za radnu 2016. / 2017. godinu · dječji vrtić vrtuljak zaprešić, mokrička 59 godiŠnje...

Dječji vrtić VRTULJAK

Zaprešić, Mokrička 59

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

ZA RADNU 2016. / 2017. GODINU

Vrtuljku za 30. rođendan

Zaprešić, 2017. godine

2

Sadržaj 1. USTROJSTVO RADA .................................................................................................... 4

1.1. Redoviti desetosatni program .................................................................................... 4 1.2. Program predškole..................................................................................................... 6

1.3. Kraći programi ......................................................................................................... 7 1.4. Organizacija rada u ljetnom razdoblju ..................................................................... 13

2. MATERIJALNI UVJETI RADA .................................................................................. 13

2. 1. Osiguravanje materijalnih uvjeta za rad ................................................................. 13 2.2. Financiranje............................................................................................................. 16

_Toc492640150 3. NJEGA I SKRB ZA PSIHOFIZIČKO ZDRAVLJE I RAST DJECE ............................. 17

3.1. Posebne potrebe ...................................................................................................... 17 3.1.1. Identifikacija posebnih potreba ......................................................................... 17

3.1.2. CAP program.................................................................................................... 21 3.1.3. Prilagodba na vrtić ............................................................................................ 21

3.1.4. Procjena spremnosti djece za polazak u školu ................................................... 24 3.2. Zdrava prehrana ...................................................................................................... 25

3.3. Boravak na zraku ..................................................................................................... 27 3. 4. Odgojno-zdravstveni programi ............................................................................... 28

3. 5. Praćenje zdravlja i psihofizičkog razvoja djece ....................................................... 29 3.5.1. Zdravstveno praćenje ........................................................................................ 29

3.5.2. Psihologijsko praćenje ...................................................................................... 31 3.5.3. Logopedsko praćenje i tretman ......................................................................... 33

3.5.4. Defektološko praćenje i tretman........................................................................ 35 3. 6. Sanitarno-higijenski nadzor Vrtića .......................................................................... 38

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ................................................................................... 39

4. 1. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u redovitom 10-satnom programu .............. 39 4.1.1. Razvojno primjereni kontekst za aktivnosti s djecom ........................................ 41

4. 1. 2. Ostvarivanje razvojnih zadaća......................................................................... 48 4.1.3. Odgojno – obrazovni rad u ljetnom razdoblju ................................................... 57

4.2. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u programu predškole ................................ 63 4.3. Ostvarivanje Programa rada s djecom predškolske dobi .......................................... 64

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE ........................................................ 70

6. SURADNJA S RODITELJIMA ..................................................................................... 79 6.1. Skupni oblici suradnje s roditeljima ......................................................................... 79

6.2. Individualni oblici suradnje s roditeljima ................................................................. 80 6.3. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu ......................... 81

6.4. Ostali oblici suradnje ............................................................................................... 82

7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA............................................................... 82

3

8. RAD STRUČNOG TIMA .......................................................................................... 85 8. 1. Najvažniji doprinosi pojedinog člana stručnog tima unapređivanju prakse u

2016./2017. godini ......................................................................................................... 87 Ravnateljica ....................................................................................................................... 87

Pedagoginja ....................................................................................................................... 89 Logopedinja ....................................................................................................................... 93

Psihologinja ....................................................................................................................... 96 Zdravstvena voditeljica .................................................................................................... 100

Defektologinja ................................................................................................................. 103

4

1. USTROJSTVO RADA

1.1. Redoviti desetosatni program

Tijekom radne 2016./2017. godine u Vrtić je bilo prosječno upisano 582 djece u 25 odgojnih

skupina na dvije lokacije (Mokrička 59 i Dubravica) (Tablica 1.).

Tablica 1. Ustrojstvo rada DV Vrtuljak u redovitom desetosatnom programu tijekom

2016./2017 god.

Lokacija Broj skupina Prosječan broj

upisane djece

Prosječan broj

upisane djece

po skupini

Mokrička 59,

Zaprešić

16 370 23

PO Mokrička 57 8 187 23

Dubravica 1 25 25

UKUPNO 25 582 23

Radno vrijeme prilagođeno je potrebama roditelja, tako da za djecu vrtić radi od 5.30-

17.30 sati, u što je uključeno jutarnje i poslijepodnevno dežurstvo. Rad odgojno-

zdravstvenih djelatnika bio je organiziran u dvije smjene: jutarnja od 6-13, a

poslijepodnevna od 10-17 sati. U sklopu smjena radno vrijeme je organizirano prema

uzrastu djece u skupinama. Godišnje zaduženje radnog vremena po djelatniku iznosilo je

2024 radnih sati (bez blagdana) u sklopu 40-satnog radnog tjedna. Privremena odsutnost

radnika rješavala se preraspodjelom poslova nazočnih odgojiteljica. Ove godine imali smo

10 rodiljnih dopusta pa smo uzeli zamjenu za iste. Broj bolovanja odgojnog kadra iznosio je

14.222 sati, od toga 11.092 sati rodiljnog dopusta (tab.2.). Malo opterećenje činilo nam je i

korištenje starog godišnjeg odmora, te odsustvo iz drugih razloga (pravo na korištenje

plaćenih dana prema Pravilniku o radu). Broj sati bolovanja kod ukupnog broja djelatnika u

odnosu na prošlu godinu je manji je za 66 sati.

5

Tablica 2. Ostvarena odsutnost s posla od 01.06.2016. do 31.8.2017. zbog bolovanja

Radno mjesto Broj zaposlenih

Broj radnika koji

je ostvario

bolovanje

Ostvareno sati

bolovanja

Ravnatelj i stručni

tim 6

4

2 rodiljni

4.016

( 3.256 rodiljni )

Odgojiteljice 58

33

( 7 rodiljnih )

2 djel.rad ½

radnog vremena

14.222

( od toga rodiljni

11.092)

Administrativno-

računovodstveni

radnici

5 1 rodiljni 1.056

Tehnički radnici 23 15

2,472

Ukupno

92

53

21,766

Tablica 3. Skupine dječjeg vrtića u redovitom 10-satnom programu i evidencija prisutnosti

po skupinama od rujna 2016. do lipnja 2017. godine

Odgojna

skupina

Najviše djece u

mjesecu

Najmanje

djece u

mjesecu

Odgojiteljice koje

su radile u skupini

1 SUNCE 22

( 11. mj)

17

( 01. mj)

Baketa-Brčić

Jakovina

2. PUŽIĆI 24

( 02 mj )

19

( 01.mj )

Mandić-Vasović

3. NOINA LAĐA 19

( 11. mj.)

13

( 1. I 2., mj)

Matijević - Tuđa

4. MAČIĆI 25

( 3.mj.)

19

(1 mj )

Polek-Vučak

5. SOVICE 15

( 4 mj )

7

( 10. mj )

Petreković-

Vuković

6. SRČEKA 16

( 9 mj.)

10

( 2 mj )

Brlek Pavlić-Trnka

7. MRAVIĆI 20

( 1. mj. )

16

(2. mj.

Cvitanović-

Strahonja-Perić

8. VRAPČIĆI 17

2. mj)

14

( 12. mj)

Huško-Piskač-

Skender

9 LOPTICE 18

(9 . mj )

15

( 3 mj )

Filković-Horvat

10. CIPELIĆI 18

( 10 mj )

15

( 3. mj)

Glavač-Prša

6

11. SUNCOKRETI 21

( 2 mj )

19

(12. mj )

Limani-Maričević

12. JAGLACI 14

( 12. mj

12

( 3 mj.)

Rogić-Saili

13. KAPLJICE 22

11. mj )

18

02. mj.)

Đurković Sinovčić-

Požega

14. KOCKICE 27

(2 mj )

22

( 4 mj. )

ČIČIĆ-MIKŠA

LUKAČ

15. IVANČICE 22

11. mj )

19

1. mj

Gjermek-Gregor

16. LEPTIRIĆI 21

09 . mj

17

4 mj

Križanić-Novak

17. ŠAPICE 13

11 i 4. mj

10

2 mj.

Kelava-Lovrić

18. KIKIĆI 15

4 mj

12

1. mj

Herceg-Kostanjski

19. JABUČICE 17

11 mj

13

3 mj

Kramarić-Tikvicki

20. SLONIĆI 19

11 mj

17

2.mj.

Krasnić-Topolčić

Bezeljak-Škrbec

21. BUBAMARE 20

3.mj

16

4.mj

Sambolić-Prišćan

22. LASTAVICE 22

11 mj.

15

1.mj

Maglić-Šetinc

23. OBLAČIĆI 22

12.mj

19

4 mj.

Andrec-Smetiško

24. VLAKIĆ 25

11 .mj

20

1.mj

Kotrla Matjačić-

Bisić

25. LAVIĆ SIMBA 22

4.mj

16

1.mj

Unger-Novoselec

Srpanj i kolovoz nismo uzeli u obzir radi korištenja godišnjih odmora te se skupine spajaju,

a i dosta djece se u tim mjesecima ispisuje iz vrtića, naročito djeca koja kreću u školu.

1.2. Program predškole

Ove godine programom je obuhvaćeno 18 djece. Program je ostvaren u jednoj

odgojnoj skupini u Zaprešiću. Program predškole vodila je odgojiteljica Tihana Topolčić

Bezeljak ( od 01.10.2016 do 01.03.2017) i Melita Prša ( od 01.03.2017 do 31.05.2017) u

prostorijama vrtića. Trajanje programa održavalo se u jutarnjem terminu od 08:00-11:00 sati

7

(jedan tjedan tri puta, a drugi dva puta po tri sata naizmjenično / ovisno o smjeni

odgojitelja).

1.3. Kraći programi

Tablica 5. Kraći programi

Program Obuhvat

djece

Vrijeme

ostvarivanja

Mjesto

ostvarivanja

Nositelji

programa

ENGLESKI JEZIK 36 tijekom

godine

svi objekti

Vrtića

„Anglo“ – škola

stranih jezika

RITMIKA 22 tijekom

godine

vrtić Pučko otvoreno

učilište Zaprešić

ŠPORTSKI PROGRAM 20 tijekom

godine

vrtić Športsko društvo

„Minići“

JUDO 20 tijekom

godine

vrtić Judo klub

„Panda Pušća“

PRIČAONICE –

Zimski kaputić malog ježa, Petra se priprema za Božić, Sretan Božić,

Piko, Tri snjegovića, Dva miša, Gospođica Neću, Piko na selu, Znaš li

koliko te volim, Hoće li Zemlja ozdraviti?, Vuk koji je htio biti druge boje,

Kako je suncokret izgubio lice, Vuk koji je htio obići svijet, Dinosauri

gaćoljupci, Ana u svijetu bez granica, Pismo iz Zelengrada, Gusjenica

Zelenica, Priča o dječacima i biciklima, Riba duginih boja, Neposlušni

mačić, Veliki i mali zec, Ježek i Jožek, Razbojnik sa žutom pjegom, Pale

sam na svijetu, Putovanje, Jaje, Tko je Videku napravio košuljicu, Vrlo

gladna gusjenica, Kolibica, Nezadovoljna bubamara, Pužica-kitova

družica, Ježeva kućica, Priča o Nikoli, Ljubav, Čarli je bolestan, Petra

želi psa, Vatrogasci, Juha od bundeve, Petra u ZOO-vrtu, Petra neće

napraviti sve sama, Mačak Sivko, Miffy plače, Mara i sport, Puž Slavek u

polju suncokreta, Jakov sklapa prijateljstvo s voćem i povrćem, Niko i

prehrana, Božićni dar, Jana i higijena, Čarapojedac, Odvažni Graško,

Kad je ljuta, macu boli trbuh, Miffy – mala vila, Tri jabuke s bakinog

ormara, Šumski Božić, Zgode i nezgode nestašne vode, Ivica i Marica,

Petra se popiškila u gaće, Na putu od kuće do škole, Božićna priča,

Zimljivi pingvin, Dućan kod svrake, Čarobnjak iz Oza, Plaha bubamara

vrtić

„Pričepričala“

120 susreta

KREATIVNI POKRETI – razl. vježbe oblikovanja, za stopala, s

rekvizitima, za razvoj ravnoteže, krupne i fine motorike, senzomotoričke,

ritmičke, Brain-Gym vježbe, disanja, istezanja, uz glazbu

vrtić „Kreativni

pokreti“

30 susreta

8

MALE GLAZBENE IGRAONICE – glazbene igre za okulomotornu

koordinaciju, kretanje uz ritam i s promjenama tempa i ritma , sviranje,

pažnje i percepcije, imenovanja

10. - 05. mj.

2016.

Vrtić

14 susreta

PREDSTAVE

Kako nastaju godišnja

doba

Sunce, Pužići, Noina lađa,

Mačići, Loptice, Cipelići,

Suncokreti, Jaglaci, Kikići,

Jabučice, Slonići /

Kapljice, Kockice,

Ivančice, Leptirići,

Bubamare, Lastavice,

Oblačić, Vlakić, Pčelice

(PŠ)

400

09. 11. 2016.

dvorana

područnog

objekta vrtićka lutkarsko

dramska skupina

„Zvrk“

Božićna želja jednog

snjegovića

(Pužići)

23

19. 12. 2016.

Pučko otvoreno

učilište

dramska skupina

OŠ Ljudevita

Gaja

Prometna priča (Sunce,

Pužići, Noina lađa,

Mačići, Bubamare,

Lastavice / Kapljice,

Kockice, Ivančice,

Leptirići, Oblačići, Vlakić,

Pčelice PŠ)

282

01. 02. u 9,30

i 10,30

dvorana

područnog

objekta Produkcija Z

Iz Splita

Tko sam, što sam

(Mravići, Vrapčići,

Loptice, Cipelići,

Suncokreti, Jaglaci,

Kikići, Jabučice, Slonići)

440

03. 01. u 9,30

dvorana

područnog

objekta

Produkcija Z iz

Splita

Razbijena pisanica

Sunce, Pužići, Noina lađa,

Mačići, Loptice, Cipelići,

Suncokreti, Jaglaci,

Mravići, Vrapčići, Kikići,

Jabučice, Slonići /

Kapljice, Kockice,

Ivančice, Leptirići,

Bubamare, Lastavice,

Oblačić, Vlakić, Pčelice

444

06. 04. u 9:30

i 10:15

dvorana

područnog

objekta

vrtićka lutkarsko

dramska skupina

„Zvrk“

9

(PŠ)

ŠETNJE, POSJETE, SUSRETI , IZLETI

Gradska knjižnica Ante

Kovačića- Radionica

„Učimo o zavičaju“,

Susret s djelatnicima

Skloništa za napuštene

životinje Zagreba

Dumovec (Kockice,

Oblačići)

48 09., 11. i

5.mj.

Zaprešić, Trg

žrtava fašizma

knjižnica i

odgojitelji

Udruga umirovljenika

Zaprešić

(Kockice)

26 5. mj. Zaprešić odgojitelji

Interov stadion

(Kockcie) 26 5 . m. Zaprešić odgojitelji

Bliža okolica (Gajeva,

Zelengaj)

(Jabučice, Leptirići,

Bubamare)

60 09., 03. mj.

Ljudevita Gaja,

Mokrička,

Skurjenijeva,

Zelengaj

odgojitelji

skupina

Komunalno

poduzeće/Javna

vatrogasna postrojba

(Leptirići, Pužići, Mačići)

68 03., 5. mj. Zelengaj odgojitelji

Dalja okolica

(Skurjenijeva, Jelačićeva,

Novi Dvori)

(Vlakić,Pužići, Kapljice,

Kockice, Ivančice,

Bubamare )

130 09., 03. mj. Zaprešić

Ljudevita Gaja

odgojitelji

skupina

Advent u

Zaprešiću/klizalište

(Kockice)

26 12. mj. Zaprešić, Trg

Ivana Pavla odgojitelji

Stomatološka ordinacija

(Kapljice, Leptirići,

Lastavice, Pčelice pš.,

Mačići, Pužići)

123 10., 11, 03,

05. mj.

Zaprešić

Trg mladosti

gđa. Jasna

Božinović

Zagrebačka banka

(Kapljice) 19 10. mj.

Zaprešić, Bana

Josipa Jelačića

Zagrebačka

banka i Vrtić

Pekarnica 18 10. mj. Pekarnica odgojitelji i

10

(Kapljice) „Zaprešić“, terminal

roditelji

Ljekarna- „Skoko“

(Vlakić) 23 11. mj. Ljekarna Skoko odgojitelji

Fašnička povorka

okolicom

(Suncokreti, Vlakić,

Kapljice, Kockice,Lavić

Simba, Oblačići)

129 09. 02.

Ljudevita Gaja,

Mokrička, Trg

dr. F.Tuđmana

Trg Ivana

Pavla,

Dubravica

odgojitelji

skupina

Posjeta OŠ Ljudevita

Gaja

(Noina lađa, Kapljice,

Kockice, predškolci

Leptirića i Lastavica,

Oblačići, Vlakić, PŠ

Pčelice)

136 05. 04. Zaprešić

ul. Lj.Gaja

Vrtić i OŠ

Ljudevita Gaja

Posjeta OŠ Dubravica

(Lavić Simba) 9 5. mj. Dubravica

Vrtić i OŠ

Dubravica

ODGOJNO-ZDRAVSTVENI PROGRAMI

13. sportski susret

zaprešićkih vrtića


Kockice, Ivančice,

Leptirići, Lastavice,

Oblačići, Vlakić)

162 16. 11.

u 10 sati

Zaprešić,

Sportsko-

rekreativni

centar Zaprešić

DV Vrtuljak,

DV Maslačak i

ŠŠS „Zaprešićki

kraj“

Obuka rolanja 82 od 24 do 28.

10.

Dvorana

sportskog

centra Kuna,

Zagreb

Sportski klub

Medo

Obuka klizanja


Kockice, Lastavice,


81

od 05. do 16.

12. (devetodnevni

program)

Zagrebački

velesajam

Klizački klub

Aksel, DV

Vrtuljak, Bišćan

Obuka plivanja


Kockice, Oblačići,/Vlakić)

93 20. – 31. 03.

2017.

Tuheljske

toplice PK „Olimp“

NASTUPI DJECE (interni, javni)

Nastup za sv. Nikolu 22 11. 12. 2015. Osnovna škola Osnovna škola

11

(Lavić Simba) u 18 sati Dubravica Dubravica i vrtić

Dječji fašnik

(Sunce, Pužići) 47 28. 02. 2017.

Zaprešić, Trg

Ivana Pavla II

Moto klub

odgojitelji

skupina

Uskršnji sajam

(Lavić Simba) 25 08. 04. 2017. Dubravica

Općina

Dubravica

Završna svečanost

VRTULJKU ZA

ROĐENDAN

(Noina lađa, Pčelice/

Kapljice, Leptirići/

Kockice/ Oblačići /Vlakić)

134 31. 05. 2017.

u 16 sati

Zaprešišć, SŠ

B. J. Jelačić

Vrtić

NATJEČAJI ZA LIKOVNE RADOVE, IZLOŽBE i sl.

Djeca Gradu za rođendan

Kockice, Oblačići, Vlakić,

Pužići Kapljice

izloženo

30 od 40

radova

otvorenje 06.

10.

Zaprešić

galerija

„Razvid“ i

Dom zdravlja

Zaprešić

DV Vrtuljak i

Maslačak i

Turistička

zajednica grada

Zaprešića

Katastrofe i snaga

sustava civilne zaštite

(Kapljice, Kockice,

Oblačići, Vlakići)

poslano

29

radova

veljača 2017. vrtić

Državni ured za

zaštitu i

spašavanje

Područni ured

Zagreb

Uskršnje zekanje u

Zaprešiću

(Pužići, Kockice,

Bubamare, Oblačići,

Vlakić i Pčelice PŠ)

od 6

radova nagrađeni

radovi

Pužića i Kockica

15. 04. Trga Ivana

Pavla II

Grad Zaprešić i

Zmf radio

HUMANITARNE I DRUGE AKCIJE

Plastičnim čepovima do

skupih lijekova

(roditelji i djelatnici)

djelatnici

i roditelji 9. – mj. Zaprešić

Udruga oboljelih

od leukemije i

limfoma

Čakovec

I u mom srcu Vukovar

svijetli – 25 godišnjica –

paljenje svijeća

(djelatnici)

389 18. 11. 2016. dvorište vrtića sve odgojne

skupine

12

Prikupljanje namirnica

župni za Caritas

djelatnici

i roditelji 12. mj. Vrtić

roditelji i

djelatnici

Akcija za djecu „leptire”

(svi)

djelatnici

i roditelji 12. mj. Dubravica

Udruga „Majčina krila

Akcija za bolnicu Bistra


djelatnici

i roditelji 12. mj. Vrtić Vrtić

Akcija za obnovu

vodotornja u Vukovaru djelatnici 11. mj. vrtić Grad Vukovar

Akcija za socijalnu

trgovinu u Vukovaru


djelatnici 03.i 04. mj. Vrtić Vrtić

Humanitarni koncert za

socijalno ugroženu

djevojčicu

djelatnici 02. 08. Dubravica Puhački

orkestar Rozga

SIGURNOSNO - ZAŠTITNI KRAĆI PROGRAMI I AKTIVNOSTI

Roditelji i sigurnost djece

u cestovnom prometu

(Sovice, Pužići, Srčeka,

Kockice )

73

roditelja 9., mj.

na roditeljskim

sastancima

skupina u vrtiću

Policijska

postaja Zaprešić

(gdin. Ivica

Majsak i

Tomislav

Majcen)

Susret s vatrogascima

(Kapljice, Kockice,


79 11. 01. u 9,30

i 10 sati

Dvorana

centralnog

objekta

Dobrovoljno

vatrogasno

društvo Zaprešić

Susret s vatrogascem

(Lavić Simba) 21 02. 05.

Vrtić,

Dubravica odgojitelji

Susret s prometnim

policajcem – 5 susreta

(Kapljice, šk. obvez.

Noine lađe/ Kockice i

obveznici Leptirića /

Oblačići, obveznici

Lastavica / Vlakić /

Pčelice (predškola)

108 od 16 . do 20.

01. 2017.

vrtić

sobe boravka i

polivalent

vrtić i Policijska

postaja Zaprešić

(gdin. Ivica

Majsak i Tomica

Majcen)

Djeca - pješaci u prometu

(Lavić Simba) 14 27. 04.

Dubravica

vrtić i Policijska

postaja Zaprešić

(gdin. Ivica

Majsak)

OSTALO

13

Roditelj kao odgojitelj -

Sat tjelesnog odgoja

(Pužići)

22 22. 05.

Zaprešić,

Srednja škola

B. J.Jelačić

roditelj

1.4. Organizacija rada u ljetnom razdoblju

U odnosu na zadovoljavanje potreba djece, odgojno-obrazovni rad i suradnju svih djelatnika

i roditelja naglasak je bio na:

pravovremenoj i točnoj razmjeni informacija o svim potrebama djece i roditelja te

dostupnosti svih bitnih podataka o djeci i roditeljima

kvalitetnom prijenosu informacija između odgojitelja te roditelja i odgojitelja

(pravovremeno obavješćivanje o promjenama u organizaciji rada u ljetnom razdoblju,

promjenama mjesta boravka djece, međusobno informiranje o djetetu, osiguravanje

odjeće, obuće, zaštitnih sredstava i drugih materijala za zdrav i ugodan boravak djeteta u

vrtiću i sl.)

dostupnost i primjenjivanje postojećih protokola

uvažavanje klimatskih uvjeta

briga o urednosti prostora i inventaru soba u kojima će se raditi

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

2. 1. Osiguravanje materijalnih uvjeta za rad

U održavanju objekata Mokrička 59, Mokrička 57a i PO Dubravica nastojali smo

voditi brigu o prioritetima i hitnosti. Manje popravke rješavali smo odmah (zamjena slavina,

utičnica, wc daski, kvaka, cilindar bravica, farbanje garderoba....), a za veće zahvate

angažirali smo vanjske izvođače (izmjena podova u hodniku, na katu starog dijela te nabava

i postavljanje video nadzora na starom objektu- 4 kamere) Sve ostale radove u domeni

domara izvodili smo sami.

14

Za uređenje okoliša nabavili smo drveće, uredili smo kamenjare, posadili cvijeće i obojili

sprave na dječjem igralištu. Stalno vodimo brigu o nabavci sitnog inventara (tepisi,

posteljina, deke, kolica za spremačice, krevetići, žaluzine, zaštitna folija na kuhinji,

kancelarijama, i sl.). Povodom 30-tog rođendana našeg vrtića organizirali smo radnu akciju

uljepšavanja unutarnjeg i vanjskog prostora ( ličenje hodnika, zidova, ograda, sprava,

kućica, crtanje školica, poligona za dječje igre i dr.)

Također smo dobili donaciju drveća sa sadnjom i iskopima, rezidbu i odvoz granja te stalak

za bicikle – Zaprešić d.o.o. Donacija opreme i didaktičkih sredstava Vitapur d.o.o.

Udruženje obrtnika Zaprešić donirali su sredstva za nabavku sadnica drveća.

Građevinski radovi ( sanacija šahta i stropova, oštećenja na fasadi i zidovima ) na objektu

donirani su od tvrtke Graditelj d.o.o.

Dobili smo donaciju stabala i jabuke OPG-a Ivice Čengića.

Judo klub Panda donirao nam je tatami strunjače.

Kontinuirano ulažemo i u stručno usavršavanje djelatnika, stručnu literaturu, informatizaciju

i drugu opremu.

Nabavljali smo zaštitnu odjeću i obuću prema potrebi i mogućnostima. Kupili smo materijal

za izradu radnih kuta.

Od kapitalnih ulaganja ove godine imamo obnovu stolarije na starom dijelu vrtića, nabavu i

ugradnja video nadzora i dječje stolice za sobe dnevnog boravka.

Sadašnjim stanjem objekata uglavnom smo zadovoljni, ali ćemo ih u skladu s mogućnostima

grada i vrtića stalno poboljšavati.

15

Tablica 6. Struktura osiguravanja materijalnih uvjeta rada s okvirnim iznosima za

razdoblje srpanj 2016. – srpanj 2017.

OPIS IZNOS

1. Izdatci za zaposlene 8.126.116,09

2. Službena putovanja 670,00

3. Naknade za prijevoz i rad na terenu 505.444,06

4. Seminari i stručni ispiti 18.717,44

5. Uredski materijal, materijal za čišćenje, higijenu i radna odjeća i obuća 129.044,09

6. Potrošni i didaktički materijal, didakta za opremanje skupina, stručna literatura 49.271,22

7. Namirnice 843.122,62

8. Energija 53.572,33

9. Materijal i dijelovi za održavanje – domari 81.773,60

10. Sitni inventar – suđe, posteljina, auto-gume i sl. 40.718,06

11. Usluge telefona i prijevozne usluge 43.902,24

12. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 155.123,06

13. Tisak – oglasi 5.004,04

14. Komunalne usluge 182.326,38

15. Najam i zakupnine 0,00

16. Zdravstvene usluge 24.419,66

17. Autorski honorari, usluge odvjetnika i pravnih savjetnika 0,00

18. Usluge vještačenja i javnog bilježnika 0,00

19. Računalne usluge 0,00

20. Ostale usluge 23.822,66

21. Naknade članovima predst. i izvršnih tijela 19.035,31

22. Premije osiguranja 45.446,33

23. Reprezentacija 6.019,23

24. Tuzemne članarine 0,00

25. Ostali rashodi poslovanja 13.516,50

26. Usluge banaka 182,60

27. Zatezne kamate iz posl. Odnosa 0,00

28. Oprema za održavanje, hlađenje i zagrijavanje 11.762,50

29. Oprema , AV- oprema, dječji namještaj, knjige u knjižnici i druga oprema za djelatnost predškolskog odgoja 8.796,25

UKUPNO 10.387.806,27

16

2.2. Financiranje

Redoviti program roditeljima sufinanciraju gradovi i općine. Puna ekonomska cijena

za redoviti program iznosila je 1.700,00 kn. U Tablici 7 naveden je broj korisnika po

općinama, a u Tablici 8 sudjelovanje roditelja u ekonomskoj cijeni programa.

Tablica 7. Podaci o korisnicima programa u odnosu na prebivalište roditelja – redoviti s

predškolom

Jedinica lokalne uprave

i samouprave

Prosječan godišnji broj djece

Redoviti program Predškola Redoviti + predškola

Grad Zaprešić 534 18 552

Općina Kraljevec na Sutli 2 0 2

Općina Dubravica 29 0 29

Općina Brdovec 13 0 13

Zagreb 4 0 4

Ukupno svi 582 18 600

Tablica 8. Sudjelovanje roditelja u punoj ekonomskoj cijeni prema svom prebivalištu

Grad

Zaprešić

Općina

Kraljevec

na Sutli

Općina

Dubravica

Općina

Brdovec Zagreb

595 850,00 780 720 595

17

3. NJEGA I SKRB ZA PSIHOFIZIČKO ZDRAVLJE I RAST

DJECE

3.1. Posebne potrebe

Preduvjet za rad u području posebnih potreba bila je senzibilizacija svih uključenih

u odgojno-obrazovni proces za individualne potrebe djece na čemu se sustavno radilo i ove

pedagoške godine, i to putem:

planiranja (godišnjeg, višemjesečnog, tjednog i dnevnog) i provedbe

sadržaja u skladu s potrebama djece

inkluzije djece s teškoćama u razvoju

3.1.1. Identifikacija posebnih potreba

Za identifikaciju posebnih potreba korišteni su podaci iz više različitih izvora:

razgovora s roditeljima (pri upisu u vrtić i tijekom radne godine), dostupne medicinske i

druge dokumentacije, postojećih testova, upitnika, lista praćenja, opažanja djetetova

ponašanja od strane odgojitelja i stručnih suradnika, individualnog rada s djecom te

stručnjaka iz drugih ustanovama. Nakon uvida u postojeću dokumentaciju ili prepoznavanja

posebnih potreba od strane odgojitelja, članovi stručnog tima su opservirali djecu,

procjenjivali razvojni status i testirali djecu ako se ukazala potreba. Uz pomoć psihologijskih

mjernih instrumenata testirano je ukupno 28-ero djece. Od tog broja, 14 djece upućeno je na

detaljniju procjenu ili terapiju u specijalizirane ustanove.

U cilju što ranije identifikacije djece s posebnim potrebama potrebno je sustav i dalje

unaprjeđivati kako bi se kvalitetnije objedinili podaci o dječjem razvoju, a samim time i

omogućilo pravodobno reagiranje. Potrebno je veće i aktivnije senzibiliziranje i

uključivanje roditelja u proces identifikacije posebnih potreba, ali i prevencije i rane

intervencije. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti edukaciji i jačanju stručne kompetencije

odgojitelja. Potrebno je ostvariti kvalitetniju i intenzivniju suradnju sa stručnjacima iz

vanjskih ustanova. Identifikacija posebnih potreba u što ranijoj dobi, pravodobno reagiranje

i poduzimanje potrebnih mjera te ostvarivanje što kvalitetnije suradnje zaposlenika vrtića,

roditelja i stručnjaka iz vanjskih ustanova ostaje cilj i u budućnosti.

18

● Identifikacija darovite djece

Identifikacija darovite djece provodila se tijekom cijele pedagoške godine, a procesom

identifikacije obuhvaćena su djeca od 5 godine do polaska u školu. Dijagnostika

potencijalno darovite djece provodi se uz pomoć posebno osmišljenog postupka

identifikacije i prilagođenog instrumentarija. Postupak identifikacije uključuje razgovore s

odgojiteljima o uočenim sposobnostima, interesima, motivaciji, kreativnosti i obilježjima

ličnosti djece, kao i pristupu pojedinim aktivnostima i zadacima, načinu rješavanja zadataka

i različitim uracima. Podaci prikupljeni od odgojitelja dopunjuju se podacima iz Liste za

opažanje ponašanja svojstvenih bistrom i darovitom djetetu, te podacima dobivenima

psihologijskim testiranjem, pri čemu se koriste Progresivne matrice u boji, Urban-Jellen test,

zadaci iz priručnika „Možeš i drukčije“ te različite „Smart games“. Prilikom identifikacije

važni su i podaci dobiveni od roditelja. Tijekom godine identificirano je troje potencijalno

darovite djece.

Tablica 9. Posebne potrebe

Febrilne konvulzije 7

Afebrilne konvulzije 2

Epilepsija 1

Astma 1

Alergije (nutritivne) 27

Poseban režim prehrane 2

Dijabetes 1

Bolesti gastrointestinalnog trakta 1

Oštećenja vida 3

Oštećenje sluha 2

Govorno - jezične teškoće 63

Motoričke teškoće (cerebralna paraliza, paraplegija, desnostrana

hemipareza, distoni sindrom)

12

Intelektualne teškoće 2

Potencijalna darovitost 3

19

Poremećaj iz spektra autizma 4

Poremećaj socijalne komunikacije i Socijalno-pragmatični komunikacijski

poremećaj

3

Odstupanja u ponašanju i socio-emocionalnoj zrelosti (motorički nemir i/ili

distraktibilnost, verbalna i/ili fizička agresija, ostala rizična ponašanja, izrazita

povučenost, selektivni mutizam, emocionalna nezrelost, emocionalne teškoće)

62

Specifična obiteljska situacija

o samohrani/razvedeni roditelji, smrt i/ili teška bolest užeg člana

obitelji, obitelj u tretmanu CZSS, ostali problemi u obitelji,

usvojeno ili udomljeno dijete

20

Pristup u radu s djecom u vrtiću je bio određen prema prirodi posebne potrebe.

Nastojali smo osigurati:

važne informacije svim osobama uključenim u rad s djetetom,

specifična sredstva i aktivnosti za učinkovit rad,

stručnu pomoć i podršku,

stručnu literaturu i prisustvo drugim oblicima stručnog usavršavanja vezanog uz

posebne potrebe.

Poduzeti koraci:

1. individualizirano planiranje i vrednovanje rada u skupini usklađeno s djetetovim

specifičnostima (u sklopu orijentacijskog periodičnog planiranja)

2. timsko praćenje, uz uključivanje roditelja i informiranje s vanjskim institucijama

(dosjei djece)

3. individualiziran pristup unutar skupine, dodatni individualni rad (u skladu s

mogućnostima)

4. izrada individualiziranog plana rada za pojedinu djecu

5. konzultacije, odnosno savjetodavni rad s roditeljima

6. upućivanje roditelja na suradnju s institucijama izvan Vrtića

20

7. suradnja s vanjskim institucijama – razmjena informacija, edukacija, savjetovanje,

planiranje

Vezano uz probleme djece sa zdravstvenim teškoćama i specifičnostima, prilagodbu

prehrane, stručne savjete i osiguravanje potrebnih uvjeta maksimalno se angažirala

zdravstvena voditeljica.

Uz prolazne i trajne posebne potrebe i njihove specifične manifestacije, u radu s

odgojiteljicama, roditeljima, djecom i asistentima, u pisanju IOOP-a, suradnju s vanjskim

ustanovama, osobito se angažirala psihologinja.

Oko problematike jezično – govornog razvoja te razvoja vještina usko vezanih za

jezično – govorne sposobnosti (npr. predčitačke i grafomotoričke vještine) osobito se

angažirala logopedinja savjetodavnim i izravnim individualnim radom.

Zajedničko rješenje složenih problema tražilo se i u dogovoru ravnateljice i stručnog

tima – pedagoginja, psihologinja, defektologinja, glavna medicinska sestra, logopedinja, a

prema potrebi proširenog tima s odgojiteljicama skupine, drugim djelatnicima i roditeljima

djece, a sve u cilju stvaranja optimalnog okruženja tijekom djetetova boravka u vrtiću.

I u ovom području pokazala se izuzetna važnost timskog rada. U rješavanju problema

surađivali su roditelji, odgojiteljice, članovi stručnog tima, asistenti, drugi radnici Vrtića, te

vanjski suradnici.

Ostvarenje maksimalno moguće individualizacije pristupa uz uvažavanje

posebnih potreba i što kvalitetnije poticanje cjelokupnog razvoja bitno otežavaju broj

dolazeće djece u skupinama, materijalni uvjeti te velik broj djece s posebnim

potrebama općenito. U svrhu pružanja kvalitetnije podrške optimalnom razvoju djece s

prolaznim i trajnim posebnim potrebama potrebno je uložiti dodatne napore u smjeru

pružanja stručne podrške i edukacije roditelja, odgojitelja i asistenata u području prevencije i

rane intervencije. U svrhu kvalitetnije rane intervencije potrebno je ostvariti kvalitetniju i

intenzivniju suradnju sa stručnjacima iz vanjskih ustanova. Potrebno je i dalje raditi na

poticanju suradnje između roditelja, djelatnika Vrtića (odgojitelja, stručnih suradnika i

asistenata) i stručnjaka iz vanjskih institucija. U svrhu kvalitetnije inkluzije djece s

teškoćama u razvoju potrebno je jasnije definirati uloge pojedinih članova odgojno-

21

obrazovnog procesa (stručnih suradnika, odgojitelja i asistenata) u odnosu na djecu te više

pažnje posvetiti senzibiliziranju djece i roditelja iz skupine u koju je uključeno dijete s

teškoćom u razvoju. Identifikacija posebnih potreba u što ranijoj dobi, pravodobno

reagiranje i poduzimanje potrebnih mjera te ostvarivanje što kvalitetnije suradnje

zaposlenika vrtića, roditelja i stručnjaka iz vanjskih ustanova ostaje cilj i u budućnosti.

3.1.2. CAP program

Praćenje i rad na posebnim potrebama odražava se i kroz provedbu CAP programa

(Child Assault Prevention), odnosno programa prevencije zlostavljanja djece. CAP program,

u organizaciji Udruge roditelja “Korak po korak”, namijenjen je djeci školskim

obveznicima, a sastoji se od prikazivanja 4 igrokaza kroz dvije radionice za svaku skupinu

djece. Radionice se uobičajeno provode tijekom studenog i prosinca. Cilj CAP programa je

naučiti djecu prepoznati zlostavljanje i podučiti načinima učinkovitog suočavanja,

prevencije i obrane od zlostavljanja.

Radionice za djecu vode oni koji su educirani za njihovo provođenje: psihologinja

logopedinja, zdravstvena voditeljica i četiri odgajateljice. Zbog odsustva pojedinih članova

CAP tima tj. zbog malog broja prisutnih članova tima, ove pedagoške godine nisu se

provodile CAP radionice.

3.1.3. Prilagodba na vrtić

Aktivnosti vezane uz olakšavanje prilagodbe djece provode se sustavno prema utvrđenom

planu.

U natječaju je upisano ukupno 134 djece (118 u redoviti 10-satni program i 16 u

program predškole). Naknadno je, u periodu od rujna 2016. do svibnja 2017. godine

upisano je 38 nove djece (36 u redoviti 10-satni program i 2 u program predškole).

Formirane su četiri potpuno nove jasličke skupine, dok su ostale skupine

popunjavane prema normativima za svoju kronološku dob

22

Od ukupno 25 odgojnih skupina imali smo novoupisanu djecu u 23 odgojne

skupine pa time i pojačane napore u tim skupinama za osiguravanje kvalitetnih

uvjeta za što bezbolniju prilagodbu

Prije ulaska u skupine roditelji su imali prilike saznati o karakteristikama i važnosti

razdoblja prilagodbe na prvom roditeljskom sastanku još u lipnju 2016. te putem

letaka, plakata i razgovora s članicama stručnog tima

Odgojiteljice su održavale konzultacije s roditeljima novoupisane djece vezano uz

tijek prilagodbe

Praćenje tijeka prilagodbe

Temeljne zadaće u procesu prilagodbe djece na vrtić su priprema odgojitelja, roditelja i same

novoprimljene djece na razdoblje prilagodbe. U praćenje prilagodbe uključene su

odgojiteljice, roditelji i članovi stručnog tima. Uz svakodnevno bilježenje specifičnosti

događanja u skupini, odgojiteljice su za svako novoupisano dijete bilježile u posebne

protokole:

ponašanja djece tijekom prvih mjesec dana boravka u vrtiću - ponašanja djeteta

pri dolasku u skupinu, tijekom boravka, pri dolasku roditelja po dijete, kod

odlaska djeteta iz skupine, kao i zapažanja o suradnji s roditeljima

eventualne promjene u ponašanju djeteta koje su roditelji uočili kod kuće

opću procjenu tijeka prilagodbe za svako dijete koju su odgojiteljice donijele na

temelju ponašanja djeteta tijekom prilagodbe, a zabilježena je u Protokolu za

praćenje prilagodbe (Tablica 9):

Tablica 9. Opća procjena tijeka prilagodbe u DV Vrtuljak tijekom radne 2016./2017.

(podaci iz Protokola za praćenje prilagodbe na uzorku od 145 djece)

Procjena tijeka

prilagodbe

Teška

Prosječna

Laka

Ukupno

Jaslička 10 (11%) 50 (53%) 32 (36%) 95

Vrtićka 3 (6%) 27 (54%) 20 (40%) 50

UKUPNO 13 (9%) 77 (53%) 55 (38%) 145

23

Prema procjenama odgojitelja najviše djece imalo je prosječnu prilagodbu, njih 53%,

a prosječnu oko 28%. Tešku prilagodbu imalo je 9% djece.

Većina teških prilagodbi odnosi se na djecu u 2. i 3. godini života, što je i očekivano s

obzirom na razvojne karakteristike dobi, uvjete rada te brojnost i prisustvo djece u vrtiću.

Djeca te dobi najčešće su u novoupisanim skupinama što velikom broju djece dodatno

otežava prilagodbu zbog okolnosti u kojima se sva djeca prilagođavaju na vrtić u isto

vrijeme.

Djeca u dobi od 3 godine do polaska u školu uglavnom se prosječno ili lako

prilagođavaju na vrtić. Ono što im dodatno olakšava prilagodbu je činjenica da su neki od

njih već i prošli prilagodbu u nekom od drugih vrtića.

Smjernice za održavanje kvalitete procesa prilagodbe djece:

informiranje odgajatelja o specifičnostima i potrebama svakog novoupisanog

djeteta. Razmjena informacija među članovima stručnog tima, provođenje

inicijalnog intervjua, dobivanje informacija od roditelja

suradnja s roditeljima u cilju upoznavanja roditelja s procesom prilagodbe djece

na vrtić, mogućim reakcijama djece i upute roditeljima kako treba reagirati da bi

se djeca što prije i bezbolnije prilagodila na vrtić

poticanje roditelja na osiguravanje slobodnog vremena u vrijeme polaska djeteta u

vrtić prvih 15 dana prilagodbe ili duže (u slučaju potrebe)

sastavljanje optimalnog rasporeda dolaska nove djece u skupine na prilagodbu

ovisno o dobi djece, staroj ili novoj skupini te potrebi svakog pojedinog djeteta

praćenje i uvid u korištenje dostavljenih podataka o djeci u skupinama, posebno

za djecu s posebnim potrebama (vezano uz prehranu, alergije i sl.)

rad obiju odgajatelja u jutarnjoj smjeni tijekom prvih tjedana prilagodbe u novim

skupinama

pravovremeno prenošenje važnih informacija roditeljima u pismenoj i usmenoj

formi (letci, obavijesti i plakati)

grupni roditeljski sastanak za sve roditelje novoupisane djece održan je u lipnju, a

njegove zadaće su bile: upoznavanje novih roditelja s radom i programom vrtića,

međusobnim pravima i obvezama, važnost osiguravanja kvalitete i karakteristike

24

procesa prilagodbe u jaslicama/vrtiću, informacije o bitnim zdravstvenim

aspektima rada u vrtiću

organiziranje roditeljskih sastanaka u rujnu, posebno u svakoj skupini s ciljem

pružanja grupne podrške prvih dana boravka djece u vrtiću. Upoznavanje sa

psihofizičkim karakteristikama razvoja djece određene dobi, specifičnostima

vezanim uz ponašanje djece jasličke dobi (grizenje, prkos i inat, potrebe za

prijelaznim objektima)

radionica na samom početku pedagoške godine za odgojitelje koji će raditi u

novim skupinama. Kako organizirati socijalni i materijalni kontekst u svrhu

olakšavanja prilagodbe na vrtić. Na koje postupke vezano uz higijenu i njegu

obratiti posebnu pažnju.

3.1.4. Procjena spremnosti djece za polazak u školu

Tijekom ove pedagoške godine vrtić je polazilo ukupno 129 djece – školskih obveznika u

redovitom 10-satnom programu te 15 djece u programu predškole. Na početku pedagoške

godine pedagoginja, logopedinja i psihologinja su zajedničkim radnim dogovorom s

odgojiteljima skupina u kojima su školski obveznici informirale odgajatelje o aspektima

dječje spremnosti za školu, načinima poticanja spremnosti, ali i detaljima oko provođenja

psihologijskog i logopedskog testiranja u svrhu procjene spremnosti za školu.

Prije upisa u prvi razred provedeno je testiranje spremnosti djece za polazak u školu. U

listopadu je provedena procjena grafomotoričkih sposobnosti kod 18-ero djece za koje su

odgojiteljice procijenile da značajno zaostaju na tom području. Procjena je provedena testom

Bender Gestalt II koji mjeri grafomotoriku, vizualnu percepciju i vizualno motoričku

integraciju. Održane su konzultacije s odgojiteljicama na kojima su im preneseni rezultati

testiranja te konzultacije s roditeljima djece koji su postigli značajno ispodprosječne

rezultate na testu. Roditelji su informirani o rezultatima testiranja i dane su im smjernice i

materijali za poticanje razvoja vizualne percepcije, vizualnomotorne integracije i pažnje

Tijekom siječnja, veljače i ožujka provedeno je psihologijsko testiranje sve djece školskih

obveznika (N=144) Testom spremnosti za školu (TSŠ), koji ispituje različite konstrukte

prediktivne za uspješnost u prvom razredu osnovne škole, poput grafomotorike, vizualne

percepcije, okulomotorne koordinacije, numeričkog rezoniranja te poznavanja činjenica.

25

Nakon testiranja održane su konzultacije s odgojiteljicama na kojima su razmijenjene

informacije vezane uz rezultate testiranja i funkcioniranje djece u skupini. Održane su

konzultacije s roditeljima na kojima su im preneseni rezultati testiranja te dane smjernice i

materijali s aktivnostima za poticanje vještina spremnosti za školu za koje se pokazalo da ih

treba dodatno poticati. Održano je ukupno 103 konzultacija s roditeljima na temu spremnosti

za školu.

Na zahtjev roditelja, izdana su četiri psihologijska mišljenja o spremnosti za školu.

Novost ove godine je radionica za roditelje i djecu „Mala škola za veliku školu”. Radionicu

su vodile defektologinja, pedagoginja, logopedinja, psihologinja i odgojiteljice koje rade u

predškolskim skupinama. Ciljevi radionice bili su: predstaviti roditeljima aktivnosti

poticajne za razvoj vještina spremnosti za školu, zajednički rad roditelja i djece na radionici

te potaknuti roditelje da neke od tih aktivnosti provode kod kuće. Radionica je provedena u

travnju, a na njoj je sudjelovalo 17 roditelja s djecom. Evaluacija je pokazala da je

roditeljima na radionici bilo zanimljivo (N=13), ugodno (N=12), zabavno (N=10) i lijepo

(1). Roditelji su bili izrazito zadovoljni svojim sudjelovanjem (M=4,88), naveli su da su

dobili ideje za aktivnosti koje mogu provoditi s djecom kod kuće (4,82) te da igre koje su

vidjeli planiraju igrati i s djecom kod kuće (4,87). Svi roditelji su naveli da bi drugim

roditeljima preporučili sudjelovanje na radionici.

U svibnju 2017. godine održan je sastanak na kojem su prisustvovali članovi stručnog tima

Vrtića i članovi stručnog tima Osnovne škole Ljudevit Gaj. Na sastanku su stručnom timu

škole prenesene informacije o spremnosti za školu djece školskih obveznika, ali i o njihovim

posebnim potrebama. Informacije su se temeljile na rezultatima psihologijske i logopedske

procjene spremnosti za školu, na rezultatima praćenja djece tijekom boravka u vrtiću, na

uvidu u medicinsku i pedagošku dokumentaciju i na informacijama prikupljenima u suradnji

s roditeljima i odgojiteljima. Na taj način nastojalo se pridonijeti lakšem prijelazu djece iz

vrtića u školu.

3.2. Zdrava prehrana

Pravilna i zdrava prehrana planirana je prema Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i

pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (članak 18.stavak 1. i 3. Zakona o predškolskom

26

odgoju i naobrazbi). Jelovnici i normativi koje primjenjujemo u praksi proizašli su iz

priručnika „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjim vrtićima.”

Prilikom izrade jelovnika ostvarivala se suradnja između ravnateljice, glavne kuharice,

ekonoma i zdravstvene voditeljice. Poteškoće je povremeno stvarala dotrajala oprema u

kuhinji, konkretno pećnica i kotao. U mjesecu rujnu nabavljen je konvektomat te smo time

dodatno unaprijedili sam proces pripreme naših obroka.

Planirajući jelovnike vodila se briga o:

prehrambenim potrebama djece za energijom, hranjivim

tvarima, vitaminima i mineralima potrebnim za normalan rast i razvoj djeteta

socijalnom i razvojnom aspektu hranjenja primjerenog

dobi djeteta kao što su razvoj motorike, stjecanje prehrambenih navika itd.

mogućnosti prevencije patoloških stanja i kroničnih bolesti

posebnim prehrambenim potrebama

Kod planiranja jelovnika koristili smo glavne skupine namirnica: žitarice i

proizvode od žitarica, voće i povrće (uglavnom sezonsko), meso, mesne prerađevine, jaja

i mahunarke, masnoće, šećer, soli i napitke (voda, voćni sokovi, čaj). U potpunosti smo

izbacili umjetne sokove s konzervansima. Uvažavali smo posebnosti jasličke dobi djece

te smo prilagođavali jelovnik njihovim navikama i potrebama. Veliki broj nutritivnih

alergija i posebnosti u prehrani, zahtijevao je posebni angažman kuharica, odgojiteljica,

zdravstvene voditeljice i roditelja.

U vrtićkoj kuhinji implementiran je HACCP sustav te prema preporuci nadležnih institucija

uzorkovanja hrane i mikrobiološki brisevi rađeni su prema planu uzorkovanja:

mikrobiološke analize briseva ruku djelatnika kuhinje te radnih površina i pribora

u centralnoj kuhinji - 10 brisova/otisaka 2 x godišnje


u čajnoj kuhinji Mokrička 57a - 5 brisova/otisaka 2 x godišnje


u čajnoj kuhinji, područni objekt, Dubravica - 5 brisova/otisaka 2 x godišnje

ispitivanje mikrobiološke ispravnosti uzorka hrane - 4 puta godišnje po 2 uzorka

ispitivanje kalorijske vrijednosti i protektivnog sastava obroka hrane - 1 uzorak 2

x godišnje

27

ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju centralna kuhinja 1x

godišnje

ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u čajnoj kuhinji,

područni objekt, Dubravica 1 x godišnje

Rezultati obavljenih analiza obroka gotove hrane što se tiče kalorijske vrijednosti

i protektivnog sastava te mikrobiološke ispravnosti prema preporučenim normativima bili

su dobri.

Odgojiteljske procjene pokazuju da su djeca samostalna (sukladno dobi) u

zadovoljavanju potreba za jelom i pićem.

3.3. Boravak na zraku

Zajednička organizacija boravka na zraku od strane stručnog tima i odgojitelja bila je dobra.

Pronalazili su se novi prostori za boravak na zraku da bi se rasteretio prostor unutar dva

objekta.

Tijekom čitave godine vodila se velika briga da bi prostor bio siguran i udovoljavao

higijenskim uvjetima boravka na zraku:

svakodnevno čišćenje i pripremanje vanjskog prostora za boravak djece na zraku

uklanjanje opasnih predmeta s vrtićkog dvorišta

zaključavanje vrata ograde vrtića i terase

pravovremeno otklanjanje opasnih nedostataka (sprave, ograda)

Boravak na zraku planiran je svakodnevno i usklađivan s vremenskim prilikama i

specifičnim potrebama skupine, pri čemu se vodila posebna briga da su djeca

odgovarajuće odjevena.

Skupne odlaske u prirodu ostvarili smo na nivou skupina, poštujući sigurnosne

kriterije (odlasci u bližu okolicu Vrtića).

28

3. 4. Odgojno-zdravstveni programi

Za godinu 2016./2017.planirana su 3 odgojno- zdravstvena programa: klizanje,plivanje i

rolanje.

Program škole rolanja odvijao se u prostoru sportskog centra Kuna, Jozefa Antalla bb,

Zagreb (kod klizališta Velesajam). Trajao je 5 radnih dana, od 24. do 28.10.2016. godine.

Obuhvaćeno je 10 skupina: Lavić Simba, Oblačić, Vlakić, Lastavice, Noina lađa, Pužići,

Kockice, Kapljice, Ivančice i Leptirići. Djeca su išla u dvije grupe. Ukupno ih je bilo 82.

Program klizanja koji je bio dogovoren u suradnji s Klizačkim klubom Aksel, grad Zagreb

odvijao se na klizalištu zagrebačkog Velesajma od 05. do 16.12.2016. godine. Na klizanje su išla

djeca predškolskih skupina te djeca predškolci iz mješovitih skupina: Vlakić, Oblačić, Lastavice,

Kapljice, Noina lađa i Kockice. Prijavljeno je 81 dijete iz 6 odgojnih skupina koji su pristupili

programu klizanja.

Odgojno - zdravstveni program obuke neplivača smo realizirali u Tuheljskim toplicama od 20 –

31.03.2017. godine (10 dana) u suradnji s Plivačkim klubom "Olimp“. Obukom neplivača

obuhvaćeno je 93 djece iz 7 skupina: Lavić Simba, Vlakić, Oblačić, Kapljice, Noina lađa,

Pčelice i Kockice. Programom smo obuhvatili samo djecu predškolske dobi.

Izvješče o održanoj obuci neplivača:

Provjera polaznika obuke izvršena je 30.03.2017.

Provjeri je pristupilo 74 djece iz 7 skupina (11 djece je odustalo od obuke plivanja a 8 djece

nije pristupilo polaganju koje je bilo zadnji dan).

REZULTATI OBUKE NEPLIVAČA:

Neplivač 8

Plutač 13

Poluplivač 8

Plivač početnik 6

29

Plivač 39

3. 5. Praćenje zdravlja i psihofizičkog razvoja djece

3.5.1. Zdravstveno praćenje

Pobol djece

Tijekom godine 2016./2017. prikupljeno je i obrađeno ukupno 1209 liječničkih

ispričnica. Od toga:

Mokričkoj 59. 759 ispričnice

Mokričkoj 57a. 374 ispričnice

PO Dubravica 75 ispričnica.

U Tablici 10. navedeni su podaci o pobolu djece po mjesecima.

Tablica 10. Pobol djece po mjesecima (bez obzira na dijagnozu)

IX. X. XI. XII. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

Mokrička

59 i 57a

103 200 156 133 89 145 166 58 42 31 5 6

Dubravica

3

6 11 6 14 15 12 6 2 / / /

UKUPNO: 106 206 167 139 103 160 178 64 44 31 5 6

Tablica 11. Pobol djece prema knjizi evidencije bolesti i cijepljenosti djece (prema

dijagnozama)

Dijagnoza Broj bolesne djece

Zarazne bolesti A00 – B99 201

30

Dijagnoza Broj bolesne djece

Bolesti živčanog sustava G00 – J99 1

Bolesti dišnog sustava J00 – H99 629

Bolesti oka i uha H00 – H95 108

Bolesti probavnog sustava K00 – K93 32

Ostalo 245

Ozljede

Ove godine imali smo 15 ozljeda djece u vrtiću.

Broj ozljeda prema mjestu gdje su se dogodile:

soba dnevnog boravka 6

dvorište vrtića 7

rolanje Velesajam 1

klizalište zagrebačkog Velesajma 1

Lakše ozljede zbrinute su u vrtiću (zdravstvena voditeljica i odgojiteljice). Imali smo

2 ozljede za koje je bilo potrebno šivanje te su zbrinute u Klaićevoj bolnici. Također je bio

1 prijelom ruke, koji je zbrinut u Klaićevoj bolnici.

I ove pedagoške godine vodi se Zapisnik o ozljedi u DV Vrtuljak koji nam se

pokazao jako korisnim. Na jednom mjestu imamo sve potrebne informacije. Dogovorili smo

se da će odgajatelji nakon zbrinjavanja ozljede ispuniti zapisnik koji zdravstvena voditeljica

fotokopira te original uzima sebi a kopiju predaje odgajateljima u skupini.

31

Tijekom radne godine suradnja s pedijatricama Doma zdravlja u Zaprešiću i ostalim

odabranim liječnicima naših korisnika bila je jako dobra, uvijek su spremni primiti dijete i

pregledati ga bez obzira radi li se o njihovom pacijentu ili o pacijentu drugih liječnika.

Epidemiološke indikacije

Tijekom cijele godine suradnja s epidemiološkom službom u Zaprešiću odvijala se

kvalitetno i kontinuirano. Zdravstvena voditeljica prema svom programu rada redovito je

odlazila u epidemiološku službu te se konzultirala s epidemiologicom o stanju u Vrtiću i o

mjerama koje treba poduzimati u posebnim situacijama. Ove godine imali smo epidemiju

proljevastih stolica u jasličkim skupinama Sovice i Srčeka. Dogovor je bio da se roditelje

putem kutića informira o problemu, te ih se uputi na suradnju s Epidemiološkom službom

Zaprešić.

3.5.2. Psihologijsko praćenje

Psihologijskim praćenjem obuhvaćena su sva djeca uz pomoć razvojnih lista

Djeca za koju je postojala informacija o potrebi pravodobnog reagiranja u smislu

poduzimanja daljnjih mjera praćena su kroz dulji vremenski period, ovisno o

potrebi

Pravodobno i sustavno praćenje djece otežano je zbog velikog broja djece, zbog

promjena u kadrovskoj strukturi stručnog tima te pojačanog rada na inkluziji djece s

teškoćama u razvoju

Određeni broj djece s posebnim potrebama zakinut je za kontinuirani individualan

rad sa psihologom zbog prevelikog broja djece te ponajviše zbog intenzivnog rada

psihologa na inkluziji djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine

Osim psihologijskog praćenja petero djece uključeno je u intenzivniji individualni

rad

Od rujna će dio djece biti ponovno obuhvaćen, broj djece ovisi i o mogućnostima i

planu rada psihologa s obzirom na to da intenzivni rad obuhvaća sastanke jedanput

tjedno, kontinuirane kontakte s roditeljima te suradnju i prijenos informacija s

matičnim odgojiteljima.

32

Izvori podataka za psihologijsko praćenje:

a) inicijalni intervju

b) pedagoška dokumentacija odgojnih skupina – dnevna zapažanja, periodična

vrednovanja, godišnje vrednovanje

c) razgovori s roditeljima i konzultacije s odgojiteljima i asistentima

d) psihologijsko testiranje i opservacija u skupini

e) postojeći rezultati, nalazi i mišljenja specijaliziranih institucija

f) razmjena informacija s ostalim članovima stručnog tima

Korišteni instrumentarij – standardizirani i nestandardizirani postupci:

a) psihologijski testovi (RTČ, LB-R, LB-R II, CPM, TSŠ, Urban-Jellen,

Goodenough, Reynell razvojna ljestvica govora te kriteriji

psihomotornog razvoja (N. Čuturić),

b) liste praćenja djece tijekom razdoblja prilagodbe

c) upitnici i liste procjene za roditelje i odgajatelje tijekom godine

Ostvareni ciljevi praćenja:

a) savjetodavni rad s roditeljima i odgojiteljima vezan uz specifičnosti

razvoja djece i sugestije za individualiziran pristup djetetu, ovisno o

potrebi djeteta

b) upućivanje na složenije postupke procjene i poduzimanje dodatnih

mjera u i izvan Vrtića – priprema informacija i nalaza za upućivanje

djeteta na dodatne dijagnostičke postupke u specijalizirane ustanove

c) suradnja s roditeljima u vezi utvrđivanja psihofizičke spremnosti djece

za polazak u osnovnu školu, vezano uz odgode polaska u školu,

prijevremene upise, te korisne informacije o djeci s posebnim

potrebama

d) provedba postupka identifikacije potencijalno darovite djece

e) inkluzija djece s teškoćama u razvoju u redovite skupine

Svi podaci o djeci; opažanje, podaci psihologijskog testiranja, prilagodba i ostali

korisni podaci o djetetu sažeti su u mape radi boljeg uvida i olakšanog praćenja. Za djecu s

posebnim potrebama vode se dosjei koji sadržavaju sve prikupljene podatke tijekom boravka

33

u vrtiću i dokumentaciju koju su roditelji predali. Ovaj način dokumentiranja treba još

unapređivati radi stvaranja što kvalitetnije i lakše dostupne baze podataka o svakom djetetu.

Treba i dalje osigurati uvjete za što učinkovitije psihologijsko praćenje djece i

unapređivanje rada psihologinje obogaćivanjem instrumentarija i nabavom standardiziranih

testova.

Potrebno je i dalje raditi na unapređivanju komunikacije između roditelja i vrtića te

između vrtića i stručnjaka iz vanjskih ustanova kako bi praćenje djece olakšali i

odgojiteljima i stručnom timu.

3.5.3. Logopedsko praćenje i tretman

Logopedska trijaža

Provedena je djelomična logopedska trijaža (zbog dužeg perioda bolovanja

logopedinje) u sklopu koje je detektiran dio djece s jezično – govornim

teškoćama.

Jezično – govorni razvoj djece mlađe od 3 g. praćen je prvenstveno usmenim

prikupljanjem informacija od odgojitelja i roditelja (konzultacije) te

opservacijom pojedinog djeteta u skupini.

Na temelju dijagnostičkih nalaza pojedine djece i opservacijom ponašanja

pojedine djece u skupini, u suradnji sa stručnim timom evidentirana su djeca kod

kojih je odstupanje u jezično – govornom razvoju jedan od simptoma

kompleksnijih poremećaja, tj. dijagnoza

Instrumentarij

Od standardiziranih testova prilikom trijaže korišten je ‘’Test artikulacije’’ Dušanke Vuletić.

Uz njega su korišteni ostali dostupni tiskani, slikovni i didaktički materijali organizirani

kako bi poslužili u svrhu ispitivanja jezično – govornog statusa i uz njega vezanih vještina.

Osim toga korišten je i Reynell test za ispitivanje jezičnog razumijevanja.

Logopedska dokumentacija

Nakon trijaže, sastavljen je popis djece s jezično – govornim teškoćama sistematiziran s

obzirom na dob djeteta i pripadajuću odgojnu skupinu.

34

Za svako dijete s kojim je provođen logopedski tretman, u dokumentaciji postoji dosje uz

priložene eventualne nalaze logopeda i ostalih stručnjaka iz vanjskih ustanova.

Postupci nakon trijaže

Obavljeni su savjetodavni razgovori s odgojiteljima i roditeljima u vezi

uključivanja djeteta u logopedski tretman.

Roditelji su pozvani na suradnju i upućeni kako poticati jezično – govorni razvoj

i doprinijeti saniranju ili ublažavanju postojeće teškoće kod djeteta.

Kod određenog broja slučajeva roditelji su upućeni na daljnju specijalističko -

dijagnostičku obradu

Edukacija i informiranje roditelja

Edukacija i informiranje vrši se putem pisanih obavijesti, edukativnih tekstova i

letaka s logopedskom tematikom te na individualnim konzultacijama.

Upoznavanje roditelja s ulogom logopeda i sistemom logopedskog rada u vrtiću

vrši se na plenarnom roditeljskom sastanku.

Logopedski tretman

S obzirom na uvjete rada, tj. velik broj polaznika vrtića, nije moguće svu evidentiranu djecu

uključiti u kontinuirani logopedski tretman u vrtiću Stoga je napravljen popis djece za

logopedske vježbe prema određenim prioritetima kao što su: dob djeteta, vrsta teškoće i

zainteresiranost roditelja za suradnju.

Logopedske vježbe za svako uključeno dijete provođene su jednom ili dva puta tjedno od

svibnja 2017. (zbog perioda bolovanja logopedinje).

Djeca koja nisu uključena u kontinuirani logopedski tretman povremeno su praćena te se

nalaze se na listi čekanja ili su upućena na tretman van ustanove.

Statistički podaci

U pedagoškoj godini 2016./'17. identificirano je 63 djece s jezično – govornim teškoćama

raznih vrsta, stupnjeva i uzroka.

U kontinuirani logopedski tretman u vrtiću bilo je uključeno 23 djece, osim u periodu

bolovanja logopedinje.. Kriteriji za uključenje u tretman bili su dob djeteta, hitnost

reagiranja s obzirom na teškoću koju dijete ima te zainteresiranost roditelja.

Ostala djeca bila su u praćenju što znači da se prati njihov jezično - govorni razvoj (od

strane logopeda i odgojitelja).

Neki roditelji su se umjesto praćenja djeteta u vrtiću odlučili za logoterapiju van vrtića,

privatno (uglavnom je to bio nastavak već započetog tretmana), a neka djeca su išla na

35

logoterapiju u SUVAG ili neku drugu specijaliziranu ustanovu zbog svojih specifičnih

problema.

3.5.4. Defektološko praćenje i tretman

Od 01.01.2017.god u Dječjem vrtiću „Vrtuljak“ zaposlen je defektolog-rehabilitator

na pola radnog vemena.

Defektološko praćenje

podaci o djeci s teškoćama u razvoju prikupljeni su uvidom u dosjee djece, u

suradnji s psihologinjom, te usmenim prikupljanjem informacija od odgojitelja i

roditelja (konzultacije)

defektološkim praćenjem obuhvaćena su sva djeca s teškoćama u razvoju

na temelju dijagnostičkih nalaza pojedine djece, opservacijom funkcioniranja

djece s teškoćama u razvoju u skupini te u razgovoru s odgojiteljima otkrivena su

djeca koja imaju odstupanja:

na području spoznajnog razvoja (intelektualne teškoće),

razvoja fine i grube motorike, grafomotorike

teškoća u socijalizaciji i komunikaciji (slabo razumijevanje datih uputa,

komunikacijske teškoće i poremećaj iz spektra autizma)

djeca sa teškoćama na području senzorne integracije

Izvori podataka za defektološko praćenje

Podaci o djeci s teškoćama u razvoju prikupljeni su prilikom razgovora s

odgojiteljima i roditeljima, na temelju opservacije djetetovog funkcioniranja u grupi,

prilikom individualnog rada s djecom te u suradnji s ostalim članovima stručnog tima. Od

instrumentarija su korištene Opservacijske liste iz Programa odgoja, naobrazbe i skrbi za

36

djecu s umjerenim, težim i teškim intelektualnim teškoćama i Razvojna mapa djetetovog

razvoja. Korišteni instrumentarij je nestandardiziran, a temelji se na procijeni razvojnog

statusa djeteta i koliko su odstupanja na području razvoja spoznaje, grube i fine motorike,

komunikacije (receptivne i ekspresivne) i emocionalno-socijalnog razvoja, s obzirom na

kronološku dob djeteta. Uz te testove korišteni su i svi dostupni didaktički materijali

organizirani kako bi poslužili u svrhu ispitivanja razvojnog statusa djeteta.

Defektološki tretman

Defektološki tretman je obuhvaćao:

individualni rad s djecom s teškoćama u razvoju

rad s asistentima djece s teškoćama u razvoju

pomoć odgojiteljima u integraciji djeteta s teškoćama u razvoju u skupinu

rad s roditeljima

S obzirom na veliki broj detektirane djece s teškoćama u razvoju nije bilo moguće svu

djecu uključiti u kontinuirani defektološki tretman. Napravljen je popis djece prema

određenim prioritetima kao što su vrsta teškoće, dob djeteta i zainteresiranost roditelja na

suradnju.

Ove pedagoške godine u DV Vrtuljak je bilo zaposleno 6-ero asistenata na 4 sata, s tim da je

četvero djece dobilo odobrenje za asistente krajem četvrtog mjeseca 2017 god, te su asistenti

zaposleni od sredine petog mjeseca 2017. Rad s asistentima djece s teškoćama u razvoju odvijao se

kontinuirano tijekom polugodišta i prilikom toga asistenti su bili upoznati sa specifičnom

poteškoćom pojedinog djeteta, upućeni u metode i postupke rada specifične za rad s djecom s

određenom vrstom teškoće i načinom prilagodbe didaktičkih sredstava i pomagala. Problematika

vezana uz asistente je da se zapošljavaju iz redova studenata, nisu uvijek odgovarajuće struke i često

se mijenjaju. Bez obzira na potporu defektologa i sugestije odgojitelja neki asistenti nisu našli

dovoljno intrinzične motivacije da slijede njihove upute i sugestije za rad s djecom s TUR-u. Drugi

problem vezan uz asistente je nepokrivenost djece s lakšim TUR-u koji zbog teškoća motoričkog

planiranja i lakših intelektualnih teškoća imaju teškoće u svladavanju redovnog programa

predškolskog odgoja i obrazovanja.

Pomoć odgajateljima u integraciji djece s teškoćama u razvoju bila je kontinuirana i

kada se god za to ukazala potreba i to u obliku individualnih konzultacija, pružanju pomoći i

podrške odgojiteljima u planiranju i provođenju strategija u radu s djetetom s teškoćom u

37

razvoju. Individualni dogovori bili su vezani uz specifičnost pojedine TUR-u,, te načinu

prilagodbe prostora skupine, didaktičkih sredstava i pomagala, kako bi djetetu s TUR-u

boravak u skupini prošao što ugodnije i bezbolnije i kako bi od toga imali najviše koristi

kako dijete s TUR-u, tako i ostala djeca. Nastojao je senzibilizirati odgajatelje i pružiti im

podršku u rad s djecom s TUR-u, te pružiti pomoć i podršku u prilagodbi aktivnosti

razvojnim potrebama djeteta. U suradnji s odgojiteljima napravljeni su IOOP-i za djecu s

TUR-u, te evaluacija istih.

Obavljeni su savjetodavni radovi s roditeljima u vezi uključivanja njihove djece u

defektološki tretman. Roditelji su upućeni kako poticati razvoj pojedinih razvojnih područja

kod kuće. U suradnji s odgojiteljima, asistentima, roditeljima i psihologinjom napravljeni su

Individualizirani odgojno-obrazovni programi za djecu s teškoćama u razvoju, te evaluacija

istih. Kod određenih broja slučajeva roditelji su upućeni na specijalističko-dijagnostičku

obradu u specijalizirane ustanove.

Dokumentacija

Za svako evidentirano dijete s teškoćom u razvoju u defektološkoj dokumentaciji

postoji dosje djeteta s teškoćom u razvoju uz priložene eventualne nalaze ostalih stručnjaka

iz vanjskih ustanova.

Statistički podaci

Tijekom polugodišta opservirano je 44 djece s posebnim potrebama.Od toga je 15

djece s teškoćama u razvoju, a ostali su s teškoćama fine motorike i nezrelijom

grafomotorikom. (Vidi pod posebnim potrebama)

Od ukupno 44 opservirane djece, u kontinuirani defektološki tretman (1 x tjedno)

u vrtiću bilo je uključeno 10-ero djece (tijekom polugodišta ili u određenom dijelu

polugodišta, ovisno o potrebi i napretku djeteta), 5-ero djece (1X u dva tjedna). Djeca s

teškoćama fne motorike i grafomotorike uzimana su u defektološki tretman povremeno

radi kontinuiranog praćenja njihovog napretka. Nekoliko djece je imalo potrebu za

pojačanim individualnim radom na području spoznajnog razvoja i roditelji su dobili upute

za rad kod kuće, te su također u kontinuiranom praćenju. Kontinuirano se prati i

funkcioniranje djece s teškoćama u razvoju u skupini (od strane defektolog, psihologa i

38

odgojitelja). Kriteriji za uključenje u tretman su vrsta djetetove teškoće, hitnost reagiranja

s obzirom na teškoću koju dijete ima te zainteresiranost roditelja. Nakon opservacije, a

radi nužnosti prikupljanja daljnjih podataka o djetetu, u suradnji s roditeljima i

psihologinjom 4-ero djece je poslano na daljnje specijalističke obrade izvan vrtića. Nekoj

djeci je s obzirom na specifičnost njihove teškoće, uz tretman defektologa u vrtiću bio

potreban i defektološki tretman izvan vrtića te su na terapije išli i u specijalizirane

ustanove izvan vrtića (Kabinet za razvojnu podršku Korneo, Specijalna bolnica Goljak,

Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj)

3. 6. Sanitarno-higijenski nadzor Vrtića

Sanitarno-higijenski nadzor Vrtića provodio se prema ugovoru o poslovnoj suradnji

između Vrtića i Zavoda za javno zdravstvo zagrebačke županije.

Poštujući zakonske obveze svi su radnici o roku obavili sanitarne preglede:

stručni i administrativni radnici jedanput godišnje,

radnici kuhinje i tehničko osoblje dvaput godišnje.

tečaj Higijenskog minimuma (po isteku nakon četiri godine)

U godini 2016./2017.svi nalazi mikrobiološke čistoće objekta bili su u redu.

Deratizacija i dezinsekcija svih objekata prema planu (4 puta godišnje) i pojačano

prema potrebi ( prostori glavne kuhinje, čajnih kuhinja(kat i novi dio) , ostali prostori

prema potrebi.

Za čistoću i urednost vanjskog i unutarnjeg prostora brinuli su se svi radnici, a posebno

tehničko osoblje (spremačice). Njihov rad je kontinuirano pratila i koordinirala zdravstvena

voditeljica, a sve to je dovelo do boljih higijenskih uvjeta.

39

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4. 1. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u redovitom 10-satnom programu

Razvojne zadaće odgojno-obrazovnog rada ostvarivale su se integrirano kroz četiri

područja:

a. tjelesnog i psihomotornog razvoja

b. socio-emocionalnog razvoja i razvoja ličnosti

c. spoznajnog razvoja

d. govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva

Planovi rada bili su usmjereni na čitavu skupinu i pojedinu djecu. a ostvarivali su se i

individualni programi za 10 djece.

Periodično planiranje ostvarivalo kroz pet radnih dogovora planiranja na razini

Vrtića, i to za pet planskih razdoblja:

I. listopad – prosinac – na radionici planiranja 21. 09. 2016.

II. rujan – na Odgojiteljskom vijeću 31. 08. 2016.

III. siječanj – ožujak – na 2 radionice planiranja 23. i 24. 11. 2016.

IV. travanj – lipanj – na 2 radionice planiranja 15. i 16. 03. 2017.

V. srpanj – kolovoz. – na 2 radionice planiranja 07. i 08. 06.2016.

Na kraju svakog planskog razdoblja vršilo se periodično vrednovanje postignuća na

temelju stalnih kriterija: Organizacijsko-materijalni uvjeti (Ponuda kutića);

Vrednovanje razine ostvarenosti pojedinih zadaća u četiri razvojna područja

(ostvareni i nadograđivani dječja inicijativa, spontana ponašanja i stvaralaštvo, ostvarene

važne razvojne zadaće tj.razvijanje kompetencija djece - posebno uspješne aktivnosti,

sklopovi, projekti za ostvarivanje zadaća – problemi u radu); Uočene posebne potrebe

djece ; Suradnja s roditeljima (individualne konzultacije – roditeljski sastanci - boravak

roditelja u skupini- posjete obitelji i radnom mjestu roditelja – donacije i druga pomoć od

strane roditelja – problemi u suradnji); Potrebna pomoć u radu;

40

U periodično vrednovanje uvođeni su dodatni - povremeni kriteriji: za rujan: pravilno

postavljeni, opremljeni i iskorišteni centri za igru u sobi dnevnog boravka, centri za igru

izvan sobe dnevnog boravka, korisni postupci za upoznavanje dječjih navika i sposobnosti -

korisni postupci za razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti; zastupljeni zadaci iz

programa za djecu predškolskog uzrasta; za listopad, studeni i prosinac: promjene

prostorno-materijalnog konteksta - broj djece te postupci i aktivnosti djece u diferenciranom

pristupu dnevnom odmoru; za siječanj, veljaču i ožujak: za siječanj, veljaču i ožujak:

korisni postupci za unapređivanje postojećih prostorno-materijalnih uvjeta - pozitivni i

negativni efekti postojećih prostornih uvjeta u skupini ; za travanj, svibanj i lipanj: novi

kutići – korisni postupci za sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku –

ovogodišnji projekti – primjena novostečenih znanja u radu ; za srpanj i kolovoz: Kako

ste ostvarili pomake u kvaliteti zatečenih prostorno-materijalnih uvjeta: a) u SDB b) izvan

SDB – Pozitivni i negativni efekti organizacijsko-materijalnih uvjeta - Kakva je bila

kvaliteta informacija o djeci s posebnim potrebama i na koji ste sve načine dolazili do njih –

Koji su postupci i aktivnosti bili korisni za a)upoznavanje dječjih potreba, navika i

sposobnosti i interesa b) za razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti c) za poticanje

stvaranje grupne kohezije d) za sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku -

Ostvareni projekti i sklopovi aktivnosti – Ostvarene posjete unutar i izvan vrtića –Izlaganje

uradaka, fotoizložbe, plakati, dječje izjave...) - Ostvarivanju kojih dječjih kompetencija ste

osobito doprinijeli u području: a ) tjelesnog i psihomotornog razvoja b)socioemocionalnog

i razvoja ličnosti c)spoznajnog razvoja d)govora, komunikacije, izražavanja i stvaralaštva

– Koje oblike suradnje s roditeljima ste ostvarili - Eventualni problemi u suradnji s

roditeljima – Suradnja sa sustručnjacima, timom i ostalim zaposlenima - Nešto drugo

Periodično vrednovanje obavljale su timski oba odgojitelja za svoju skupinu . Rad tijekom

srpnja i kolovoza, obzirom na spojene skupine i češće promjene odgojitelja, vrednovan je

individualno prema prilagođenim kriterijima .

Stručni dio rada na podizanju kvalitete u području planiranja, ostvarivanja i

vrednovanja neposrednog rada s djecom bio je usmjeren na ostvarivanje ovih važnih

zadaća:

upoznavanje dječjih navika i sposobnosti

razvojno primjereno planiranje rada

prilagođavanje individividualnim potrebama, sposobnostima i interesima djeteta

praćenje potreba i napretka djeteta i vrednovanje rezultata rada

rad u podskupinama u vrijeme preklapanja smjena

41

Za bolje upoznavanje dječjih navika i sposobnosti korisni su bili postupci, aktivnosti i

pristupi : korištenje svih informacija iz inicijalnih intervjua, individualne konzultacije,

prikupljanje informacija od roditelja, kvalitetna komunikacija i općenito suradnja s

roditeljima, individualni pristup djetetu, komunikacija s djetetom, promatranje reakcija djece

dječje interakcije u skupini, razvoj samostalnosti, pravovremeno reagiranje na iskazane

potrebe, prilagođavanje postojećim navikama i potrebama djeteta, suradnja matičnih

odgojitelja, razmjena informacija s odgojiteljima, suradnja s članovima stručnog tima,

pravovremeno i redovito prikupljanje, evidentiranje, praćenje i ažuriranje podataka o važnim

zdravstvenim, razvojnim i drugim specifičnim potrebama, vođenje kvalitetnih dnevnih

zapažanja, uvid u ljetne planove rada, promatranje i zapažanja o djetetu u spontanoj igri, igri

s drugom djecom i drugim situacijama, osiguravanje raznovrsnih poticaja za dječje

istraživanje, usmjeravanje djeteta na planiranu igru, verbalni i gestovni poticaji,

ohrabrivanje, pohvaljivanje, svakodnevno vođenje dnevnih zapažanja, vođenje bilješki o

svakom djetetu, poticanje imitativne igre kod djece, samostalnosti u životno-radnim

aktivnostima, snimanje inicijalnog statusa u suradnji sa psihologinjom, planiranje poticaja za

sva razvojna područja, praćenje razvoja djeteta putem upitnika Procjena razvojnog statusa,

razgovori s djetetom tipa „U čemu sam najbolji“, „Omiljene igre i igračke“, „Jutarnji krug“ i

sl., postavljanje pitanja, poticanje inicijative djeteta, dječjeg slobodnog izražavanja i

komunikacije, putem specifičnih aktivnosti (npr. teme: Osjećaji, aktivnosti s određenim

zadatkom, rad s didaktičkim sredstvima, radnim listovima pričanje priča, slikovnice, stihova,

korištenje scenskih lutaka, glazbe igre u manjim skupinama djece, u centrima, raznovrsne

igre - socijalne, taktilne, imitativne i dr.)

4.1.1. Razvojno primjereni kontekst za aktivnosti s djecom

Sigurnost

Radi bolje sigurnosti djece rad je bio usmjeren na ostvarivanje sljedećih bitnih zadaća:

stalno prisustvo s djecom

odabir sigurnih i za zdravlje primjerenih aktivnosti i sredstava

42

navikavanje na korištenje dogovorenog dopuštenog prostora za igru

povećani nadzor nad pojedinom djecom

nadzor nad igrom u unutarnjem prostoru ili u vrijeme BNZ-u

pravovremeno reagiranje kod opažanja potencijalno opasnih ponašanja, sredstava,

prostora

osiguravanje preglednog i bezopasnog prostora za kretanje i igru

poticanje djece na ponašanja pozitivna sa stajališta osobne sigurnosti,

druge djece, odnosa prema stvarima i sl

Za veću sigurnost i nadzor djece u vrijeme boravka na zraku pokazali su se korisni

sljedeći postupci i aktivnosti: informiranje o potrebama i navikama djeteta (matični

odgojitelji, dokumentacija, dežurni odgojitelji), prijenos informacija između odgojitelja i

roditelja te odgojitelja međusobno, pravovremena procjena potencijalnih opasnosti i

reagiranje , pojačani nadzor, držanje pod nadzorom prohodnost izlaza (npr. držanje

zatvorenih ili zaključavanje izlaznih i kupaonskih vrata, vrata terasa, dvorišta),

pravovremena organizacija vanjskog prostora uz sobu boravka i priprema dovoljno

primjerenih i djeci zanimljivih pomagala i rekvizita, prilagođavanje prostornih uvjeta dobi

djece, uklanjanje opreme koja onemogućava nadzor i sigurno kretanje djece, provjeravanje

ispravnosti sprava na otvorenom i drugih igračaka, nadzor nad korištenjem sprava,

dogovaranje s djecom prostora za igru, postavljanje jasnih granica kretanja (za jasličku dob

svakodnevno postavljanje zaštitne ograde ili drugačije označavanje granica) i načina

korištenja igračaka, sprava i drugih sredstava, poticanje na odgovorno ponašanje prema

sredstvima za igru, dogovaranje i pridržavanje pravila ponašanja, dogovaranje o sadržaju

boravka na zraku, objašnjavanje djeci zašto je važno dogovaranje, inzistiranje da se dijete

ne udaljava od skupine bez pitanja i obraćanja odgojitelju, preusmjeravanje pažnje djeteta

(jaslička dob), češće prebrojavanje djece, dosljedno reagiranje u situacijama nepoštivanja

dogovorenih pravila (razgovor s djetetom o posljedicama ponašanja, time-out,mjere za

zaštitu zdravlja (kape, zaštita kože od sunca, hladovina, uzimanje dovoljno tekućine i dr.)

43

Prostorno – materijalni uvjeti

Kao korisni postupci za unaprjeđivanje postojećih prostorno-materijalnih uvjeta

pokazali su se : obogaćivanje ponude u postojećim centrima uvođenjem novih materijala

za manipuliranje, istraživanje i igru (npr. kinetički i obični pijesak, izrađene smjese za

oblikovanje, povećala, različite manipulativne igre, božićni istraživački, obiteljske kuće,

magnetizma, papira, plodina i drugog pedagoški neoblikovanog materijala, za poticanje

senzomotorike, opreme za liječnika, globusa i zemljopisnih karata, maketa i konstrukcija,

glazbeni instrumenti, životinjske nastambe i figure, građevinski, kupovni didaktički i

drugi materijali), periodično formiranje potpuno novih centara (npr. istraživanja svjetlosti,

godišnjih doba, adventski, kruha, trgovine, osjećaja, prometa, glazbeni, dinosaura i divljih

životinja, presvlačenja, pošte, voćarna, pekarna, blagdanski i dr.) , razmještaj i

preoblikovanje postojećih centara u sobi boravka, formiranje ili promjene u centrima izvan

sobe boravka (informatički, predčitački, lego konstrukcijski, tihih aktivnosti za nespavače i

dr.), dekoracija i osmišljavanje prostora koji podsjeća na obitelj i dom

Pozitivni efekti prostorno - materijalnih uvjeta su:

potiče se dječja kreativnost

budući da su im vanjski kutići jako važni, bolje se pridržavaju pravila ponašanja tijekom

igre u njima

igre su osmišljenije i bogatije

igra u manjoj grupi smanjuje broj sukoba

bolja je preglednost prostora a time i sigurnost djece

djeca se aktivno uključuju u oblikovanje centara za igru

djeca se sama mogu organizirati

dopuna didakte omogućava poticajnije aktivnosti

djeca mogu mijenjati mjesto svoje igre

dobro odabrane boje, dovoljno prostora i svjetlosti stvaraju vedru i ugodnu atmosferu

uspješno se koriste zidovi i stari namještaj za osmišljavanje dodatnih poticaja

svakodnevno je dostupno mnogo raznovrsnog materijala za igru djece

44

česte promjene u centrima i prostoru sobe izazivaju interes djece i osiguravaju maštovitiju

igru

pravilan raspored centara i multipraktičnost pojedinih centara djeluju poticajnije

djeca imaju mogućnost osamljivanja

odgajatelj ima uvid u dječje navike

povezanost sanitarnog čvora sa sobom boravka olakšava obavljanje dijela životno-

praktičnih aktivnosti (zadovoljavanje fizioloških potreba, osobna higijena...), likovnih i

drugih

mogućnost igre djece koja ne zaspu ili se ranije probude

koriste se i drugi prostori izvan sobe boravka

smanjuje se gužva i buka u sobi boravka kada su osmišljeni i drugi prostori

vanjski prostori omogućavaju svakodnevnu igru na zraku

potiču djecu na dogovaranje, suradnju i odgovorniji odnos prema sredstvima i jednih

prema drugima (bolje brinu o urednosti prostora i sredstava, druže se prema svojim

interesima u manjim skupinama, dogovaraju se tko će se koji dan igrati u centrima za igru

izvan sobe boravka

stari namještaj se prenamjenjuje za funkcionalnije korištenje u aktivnostima djece

zbog ograničenosti prostora neki centri su polifunkcionalni

obogaćivanje postojećih ili uvođenje novih centara pojačava i održava interes djece

Ponuda poticaja po centrima za igru

U odgojnim skupinama tijekom godine u skupinama nuđeni su različiti centri aktivnosti

(“kutići”) od kojih su neki bili cjelogodišnji, a neki povremeni. Većina ih je formirana u

sobama dnevnog boravka, a jedan dio u drugim prostorima izvan sobe boravka (hodnički i

garderobni prostori, dvorišta i terase). Centri su planirani ovisno o dobi djece i njihovim

razvojnim potrebama, prostornim i materijalnim uvjetima, pokazanim interesima djece,

aktualnostima i projektima u skupini te zbivanjima u djetetovoj neposrednoj okolini. U

sobama boravaka tijekom godine najzastupljeniji su funkcionirali su sljedeći centri (kutići):

45

OSOBNIH STVARI

MIRNIH / TIHIH IGARA I OSAMLJIVANJA (opuštanja, mirni, tihi, ljutilište)

SENZOMOTORNIH IGARA

IGARA PIJESKOM I VODOM

OBITELJSKIH I DRAMSKIH IGARA (liječnika, majstora, frizera, uljepšavanja, tržnice,

trgovine, voćarne, pekarne prometa, zubara, ljekarne, presvlačenja, pošte, banke, veterinara,

špageterija, parfumerija, maskiranja, prometa, vatrogasaca, majstora)

GRAĐENJA I KONSTRUIRANJA

STOLNO-MANIPULATIVNIH IGARA

ISTRAŽIVANJA (ogledala, jeseni, plodina, neoblikovanih materijala, matematički, prirode,

zvuka, morskih školjaka i pužića, svjetlosti, božićni, magnetizma, senzorički, dinosaura, divljih

životinja, zemljopisa, Moj grad, šumskih životinja, gljiva, životinja, kukaca, cvijeća, voća i

povrća, zdravlje zubi, Sjeverni i Južni pol, proljetni, Zaprešić, svjetlosti, edukativni, zaštite

prirode i čuvanja okoline, polarnih životinja, geometrije, talijanski, francuski, njemački, voća i

povrća, istraživačkog manipuliranja, Moje tijelo, urarski, foto, žive prirode, domaćih životinja,

sadnje, vrtni, terarij, europske glazbe i odjeće, zanimanja, biljaka)

POČETNOG ČITANJA I PISANJA (slikovnica, informatički, knjižnica, predčitački, ured,

pisanja pijeskom, slova i brojki)

LIKOVNOG IZRAŽAVANJA

DRAMSKIH I SCENSKIH IGARA (kazalište sjena, scenskih lutaka, kazališta)

GLAZBENI

DRUGI (kruha, osjećaja, adventski, božićni, novogodišnji, maškara, prijateljstva, Valentinova,

vjerski, Uskrsni, voćni, „osvježavanja“, maštaonica)

U prostorima izvan soba boravaka funkcionirali su centri s ogledalima, građenja,

istraživački, jeseni, mala tržnica, frizera, slikovnica, stolno-manipulativnih igara, građenja,

mirnih aktivnosti i opuštanja, predčitački, likovni, društvenih igara, plesa, obiteljskih igara

46

Negativni efekti prostorno –materijalnih uvjeta

U situacijama veće prisutnosti i organizacije pojedinih kutića pokazuje se manjak

prostora za životne aktivnosti kao što su ručak, dnevni odmor

Kršenje dogovora od strane pojedine djece ometa korištenje centara za igru u sobi

boravka i izvan nje

Postavljanje aplikacija i drugih didaktičkih materijala ograničeno je raspoloživim

površinama

U vrijeme odvikavanja od pelena i veće prisutnosti osjeća se manjak WC-a u sanitarnom

čvoru

Ograničeni su prostor i sredstva za provođenje specifičnih aktivnosti s kretanjem za

vrijeme lošeg vremena

Iz praćenja možemo zaključiti da je za daljnje unaprjeđivanje prostorno-

materijalnih uvjeta u skupinama potrebno :

postavljanje prikladne (stabilne) ograde vanjskog prostora na terasi za djecu jaslica

nabava niskih mobilnih polica, ormarića i drugog prikladnog namještaja bolje

funkcionalnosti

voditi više brige o čuvanju i pospremanju sredstava u sobama dežurstva od strane

odgojitelja

centre aktivnosti organizirati tako da se mogu iskoristiti za provođenje dnevnih rituala

kao što su ručak, dnevni odmor (iskoristiti stolove i stolice u nekim centrima, prostor

sobe prilagoditi životnim aktivnostima i broju djece, koristiti vanjske prostore za

organiziranje nekih centara uz dogovaranje pravila ponašanja za djecu i sl.)

na zidove postaviti površine na koje će se moći postavljati aplikacije i drugi didaktički

materijali

osigurati dovoljan broj tuta u skupinama koje se odvikavaju od pelena

i dalje navikavati djecu na učenje i pridržavanje dogovora o rasporedu igranja u

pojedinim centrima

47

dopunjavati skupine sportskom i drugom didaktom

koristiti dvorane prema priloženom planeru uvažavajući potrebe drugih skupina

Sredstva

Tijekom godine nastojali smo osigurati i primjenjivati razvojno primjerena i poticajna

sredstva.

Korisni postupci u osiguravanju poticajnih sredstava bili su:

- stalna dostupnost sredstava djeci

- postavljanje novih kutića

- dopunjavanje postojećih kutića novim sredstvima nabavom iz vrtićkih sredstava

- razmještaj kutića u prostoru

- izrada sredstava od strane odgojitelja

- odgojiteljeva donošenja različitih prirodnih, poluoblikovanih i drugih sredstava i

materijala za istraživanje

- roditeljsko prikupljanje različitih sredstava, materijala ili donacije

- donacije od strane odgojitelja i drugih radnika Vrtića

- sudjelovanje djece u izradi različitih sredstava zajedno s odgojiteljima (korištenje

uradaka iz aktivnosti s djecom u njihovoj daljnjoj igri)

- popravci postojećeg fonda sredstava i opreme

- kreativne radionice za djecu i roditelje

- posudba didaktičkog fonda iz drugih skupina

- korištenje igračaka djece donesenih od kuće

- praćenje interesa djece

- svakodnevna ponuda različitih materijala za aktivnosti djece

48

4. 1. 2. Ostvarivanje razvojnih zadaća

Podaci koje donosimo temeljeni su na kontinuiranom praćenju rada. Oni se odnose na

ostvarivanje važnih zadaća za svako razvojno područje te na neke problemske situacije

koje smo rješavali s više ili manje uspjeha.

Tjelesni i psihomotorni razvoj

Na razini ustanove, osim ostvarivanja svih zadaća ovoga područja, bili smo usmjereni

na sljedeće :

razvoj samostalnosti i neovisnosti u zadovoljavanju potrebe za hranom, pićem i

eliminacijom

diferencirani pristup dnevnom odmoru-odmor prema potrebama djeteta

ostvarivanje raznovrsnih aktivnosti za poticanje cjelokupne motorike

prorada tema vezanih uz prehranu, zdravlje, sigurnost i zaštitu

poticanje samostalnosti djece u korištenju prostora izvan sobe boravka (garderobe,

sanitar, prostor za nespavače, zajednički kutići)

redoviti boravak djece na zraku

Tablica 12: Djeca u diferenciranom pristupu dnevnom odmoru (djeca koja teško ili

uopće ne zaspu)

Dob

djece

Broj djece u

diferenciranom

pristupu

Dob

djece

Broj djece u

diferenciranom

pristupu

Dječaci Djevojčice Dječaci Djevojčice

1 – 2 g. - - 4 – 5 g. 8 1

2 – 3 g. - - 5 – 6 g. 17 17 34

3 – 4 g. 1 2 6 – 7 g. 25 17 42

7 – 8 g. 1 -

U K U P N O 52 37

S V E U K U P N O 89

49

Iz podataka je vidljivo da je najviše djece u diferenciranom pristupnu dnevnom odmoru u

dobi od 5 – 8 godina (76 djece) što je očekivano i više u odnosu na prošlu godinu (62).

Diferenciranim pristupom obuhvaćeno je više dječaka nego djevojčica.

Djeci koja teško zaspu najčešće se pristupa individualno (maženje i drugi oblici fizičkog

kontakta) te im se nude slikovnice.

Neka djeca jasličkog uzrasta spava vrlo kratko – osobito u razdoblju prilagodbe.

U jasličkim skupinama pojedina djeca su pospana već u vrijeme ručka (najčešće ona koja

ranije dolaze).

Kao i obično, najveći efekt za opuštanje djece ima slušanje instrumentalne glazbe i

slušanje pričanja ili pjevanja odgojitelja.

Djeci koja se ranije probude ili uopće ne spavaju nude se poticaji u sobi dnevnog boravka

ili vanjskom organiziranom prostoru i to igračkama od kuće ili vrtićkim igračkama

(slikovnice, konstruktori na čičak, plastične kocke, kinetičkim pijesak, čavlići u boji, Lego

kocke, bojanke, papiri, drvene bojice, tempere, pastele, flomasteri, škare, ljepila, kutije

iznenađenja, slagalice, puzzle, društvene igre, grafomotoričke vježbe, radni listovi, vodilice

za razvoj fine motorike, autići, figure životinja, lutke, slušanje priče i drugo ).

Djeci se također omogućavalo da se igraju igračkama koje su, povremeno i uz dogovor s

odgojiteljima, donosila od kuće.

Problemi u ostvarivanju razvojnih zadaća u području tjelesnog i psihomotornog razvoja:

djeca s posebnim i drugim specifičnim potrebama s kojima je neophodan poseban nadzor,

individualan pristup i dodatni angažman (dijabetes, motoričke teškoće, autizam,

hiperaktivnost, neprihvatljiva ometajuća ponašanja, strahovi i dr.)

dobna razlika u uvjetima mješovite skupine

individualne razlike među djecom

opasna ponašanja djeteta (trčanje u zatvorenom prostoru, provlačenje ispod ogradice,

udaljavanje od skupine, neselektivno penjanje i drugo)

nepoštivanje pravila i uputa

otežana prilagodba kod neke djece

stalna prilagodba (uvjetovana ispisima i upisima, čestim izostajanjem djece i sl.)

50

djeca nehodači

podloga na otvorenom prostoru terase za djecu jasličke dobi (beton)

potreba bolje ograde na terasi za djecu jasličke dobi

potreba opremanja podlogama za kretanje raznim oblika

nepovezanost sanitarnog čvora direktno s dijelom soba za boravak djece

potreba boljeg zasjenjivanja sobe tijekom toplih dana

smanjivanje prostora za kretanje pred ručak i poslijepodnevnu užinu zbog spuštanja

ležaljki za potrebe dnevnog odmora

velika prisutnost (duže čekanje na red, otežan nadzor i intervencije)

neprikladna obuća za boravak na otvorenom (osobito tijekom zime i ljeta)

uvažavanje potreba drugih skupina kod planiranja korištenja dvorane

razina samostalnosti i spretnosti u obavljanju higijene, odijevanju i sl.

odbijanje bilo kakve hrane ili izbjegavanje većine namirnica od strane pojedine djece

teže otvaranje vrata garderobnih ormarića u jasličkim skupinama

prekasno dolaženje u skupinu pa djeca uopće ne sudjeluju u jutarnjoj tjelovježbi ili

tjelesnim aktivnostima u dvorani

odbijanje vježbanja

ometanje aktivnosti

nestrpljivost

manjak sredstava (tricikli, romobili)

nesamostalnost (postojeća razina ne odgovara razvojnoj dobi)

dobna ograničenost nekih programa izvan vrtića (npr. klizanje)

nepodupiranje razvoja od strane roditelja (npr. umjesto da hoda samo, kod kuće i kod

dolaska i odlaska dijete je isključivo voženo u kolicima)

Socioemocionalni razvoj i razvoj ličnosti

Na razini ustanove, osim ostvarivanja svih zadaća ovoga područja, bili smo usmjereni na

sljedeće :

51

razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti (pozitivna komunikacija i postupci,

reagiranje na potrebe djeteta,izražavanje emocija na prihvatljiv način

poticanje djece na ponašanja koja su pozitivna sa stajaqlišta osobne sigurnosti,

sigurnosti druge djece, odnosa prema stvarima i sl.

razvoj samostalnosti i neovisnosti u razvoju kulturno-higijenskih navika (osobna

higijena i odijevanje)

poticanje urednosti u korištenju i pospremanju sredstava, pribora i sl.

ostvarivanje aktivnosti za poticanje socio-emocionalnog i razvoja ličnosti

prorada tema: slika o sebi, osjećaji, prava, humane vrijednosti, održivi razvoj i sl.

Za razvoj emocionalne sigurnosti i privrženosti djeteta (osobito u razdoblju

prilagodbe) korišteni su sljedeći postupci i aktivnosti: postupna prilagodba, korištenje

prijelaznih objekata, poštivanje navika djeteta donesenih od kuće, individualni pristup

djetetu, zagrljaj dobrodošlice, maženje, tješenje, pjevanje odgajatelja, puštanje mjehura od

sapunice, vedre glazbe, poštivanje malih dnevnih rituala kod zadovoljavanja osnovnih

bioloških potreba, spuštanje i igra na razini djeteta (npr.igre na tepihu), igre prstima i

gestama, zajedničke igre u koje se svi uključuju (npr. pokretne igre s pjevanjem i plesom, ja

se zovem ovo je moj znak, imenovanja prijatelja, obiteljske fotografije, igre za opuštanje,

igre s ogledalom, izražavanje simpatije, sviranje i sl.), igre veselog sadržaja, slušanja priča i

čitanje slikovnica (Sunčica ide u vrtić, Kaća kod medvjedića), igre u centru obitelji,

otiskivanje dlanova i stopala, zajednički likovni radovi, preusmjeravanje, pružanje rješenja

za kratko odlaganje zadovoljenja želja i potreba davanje zamjenskog objekta, poticanje

prosocijalnog ponašanja, učenje konstruktivnom rješavanju problema, poticanje na

pomaganje i tješenje prijatelja, poštivanje dogovorenih pravila, pohvaljivanje, pozivanje na

igru, igre igračkama od kuće, igre u manjim grupama, razgovor, šetnje u paru, osiguravanje

odvojenog kutića, igre za upoznavanje, pružanje pažnje svakom djetetu tijekom dana,

diferencirani pristup dnevnom odmoru, poštivanje specifičnosti u prehrani, društvene igre,

konzultacije s roditeljima, poticanje na izvršavanje zadatka , pomaganje djetetu u obavljanju

zadatka, aktivnosti vezane uz prepoznavanje imenovanja i iskazivanja tj. verbalizacije

52

emocionalnih stanja, slušanje djeteta, razgovori i objašnjavanje (npr. u jutarnjem krugu,

tijekom aktivnosti i sl.), dosljednost i drugo.

Problemi u ostvarivanju razvojnih zadaća u području socioemocionalnog i razvoja

ličnosti:

djeca koja dolaze ranije i odlaze kasnije („pokrivanje“ njihovog boravka radom matičnih

odgojitelja)

nepoželjna ponašanja (otimanje i bacanje igračaka, svađanje oko igračaka, izbjegavanje

pospremanja igračaka, tužakanje, prisvajanje tuđih predmeta, štipanje, čupanje, guranje,

grizenje, udaranje, vrištanje, emocionalni ispadi, nagle promjene u raspoloženjima,

samoozljeđujuća ponašanja i dr.)

veća prisutnost djece koja onemogućava pružanje više pažnje i vremena svakom djetetu

u skupini, a često uzrokuje veliku buku

pojedina djeca koja zahtjevaju mnogo individualnog pristupa (specifične povremene ili

trajnije zdravstvene, razvojne, odgojne i obiteljske potrebe, teškoće u razvoju, povučena

djeca, djeca s nižom razinom „emocionalne inteligencije“ , s još nedovoljno razvijenim

kompetencijama za rješavanje sukoba na prihvatljivi način, niskom razinom tolerancije

na frustraciju ili neuspjeh, oponašanje neprihvatljivih oblika ponašanja drugog djeteta i

dr.)

ponovo prilagođavanje pravilima skupine nakon povratka s ljetnih praznika, blagdana ili

vikenda

krizne situacije u obitelji (smrt roditelja, razvod, bolest i sl.)

neusklađenost roditeljskih odgojnih stilova s vrtićkim (osamostaljivanje u brizi za sebe,

svoje stvari i predmete, odvikavanje od pelena, dude, izlaganje neprimjerenim medijskim

sadržajima kod kuće, neprovođenje dogovorenih strategija u obiteljskom okruženju i sl.)

ponašanja vezana uz prilagodbu djeteta (plač, bijes, otimanje, bacanje, udaranje,odbijanje

kontakata, teža prilagodba, naknadne prilagodbe novoupisane djece ...)

nepovezanost dijela soba boravaka sa sanitarnim čvorom

tehničke okolnosti (fotokopiranje, printanje i sl.)

slabija vršnjačka interakcija kod pojedine djece s jezično-govornim teškoćama

53

Spoznajni razvoj


sljedeće :

ostvarivanje aktivnosti za poticanje spoznaje djeteta

razvijanje pažnje, koncentracije, pamćenja i zaključivanja u korelaciji s poticanjem

krupne i fine motorike

prorada područja: elementarni matematički pojmovi, predčitačke vještine, kreativno

mišljenje

teme ostvarenih sklopova aktivnosti ili projekata u radu s djecom (Senzomotorni

poticaji za djecu, Voćem do zdravlja, Moje tijelo, Zdrava hrana i prirodni sokovi, Od

zrna do ploda, Moja obitelj, Moje tijelo, Države Europske unije (Italija, Njemačka,

Engleska i Francuska), Ivanjski običaji, Zubi-zubar, Zdrava hrana, Vatrogasci,

Kazalište, Voće i povrće, Čuvamo naše zdravlje, Godišnja doba, Livada, Jabuka,

Promet, Domaće životinje, Životni ciklus kukaca, Putujemo Europom, Povijest Hrvata,

Grad Zaprešić, Čuvajmo našu planetu Zemlju, Parkovi prirode, Jezera i spilje, Muzeji,

Godišnja doba, Osjećaji, Bajke Ivane Brlić Mažuranić, Dinosauri, Naša planeta, Više

cvijeća, manje smeća, Životinje (domaće, šumske, afričke, polarne, vodozemci i ribe,

morske, hobotnice, meduze, školjke), Ocean, Sunce, Svojstva vode, Morsko dno,

Ljetno voće, Ljeto, Ja i moji prijatelji – upoznajemo se, Putujemo... Kukci i ptice ljeti,

Prijevozna sredstva, Opasnosti od vatre i sunca )

Problemi u ostvarivanju razvojnih zadaća u području spoznajnog razvoja

plač u vrijeme prilagodbe koji ometa pažnju djece

djeca sa specifičnim razvojnim potrebama (pažnja, logičko zaključivanje)

djeca koja traže mnogo individualnog pristupa , pažnje ili nadzora te prilagođavanje

aktivnosti mogućnostima djece (teškoće pažnje, logičkog zaključivanja i drugih

razvojnih potreba, neuporna, povučena, darovita djeca i sl.)

54

neprihvatljiva ponašanja koja ometaju (vrištanje, razbacivanje sredstava, otimanje

sredstava, uništavanje uradaka i sl.)

premalo „preklapanja“ rada odgojitelja za provođenje nekih aktivnosti

potreba osmišljavanja načina sortiranja plastičnog otpada unutar skupina

veći broj prisutne djece otežava provođenje nekih aktivnosti (npr. duže moraju čekati

na red)

Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo


sljedeće :

ostvarivanje aktivnosti za poticanje govora djeteta

navikavanje djece na kulturu govornog komuniciranja

poticanje svih oblika spontanog i vođenog izražavanja djeteta (govorom, tijelom,

pokretom, glazbom, likovno i dramsko)

Problemi u ostvarivanju razvojnih zadaća iz područja govora, komunikacije izražavanja i

stvaralaštva

broj prisutne djece (buka, gubljenje interesa zbog dužeg čekanja na red)

potreba za još više likovnih materijala (tempere, boja za prste, drvenih boja, pastela) i

glazbenih instrumenata

individualni pristup djeci ili pojačani nadzor djece sa specifičnim razvojnim potrebama

ili neprimjerenim ponašanjima

teškoće u govornom i jezičnom razvoju

ometanje aktivnosti od strane pojedine djece

plač djece u vrijeme prilagodbe

strah od priča s CD- a

nepažnja pojedine djece

velike individualne razlike među djecom u skupini (dobno mješovite skupine)

55

izostanak ciljanog angažmana roditelja u provođenju zadaća kod kuće

nesigurnost i otpor prema nekih oblicima izražavanja (npr. u likovnim aktivnostima,

komunikaciji)

prekidanje aktivnosti zbog raznih neophodnih intervencija (njega i higijena, sukobi i dr.)

Spontanost, inicijativnost i stvaralaštvo

Tijekom godine podržavana je i nadograđivana inicijativa djece i njihovo stvaralaštvo

davanjem podrške dječjim spontanim aktivnostima (pomaganjem, upućivanjem,

pohvaljivanjem, stvaranjem materijalno-organizacijskih uvjeta, iniciranjem projekata i sl.)

U jasličkim skupinama djeca su iskazala interes za sljedeće aktivnosti:

životno-praktične i radne : samostalno jedenje žlicom, pijenje svlačenje, izuvanje,

obuvanje, oblačenje, pospremanje stolica i sredstava na mjesto, pranje ruku, brisanje

nosa pomaganje drugoj djeci, izrada scenskih lutaka i kostima, novčanica, zastava i dr.

raznovrsne igre : bacanje i kotrljanje lopte, igre kuhanja, rezanje škaricama, igre

lutkama, igranje autićima, građenje drvenim kockama, igre Kuhanje, Liječnik,

Trgovina, Vatrogasac, Meteorolozi, Policajac, Proslava rođendana, Pečenje palačinki,

Doručak za prijatelje, Mikrofon je vaš, Beba, Igra soka, Presvlačenje lutaka, Mladenci,

Mama me vodi u vrtić i dr.)

umjetničke: slušanje priča i slikovnica

društveno-zabavne: zajedničke aktivnosti s drugim skupinama

izražavanja i stvaranje: pjevanje pjesmica, slušanje pjesmica i zabavljalice, pjevanje,

izvođenje tapšalica, zvukova, pjesmica, sviranje zvečkama, slušanje glazbe,

improvizacije štapnim lutkama, igre drvenim bojicama, olovkama, bojom, kredom,

gužvanje i savijanje papira, slikanje kistom, oblikovanje, igre lutkama – prstima ,

crtanje kruga i lica, izmišljanje pokreta uz glazbu, improviziranje tekstova pjesmica na

neku temu, iskazivanje emocionalnih stanja, pjevanje s pokretima, djeca „čitaju“ priče,

igre pantomime , plesanje uz glazbu

istraživačko-spoznajne: istraživanje poticaja u sobi, igre zvučnim igračkama,

prepoznavanje i imenovanje likova, manipuliranje plodinama, umetanje, vađenje,

56

nabadanje, provlačenje, listanje slikovnica, igre umetaljkama, senzomotoričkim

igračkama, „Čarobna vrećica“, taktilne i igre slagaricama, istraživanje boca punjenih

raznim materijalima

specifične s kretanjem: puzanje, hodanje uz pridržavanje, provlačenje, kretanje

poligonom, tjelovježba, penjanje, elementarne igre,

U vrtićkim skupinama zapažen je interes za sljedeće aktivnosti:

životno-praktične i radne : izuvanje i obuvanje, vezanje vezica, svlačenje i oblačenje,

razvrstavanja i slaganje igračaka, razmještaj igračaka po kutićima, izrada ukrasa za bor,

lampica, adventskog vijenca, izrada igračaka i druge opreme za aktivnosti (ribički štap,

ribe, šuma, oprema za policajce i vatrogasce, krušna peć, društve igre, dekoracije,

mobiteli, uređaji, prometna vozila), samoposluživanje, serviranje kod obroka,

pospremanje suđa, pranje, organiziranje kutića divljih životinja, uvažavanje posebnih

potreba djeteta i pomaganje, „uređivanje“ dvorišta skupljanjem suhog lišća

raznovrsne igre : igre neoblikovanim materijalima, aktivnosti s kinetičkim pijeskom,

građenje sitnim elementima, igra stazama, poligonima i vozilima, građenje željezničkih

prometnica, korištenje likova životinja u građevnim aktivnostima, igre u pješčaniku

prirodninama, prebacivanje pincetama iz posude u posudu graha, leće i kukuruza,

lijepljenje, konstruiranje od trakica i oblika i neobikovanim materijalima (stiropor,

štapići za roštilj, tuljci, kartoni, kolutovi, i dr,), igre u kutićima kuhinje, lutaka, frizera,

kaširanim kućicama za lutke, korištenje plodina u kutiću kuhinje, igre Kuhanje,

Majstori, Popravljači automobila, Vatrogasci, Policajci, Veterinar, Mala tržnica, Ured,

Ženski i muški zbor, Gladijatorske igre, Kraljevska obitelj

umjetničke: izbor priča, glazbe i slikovnica, pričanje priča u kutiću slikovnica

društvene i društveno-zabavne: Čovječe, ne ljuti Oblaci, memory Svjetske

znamenitosti , Abeceda, domino loto, šah, Monopoly Mikado, Put oko svijeta

izražavanja i stvaranje: igre lutkama, pedagoški neoblikovanim materijalima

plesanje, izmišljanje plesnih pokreta, neoblikovanim i likovnim materijalima na nove

načine, osmišljavanje igrokaza, otiskivanje boje spužvicama i pvc vilicama slikanje

kistom, valjcima, spužvicama, pjevanje, igre s pjevanjem i pokretima, izražavanje

57

govorom u svim situacijama (razgovori o doživljajima, čitanje priče kao teta i

postavljanje pitanja o priči, prepričavanje događaja i priča, objašnjavanje pojmova,

reproduciranje stihova, izvođenje brojalica), oblikovanje (plastelinom, sjemenkama,

grančicama, oblutcima), rezanje, bojenje temperama i vodenim bojama, pjevanje i

recitiranje na talijanskom, izrada stripova, dramatizacije i scenske igre, izvođenje

ritmova, mali orkestar, scenske igre štapnim i lutkama od plodina i na kuhačama,

plodinama, izvođenje predstava, igre prstima i gestama

istraživačko-spoznajne: praćenje adventskog kalendara, redovito obilježavanje koji je

dan u tjednu, igra u rasipnom centru, istraživanje prirodnog i umjetnog svjetla, mirisa,

slaganje puzzli, izrada plakata, proučavanje kukaca, rješavanje labirinata i „mozgalica“,

pisanje slova, pisanje u blokove, prepoznavanje slova, čitanje, čitanje natpisa na

ambalaži, zbrajanje i oduzimanje, prezentacija projekata pred skupinom, rješavanje

radnih listova, vježbe za grafomotoriku, igre Pogodi po opipu, okusu, opisu, lociranje

nekih kulturnih znamenitosti, nabrajanje mjeseca u godini, navođenje poznatijih pisaca,

korištenje osobnih podataka, snalaženje na satu, crtanje grbova nogometnih klubova i

zastava nogometnih reprezentacija

specifične s kretanjem: potezanje konopa, igranje nogometa, svladavanje poligona,

trčanje štafete , pokretne igre (Vjetar, Mačka i miš), korištenje rekvizita kod jutarnje

tjelovježbe, hrvanje, boks, dječje tradicionalne igre

4.1.3. Odgojno – obrazovni rad u ljetnom razdoblju

07. i 08. 06. 2017. g. provedene su dvije radionice za izradu ljetnih planova rada

prema kriteriju razvojne primjerenosti, a na osnovi procjene razvojnog statusa djece u

skupinama.

Uz uobičajene elemente karakteristične za sva razdoblja planiranja, naglasak je stavljen na:

sigurnosno- zaštitne kriterije (ažuriranje važnih podataka o specifičnim zdravstvenim,

razvojnim i drugim potrebama djece, klimatski uvjeti, nadzor djece)

58

kvalitetan prijenos informacija o događanjima u skupini između odgajatelja

pravovremenu pripremu raspoloživih sredstava za boravak na zraku i rad općenito

stvaranje pozitivne socio-emocionalne klime u uvjetima spojenih skupina

raznovrsnu ponudu primjerenih sadržaja tj. poticaja

kvalitetnu suradnji s roditeljima (pravovremeno obavješćivanje o promjenama u

organizaciji rada u ljetnom razdoblju, međusobno informiranje o djetetu, osiguravanje

odjeće, obuće, zaštitnih sredstava i drugih materijala za zdrav i ugodan boravak djeteta u

vrtiću, dostupnost i primjenjivanje postojećih protokola)

U razvojno poticajnom smislu naglasci ljetnih planova odnose se na:

- usmjerenost na ostvarivanje važnih zadaća na poticanju tjelesnog i psihomotornog, socio-

emocionalnog i razvoja ličnosti, spoznajnog razvoja te razvoja govora, komunikacije,

izražavanja i stvaralaštva

- planiranje i provođenje aktivnosti koje će pomoći djeci da se snađu u uvjetima spojenih

skupina

- zastupljenost aktivnosti koje će stvarati vedru atmosferu

- aktivnosti za stjecanje direktnih senzomotoričkih iskustava djeteta (osobito igre

prirodninama, vodom i drugim neoblikovanim materijalima)

- aktivnosti za višestruko izražavanje potreba, osjećaja i interesa kroz razne načine

- aktivnosti s kretanjem na otvorenom prostoru uvažavajući kriterij sigurnosti, pojačanog

nadzora te planiranje ranijeg ulaska i izlaska

- životno-praktične aktivnosti, a osobito one u vezi s brigom za osobne stvari, sredstva,

prostor, biljke i sl.

- podržavanje i nadograđivanje dječjih spontanih aktivnosti i stvaralaštva

- ulogu odgojitelja kao organizatora i suigrača

59

- dogovaranje s djecom o mjestu boravka, nadzor aktivnosti i kretanja djece te

pravovremeno interveniranje kod nepoželjnih i opasnih ponašanja

- organizacijsko-materijalne uvjete ( pravovremenu i kvalitetnu materijalno-organizacijsku

pripremu, odabir i optimalno korištenje vanjskih i unutarnjih prostora prema rasporedima

iznošenje sredstava, pospremanje sredstava uz uključivanje djece proporcionalno njihovim

sposobnostima, brigu o zajedničkim sredstvima)

Razvojne zadaće ostvarivale su se u uvjetima mješovitih odgojnih skupina:

1 – 3 godine: Sovice i Srčeka

2 – 4 godine: Mravići,Vrapčići, Šapice i Kikići

3 – 6 godina: Loptice, Cipelići, Jabučice i Slonići

3 – 7 godina: Noina lađa i Lavić Simba

4 – 6 godina: Sunce, Mačići, Suncokreti, Jaglaci, Bubamare

6 – 8 godina: Kapljice, Kockice, Oblačići, Vlakić

Unaprjeđivanje prostorno-materijalnih uvjeta provodilo se putem: nadopunjavanja

postojećeg fonda sredstava prema interesima djece, razmještanjem centara za igru,

obogaćivanje novim materijalima (voda, boje i drugi likovni materijali, razni spremnici,

šprice, crijeva kutije, školjke, češeri, pijesak, kamenčići, senzomotoričke boce, lutke, odjeća,

slagarice, naticaljke, umetaljke, pedagoški neoblikovani materijal, slikovnice i drugi slikovni

materijali, autići, kolica, deke, čunjevi, hodalice, lopte, sredstva za tržnicu i dr.),

osiguravanje preglednosti i održavanje urednosti, osiguravanje zaštite (hladovina, tende,

voda za piće, kape, zaštita kože), boravak na otvorenom od jutarnjih sati (preseljenje

pojedinih centara na terase), organizacija prostora za „nespavače“ izvan sobe boravka radi

osiguravanja više prostora za igru u dnevnim boravcima, postavljanje aplikacija s ljetnom

tematikom i drugo

Za stvaranje grupne kohezije u uvjetima spojenih skupina i, s tim u vezi,

emocionalne sigurnosti te privrženosti djeteta tijekom ljetnog razdoblja korisnima su se

pokazali sljedeći postupci i aktivnosti : osiguravanje dovoljno raznovrsnih poticaja i

60

sredstava, individualni pristup, davanje jednakih radnih uloga djeci iz različitih skupina,

poticanje pozitivnog stava prema prijateljima iz drugih skupina, poticanje na tješenje,

dijeljenje, dogovaranje i pomaganje (u oblačenju, vezanju vezica, pospremanju igračaka),

usmjeravanje na usklađivanje vlastitih i potreba druge djece, zajedničke igre na tepihu, u

krugu, igre s pjevanjem i elementarne (Čvorak, U podrumu je tama), igre upoznavanja (Ja

sam..ti si..,Što volim – ne volim), socijalne igre (Pogodi tko te zove – tko se sakrio – tko se

javio...), mali festivali i nastupi, pričanje priča (pričaonica „Prsten na morskom dnu“),

čitanje i gledanje slikovnica (Riba duginih boja, Medo Tobi na brodu, Jožek i Ježek),

pjesme, brojalice, razgovori o prijateljstvu, zajedničko izricanje zahvale prije jela, društvene,

igre s pjevanjem, plesanje uz glazbu (Krug prijateljstva), tapšalice, igre lutkama za prste,

izrada plakata, likovno izražavanje, miješani parovi (npr. kod tjelovježbe,

samoposluživanja...), sportske timske igre, „vesele stolice“, druženja više skupina, igre u

pješčaniku, obiteljskom centru, centru za građenje i konstruiranje i drugo.

U svrhu „otvaranja“ skupina tj. poticanja međugrupne suradnje provodile su se

različite aktivnosti: gradnja pruge i vožnja vlakića, spuštanje niz tobogan, igre u pješčaniku,

elemenatrne igre, kuhanje ručka lutkama, igre vodom, nogomet, gumi-gumi, štafetne igre,

prenošenje vode u čašama, povlačenje užeta, šetnja dvorištem, utrkivanje na štulama,

pričaonice priča, slušanje stihova i pjesmica, gledanje slikovnica, male scenske

improvizacije, Pogodi tko sam, Jakove, gdje si, Slovo na slovo, Pošto, kume?, malo kino,

otiskivanje temperom, izrada kolaža, crtanje kredom po betonu, nizanje perlica, kreativne

gumice, razmjena i posuđivanje igračaka, mali recitatorski i pjevački nastupi, slaganje

kocaka na dekicama, društvene igre i drugo.

U području TJELESNOG I PSIHOMOTORNOG RAZVOJA tijekom ljetnog

razdoblja osobito se doprinosilo razvoju sljedećih dječjih kompetencija:

razvoj prirodnih i složenih oblika kretanja (bosim nogama, trčanje, penjanje, provlačenje,

kretanje s promjenom smjera, spuštanje, poskakivanje, skakanje, kotrljanje, svladavanje

poligona)

61

stjecanje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja

razvoj ravnoteže (hodanje po suženoj površini)

razvoj spretnosti, brzine, preciznosti, snage i izdržljivosti

razvoj prostorne orijentacije i samostalnog organiziranja ili kretanja u različitim

formacijama (hodanje u parovima, oblikovanje kruga, vrste)

baratanje predmetima (bacanje, hvatanje, kotrljanje lopte i gađanje u cilj, razvoj

okulomotorne koordinacije i fine motorike, a osobito u zadovoljavanju osnovnih potreba t

stjecanju predčitačkih vještina, raznim oblicima likovnog izražavanja te praktičnim

aktivnostima

U području SOCIOEMOCIONALNOG I RAZVOJA LIČNOSTI tijekom ljetnog

razdoblja osobito se doprinosilo razvoju sljedećih dječjih kompetencija:

razvoj pozitivnih emocionalnih odnosa (bliskosti, privrženosti, ublažavanje strahova,

stvaranje osjećaja sigurnosti)

poticanje pozitivne socijalne interakcije s djecom iz drugih skupina, druženje, igra i

zajedničke odgovornosti, kulturno ophođenje, dogovaranje i poštivanje pravila

osamostaljivanje u zadovoljavanju osnovnih potreba, u brizi za sebe i okolinu

razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi

stvaranje navika održavanja osobne higijene i urednosti prostora i predmeta

razvoj radnih navika i upornosti u obavljanju zadataka

izražavanje osjećaja na društveno prihvatljiv način i mirno rješavanje sukoba

U području SPOZNAJNOG RAZVOJA tijekom ljetnog razdoblja osobito se

doprinosilo razvoju sljedećih dječjih kompetencija:

upoznavanje načina dolaženja do informacija i odgovora putem različitih materijala

poticanje na istraživanje i eksperimentiranje

razvoj vizualne percepcije

razvoj mišljenja i logičkog zaključivanja

62

stjecanje znanja o sebi (ime i prezime, naziv skupine, prijatelji, dijelovi tijela)

prepoznavanje odjevnih predmeta, prostora i namještaja te rasporeda u prostoru

stjecanje novih spoznaja vezanih uz okolinu te kvantitativnih i kvalitativnih svojstava i

uzročno-posljedičnih veza (prometna sredstva i znakovi, ponašanje u prometu, putovanje,

zanimanja u prometu, gradovi na jadranskoj obali, rječnik za boje na engleskom jeziku,

važnost i načini zaštite od sunca, kukci, morske životinje, školjke, more, boja, oblik,

veličina, prostorni odnosi, voće, zdrava prehrana, voda i njezina svojstva, aktivnosti ljudi

ljeti, ljetne meteorološke pojave, magneti, kosina, geometrijski likovi i dr.)

razvoj pamćenja (reproduciranje stihova, povezivanje slike i riječi)

Zbog specifične ljetne organizacije (spajanje više skupina, češće izmjene odgojitelja) i

sigurnosno-zdravstvene preventive (veća fluktuacija u dolaženju, veći vremenski raspon u

prikupljanju, visoke temperature i UV-zračenje) nisu ostvareni izlasci izvan vrtića.

U području GOVORA, KOMUNIKACIJE, IZRAŽAVANJA I STVARALAŠTVA

tijekom ljetnog razdoblja osobito se doprinosilo razvoju sljedećih dječjih kompetencija:

svakodnevna komunikacija i spontano iskazivanje potreba, osjećaja i ideja

širenje opsega rječnika

razvoj artikulacije glasova

govorno izražavanje (brojalice, izražavanje osjećaja, imenovanje, ponavljanje teksta uz

nadopunjavanje, pričanje po slikama, sjećanju, postavljanje pitanja i davanje odgovora,

ekspresivni govor)

razvoj govorne analize i sinteze

pjevanje s ili bez pokreta

likovno izražavanje poznatim tehnikama na nove načine i novim tehnikama

izražavanje scenskim lutkama

razvoj glazbenog pamćenja i slušne percepcije

Dominantni oblici suradnje s roditeljima bili su svakodnevna kratka komunikacija

prilikom dolaska ili odlaska djeteta te pružanje informacija roditeljima putem

63

pravovremenih pismenih obavijesti na kutiću za roditelje ili vratima sobe boravka (tjedni

planovi, rasporedi rada, donacije roditelja u sredstvima za rad - papir, bojanke i igračke,

briga o obveznim sredstvima za individualnu upotrebu - pelene, maramice, zaštitne

kreme, označavanje osobnih stvari i sl., povratne informacije o odgojno-obrazovnom radu

- izjave i radovi djece, foto zapisi iz rada i dr.)

4.2. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada u programu predškole

U pedagoškoj 2016./17. godini program predškole proveden je u 1 odgojnoj skupini i to u

Zaprešiću. U skupini je bilo upisano 15 djece. Prosječna prisutnost u skupini „Pčelice” bila

je 12 djece. Razlozi izostanka bile su uglavnom viroze te nemogućnost dovođenja.

Program se ostvarivao u područnom objektu u posebno osiguranom prostoru koji je

dopunjen didaktom i potrošnim materijalom (sredstva dobivena od Ministarstva, izrađivana,

posuđivana iz drugih skupina, donirana i zajednička kao što su sportski rekviziti u novoj

dvorani, sprave na dvorištu i slično).

U osiguravanju razvojno poticajne sredine nabolje su iskorišteni:

razna sredstva za sportske i druge tjelesne aktivnosti (mogućnost korištenja

opremljene sportske dvorane u područnom objektu)

sredstva za likovno i govorno-scensko izražavanje djece (koja su uglavnom osigurali

roditelji)

sredstva za glazbeno izražavanje (izrađena u suradnji s djecom i roditeljima)

sredstva za istraživanje (izrađena od strane odgojitelja)

pedagoški neoblikovani materijali (prikupljena od strane odgojitelja ili donirana)

audio-vizualna sredstva (potrebno je dopunjavanje)

64

U programu su programskih djelatnosti bile zastupljene prema sljedećem rangu (u odnosu na

njihovu učestalost) :

1. specifične aktivnosti s kretanjem

2. istraživačko-spoznajne

3. raznovrsne igre

4. životno-praktične i radne

5. društvene i društveno-zabavne

6. umjetničke

7. raznovrsno izražavanje i stvaranje

Podržavani su dječja inicijativa i stvaralaštvo u sljedećim aktivnostima:

pjevanje

plesanje rock and rolla

tjelesne aktivnosti na traci

izrada lutaka

igre na otvorenom prostoru s pravilima

presvlačenje

Razvijanje kompetencija iz Programa rada s djecom predškolske dobi navedeno je u

poglavlju 4. 3.

Skupina je bila uključena u pripremne aktivnosti za provedbu CAP – programa.

Ostvarena su dva izlaska iz vrtića (posjet gradskoj knjižnici i osnovnoj školi Ljudevita

Gaja).

Kvaliteta suradnje s roditeljima, stručnim timom, knjižnicom i osnovnom školom Ljudevita

gaja procijenjena je s 5.

Kao problemi u radu navedeni su prostorno-materijalni uvjeti (kvadratura sobe boravka i

nenatkrivena terasa)

U skupini su bile dvije odgode upisa u osnovnu školu.

4.3. Ostvarivanje Programa rada s djecom predškolske dobi

Program rada s djecom predškolske dobi ostvarivali smo kroz:

65

redoviti 10-satni program (skupine Kapljice, Kockice, Ivančice, Leptirići, Lastavice,

Oblačići, Vlakić i Lavić Simba)

10 - satni Program vjerskog odgoja s djecom predškolske dobi (skupina Noina lađa)

poseban program predškole za djecu koja nisu uključena u redoviti 10–satni program

(skupina Pčelice)

U ostvarivanju zadaća nastojali smo slijediti načela:

fleksibilnosti odgojno-obrazovnog procesa

partnerstva vrtića s roditeljima i širom zajednicom

osiguravanja kontinuiteta u odgoju i obrazovanju

otvorenosti za cjeloživotno učenje

spremnosti na unaprjeđivanje prakse

Naš osnovni cilj bio je zadovoljavanje djetetove potrebe za sigurnosti i pripadnosti,

samopoštovanjem i samoostvarivanjem osobnih potencijala i specifičnih posebnih

potreba.

Polazili smo od osobitosti i potreba djece i usmjeravali se na razvoj i unapređivanje

njihovih tjelesnih, socio-emocionalnih, spoznajnih, komunikacijskih i stvaralačkih

mogućnosti kao i vještina potrebnih za nove oblike učenja.

Na taj smo način željeli utjecati i na razvoj djetetove pozitivne slike o sebi, emocionalne

stabilnosti i njegovih različitih kompetencija.

Podaci iz godišnjeg vrednovanja pokazuju da se u prethodno navedenim skupinama

uvijek ili često radilo na poticanju većine kompetencija djeteta iz Programa.

Iznimka su kompetencije koje su poticane rijetko ili nikada što bi trebao biti korektiv

za sljedeću pedagošku godinu. Pri tome treba imati na umu činjenicu da je procjenjivanje

prema istim kriterijima provedeno i u četiri skupine u kojima je broj djece školskih

obveznika bio vrlo malen (ubrajajući najavljene odgode od škole).

Uzevši u obzir navedeno, prilikom planiranja i ostvarivanja Programa treba osigurati

materijalne uvjete i više razvijati sljedeće kompetencije:

66

1. digitalnu

usvajanje osnovnih znanja o načinu korištenja informacijsko-komunikacijskih

tehnologija u svakodnevnom životu (poznavanje dijelova osobnog računala i njegove

namjene - svladavanje postupka njegovog uključivanja i isključivanja – pokretanje

odabranih primjerenih programa i snalaženje u njima

upoznavanje drugih sredstava informacijsko-informacijskih tehnologija (tablet,

smartfon)

upoznavanje s potencijalnim rizicima pri korištenju informacijsko-komunikacijskih

tehnologija

korištenje nekih sredstava informacijsko-komunikacijske tehnologije u svrhu

komunikacije, osobito u sigurnosno ugrožavajućim situacijama

korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u svrhu igre i učenja (uz pomoć

odraslog i samostalno)

istraživanje uz pomoć o načinu korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u

području kreativnog izražavanja

poticanje suradnje s vršnjacima i zajedničkog rješavanja problema pri korištenju

različitih informacijsko-komunikacijskih sredstava

2. komunikaciju na stranim jezicima

usvajanje informacija o postojanju stranih jezika, prisutnosti različitih jezika u svojoj

okolini i poticanje interesa za iste

rad na usvajanju informacija (nabrojati neke strane jezike, pridružiti ih

odgovarajućim narodima / državama, znanje o postojanju jezika koji su jako stari

npr. latinski, starogrčki, starohebrejski)

prisjećanje gdje se sve strani jezik upotrebljava (film, TV, slikovnice, putnički

promet, turistički vodič, računalne komande i sl.)

67

ponavljanje nekih fraza / idioma stranoga jezika

izmišljanje „svog” jezika, pisma i sporazumijevanje na taj način

3. učiti kako učiti

poticanje na korištenje načela „što znam, što želim saznati, što sam naučio-la” pri

usvajanju novih vještina

poticanje spremnosti za korištenje različitih izvora kako bi usvojilo željena znanja i

informacije

poticanje na korištenje različitih tehnika aktivnog učenja

razvijanje sposobnosti predviđanja u kojem vremenskom slijedu će se baviti

situacijama i aktivnostima, eksperimentiranjem, osjetilnim istraživanjem,

promijeniti, napraviti, riješiti, zaključiti

poticanje da zna učinkovito koristiti vrijeme za stjecanje novih znanja

razvoj razumijevanja vrijednosti znanja u svakodnevnom životu

razvoj razumijevanja važnosti stjecanja novih znanja kao sastavnog dijela nastavka

obrazovanja

usvajanje znanja da se u učenju može pozvati na prethodno stečena znanja i iskustva

usvajanje znanja o utjecaju individualnog (osobnog) i grupnog (suradničkog) rada na

proširivanju znanja

razvoj razumijevanja vrijednosti grupnog rada u pronalaženju, stjecanju i

provjeravanju znanja

usvajanje znanja važnih za vrednovanje elemenata svog rada

usvajanje znanja važnih za samostalno izlaganje tijeka i rezultata vlastitog bavljenja

nekom aktivnošću

68

poticanje n a korištenje kritičkog prosuđivanja pri rješavanju problema i različitim

istraživanjima i koliko će mu vremena za to biti potrebno

razvijanje sposobnosti korištenja viših misaonih procesa (uspoređivanje,

povezivanje, nizanje, prdviđanje, prosuđivanje, obrazlaganje, zaključivanje,

zamišljanje, stvaranje

4. komunikaciju na materinskom jeziku

razvoj svijesti o različitim vrstama književnog teksta (bajke, pjesme, lirska poezija,

kazalište, kratke priče) i njihovim osnovnim karakteristikama

razlikovanje narječja, stranih jezika, govora mladih (slenga), tehnoloških izraza

vezanih uz uporabu digitalne tehnologije

razvoj svijesti o promjenjivosti jezika i oblicima komunikacije tijekom vremena i u

različitim zemljopisnim, društvenim i komunikacijskim okruženjima

komunikacija s vršnjacima i odraslima iz različitih jezičnih sredina i razvijanje

svijesti o multijezičnosti

komuniciranje u pismenom obliku, razumijevanje poruka u raznim situacijama i u

različite svrhe

5. matematičku i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

upoznavanje najistaknutijih hrvatskih znanstvenika i njihovog doprnosa za dobrobit

čovječanstva (Tesla, Penkala, Vrančić...)

razumijevanje temeljnih kemijskih i fizikalnih zakonitosti neposredne okoline

prepoznavanje brojki na satu i znanje da njima mjerimo vrijeme (povezivanje s

aktivnostima tijekom dana)

69

samostalno ili uz pomoć provođenje jednostavnih promatranja i eksperimente te

donošenje zaključaka o elementarnim kemijskim i fizikalnim zakonitostima

prisutnima u svakodnevnom životu (voda, svjetlost, zrak, magneti, kosine...)

rješavanje geometrijskih zadataka (pr. Kako od kvadrata dobiti 2 trokuta ! Složi

trokut pomoću trake! Koliko trebaš štapića za složiti kvadrat?...)

6. kulturnu svijest i izražavanje

upoznavanje biološke i kulturne raznolikosti naroda Europe i svijeta

podržavanje i razvijanje interesa za prirodne i kulturne osobitosti, život ljudi, jezike i

običaje drugih naroda i zemalja

upućivanje na poželjno reagiranje u slučaju zlostavljanja (CAP-program)

usvajanje znanja o važnosti i funkcioniranju hitnih službi, poznavanje važnih

telefonskih brojeva (roditelji, 112,,,)

7. inicijativnost i poduzetnost

osvješćivanje o utjecaju individualnog (osobnog) i grupnog (suradničkog) rada na

rezultate rada

osvješćivanje o vrijednosti grupnog rada (da zajedno možemo više, bolje, brže)

upoznavanje razlika između papirnatog i kovanog novca

upoznavanje uzročno posljedičnih odnosa rada roditelja i vrijednosti novca u

svakodnevnim životnim situacijama

8. socijalnu i građansku

upoznavanje, objašnjavanje i prakticiranje osnovnih principa demokratskog

odlučivanja

9. motoričke

razvijanje složenijih motoričkih vještina kao što su vožnja biciklom, rolanje,

klizanje, plivanje

70

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE

Tijekom godine provedeni su svi planirani interni i vanjski, te individualni oblici stručnog

usavršavanja (interni stručni aktivi, radni dogovori, odgojiteljska vijeća, vanjski stručni

skupovi za ravnatelja, stručne suradnike i odgojitelje, konzultacija stručne literature i

časopisa).

Stručne teme s ovogodišnjih internih stručnih aktiva i odgojiteljskih vijeća:

o Kurikulum Vrtića i Prijedlog Godišnjeg plana i programa rada za pedagošku 2016. /

17. godinu

o Poticaji i aktivnosti iz područja senzomotorike za djecu jasličke dobi

o Didaktičke igre od prirodnih i neoblikovanih materijala za djecu od 2 do 4 godine

života

o Suzbijanje dječjih strahova putem bajke

o Kako pričati priče

o Igrokazi za djecu

o Poticanje govornog razvoja putem izmišljanja priča

o Njegovanje kulturne baštine kroz etno-projekt

o Kreativnost u likovnom, dramskom i plesnom izrazu djeteta

o Prilagodba u jasličkoj skupini

o Zašto i kako nuditi poticaje u centrima za igru

o Treći odgajatelj u skupini

o Projekt „Svemir – Sunčev sustav“ u predškolskoj skupini

o Od odgajatelja do odgajatelja-mentora

o Likovne aktivnosti djece u dobi od 2 – 4 godine života

o Dijete s dijabetesom u odgojnoj skupini

o Najranija jaslička dob – izazov za odgojitelja

o Igrokazi i „storytelling“ u dječjim jaslicama

o Projekt „Dvorci“

o Komunikacijski roditeljski sastanak – radionica za roditelje

o Jesenska katehetska škola

71

o Program poticanja emocionalne inteligencije djeteta

o Poticanje pozitivnih oblika ponašanja kod djece u dobi od 2 – 5 godina života

o Primjena Montessori metode u redovnom vrtiću

o Ugradnja elemenata senzorne integracije u vrtićke programe 1 (Taktilni,

vestibularni i proprioceptivni sustav)

Teme s radnih dogovora: Obilježavanje 30- te godišnjice rada Vrtića, ponuda radnih

listova, Priprema za školu, prilozi za odgojno-obrazovni rad (radni materijali, stručna

literatura, slikovnice), posjet školi, konzultacije s roditeljima, odgode od škole, roditeljski

sastanci s temom „Priprema za školu”, rad s roditeljima s djecom koja imaju posebne

potrebe, grafomotoričke vježbe, materijali za poticanje govornog razvoja, logopedska

trijaža, odgojno-zdravstveni programi, posjeti stomatologu, prezentacija didakte izrađene od

strane vrtićke interesne skupine, formiranje interesnih skupina, naputci za prezentiranje

vlastite odgojno-obrazovne prakse, tehnička pitanja (potrošni materijali, didakta, oprema i

uređaji i sl.), predstave, susreti, druženja, posjete, javni nastup, svečanosti, izložbe i slična

događanja na razini više skupina, Vrtića i grada Zaprešića, 13. Sportski susret zaprešićkih

vrtića, podjela poklona svetoga Nikole, korištenje polivalenta u centralnom objektu, foto

prilozi za WE-stranicu vrtića, radionice interaktivnog planiranja na temelju procjena

razvojnog statusa djece, likovni natječaj Katastrofe i snage sustava civilne zaštite 2017.,

završna svečanost „Vrtuljku za 30-ti rođendan”, preporuke za javni nastup djece, igraonica

za roditelje i djecu predškolce „Mala škola za veliku školu”, način periodičnog vrednovanja

rada u ljetnom razdoblju, uređenje unutarnjih prostora, osmišljavanje novih poticaja u

vanjskom prostoru, vanjski stručni skup povodom 30-te obljetnice vrtića Vrtuljak i

Maslačak „Okruženje za učenje”, dovršetak radne godine i pripreme za novu pedagošku

godinu, pripreme za ljetni rad, didakta, dokumentacija i drugo.

72

EVALUACIJA RADNIH DOGOVORA PLANIRANJA 2016/2017 (N=29)

1. Procjena korisnosti radnih dogovora planiranja u pedagoškoj 2016/2017 u odnosu

na radne dogovore 2015/2016.

PROŠLE GODINE N JEDNAKO N OVE GODINE N

Jer su bila oba

odgojitelja i planiranje je

bilo isključivo za

odgojnu skupinu

3 Zajedničko planiranje je

korisno zbog razmjene

iskustva, dobivenih

smjernica, upoznavanja s

novim idejama i

prilozima. Timski rad na

svaki način je koristan

3 Zbog rada u manjim

grupama. Puno je

praktičniji, učimo i

radimo zajedno.

Interaktivno sudjelujemo

svi. Direktno

izmjenjujemo ideje,

prijedloge, mišljenja.

Lakše se prezentira i

svatko može iznjeti svoje

mišljenje i iskustva. Sve

aktivnosti i zadaće smo

izlagali. Konkretnije i

kvalitetnije se radilo na

nivou skupina djece

slične dobi

8

Zbog vremena

održavanja (zbog umora

se teško koncentrirati i

pratiti, budemo bez

pauze nakon

neposrednog rada)

2 Uvijek se radi o istim

zadaćama i aktivnostima.

Uvijek planiram jednako,

ali vidim da dosta ljudi

mješa zadaće i aktivnosti

2

Ove godine mi je

konačno sjelo koje

aktivnosti pripadaju u

koja područja planiranja.

Rad u malim skupinama

pomogao mi je čuti

primjere ostalih kolegica

2 U planiranju mi pomaže

dugogodišnja praksa,

radionice su samo

podsjetnik

1 Bili smo upućeni što je

dobro, a gdje smo možda

pogriješili. Usput

doznamo da li dobro

ispunjavamo i kako

kvalitetnije ispuniti

pedagošku

dokumentaciju

2

Zbog lakšeg planiranja

razvojnih zadaća

1 Svaki odgojitelj bi trebao

voditi brigu o potrebama

svoje skupine i pisati

plan prema osobnim i

grupnim potrebama.

1 Lakše i s više ideja mogu

pristupiti konstruiranju i

realizaciji svih zadataka

1

73

Nepotrebno je

opterećivanje odgojitelja

za potrebe ostale djece

takve dobi.

Ideja „novog planiranja“

još nije jasna svima pa se

gubi vrijeme na

ponavljanja i

objašnjavanja

1 Ciljano smo planirali za

određenu dob djece

1

2. SMATRATE LI DA SU RADIONICE PRIDONJELE PODIZANJU STRUČNE

KOMPETENCIJE U PODRUČJU PLANIRANJA? (NPR. ODREĐIVANJE

PRIORITETNIH ZADAĆA NA KOJIMA ĆETE INTENZIVNIJE RADITI,

ISPRAVNIJE FORMULIRANJE RAZVOJNIH ZADAĆA, IDEJE ZA NOVE

AKTIVNOSTI?)

AKO JESU, U KOJEM SMISLU? N

Razmjena konkretnih iskustava iz prakse i ideja s kolegicama doprinjela je podizanju

stručne kompetencije. U suradnji s kolegicama dobivamo nove ideje.

10

Bolje razumijevanje tematike i korištenje stručnih termina. Jasnije razlikovanje

zadaća i aktivnosti i točnije formuliranje razvojnih zadaća. Direktno na licu mjesta

saznajemo što krivo pišemo i kako treba napisati.

7

Lakša procjena razvojnog statusa. Pomoću razvojnih procjena osvješteni su nam

prioritetne zadaće. Ciljano smo procjenjivale svako dijete, što možda inače ne bi.

Gledamo dijete kao pojedinca.

7

Usmjerila sam se na konkretne zadaće i aktivnosti 1

Provodio se individualiziran rad 1

Boljoj komunikaciji 1

Uspoređivanje s djecom drugih skupina slične dobi 1

74

3. KOLIKO JE BILO KORISNO:

A) PROCJENJIVATI RAZVOJNI STATUS UZ POMOĆ LISTA ZA PROCJENU?

Zašto? N

Lakše je napraviti procjenu kad imamo napisane zadaće. Daju nam okvirne smjernice

što dijete može, a što treba dalje poticati i kakve aktivnosti osmišljavati. Uočljiviji su

podaci potrebni za daljnje planiranje, na što treba staviti naglasak. Zbog detaljnijeg

određivanja zadaća i osmišljavanja aktivnosti.

8

Pomaže kod procjene svakog djeteta pojedinačno, bolje se uočavaju potrebe djece,

više se individualno prati svako dijete, bolje se uočavaju razlike među djecom.

Grupno djeluje da svi sve mogu, ali individualno su velike razlike u postignućima.

Kod neke djece sam se iznenadila da ne mogu neke stvari.

7

Pratimo napredak u statusu djece 1

Usuglašavanju jasnih zadataka s kolegicom i zajedničkom radu na istima 1

Podsjetilo me na neke aktivnosti koje mogu provesti s djecom 1

Dovoljno poznajemo svoju skupinu i bez te liste 1

Ponekad nejasno postavljeno pitanje ili neprimjereno dobi 1

B) USPOREĐIVATI RAZVOJNI STATUS SVOJE SKUPINE S ISTIM DRUGIH

SKUPINA DJECE SLIČNE DOBI?

75

Zašto? N

Radi razmjene iskustva. Razmjena iskustva je uvijek pozitivna. Radi usporedbe

eventualnih odstupanja. Dobijemo bolju sliku svoje skupine, u čemu smo napredni,

na čemu treba više raditi. Procjena vlastitog rada i postignuća.

12

Usporedba statusa doprinosi boljim postignućima 2

Smatram da je to individualno,da se razlikuje od grupe do grupe, dosta ovisi o načinu

rada s djecom te o odgojiteljima, koje aktivnosti više provodei tj. koje im više leže

(likovne, sportske...). Specifičnosti skupina su jako bitne, skupine iste dobi se jako

razlikuju u postignuću. Zbog specifičnosti skupine u kojoj sam radila- jako puno

djece s posebnim potrebama

2

Proširivanje ideja 1

Nevažna mi je druga skupina 1

Smatram da razvojni status nije procjenjen korektno 1

c) S KOLEGICAMA U MANJOJ GRUPI PLANIRATI RAZVOJNE ZADAĆE

Zašto? N

Zbog razmjene iskustava i ideja. Zajedno dolazimo do novih spoznaja, uvodimo

inovacije. Neki odgojitelji su kreativniji za neka područja. Dobivamo nove ideje.

Edukativno.

14

Lakša i bolja komunikacija i koncentracija. Detaljnije se može planirati. Studioznije

planiranje. Manji raspon dobi. Vrlo lijepo. Zajednički rad na istim aktivnostima.

Bolje i lakše mi je planirati za svoju skupinu.

8

Zato jer svaka skupina ima specifične zadatke. Planiram samo za svoju skupinu jer se

bavim isključivo potrebama svoje skupine. Razvojne zadaće najbolje napišu kolegice

iste skupine.

2

Radi mogućeg produženog rada u drugoj skupini 1

Nije bitna veličina grupe već kvaliteta planiranja 1

76

D) S KOLEGICAMA U MANJOJ SKUPINI PLANIRATI AKTIVNOSTI ZA

OSTVARIVANJE ZADAĆA

Zašto? N

Zbog bolje razmjene iskustava, ideja, aktivnosti. Više ljudi, više ideja. Dolazi do

izražaja raznolikost i kreativnost ideja koje se nadovezuju i nadopunjuju. Nove ideje.

Bolja razmjena informacija, detaljnije se može planirati.

15

Radi mogućeg produženog rada u drugoj skupini 1

Konkretno znam na čemu treba poraditi 1

Nismo planirali po kalendaru nego po interesu djece 1

E) SLUŠATI KOLEGICE IZ DRUGIH SKUPINA DOK PREZENTIRAJU

AKTIVNOSTI POTICAJNE ZA OSTVARIVANJE ZADAĆA

Zašto? N

Korisna razmjena iskustva. Obogaćivanje i proširivanje znanja. Uvijek dobijem neku

korisnu ideju. Dobro je čuti koje aktivnosti se provode i u drugim dobnim skupinama

u kojima ćemo i mi biti za koju godinu

14

Prisjetiš se nečega što si zaboravio 3

Procjenjujemo vlastito znanje i angažman 1

Umorna sam pa se ne mogu skoncentrirati na slušanje ostalih skupina 1

0

2

4

6

8

10

12

14

KORISNOST PLANIRANJA AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE ZADAĆA S KOLEGICAMA U MANJOJ SKUPINI

UOPĆE NIJE

VRLO MALO

MALO

PRILIČNO

PUNO

77

Orjentirana sam na svoju grupu 1

Ne poznamo druge skupine, ne možemo znati je li nešto za njh dobro ili loše 1

ŠTO VAM SE SVIDJELO? N

Razmjena iskustva, primjeri i konkretne aktivnosti iz neposrednog rada. Nove ideje,

spoznaje, saznanja, raznovrsni pristupi u radu.

12

Rad i komunikacija s kolegicama u manjim skupinama, međusobna suradnja.

Aktivno sudjelovanje svih prisutnih.

8

Neposredan pristup pedagoginje, psihologinje i defektologinje. Ležernost, opuštenost,

dobronamjerni savjeti od strane stručnog tima, sloboda mišljenja. Strpljivost

psihologinje i pedagoginje i kvaliteta komunikacije kojom pristupaju, čak i kada

dolazi do zabuna prilikom planiranja.. Pomoć stručnog tima. Savjeti- vrlo korisni.

Individualni pristup stručnog tima. Povratna informacija što je dobro, a što nije, kako

može biti još bolje. Što smo kod nekih područja djetetovog razvoja za planiranje

zadaća dobili konkretan odgovor kako ih formulirati.

9

Radna atmosfera. Svatko može reći svoje ideje, prijedloge i iskustva 3

Vrijeme održavanja 2

Detaljni razvojni statusi kao osnova za planiranje 1

Ne gubimo vrijeme na iščitavanje kalendara za iduća 3 mjeseca već kvalitetno

planiramo te time unaprijeđujemo kvalitetu rada

1

Ništa posebno 1

ŠTO VAM SE NIJE SVIDJELO? N

Vrijeme održavanja. Rad nakon prve smjene. Zamor i umor kolegica koje su se već

potrošile u jutarnjim dežurstvima ili u jutarnjoj smjeni, dekoncentracija.

3

Puno skupina različitih dobi, bučno. Za takvu vrstu rada potrebni su mir i

koncentracija. Učinkovitije bi bile radionice u manjim skupinama (po starosnoj dobi)

2

Smatram da na planiranju trebaju raditi oba odgojitelja 2

Trebale bi duže trajati, premalo vremena 2

Prezentiranje kolegica, iščitavanje napisanog. To vrijeme se može bolje iskoristiti 1

Dok jedni govore i prezentiraju drugi stalno upadaju i komentiraju 1

Osjećaj kao da smo na ispitu 1

Osjećaj da prevladava već viđeno i rađeno 1

Ponavljanje prve i druge smjene 1

Kad su bila dva razvojna područja, mogli smo napisati zadaće za oba i planirati

aktivnosti, a ne za svaki posebno

1

Na kraju uvijek ista osoba planira, a ostali jedva malo sudjeluju. Teško je planirati

tako za više grupa, pogotovo ako nismo ni blizu s aktivnostima/projektima

1

Nezainteresiranost nekih članova stručnog tima kod planiranja (oni su nama stručni

suradnici , a ne promatrači)

1

Manje teorije, a više prakse 1

78

KOJE PROMJENE PREDLAŽETE ZA SLJEDEĆU PEDAGOŠKU GODINU? N

Termin u popodnevnim satima, od 17 kao prošle godine, tada smo odmorniji 7

Da nam stručni suradnici pripreme neke od tema aktivnosti, projekata vezane za

ostvarivanje zadaća . Bilo bi dobro pripremiti što više novih i zanimljivih sadržaja iz

novijih literatura. Više novih ideja za raznovrsne aktivnosti u praksi. Prijedlozi

pedagoginje: nove recitacije, pjesme.

5

Da na planiranju sudjeluju oba odgojitelja iz skupine 2

Planirane radionice samo za jednu dob (jaslice, mlađe skupine, srednje skupine,

starije skupine- za sebe)

1

Za svako planiranje naizmjence odrediti smjene da se ne ponavljamo 1

Daljnja razrada dosad planiranih aktivnosti-retrogradni osvrt na odrađeno 1

Liste procjene podijeliti na početku pedagoške godine za sva razvojna područja 1

Individualni rad s odgojiteljima koji imaju poteškoća s razdvajanjem zadaća i

aktivnosti

1

Jednostavnije formuliranje razvojnih zadaća i njihova primjena u radu s djecom 1

Sudjelovanje na vanjskim stručnim skupovima obuhvatilo teme prikazane u Tablici 13.

Tablica 13. Pregled ostvarenog stručnog usavršavanja na vanjskim stručnim skupovima

Tema stručnog usavršavanja

1. Edukacija RANA STIMULACIJA OSJETILA – SENZORNA INTEGRACIJA -

Moduli 3,4,5, 6 i 7 (DV Gajnice, Zagreb)

2. Stručno-metodička priprema za polaganje stručnog ispita ( DV Kustošija, Zagreb)

3. Sretna djeca – Kreativnost u dramskom, likovnom i plesnom izrazu djeteta

(Školska knjiga, Zagreb)

4. Katehetska jesenska škola (Zagreb)

5. Okruženje za učenje (DV Maslačak, Zaprešić)

6. Izazovi u radu s djecom i mladima (Krapinske toplice)

7. Emocionalna inteligencija- poticanje pozitivnog razvoja djece putem

emocionalnog opismenjavanja (Zagreb)

8. Korištenje terapije igrom kako bi se utjecalo na promjenu djetetovog skripta

(Zagreb)

9. Dijagnostika i tretman razvojnih poremećaja kod djece predškolske dobi (s

naglaskom na Aspergerov sindrom) (DV Savica, Zagreb)

10. Predškolski CAP (DV Medo Brundo, Zagreb)

11. Inkluzivnost u ranim i predškolskim ustanovama (DV Sopot)

12. Epidemija agresivnosti i emocionalnih teškoća- uzroci i što možemo učiniti

(Tribina Grada Zagreba)

79

Tema stručnog usavršavanja

13. Sva lica dječje depresije (Zagreb)

14. Rad s potencijalno darovitom djecom predškolske dobi-primjeri dobre prakse (DV

Sopot, Zagreb)

15. Tečaj mindfulnessa baziran na programu kognitivne terapije usredotočene

svjesnosti (Zagreb)

16. Državni stručni skup za ravnatelje predškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj

(Zadar)

17. Konferencija – Osnaživanje obitelji djece s poremećajima iz spektra autizma

( Zagreb)

18. Pružanje usluga za djecu s intelektualnim teškoćama u Velikoj Britaniji (Zagreb)

19. Međunarodni stručni skup “Igra u otvorenom prostoru” (Zagreb)

20.

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Uvažavajući zacrtane bitne zadaće iz Godišnjeg programa, aktualne potrebe djece u

skupinama te potrebu za transparentnosti u radu i sugestije proizišle iz vanjskog vrednovanja

i anketa za roditelje, nastojali smo unaprijediti kvalitetu suradnje s roditeljima.

Osobito smo zahvalni na angažmanu pojedinih roditelja koji su nam, svojim ulaskom

u skupine, omogućili ostvarivanje pojedinih programskih aktivnosti (upoznavanje pojedinih

zanimanja, provođenje neposrednog rada sa skupinom, organiziranje ili pomoć u

ostvarivanju posjeta, sportskih, kulturnih i drugih manifestacija).

6.1. Skupni oblici suradnje s roditeljima

Roditeljski sastanci u odgojnim skupinama Tijekom 2016./2017. održano je 40

komunikacijsko - edukacijska roditeljska sastanka, 34 igraonica tj. radionica i 26 prikaza

rada s druženjem. Prosječna prisutnost roditelja ovakvim oblicima suradnje bila je 73%

Tradicionalni, 16. Vrtuljkovi dani održani su od 15.05. –08. 06. 2017. godine.

Završne priredbe i ispraćaji predškolaca održani su na razini odgojnih skupina Noina

lađa, Kockice, Kapljice, Oblačići, Vlakići, Lavić Simba i Pčelice (program predškole)

Na razini Vrtića organizirani su sastanci u vezi:

80

provedbe programa predškole

upisa i polaska novoupisane djece u vrtić, s informacijama o organizacijskim,

pedagoškim, zdravstvenim aspektima, te specifičnostima prilagodbe djece

6.2. Individualni oblici suradnje s roditeljima

a) informiranje i savjetovanje o razvoju i ponašanju djeteta

Individualnih konzultacija u odgojnim skupinama između roditelja i odgojitelja ove

pedagoške godine održano je ukupno 467.

Teme konzultacija bile su: tijek prilagodbe, integracija djece u novu skupinu, prijelazni

objekti, načini umirivanja, diferencirani pristup dnevnom odmoru, osamostaljivanje,

socijalizacija, odvikavanje od pelena, prehrana, alergije, razvod, zdravstveni problemi,

spremnost za školu, općenito razvojni napredak, razvoj govora, motorike i grafomotorike,

analize i sinteze, samoinicijative, samopouzdanja, uključivanje u aktivnosti, vršnjačka

interakcija i problematična ponašanja, teškoće s poštivanjem pravila i disciplinom,

postavljanje granica, utjeaj obiteljske situacije na razvoj i ponašanje djeteta (odlazak

roditelja, razvod, rođenje drugog djeteta i dr.), usklađivanje odgojnih postupaka vrtića i

obitelji, savjetovanje literature i pomoći stručnjaka, poticanje na rad kod kuće s djetetom i sl.

Učinci obavljenih individualnih konzultacija s roditeljima na razvoj djeteta su:

primjena učinkovitijih postupaka u odgoju djeteta (dosljednost, primjena pohvala,

individualni pristup), upućivanje drugim stručnjacima radi podrške i pomoći djetetu

(logopedu, psihologu), smanjivanje destruktivnog ponašanja kao posljedice roditeljskih

postupaka, utjecanje odgojnih pristupa vrtića i obitelji, stvaranje osjećaja sigurnosti i

povjerenja, podržavanje samostalnosti djeteta i od strane roditelja, napredak u socio-

emocionalnom razvoju, lakše izvršavanje zadaća koje se postavljaju pred dijete i

prevladavanje zapreka, buđenje interesa djeteta za aktivnosti, zadovoljstvo roditelja

napretkom djeteta, kod dijela djece nema značajnijih promjena na bolje, pojačana pažnja i

socijalne vještine.

Informacije o aktualnim događanjima, organizaciji, stručnim i drugim pitanjima u

skupini ili Vrtiću.– putem kutića za roditelje, obiteljskog kutića, raznih letaka, plakata te u

81

svakodnevnom prijenosu informacija sudjelovali su odgojitelji, ravnatelj i članovi stručnog

tima te aministrativno- računovodstveni radnici

6.3. Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnom procesu

a) prilagodba

b) usklađivanje i sustavna provedba postupaka na zadovoljavanju potreba djece na relaciji

vrtić - obiteljski dom (osamostaljivanje, pružanje pozitivnih modela ponašanja i dr.) –

realizirano je putem:

kontakata s roditeljima na roditeljskim sastancima,

individualnih konzultacija,

edukativnih članaka na kutićima za roditelje,

pripremljenih letaka

c) boravak roditelja u skupini (uglavnom tijekom prilagodbe djece, ili provođenje

neposrednog rada u okviru projekta „Roditelj kao odgojitelj“),

d) pomoć roditelja u organizaciji i provedbi programa

priprema uradaka s djecom kod kuće

sudjelovanje na radionicama skupina

pratnja i navijanje na 13. sportskim susretima vrtića Vrtuljak i Maslačak

pomoć u provedbi drugih odgojno-zdravstvenih programa (klizanja, i obuke

plivanja)

pomoć u pripremanju i provedbi kulturnih, tradicijskih i drugih manifestacija n

razini grada (npr. Dječji fašnik u Zaprešiću)

pomoć u pripremi završne svečanosti (izrada i prijevoz rekvizita, snimanje glazbe i

sl.)

provedba različitih drugih aktivnosti u sklopu 16. Vrtuljkovih dana (izložbi, izleta i

sl.)

pomoć u organizaciji i provedbi raznih posjeta ustanova s različitim zanimanjima

(pekare, trgovine, banke, knjižnica i sl.)

e) uključivanje u projekte skupine – prikupljanjem informativnih materijala, predmeta,

provođenjem neposrednog rada u skupini i sl.

f) pomoć skupini donacijama - donošenjem igračaka, potrošnog materijala, plodina,

ambalaže, uslugama umnažanja, snimanja i sl.

82

6.4. Ostali oblici suradnje

a) kutići za roditelje po skupinama pokazali su se kao prikladan način za: uvid u sadržaj

rada (putem izloženog tjednog plana rada), planiranje individualnih konzultacija, izvor

kraćih edukativnih tema od interesa roditelja, informiranje o raznim drugim sadržajima te

mjesto za izlaganje dječjih uradaka; kutiće bi još više trebalo obogaćivati primjerima

sadržaja za djecu koje bi s njima kod kuće mogli provoditi roditelji (stihovi, pjesmice, igre i

dr.)

b) uključivanje roditelja u vrednovanje rada

- putem sandučića prijedloga i primjedaba (tzv. „iskreni“ sandučić) kojeg još uvijek ne

koristi veći broj roditelja; Prikupljene informacije ukazuju uglavnom na:

izražavanje zadovoljstva roditelja (npr. odnosom prema djetetu, poticanjem razvoja,

strpljenjem, uloženim trudom, njegom i brigom oko djeteta, individualnim pristupom,

ponudom programskih aktivnosti, osamostaljivanjem djeteta, zadovoljstvom djeteta

boravkom u vrtiću, kreativnosti odgajatelja), davanje prijedloga za sadržaje kutića za

roditelje i dr.

prijedloge za program rada s djecom (duži boravak na zraku, više aktivnosti za poticanje

pamćenja, osiguravanje zaštitnih majica za likovne aktivnosti i dr.),

prijedloge za suradnju s roditeljima (npr.zajednička druženja u otvorenim prostorima)

prijeloge vezane uz organizaciju (rjeđe izmjene odgojitelja tijekom ljetnog razdoblja u

dobno mlađim skupinama i sl.)

Tijekom godine manji broj roditelja iskazao je potrebu za rješavanjem svojih pitanja,

zahtjeva ili problema izvan odgojne skupine – u razgovorima s ravnateljicom i

članovima stručnog tima (npr. posebne potrebe djeteta, rad skupine i sl.)

7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

Ove smo godine intenzivno surađivali sa sljedećim ustanovama i pojedincima:

1. Jedinice lokalne uprave i samouprave, osobito Grad Zaprešić, općina Dubravica:

upisi djece, darovi Svetog Nikole, primjedbe roditelja, financiranje prijevoza za

zdravstveno-rekreativne programe, održavanje objekata, financiranje

83

2. Upravni odjel za društvene djelatnosti Zaprešić – gđa Sabol – konzultacije,

poslovi u vezi natječaja za upis djece, financiranje osobnih asistenata za djecu s

teškoćama u razvoju i dr. problematika predškolskog odgoja

3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – Godišnji plan i program i Godišnje

izvješće o radu,stručni savjeti, stručne preporuke i konzultacije u svezi s

propisima i pravnim predmetima, podaci o broju polaznika predškole i djeci s

posebnim potrebama, zaštita prava djeteta, pravni predmeti savjeti

4. Agencija za odgoj i obrazovanje – stručne konzultacije vezane uz planiranje,

praćenje i vrednovanje programa, organizacija vanjskih stručnih skupova, stručni

nadzor

5. Graditelj d.o.o. - izvođač radova na novom područnom objektu – intervencije na

područnom objektu u Mokričkoj 57a i donacije

6. Centar za djecu i mladež Zaprešić – informiranje o besplatnim radionicama za

djecu nastavak aktivnosti vezanih uz projekt „Daroviti“ -nastavak identifikacije

radi uključivanja u preostala upražnjena mjesta u radionici , sudjelovanje u radu

Skupštine

7. Dom zdravlja Zaprešić: pedijatrijske ambulante, Higijensko-epidemiološka

služba

8. dr. Jasna Božinović – posjeta djece stomatološkoj ordinaciji, prevencija karijesa

9. Zavod za zaštitu zdravlja Zagrebačke županije – Ispostava Zaprešić

10. „Sanvet d.o.o.“ – Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju

11. Klinika Klaićeva – obrada ozljeda djece nastalih u vrtiću

12. Centar za socijalnu skrb Zaprešić – suradnja u svezi sa zaštitom prava djece,

zanemarivanja

13. Pučko otvoreno učilište Zaprešić – organizacija kraćih programa (ritmika),

informativna djelatnost o kulturnim događanjima u Gradu

14. Kazališta za djecu, kazališne grupe i pojedinci – organizacija predstava za djecu

(Z produkcija)

15. Dječji vrtić «Maslačak» Zaprešić – problematika upisa djece, financijska

problematika, izložba „Djeca gradu za rođendan“, 13. sportski susret zaprešićkih

vrtića, uključivanje u vanjski stručni skup „Okruženje za učenje“ prigodom 30.

Obljetnica vrtića, razmjena informacija u vezi upisa, posebnih potreba pojedine

djece i dr.

16. gdin. Vinko Sudar, pater u župi Marije Kraljice Apostola (blagoslov kruha,

humanitarna akcija darivanja u župni «Caritas« za obitelji u potrebi)

17. Javna vatrogasna postrojba Zaprešić – posjete djece postrojbi

18. Policijska postaja Zaprešić – susreti s roditeljima s temom vezanom uz sigurnost

djece u cestovnom prometu, susret s prometnikom s temom sigurnosti djece u

prometu, uvježbavanje sigurnog kretanja u prometu,

84

19. Dobrovoljno vatrogasno društvo Zaprešić - susret s vatrogascem u vrtiću

20. Komunalno poduzeće Zaprešić d. o. o. – posjeta djece, razne donacije

21. International Police Association - Hrvatska sekcija – donacija “Prometne

bojanke”

22. Osnovna škola Ljudevita Gaja Zaprešić – posjeta školi, informiranje roditelja o

pregledima i upisima, prijenos informacija stručnom timu škole o djeci

23. Osnovna škola Dubravica – nastup djece za sv. Nikolu, posjeta školi,

informiranje roditelja o pregledima i upisima

24. Pekara “Zaprešić”, ljekarna “ Skoko”, Zagrebačka banka, Duhovni centar

Lužnica - posjete, obilasci, druženja s djecom i roditeljima

25. Knjižnica Ante Kovačića Zaprešić – organizacija igraonica, radionica i susreta za

djecu

26. Hrvatska turistička zajednica, Turistički ured Grada Zaprešića – izložba “ Djeca

gradu za rođendan”

27. Školsko športsko društvo “Zaprešićki kraj” –podrška u organizaciji 13. sportskih

susreta vrtića Vrtuljak i Maslačak (osiguravanje dvorane, sudaca i diploma)

28. Poduzeće «Baris» - izrada diploma za 13. sportski susret zaprešićkih vrtića

29. Sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Zagrebu -

studentska praksa

30. Pojedini roditelji (donacije skupinama, organizacija posjeta, uključivanje u

ostvarivanje programskih aktivnosti, projekta „Roditelj kao odgojitelj” i sl – vidi

prilog: Zahvalnica roditeljima)

31. Televizija Zapad – praćenje završne svečanosti

32. ANGLO - organizacija kraćeg programa engleskog jezika

33. Športsko društvo „Minići“ – organizacija kraćeg športskog programa

34. Judo klub „Panda Pušća“- organizacija kraćeg sportskog programa judo

35. Plivački klub „Olimp” - organizacija programa plivanja

36. Prijevoznik “Bišćan” – prijevoz na kraće programe izvan vrtića

37. Udruga «Korak po korak» - edukacija CAP program

38. Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet – stručno usavršavanje, suradnja stručnog

tima s Kabinetom za ranu procjenu i podršku (dijagnostika djece s teškoćama u

jezično-govornoj komunikaciji i usporenim psihofizičkim razvojem) Sekcija

predškolskih logopeda – stručno usavršavanje, razmjena iskustava

39. Centar Vinko Bek – rad integracijskog defektologa, edukacija odgojitelja

40. Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba – upućivanje na dijagnostiku

41. Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb, dijagnostika

djece s teškoćama u jezično-govornoj komunikaciji

85

42. Hrvatsko psihološko društvo, Sekcija predškolskih psihologa – stručno

usavršavanje

43. Srednja škola „Ban Josip Jelačić“ Zaprešić - korištenje dvorane za generalnu

probu i završnu svečanost

44. Dobavljači Vrtića (nabava, opremanje i održavanje, donacije)

45. Udruženje obrtnika Zaprešić – donacija za uređenje dvorišta vrtića

46. Vitapur doo – donacija didakte i opreme

47. Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije – stručne

konzultacije i druženje

8. RAD STRUČNOG TIMA

Tijekom godine održano je 17 sastanaka stručnog tima na kojima smo razmatrali

uobičajene teme koje su nametale svakodnevne potrebe, a ponekad i zbog izvanrednih

zaduženja:

godišnje planiranje rada – dogovori o tezama za programiranje u svim

segmentima rada,

pripreme i organizacija rada u desetosatnom programu,

organizacija rada članica stručnog tima

organizacija programa predškole i pripreme,

priprema i utvrđivanje periodičnih planova rada osobito na razini Vrtića (kraći

programi, svečanosti,obilježavanje 30 godina vrtića, posjeti i dr.), dogovaranje

konkretnih zaduženja, praćenje i vrednovanje izvršenja,

plan i realizacija predstava, posjeta, izleta,

dogovor o terminima i temama stručnih skupova,

organizacija 13. sportskog susreta zaprešićkih vrtića

pripreme početka programa predškole – revidiranje popisa, pripreme za

roditeljski sastanak, priprema instrumenta za prikupljanje podataka itd.

informiranje i savjetovanje u svezi sa specifičnim zadaćama iz programa rada

članova stručnog tima i praćenje ostvarivanja,

razmatranje ponuda za program zimovanja, klizanja, plivanja i ljetovanja

86

priprema internih stručnih oblika usavršavanja

sastanci s pojedinim roditeljima ili grupama roditelja na njihovu inicijativu

povodom problema u skupini ili na inicijativu Vrtića

finalizacija informacija o djeci s posebnim potrebama i programu predškole,

upisi djece na upražnjena mjesta – mjesečno,

dogovori o nabavi didakte, testova i druge opreme i sredstava,

priprema roditeljskih sastanaka,

zdravstveni nadzor i preventiva,

dogovor u vezi provođenja inicijalnih intervjua,

prilagodba nove djece,

informiranje iz rada stručnih udruga kojima su članovi stručnog tima bili

nazočni,

razmatranje pojedinih slučajeva – vezanih uz potrebne intervencije za pojedino

dijete (razvojni status, zapažene potrebe, razina suradnje s roditeljima,

neposredni rad s djetetom, konzultacije s odgojiteljima, rješavanje problema

vezanih uz posebne potrebe djece u suradnji s odgojiteljicama i roditeljima

djeteta), suradnja s vanjskim čimbenicima (Centar za socijalnu skrb, policija,

ERF),

godišnje vrednovanje i izvješćivanje – utvrđivanje teza, priprema i primjena

instrumenata, korištenje podataka u izradi izvješća uz zajedničku procjenu u

svim segmentima,

izrada različitih stručnih materijala i priloga za odgojitelje, roditelje i dr.,

ažuriranje postojećih promotivnih materijala,

dogovaranje o funkcioniranju svih segmenata tijekom ljetnog razdoblja,

intervencija i poduzimanje mjera u slučaju zaštite sigurnosti djece u odgojnim

skupinama.

sastanci vezani za uključivanje asistenata za djecu s teškoćama u razvoju

(asistenti, odgojitelji , roditelji , stručni tim i ravnatelj)

87

8. 1. Najvažniji doprinosi pojedinog člana stručnog tima unapređivanju prakse u

2016./2017. godini

Ravnateljica O

RG

AN

IZA

CIJ

SK

O-M

AT

ER

IJA

LN

I U

VJE

TI

1. Poslovi vezani za financijsko poslovanje;

koordiniranje vrtićkim službama vezanim uz Gradsku riznicu

redovite konzultacije,pisanje zahtijeva, uputa i sudjelovanje u

provedbi javne nabave.

2. financiranje Vrtića (praćenje, sudjelovanje, odlučivanje,

određivanje prioriteta u financiranju) – nabava robe, didakte,

potrošnog materijala, održavanje objekta, stručno usavršavanje,

zdravstveni pregledi, zaštita na radu i dr.

3. kontakti s Gradom, gradonačelnikom i pročelnicom gđom.Sabol

vezanih uz rad i poslovanje vrtića.

4. suradnja s načelnikom Općine Dubravica.

5. suradnja s MZOŠ u vezi pravnih propisa, stručnih konzultacija i

verifikaciju novih programa.

6. uređenje okoliša, dogovor sa Zaprešić d.o.o. – donacija za

uređenje okoliša.

7. koordinacija tehničkim službama u unapređenju izgleda unutarnjeg

i vanjskog prostora Vrtića.

8. koordinacija s vanjskim izvođačima I organizacija poslova

9. organizacija rada u skupinama i rada tehničkog osoblja

organizacija zamjena,

organizacija rada tijekom blagdana i ljetna organizacija rada

periodično praćenje i valorizacija rada tehničkih službi.

10. osiguravanje svih materijalnih i organizacijskih uvjeta za početak

pedagoške godine

organizacija rada svih zaposlenika unutar postojećih službi

Vrtića (odgojni djelatnici, administrativno-računovodstveni

djelatnici, tehničko osoblje).

organizacija svih programa odgojno-obrazovnog rada u Vrtiću

– redoviti 10.satni program, program katoličkog vjerskog

odgoja, program predškole, kraći programi čiji su organizatori

i nositelji drugi subjekti.

88

OR

GA

NIZ

A

CIJ

SK

O-

MA

TE

RIJ

A

LN

I

UV

JE

TI

organizacija završne svečanosti

organizacija sportskih susreta DV Maslačak i DV Vrtuljak

obilježavanje 30. godišnjice postojanja vrtića S

TR

UČ

NI

UV

JE

TI

Interdisciplinarna suradnja sa svim članovima razvojne službe kod

postavljanja bitnih zadaća Godišnjeg plana i programa rada

ustanove

Organizacija sastanaka stručnog tima, koordinacija poslova i

zadaća, aktivno sudjelovanje na sjednicama odgojiteljskih vijeća i

internih stručnih aktiva

Osiguravanje stručnih i materijalnih uvjeta u realizaciji procesa

njege i odgoja u svim programima

Organiziranje studentske prakse

Iniciranje i omogućavanje uključivanja odgojitelja i drugih

suradnika u vanjske oblike stručnog usavršavanja, te prenošenje

vanjskih spoznaja

Godišnje izvješćivanje

Angažiranje drugih stručnjaka za stručno usavršavanje odgojno –

obrazovnih djelatnika

Vlastito stručno usavršavanje

Sudjelovanje u povjerenstvu za stučno osposobljavanje Marije

Perić

SIG

UR

NO

ST

DJE

CE

Sudjelovanje u organizaciji i provedbi odgojno-zdravstvenih

programa (plivanje) i kraćih programa (engleski, ritmika, sportski

program)

Timski pristup u rješavanju problema ugrožavanja sigurnosti

djeteta u skupini

Koordinacija aktivnosti svih službi u povećavanju sigurnosti

tijekom rada ljeti i pravovremeno reagiranje kod potencijalno

opasnih sredstava i prostora

89

SU

RA

DN

JA

S

RO

DIT

EL

JIM

A

Organiziranje i sudjelovanje u grupnim roditeljskim sastancima

(roditelji novoprimljene djece, predškola, adaptacija, djeca s

teškoćama u razvoju)

Individualni rad s roditeljima, razgovor s roditeljima o odgojnim

problemima, sugestije odgojnih postupaka

Informiranje roditelja o plaćanju vrtića, rad preko blagdana i za

vrijeme godišnjih odmora

U suradnji sa stručnim timom rješavanje aktualne problematike

Suradnja s predstavnikom roditelja u Upravnom vijeću

OS

TA

LI

PO

SL

OV

I

Promidžba Vrtića – putem Web-a i suradnja s medijima (TV

Zapad, Prigorski kaj, Radio Zaprešić)

Neplanirani sastanci

Suradnja s pravnim službama

Suradnja sa sindikatom i sindikalnim povjerenikom vezano uz

prava zaposlenika

Aktivno sudjelovanje u sjednicama UV-a

Ostali administrativni poslovi

Pedagoginja

PODRUČJE

DOPRINOSA OBRAZLOŽENJE

U

ST

RO

JS

TV

O 1. Sudjelovanje u radu na pitanjima važnim za organizaciju rada

(sastanci stručnog tima, individualna suradnja s ravnateljicom i

pojedinim članovima stručnog tima, konzultacije s odgojiteljima i

ostalim zaposlenima, upisna strategija, formiranje novih skupina u

redovitom programu, programu predškole, programu vjerskog

katoličkog odgoja, izbor timova odgojitelja, odgojitelja,

vrednovanje rada odgojitelja i druga pitanja

90

PODRUČJE


UV

JE

TI

ZA

OS

TV

AR

IVA

NJ

E P

RO

GR

AM

A

1. Sudjelovanje u izradi Kurikuluma DV Vrtuljak za 2016. / 17.

godinu

2.Sudjelovanje u izradi Godišnjeg programa rada za 2016. / 2017.

godinu (Ustrojstvo - Odgojno-obrazovni rad – Naobrazba i

usavršavanje odgojitelja – Suradnja s roditeljima – Suradnja s

vanjskim ustanovama – Godišnji plan pedagoga – Godišnji

kalendar događanja – Rad interesnih skupina – Rad predškole)

3.Sudjelovanje u izradi Programa rada za djecu predškolskog uzrasta

za 2016./17. godinu

4.Osiguravanje uvjeta za ostvarivanje uspješnije prilagodbe

novoupisane djece kroz pružanje i prikupljanje informacija i

dogovaranje (inicijalni razgovori, roditeljski sastanci, individualne

konzultacije)

5.Unaprjeđivanje materijalnih uvjeta rada u redovitom i programu

predškole (nadopuna razvojno primjerenom didaktom prema

potrebama, korištenje zajedničkih sredstava, rad Povjerenstva za

didaktu)

6.Bibliotečno-informativna djelatnost (dopunjavanje knjižničnog

fonda, informiranje o ponudi i izdavanje, izrada slikovnica interne

uporabe i drugih priloga za odgojno-obrazovni rad)

7.Organizacija ili provođenje internih oblika stručnog usavršavanja u

vrtiću u suradnji s članovima stručnog tima i odgojiteljima (pet

radionica planiranja, interni aktivi : Naša praksa 1, 2 i 3 te

Senzorna integracija 1, Odgojiteljsko vijeće: Prostor, sredstva i

raznovrsne aktivnosti ; izrada ili dopune stručnih naputaka,

instrumenata i drugih stručnih materijala za odgojitelje i stručne

suradnike

91

PODRUČJE


O

ST

VA

RIV

AN

JE

, P

RA

ĆE

NJE

I

VR

ED

NO

VA

NJE

PR

OG

RA

MA

1.Organiziranje, koordiniranje, stručni prijedlozi i sudjelovanje u

pripremanju i ostvarivanju različitih programa i aktivnosti za djecu i

roditelje – izlasci iz Vrtića u bližu okolicu, 13. sportski susret

zaprešićkih vrtića, predstave za djecu u vrtiću, pripreme za CAP –

program, podjela poklona sv. Nikole, likovni natječaji i izložbe

(Djeca Gradu za rođendan, Katastrofe i snage sustava civilne zaštite),

završna svečanost „Vrtuljku za rođendan“, edukacija roditelja iz

područja prometnog odgoja, susreti djec s prometnim policajcima i

vatrogascima, rolanje, klizanje, plivanje, posjeta osnovnoj školi

Ljudevita Gaja, 7. dječji fašnik u Zaprešiću, 16. Vrtuljkovi dani

2.Praćenje rada odgojitelja (uvidi, svakodnevne intervencije i dr.)

3. Neposredno uključivanje u neposredan odgojno-obrazovni rad s

djecom, zadovoljavanje potreba djece ili intervencije u odgojnim

skupinama ( npr. provođenja programskih aktivnosti, uključivanje u

provođenje projekata u skupinama, intervencije u vrijeme prilagodbe,

velike prisutnosti, boravka na zraku, asistencija djeci s posebnim

potrebama, teškoćama u razvoju ili s problemima u ponašanju,

diferencirani pristup dnevnom odmoru, ozljede i drugo) – prema

specifičnim zadaćama pedagoga, aktualnoj situaciji u skupinama, na

inicijativu ravnatelja, roditelja, članova stručnog tima i odgojitelja

4. Informativno – edukativna djelatnost za roditelje putem Obiteljskog

kutića (Sveti Nikola u vrtiću, Zima, zima, Zaštićene proljetnice,

Sigurnost djece u prometu, Vrtuljkovi dani, Zahvalnice za roditelje,

Dobrodošlica novoupisanima, Gdje smo od rujna 2017 ), vrtićke

knjižnice, elektronske pošte, individualne konzultacije s pojedinim

roditeljima,samostalno ili u suradnji s ravnateljicom i članovima

stručnog tima, informativni sastanci za roditelje novoprimljene djece

u 10-satnom i programu predškole)

5. Savjetovanje odgajatelja u pripremanju i ostvarivanju grupnih i

individualnih oblika suradnje s roditeljima

6. Sudjdelovanje u pripremi i provođenju igraonice za djecu i roditelje

„Mala škola za veliku školu“

7. Ostvarivanje tjelesnog odgoja (planiranje i korištenje prostora i

sredstava, zdravstveno-higijenski uvjeti i dr.)

8. Primjena instrumenata za praćenje i vrednovanje rada, informativnih

materijala i sl.(izrada, obrada i prezentacija podataka ): Periodično

vrednovanje rada , Stručno mišljenje o ostvarivanju programa

studentske prakse, Godišnje vrednovanje rada u programu predškole,

Godišnje vrednovanje rada u Programu rada s djecom predškolske

dobi, Praćenje kutića za roditelje, Uvid u pedagošku dokumentaciju

92

PODRUČJE


odgojnih skupina

9.Sudjelovanje u godišnjem izvješćivanju za 2016. /17. godinu

OS

TA

LO

1. Poslovi iz područja Povjerenstva za stažiranje pripravnica

Marije Perić

2. Poslovi vezani uz obnavljanje zvanja odgojitelja – mentora

Zdenke Huško

3. Organizacija, programiranje, vrednovanje i dokumentiranje

studentske prakse u suradnji s odgojiteljima mentorima (1.

Natalija Moguljak 3. g. izvanredni, Čakovec 2. Maja Saili 1.

g. redovan, Zagreb 3. Katarina Tadić – 1. g. redovan,

Zagreb 4. Irna Jurišić – 1. g. redovan, Petrinja 5. Nikolina

Maršanić 2 . g. redovan, Zagreb 6. Marina Jug 3. g. redovan,

Zagreb 7. Ana Gustović 2. g. redovan, Zagreb, 8. Viktorija

Barišić 4. g. redovan, Zagreb 9. Antonija Karaula 4. g.

redovan, Zagreb 10. Tena Malinar 4. g. redovan, Zagreb,

11. Barbara Baketa 1 g. izvanredan, Čakovec))

4. Rad u Povjerenstvu za upis (unos i ažuriranje molbi,

evidentiranje ispisa, izrada i ažuriranje Popisa djece, pisanje

zapisnika s mjesečnih sastanaka Povjerenstva i sudjelovanje u

radu, priprema materijala za članove Povjerenstva, sudjelovanje

u radu Povjerenstva za upis po natječaju za pedagošku 2017.

/18. Godinu, prikupljanje statističkih podataka)

5. Prezentacija rada Vrtića (prilozi za web-stranicu)

6. Ostali poslovi (planiranje poslova i vođenje evidencije rada

pedagoga, pozivi i dokumentiranje stručnih skupova, kraća

izvješća i povratne informacije iz godišnjeg rada, statistika

skupina, dopisi vezani uz suradnju s nekim vanjskim

suradnicima, slaganje narudžbi za didaktu i slikovnice te

kontakti s dobavljačima, vođenje druge dokumentacije i

informacije vezane uz ostvarivanje pojedinih aktivnosti kao što

su npr. zaduženja i inventure didaktičkih sredstava, evidencija

izrađenih didaktičkih sredstava, plakati za događanja u vrtiću i

neke predstave, osmišljavanje pozivnica za završnu svečanost,

poziva na humanitarne akcije, foto i likovnog albuma i drugo)

93

Logopedinja

Područje doprinosa Obrazloženje

1.) NEPOSREDAN

RAD S DJECOM

- Trijažnim ispitivanjem govora djece djelomično su

obrađena djeca srednjih i starijih odgojnih skupina, kao i

ostala djeca kod koje je postojala sumnja na odstupanje od

urednog jezično - govornog razvoja

- Zbog kompleksnosti problema i nužnosti prikupljanja

daljnjih podataka o djetetu, u suradnji s roditeljima 9 djece

je nakon trijažnog ispitivanja u DV poslano na daljnje

specijalističke preglede zbog jezično-govornih ili

komunikacijskih teškoća

- U cilju ostvarivanja rehabilitacijskih programa rada s

djecom koja imaju teškoće u jezično-govornoj komunikaciji

provođena je individualna logoterapija 1 puta tjedno, osim

u periodu bolovanja logopedinje. Određen broj djece išao je

na logoterapiju van DV-a

- Provođena je povremena opservacija pojedine djece (21) u

skupini zbog sumnje na postojanje ili zbog postojanja

kompleksnijeg poremećaja dok se odstupanje u jezično-

govornom razvoju pojavljuje kao jedan od simptoma

2.) USTROJ,

USPOSTAVA I

PRAĆENJE

PROGRAMA

RADA

- Zadaće logopeda planirane su i izvršavane u skladu s općim

ciljevima godišnjeg plana i programa vrtića

- Prije ostvarivanja programa neposrednog rada s djecom

napravljene su određene pripreme u smislu određivanja

prioriteta u rehabilitaciji obzirom na dob, stupanj teškoće i

zainteresiranost roditelja za suradnju. Kreiran je raspored

rada u dogovoru s pojedinim roditeljima i odgojiteljima,

osigurani su uvjeti i pripremljeni materijali za rad.

- U cilju praćenja djece s teškoćama u jezično-govornoj

komunikaciji vođena je evidencija o djeci na razini svake

odgojne skupine kao i individualno putem dosjea

za djecu koja su bila u tretmanu.

- U cilju praćenja jezično-govornog razvoja djece od jasličke

dobi, podaci su prikupljani putem konzultacija s

94

odgojiteljima ili roditeljima.

- Procjene od strane odgojitelja bitne su za što ranije

uočavanje odstupanja u jezično-govornom razvoju.

3.) SURADNJA S

RODITELJIMA

U ODNOSU NA SVE RODITELJE:

- Sudjelovanje na inicijalnom roditeljskom sastanku za

roditelje polaznika male škole

- Za edukacijske kutiće roditelja tijekom godine osmišljavani

su i pripremani različiti pisani sadržaji (edukativni tekstovi

i letci) vezani uz problematiku jezično-govornog razvoja

djece

- Tijekkom lipnja 2017., kao član stručnog tima, logoped je

obavio ukupno 25 inicijalnih razgovora s roditeljima

novoprimljene djece

- Sudjelovanje na plenarnom roditeljskom satanku za

roditelje novoupisane djece (lipanj, 2017.)

U ODNOSU NA RODITELJE DJECE S TEŠKOĆAMA

U JEZIČNO-GOVORNOJ KOMUNIKACIJI:

- Uspostavljen je kontakt i/ili suradnja s roditeljima

djece koja imaju teškoće u jezično-govornoj

komunikaciji

- Tijekom godine obavljane su izravne i telefonske

konzultacije (informativne i savjetodavne) s roditeljima

djece uključene u logopedski tretman i onima zabrinutim za

jezično-govorni razvoj djeteta

- Roditelji koji su bili motivirani i zainteresirani da i sami

rade s djetetom kod kuće dobili su detaljne upute o

metodama i postupcima prema djetetu u cilju

podržavanja logoterapije i ublažavanja postojećih

teškoća.

95

4.) SURADNJA S

ODGOJNO –

ZDRAVSTVENIM

DJELATNICIMA

- Usmenim putem odgojitelji su dobili sve potrebne podatke

o djeci s jezično-govornim teškoćama, a pisani nalazi i

mišljenja dio su logopedske dokumentacije te su im

dostupni na uvid po potrebi

- Odgojiteljima su dane sugestije u cilju prevencije teškoća u

jezično-govornoj komunikaciji kao i poremećaja čitanja i

pisanja koji bi se mogli javiti u školskoj dobi

- Odgojitelji su prosljeđivali podatke o djeci roditeljima te su

na taj način pridonijeli uspostavljanju suradnje s roditeljima

djece koja imaju teškoće u jezično-govornoj komunikaciji

- Odgojitelji su svojim opažanjima pridonijeli evidentiranju

djece s odstupanjima u ranom jezično-govornom razvoju

- Suradnja s vanjskim ustanovama po potrebi: SUVAG

5.) STRUČNI

KOLEGIJ

- Sudjelovanje na radnim dogovorima, u radu odgojiteljskih

vijeća, stručnog tima, kao i na poslovima vezanim za

pripremu i realizaciju zadaća vezanih uz prijem nove djece,

integraciju djece s posebnim potrebama te izradu

godišnjeg izvješća vrtića

6.) STRUČNO

USAVRŠAVANJE

I OSTALE

AKTIVNOSTI

Prisustvovanje:

- internim stručnim aktivima

- na sekcijama predškolskih logopeda

Aktivno sudjelovanje:

- prema potrebi sudjelovanje u pripremama i provođenju

događanja u DV tijekom godine (sportski susreti, klizanje,

plivanje, rolanje, završna svečanost…)

- pratnja na događanjima van vrtića, npr. posjet školi…

7.)

ADMINISTRATIVNI

POSLOVI

- redovito je vođena dnevna evidencija o radu s djecom,

suradnji s roditeljima, odgojiteljima, članovima ST - a kao i

vanjskim suradnicima

- Za svako dijete s teškoćama jezično – govorne

komunikacije, a s kojim se provodio logopedski tretman,

vođen je logopedski dosje

- Kreiran je popis djece s teškoćama s obzirom na dob i

odgojnu skupinu

96

- Periodično kopiranje i sortiranje logopedskih priprema za

neposredan edukacijsko-rehabilitacijskli rad

- Za potrebe godišnjeg izvješća obrađeni su numerički podaci

(statistika) vezani uz pojedine segmente rada

logopeda

Psihologinja

Područje

doprinosa Obrazloženje

Zadaće i

aktivnosti u

odnosu na

DJECU

Praćenje i procjenjivanje prilagodbe djece na vrtić (opservacija

u skupini, liste za praćenje adaptacije)

Praćenje djetetovog razvojnog statusa, razvojnih i posebnih

potreba i mogućnosti odvijalo se u svakoj odgojnoj skupini. S

praćenjem se, osim na vlastitu inicijativu, započinjalo na

inicijativu odgajatelja, stručnog tima, roditelja i vanjskih

suradnika. Praćenje i utvrđivanje posebnih potreba i

zadovoljavanja istih uključivalo je:

1.Prikupljanje podataka iz inicijalnih intervjua i dostupne

medicinske dokumentacije

2.Prikupljanje podataka iz pedagoške dokumentacije (dnevna

zapažanja, valorizacije)

3.Opservacija djece u skupini. U svrhu utvrđivanja posebnih

potreba u skupini i praćenja zadovoljavanja istih, opservirano

je ukupno 46 djece.

4.Priprema i obrada razvojnih lista te razvojna procjena uz

pomoć istih

5.Primjena psihologijskih mjernih instrumenata.

U svrhu procjene spremnosti za školu korišteni su TSŠ i LB-R

II. U psihologijsku procjenu spremnosti za školu bilo je

uključeno 144 djece iz 10 skupina.

U svrhu procjene razvojnog statusa u pojedinim područjima

razvoja korišteni su sljedeći intstrumenti: RTČ, Goodenough,

Urban-Jellen, LB-R i LB-R II, CPM i Reynell razvojna

ljestvica govora. U psihologijsko testiranje bilo je uključeno 28

djece

6.Suradnju s odgojiteljima, roditeljima, asistentima i drugim

članovima stručnog tima

97

Područje


Izrada i evaluacija individualiziranih odgojno-obrazovnih

planova za djecu s posebnim potrebama u suradnji s

logopedinjom, defektologinjom, odgojiteljima, roditeljima i

asistentima. Ukupno je izrađeno 10 individualiziranih planova.

Individualni rad s djecom u području socioemocionalnog

razvoja i razvoja spoznaje. U intenzivniji individualni rad bilo

je uključeno ukupno 5 djece.

Vođenje evidencije i dosjea o djeci

Upućivanje djece s posebnim potrebama u vanjske institucije

na specijalistički pregled, dijagnostiku i/ili tretman. Ukupno je

upućeno 14-ero djece.

Zadaće i

aktivnosti u

odnosu na

ODGOJITELJE

Informiranje o osobinama novoupisane djece i dogovori o

dolasku na prilagodbu

Pomoć u planiranju operativnih i drugih ciljeva za skupine na

temelju razvojnih osobitosti djece, praćenju te vrednovanje

postignuća (liste za prilagodbu, razvojne liste, prijedlozi

razvojnih zadaća i dr.)

Suradnja s odgojiteljima (ali i roditeljima, asistentima i drugim

članovima stručnog tima) u izradi individualiziranih odgojno-

obrazovnih planova

Pomoć odgajateljima u procjenjivanju potreba djece. Od

osobite je važnosti suradnja i timski rad na planiranju i

vrednovanju rada, s posebnim naglaskom na planiranju rada za

djecu s posebnim potrebama. Psiholog je tijekom godine pratio

rad odgojitelja s identificiranom djecom te se usmjerio na

neposrednu pomoć i potporu odgajateljima u radu i praćenju

napretka djece s posebnim potrebama. Cilj je bio osigurati

psihološke uvjete za optimalni razvoj djeteta u grupi. Tijekom

godine održano je 139 konzultacija s odgojiteljima. Najčešće

teme bile su: prenošenje rezultata psihologijske procjene,

zajednička razvojna procjena, prikupljanje informacija o

djetetovom funkcioniranju u skupini, uočenim odstupanjima u

razvoju i uočenom napretku, planiranje podrške (odgojni

postupci, komunikacija, ponuda materijala i sadržaja) djeci s

posebnim potrebama, reakcije djece na ponuđene sadržaje,

materijale i aktivnosti, komunikacija s roditeljima, upoznavanje

s asistentima i definiranje uloge odgojitelja i asistenta u odnosu

na dijete

Sudjelovanje u organiziranju i pripremi grupnih oblika stručnog

usavršavanja. Priprema pisanih edukativnih materijala za

98

Područje


odgojitelje (Poremećaj iz spektra autizma, ADHD, Griženje u

jaslicama, Ispadi bijesa, Agresivnost i prkos, Funkcionalna

procjena ponašanja, Kako umiriti dijete koj ima tantrum,

Pažnja, Selektivni mutizam, Spremnost za školu, Tugovanje

kod djece). Preporuke stručne literature za individualno stručno

usavršavanje.

Zadaće i

aktivnosti u

odnosu na

RODITELJE

Inicijalni razgovori s roditeljima. Ukupno je provedeno 35

inicijalnih razgovora s roditeljima i novoprimljenom djecom

Sudjelovanje na roditeljskim sastancima za roditelje

novoupisane djece u redoviti 10-satni program i za roditelje

djece upisane u program predškole

Sudjelovanje u pripremi i provođenju radionice za roditelje

„Mala škola za veliku školu“

Priprema pisanih edukativnih materijala za roditelje (grizenje u

jaslicama, Poticanje razvoja pažnje, Poticanje razvoja vizualne

percepcije, Poticanje razvoja vizuomotorne koordinacije,

Poticanje komunikacije kod djece s razvojnim odstupanjima,

Prilagodba na vrtić, Spremnost za školu, Kako poticati razvoj

emocionalne kontrole, Agresivnost i prkos, Tugovanje kod

djece, Funkcionalna procjena ponašanja, Prava roditelja djece s

teškoćama u razvoju pri HZZO-u i CZSS)

Savjetodavni rad s roditeljima. Suradnja s roditeljima ostvarena

je na poziv psihologa ili na inicijativu roditelja. Održano je

ukupno 169 konzultacija s roditeljima. Najveći dio

konzultacija, ukupno 103, održan je na temu spremnosti za

školu. Teme ostalih konzultacija bile su: informiranje roditelja

o rezultatima razvojne procjene, upućivanje u vanjske

institucije na dijagnostiku i terapiju (N=14), upoznavanje

roditelja s novim asistentima njihove djece (razmjena

informacija o djetetu, o međusobnim očekivanjima i obvezama

te obvezama u odnosu na dijete), planiranje i evaluacija

individualiziranih odgojno-obrazovnih planova, prilagodba,

emocionalni problemi i problemi u ponašanju (planiranje

podrške), kvaliteta zadovoljavanja djetetovih potreba u vrtiću.

Zadaće i

aktivnosti na

razini

STRUČNOG

TIMA

Sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa,

Kurikuluma, Programa predškole i Godišnjeg izvješća

Sudjelovanje u radu Komisije za upise

Sudjelovanje na radnim dogovorima stručnog tima

Zajedničke intervencije stručnog tima vezane uz pojedinu

99

Područje


djecu

Sudjelovanje u organizaciji i radu Odgojiteljskog vijeća te u

organizaciji internih oblika stručnog usavršavanja

Suradnja s

vanjskim

ustanovama

Suradnja s PU Zaprešić i CZSS Zaprešić. Intervencije u svrhu

zaštite dječjih prava: razmjena informacija i savjetovanje o

poduzimanju mjera

Suradnja s Centrom za mlade Zaprešić u vezi potencijalno

darovite djece

Suradnja s OŠ Ljudevit Gaj u vezi prijelaza djece iz vrtića u

školu

Suradnja s DV Maslačak

Upućivanje na dijagnostiku i razmjena informacija: Poliklinika

za zaštitu djece Grada Zagreba, ERF, Centar za odgoj i

obrazovanje Vinko Bek, SUVAG, Klinika za dječje bolesti

Zagreb, Kabinet Korneo, Klinički bolnički centar Zagreb

Administrativni

poslovi

Vođenje dnevnika rada

Vođenje individualnih dosjea o djeci s posebnim potrebama

Evidencija o djeci s posebnim potrebama na razini vrtića i

pojedine skupine

Evidencija o razvojnom statusu djece i evidencija prilagodbe

za novoupisanu djecu na razini pojedine skupine

Evidencija testovnih rezultata za školske obveznike na razini

pojedine skupine

Evaluacija radnih dogovora planiranja i radionice “Mala škola

za veliku školu”

Stručno

usavršavanje

Sudjelovanje u internim oblicima stručnog usavršavanje

Vanjsko stručno usavršavanje:

Izazovi u radu s djecom i mladima

Emocionalna inteligencija-poticanje pozitivnog razvoja

djece putem emocionalnog opismenjavanja

Predškolski CAP

Korištenje terapije igrom kako bi se utjecalo na

promjenu djetetovog skripta

Inkluzivnost u ranim i predškolskim ustanovama

Epidemija agresivnosti i emocionalnih teškoća- uzroci i

što možemo učiniti

Sva lica dječje depresije

Rad s potencijalno darovitom djecom: primjeri dobre

prakse

Okruženje za učenje

Tečaj mindfulnessa baziran na kognitivnoj terapiji

usredotočene svjesnosti

100

Područje


Sekcija predškolskih psihologa: Dijagnostika i tretman

razvojnih poremećaja kod djece predškolske dobi (s

naglaskom na Aspergerov sindrom)

Čitanje stručne literature

Zdravstvena voditeljica

PODRUČJE

DOPRINOSA a. OBRAZLOŽENJE

b.

ZD

RA

VS

TV

EN

A Z

AŠ

TIT

A

Briga za zdravlje djece, praćenje, pravovremeno interveniranje i

analiza pobola

Suradnja s roditeljima, pedijatrima. odabranim obiteljskim

liječnicima , klinikama, Zavodom za javno zdravstvo zagrebačke

županije i grada Zagreba, te ostalim specijaliziranim ustanovama

Prikupljanje i obrada ispričnica – praćenje pobola po mjesecima i

dijagnozama

Svakodnevne intervencije na poziv odgajateljica (povrede,

povišena tjelesna temperatura, bolovi i dr.)

Pravovremeno stručno reagiranje kod pojave simptoma bolesti,te

upute odgajateljima za dalje postupanje i obavještavanje roditelja

Uključivanje epidemiološke službe u dijelu zaraznih bolesti te

epidemioloških indikacija

101

PODRUČJE


2. Praćenje prilagodbe s posebnim naglaskom na posebne

potrebe

kvalitetno i pravovremeno prikupljanje zdravstvene

dokumentacije o posebnim potrebama

zdravstvene posebne potrebe - identifikacija,te stručno i

pravovremeno djelovanje

suradnja sa stručnjacima izvan vrtića vezano za posebne

potrebe

timski rad s odgojiteljicama i ostalim članicama stručnog tima

vrtića na pravovremenom i stručnom rješavanju posebnih

potreba

posebne potrebe u prehrani – prilagođavanje jelovnika timski

– zdravstvena voditeljica, odgojiteljice, kuharice roditelji te

ostali

kontinuirano praćenje i kvalitete realizacije planiranog

3. Zdravstveni odgoj i prosvjećivanje

Kontinuirano praćenje i poticanje zdravih prehrambenih

navika i osamostaljivanja tijekom uzimanja obroka

Interni stručni aktiv za odgojitelje s temom: Važnost tjelesnog

vježbanja za djecu predškolske dobi

Konzultacije i individualni sastanci s odgojiteljima koji imaju

djecu s posebnim potrebama

Dolazak u skupinu po pozivu odgojitelja (ozljede, razni

simptomi bolesti) intervenirati prema protokolu vrtića

Sve skupine: kako se zaštiti od štetnosti sunčevih zraka

Prevencija karijesa

102

PODRUČJE


ZD

RA

VA

PR

EH

RA

NA

Kontinuirano vođena velika briga o zdravoj prehrani

Tjedno planirani jelovnici prema važećim prehrambenim

standardima za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću

Planiranje prehrane za djecu s posebnim prehrambenim

potrebama u suradnji s roditeljima, odgajateljima i kuhinjom

Zadovoljene sve prehrambene potrebe djece za energijom,

hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima potrebnim za

normalan rast i razvoj

Mogućnost prevencije patoloških stanja i kroničnih bolesti

Provođen svakodnevni nadzor nad provedbom planiranog

Timsko sastavljanje jelovnika za djecu s posebnim potrebama

Sastavljani jelovnici za djecu s nutritivnim alergijama

Svakodnevno praćenje podjele posebnih obroka

Uključivanje odgojiteljica, kuharica , roditelja, liječnika u

planiranje jelovnika za djecu s posebnom potrebama

Uvažavati djecu s posebnostima u prehrani – nejedenje

pojedinih vrsta mesa

Uključivanje i ostalih stručnjaka u kreiranje jelovnika za djecu

s posebnim potrebama

c.

PO

SE

BN

E P

OT

RE

BE

Kontinuirani rad na identifikaciji posebnih potreba (zdravstvenih)

inicijalni razgovori s roditeljima

prikupljanje zdravstvene dokumentacije

suradnja s pedijatrima i odabranim obiteljskim liječnicima

rad s odgojiteljima na detektiranju posebnih potreba tijekom godine

kontinuirana stručna podrška odgojiteljima o načinu

postupanja za svaku posebnu potrebu

vođenje evidencije posebnih potreba (poduzete mjere, kontakt

sa stručnjacima i dr.

Timski rad na rješavanju problema u vezi posebnih potreba

roditeljski sastanci

individualni rad s roditeljima

rad s odgojiteljima i ostalim djelatnicima Vrtića

103

PODRUČJE


Individualni rad s roditeljima u svrhu davanja podataka važnih za

boravak djeteta u skupini.

Aktivno uključivanje roditelja u rješavanju problema u vezi

posebnih potreba djeteta.

Zdravstveni odgoj roditelja putem inicijalnih sastanaka.

Defektologinja

Područje doprinosa Obrazloženje

Zadaće i aktivnosti

u odnosu na DIJETE

Defektolog je zaposlen u DV od 01.01.2017. godine.

Nakon uvida u postojeće dosjee djece s teškoćama u razvoju,

započeta je opservacija djece kod kojih postoji sumnja na određenu

teškoću u razvoju. Opservacija djece se provodila u skupini i individualnima radom u kabinetu. Opservacija djece s teškoćama se provodila u skupini radi prilagodbe

prostora, didaktičkih sredstava i pomagala, te radi pružanja pomoći kod uspostavljanja kvalitetnijih socijalnih interakcija djeteta s TUR

s ostalom djecom.

Nakon opservacije, a radi nužnosti prikupljanja daljnjih podataka o

djetetu, u suradnji s roditeljima i psihologinjom 4-ero djece je

poslano na daljnje specijalističke obrade izvan vrtića. Djeca s TUR uključena su individualni defektološki tretman 1 puta tjedno djeca s većim TUR, 1 puta u dva tjedna djeca s lakšim TUR. Kriterij uključivanja djece je bila vrsta teškoće i dob djeteta.

U suradnji sa psihologinjom, odgojiteljima i roditeljima napravljeni

su Individualizirani odgojno obrazovni programi za pojedinu djecu s

TUR-om, te evaluacija istih.

Kod neke djece je potrebno dodatno individualno raditi na poticanju

razvoja grafomotorike i na području spoznajnog razvoja i ta se djeca nalaze u kontinuiranom praćenju defektologa.

Defektolog je zaposlen u DV od 01.01.2017. godine.

Defektolog je tijekom godine pratio rad odgojitelja s

identificiranom djecom te se usmjerio na neposrednu pomoć i

potporu odgojiteljima u radu i praćenju napretka djece s TUR-

u.

104


u odnosu na ODGOJITELJE

Pomoć odgajateljima u integraciji djece s TUR-u je bila

kontinuirana i kada se god za to ukazala potreba i to u obliku

individualnih dogovora s odgojiteljima.

Individualni dogovori bili su vezani uz specifičnost pojedine

TUR-u,, te načinu prilagodbe prostora skupine, didaktičkih

sredstava i pomagala, kako bi djetetu s TUR-u boravak u

skupini prošao što ugodnije i bezbolnije i kako bi od toga imali

najviše koristi kako dijete s TUR-u, tako i ostala djeca.

Nastojao je senzibilizirati odgajatelje i pružiti im podršku u rad

s djecom s TUR-u, te pružiti pomoć i podršku u prilagodbi

aktivnosti razvojnim potrebama djeteta.

U suradnji s odgojiteljima napravljeni su IOOP-i za djecu s

TUR-u, te evaluacija istih


u odnosu na RODITELJE

Tijekom lipnja defektolog je proveo 18 inicijalnih intervjua s roditeljima i novoupisanom djecom za upis u tekuću pedagošku

godinu.

Defektolog je sudjelovao u plenarnom roditeljskom sastanku za novoupisanu djecu.

Suradnja s roditeljima djece s TUR-u uspostavljena je isključivo na poziv defektologa. Neposredan kontakt uspostavljen je s 20 roditelja

s kojima s obavljene izravne i telefonske konzultacije. Roditelji su

educirani o specifičnosti pojedine teškoće kod svog djeteta, informirani na koji se način dijete prilagodilo u skupini, koje se

metode i postupci provode s djetetom u skupini i dobili su upute za

rad s djetetom kod kuće. Pojedina djeca su u suradnji s roditeljima

bila upućena na specijalističku obradu izvan vrtića.

Sudjelovanje u radionici za roditelje „Spremnost djeteta za školu“

U suradnji s roditeljima napravljeni su IOOP-i za pojedinu djecu i isto tako provedena je Evaluacija IOOP-a.

.Ove pedagoške godine u DV Vrtuljak je bilo zaposleno 6-ero

asistenata na 4 sata, s tim da je četvero djece dobilo odobrenje

za asistente krajem četvrtog mjeseca 2017 god, te su asistenti

zaposleni od sredine petog mjeseca 2017.

Defektolog je tijekom polugodišta kontinuirano radio s

asistentima putem individualnih razgovora na kojima je

upoznavao asistente sa specifičnostima pojedine teškoće kod

djeteta, te davao upute i demonstrirao metode i postupke rada s

djetetom.

105


u odnosu na ASISTENTE

Defektolog je davao sugestije na koji način prilagoditi

didaktički materijal i sredstva za rad s djetetom s TUR-u.

Suradnja defektologa s asistentima se odvijala i prilikom izrade

i evaluacije IOOP-a, te prilikom evaluacije istih.

Problematika vezana uz asistente je da se zapošljavaju iz

redova studenata, nisu uvijek odgovarajuće struke i često se

mijenjaju. Bez obzira na potporu defektologa i sugestije

odgojitelja neki asistenti nisu našli dovoljno intrinzične

motivacije da slijede njihove upute i sugestije za rad s djecom

s TUR-u.

Drugi problem vezan uz asistente je nepokrivenost djece s lakšim TUR-u koji zbog teškoća motoričkog planiranja i lakših

intelektualnih teškoća imaju teškoće u svladavanju redovnog

programa predškolskog odgoja i obrazovanja

Ustroj, uspostava i

praćenje programa

rada

Zadaće defektologa- rehabilitatora planirane su i izvršavane u skladu s općim ciljevima godišnjeg plana i programa vrtića

Nakon uvida u dosjee djece s TUR i opservacije djece kod kojih

postoji sumnja na TUR, određeni su prioriteti uključivanja pojedine djece u defektološki tretman s obzirom na vrstu i stupanj TUR-a.

Nakon uključivanja djeteta s TUR, defektolog je osigurao uvijete za rad i pripremio didaktička sredstava i pomagala za svako dijete

ovisno o vrsti i stupnju TUR-a, te ovisno o potrebi djece s TUR-om

pisanje Individualiziranog odgojno-obrazovnog programa

U cilju praćenja djece s teškoćama u razvoju vođena je evidencija o djeci na razini svake odgojne skupine kao i individualno putem

dosjea ( mišljenje defektologa) za djecu koja su bila u tretmanu.

U cilju otkrivanja i praćenja djece s TUR od jasličke dobi,

podaci su prikupljani putem konzultacija s odgojiteljima ili

roditeljima.

Procjene od strane odgojitelja bitne su za što ranije uočavanje

odstupanja u razvoju djeteta.

Stručni kolegij

Defektolog je sudjelovao u radu odgojiteljskog vijeća,

stručnog tima i radnim dogovorima, kao i na pripremi na

realizaciji zadaća vezanih za prijem nove djece

U suradnji s ostalim članovima stručnog tima radila je na

poboljšanju uvjeta za integraciju djece s TUR-u, razvojem

106

pozitivnih stavova prema integraciji, odabirom primjerene

opreme, didaktike i poticajnih aktivnosti

Sudjelovao je u izradi godišnjeg izvješća vrtića

Stručno

usavršavanje i

ostale aktivnosti

Defektolog je prisustvovao:

- internim stručnim skupovima

- na sekcijama predškolskih defektologa rehabilitatora - na stručnim skupovima:

Inkluzivnost u ranim i predškolskim ustanovama (DV Sopot)

Okruženje za učenje (DV Maslačak)

Konferencija- Osnaživanje obitelji djece s poremećajima z

spektra autizma (Tribina grada Zagreba)

Prema potrebi je aktivno sudjelovao u pripremanju i

provođenju događanja u DV (plivanje, završna svečanost)

Administrativni

poslovi

Defektolog je redovito vodio dnevnu evidenciju o radu s

djecom, suradnji s roditeljima, odgajateljima, članovima

stručnog tima kao i suradnji s vanjskim suradnicima.

Za svako dijete s TUR-u vođen je defektološki dosje.

Periodično je opremao defektološki kabinet (uređenje

interijera, prikupljanje i dopuna didaktičkih sredstava i

pomagala za rad s djecom s TUR-u), te je kopirao i sortirao

defektološke pripreme za neposredan edukacijsko-

rehabilitacijski rad s djecom s TUR-u.

za radnu 2016. / 2017. godinu · dječji vrtić vrtuljak zaprešić, mokrička 59 godiŠnje...

Documents