su samo autodijelovi”. Ako se sjećate, ova je ulica bila poznata po tome što su se na svakih 15-ak metara nalazili dućani s autodijelovima, a bilo je tu i autosalona (znam jer smo tu jednom kupili auto). Tek mi je ne-davno prošlo glavom da Martićeva više ni približno nije ono što je bila. Dućana s autodijelovima na svakom koraku više nema, što ne ističem kao dobru stvar, ali jednostavno je tako, no zato je otvoreno mnoštvo lokala drugačijeg tipa koji su u pot-punosti promijenili vizuru ove ulice u samom centru grada.

To da na svakom koraku imate kafić nije ništa novo za Zagreb, ali zanim-ljivo je da su kafići u Martićevoj, ili njenoj neposrednoj blizini, poma-lo već i kultni. Tu primarno mis-lim na Booksu, Divas i Blok bar (u Tomašićevoj). Niknuli su i dućani mješovitom robom pa se doslovce ,,zblesirate” birajući hoćete li u Prehranu, Billu, Dionu, Konzum ili možda Garden (organska hrana), a što bi ulica bila bez nezaobilazne pekarne Dubravica. Osim poznate vinarije Šafran, nedavno je otvore-na i vinarija Vivat fina vina, a tu je i zanimljiv izbor restorana - The Oscars i Zlatna školjka. Puno je veća gužva, življe je i moram priznati da Martićeva konačno više nije ona siva, ružna, depresivna ulica kojom ću prošetati samo ako baš moram. Još kad svane sunce... milina.

Novo lice MartićeveOD AUTODIJELOVA DO ,,ŠPICE”

FILMSKA PREPORUKA: ,,Filmska mećava sa sjevera Europe”Nakon što je prije dva broja predložio pet izvrsnih filmova norveške kine-matografije, Vladimir (30), komunikolog iz Zagreba , ovog puta pozornost je usmjerio prema Danskoj.

1) Noćni čuvar (1994),redatelj: Ole BornedalAko vas zanima kako je Nikolaj Coster-Waldau (plavokosi Jaime iz Igre prijestolja) izgledao prije 20 go-dina, evo prilike da saznate. U ovom danskom horror klasiku utjelovio je Martina, studenta prava koji post-aje noćni čuvar u mrtvačnici. Baš tada se zaredaju ubojstva prostitut-ki. Martin čak postaje osumnjičenik neuobičajenog ponašanja, a što čudniji biva, to sumnjiviji postaje. Uznemirujuća atmosfera, napetost i psihološko poigravanje mogli bi vam priuštiti besanu noć.

2) Nakon vjenčanja (2006),redatelj: Sussane BierKako se može čuti, jedan od naj-hvaljenijih uradaka suvremene danske kinematografije. Jacob (Mads Mikkelsen) svoj životni poziv pronalazi u Indiji, pomažući u sirotištu koje je pred bankrotom. Situacija se čini bezizlaznom, što Jacoba vodi natrag u rodni Ko-penhagen gdje ga navodno čeka izdašna donacija imućnog danskog poduzetnika Jorgena. Jacob poste-peno shvaća da ništa nije slučajno, da postoje skriveni motivi i da će mu se život promijeniti iz korijena.

3) Festen (1998),redatelj: Thomas VinterbergHelge je ugledni poslovni čovjek i pater familias, a proslava njegova 60. rođendana okuplja mnogobro-jnu i šaroliku obitelj. Na prvi pogled pomalo idilično, ali prvi dojam često zna prevariti. Napetost postepeno raste, otkrivaju se različiti obiteljski problemi i frustracije, a situacija e-skalira prilikom rođendanske goz-be u večernjim satima. Čitanje jed-nog pisma otkrit će obiteljsku tajnu

koja baca novo svjetlo na mučne događaje iz prošlosti, a proslava rođendana prerasta u suočavanje s neoprostivim.

4) Lov (2012), redatelj: Thomas VinterbergJoš jedan Vinterbergov film koji je dobio hvalospjeve kritike i publike. Film od samog početka daje naslu-titi kako će u Lucasovu (Mads Mik-

kelsen) životu nešto krenuti po zlu, a suptilna dramatičnost stvara ten-ziju koja vas tjera da u svakom kut-ku mirnog danskog gradića tražite potencijalnu opasnost. U maloj zajednici koja po mnogočemu nali-kuje obitelji jedna šokantna tvrdnja pokrenut će lavinu sumnje i pozvati na linč čovjeka koji je do jučer bio omiljen među sugrađanima.

5) Adamove jabuke (2005),redatelj: Anders Thomas JensenZamislite Ivana (ponovno nezao-bilazni Mads Mikkelsen), seoskog svećenika koji u svijetu vidi samo dobrotu i koji je u (osobnom) ratu sa Sotonom. Sad zamislite neo-nacista koji u to malo i mirno selo dolazi na rehabilitaciju. Moglo bi se zaključiti da je plot već previše puta viđen, bar različite varijacije na temu, ali s obzirom da je vrhu-nac rehabilitacije okorjelog krimi-nalca ispeći pitu od jabuka, da će se pritom sukobiti s vranama i crvima te da će jedan hitac u glavu natje-rati mnoge u plač od sreće, nije sve tako predvidljivo. Gorko-slatko, ali i jednostavno komično.

Preporuku daje: Marko Hodalj

Preporuku daje: Maja Jurković


31vodič

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

Za dječju kirurgiju- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica,

Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC

Šalata, Šalata 2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica,

Vinogradska 29, 3787 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh,

Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 639 1100 , www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKBC SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrKLINIČKA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111,www.kbsd.hr

PSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: [email protected]. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)

SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:[email protected]. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, [email protected] BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: pon-pet

četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: [email protected] ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:[email protected] TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; [email protected];Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, [email protected]ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: [email protected] tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: [email protected] PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)

GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz

PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, [email protected]

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata Đođića 26/I fax.6585060

4863 279

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE GRADA ZAGREBA, Đorđićeva 26 tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30-20.00,sub. 7.30-15.00h)

POLIKLINIKA ZAGREB, Argetinska 2, 3832-354

od 16-19 sati(petkom – samo za udomitelje)01/3887-025

01/610-1919

- Srebrnjak bolnica, 01/6391-100

098/738-576

RADIO TAXI: 060/800 800, 1777EKO TAXI: 060/7777, 1414CAMMEO: 1212TAXI ZAGREB: 091/570-6455, 099/333-3628

teško pokretnih i nepokretnih osobatel. 098/275-130

14. studenog 2014.zagreb hr

Gastro nostalgija32 zagreb.hr14. studenog 2014.

Studeni je mjesec u znaku vina, tada ovom od pamtivijeka

starome piću pridajemo najviše pažnje, slavimo ga i veselimo se, prisjećamo se nekih običaja. U sjevernoj Hrvatskoj i Sloveniji na dan sv. Martina njeguje se tradi-cionalni pučki običaj simboličkog prevođenja mošta u mlado vino - “krštenje vina”. U mjestima u kojima je sveti Martin zaštitnik priređuju se najveće tradicional-ne glazbene i folklorne zabave na gradskim trgovima. Posebno ve-lika slavlja su u Svetom Martinu na Muri, Požegi, Kutjevu, Velikoj Gorici, Dugom Selu i Sv. Ivanu Zelini. Načinom i vremenom u ko-jem živimo neke se stvari mijenjaju, ali simboli i ukorijenjeni običaji u našoj pučkoj kulturi ostaju. Tako smo, kao i proteklih godina, i u našem gradu proslavili blagdan Martinje. Zagreb je grad koji zaista njeguje tradiciju ispijanja vina, a vinograda ima i u samom središtu, obratite samo pažnju kako se pe-njete Tkalčićevom ulicom, za oko bi vam morao zapeti maleni vinograd usred gradske vreve.Također, u našem gradu sve više niču i takozvani wine barovi, gdje možete uživati u vrhunskim vinima popraćenima raznim delikatesama.Mnogo toga valja znati o vinu. Ono se dobiva fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze, ali može se dobiti i od drugog voća te od žitarica. Tako postoji vino od ku-pine, aronije, jabuke, šljive kao i mnoga druga koja nazivamo voćnim vinima. Vina koja se rade od drugih sasto-jaka osim grožđa obično dobivaju ime po sirovini koja se koristi pri-likom procesa fermentacije. Postoje i pića koja se ne dobivaju procesom fermentacije tako da se ne mogu

smatrati vinima, ali ih se tako na-ziva, primjerice ružino vino. Osnovna podjela vina jest: suho, polusuho, poluslatko, slatko, bijelo, crno, rosé , zatim je li ono mirno ili pjenušavo. Razlikujemo ih također prema porijeklu, sadržaju alkohola, starosti i godini berbe. Kod servi-ranja vina treba obratiti pažnju i na način točenja. Ono se pravilno toči tako da se ukloni folija i izvadi čep, krpom se obriše otvor boce te se po potrebi lagano prelijeva u dekanter. Dekantiranje je postu-pak odvajanja bistrog vina od taloga pri čemu se vino pažljivo ulijeva u bocu za dekantiranje tako da talog ostane na dnu boce, a pri ovom postupku vino također malo „prodiše“. Osnovna podjela vinskih čaša jest: one za bijelo vino, crno vino te čaše za šampanjac. Treba izbjegavati čaše koje su obojene, jer tijekom kušanja vina boja je jedna od karakteristika koja se vrednuje. Crna vina se poslužuju u širim čašama sa suženjem na vrhu kako bi se sačuvala aroma. Bijela vina se poslužuju u manjim i malo užim čašama jer imaju naglašenije primarne arome, dok su čaše za pjenušac uske i visoke kako bi se mjehurići što duže zadržali.Prilikom uparivanja hrane i vina generalno pravilo je teška hra-na s teškim vinima, a kiselkasto vino s ljućim i slanijim kombi-nacijama. Predjela zahtijevaju laganija vina ili pjenušac te se sa svakim idućim slijedom kreće prema težima i kompleksnijima.

Ribe, rakovi i školjke traže bijelo vino, no iznimaka naravno ima - uz tunu, gof i srdele idu vrhunska crna vina. Divljači komplimentiraju crna vina, dok uz perad služimo bijela vina. Purica, patka i guska obično idu uz slađa bijela vina. Slatka vina naravno idu uz slatka jela. Vege-tarijanska jela slažu se bijelim pi-notom, mladim crnim vinima i roséom. Izražena i stara vina zahti-jevaju jednostavna ali jaka jela, poput grill steakova. Mlada vina idu uz lagana jela poput tjestenine i slanih zalogaja poput krekera i prženih badema. Valja znati kako se uz jaja ne preporuča konzumacija vina, budući da ona oblažu usnu šupljinu te tako okus vina ne može doći do izražaja. Tamnu čokoladu, s udjelom kakaa iznad 60% radije služite uz kavu nego vino, jer ista umanjuje rad okusnih pupoljaka.

Temperatura vina nešto je o čemu se mora voditi računa sat, dva prije ser-viranja. Imajte na umu da vinu više šteti toplina nego hladnoća. Da bi se održavala temperatura bijelog vina, butelju treba staviti u kiblu s ledom i vodom.- Pjenušci se poslužuju pri 4-7°C- Suha i slatka bijela vina 6-8°C- Bogatija suha bijela vina pri 9-11°C- Polusuha bijela vina10-12°C- Kasne berbe 11-13°C- Plemenita suha bijela vina 10-12°C- Rosé 6-8°C- Crna vina, mlada i svježa 10-12°C- Obična crna 14-15°C- Pinot Noir 14-15°C- Vrhunska crna vina 17-18°C

Vino je tema ovomjesečne rubrike, a u ovome receptu ono krušku pret-vara u profinjenu damu zaogrnutu u crveni baršun. Reducirano, sirupasto vino u spoju s omekšalom kruškom zadivit će vaše nepce i zaista ćete se pitati zašto ovaj desert niste već ranije kušali.

Sastojci (za dvije osobe):- 2 veće kruške- 6 ravnih žlica šećera- polovica limuna- 400 ml crnog vina (Merlot i Pinot Noir ovdje su dobar izbor)- 100 ml vode - 1 korica cimeta- 1 čajna žličica (škrobnog) brašna

Priprema:Kruške ogulite, no ostavite im peteljke. Dno kruške nožem odrežite kako bi one mogle samostalno i uspravno stajati. Sok od limuna pomiješajte s 100 ml vode te u tu mješavinu odložite kruške dok pripremate vino. Ovo činimo da kruške ne bi potamnile. Zatim u lonac prikladne veličine ulijte crno vino i 100 ml vode, dodajte šećer i koricu cimeta te pustite da zavrije. Odaberite lonac u kojem kruške neće puno izvirivati nakon što ih poleg-nete u mješavinu. Dodajte obje kruške te ih na laganoj vatri kuhajte 20-ak minuta, odnosno dok ne omekšaju. Tijekom kuhanja uputno je polije-vati kruške mješavinom u kojoj se kuhaju i povremeno ih nježno okretati u loncu. Kuhane kruške izvadite na desertni tanjur. Sada pripremite sirup. Iz lonca izlijte veći dio vina, ostavite otprilike 2 decilitra te dodajte žličicu (škrobnog) brašna. Brašno dobro izmješajte odnosno umutite kako se ne bi stvorile grudice te nastavite kuhati dok se umak ne zgusne. Prije ser-viranja umak polijte po kruškama, počevši odmah ispod peteljke, ravno-mjerno ga raspoređujući. Na taj način kruška dobiva još intenzivniju boju i aromu. Poslužite i uživajte!

Ponešto o tradiciji, ponešto o vinu...Uredila: Maja Špoljarec

zagrebački zoo dobio više od 35 milijuna kuna iz eu fondova · 2015-01-18 · 10 sandra Švaljek...

Documents