za mlade farmere -...
TRANSCRIPT
Avgust 2015
GAJENJA
MALINA Za mlade farmere
GAJENJE MALINA
Malina (Rubus idaeus) je voće od velikog ekonomskog
značaja, u poslednje vreme poznato kao „crveno zlato“.
Malina je dobro prilagođena za gajenje u našim
agroklimatskim uslovima. Na Kosovu, najrasprostranjenije su
sorte Vilamet, Miker i Polka.
Ekološki uslovi za gajenje malina
Zemljište - Za uspešno gajenje, malini odgovaraju zemljišta
sa radnim slojem dubokim preko 1 metar, rastresita,
vodopropusna. Planinska i aluvijalna zemljišta (peskovita)
su povoljnije vrste za uzgoj malina. Skeletna zemljišta i
teška zemljišta-smonice su zemlje neprikladne za uzgoj
malina.
Klimatski uslovi
Za uspešno gajenje malina najpogodniji su regioni sa
prosečnom klimom, sa prosečnom mesečnom temperaturom
od oko 10°C, sa godišnjim padavinama 800-1000 mm, sa
njihovom redovnom distribucijom, sa svežim letima.
Preporučuju se i najpovoljniji regioni za uzgoj malina su oni
u nadmorskoj visini do 1000 m i blizu planina gde
dominiraju bukve.
Pripreme za uspostavljanje malinjaka
Izbor lokacije
Za dobro planiranje malinjaka se preporučuje severoistočna ili
severozapadna pozicije i nagib do 10%. Parcela za podizanje
voćnjaka treba da bude dobro osvetljena suncem, što dalje od
divljih malina, nije preporučljivo da se sadi na mestima gde su
ranije bile: jagode, maline,
kupine, grožđe, paradajz,
krompir, patlidžan, paprika
ili stari malinjak zbog sličnih
bolesti; preporučuje se sadnja
na parcelama gde su
prethodno bile sađene
mahunarke, žitarice, itd.
Zapamtite: analiza zemljišta se mora uraditi nekoliko meseci
pre sadnje i obavezna je.
Nivelisanje površine ima za cilj uklanjanje fizičkih barijera
zemljišta, koje će u budućnosti biti mesta skupljanja
površinskih voda.
Đubrenje malina tokom podizanja malinjaka – pre sadnje radi
se đubrenje sa stajskim đubrivom sa 25-50 tona/ha, a ostatak
se dopunjuje mineralnim đubrivima u zavisnosti od rezultata
analize zemljišta.
Preporučuje se korišćenje dobro sagorelog stajskog đubriva
(od goveda, ovaca i koza) ali ne i od živine.
Zapamtite: bez dobro sagorelog stajskog đubriva nema
visokih prinosa u proizvodnji malina.
Priprema zemljišta za jesenju sadnju treba da se vrši od
septembra do polovine oktobra gde se radi oranje u dobini od
30-40 cm, posle se vrši rastresanje zemljišta sa frezom i
drljačom.
Sadnja malina
Vreme sadnje - Najbolje vreme je kasna jesen i rano
proleće. Oblačno vreme je pogodnije za sadnju sadnica,
sadnja se vrši rano ujutru ili kasno popodne.
Zapamtite: ako pripremljene sadnice se ne sade u roku od
3 sata, svakako ih treba staviti u trap (stavljaju se u jedan
kanal i pokrivaju zemljištem).
Izbor sadnica za podizanje malinjaka
Tokom podizanja plantaže maline ne koristi se materijal
koji potiče iz starih proizvodnih malinjaka, jer takav
materijal može biti zaražen, i
sa smanjenim proizvodnim
potencijalom.
Sadnica maline treba da bude
sertifikovana, debljina
sadnice treba biti kao
debljina proste olovke, sa
sistemom korena sa najmanje
8-10 glavnih korena.
Priprema sadnica za sadnju i sadnja
Pre sadnje, sadnicama
maline se skrate koreni u
dužini od 10-15 cm, dok
iznad površine,sadnice treba
seći u dužini od 20 cm i da
imaju najmanje 3-4
pupoljka.
Rastojanje izmedju redova sadnje treba da bude 2.2-2.5 m,
dok unutar reda 25-40 cm. Sednice maline se sade u dubini u
kojoj su bile u rasadniku pre vađenja, ali u praksi zbog
kompresije zemljišta se sade 3-4 cm dublje. Sadnice treba
Sadnice malina: a) dobra sadnica
(prva klasa), b) slaba sadnica.
saditi pod uglom od 45°, tako da bi izdanci izašli od pupoljaka
korena. Posle sadnje treba postaviti sistem navodnjavanja kap
po kap.
Zapamtite: Ne preporučuje se pritisnuti sadnice nogom tokom
sadnje nego samo rukom, jer koreni su veoma osetljivi.
Brazde za sadnju malina Sadnica maline od pupoljaka
korena
Zapamtite: odmah nakon sadnje sadnica, postavlja se sistem za
navodnjavanje kap po kap, i neophodno je zalivanje sadnica po
potrebi, 2-3 puta.
Zapamtite: kad novi izdanci dostignu visinu od 20-25 cm, tada
ostatak starih sadnica treba iseći makazama i ukloniti ih.
Zapamtite: plevljenje treba uraditi ručno u prvoj godini, da ne
bi pomerili korenje. U prvoj godini se ne radi okopavanje
(okopavanje sadnica).
Sadnice malina se smatraju dobrim ako posle sadnje od svake
od njih niču 2-3 novih izdanaka.
Sistemi gajenja malina
Malina se gaji u vertikalnom špalir sistemu, kod koga u
zavisnosti od položaja žice, postoje dve vrste naslona:
stubovi u kojima se nalaze jedna nit žice u dva/tri
sprata (nivoa), takozvani sistem „I“
stubovi sa dve niti žice u dva/tri sprata (nivoa) u
horizontalnoj poziciji, takozvani sistem „T“
Sistem špalir „I” obično se koristi kod sorti Vilamet i
Miker, dok sistem „T“ je veoma praktičan kod Polke. Kod
sistema špalir „I“ izdanci se vežu za žicu pojedinačno i tako
ne ležu na zemlju od težine plodova. Obično u ovom sistemu
su prisutne dve niti žice, prva nit je postavljena u visinu od
0,9 m, dok je druga nit u visina od 1,8 m, dok visina stuba
postiže 2,0 m.
Kod sistema špalir „T“ na stubovima se postavljaju dve
poprečne letve, sa dimenzijama od 2,0 x 2,5 x 60 cm, koje su
pričvršćene na svakom stubu u visini 0,8 m i 1,7 m od tla. Na
svakom kraju poprečne letve, koja se prostire dužinom reda
se učvršćuju pocinkovane ili plastificirane žice. Izdanci se
upravljaju da rastu između dve niti žice ili redova žice.
Sistem špalir „ T“ Sistem špalir „I“
Briga za nove voćnjake
Uključuje: orezivanje malina, redovnu obradu zemljišta,
suzbijanje korova (konkurentnih biljaka), đubrenje,
navodnjavanje, zaštitu od uzročnika bolesti i štetočina.
U proleće treba izabrati najbolje izdanke i povezati ih za žicu.
Svaki izdanak u proizvodnji se skrati sa kosim rezom u visini od
2m. U dužini reda od 1m treba
biti 5-7 izdanaka. Slomljeni i
oštećeni izdanci se uklanjaju.
Plevljenje novih izdanaka – svi novi izdanci (koji niču
u proleće) se uklanjaju do
nivoa zemlje, do 15-30 maja
i ovo zavisi od regiona.
Posle maja meseca, izdanci se vežu da bi rasli i bili
spremni za sledeću godinu.
Đubrenje maline u proizvodnji – vrši se sa stajskim đubrivom
sa 10-15 tona/ha i ostatak se ispunjava sa mineralnim đubrivima
u zavisnosti od rezultata analize zemljišta.
Navodnjavanje malina se obezbeđuje ravnomerno tokom
perioda vegetacije korišćenjem sistema navodnjavanja kap po
kap.
Održavanje prostora
Plevljenje ili okopavanje u redu
se radi 5-7 puta godišnje, u
dubini od 7-10 cm.
Prostor između redova se sadi
travom koju treba kositi tokom
godine po potrebi u visini od 8-
10 cm.
Berba – sazrevanje nije odjednom, tako da se berba vrši
kontinuirano i traje od 1 do nekoliko meseci. U zavisnosti od
regiona, sazrevanje počinje od sredine juna do sredine jula za
Vilamet i Miker, dok za Polku počinje od sredine juna i traje
do kraja novembra.
Prinos za sorte se krece od 10-15 tona/ha. Berba se vrši svaki
drugi dan, rano ujutro ili kasno posle podne.
U jesen, kod letnjih sorti izdanci se puštaju, oni leže na zemlji, da
ih sneg pokrije i tako da budu zaštićeni od niskih temperatura.
Bolesti i štetočine
Maline napadaju veliki broj bolesti i štetočina. Najčešće bolesti su:
Sušenje sadnica
(Dydimella applanata) Siva trulež maline
(Botrytis cinerea)
Rđa maline
(Phragmidium rubi-idaei) Trulež korena
(Phytophthora fragariae var. rubi)
Maline su pogođene od velikog broja štetočina, a najčešći su:
Vaške bilja (Aphididae), i Štitasti moljac (Trialeuroides
vaporariorum).
Žižak maline
(Anthonomus rubi)
Običajni pauk
(Tetranychus urticae)
Zaštitne mere od bolesti i štetočina:
Preventivne-agronomske metode kao što je izbor sorte,
izbor zemljišta, saniranje okoline u i izvan voćnjaka, ishrana
bilja, higijena vode i normalna vlažnost zemljišta.
Bio-tehnička zaštita - podrazumeva upotreba feromona.
Biološka zaštita - podrazumeva upotrebu korisnih insekata u
voćnjacima.
Hemijska zaštita - podrazumeva upotrebu hemikalija
dozvoljenih u organskoj proizvodnji.
Podržani i pripremio:
Veštine za Ruralno Zaposlenje (VRZ)
HELVETAS Swiss Intercooperation - Kosovo
Tel: + 381 (0) 38 517 715
Nazim Gafurri ul.br.33, PO Box 2, 10000 Pristina
http://www.helvetas-ks.org/s4re/
U saradnji sa:
Tel: +381 (0) 28 536 726
Selo Donji Sfaračak, b.b, 42000 Vučitrn
www.iadk.org