zagreb online · pogoda s vodom u zagre-bu bila je poplava koje se dogodila 26. listopada 1964....

broj 46 | godina III| besplatni primjerak 5. listopada 2010.

Prvi poljoprivredni redar u povijesti

Zagrebački Romi

Počinje festival komorne glazbe

Marija Profozić od prosinca prošle godine brine se da se zemljište očisti od korova

Ljubitelji komorne glazbe od 12. do 16. listopada uživat će u nizu sjajnih djela

Str. 16-17

Str. 4-7

Str. 28-29

Nesloga im je najveći problem

Saša

ZIN

AJA

Zagreb.hr i na www.online-zagreb.hr

Sve tekstove iz Zagreb.hr-a možete

komentirati na www.online-zagreb.hr

2 5. listopada 2010.zagreb.hraktualno

Scene na kojima bi pozavidjeli najbolji režiseri filmova katastro-fe proteklih su dana bile stvar-nost gotovo polovici stanovni-ka Zagrebačke županije. Ljudi na krovovima kuća vape za pomo-ći, životinje se nemoćno bore s vodenom bujicom, zmije i šta-kori plivaju dvorištima, majke s malom djecom evakuiraju bage-rima, starci se ukrcavaju u čam-ce, razlijevaju se septičke jame... Prave se barikade čak i od staj-skog gnoja, plač, jauk, nemoć nad razornom snage Save.

Sava je poplavila gradsku oko-licu dosegnuvši maksimalni vo-dostaj u posljednjih 46 godina! Svojom je nepredvidivom ćudi i kod naših najodlučnijih sugra-đana da nikada više neće spo-menuti ime bivše države izazva-la nostalgiju i potvrdu da bismo

danas plivali po središnjem za-grebačkom trgu da u to vrijeme nisu sagrađeni nasipi. Samo za-hvaljujući njima nismo imali re-prizu ‘64. A tada je bilo, uz gole-mu materijalnu štetu, i 17 žrta-va. Sada je smrtno stradao jedan stanovnik Zagrebačke župani-je kojeg je udario kamion dok je sudjelovao u akciji podizanja „zečjeg nasipa“.

Kad je voda doslovno mnogi-ma stigla do grla i istovremeno potopila milijune, službe zadu-žene da se to nikome ne dogo-di opravdavaju se da nisu mogle spriječiti štete, predvidjeti težinu situacije te da je za sve kriv ne-dostatak novca. I, naravno, na-ša specijalnost - neriješeni imo-vinsko-pravni odnosi. Poplavlje-ni odmahuju rukama - Ma kakvi, nasipi nisu održavani, a kad se i dogodilo najgore, bila je takva loša organizacija pomoći da ne-mamo riječi.

- Nije bilo čak ni dosta vreća za punjenje pijeska - ljute se u Javorju.

Zarobljenici vode u Čičkoj Po-ljani i Bukevju nisu čak dobili, kad im je bilo potrebno, pomoć u hrani, a zakazao je, tvrde, i su-stav uzbunjivanja. Prisjećaju se i oni nekadašnjih akcija Civilne zaštite “Ništa nas ne smije izne-naditi” i koliko je to nekad bila ozbiljna institucija.

Gdje je sada bilo čak 18.000 pripadnika civilne zaštite, koli-ko ih je registrirano, nije jasno ni zagrebačkom pročelniku Ureda za upravljanje u kriznim situaci-jama Pavlu Kaliniću.

- Zagreb je sada bio pošte-đen jer imamo nasip i kanal Odra. Ukratko, računa se da se velike poplave događaju rijetko pa je dovršetak gradnje sustava obrane od poplava desetljećima zanemarivan.

- Gdje odlaze novci od nekoliko

Dajana Kos Buč[email protected]

Sava otkrila nebrigu na Sava je nakon 46 godina ponovno pokazala svoju razornu snagu - potopila je gotovo polovicu

Ljudi spašavaju stvari iz poplavljenih domova

Riječ urednika

Sir i vrhnje već su jednom završili na sudu, pa valjda neće opet?! Nenad Ivanko-vić, bivši novinar, a kasni-je i političar, još prije šest godina u kampanji svoje stranke Samostalnost i na-predak (SIN) najavio je da se Hrvatska ulaskom u Eu-ropsku uniju odriče mno-go toga, pa i prodaje sira i vrhnja na placu. Zbog na-čina financiranja kasnije su kampanja i plakat, na koje-mu on u zdjelici moči prst u vrhnje, a iza njega je pre-križeni znak Europske uni-je, završili na sudu...

Vlasta nije kumica, ali godinama pravi i proda-je i sir i vrhnje na tržnici u Španskom. Još prije godi-nu dana uspješno je polo-žila ispit s kojim može na gradske tržnice i kad Hr-vatska uđe u Uniju. Znači, i ona je znala...

A onda šok. Kumice od 4. listopada ne mogu više na Dolac! Navodno, kri-vi su ministar zdravstva Darko Milinović i pred-sjednik Holdingove Upra-ve Ivo Čović. Gradske trž-nice još su 1. lipnja tre-bale nabaviti hladnjake... Sanitarna inspekcija već im je produžila rok na tri mjeseca... Kažu, iza svega stoji gradonačelnik Milan Bandić, koji se pak sastao s kumicama i obećao im pomoći...

Bože, gdje nam je kraj, svi su znali, svi su krivi!

A Nenad je to najavio još 2004.

Branko Karapandža

35. listopada 2010.zagreb.hr

U fokusu

Najveća elementarna ne-

pogoda s vodom u Zagre-

bu bila je poplava koje

se dogodila 26. listopada

1964. godine. Zbog toga

70-ih godina prošlog sto-

ljeća počinje gradnja su-

stava za obranu od popla-

va u cijeloj zemlji. Prva je

pak poplava Save zabilje-

žena 1469. godine. Šteta od poplava u posljednjih deset godina

u Hrvatskoj je bila 2,6 milijardi kuna.

aktualno

vrsta naknada koje plaćamo za vodu? Ma znate, više nećemo ništa plaćati - ogorčeni su naši sugovornici.

Izračuni govore da samo za uređenje voda Hrvatske vode od građana godišnje upriho-de 670 milijuna kuna. Prema ri-ječima direktora Hrvatskih vo-da Jadranka Husarića, da bi se približili stopostotnoj sigurno-sti, potrebno je deset milijardi kuna za gradnju novih građevi-na. Za štete, tvrdi, kriv je isklju-čivo ekstremno visoki vodostaj. Čovjek koji je “35 godina u vo-dama” nudi i ostavku, uz napo-menu da će to napraviti ako to bude sagradilo nove objekte i nabavilo novac.

Sada poplavljenima prijete onečišćeni bunari i lokalni vodo-vodi. Sve su oči uprte i u epide-miologe te veterinarsko-higijen-sku službu, da bi se što prije od-vezle lešine stoke i glodavaca.

Zbog brojnih uginulih štakora i miševa strahuje se od pojave vrlo neugodne mišje groznice. Stožer za zdravstvo Zagrebač-ke županije upozorio je stanov-ništvo da je vodu iz bunara ili lo-kalnih vodovoda prije konzumi-ranja ili pak napajanja životinja potrebno prethodno prokuha-ti. Tad je treba ohladiti i odmah konzumirati, ili je nakon proku-havanja treba spremiti u hlad-njak da ne bi došlo do razvoja određenih bakterija.

Katastrofe se ne mogu sprije-čiti, ali posljedice - da, slažu se svi. Zato sada, dok se tek naga-đa o hitnim investicijama i na-javljuje mogućnost dobivanja sredstava iz europskih fondova, svoju šansu vide osiguravajuća društva. Mještani se pak, nakon što je proglašena elementarna nepogoda, nadaju brzoj ispla-ti štete jer je, prema najavama, opaka zima pred vratima.

dležnih službi Zagrebačke županije. Je li se mogla izbjeći šteta i tko su krivci?

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Župan proglasio elementarnu nepogodu

Župan Zagrebačke županije Stje-pan Kožić proglasio je elemen-tarnu nepogodu. To znači da će svi oštećeni moći dobiti naknadu štete. Zagrebačka će županija na sjednici 26. listopada rebalansom proračuna osigurati pet milijuna kuna bespovratne pomoći. Nov-ca će biti za odštete, obećao je i ministar fi nancija Ivan Šuker.

U pričuvama premalo novcaPročelnik Gradskog ureda za fi -nancije Slavko Kojić rekao je da su u pravilu u proračunskim pri-čuvama osigurava premalo sred-stava za ovakve situacije, a one su sve češće zbog velike urba-nizacije i globalnog zatopljenja.- Novac svi moraju prona-ći i solidarno riješiti problem.Službenih podataka o nastaloj šteti još nema. Komisije su svoj

terenski dio u okolici Velike Gori-ce, Zaprešića, Samobora i Svete Nedelje završile. Slijede izvještaji i procjene. To onda ide Županij-skom povjerenstvu, koje potom izvještaj prosljeđuje Državnom povjerenstvu za procjenu štete od elementarnih nepogoda.

Šteta oko 10.000 eura za prizemljePrema procjenama stručnjaka, obnova samo jednosobnog sta-na u prizemlju poplavljene kuće stoji oko 10.000 eura. To uključu-

je zamjenu električnih instalacija koje kod poplava uvijek stradaju, sušenje zidova, zamjenu podo-va te nabavu kućanskih aparata i namještaja. Susjedi Slovenci po-plavljenim sugrađanima već po-mažu, čak i sniženim cijenama namještaja i prijevoza, besplat-nom montažom...

Crpilište Strmec pod posebnim režimom zaštite

Crpilište Strmec na području Svete Nedelje našlo se u poplavnoj zoni rijeke Save, zbog čega su neki zdenci bili poplavljeni i stavlje-ni izvan funkcije. Na zdencima koji su ostali u funkciji pojačala se dezinfekcija na maksimal-no dopuštene vrijednosti da bi se voda zašti-tila od bakteriološkog zagađenja. Sve prove-dene mjere rezultirale su osiguranjem dovolj-nih količina vode za piće koja se distribuirala za područja Svete Nedelje i Samobora. - U teškim uvjetima distribucije vode očuvan je javni vodoopskrbni sustav grada Zagreba po količini i kvaliteti pa smo potrošačima is-poručivali zdravstveno ispravnu vodu - do-znajemo od Ane Petrović iz Vodoopskrbe i odvodnje.

Prva poplava zabilježena 1469.

4 5. listopada 2010.zagreb.hrtema broja

Više ne mogu spavati od ova dva štakora - govori nam uzru-jana Zehra, stanarka Plinarskog naselja. - Uđite, slobodno uđite i pogledajte gdje i kako mi živi-mo. Ja se ničega ne sramim. Nije sramota biti siromašan. Sramo-ta je biti prljav ili lopov, a mi to nismo!

Ulazimo u kućerak sklepan od dasaka, na krovu najlon. U kućer-ku tri prostorije - kuhinja, soba i trošna kupaonica. Na peći na drva upravo se kuhao kelj za ru-čak. Na zemljanom podu tepih u svim prostorijama, iako je kuće-rak trošan i tijesan. Sve je zaista čisto, iako izvana tako ne izgle-da. Zehra, suprug i četvero djece već 18 godina žive u Plinarskom naselju. Dvoje starije djece ide u Osnovnu školu Rapska.

- Djeca zadaću pišu pod svje-tlošću svijeće. No, svejedno su dobri učenici. Kao što vidite, ne-mamo struje, ali ni vode. Djecu samo jednom tjedno mogu oku-pati da ih čiste pošaljem u ško-lu. Kupamo se tako da zagrijava-mo vodu na peći. Pitate nas gdje spavamo? Evo, na ova dva kreve-ta spava nas šestero. Zima kuca na vrata, nemamo ogrjev, kuće nam prokišnjavaju. Već sad smo se svi razboljeli - ogorčeno go-vori Zehra.

Njena i druge obitelji očekuju

nekakvu pomoć od Grada, bilo kakvo rješenje.

- Nama je svejedno gdje će nas smjestiti, trajno ili privremeno. Vidite i sami da se ovako više ne može živjeti.

Najveći su problemi počeli kad je u naselju isključena stru-ja. U Gradu govore da nemaju u budžetu 50 tisuća kuna da HEP-u podmire dug, a ni romske udru-ge nisu smislile neko rješenje.

- Stalno nam dolaze neki pred-stavnici udruga Roma. Kao, brinu se za nas, a još ništa konkretno nisu poduzeli. Kad su posljednji put bili, rečeno nam je da ćemo u srpnju dobiti novi smještaj. No, od toga ništa, samo su nam još isključili struju i vodu. Vjerojat-no se nadaju da će nas tako lak-še otjerati - nastavlja se na Zehri-nu priču Seniz.

U Plinarskom naselju živi još 19 obitelji s djecom, neke imaju i devetero djece. No, nisu tu sa-mo Romi, ima i Hrvata.

- Sad se stalo s dodjelom sta-nova u Sopnici-Jelkovcu jer su navodno neki Romi tamo pravi-li probleme - uključuje se u raz-govor Manda, Hrvatica porije-klom iz Bosne. - No, ja s njima živim već 20 godina i nikad mi ništa nisu ukrali niti sam imala neugodnosti. Naprotiv, u Plinar-skom naselju svi si pomažemo. Ja sam na listi za socijalni stan već gotovo 20 godina. Evo, iz na-šeg naselja samo su četiri obitelji

otišle u Sopnicu-Jelkovec i sigur-na sam da ti Romi u Sopnici ne prave probleme. Probleme rade “neki drugi Romi”, a Rome trpa-ju sve u isti koš.

- Ogorčeni smo na udruge Roma - tuži nam se i Safet. - Oni zapravo zarađuju i žive na na-šoj muci. Dok ima nas sirotinje, predstavnici udruga imaju što raditi. Kad nas ne bude, čime će se oni baviti, pitam ja vas. Zami-slite, u Zagrebu ima čak 30 rom-skih udruga! Kad dolaze u Plinar-sko naselje, još nam kažu - ne-ka djeca budu što prljavija, gola

Na dva kreveta spava Stanovnici Plinarskog naselja, i Romi i drugi, žive u neljudskim uvjetima. Nemaju vodu, ni

Sanja [email protected]

Predrasude su da Romi ne žele školovati djecu- Obrazovanje, zapošljavanje, sta-novanje, zdravstveno zbrinjava-nje problemi su koji muče romsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj - govori nam Nura Ismailovski, magistra farmacije i zastupnica romske nacionalnosti u Gradskoj skupštini. - Romi trebaju iskoristi-ti priliku koju im je Grad dao do-djelom stanova u Sopnici, ali se moraju ponašati u skladu sa za-konom i poštivati kućni red. Što se tiče odgoja i obrazovanja, treba voditi evidenciju o tome koliko se

djece upiše u osnovnu školu na-kon što prođe predškolski odgoj koji su organizirale romske udru-ge. Ne zna se koliko djece ko-ja krenu u osnovu školu tu ško-lu i završi. Predrasude su da Romi ne žele školovati svoju djecu. Dio odgovornosti snose roditelji, ali je najveća na državnim ustanovama. Svako dijete ima Ustavom zajam-čeno pravo na osnovno školova-nje, institucije trebaju raditi svoj posao, a društvo ne smije okreta-ti glavu od tog problema.

Nura Ismailovski, zastupnica u

Gradskoj skupštini

Kažu, neka djeca budu što prljavija, gola i ZG

BHR/

Jasm

inka

KOV

AČEV

IĆ

Radna skupina za bolji status

Udvostručen broj Roma u vrtićima

Sastanak predstavnika udru-ga Roma i gradonačelnika Mi-lana Bandića održan je da bi se utvrdili prioriteti i potrebe romske nacionalne manjine. Dogovoreno je da se oformi radna skupina od predstavni-ka romskih udruga, gradske uprave i Vijeća romske naci-onalne manjine. Ona bi tre-bala naći način da se pobolj-šaju status i standard Roma u Zagrebu. Nakon monitoringa na terenu predložit će rješe-nja za školovanje, zapošljava-nje, zdravstvenu skrb….

Od donošenja Nacionalnog programa za Rome i Akcijskog plana desetljeća za uključiva-nje Roma 2005.-2015. posti-gnut je znatan napredak na svim područjima. Povećan je broj romske djece u vrtićima sa 350 u 2005./2006. godini na 734 djece 2009./2010. godine. U osnovnoškolskom obrazo-vanju učetvorostručen je broj djece. Lani su stipendije pri-mala 283 srednjoškolska po-laznika, a smještaj je osiguran za 71 dijete. U visokoškolskom obrazovanju stipendije je pri-malo 25 romskih studenata. Prošle godine sufinancirano je zapošljavanje 233 osoba.

55. listopada 2010.zagreb.hr tema broja

ih šestero! struju, muče ih štakori, a djeca zadaću pišu pod svijećama

i bosa, da vide ovi iz Grada. Zar to nije žalosno?

Svojedobno je postojao pro-jekt kontejnerskog naselja, či-ju je gradnji inicirao Grad. To se

naselje trebalo graditi negdje na Kozari Boku ili u Strugama. To bi bio niz kontejnera sa svom infra-strukturom: vodom, strujom, ka-nalizacijom i asfaltom. Tu bi se

Zapošljavanje je najveći problemZapošljavanje je najveći problem romske zajednice - tvrdi Veljko Kajtazi, predsjednik Udruge za promicanje obrazovanja Roma Kali Sara. - Kada bi se riješilo pi-tanje zapošljavanja, riješilo bi se i sve ostalo, kao što je problem stanovanja. Čovjek bi mogao ra-deći podići neki kredit i riješio bi pitanje koje ga muči - stanovanje, školovanje djece ili nešto treće. Kod Roma vam je to jednako kao

i kod svih ostalih građana. Lažni je argument da su se Romi zapo-slili ako im se daju samo sezonski poslovi. Oni tako ne mogu steći stalni radni odnos pa ni uzeti kre-dit. Ogorčen sam i na Ministar-stvo znanosti, koje sva sredstva za romsku manjinu preusmjera-va u Međimurje. I mi u Zagrebu imamo pravo na sufi nanciranje odgoja i obrazovanja - zaključu-je Kajtazi.

Nesloga je najveći problem Roma - kaže predsjednik Centra kul-

ture Roma Hrvatske Kasum Cana. - Kad god se traži konsenzus

predstavnika Roma u nekim državnim tijelima, to je nemoguća

misija. Romi koji se uspiju domoći neke “funkcije” samo gledaju

vlastiti interes ili interes svoga klana - nastavlja Cana. - Trebalo

bi djelovati više kroz tijela civilnog društva koja će biti otvore-

na i slobodna od politike. Vlada je donijela Akcijski plan deset-

ljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. godine. Vidite, dobar je

to plan, no problem je što s državne razine nije “spušten” na lo-

kalnu. Zalažem se za to da probleme Roma istaknemo kao prio-

ritetne i posebne. Ima predstavnika Roma koji se tome protive.

Osim toga, neke druge nacionalne manjine dobivaju pomoć od

svojih matičnih država. Budući da Romi nemaju svoju državu,

oni ni od koga ne dobivaju pomoć. Zato se naši problemi mora-

ju staviti u prioritetne.

Kasum Cana: Nesloga je naša najveća greška

Veljko Kajtazi, predsjednik Udruge Kali Sara i polaznici tečaja romskog jezika

bosa, da vide ovi iz Grada...

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

naselili Romi, ali ne za stalno, ne-go samo u prijelaznoj fazi dok ne dobiju bolji smještaj od Grada.

- I, zamislite, neki su Romi bi-li protiv toga! Kao, to je geto, to

je segregacija. A što je ovo gdje mi danas živimo, pitam ja vas - kaže nam Safet i poziva Zagrep-čane da se prošeću Plinarskim naseljem.

6 5. listopada 2010.zagreb.hrtema broja

Za koga biste se vi udali?Važno je kakav si čovjek, a ne što si po nacionalnosti ili vjeroispovijesti - govore Zagrepčani na pitanje što misle o Romima

Nije važno što si po nacional-nosti ili vjeroispovijesti, nego je važno kakav si čovjek, imaš li po-štenje i dušu - govori nam veći-na ispitanika koje smo zatekli na Trgu bana Jelačića i pitali ih što misle o Romima.

- Ja ću vam ispričati zgodnu

priču, a vi izvucite zaključak - go-vori nam umirovljenica Ana Lisak. - U našem je naselju svojedob-no živio jedan mladić, mislim da se zvao Denis, bio je jako zgo-dan. Crna, gusta, nešto duža ko-sa, niz bijelih zubi. U školi su se sve djevojke zaljubile u njega. No, saznali smo da je Rom. Iako je išao u školu, znali smo ga vidje-ti da s roditeljima na placu brusi

noževe i škarice i popravlja kišo-brane. Neke su djevojke tada re-kle da ih više me ne zanima. No, bila je jedna uporna Valerija kojoj to nije smetalo. Kako sam kasnije čula, Denis i Valerija su se vjenčali i imaju troje djece. On i dalje radi na placu, a sad prodaje voće i po-vrće. Već su 26 godina u sretnom braku. Valerija je imala najbolju prijateljicu Miru, koja se udala za

Hrvata Zvonka iz razreda, porije-klom iz Zagorja. Prve godine lju-bavi, dok su još hodali, bilo je ide-alno. No, kad su se vjenčali i na-kon što im se rodila kći, došli su problemi. Zvonko je počeo piti i znao je istući Miru. Nakon neko-liko godina razveli su se. Eto, sad vi meni recite: za kojeg biste se dečka od ove dvojice radije uda-li: za Denisa ili Zvonka?


Manda (desno): S Romima živim već 20 godina i nikad mi ništa nisu ukrali niti sam imala neugodnosti

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Tržnice kao privlačna sila

Neki Romi vole se zadr-žavati uz tržnice, gdje se bave švercom ili proš-njom. Može ih se sre-sti na Gagarinovu putu, gdje prodaju rabljenu odjeću, obuću i autodi-jelove. Komunalni reda-ri zaduženi su za održa-vanje komunalnog re-da pa moraju osigurati da se na ulici ne proda-je svakakva roba. Što se tiče prošnje, tu djelu-ju pripadnici VII. policij-ske postaje, govori pred-sjednik VGČ-a Trešnjevka - sjever Željko Sladović, ali kaže da nema neu-godnih iskustava s Ro-mima oko placa.

Imena plemena prema zanimanjima

Različiti dijalekti, ali se razumiju

Tradicionalni romski zanati

U Zagrebu se prvi put spominju 1373. godine

Romi se u Hrvatskoj prema vjeroispovijesti dijele na ka-toličke Rome (39,2 %), musli-manske (31,9 %) i pravoslavne (28,9 %). Dijele se i na druge grupe (plemena) Roma: Banja-ši, Bashalde, Bajaši, Burgijaši, Čergari, Kaldaraši, Karavlasi...

Romski način komunikacije posebna je vještina. Romski je-zik ima više dijalekata. Kad Ro-mi komuniciraju na romskom, iako pripadaju različitim dija-lektima, ipak će se razumjeti. Mnogi oko njih ne razumiju taj dualizam u komunikaciji.

Što se tiče tradicionalnih za-nimanja, Romi su ih mijenja-li s godišnjim dobima. Ljeti bi se bavili trgovinom, ujesen su izrađivali korita ili neke druge kućanske potrepštine, a zimi bi se bavili proizvodima od že-ljeza ili muziciranjem.

Prvi pisani dokumenti u kojima se spominju Romi u Hrvatskoj potječu iz 1362., kad se bilježi njihov dolazak u Dubrovnik. Ro-mi se u Zagrebu prvi put spomi-nju 1373. Na osnovi lingvističkih nalaza misli se da su Romi pori-jeklom iz Indije.

75. listopada 2010.zagreb.hr tema broja

Potrebna je prilagodba, a ne getoizacijaU našoj zemlji Romi čine mali udio u ukupnom stanovništvu, za razliku od, na primjer, Francuske. Zato tzv. romske probleme mo-žemo riješiti puno jednostavnije. Ne smijemo dopustiti da mladi Romi propadaju, da tako kažem, moramo im omogućiti odgoj, obrazovanje, zapošljavanje… - ističe SDP-ov zastupnik u Skup-štini Marin Knezović. - Pogriješi-lo se u rješavanju stambene po-litike u naselju Sopnica-Jelkovec.

Kad jednom učinite grešku, onda se to teško ispravlja. Ja sam pro-tiv getoiziranja Roma. Problem stanovanja može se riješiti reinte-gracijom u sve gradske četvrti, a ne samo njihovim getoiziranjem u jednom kvartu. No, sjetimo se početaka Novog Zagreba i prole-tariziranja seoskog stanovništva. Bilo je obitelji koji se nisu mogle prilagoditi pa su u stanu držale i konje i svinje i kokoši. Danas to-ga više nema.

Danas je brend biti Rom - ka-že Sead Hasanović-Braco, kojeg smo zatekli u prostorijama nje-gove Udruge koalicije Roma na Knežiji.

Popularni Braco iz Noćne mo-re kaže da nikad nije imao pro-blema s Hrvatima, nego samo s “ciganima”.

- Znate, ciganinom se može nazvati svaki nečovjek bilo da je Rom ili Hrvat - govori Braco kroz šalu. - Mi smo Cigani sami sebi neprijatelji. U Hrvatskoj imamo sva prava i nitko nas ne dira, ali

se međusobno potkopavamo. Ja sam se rodio u Zagrebu i smatram se pravim Zagrepčancem, pa Želj-ko Malnar i ja dečki smo iz kvarta - Peščenice. I moja supruga Vesna rođena je Zagrepčanka. Mi čak ne znamo romski jezik. Imamo dvo-je djece i petero unuka. Svi idu u neromske škole. Mogu se čak po-hvaliti da unuci igraju nogomet u Dinamu, Zagrebu i ZET-u. U životu nisam imao nikakvih problema u rodnom gradu. Imamo veliki krug prijatelja koji dolaze u našu Udru-gu. Dolaze Romi po pomoć, a ne-kima od njih naša je udruga po-mogla u kupnji ogrjeva. No, mno-go poznatih Hrvata posjećuje naš

kafić, dolaze Ćiro, Vesna Škare Ož-bolt, Milan Bandić, koji je našem unuku i kum.

Istina, na zidu lokala vidjeli smo slike poznatih u zagrljaju s Bra-com, no središnje mjesto zauzi-ma slika pokojnog Ševe.

- Da, Ševa je bio zvijezda, ali i


Braco: U modi je biti Rom Supruga i ja rođeni smo u Zagrebu i smatramo se pravim Zagrepčancima. Nikad nismo imali problema zato što smo Romi - govori Sead Hasanović-Braco

Dobri ljudi i sitne međusobne svađe

Na području VGČ-a Peščenica-Žitnjak, prema nekim podaci-ma, živi oko 1500 Roma.- To je ujedno četvrt s najvi-še romskog stanovništva u Zagrebu, ali mi s njima nismo imali ama baš nikakvih proble-ma - govori bivši predsjednik VGČ-a Peščenica Ivan Šikić. - Neki od njih znaju se kod nas nastaniti, dovoze se kombijem, no ubrzo opet odlaze. To su dobri ljudi, nema tu incidena-ta. Radi se samo o nekim sva-đama i čarkama između njih samih. Neke sugrađane mož-da iritira što prose na raskriž-ju Heinzelove i Vukovarske, no policija radi svoj posao.

Sead Hasanović-Braco (desno) predsjednik je udruge Koalicija Roma Hrvatske

DraženaČula sam za probleme Ro-ma u Francu-

skoj. Mislim da je politika koju provodi Sarkozy jako loša

IrenaMeni se ne svi-đa ni to što ne-ki u Međimurju

ne žele da hrvatska djeca idu u školu s romskom

IvanaMislim da se Romi najpri-je moraju soci-

jalizirati i integrirati u društvo. Protiv sam njihova iseljenja ili preseljenja

NikolaFrancuska mi se politika ne sviđa. No, Romi

moraju više poraditi na odgo-ju djece i više prihvatiti običaje zemlje u koju jesu

VinkoMislim da su Francuzi dobro napravili. Ne mogu se Romi

nigdje prilagoditi, oni vode ne-ki svoj život

SinišaRomi bi mora-li pustiti svoju djecu u predš-kolu, tako da u

školi već znaju čitati i pisati. Tre-ba im dati šansu

Anketa

mog supruga puno ljudi zaustav-lja i traži autogram. Ne volim s njim ići na tržnicu, na putu od ku-će do placa mnogi ga vuku za ru-kav. Previše je popularan - govo-ri Vesna Hasanović i potvrđuje da nikad nije bilo problema zato što su Romi.

8 5. listopada 2010.zagreb.hrdogađaji

Puno ćemo napraviti za sebe i građane

- Gradonačelnik Milan Ban-dić je naš prijatelj i mi očeku-jemo da će napraviti najbolje za nas. Zahtijevali smo da se prijedlog povećanja cijena od 15 posto vrati na doradu, a do iduće sjednice Skupštine puno ćemo napraviti u svoju i u ko-rist građana. Još je rano govo-riti što pripremamo, ali u prvoj polovici listopada znat će se više, kada ćemo sazvati kon-ferenciju za novinare - govo-ri Igor Ukalović.

Taksi je skup - Vozila sam se od Kvatrića do kolodvora i platila 70 kuna. Rekla sam, nikad vi-še - govori nam Jozefina, koja smatra da zagrebački taksisti moraju sniziti cije-ne inače će ih konkurenci-ja uništiti.

Ines i Petra smatraju da se zagrebački ni riječ-ki taksisti nemaju čega bojati ako rade pošteno i korektno. Monopol nigdje nije dobrodošao. Voljele bi se jeftinije voziti noću kad se vraćaju iz Močvare ili Tvornice. Helena tako-đer misli da je taksi u Za-grebu skup pa ga koristi samo kad nema drugog izbora. Marija kaže da je već noge bole i da bi joj jeftiniji taksi koristio, jer nema svoj auto.

Zagrebački taksisti građanima pripremaju iznenađenje. Kakvo, još se ne zna

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Mogućnost online narudžbe taksijaUdruženje autotaksi prijevo-znika grada Zagreba 27. ruj-na ponudilo je novi vizualni identitet i novu internetsku stranicu: www.radio-taksi-zagreb.hr. Time se prvi put korisnicima nudi mogućnost online narudžbe taksi vozila. Brzim popunjavanjem jedno-stavnog obrasca i s nekoliko klikova mišem bit će moguće

organizirati prijevoz danima unaprijed i tako smanjiti bri-gu i stres prije putovanja. Ju-raj Šnidarić, predsjednik udru-ženja, naglasio je da je to no-vi korak u razvoju poslovanja i brige za korisnike te uvod u iduću godinu kada taksi-sti 110. godišnjicu postojanja. Online narudžbe su još jedna potvrda kvalitete.

Minovski: Dolazimo sa

Ružne prijetnje taksistima CammeaPojedinci iz Radio taksija nisu nimalo naklo-njeni taksistima Cammea. Njihove prijetnje toliko su ružne da ih ne možemo ni napisa-ti. Prijetnje su upućene i gradskim čelnici-ma. Iz Taksi Cammea kažu da nisu glupi i da znaju što ih čeka:

- Bilo je na početku problema u Rijeci i

Osijeku, znamo da će ih još više biti u Zagre-bu. Mi smo spremni na sve i znat ćemo se braniti, ali ne silom. Grad Zagreb ima polici-ju, ima pravna sredstva, a Zagrepčani nas si-gurno jedva čekaju. Koliko se umirovljenika u Zagrebu vozi taksijem? Vrlo malo. Vidjet ćete nakon našeg dolaska.

95. listopada 2010.zagreb.hr događaji

Novim prijedlogom predvi-đeno je povećanje broja za-grebačkih taksista sa 1036 na 1115, čime će se povećati i broj stajališta u gradu. Svaki taksist morat će zadovoljiti određe-ne kriterije: imati vozilo koje ispunjava posebne propise, licenciju i ispit iz poznavanja grada.

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Troškovi i prihodi zagrebačkih taksistaIgor Ukalović predočio nam je troškove koje zagrebački tak-sisti imaju te osnove za ostva-rivanje prihoda iz djelatnosti, za mjesec dana. Podaci su to za izračun cijena taksi usluga u gradu. Mirovinsko, zdravstve-no osiguranje i porez plaćaju 2200 kuna, plaća obrtnika je 4800 kuna, rata kredita za tak-si-vozilo 2500 kuna, osiguranje,

registracija i održavanje 1200, gorivo za obavljenje djelatno-sti 1300, članarina, doprino-si i takse 400 kuna. Imaju mje-sečno 125 startova, naplaće-nih 500 km, 10 sati čekanja i 30 komada naplaćene prtlja-ge. Tu je i 1600 prijeđenih ki-lometara za potrebe djelatno-sti. Cijene usluga znate pa mo-žete izračunati.

sto bijelih citroëna Najava dolaska Taksi Cammea izazvala je ogorčenje zagrebačkih taksista. Ja li došlo vrijeme liberalizacije tržišta i ukidanja monopola, vidjet ćemo uskoro

Ovo kako sada radimo i živi-mo je čisto čarobnjaštvo. Doš-li smo do trenutka kad bez po-moći Grada nećemo moći raditi. Cijene smo posljednji put povi-sili 1994., i to četiri kune start i kunu za kilometar, a troškovi su otad porasli 500 posto - govori nam Igor Ukalović, tajnik zagre-bačkih taksista.

Na Skupštini druga priča: ne samo da se cijena neće dizati, nego će morati biti i 15 posto ni-ža, a zadani su i ostali uvjeti: od obavezne bijele boje automobi-la do ABS-a, svijetleće oznake na krovu itd. Na ulici treća priča: go-tovo ni jedan naš sugovornik ne vozi se taksijem, jer ih je svakoga barem jedanput taksista “ode-rao”, kažu. A rado bi sjeli u taksi kad je kiša, kad nekamo žure ili kad se kasno vraćaju iz grada.

Taksiste još boli to što usko-ro treba stići Taksi Cammeo, ko-ji je osjetno jeftiniji. Zagrebač-ki taksisti start naplaćuju 19 ku-na, prijeđeni kilometar sedam

kuna, sat čekanja 50 kuna, a noć-na i vožnja praznikom još su sku-plje. Cammeo vozi pet kilometa-ra za 20 kuna, ne naplaćuje start, noćnu i prazničnu vožnju ni prt-ljagu. Pa kako onda preživljava Cammeo? Iz Osijeka nam se te-lefonom javio Vladimir Minovski, direktor Cammea u Osijeku i bu-dući u Zagrebu:

- Mi smo stalno puni. Tek što nekoga odvezemo, već nas če-ka netko drugi. Preporodili smo starije ljude, majke s djecom, mlade koji se kasno vraćaju i u

Osijeku i u Rijeci. Tajna našeg uspjeha je što smo stalno puni i vozimo 24 sata. Očekujemo da se 26. listopada izglasa odluka o licenci i mi dolazimo sa sto bije-lih citoëna prije Nove godine.

Zagrebački taksisti za svoje sugrađane pripremaju iznena-đenje. Kakvo, nisu htjeli reći. Tvr-de da će biti bolji, a na pitanje da li i jeftiniji ne odgovaraju. Iz gradskog ureda im poručuju da im je licenca istekla, da se trži-šte mora liberalizirati i da mora-ju biti jftiniji.

Katarina Butković[email protected]

Ima i skupljih, ali i jeftinijih od Zagreba

Pogledamo li cijene taksi-usluga u Eu-ropi i svijetu te u susjedstvu, naići ćemo i na jeftinije i na skuplje. Tako je startna cijena u New Yorku 12 kuna, a kilome-tar vožnje jedna kuna, U Beogradu je početna 14 kuna, a svaki kilometar pet i pol kuna. U Ljubljani su i start i kilo-metar sedam kuna. London ima skuplji i jeftiniji taksi pa građani mogu izabra-ti, a jeftiniji je od našeg. Skuplji je taksi u Amsterdamu, Münchenu, Berlinu, Spli-tu, Rimu, Grazu i Dubrovniku.

Taksisti moraju poznavati Zagreb

Cijenu vožnje sam snižavam!Nakon mnogo pokušaja da naiđemo na taksista koji će nešto reći o novonastaloj si-tuaciji nailazimo na jednog u Novom Zagrebu.

- Ja cijene sam snizim i tako smo zadovoljni i ja i moji kori-snici. Meni se to isplati, jer me ljudi znaju i stalno me zovu. Dosta mi je pravila i agresivno-sti udruženja. Da vam kažem kako se zovem, ubili bi me.

10 5. listopada 2010.zagreb.hrgradom, gradom

Novi šefovi, stari zadaci Ovaj tjedan 12 novih voditelja podružnica zauzima svoje fotelje. Na dnevnom im je redu, poručuje Ivo Čović, smanjivanje troškova poslovanja i broja zaposlenih te povećanje prihoda, a najprije će morati sjesti za stol sa sindikatima

Histerija oko izbora voditelja Holdingovih podružnica tek što je privedena kraju, a predsjednik Uprave ne odbacuje mogućnost da se sljedećih mjeseci dogodi još neka smjena bude li potreb-no. Želeći relativizirati halabu-ku oko smjena direktora, za koje

neki tvrde da su političke naravi, Ivo Čović kaže:

- Ovime završavamo jedan proces, ali ne znači da uskoro neće biti još promjena.

No, hoćeš-nećeš, sada se na-kon oluje vide ožiljci Holdingove kadrovske operacije, razvlače se polemike o tomu koja je politika progurala mlade lavove, je li tre-balo dirati sposobne direktore,

je li možda trebalo neke druge maknuti…

- Kolektivno smo razmotrili sve poslovne okolnosti pri izboru no-vih ljudi. Nije bilo posebnih in-strumenata kojima smo se vodili, nego smo stvarali opći dojam o kandidatima - kazao je Čović, isti-čući da nije moguće izbjeći špe-kulacije o političkoj podobnosti kandidata i političkoj trgovini.

Bilo kako bilo, ovaj tjedan 12 voditelja podružnica ulazi u svoje urede, a pred njima nema mnogo vremena da se dive svo-joj novoj poziciji. Na dnevnom im je redu, kako upozorava pred-sjednik Uprave, smanjivanje troš-kova poslovanja i broja zaposle-nih te povećanje prihoda i efika-snosti. A najprije ih čeka sjedanje za stol sa sindikatima.

Jozo Renić[email protected]

Ivo Čović je svjestan da nije moguće izbjeći špekulacije o političkoj političkoj trgovini oko kandidata

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Tko preuzima nove fotelje u podružnicama

Novi direktor Čistoće je Branimir Valašek, Stanogradnju će vodi-ti Filko Cezner, Tržnice Dario Kobeščak, a Ivo Erić će preuze-ti Upravljanje športskim objek-tima. Za podružnicu “Vladimir Nazor” zadužen je Srđan Vlao-vić, a za Vodoopskrbu i odvod-nju Davor Poljak. Kraljevića u Zagrebparkingu nasljeđuje Ro-bert Mišeta, a u Zagrebačke ce-ste dolazi Alen Gospočić. Grad-sku plinaru - Opskrba vodit će Milovan Buchberger, a podruž-nicu Zagreb Arena Tomislav Per-van. Direktor Zagreb Centruma bit će Goran Krmpotić. Za čla-na Uprave Zagreb plakata bit će predložen Boris Guina.

Vidjet ćemo kako će direktori raditi s manje novca

HSLS za najbolje ljude, HNS ne kadrovira u Holdingu

HDZ: Cilj je namiriti sve članove koalicijske vlasti

Gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je kako su do sada dvije trećine ljudi u Hol-dingu bili izvanstranački.

- Čestitam izabranima, a vrijeme će po-kazati jesu li to prave osobe. No, vidjet ćemo kako će se sada s manje novca u proračunu odraditi ista razina poslova s istom kvalitetom - izjavio je Bandić.

Iz HSLS-a i HNS-a, čulo se da se zalažu jedi-no za izbor direktora prema stručnosti.

- Inzistiramo da se izaberu najbolji lju-di - izjavio je Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a, a Dragan Kovačević, šef gradskog HNS-a, rekao je: - HNS ne sudjeluje u ka-droviranju direktora podružnica Zagre-bačkog holdinga.

Izbor novih voditelja Holdingovih podruž-nica oštro je komentirao šef zagrebačkog HDZ-a, ministar Gordan Jandroković:

- To je kompromis čiji je cilj namiriti glad-na usta članova koalicije i namjestiti njihove članove u gradske fotelje - smatra Jandro-ković, tvrdeći da iza svakog direktora stoji politička pozadina.

115. listopada 2010.zagreb.hr gradom, gradom

Male komunalne akcije do konca godine Kojić: Poslovi trpe zbog političkih razlika Gradonačelnik je od-govorio onima koji kritiziraju način finan-ciranja malih komu-nalnih akcija, rekavši da će do konca godi-ne u cijelosti biti do-vršene. No, nije izo-stavio ni upozorenje da se dosad “podruž-nicama svaki mjesec

isporučivao novac na temelju njihovih ‘špajz-karti’, ali sad treba podvući crtu”. Rekao je da je proračun manji 10 do 13 posto od pla-niranog, ali je situacija ipak bolja nego što se očekivalo.

Novac treba stvoriti indu-strijom, a Zagreb nema prihoda jer nema proi-zvodnje, čulo se na te-matskoj sjednici u Skup-štini pod nazivom “Aktu-alni gospodarski trenutak i razvojni potencijali Gra-da Zagreba”. Pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić kazao je da Holding i Grad imaju problema jer je nastalo političko razmimoilaženje, a šef Holdinga Ivo Čović rekao je: “Dolazak investitora treba olak-šati i koristiti se što manje proračunskog novca”.

Vraćaju li se to na mala vrata mjesne zajednice? - zapitao se gradonačelnik Milan Bandić re-agirajući na pritiske iz Gradske skupštine, jer zastupnici žele po-boljšati učinkovitost 218 mjesnih odbora.

Učinkovitost ovaj put nije sa-mo fraza, riječ je o tomu da se „baza“ želi dokopati više novca te njime sama raspolagati. To znači i da bi Vijeće mjesnog od-bora samostalno donosilo od-luke o malim komunalnim akci-jama, imalo bi vlastiti pečat itd. Zapravo se želi pobjeći od da-našnje situacije: dosad ni dese-tak posto novca nije iskorišteno za radove!

Najavljujući izmjene gradskog Statuta koncem godine, pred-sjednik Skupštine Boris Šprem istaknuo je da se mjesna samo-uprava treba još više oživiti, mje-sni odbori dobiti pečat, a grad-ske četvrti žiro-račun.

- Predsjednici mjesnih odbora sada nemaju pečat, a pravne su

osobe. Kakve su to pravne oso-be koje nemaju pečat? - pita se Šprem, dok Bandić uzvraća:

- To je kaos, ja u tome ne želim sudjelovati - kaže gradonačelnik i dodaje da bi se u tom slučaju trebala napraviti analiza o mo-gućem povratku na općine i ne-kadašnje mjesne zajednice.

Takva reminiscencija ne mo-že a da nas ne potakne na raz-mišljanje o tomu zašto je 1990. tadašnja izvršna vlast s Mlade-nom Vedrišem na čelu ugasila 14 općina i centralizirala upravu. To se povezuje i sa slabljenjem stra-načke baze prvobitnog HDZ-a, zbog čega se ta stranka u Zagre-bu zapravo nikad nije oporavila. Zato je Bandićeva koncepcija ot-prije četiri godine, kada su ustro-jeni mjesni odbori, a prije toga gradske četvrti, podrazumijeva-la djelomični povratak na staro, sve radi dodira s bazom. Dodu-še, uz decentralizaciju potreba i prijedloga, a centralizaciju sred-stava, što do sada nije bilo prije-porno. Stoga se slavina za male komunalne akcije danas odvrće i zavrće na Radićevu trgu.

Izuzmemo li politička nadmu-drivanja, je li baš u tomu najve-ći problem? Budući da je za ma-le komunalne akcije ove godine planirano 209 milijuna, a reba-lansom je to smanjeno na 149

milijuna, mali će čovjek osjeti-ti pad komunalnog standarda gdje god tome bio uzrok. Pa mu je manje-više svejedno gdje će se otvarati žiro-računi - lova sim, lova tam…


Mjesni odbori žele do što više novcaTo je kaos, ja u tome ne želim sudjelovati - kaže gradonačelnik Milan Bandić i dodaje da bi se trebala napraviti analiza o mogućem povratku na općine i nekadašnje mjesne zajednice

Pojačava li se nova fronta između izvršne i predstavničke vlasti u gradu?

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

12 5. listopada 2010.zagreb.hrgradom, gradom

Ura tvoja otkucava postojano i bez greške, dane i godine sret-ne, dane i godine teške... - to su stihovi iz pjesme “Preostali da-ni” Stjepana Komesa, istiniti i nepogrešivi za sve nas koji smo još uvijek tu, na Zemlji. “Ne po-sustaj”, poručuje dalje Komes, koji je u domu Centar već pro-slavio devedesetu i još nije po-sustao. Njemu, kao i većini sta-nara, dom je mjesto druženja i zabave, ali i mjesto gdje se o nji-ma 24 sata brinu djelatnici do-ma. Tu ih je 250, od toga 210 ko-risnika stacionara.

Marija i Ivan ispijaju jutarnju kavu i kažu da im je tu lijepo te da nemaju zamjerki. Na taj dom, uz dom na Iblerovom trgu, naj-dulje se čeka, oko osam godina. Pitamo ravnatelja Ivana Šimuno-vića - zašto tako dugo?

- Prije svega zbog našeg oso-blja koje radi kvalitetno, s puno ljubavi i razumijevanja. Ima slu-čajeva da su u ovom domu bi-le bake, roditelji, a danas i dje-ca jedne te iste obitelji. U cen-tru grada smo i imamo većinu jednokrevetnih soba, što se oso-bito traži - kaže Šimunović, do-metnuvši da se na gradske do-move čeka i zbog njihove niske cijene.

Cijena je u domu Centar 2600 kuna, uz 40 posto subvencije. Šimunović dodaje da bi u do-movima trebalo smanjiti ad-ministrativno osoblje, a pove-ćati broj njegovatelja, medicin-skih sestara, te uvesti psihologa u tim.

Osoblje bi trebalo i dodatno educirati, jer svaka populacija je specifi čna. Domova nikada dosta, jer Hrvatska je sve starija zemlja, smatraju i u nadležnom Gradskom uredu pa će gradnja domova, uz vrtiće i škole, postati prioritet u idućem razdoblju. U dom se, sudeći po svemu, treba prijaviti odmsh čim odete u mi-rovinu, što mnogi i čine.

Čak 17,3 posto, ili više od

766 tisuća hrvatskih gra-

đana, ima više od 65 godi-

na, što je puno više od eu-

ropskog prosjeka od 12,6

posto. Procjene su da će

2050. trećina Hrvata biti

starija od 65 godina. U Hr-

vatskoj je očekivana život-

na dob u prosjeku 79,6 go-

dina za žene i 72,9 za muš-

karce. U posljednje dvije

godine udio stanovništva

starijeg od 75 godina po-

rastao je sa 6,9 na 7,4 po-

sto, a dvije trećine stari-

jih od 75 godina su žene.

Prosječna dob stanovni-

ka Hrvatske 1971. bila je

34, a danas je 41 godinu.

Uz Japan, Njemačku, Itali-

ju, Španjolsku i Singapur,

spadamo u zemlje s najsta-

rijim stanovništvom. (kb)

Među najstarijima smo na svijetu

U Hrvatskoj su registrirana 153 doma za starije, u kojima ima mjesta za 15.000 korisni-ka, što znači da je u Hrvatskoj čak 50 puta više starijih od 65 godina nego mjesta u domo-vima, odnosno da u domovi-ma ima mjesta za samo dva posto starije populacije. Od toga je više od dvije trećine ili približno 10.600 mjesta u državnim i gradskim domo-vima, kojih je 51, dok su pri-vatna 102. Za sufi nanciranje gradskih i državnih domova Ministarstvo je ove godine predvidjelo 570 milijuna ku-na. U Zagrebu ima 11 grad-skih i stotinjak privatnih do-mova. Posljednji gradski dom u Zagrebu je sagrađen 1990. godine. (kb)

U domovima mjesta za 15.000 ljudi

U domovima četiri posto starijihPročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s in-validitetom Višnja Fortuna ka-že da u zagrebačkim domovi-ma ima mjesta za 3,9 posto građana starijih od 65 godi-na. U 11 gradskih domova su 3552 štićenika, a još 337 lju-di preko Gradskog ureda ko-risti uslugu pomoći i njege u

kući. Za 1300 ljudi priprema-ju se obroci koji im se dostav-ljaju na kućnu adresu. Smatra da bi se za mjesto u domu ma-nje čekalo kad bi ljudi pristaja-li na smještaj u dvokrevetnim sobama. Uskoro bi trebala po-četi gradnja još jednog grad-skog doma na području Se-sveta. (kb)

Domova nikad dostaZagrebu nedostaju domovi za starije osobe možda više nego škole i vrtići, jer je iz godine u godinu naš grad sve stariji


Veselo je i zabavno u domu umirovljenika u Klaićevoj

Ivan Šimunović

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

135. listopada 2010.zagreb.hr gradom, gradom

Koje su najčešće predrasude o starijima i koja im se prava krše, samo su neka od pitanja o koji-ma se razgovaralo na okruglom stolu “Prava starijih osoba”. Or-ganizator, u povodu Međuna-rodnog dana starijih osoba, 1. li-stopada, bila je Udruga za zaštitu

i promicanje prava ljudi treće ži-votne dobi. Budući da se razvi-jenost nekog društva ogleda i u brizi za starije, potaknuto je do-nošenje promjena na području skrbništva i palijativne skrbi. Za-interesirani mogu detalje saznati putem portala www.gerontolog.

hr. Iz Udruge podsje-ćaju starije sugrađa-ne da koriste usluge Ureda pučkog pravo-branitelja kad god su im povrijeđena pra-va poput prava paci-jenata, prava iz miro-vinskog osiguranja, socijalne pomoći, u postupku izvlašte-nja i povrata imovi-ne, u postupku stam-benog zbrinjavanja i obnove, prava na pri-stup informacijama, u postupku građe-nja, prava branitelja, prava osoba lišenih slobode, radi postu-panja policijskih služ-benika i dr. (dkb)

- Dok se koncem godine ne do-nese novi Statut grada Zagre-ba, ne možemo osnivati struč-ni savjet za nadzor izmjena pro-stornih planova - rekla nam je Dinka Pavelić, predsjednica Od-bora za prostorno uređenje, objašnjavajući zašto se još ne ustrojava tijelo koje će ubudu-će biti filtar za izmjene GUP-a i drugih planova.

Kako je kazala, dok se ne donese Statut u koji ćemo to

ugraditi, dotle će se oformiti radnu skupinu, koja bi mogla zaživjeti u roku od mjesec da-na. Dinka Pavelić najavila je ta-kođer da će se ubuduće Skup-štini morati prezentirati i studi-je koje se rade za Grad, a koje ne prolaze javnu raspravu. Jed-na od studija koje će se među prvima razmotriti jest i studi-ja o Zagrebačkom sveučilištu i preseljavanju nekih njegovih dijelova. (jr)

Pučki pravobranitelj na usluzi starijim građanima

Studija o Sveučilištu pod skupštinsku lupu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

14 ZG info 5. listopada 2010.zagreb.hr

Jakuševec ostaje bez sajma?

O baštini Podsuseda

Sajam na Jakuševcu je pred ga-šenjem. Grad Zagreb tužio je upravu Sajma jer nije potpisa-la novi ugovor o zakupu pro-stora. Spor se vuče još od 2005. godine, kada je tadašnje Pogla-varstvo zatražilo da Sajam Gra-du za šest mjeseci najma plaća 1,4 milijuna kuna. Sajam to nije mogao podnijeti, tražeći mo-gućnost drukčijeg dogovora, ali Grad na to nije pristajao. Sa-jam je inače ovih dana prosla-vio 40. obljetnicu postojanja na toj lokaciji.

U Podsusedu je održan okru-gli stol o zaštiti i obnovi gradi-teljske i prostorne baštine “Za-štitimo baštinu i prostor Pod-suseda”. Cilj je bio potaknuti na razmišljanje, a raspravljalo se i o suradnji građana i upra-ve u prostornom planiranju.

Brezovica - u tom se dijelu grada posljednjih godina nešto više čini na infrastrukturi

Od zelenila i šume se ne živi, a u grad valja doći raditi sva-ki dan. Može li si netko priu-štiti tek tako putni trošak od 2000 kuna mjesečno? - zapi-tao se jedan naš čitatelj rea-girajući na članke o razvitku i životu u zagrebačkoj okolici. - Nešto se čini po tom pitanju u Brezovici i Lučkom, ali treba-ju golema sredstva da se sve

želje ostvare, i to 20 milijardi kuna da 90 posto kućanstava ima sve priključke.

Čitatelj je očito čvrsto na ze-mlji, daleko od romantičarske vi-zije života s prirodom, i drži da od bježanja iz centra na selo ne-ma ništa. Ako se i ide dalje od centra, ne ide se dalje od tram-vajske zone.

Proteklih godina, kada je po-čela gradnja obilaznice oko Ve-like Gorice, pa autoceste pre-ma Sisku, a s obzirom na to da

je gotov i Domovinski most, za-huktala se potražnja za parce-lama u naseljima poput Ščitar-jeva, Črnkovca, Rugvice i slično, jer se računalo na to da bi život s dobrim komunikacijama, u mir-nom okruženju, a nadomak Za-grebu, mogao biti vrlo atrakti-van. Izračunali smo da će se na-kon dovršetka spoja obilaznice s Domovinskim mostom iz veli-kogoričkih naselja do Kvaterni-kova trga moći stići za petnae-stak minuta.


Periferiji trebaju mili Proteklih godina, kad je počela gradnja obilaznice oko Velike Gorice, pa autoceste prema gotov i Domovinski most, pojačala se potražnja za parcelama u Ščitarjevu, Črnkovcu...

Do rubova grada novim vlakovima

Veza središta Zagreba s peri-ferijom trebala bi se pojačati novim niskopodnim vlakovi-ma. Prije nekoliko dana dovr-šen je prototip takvog vlaka, izradili su ga Gredelj i Končar, a predstavljen je na sajmu u Berlinu. Taj elektromotor-ni vlak za regionalni prijevoz ima 212 mjesta za sjedenje i 220 za stajanje, a najviša brzi-na mu je 160 km/h.

Uskoro bolja veza prema južnoj periferiji

Novi čvor donosi i procvat naselja

Veza središta grada s južnom periferijom pospješit će se novim izlazima na autoce-ste, odnosno dvama čvoro-vima što se tek trebaju gradi-ti. Riječ je o čvorovima Jaku-ševec i Sveta Klara, koji će se uspostaviti umjesto Buzina. Sagradit će se i vijadukt pre-ko Ranžirnoga kolodvora.

Sveta Klara jedno je od na-selja za koja se ne može re-ći da su baš u centru gra-da, niti da su odveć pre-daleko, a opet su uvijek negdje na rubu. No, sko-rim dovršetkom čvora au-toceste pokraj toga naselja, koji će se izgraditi umjesto Buzina, sasvim će sigurno to naselje doživjeti dodat-ni procvat.

15ZG info5. listopada 2010.zagreb.hr

Neki dijelovi Zagrebačke županije, kao i zagrebačka periferija, izvrsne su alternative onima ko-

ji žele živjeti u blizini glavnoga grada, pogotovo ako trebaju svaki dan u grad ići na posao, poru-

čuju stručnjaci koji se bave nekretninama. Razlika u cijenama zemljišta između onoga u gradu i u

njegovoj okolici golema je, ali uz skoru dobru povezanost i poboljšanje infrastrukture moglo bi

se dogoditi da se vrijednosti približe. Naime, danas je zemljište u okolici prosječno 60 posto jefti-

nije nego u gradu, odnosno 135 eura po kvadratu. Stručnjaci pretpostavljaju da će se ljudi sve vi-

še okretati tim područjima, jer od njih neće biti daleko doći do centra grada.

Kako je priopćeno na portalu Crozilla.com, stručnjaci smatraju kako cijene građevinskih zemljišta

do kraja godine neće rasti, ponajprije zato što potražnja za građevinskim zemljištima nije velika

kao prije dvije-tri godine, te da će se tražiti samo zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća.

Zemljište u Županiji oko 60 posto jeftinije

“U gradu, a izvan grada”

U posljednje vrijeme sve se više reklamiraju nova stambena nase-lja na rubovima grada, urbane vile s nekoliko

stanova, a glavna im je deviza „Naselje u gra-du, a izvan grada“. Ot-prije nekoliko godina imamo Horvatinčiće-vo naselje pokraj Sve-te Nedelje, zatim na-selje O2 u Odri i naj-novije naselje Iver u Sesvetskom Kraljev-cu, koje je prije nekoli-ko dana dobilo i dječji vrtić. Možda je buduć-nost u takvom načinu stanovanja.

U gradu i okolici neprodanih stanova 40 postoNa području Zagreba i okolice u posljednje je

dvije godine ukupno sagrađeno oko 17.000 stanova, a neprodano ih je ostalo oko 40 po-sto. Prosječna je cijena po četvornom metru za gradsko područje oko 1970 eura. Situacija sa stanovima u zagre-bačkoj okolici još je te-ža jer je sagrađeno više od 4500 stanova, a ni-je ih prodano nešto vi-še od 2500, dakle iznad 50 posto.

U fokusu

jarde Sisku, a s obzirom na to da je

No, da sve ne bi bilo idilično za taj kraj, pobrinula se Sava, koja se izlila i potaknula razmišljanja o tomu je li se dostatno ulagalo u sela oko Zagreba da bi jednog dana postala ugodnima za život. Zagrebačka županija izdvojit će pet milijuna kuna za ublažava-nja štete ljudima, nešto će po-duzeti i država, ali otkud one silne milijarde kojima bi se do-veli voda, plin, kanalizacija, ra-svjeta... i sve ostalo što čini je-dan velegrad?

Naselje Sveta Klara zna se do-vesti u vezu sa zapostavlje-nom periferijom. No, podu-zetnica Nevenka Kanižaj, di-rektorica tvrtke Instal promet Kanižaj, smatra da se nepra-vedno govori o Klari kao neu-ređenom naselju:

- Uistinu, u starom dijelu ni-je dovoljna kvaliteta života, ali nije cijela Klara ista. O tomu najbolje govori podatak da se ljudi rado naseljavaju. Eto,

2008. išli smo u gradnju stano-va, i svi su sada već useljeni, a što smo gradili lani, u kriznoj godini, već je 70 posto proda-no. Tu je i asfalt širine devet metara, tu su nogostup, kana-lizacija, ulična rasvjeta, pred-viđeni su ljekarna, ordinacija opće medicine, dječji vrtić - ističe Nevenka Kanižaj, pono-sno pokazujući novo naselje, Malu Klaru, kao primjer kako periferija postaje grad.

Sveta Klara sve atraktivnija

16 reportaža 5. listopada 2010.zagreb.hr

Zazvonio je prvi jutarnji tele-fon, s druge strane gospodin javlja: “Oprostite, dugo pada ki-ša, nisam mogao pokositi zemlji-šte, treba mi još nekoliko dana”. Opomena je učinila svoje, a Ma-rija Profozić, prvi poljoprivredni redar što je ikad postojao u Hr-vatskoj, odmahuje:

- Ne bismo to trebali tolerirati, jer nije kiša padala baš dva mje-seca. Imali su vremena urediti zemlju - kaže jedina zagrebač-ka poljoprivredna redarka, koja tu dužnost obavlja od prosinca

prošle godine.Na radnom je mjestu odjeve-

na u jedinstvenu odoru sive bo-je, što ju je skrojio URIHO, a na nadlaktici stoji okrugli amblem na kojemu piše: Grad Zagreb - poljoprivredni redar.

- Zasad ovo nosim samo ja, a poslije će još netko dobiti ova-kvu službenu odjeću - kaže nam Marija, jer se u Uredu za poljo-privredu i šumarstvo planira za-posliti još jedan poljoprivredni redar. - Teško je u Zagrebu po-ljoprivredne površine pokrivati samo jednom službenom oso-bom. Mi za sada radimo nakon prijava građana. No, kad ste na

terenu, onda vidite kakvo je za-pravo stanje. Jer i bez prijava morate dosta toga sami istraži-ti, kao što piše u našem Pravil-niku. Na temelju očevida na te-renu postupa se u skladu s Od-lukom i dostavljaju opomene, rješenja. Ovaj mjesec je u zraku pelud ambrozije. Iako je akcija “Zagreb bez ambrozije” poče-la 15. svibnja, ljudi zovu tek sad, kad je već kasno, ali zovu i zbog dvije grane u susjednom dvori-štu: “Moj susjed nije pokosio pa dajte sad vi nešto napravite, me-ni puževi iz trave izlaze”... I često brkaju ambroziju s divljim peli-nom - priča Marija Profozić.

“Zašto baš mene”- Bilo je slučajeva da lju-di pitaju: gdje ste bili sve ove godine, sad kad je ze-mlja na meni, sad ste doš-li. Uvijek pitaju: zašto me-ne, to je mene netko prija-vio i slično. U Njemačkoj je drukčije riješeno, ako niste pokosili, oni vam to urade i ispostave račun. Tako bi se moglo i kod nas. Ako vi to niste odradili, učinit će to Zrinjevac, a vi ćete na kućnu adresu dobiti ra-čun i gotovo - misli Mari-ja Profozić.

Kazne od 500 do 1000 kuna

Predviđene su kazne za prekr-šaj ako se ne posadi i ne odr-žava višegodišnji nasad, ako se ne prekopa i ne iskrči više-godišnje raslinje, ne uništava ambrozija ili ako se ne održa-vaju kanali u odvodnji suviš-ne vode. Građani bi za takav prekršaj mogli platiti 500 do 1000 kuna, a tvrtke i ustanove od 2000 do 7000 kuna.

Poljoprivredne parcele štititi- Budući da u Ustavu stoji ka-ko je poljoprivredno zemljište dobro o kojem se država po-sebno brine i štiti ga, stoga je osnovni cilj i zadaća ove služ-be, za sada samo jedan po-ljoprivredni redar, uređenje i održavanja poljoprivrednih rudina/parcela te zaštita i odr-žavanje poljoprivrednog ze-mljišta sposobnim za poljopri-vrednu proizvodnju, uključivo i ono koje prostorno-planskim

dokumentima ima posebnu namjenu - rekla nam je načel-nica Odjela za poljoprivred-no zemljište Biserka Petošić. - Nije nužno, a negdje nije ni moguće u građevinskim po-dručjima naselja da se na sva-koj parceli organizira poljopri-vredna proizvodnja, ali je nuž-no da se svaka poljoprivredna parcela održava sposobnom za takvu proizvodnju do tre-nutku privođenja namjeni.Svaka poljoprivredna parcela mora se održavati sposobnom za proizvodnju


Prvi poljoprivredni redJoš ništa nismo naplatili u ovih nekoliko mjeseci - kaže Marija Profozić. Dojave o zapuštenim parcelama stižu odasvud, a najviše iz Brezovice i Sopnice-Jelkovca

Marija Profozić na izvidu terena pokraj Laništa Hidrant “zarobljen” u

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

17reportaža5. listopada 2010.zagreb.hr

dar u povijestiPrijave moraju ići preko Ure-

da za zdravstvo, a odande predmet dolazi poljoprivred-nom redaru u Aveniji Dubrov-nik. Potom se utvrđuje veliči-na parcele prema katastru, jer je poljoprivredni redar nad-ležan za one s više od tisuću kvadrata.

Prema Pravilniku o agroteh-ničkim mjerama, zemljište mo-ra biti privedeno svrsi, barem pokošeno, uzorano ili da uvijek bude spremno za nekakvu po-ljoprivrednu proizvodnju. Ako se to ne shvati ozbiljno, redar piše opomenu, u kojoj se vla-snicima zemlje da rok od dese-tak dana. Kako kaže Marija, u većini slučajeva ipak posluša-ju jer se boje prekršajne prijave

i kazne. - Ipak, još ništa nismo napla-

tili u ovih nekoliko mjeseci - ka-že Marija Profozić.

Na većoj čestici pokraj La-ništa pokazuje što se sve go-dinama zakorijenilo i kakve boleštine zbog toga prijete građanima.

- Evo vidite da je sve zakorov-ljeno. Ambrozije ima na rubnim dijelovima, a ovo drugo je vi-šegodišnji korov i raslinje. Ima i divljeg pelina, koji je također alergent, ali zakonom još nije reguliran i nije određeno da se mora čupati. Takvih divljih par-cela u Zagrebu ima dosta, a naj-više prijava stiže iz Brezovice, te s područja naselja Sopnica-Jelkovec.

u višegodišnjem korovu, ambroziji, divljem pelinu...

Redaru se mora omogućiti nadzor Prema pravilniku o agro-tehničkim mjerama za poljoprivredna zemlji-šta, bit je u tomu da se parcele štite od erozije, da se sprečava rast koro-va, suzbijaju biljne bole-sti, te koriste ili uništa-vaju otpaci. Vlasnici su dužni redarima omogu-ćiti obavljanje nadzora, a ako oni naiđu na ot-por, mogu zatražiti po-moć policije.

Na Jarunu 120 šumarskih radnika iz 30 zemaljaKiša je lijevala k’o iz kabla, a šu-marski radnici iz 30 zemalja nisu se dali smesti na Jarunu. Treba-lo je uredno i na vrijeme ispuni-ti zadaću koju je pred njih po-stavljao žiri: odmjeravanje snaga i spretnosti u disciplinama oba-ranje jarbola, okretanje vodili-ce, kombinirani prerez, precizno prepiljavanje... Svjetsko natje-canje šumarskih radnika ove je godine okupilo 120 natjecatelja, koji su se nadmetali u šest disci-plina što nalikuju stvarnom radu u šumi. Hrvatska je ekipa u uku-pnom poretku zauzela 16. mje-sto s prvim timom te 18. mjesto s drugim, a prva su mjesta drža-li Austrijanci i Talijani.

Organizatori manifestacije bi-li su Međunarodno udruženje za organizaciju natjecanja šumar-skih radnika, Hrvatske šume te tvrtka Unikomerc-uvoz.

- Mnogo posjetitelja tijekom sva tri dana natjecanja svjedoči

o zanimljivosti i značenju ove manifestacije. Ponosni smo na svoju ekipu, koju smo opremili i koja se iskazala 16. i 18. mjestom - rekao je Zvonimir Böhm, direk-tor Unikomerc-uvoza. (jr)

Kiša je lijevala k’o iz kabla...

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Trener hrvatske selekcije šumskih radnika Željko Stipanović, ko-

ji kao inženjer 20 godina radi u Hrvatskim šumama, kaže da je

očekivao da budemo negdje u sredini tablice sudionika iz cije-

log svijeta, što je uspjeh. Najviše naših „drvosječa“ reprezenta-

tivaca dolazi iz Uprave šuma Gradiška, Vinkovci i Zagreb.

- Smisao je ovakvih natjecanja provjera osposobljenosti šumskih

radnika. Svaka zemlja izabire tim koji predstavlja njezine profe-

sionalce u šumskom gospodarstvu. No, uporabom raznim stro-

jeva hoćeš-nećeš promovira se određena marka - kazao je za naš

list Vanja Stojković, koji vodi marketing u Unikomerc-uvozu, ko-

ji pilama marke Stihl opskrbljuje i Hrvatske šume kao organiza-

tora natjecanja, ali i naše natjecatelje. - Mene veseli reakcija ši-

roke publike, koja je unatoč vremenskim neprilikama pokazala

zanimanje za ovu važnu gospodarsku granu. (jr)

“Drvosječe” iz Gradiške, Vinkovaca, Zagreba...


Navek sam volil jesen, s onim pastelnim tonovima i plodovi-ma. Sa zrelim šljivama bistrica-ma i vrućim knedlima od šlji-va, koje smo zvali cvečiknedli. I novim školskim knjigama i te-kama, koje smo omatali u pla-vi pak-papir, pa novim studen-ticama koje su u grad donosile ljepotu i dah svojih zavičaja...

Jesen se nije mogla zamisli-ti ni bez Jesen-skog zagrebač-kog velesajma, koji bi nam iza-zivao zazubice šarenim ekspo-natima stranj-skog porije-kla i strancima koji su spikali, šprehali i parla-li. I vozili tutače stranjskih regi-stracija. I pušili strane cigarete. Otvaranje ZV-a s podignutim barjacima stra-nih država izlagača doživljavali smo kao otvaranje tada zatvo-renih granica. Svi smo živjeli s tim međunarodnim događa-njem preko Save, a mediji su bili preplavljeni fotkama izlož-benih paviljona, atraktivnim izlošcima i zanimljivim gosti-ma, među kojima je, naravno,

uvijek najzanimljiviji bil Josip Broz Tito. Njegov posjet jam-čio je da će TV izravno preno-siti otvorenje ZV-a. Usput će s nekoliko kadrova popratiti i ve-lesajamski štimung grada, koji je bil preplavljen autobusima iz raznih krajeva države, pločni-ci su bili krcati povorkama po-sjetitelja iz unutrašnjosti, me-

đu kojima su bili poslov-ni ljudi, sin-dikalne sku-pine i đačke ekskurzije.

Odrasli i djeca veselo su pod miši-cama furali snopiće ša-renih pros-pekata i ka-taloga koje bi pokupi-li na štando-

vima. Još i danas pod prstima osjećam listanje srednje finog bezdrvnog papira sa šarenim slikama. Velesajam odavno više nije glavni vjesnik dolaska za-grebačke jeseni. Mediji mu daju sve manje prostora. Kao i gra-đani, koji će nekadašnje pro-cesije velesajamskim alejama zamijeniti stvaranjem repova ispred trgovačkih centara...

Zagrebačka plava

Omatanje početnica, ZV i knedle od šljiva Otvaranje ZV-a s podignutim barjacima stranih država doživljavali smo kao otvaranje tada zatvorenih granica. Svi smo živjeli s međunarodnim događanjem preko Save

Sagradio dvorac i ostavio ga - Mikulićima Pongračev dvorac u Mikulićima 133, koji je još 1868. godine in-ženjer Guido Pongratz dao sa-graditi za svoju ženu, zahvalju-jući inicijativama tamošnjih sta-novnika i podršci Vijeća Gradske četvrti Črnomerec, osvanuo je u novom ruhu. To je omilje-no mjesto sastajanja stanovni-ka Mikulića, svakodnevno se ta-mo okupljaju članovi i polaznici radionica HPSD-a Sljeme, pro-store koristi i malonogomet-ni klub, održavaju se kulturne manifestacije...

Zgrada, zaštićeni spomenik kulture, trebala je dobiti novi krov i pročelje, ali je zahvaljuju-ći svom brižnom čuvaru Ivanu

Čičku - Ćiri, koji je bdio nad ra-dovima, svakodnevno radnici-ma spremao gablece i „žicao“ još poneke detalje - postav-ljen i videonadzor, obnovljeni su svjetlarnici, napravljen novi strop i oličena glavna dvorana. Radovi su stajali 6,2 milijuna ku-na. Obnova je trajala 23 mjese-ca. Objekt je dao sagraditi inže-njer koji je stigao iz Bratislave da bi radio na regulaciji toka Save i melioraciji. Tim se poslom obo-gatio, pa je kupio i veliko zemlji-šte gdje je danas dvorac. Nakon njegove smrti nasljednici nikada nisu potraživali vlasništvo. Tako sada u njemu uživaju stanovni-ci Mikulića... (dkb)

Otvorenje djelomično restaurirane vile Pongratz u Mikulićima

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Zvonimir Milčec

“Velesajam je izazivao zazubice šarenim eksponatima i strancima koji su spikali i šprehali, vozili strane tutače i pušili strane cigarete

Konferencija gradova 21. listopadaZagreb će od 21. do 23. listopa-da biti domaćin 14. konferenci-je Unije glavnih gradova sred-nje i istočne Europe, na kojoj se očekuje stotinjak sudionika iz 15 gradova. Govorit će se o urba-nom siromaštvu i politici gra-dova u postizanju odgovaraju-ćeg gospodarskog rasta i većeg stupnja zaposlenosti, što nije moguće bez socijalne uključe-nosti. (jr)

19ZG info5. listopada 2010.zagreb.hr

Na 86. Jesenskom međunarod-nom zagrebačkom velesajmu održan je i Dan energetike, a te-ma je bila “Prema zajedničkom europskom energetskom trži-štu”. Na tom je skupu vrlo ak-tivan bio i Grad Zagreb, koji je predstavio projekte i aktivno-sti s područja energetski održi-vog razvoja grada, a prvi put se predstavio i Zagrebački holding sa svojim podružnicama. Dane energetike organiziralo je Mi-nistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Na razini države utvrđeno je da je elektroenergetski prijeno-sni sustav dobar te da nastojanja treba usmjeriti u proizvodnju i gradnju novih objekata. Starost hrvatskih elektrana je 30 godi-na pa bismo bez modernizacije i nove gradnje, uz prosječni rast potrošnje od 3,3 posto, u buduć-nosti mogli ovisiti o uvozu. Vla-da će za te potrebe izdvojiti oko tri milijarde eura.

Osnivanjem Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grad Zagreb je pokrenuo proces održivog ener-getskog razvitka, prije svega izradom kvalitetnih programa o

gradnji niskoenergetskih obje-kata na svom području, racio-nalnom korištenju energije u ne-posrednoj potrošnji, očuvanju i unapređenju stanja okoliša, ra-stu standarda građana itd.

Noviji programi u koje se Grad uključio su Civitas Elan i Presto, a nedavno je Zagreb pozvan da se kao partner uključi i u projekt Europske unije pod nazivom Tra-ilblazer, koji sadrži strateške do-kumente za rješavanje problema učinkovitog, sigurnog i održivog prijevoza roba smanjivanjem na najmanju mjeru kretanja vozila, potrošnje energije i emisije štet-nih plinova.

Uz brojne programe ponuđe-no je i niz praktičnih savjeta: redovito održavajte i provje-travajte vodovodne instalaci-je, kupujte kućanske uređaje energetskog razreda “A”, na slavine ugradite perlatore, pri gradnji novog objekta plani-rajte ugradnju solarnog foto-naponskog sustava i postavi-te ga na južnu stranu, brtvi-te otvore između zida i vrata, izolirajte radijatore od zida po-stavljanjem folije, zamijenite stare prozore itd.

Od 13. do 17. listopada na Za-grebačkom velesjamu održat će se Ambienta, međunarod-ni sajam namještaja, unutar-njeg uređenja i prateće indu-strije, vodeći sajam takve vrste u ovom dijelu Europe.

Ambienta od 13. do 17. listopada

Niz savjeta za uštede

Elektrane stare 30 godinaGrad Zagreb će na vlastitim objektima pokazivati kako se može štedjeti energija, da bi na to potaknuo i građane


Kojim putem do zajedničkog europskog energetskog tržišta?

Voda bolja od one u bocama

Na Velesajmu se predstavila i Vo-doopskrba, i to s dobrim vijestima - Zagrepčani pi-ju kvalitetnu vo-du. Dubravko Dra-gojević pripremio je prezentaciju o kvaliteti vode ko-ja je pokazala da je od 9800 ispitanih uzoraka samo šest bilo neispravno, i to zbog mutno-će. “Ruđer Boško-vić” potvrdio je da je naša voda bolja od one što se pro-daje u bocama.

Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj predstavio je program pod na-zivom Koncept 5R, koji može spasiti ne samo Zagreb i Hrvat-sku, nego i cijelu Zemlju. Radi se o pet prijedloga za održivu budućnost: Rethink - promisli, Reduce - uštedi, Reuse - isko-risti, Repair - popravi i Recycle - recikliraj. Prvi korak podrazu-mijeva promišljeno kupovanje - od hrane, električnih uređaja

pa do gradnje objekata za sta-novanje itd.

Drugi podrazumijeva uštede električne energije i vode, tre-ći prepoznavanje vrijednosti u odbačenim stvarima i korište-nje platnenih vrećica umjesto plastičnih, četvrti korak je apel da se prije kupnje novih uređa-ja pokušaju popraviti stari da se otpad ne bi gomilao, a pe-ti je recikliranje, jer priroda ne poznaje otpad.Korištenjem platnenih vrećica čuvamo okoliš

Koncept 5 R za spas planeta


Zvuči nevjerojatno, ali prema podacima Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, građevinska poduzeća koja imaju sjedište u Zagrebu dovršila su tijekom prvog polu-godišta ove godine gradnju 423 stana, što je čak 82 posto manje nego u istom lanjskom razdo-blju. U prvom polugodištu proš-le godine u Zagrebu je dovrše-no 2357 stanova.

Nešto u našem gradu ipak pr-kosi recesiji. Prema istraživanju koje prenosi portal Digitalni klik, uvijek atraktivna područja grada Zagreba pridonose tomu da pro-sjek cijena građevinskih zemljišta

u ovom trenutku čak raste. Prem-da cijene nekretnina i dalje klize, trenutačno doduše sporije, ze-mljišta nisu potonula, nego su u odnosu na lanjski kolovoz njiho-ve cijene porasle pet posto. U Za-grebu je i dalje najveća potražnja u odnosu na ostala hrvatska po-dručja i prosječna se cijena kreće oko 220 eura po četvornom me-tru! Inače, prema pisanju Crozille.com, na drugom su mjestu Split i Splitska županija, gdje se nekoli-ko mjeseci bilježi rast cijene gra-đevinskih zemljišta i sada je 198 eura po kvadratu. Kada je riječ o Zagrebačkoj županiji, nakon raz-doblja pada cijena sada se bilje-ži lagani porast od 0,8 posto pa četvorni metar vrijedi prosječno 86 eura.

HEP će puniti elektroautomobileHEP ulazi u trend - počinje gra-diti postaje za napajanje elek-tričnih automobila. Predsjednik Uprave Leo Begović najavio je da će ta javna tvrtka za dvije godine imati već 150 takvih postaja di-ljem Hrvatske, a za sada je u Za-grebu otvorena jedna. U sklopu promotivne turneje automobi-la tesla roadster, koji se nakratko

zaustavio i u Zagrebu, taj je do-gađaj na neki način bio simbolič-na prekretnica, odnosno početni korak prema velikom poslu pu-njenja baterija elektroautomo-bila. U suradnji s njemačkom tvrtkom RWE, koja se u tomu u Njemačkoj već dokazala, ide se prema standardizaciji priključa-ka za elektropunjenje. (jr)

Sve o astronomiji

“Kupujmo hrvatsko”

U Zvjezdarnici, u Opatičkoj 22, počinju tečajevi za sve koji se pobliže žele upoznati s astro-nomijom. Predavači su ista-knuti stručnjaci i znanstvenici. Predavanja se održavaju utor-kom od 20.15 do 21 sat. Za te-čaj se nije potrebno prethod-no prijaviti. (kb)

Završena je posljednja ovogo-dišnja akcija HGK “Kupujmo hrvatsko”. Ove godine održa-ne su čak 23 promotivne akci-je na kojima je sudjelovalo oko 400 izlagača. Znak “Hrvatska kvaliteta” do sada je dobilo 229 proizvoda, a znak “Izvor-no hrvatsko” nosi ih 112. (sk)

Hrvatske šume, UŠP Šumarija Zagreb, započele su raditi na njezi

i obnovi šumske sastojine na Varoškoj gori. Radi se bukovoj šu-

mi staroj 135 godina, čija je površina 15,04 hektara. Budući da se

radi o sječi i uklanjanju stabala, pozivaju se posjetitelji na oprez,

a glavna cesta prema vrhu Medvednice povremeno će se zatva-

rati, o čemu će se na vrijeme izvijestiti. (kb)

Na Medvednici počela sječa šume

Sagrađena 423 stanaTo je čak 82 posto manje u odnosu na prošlu godinu kada je dovršena gradnja 2357 stanova. Cijene zemljišta rastu...


22 tak imam te rad 5. listopada 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla Jeste li znali?Glas Koncila, katolički tjednik, počeo je izlaziti 1962. po odluci zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera kao ciklostilom umna-žan bilten Glas s Koncila. Dijeli-li su ga franjevci i časne sestre, ali je potražnja bila tolika da je 1963. izdavanje novina preda-no Nadbiskupskom duhovnom stolu. Otad izlazi pod nazivom Glas Koncila, kao dvotjednik. Pr-vi glavni urednik bio je V. Pavli-nić, a potom Ž. Kustić. (kb)

Spomen-ploča Pavlu Ritteru Vitezoviću

Za najbolji ukupni pro-gram hrvatskog poslov-nog turizma zagrebač-ki hotel Palace dobitnik je ovogodišnje nagrade “CBTour - Inovacije u po-slovnom turizmu“, i to u povodu Svjetskog dana turizma. Proslava Svjet-skog dana turizma i su-stavno nagrađivanje ino-vacija na nacionalnoj razini u turizmu dio je aktivnosti u okviru programa “CBTo-ur - Croatian Business Tou-rism” koje provodi Društvo inovatora Sigma. (jr)

Priznanje Palaceu Zagreb je izvor HrvatskeŽivko Kustić, grkokatolički svećenik, teolog i novinar, iz svoje sobe u domu Centar progovara o gradu koji je bio i ostao centar njegovog života

Voljeti Hrvatsku značilo je oduvijek voljeti i njezin glavni grad - don Živko Kustić

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Zagreb je meni i emotivno i po-vijesno izvor i sažetak Hrvatske, on je svojevrsni magnet koji nas okuplja i voljeti Hrvatsku znači-lo je oduvijek voljeti njezin glav-ni grad. Neki su došli i ostali, neki mu se često vraćaju, ali, vjerujte, svi ga vole. Proputovao sam cije-li svijet i svaki Hrvat u Americi ili Africi u najskrivenijem kutku svo-je duše nosi ovaj grad.

Tko tako nadahnuto može go-voriti o Zagrebu, ako ne don Živ-ko Kustić, koji ga je prepoznao davnih 50-ih. Zašto prepoznao, a ne upoznao? Zato što je Zagreb i prije nego što je došao bio sa-držaj njegovih snova iz mnogih Šenoinih, Krležinih i Matoševih knjiga. Za svaki dio Zagreba već je u svojim mislima imao odre-đeni prizor i takav je zatekao na-kon dolaska 1963. godine, kada postaje urednik Glasa Koncila i na tom mjestu ostaje 30 godina.

Već 12 godina svakodnevno pi-še kolumne za Jutarnji list, autor je 35 knjiga...

- To što se Zagreb širio na me-ne nije puno utjecalo, to su samo tehničke pojave, neminovne za svaki grad. Psihološke pojave su puno značajnije, a najviše to da je Zagreb bio, jest i ostat će sre-dište Hrvatske u smislu vremena i prostora. Sve generacije, već po rođenju, pogledat će prema tor-njevima Katedrale, preko svojih planina ili ravnica.


Uručene Medalje grada Zagreba

Legendarni svirač na zagre-bačkim ulicama Đuro Puček, popularni Đukica, dobio je od gradonačelnika Milana Ban-dića Medalju grada Zagreba za 50 godina rada. Medalju Grada primile su i Sonja Nju-jić za doprinos unapređenju zdravlja te Darinka Jug za rad na zaštiti okoliša. Zagrebač-ki računalni savez zaslužio je Medalju grada Zagreba pro-micanjem učeničke informa-tike i računalstva te uspjesima na učeničkim natjecanjima u Hrvatskoj. (sk)

23tak imam te rad5. listopada 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

Agresorski zrakoplovi 7. listopada 1991. raketirali su zgradu na Markovu trgu

Na udaru spomenik kulture i državnosti Agresorski zrakoplovi nisu ma-rili ni za ljudske živote ni za za-štićeni spomenik kulture kada su 7. listopada 1991. raketirali zgradu na Markovu trgu broj jedan. Toga je dana nad Za-grebom bila oglašena uzbuna, a poslije 15 sati čule su se že-stoke detonacije. Nad Gornjim gradom pojavio se dim, a neko-liko minuta kasnije Hrvatski ra-dio građanima je prenio vijest: pogođeni su Banski dvori dok su u njemu sjedili predsjednik dr. Franjo Tuđman, Stjepan Me-sić i Ante Marković. Kasnije su televizijske snimke pokazale kako Tuđman hoda po ruševi-nama povijesne zgrade, objaš-njavajući kako je pukim sluča-jem izbjegao nesreću jer su on

i njegovi gosti bili izišli u pro-storiju koja nije gađana.

Događaj je odjeknuo u ci-jelom svijetu, ali u Hrvatskoj i gradu Zagrebu imao je i sim-boličku važnost - jer su napad-nute hrvatska državnost i hr-vatska povijest. U zgradi ku-pljenoj od bana Ferdinanda Kulmera, od godine 1807. bi-le su saborske službe i najviši hrvatski sudovi te banovi. Ka-snije je, međutim, nedostaja-lo prostora, pa su u njoj ostali stolovati samo banovi, od kojih su najpoznatiji Jelačić, Mažura-nić i Laginja. Sadašnji su izgled Banski dvori dobili 1837. godi-ne, pošto je kupljena i susjed-na barokna zgrada Danijele Ra-uch. (jr)

Mala gornjogradska ulica koja povezuje Ćirilometodsku i Jezu-itski trg dobila je ime po Pavlu Ritteru Vitezoviću, povjesničaru i političaru koji je živio od 1652. do 1713. Njegovo je znameni-to djelo Croatia rediviva (Oživje-la Hrvatska), kojim se zalaže za ujedinjenje slavenskih naroda pod hrvatskim imenom, stoga

ga bilježimo kao preteču hr-vatskog preporoda. Bio je or-ganizator i upravitelj zemaljske tiskare u Zagrebu, gdje su se ti-skale prve knjige.

Hrvatski je sabor 11. studeno-ga 1694. odlučio da mu se ti-skara povjeri, uz uvjet “da je po-mno čuva i da je nikuda iz Za-greba ne premjesti”. Dotad su

postojale putujuće tiskare...Prva knjiga je bila Kalendari-

um aliti mesečnik hervatski za leto 1695., tiskana pod Vitezo-vićevim pseudonimom Ljubo-mir Zelenlugović. Iduće godine izlazi Vitezovićeva Kronika aliti spomen vsega svieta vikov... u Zagrebu leta gosp. 1696., a za-tim je zaredao niz knjiga i spi-sa na hrvatskom i latinskom. Tiskaru, koja je bila u Vitezovi-ćevoj kući na Markovu trgu, na

uglu s današnjom Ulicom 29. X. 1918., zadesila je velika nesreća. Požar koji je planuo na Kaptolu 14. lipnja 1706. poharao je i Kap-tol i Gradec. U njemu je strada-la i tiskara.

Uz veliku opasnost za život, Vitezović je spašavao tiskaru, ali se velik dio slova rastalio. Šest godina kasnije Vitezović umire, ali njegovu djelatnost nastav-ljaju ostali hrvatskog orsaga štampari.

Prva hrvatska tiskara

- Život je prekrasna i prebolna iluzija da bi se sveo na prolaznost,

to Bog ne bi dopustio. Zato vjerujem u vječnost - izgovara svoja

razmišljanja o životu i smrti don Živko Kustić.

Svakodnevno je svjedok i jednog i drugog. Kaže da s lakoćom

umiru oni koji vjeruju da gore nešto ima, a s tugom oni koji mi-

sle da je kraj na zemlji. On svijet doživljava u svjetlu Evanđelja,

koje mu je ključ za razumijevanje života. Svatko mora naći neki

ključ, premda, što više znamo, sve manje znamo.

Što više znamo, sve manje znamo

Živko Kustić je s pokojnim kar-dinalom Kuharićem i don Stan-kovićem obišao sve hrvatske mi-sije po svijetu, a svaki odlazak iz voljenog grada bio mu je poče-tak povratka. Zagreb mu je cen-tar života. A što bi u njemu ipak promijenio?

- Kontrolirao bih zaradu i tro-šenje novca. Oni koji se time ba-ve to ne znaju ili ne žele znati. Ne zna se što imamo, otkud što primamo, gdje trošimo. Novi-ne nas informirajući zbunjuju. Siguran sam da novca ima dok radnice Kamenskog gotovo umiru u štrajku. Zemlja s toliko ljepota može hraniti samu se-be i živjeti od svog rada i izvoza. Promatram iz svoje sobe što se zbiva i ljutim se ponekad na Za-greb, a onda u šali kažem da se bez Zagreba ne bih znao ni lju-titi. Zagreb nadahnjuje Hrvate

pa se nadam da će sve krenuti u nekom pozitivnijem smjeru.

Don Živko Kustić i u osamde-setima lijepo izgleda, čak se i si-jede jedva vide. Vitalan je. U do-mu Centar u Klaićevoj, gdje ži-vi od 1998., svakodnovno služi svetu misu i druži se sa stanari-ma. Pomaže im u njihovim pro-blemima i dvojbama. S njima je kada dođu, ali i kad napuštaju ovaj svijet. Bolesničko pomaza-nje, lijepa riječ i stisak ruke na odlasku... I mi se pozdravljamo s don Kustićem, a on odlazi pi-sati tko zna koju kolumnu. Ka-da je napiše, pročitat će je ne-kome u Jutarnjem, jer tako više voli. Mailovi, faksovi i slično ne-što su što može spojiti, ali i otu-điti ljude, kaže. I dok on bude čitao ovo što pišemo, mi ćemo čitati njegove kolumne, uvijek nadahnute ljubavlju i nadom.

24 dnevni red 5. listopada 2010.zagreb.hr

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Skica s ulice Obrtnička zanimanja nude bolju zaradu

Digitalno doba i u našem gradu

Keramičar-oblagač sa šmrkom u ruci

Najprije armirač, a onda i inženjer

Nikola Kovačić je treći razred i izučit će za podopolagača.

- Moj tata ima parketarski obrt i nastavit ću njegovo za-nimanje. Osim toga, želim za-vršiti i četvrti razred u Građe-vinskoj školi, da bih jednog dana, ako poželim, mogao i studirati.

Kaže da se obrtnička zanima-nja nedovoljno propagiraju u medijima i da ih zato neki uče-nici doživljavaju negativno.

U utorak 5. listopada Zagreb i još tri županije sjeverozapad-ne Hrvatske ugasit će analo-gni TV-signal i zamijenit će ga digitalnim. U tu je svrhu osu-vremenjen i opremljen oda-šiljač na Sljemenu, a kako ka-žu tamošnji stručnjaci, sve je spremno za digitalno doba u Zagrebu i okolici. U utorak će biti digitalizirano oko 480.000 kućanstava. (jr)

Mihael Kos će u budućno-sti biti keramičar-oblagač, ali i vatrogasac. Kad završi tre-ći razred u Obrtničkoj i indu-strijskoj školi, upisat će se u Vatrogasnu školu, jer želi biti vatrogasac u rezervi. Već je od malih nogu član DVD-a Brega-na i prošao je mnoge vatrene akcije. Smatra da učenici tre-baju upisivati deficitarna zani-manja i da je svaki posao jed-nako vrijedan.

Martin Ćosić je učenik trećeg ra-zreda. Odabrao je vrlo deficitar-no zanimanje - armirač. Sve bi bilo dobro da svakodnevno po-gled ne baca na Građevinsku školu, nakon koje želi studirati Zaštitu na radu.

- Želim u Građevinskoj završiti četvrti razred i nakon toga na fa-kultet. Dobro je u toj školi i svako je zanimanje korisno, ali moje su ambicije veće. Ako što slučajno krene po krivom, bit ću armirač.

Nema obrtnika - krivi ro Obrtnička komora ističe da Zagrebu nedostaje tesara, fasadera, staklara, krovopokrivača, dimnjačara, klesara, vodoinstaletra, tapetara, mesara, pekara, tokara...

Tko će nam za nekoliko godina pokriti krov, očistiti dimnjak, popraviti sat, tapecirati fotelju ili napraviti kulen...

Zadnje čega biste se sjetili bi-lo bi da je i Djed Mraz kriv što nam nedostaju neka zanima-nja. Evo što kažu u Obrtničkoj komori: postoji problem nepo-znavanja zanimanja koje se po-čelo javljati kad je prestalo dru-ženje roditelja, djece i posloda-vaca na radnom mjestu roditelja

pri dodjeli darova Djeda Mraza. Da bi se uklonile loše posljedice toga, već dugi niz godina obrt-nici posjećuju djecu u vrtićima i đake u školama i predstavljaju im svoja zanimanja. Te riječi ni-su šala. Osim Rozalije Baljak Fili-pović, potpisao ih je i sam pred-sjednik Komore Ivan Obad.

Tko je još kriv što nam za ne-koliko godina neće tko ima-ti pokriti krov, očistiti dimnjak,

popraviti sat, napraviti kulen ili tapecirati fotelju? Iz Komore opet uglas:

- Krivi su roditelji. Oni misle da sretni ljudi sjede za računalom, što, naravno, nije točno. Zanima-nja koja dopuštaju slobodu kre-tanja, promjenu mjesta i upo-znavanje novih ljudi puno bo-lje utječu na zdravlje i čine nas sretnijima.

Da bi se mladi još više upoznali


Pojavom kontacepcijske pilule qlaire (proizvođač Bayer Schering Pharme), prvi put u posljednjih 50 godina promijenila se nje-zina estrogenska kompo-nenta. Qlaira je prva pilu-la koja oslobađa prirodni estradiol identičan hor-monu estrogena koji pro-izvodi žensko tijelo. Tako sada žene u 61 zemlji svi-jeta, a od prošlog tjedna i u Hrvatskoj, imaju novi iz-bor u novoj klasi kontra-cepcijskih tableta. Qlaira se na europskom tržištu pojavila prije dvije godi-ne i već doživjela veliki uspjeh. Prema rezultatima istraživanja čak 45 posto žena odgovorilo je da sa-držaj prirodnog hormona utječe na njihovu odluku o uzimanju kontracepcij-skih tableta pa se očeku-je da će kod nas biti tra-žena, doznajemo od Dani-jele Muse iz zagrebačkog predstavništva Bayera. (dkb)

Prva prirodna pilula

25dnevni red5. listopada 2010.zagreb.hr

Grad ne može bez obrtnika, a ni oni bez njega

Već sa 18 mogu postati poduzetnici

Grad ne može bez obrtnika, a obrtnici bez svoga grada. Zato se o njima brinu i Grad i Komo-ra. Komora osigurava mjesta za obavljanje praktične nastave uz najnoviju tehnologiju, organi-zira usavršavanje za majstor-sku titulu i otvaranje obrta te malog poduzetništva. Uz uče-nje informatike i stranih jezika, ta zanimanja imaju svijetlu bu-dućnost kad otvorimo vrata Eu-ropske unije.

Nakon trogodišnjeg obrazo-vanja u obrtničkim i srednjim strukovniim školama te dvije godine radnog iskustva mla-di mogu polagati majstorski ispit za vođenje poslovanja i steći titulu majstora te posta-ti poduzetnici.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

s deficitarnim zanimanjima, or-ganiziraju se i posjeti učeni-ka obrtničkim tvrtkama, gdje iz prve ruke vide proces rada u limarskoj radionici, slastičarni-ci itd. Taj program ponuđen je svim osnovnim školama u gra-du. “Dojdi osmaš” je također ak-cija u kojoj se osmašima pred-stavljaju sve srednje škole i sva zanimanja.

U obrtničkim i srednjim stru-kovnim školama školuje se 3600 učenika za obrtnička zanimanja, ali svejedno je jednih zanimanja previše, a drugih premalo.

Nije sramota postavljati pločice

U Obrtničko-industrijsku školu upisalo se ove go-dine 30 učenika, govo-ri ravnatelj Ante Vidović. Među njima ima dimnja-čara, autolakirera, fasade-ra, keramičara itd., ali ne-ma ni jednog armirača. Tko će nam armirati?- Uvozit ćemo Rumunje - kaže ravnatelj.Iako Grad daje stipendi-je, malo se učenika odlu-čuje za neka zanimanja. Mjesečno učenici prvog razreda primaju 900, dru-gog 1200, a trećeg 1500 kuna. Stipendisti se ob-vezuju da će tri godine poslije završetka škole ra-diti u struci na području Zagreba. Ravnatelj Vido-vić za premalo zanima-nja krivi roditelje, jer nji-ma je ispod časti da im dijete postavlja pločice, a to što će se Hrvatska gra-diti još tisuću godina i što posla ima, nije im važno.

ZGBH

R/Lj

ubic

a H

EIDL

ER

ditelji?

Hanibal Salvaro u AGM-u do 5. studenog

Sajam stipendija 20. listopada

Hanibal Salvaro Hani izložio je svoje reljefe u AGM-ovom ART Point Centru u Gundulićevoj 21, a moguće ih je razgledati do 5. studenoga, radnim danom od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 14. Poziv za razgledavanje je i u impresivnoj biografiji auto-ra, u kojoj je čak 400 samostal-nih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i 30 zemalja svijeta. Jedini je naš umjetnik nagrađivan u Faenzi i jedini hrvatski keramičar član Međunarodne akademije za ke-ramiku u Ženevi. U više od pet desetljeća umjetničkog rada do-bio je brojna priznanja i nagra-de. (dkb)

Tridesetak uglednih domaćih i inozemnih ustanova pred-stavit će svoje financijske po-nude studentima. Bit će to na Sajmu stipendija, 20. listopa-da, što ga već tradicionalno priređuje Institut za razvoj obrazovanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Očekuje se, kako ističe IRO, da će insti-tucije predstaviti oko 70 pro-grama financijskih potpora te više od 4000 pojedinačnih sti-pendija hrvatskim građanima za studiranje u Hrvatskoj i ino-zemstvu. (jr)

ZET-u priznanje na ZV-uZagrebački električni tramvaj primio je priznanje za visoku ra-zinu ukupnog nastupa na 86. Jesenskom međunarodnom za-grebačkom velesajmu. Naime, jedno od deset takvih priznanja pripalo je ZET-u zbog toga što je među ostalim predstavio povi-jest i sadašnjost te viziju buduć-nosti ZET-a. (jr)

26 kultura i zabava 5. listopada 2010.zagreb.hr

Ogrlica, narukvica, prsten ili broš za dame stari i do osam tisuća godina?! Ne, to nije kostimo-grafija serijala “Zvjezdane sta-ze”, nego nakit koji mogu nosi-ti zagrebačke dame, a izrađuje ga umjetnica Smiljka Miki Fra-njić. Ta svestrana umjetnica me-đu prvima je u Hrvatskoj otkri-la prednosti materijala koji se službeno naziva abonos, a radi se zapravo o drvu.

Abonos je drvo izloženo du-gom djelovanju vode, koja ga je učinila otpornim na namet-nike pa se smatra gotovo vječ-nim. Još ga nazivaju okamenje-nim drvom, a drvo koje ne trune postaje plemenito. Do primjera-ka tog drva teško se dolazi pa je i nakit jedinstven i unikatan. Da bi drvo dobilo certifikat, njegovu

starost potvrđuju stručnjaci na Institutu “Ruđer Bošković”. Tek nakon toga Miki Franjić uzima ga u obradu. Drvo je specifične

tvrdoće, nešto tvrđe od običnog i izuzetno tamno. Naime, što je drvo crnje, to je i starije. Inspi-raciju za svoja unikatna djela

U prodaji novi CD Zagrebačkih mališana

U prodaji je novi CD Zagre-bačkih mališana pod nazi-vom “Ljubav iz vrtića”. Če-trnaest pjesama i četiri ma-trice zasigurno će postati hitovi među klincima. Ujed-no raspjevani Mališani pozi-vaju svu djecu koja vole pje-vati i plesati da im se pridru-že, a informacije potražite na www.zagrebacki-malisani.hr ili 098/289-357. (tk)

Šum orguljaProgram “Iz muzeja na Medvednicu”, započet lani, nastavljen je i ove jeseni, a predavanja iz geologije, zo-ologije i botanike održava-ju se u Hrvatskom prirodo-slovnom muzeju. Za ovu sezonu planirana su još četiri predavanja s počet-kom u 19 sati, i to 14. listo-pada na temu Vodozemci i gmazovi Medvednice, po-tom 21. 10. Fosili Medved-nice, pa 28. 10. Orhideje Medvednice i 4. studeno-ga Šum morskih orgulja u litavcima Medvednice. (dkb)

Susedgradske jeseni

Promocija tradicijske kulture i uključivanje mladih u njezino očuvanje glavni su razlozi odr-žavanja Susedgradskih jese-ni. U Parku 101. brigade u Gaj-nicama od 8. do 10. listopa-da prezentirat će se stari obrti i zanati, degustirati starinska jela, a uveseljavat će KUD-ovi i glazbeni sastavi. (dkb)

Počinju radionice i tečajevi u CeKaTe-uU Centru za kulturu Trešnjevka u listopadu počinju radionice i tečajevi za djecu, mlade i odra-sle. Osnovnoškolci mogu poha-đati likovni studio, malu likovnu akademiju, tečaj engleskog jezi-ka, dramsku radionicu, tečaj gi-tare, plesnu i filmsku radionicu te glazbenu radionicu. Rodite-lji djecu predškolske dobi mogu upisati na englesku igraonicu i plesnu radionicu, a srednjoškolci i studenti slobodno vrijeme mo-gu provesti na tečaju gitare i u filmskoj radionici.

Odrasli se mogu opustiti na au-togenom treningu, biti kreativ-ni na radionicama pripovjednog

kazališta i tekstopisanja u glazbi ili naučiti svirati gitaru. Zaintere-sirani se mogu upisati u Centru za kulturu Trešnjevka, Park Stara

Trešnjevka 1. Sve detaljnije informacije mo-

gu se dobiti na telefon 3027-411.

Mala likovna akademija za osnovnoškolce u CeKaTe-u


Ogrlica od abonosa i smole

Ogrlica stara osam tisuća Miki Franjić izrađuje nakit i skulpture od specifičnog materijala abonosa, drva koje je staro dvije do

Uskoro i atelje u ZagrebuJedinstvena umjetnička djela od abonosa mogu se vidjeti na otoku Kr-ku u ateljeu u Dobri-nju. Nakon prve izlož-be u Otvorenom ateli-eru Lumezi, poznatom

zagrebačkom prostoru u kojem nastaje i u ko-jem se izlaže nakit, rad Miki Franjić zapazila su i neka imena hrvatske modne scene. Trenu-tačno surađuje s mladim

27kultura i zabava5. listopada 2010.zagreb.hr

godina osam tisuća godina

Kino Kalnik ustupljeno plesuGrad je bivše kino Kalnik ustupio na korištenje plesnom centru Tala. Tu će biti tzv. DECK-room, edukativno-koreografski plesni centar. Radni naslov DECK-room dolazi od dance, education, cho-reography, Kalnik. (sk)

Za tamburaški sastav Gazde ova godina prolazi u znaku ne-koliko jubileja. Nakon dulje pa-uze objavili su jubilarni, deseti album, za svoj 18. rođendan, na kojem je 18 pjesama, a promo-virali ga na svom 18. nastupu na Požeškom festivalu, otkud je za-pravo cijela priča i krenula.

Davne 1993. godine dečki iz zagrebačkog podsljemen-skog naselja Markuševca već prvom pojavom na Zlatnim

žicama Slavonije u Požegi po-kazali su da su posebni. U tam-buraški svijet unijeli su nešto novo, odmaknuli se od tradi-cije ne samo sviranjem, nego i odijevanjem i cijelim scen-skim nastupom. No, najvažni-je je da su osvojili publiku i po-stali najperspektivniji tambu-raški sastav.

Slijedile su brojne festivalske nagrade, glazbena nagrada Po-rin 2004. godine, stotine uspješ-nih koncerata u Hrvatskoj i di-ljem svijeta, od Europe i Ame-rike do Australije. Deset izdanih

albuma, te brojni hitovi poput “Zbog tebe sam to što jesam” te “Još i danas zamiriše trešnja” nezaobilazni su kada je riječ o tamburaškoj glazbi.

Ono što Gazde čini “gazda-ma” u tamburaškom svijetu jest to da svih 18 godina djelu-ju u istom sastavu: Marko Buja-nović Rudi, Damir Popović Da-čo, Silvio Šimunković Siki, Mari-jo Kršić Krki, Vlado Kota Skojo i Robert Šerić Šero, a posljednjih osam godina pojačani su bub-njarom Tomislavom Juračem - Beloševićem.

Tatjana Karapandž[email protected]

Za 18. rođendan 18 novih pjesamaOsamnaest godina djelovanja tamburaškog sastava Gazde obilježile su brojne festivalske nagrade, stotine koncerata, glazbena nagrada Porin 2004., deset objavljenih albuma...

Tamburaški sastav Gazde objavio je novi album “Milijun poljubaca”

Tibo

r Zan

gl

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

“Milijun poljubaca” za punoljetnost

Nakon podulje stanke, od 2003. godine, kad je objavljen album “Zbogom za zbogom”, Gazde su ovih dana plasirali na tržište novi album s čak 18 pjesma, znakovitog naslova „Milijun poljubaca“. Autorstvo potpisuju brojni dugogodišnji, ali i neki novi suradnici Gazda poput Željka Krznarića, Mi-roslava Škore, Denisa Dumančića, Željka Krušlina, Saše Lošića, Faye, Dražena Pavina, Giovanija Fur-lana, Vladimira Podgajskog... Tu je i Antonija Šola, koja, uz naslovnu, potpisuje još tri pjesme. Ugosti-li su Gazde i desetak eminentnih studijskih glaz-benika koji su pridonijeli kvaliteti, uz gitaru, biser-nicu, harmoniku, bubnjeve i prateće vokale. Na CD-u su i neke od pjesama koje su Gazde predstavili na festivalu Zlatne žice Slavonije od 2004. do 2010. uključujući hitove “Zaplakat’ ćeš”, “Ne znam broj”, “Milijun poljubaca” i ovogodišnja

“Ej, kavane”. Posve nove su “Golubice moja” i “Pro-rekli te”, a tu su i dvije arhivske, nikad objavljene pjesme “Nek’ me tješi vino” i “Vrijeme liječi sve”. CD “Milijun poljubaca” prvi put objavljuje Gaz-de Art d.o.o.

umjetnica nalazi u svijetu i pri-rodi koji nas okružuju, a nakit je nešto krupniji, pa ga i muškarci mogu nositi.

dizajnerom Igorom Galašem, s kojim se predstavila na nedav-no održanoj Zlatnoj igli, a u pri-premi su novi projekt i otvara-nje ateljea u Zagrebu, gdje će se moći vidjeti i kupiti zanimlji-ve skulpture koje su, kao i nakit, izrađene od neobičnih materija-la drva i smole.

28 kultura i zabava 5. listopada 2010.zagreb.hr

Sezonu jazza otvaraju 20. Međunarodni dani jazza Jubilarni 20. Međunarodni dani jazza održat će se od 19. do 22. li-stopada u “Lisinskom”. Festival će otvoriti Big band HRT-a pod rav-nanjem Antuna Tomislava Šaba-na. U izvedbama skladbi nastu-pit će niz poznatih pjevača - Ar-sen Dedić, Massimo, Tina Vukov,

Tony Cetinski, Marko Tolja, Ra-dojka Šverko, Damir Urban, Va-nna... U nastavku će nastupiti Ri-chard Bona Quintet, Jacky Terra-sson Trio i zvijezde ovogodišnjeg festivala, višestruko nagrađivani The New York Voices, kojem će to biti prvi nastup u Hrvatskoj.

Počinje festival komorne gla Ljubitelji komorne glazbe pet će večeri uživati u nizu sjajnih djela koja će izvoditi svjetski cijenjeni glazbenici poput Susanne Yoko Henkel, Stefana Milenkovića i Michael Barneboim, Maxima Rysanova, Litvanskog komornog orkestra...

Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe Zagreb kom 5 pe-ti put zaredom održat će se u Hrvat-skom glazbenom zavodu, od 12. do 16. listopada.

- Želimo predstaviti komornu glaz-bu kakva doista jest, naime, puna energije, glazba koja može probu-diti, dodirnuti i uskovitlati najdublje emocije - ističe Susanna Yoko Henkel, umjetnička ravnateljica.

U pet večeri publika će čuti, uz osni-vačicu violinisticu Susannu Yoko Hen-kel, glazbenike koji su već gostovali prijašnjih godina: violinist Stefan Mi-lenković i Michael Barneboim, violist

Guy Ben-Ziony, pijanistica Lauma Skride, violončelistica Jing Zhao te vi-olistica Tomoko Akasaka. Prvi put će nastupiti violistička zvijezda Maxim Rysanov, legendarni pijanist Pavel Gililov i violončelistička nada Jakob Korany. Debitira i jedan komorni or-kestar, svjetski cijenjeni Litvanski ko-morni orkestar koji će, u skladu s na-čelima festivala i komornog muzicira-nja, nastupiti bez dirigenta.

Nakon vrlo hvaljenog lanjskog na-stupa u “Priči o vojniku” Igora Stravin-skog, u kojoj je sjajno odglumio sve likove, glumac Krešimir Mikić i ove je na Zagreb komu. S pijanisticom Lau-mom Skride izvest će Tiergebete / Ži-votinjske molitve, u sklopu programa Contemporary Music Lounge.

Mostar Sevdah Reunion u Tvornici kulture

Drugi način koncertom slavi 35. rođendan

Killing Joke i Cluster dolaze u Močvaru

Bolesna braća 15. listopada u Aquariusu

Tvornica kulture 8. listopada ugošćuje bend Mostar Sevdah Reunion. Ta grupa umjetnika dijeli istu strast, moglo bi se reći da živi za sevdah i ne pre-staje fascinirati publiku gdje god se pojavi. Cijena ulaznice je 90 i 110 kuna.

Kultni bend naše rock scene 70-ih za svoj 35. rođendan pri-prema veliki koncert 22. listo-pada u Boogaloou. Budite dio nezaboravnog događaja i uži-vajte u vječnim hitovima Dru-gog načina. Specijalni gost bit će Davorin Bogović i bend.

Legendarni britanski post punk bend Killing Joke nastu-pit će u Močvari 6. listopada, a dan prije Cluster, njemački kraut rokeri i pioniri elektron-ske glazbe. Kiling Joke promo-vira novi, četrnaesti studijski uradak “Absolute Dissent”.

Bolesna braća nastupaju 15. li-stopada u Aquariusu. S albuma “Veliki umovi 21. stoljeća” lansi-rani su hitovi “Stari reper”, “Utje-ha kod Đurđe”... Ne propustite odličan groove, puno dobre za-bave u novom ozračju i dva sa-ta žestoke svirke.

Tatjana Karapandž[email protected]

Glumac Krešimir Mikić i Susanna Yoko Henkel, osnivačica i umjetnička

29kultura i zabava5. listopada 2010.zagreb.hr

Koncert Slavonskih lola u ZagrebuTamburaški sastav Slavonske lole 9. listopada gostovat će u Boogaloou. Lole će zapali-ti klub svojim velikim hitovi-ma “Sve je ona meni”, “Ledi-na”, “Prijatelju, nije lako”, “Vino daj”..., a uz tamburice te DJ-a Marija Kovača veselica će po-trajati dugo u noć.

Jinx 16. listopada promovira novi albumNaš ponajbolji pop-bend Jinx 16. listopada dolazi u Booga-loo promovirati svoj dugooče-kivani novi album. Nakon goto-vo dvije godine moći ćete uživa-ti u starim hitovima, ali i novim stvarima poput najavnog sin-gla s albuma “Da smo se volje-li manje”.

Otvorenje jazz sezone u SaxuOtvorenje 12. sezone Novi hr-vatski jazz 2010./2011. u Klubu hrvatskih glazbenika Sax odr-žat će se 6. listopada. Sezonu otvara Matija Dedić Trio, a po-sebna gošća bit će Žanamari Lalić. Informacije na 4872 836 ili [email protected].

U fokusu

Preporuke

Nakon godina na neu-spješnim spojevima Zoe odlučuje postati majka, dogovara sastanak u kli-nici za umjetnu oplodnju, ali nakon provedenog po-stupka upoznaje Stana. Pokušaji održavanja no-ve veze i skrivanja znako-va trudnoće rezultiraju ur-nebesnim situacijama...

Sposobni plaćenik Mache-te unajmljen je da ubije senatora. Kad je spreman obaviti zadatak, shvati da su mu smjestili. Kreće na put osvete svojim do-jučerašnjim gazdama, uz pomoć frenda Cheec-ha Marina koji je postao svećenik i zakleo se na nenasilje...

Autobiografski roman upečat-ljivo je, dirljivo i vrlo napeto svjedočanstvo o odrastanju i intimnoj ago-

niji pojednica u vrijeme kulturne revolucije Mao Ce Tunga te snažna poli-tička poruka.

Plan B

Machete

Crvena Azaleja

DVD

FILM

ANCHEE MIN

Zagreb fi lm festival na novim lokacijamaOsmo izdanje najvećeg zagre-bačkog fi lmskog festivala odr-žat će se od 17. do 23. listopa-da, a program će se moći pra-titi u kinima Europa i Tuškanac

te u Dokukinu Croatia, dvo-rani Gorgona i Plesnom cen-tru. Osamdesetak fi lmova slo-ženo je u sedam programa, a za Zlatna kolica bori se 45 fi l-mova u glavnom programu. U njemu je i novi fi lm lanjskog pobjednika Xaviera Dolana “Iz-mišljene ljubavi”. Popratni pro-grami puni su različitih fi lmskih delicija, a novi program “Stra-no, a naše” prikazuje fi lmove

inozemnih produkcija u koji-ma glume naši glumci.

Plesna platforma mladih koreografaPlesni centar Tala 11. godinu zaredom organizira Plesnu

platformu mladih koreografa, koju možete posjetiti na nekoliko zagre-bačkih lokacija do 11. listopada. Prika-zat će se 19 pred-stava, 23 koreogra-

fa, pet premijera, šest fi lmova, tri radionice, te po jedna insta-lacija i izložba. Više na www.tala.hr

Tjedan češkog fi lma u kinu EuropaU kinu Europa od 5. do 10 li-stopada održat će se 17. Tje-dan českog fi lma. Otvara ga fi lm “Žene na kušnji” redatelja Jiříja Vejděleka.

U Klovićevim dvorima do 21. studenoga, uz besplatno stručno

vodstvo, možete pogledati retrospektivnu izložbu slikara Ro-

berta Auera. Predstavljeno je Auerovo djelovanje od početaka,

studijama, skicama i crtežima, preko ranih radova historicistič-

koga stila do zrelih ostvarenja velikih aktova i alegorija.

Retrospektivna izložba Roberta Auera

zbe

ravnateljica festivala komorne glazbe

30 vodič 5. listopada 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb

- KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: [email protected]. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:[email protected]. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, [email protected] BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda (stručna pomoć udomiteljima) i četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. 01/388 69 79SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: [email protected] ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:[email protected] TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJI Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; [email protected];Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091

4581-019- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068

ili 091 4581 069- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec,

Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, [email protected]

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: [email protected] tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: [email protected] PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866

Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, [email protected]

31vodič5. listopada 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSČetvrtak, 7. 10.22.00 We like to party A1Petak, 15. 10.22.00 Bolesna braća A2

BOOGALOO CLUBSrijeda, 6. 10.21.00 Independance daySubota, 9. 10.21.00 Slavonske loleSrijeda, 13. 10.Dark Tranquility Insomnium InmateSubota, 16. 10.22.00 Jinx

PURGERAJSrijeda, 6. 10.Small House Brown

TVORNICA KULTUREPetak, 8. 10.21.00 Mostar Sevdah Reunion

SAXUtorak, 5. 10.21.00 Blue SaxSrijeda, 6. 10.Matija Dedić trio, Žanamari LalićČetvrtak, 7. 10.Novi zvukPetak, 8. 10.Živa legendaSubota, 9. 10.Rock večer, Norma BelleČetvrtak, 14. 10.Novi zvukPetak, 15. 10.Hot lineSubota, 16. 10.Cry BabiesPonedjeljak, 18. 10.Ljetno kino

SIRUPPetak, 8. 10.Confusion Presents Elevate TouSubota, 9. 10.Discotheque Chris DuckenfieldPetak, 15. 10.Ekstrakt Delta FunktionenSubota, 16. 10.Reform Dave Mothersole

THE MOVIE PUB

Četvrtak, 7. i 14. 10.22.30 Karaoke showSrijeda, četvrtak, petak, 6., 7., 8., 13., 14. i 15. 10.Stand up komedija

LEMON BAR & CLUBSubota, 9. 10.Groundfloor

HARD PLACESrijeda, 6. 10.21.00 Fender demo night - turobni MoyerNedjelja, 10. 10.21.00 Dinner blues session - puzzle blues bandSubota, 16. 10.21.00 Rock subota - WhateverBP - jazz clubdo petka 15. 10.Hrvatski jazz sabor

AKC MEDIKAPetak, 15. 10.Los Fastidios

MOČVARAUtorak, 5. 10.20.00 ClusterSrijeda, 6. 10.20.00 Killing JokeČetvrtak, 7. 10.20.00 KUM - Kazalište u MočvariPetak i subota, 8. i 9. 10.20.00 Svoga tijela gospodarČetvrtak, 14. 10.19.30 Korpiklaani + Eluveitie + Godnr. universePetak, 15. 10.21.00 Močvara traži zvijezduSubota, 16. 10.22.00 Dirty dancing

PIRANHASrijeda, 6. 10.Chich FightPetak, 8. 10.Arno Cost

STUDENTSKI CENTARUtorak, 5. 10. do ponedjeljka 18. 10.Zagreb World Music Festival NeboSubota, 9. 10.21.30 Brkovi - koncert

ARENA ZAGREBSubota, 16. 10.Liga prvaka - rukomet

KINO EUROPANedjelja - subota, 7. do 23. 10.Zagreb Film Festival

ZAGREBAČKI VELESAJAMSrijeda, 13. 10. do nedjelje, 17. 10.Ambienta

MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

Subota, 16. 10. do ponedjeljka, 25. 10.Perforacije

ANTUNOVIĆ ZAGREBSrijeda, 6. 10. i četvrtak, 7. 10.Processteq 2010. - 1. konferencija procesne tehnologije

PC TALANedjelja, 10. 10. do nedjelje 17. 10.10. Platforma mladih koreografaUtorak, 5. 10.18.00 Showroom (tvornica Jedinstvo)20.00 Koreomat (Gorgona MSU)21.30 Premijera (terarij MSU)Srijeda, 6. 10.18.00 Glazba (Praticable) - Zagrebački plesni centar20.00 Guest performance (Gorgona MSU)Četvrtak, 7. 10.18.00 Dancetarium (Zagrebački plesni centar)20.00 Koreomat (Gorgona MSU)Petak, 8. 10.18.00., 19.00 i 20.00 Koreomat (Zg. plesni centar)Subota, 9. 10.20.00 Imaginacije (kino Grič)Nedjelja, 10. 10.20.00 Koreomat (Zg. plesni centar)Ponedjeljak, 11. 10.20.00 Break a leg (Gorgona MSU)

TRG BANA J. JELAČIĆAPetak, 15. 10. do nedjelje, 17. 10.Dani meda

GORNJI GRADdo četvrtka, 7. 10.Urban festivalUtorak, 5. 10.18.00 Gledati nije dovoljno - performans (okupljanje kula Lotrščak)Četvrtka, 7. 10.18.00 Kino Underground (tunel Grič)

PARK GAJNICEPetak, 15. 10. do nedjelje, 17. 10.6. susedgradske jeseni

KONCERTIVATROSLAV LISINSKIUtorak, 5. 10.20.00 (MD) Senor Joaquin i druge pričeSubota, 9. 10.19.00 (VD) Rajnino zlato20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetuNedjelja, 10. 10.19.30 (VD) Elina GarančaPonedjeljak, 11. 10.20.00 (MD) Maja Veljak i W. Takahashi - VondraČetvrtak, 14. 10.19.00 (MD) Srđan KozlicaPetak, 15. 10.20.00 (MD) PapučariSubota, 16. 10.19.30 (VD) Milka Trnina20.00 (MD) RogonjePonedjeljak, 18. 10.19.30 (VD) Ambar kvartet20.00 (MD) Ivana Rački i Mirela Mihajlović

HRVATSKI GLAZBENI ZAVODUtorak, 5. 10.Zagrebački kvartetUtorak- subota, 12. do 16. 10.5. Zagrebački međunarodni festival komorne glazbeUtorak, 12. 10.20.00 Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus MozartSrijeda, 13. 10.20.00 Felix Mendelssohn Bartholdy, Robert SchumannČetvrtak, 14. 10.18.00 The Next Generation u suradnji sa Zakladom Musik und Jugend - djela Mendelssohna, Mozarta i Schumanna20.00 Contemporary Music Lounge - djela Bouleza, Schedrina, Wiesenberga, Salonena, Josipovića i MeschwitzaPetak, 15. 10.20.00 Bohemian-Hungarian RhapsodySubota, 16. 10.20.00 Volite li Brahmsa

KAZALIŠTAHNK

Utorak, 5. 10.19.30 (D) I konje ubijaju, zar ne?Srijeda, 6. 10.19.30 (B) Varijacije u f.ado moluČetvrtak, 7. 10.19.30 (B) Varijacije u f.ado moluSubota, 9. 10.18.00 (B) Varijacije u f.ado moluNedjelja, 10. 10.11.00 (O) Vještica Hillary ide u operu18.00 (D) I konje ubijaju, zar ne?Utorak, 12. 10.19.00 (O) MazepaSrijeda, 13. 10.19.30 (B) Varijacije u f.ado moluČetvrtak, 14. 10.19.30 (B) Varijacije u f.ado moluSubota, 16. 10.18.00 (O) MazepaNedjelja, 17. 10.11.00 (O) Nedjeljna matineja uz kavuPonedjeljak, 18. 10.19.30 (D) Drama o Mirjani i ovima oko nje

GAVELLAUtorak, 5. 10.19.30 TartuffeSrijeda, 6. 10.19.30 Peer GyntČetvrtak, 7. 10.19.30 Peer GyntSubota, 9. 10.19.30 Dolina ružaPonedjeljak, 11. 10.19.30 PtičiceUtorak, 12. 10.19.30 Balade Petrice KerempuhaSrijeda, 13. 10.19.30 TartuffeČetvrtak, 14. 10.19.30 Život je sanPetak, 15. 10.19.30 San Ivanjske noćiPonedjeljak, 18. 10.19.30 Služavke

KOMEDIJAČetvrtak, subota i ponedjeljak, 7., 9. i 11. 10.19.30 Dobri vojak ŠvejkUtorak, 12. 10.19.30 Posudi mi tenorSrijeda, 13. 10.19.30 Tuđe pjesme, moji snoviPetak i subota, 15. i 16. 10.19.30 Skidajte se do krajaPonedjeljak, 18. 10.19.30 Crna komedija

HISTRIONSKI DOMUtorak - nedjelja, 12. do 17. 10.20.00 Lovački rog

KEREMPUH

Utorak, 5. 10.20.00 Jebote, kolko nas ima!Srijeda, 6. 10.20.00 MetastazeČetvrtak i subota, 7. i 9. 10.20.00 Čudo u Poskokovoj DragiNedjelja, 10. 10.20.00 Šepavi Jura od KravarskogUtorak, 12. 10.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonSrijeda, 13. 10.20.00 MetastazeČetvrtak, 14. 10.20.00 Šepavi Jura od KravarskogPetak, 15. 10.20.00 Ljubav, struja, voda & telefonSubota, 16. 10.20.00 Čudo u Poskokovoj DragiNedjelja, 17. 10.20.00 Bitange i princeze

VIDRASrijeda, 6. 10.20.00 Bijelo, bijelo, bijeloČetvrtak, 7. 10.20.00 Za hljebom, za oblacimaSubota, 9. 10.20.00 Doc Hihot i tajanstvene supstanceČetvrtak, 14. 10.20.00 Iza kulisa (ili Gretica 89)Petak, 15. 10.20.00 Gola u kavezuSubota, 16. 10.20.00 Iza kulisa

TEATAR EXITUtorak, 5. 10.20.00 KaubojiSrijeda, 6. 10.20.00 KaubojiČetvrtak, 7. 10.20.00 Shakespeare na ExitSubota, 9. 10.20.00 Preko Trnja do Zvijezde

TEATAR ITDSrijeda, četvrtak i ponedjeljak, 6., 7. i 11. 10.20.00 O prijateljstvuUtorak, srijeda i četvrtak, 12., 13. i 14. 10.

20.00 Žrtve zemljopisa 2: povratak žrtve

ZKMUtorak, 5. 10.13.00 i 18.00 Put oko svijeta u 80 danaSrijeda i četvrtak, 6. i 7. 10.11.00 i 18.00 Put oko svijeta u 80 danaNedjelja i ponedjeljak, 10. i 11. 10.20.00 Vatrotehna 2.0Utorak - petak, 12. do 15. 10.20.00 Buđenje proljećaPetak, 15. 10.21.30 Generacija ‘91-’95.Subota, 16. 10.20.00 Generacija ‘91-’95.Ponedjeljak, 18. 10.20.00 Vatrotehna 2.0

DK DUBRAVANedjelja, 10. 10.18.00 MatildaPonedjeljak, 11. 10.15.00 Mačak u čizmamaNedjelja, 17. 10.18.00 Matilda

TREŠNJASubota, 9. 10.17.00 VIS ŽivotinjeNedjelja, 10. 10.11.00 Snjeguljica i sedam patuljaka17.00 MiffySrijeda, 13. 10.17.00 Veli JožeČetvrtak, 14. 10.19.00 Veli JožeSubota, 16. 10.17.00 Čudnovate zgode šegrta HlapićaNedjelja, 17. 10.11.00 i 17.00 Najotmjeniji div u gradu

TNTPetak, 15. 10.19.00 Don QuijoteNedjelja, 17. 10.11.30 Viktor Pužeković

ŽAR PTICANedjelja, 10. 10.11.00 Mačak u čizmamaNedjelja, 17. 10.11.00 Čudnovata istina

MALA SCENAČetvrtak, 14.10.10.00 Vagon prvog razredaPetak, 15. 10.18.00 Priča o kotačuSubota, 16. 10.10.00 i 11.30 Priča o svjetlu17.00 Roda i lisac20.00 Ana i Mia

SVAROGPetak, 15. 10.18.30 Basnoigraonica o raznim životinjama i kako su neke kuhale juhu od bundeve

ISSN 1847-0394Zagreb.hr ISSN 1847-0394

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/555-13-50

Redakcija:Slavonska avenija 4, 01/5005-405

[email protected] [email protected]

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Diana Mikloš 01/555-13-52, 01/555-13-51, [email protected]

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistemwww.storyeditor.com.hr

Novinari:Katarina Butković, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Ivan Klarić, Siniša Kosić, Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Saša Zinaja, Tina Žagar, Dunja Lendić

Suradnici:Ivan Jozić, Andreja Petrić, Goran Ivanović

32 zadnja stranica 5. listopada 2010.zagreb.hr

Vrijeme

Premda su se mnogi grija-li već početkom rujna, sred-nja mjesečna temperatu-ra još nije bila dovoljno ni-ska za klimatološku ocjenu “hladno” u Maksimiru, ali na Griču jest. No, u Maksimiru je prekinut dugi niz mjese-ci, još od veljače 2009., ba-rem malo toplijih od sred-njaka. Prognoze za listo-pad upućuju na pozitivnu prosječnost, ali u prva dva tjedna neće biti odviše to-plih dana.

4.-10. 10. MOGUĆ MRAZ

Tjedan će početi s toplinom, a završiti relativnom hladno-ćom, uz čak ponegdje mo-guć mraz. Najkišovitije će bi-ti u utorak te vjerojatno sri-jedu, a najraniji snijeg ostaje onaj 6. 10. 1936.

11.-17. 10. PROMJENJIVO

Ni ovaj tjedan neće pro-ći bez barem jednog dana s kišom, pri čemu će i dalje biti i relativno hladno, oso-bito početkom tjedna, kada je i velika vjerojatnost mje-stimičnog mraza.

Piše: Zoran Vakula

Belot klub skuplja 80.000 kuna

Josip Braco Pill i članovi Belot kluba Velebit započeli su novu misiju: na više turnira belota od kotizacija i donacija cilj je skupiti 80.000 kuna i Kući Sv. Terezije za nezbrinutu djecu kupiti rashladnu komo-ru. Potencijalni donatori i igrači mogu se javiti na telefon 4817550. Jedan od središnjih gradskih događanja proteklog vikenda bili su Dani vjenčanja na Zagrebačkom velesajmu, a tjedan prije invalidi-ma rada nije smetala ni jaka kiša da proslave svoj dan. Pod geslom “Nešto se ipak može učiniti” na Kvaternikovom trgu do 13. listopa-da djeluju misionari dobre volje koji će vam pomoći da se riješite stresa. Do 9. listopada u Galeriji Bernardo Bernardi, Avenija grada Vukovara 68, može se pogledati izložba “Korak do znanja”.

Snimio Saša ZINAJA

zagreb online · pogoda s vodom u zagre-bu bila je poplava koje se dogodila 26. listopada 1964....

Documents