Zagreb - kronologija

Zagreb - kronologija

Kraj 18. i prva polovica 19. stoljea

1784. U Zagrebu je popisano 695 kua i priblino 7 000 stanovnika.

1796.-1804. Gradi se Zakladna bolnica na uglu tadanje Harmice i Ilice. Poruena 1931.1801. Poela je gradnja jednokatne palae na zapadnoj strani Markova trga, buduih Banskih dvora.

1808. U Tukancu je otvorena Gradska streljana gdje se poinju okupljati pripadnici mlade intelektualne generacije iz redova trgovakog stalea, krajikih asnika, sveenstva i plemstva.

1825. Na istonoj strani Harmice osnovano je sjedite potanskih koija. Od tridesetih godina postoji redoviti potanski promet prema Beu, Budimu, Trstu, Rijeci, Slavoniji, Vojvodini i Dalmaciji.

1830. Poinje isuavanje starih ribnjaka podno istonih utvrda biskupskoga dvora i stolne crkve gdje se ureuje park Ribnjak.

1834. Gradska vijenica na junoj strani Markova trga preureena je u prvo stalno kazalite u Zagrebu.

1835. Ljudevit Gaj pokree prve hrvatske novine na kajkavskom narjeju (Novine horvatske i Danica horvatsko-slavonsko-dalmatinska); od 1836. novine izlaze na tokavskom narjeju.

1837. U Zagrebu je popisano 15 155 stanovnika.

1840. Zagreb je prvi put snimljen, samo godinu dana nakon otkria fotografije.

Odrana je prva kazalina predstava na hrvatskom jeziku - izvedena je drama "Juran i Sofija" Ivana Kukuljevia.

1841. Osnovano je Hrvatsko-slavonsko gospodarsko drutvo. Pokreta, pokrovitelj i predsjednik bio je zagrebaki biskup Haulik.

1842. Utemeljena je Matica ilirska radi izdavanja knjievnih djela na hrvatskom jeziku.

U Zagrebu je popisano 15 952 stanovnika.

1843. Ivan Kukuljevi odrao je u Hrvatskom saboru prvi politiki govor na hrvatskom jeziku traeida se ovaj postepeno uvede u javni ivot.

Otvoren je prvi javni perivoj - Maksimirski park kao najvei pothvat u ureenju parkovskih i rekreacijskih povrina na zagrebakom podruju. Ureenje je zapoeo biskup Maksimilijan Vrhovac oko 1800. godine na mjestu stare hrastove ume, a nastavio biskup Haulik. Stara je uma oblikovana u park engleskog tipa s prostranim livadama, sredinjom alejom, vidikovcem i umjetnim jezerima.

1846. Na Harmici je osnovana Prva hrvatska tedionica.

Izvedena je prva hrvatska i druga slavenska opera "Ljubav i zloba" Vatroslava Lisinskoga.

1847. Otvoren je Narodni dom u Opatikoj ulici u kojem se smjeta Matica ilirska, Gospodarsko drutvo i Narodni muzej.

U Hrvatskom je saboru hrvatski jezik proglaen slubenim.

1848. Zagreb je jedno od poprita burnih politikih zbivanja koja su zahvatila velik dio Europe. Ukidanjem feudalnog sustava prestaje stoljetna nadlenost crkvenih vlasti nad puanstvom u Vlakoj ulici, na Kaptolu i u Novoj vesi.

Harmica je preimenovana u Jelaiev trg.

1850. 7. rujna Carskim patentom spojeni su u jedinstveni Zagreb kraljevska slobodna varo na brdu Gradecu, Kaptol, Nova ves, Vlaka ulica, podgrae i pripadajua im sela. Tako je Zagreb poeo ivjeti kao jedinstven grad, a za prvoga gradonaelnika bio je izabran Janko Kamauf, posljednji varoki sudac Gradeca. Zagreb je tada imao 16 036 stanovnika.

Druga polovica 19. stoljea

Stvaraju se osnove za ivot modernog srednjoeuropskog grada. Izrasta novo urbano sredite Donji grad, omeeno na sjeveru Ilicom i Juriievom, na jugu eljeznikom prugom, na zapadu Savskom i Kolodvorskom (kod dananjeg Zapadnog kolodvora) i na istoku Drakovievom ulicom. Na Trnju i Trenjevci nastaju prve jezgre neplanski graenih naselja siromanih slojeva graana. Istodobno na sjevernim umovitim breuljcima izgrauje se rezidencijalni dio nastanjen imunijim stanovnicima Zagreba.

1852. Poduzetnici se okupljaju u Zagrebakoj trgovako-obrtnikoj komori

Na Jelaievu trgu ureen je javni zdenac Manduevac.

1853. Izraena je prva detaljna karta Zagreba i ue okolice (Agram sammt Umgebung) u mjerilu 1:14 400, pretea suvremenih planova grada.

1856. Dovrena je dananja zgrada Rektorata, graena u neoromanikom stilu i za bolnike potrebe. Od 1868. do 1882. u njoj se nalazila tvornica duhana, a od 1882. sjedite Sveuilita.

Podignuta je bolnika zgrada za vojnu posadu u dvoritu vojarne u Vlakoj ulici.

1857. U Zagrebu je popisano 16 657 stanovnika.

1861. Osnovan je Meteoroloki opservatorij Kraljevske velike realke na Griu.

1862. Putena je u promet prva eljeznika pruga kroz Zagreb (Zidani Most-Zagreb-Sisak) koja se vezala za prugu Be-Ljubljana-Trst.

Izgraen je Juni kolodvor, poslije nazvan Kolodvor Sava (dananji Zapadni kolodvor).

1863. Putena je u rad gradska plinara u Gundulievoj ulici, preseljena 1911. godine

1864. Odrana je prva Gospodarska izloba na prostoru gdje je danas zgrada HNK.

1866. Osnovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU), dananja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Postavljen je Fernkornov konjaniki spomenik bana Jelaia na Jelaievu trgu; uklonjen je 1946., vraen 1990. godine

Dovrena je pravoslavna crkva na Trgu Petra Preradovia, obnovljena 1880.

1867. U dananjoj Prakoj ulici izgraena je sinagoga (idovski hram), sruena 1941. godine

1868. Osnovana je Strossmayerova galerija slika. Utemeljena je tvornica duhana.

1869. U Zagrebu je popisano 19 857 stanovnika.

Matica ilirska pokrenula je izlaenje asopisa Vijenac.

U Zagrebu poinje djelovati Zemaljska vlada u sklopu nove organizacije politikog sustava nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe.

1871. Izraen je i usvojen plan urbanistikog razvoja Donjeg grada Milana Lenucija. Do 1885. realiziran je projekt ureenja niza parkovskih povrina (tzv. "Lenucijeva zelena potkova").

1872. Dopremljene su platane iz Trsta i zasaene na istonom dijelu "zelene potkove" (Zrinjevac).

1873. Produena je eljeznika pruga od Karlovca do Rijeke, ime je Zagreb dobio najkrau eljezniku vezu s morem.

Podignut je parni mlin, rekonstruiran i moderniziran 1904. godine.

1874. Osnovano je moderno Sveuilite sa sjeditem u prostorijama nekadanje isusovake gimnazije na Katarinskom trgu, od 1882. u dananjoj zgradi Rektorata.

Matica ilirska poinje djelovati kao Matica hrvatska.

1876. Izgraeno je novo groblje Mirogoj, a do 1883. dovrena su dva niza neorenesansnih arkada.

Gradi se novi dom Glazbenog zavoda u Gundulievoj ulici.

Poinje obnova gradeke upne crkve na Markovu trgu koja traje do 1882; ureuje se krov s dananjim izgledom - grbovi Trojedne Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te grada Zagreba.

1877. 1. sijenja prvi je put Griki top oznaio podne u Zagrebu. Uvedena je javna plinska rasvjeta.

Izgraena je zgrada Vrhovnog suda na Zrinjevcu.

1878. Poinje s radom gradski vodovod iz vodoopskrbnog sustava s izvora na tadanjoj jugozapadnoj periferiji (dananja Zagorska ulica).

1879. Dovrena je zgrada Arheolokog muzeja na Zrinjevcu.

1880. U Zagrebu je popisano 30 830 stanovnika.

Dovrena je zgrada JAZU (dananje HAZU), palaa u neorenesansnom stilu na Zrinjevcu.

9. studenog Zagreb je zadesio snaan potres, mnogo je zgrada oteeno, ali, sreom, ljudskih rtava nije bilo.1880.-1902. Obnavlja se stolna crkva na Kaptolu; naruen je spomeniki integritet ranijeg zdanja.

1882. Poinje izgradnja dananjih zdanja na sjevernoj strani Jelaieva trga. Inae, najstarija ouvana zgrada na junoj strani trga nalazi se na broju 15, a podignuta je dvadesetih godina 19. stoljea.

1884. Dovrena je neogotika evangelika crkva na uglu dananje Gundulieve i Hebrangove ulice.

Na Zrinjevcu je postavljen meteoroloki stup.

1888. Dovrena je zgrada Muzeja za umjetnost i obrt na zapadnoj strani dananjeg Trga marala Tita.

1890. Otvorena je Uspinjaa koja je povezala donjogradski dio Zagreba s povijesnim Gradecom.

Otvoren je Botaniki vrt u Mihanovievoj ulici.

1891. Zagreb dobiva tramvaj na konjsku vuu.

Odrana je velika Zagrebaka izloba. Tom prigodom demonstrirana je upotreba elektrine energije - zgrada Rektorata bila je osvijetljena sa 30 arulja. Od tada u Zagrebu se gradi vei broj malih privatnih elektrana.

Na Zrinjevcu je postavljen glazbeni paviljon.

1892. Otvoren je Dravni kolodvor (dananji Glavni kolodvor) arhitekta Ferenca Pfaffa, a od Jelaieva trga do nove eljeznike postaje izgraena je tramvajska pruga. Nakon nekoliko rekonstrukcija staroga drvenog mosta na junom kraju Savske ceste izgraen je novi eljezni most preko rijeke Save.

U rnomercu su postavljeni temelji nae najvee tvornice piva. Sajmovi se poinju odravati na slobodnim povrinama istono od Drakovieve ulice.

1895. Sveano je otvorena nova zgrada Hrvatskoga narodnog kazalita u nazonosti cara Franje Josipa.

Dovren je veliki srednjokolski kompleks na dananjem Rooseveltovu trgu.

1896. U zgradi Hrvatskog sokola prikazan je prvi film u Zagrebu.

1897. Na Zrinjevcu je otvoren Umjetniki paviljon.

1899. Dovrena je zgrada Prve hrvatske tedionice s tzv. Oktogonom.

20. stoljee

Na prijelazu u 20. stoljee u Zagrebu su popisana 61 002 stanovnika, a u 41 industrijskom poduzeu bilo je zaposleno 3 650 radnika. Na nacrtu grada Zagreba iz toga vremena vidi se kontinuirana izgraenost izmeu Gupeve zvijezde na sjeveru i eljeznike pruge na jugu te Rudolfove vojarne na zapadu i Drakovieve ulice na istoku. Izgraeno je i podruje du Vlake ulice do dananjeg Kvaternikova trga na istoku. Najdui krak pruao se prema zapadu Ilicom i du eljeznike pruge do potoka rnonomerca. Tu se, osim gradskog vodovoda, nalazila najvea koncentracija industrije - nekoliko ciglana, tvornica parketa, duhana, piva i slada, sapuna, cikorije i kavovine. Kod Glavnog kolodvora oznaen je paromlin i strojarnica dravne eljeznice. Na istoku se istiu tvornica papira i gradska klaonica. Istono od Drakovieve ulice nalazio se veliki sajmini prostor. U tzv. eljeznikom trokutu, na prostoru dananjeg Studentskog centra i Tehnikog muzeja, nalazila se velika pilana i tramvajsko spremite. Donji grad dobiva dananju urbanistiku strukturu (izgraen je veliki broj dananjih javnih zgrada i ustanova, oblikovana je parkovska "zelena potkova"). U Vinogradskoj ulici (rnomerec) na nacrtu se vidi nova Bolnica milosrdnih sestara, tada najvea u Zagrebu. Zanimljivo je postojanje jednog naselja nadomak Zagrebu, a koje nije bilo selo. To je Predgrad Sava na kraju Savske ceste, koji je nastao tijekom 18. i 19. stoljea kao naselje i pristanite splavara i trgovaca drvom. Povezan je tramvajskom prugom sa sreditem Zagreba ve 1891.

1901. - 1910.

1901. Na ulicama Zagreba pojavio se prvi automobil.

U Juriievoj ulici dovrena je zgrada nove pote, a u Mihanovievoj ulici zgrada Direkcije ugarskih dravnih eljeznica.

1903. Dovrena je zgrada Etnografskog muzeja na Mauranievu trgu.

1905. Podignut Zdenac ivota ispred zgrade HNK, prema nacrtu Ivana Metrovia.

1908. Izgraen je sanatorij u Klaievoj ulici.

1909. U Zagrebu je odran prvi meunarodni Zbor - velika gospodarska izloba, istono od Drakovieve ulice, na poetku dananje Martieve ulice.

Na Zrinjevcu je otvoren luksuzni hotel "Palace".

1910. Na istonoj strani Markova trga u Gornjem gradu dovrena je nova zgrada Sabora, a stara zgrada Zagrebake upanije uklopljena je u novo zdanje.

1911. - 1920.1912. Arhitektonski su oblikovano Strossmayerova i Vrazovo etalite u Gornjem gradu.

Snimljen je prvi dokumentarni film ("kinematografska snimka") o Zagrebu.

1913. Dovrena je secesijska zgrada Nacionalne i sveuiline knjinice na Marulievu trgu.

1914. Zagreb je u predveerje Prvoga svjetskog rata imao priblino 83 000 stanovnika.