z a k lj u Č a k -...

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Vlada

CANTON SARAJEVO Government

Broj: 02-05-10908-2/17 Sarajevo, 23.03.2017. godine Na osnovu člana 26. i 28. stav (4) Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 36/14 - Novi prečišćeni tekst i 37/14 – Ispravka), i člana 13. stav 1. tačka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13),Vlada Kantona Sarajevo na 76. sjednici održanoj 23.03.2017. godine, donijela je slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Utvrđuje se Prijedlog odluke o usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti

i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

2. Predlaže se Skupštini Kantona Sarajevo da donese Odluku o usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

P R E M I J E R Elmedin Konaković Dostaviti: 1. Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo 2. Skupština Kantona Sarajevo 3. Premijer Kantona Sarajevo 4. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo 5. Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (putem Ministarstva zdravstva) 6. JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (putem Ministarstva zdravstva) 7. Evidencija 8. A r h i v a

web: http://vlada.ks.gov.ba e-mail: [email protected]

Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Na osnovu čl. 13. tačka b. i 18. tačka d. Ustava Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br: 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), člana 13. stav 1. tačka2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), te čl. 117. i 119. stav 1. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br: 41/12 - Drugi novi prečišćeni tekst, 15/13, 47/13 i 47/15), Skupština Kantona Sarajevo na sjednici od_____ . 2017. godine donijela je

Prijedlog

ODLUKU0 usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije

zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo

I

Usvaja se Plan restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, a isti je sastavni dio ove odluke.

II

Zadužuje se Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo da, u saradnji sa ostalim nadležnim institucijama i organima, provede aktivnosti za realizaciju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

III

Za realizaciju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo nisu potrebna finansijska sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo.

IV

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i ista će se objaviti u „Službenim novinama Kantona Šaraj evo“.

Broj:__Sarajevo, .2017. godine

Predsjedateljica Skupštine Kantona Sarajevo

Prof. Ana Babić

Obrazlože nj e

I - PRAVNI OSNOVPravni osnov sadržan je u čl. 13. tačka b. i 18. tačka d. Ustava Kantona Sarajevo

(“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01, 28/04 i 6/13), članu 13. stav 1. tačka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), te čl. 117. i 119. stav 1. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br: 41/12 - Drugi novi prečišćeni tekst, 15/13 i 47/13).

II - RAZLOZI ZA DONOŠENJEReformskom agendom za BiH za period 2015-2018. godina predviđene su brojne reforme

u svim sektorima društva, a posebna pažnja posvećena je strukturalnim reformama u oblasti zdravstva.

Zbog izuzetno složene i teške finansijske situacije u zdravstvenom sektoru ozbiljno je ugroženo i dovedeno u pitanje dalje funkcionisanje zdravstvenih ustanova, a što se već odražava na ostvarivanje prava građana na zdravstvenu zaštitu. Nepoduzimanje ili neblagovremeno poduzimanje adekvatnih mjera na sprovođenju utvrđenih aktivnosti iz Reformske agende može prouzrokovati nesagledive posljedice za korisnike zdravstvene zaštite u pogledu dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga i lijekova, pa čak i na zaposlene u zdravstvenim ustanovama.

Nadležne institucije na svim nivoima vlasti moraju preuzeti odgovornost za kreiranje zdravstvene politike u narednom periodu kojim će se osigurati finansiranje zdravstva na održivim osnovama, uz istovremeno osiguranje potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom.

Iz navedenih razloga se i pristupilo izradi Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

Skupština Kantona Sarajevo, na Radnoj sjednici održanoj 26.10.2016. godine, utvrdila je Nacrt Odluke o usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo i donijela zaključak da se o ovom Nacrtu sprovede javna rasprava u trajanju od 30 dana.

Pomenuti Plan restrukturiranja je dostavljen svim kantonalnim organima, jedinicama lokalne samouprave, naučnim i stručnim ustanovama, kao i organima i institucijama na koje se Plan odnosi i na isti su dostavljena mišljenja zainteresiranih subjekata.

Određeni broj subjekata dao je podršku reformskim procesima u oblasti zdravstva bez primjedbi i sugestija na utvrđeni Nacrt Plana.

Pojedine primjedbe i sugestije nisu se direktno odnosile na sadržaj teksta Plana restrukturiranja, a primjedbe i sugestije zdravstvenih ustanova za koje je ovim Nacrtom Plana predviđeno da se reograniziraju na način da se njihova djelatnost spoji sa zdravstvenim ustanovama koje po Zakonu imaju nadležnost, nisu prihvaćene jer su iste suprotne Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Mišljena koja sadrže primjedbe, prijedloge i sugestije koje se odnose na sadžaj Plana, radna grupa je razmatrala i analizirala i za svako pojedinačno mišljenje, primjedbu i prijedlog dato je obrazloženje, što je i prikazano u Izvještaju o provedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Odluke o usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

III - FINANSIJSKA SREDSTVAZa realizaciju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih

ustanova u Kantonu Sarajevo nisu potrebna finansijska sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo, obzirom da se sve zdravstvene ustanove fmansiraju iz sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, izuzev JU „Apoteke Šarajevo“ koja ostvaruje sredstva na komercijalnoj

osnovi i dio sredstava od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo po osnovu utvrđene naknade za izdavanje lijekova na recept.

Realizacijom navedenog Plana očekuju se uštede u troškovima poslovanja zdravstvenih ustanova.

IV- PRIJEDLOG ODLUKE SKUPŠTINENa osnovu izloženog, predlažemo Skupštini Kantona Sarajevo da donese Odluku o

usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, kao u predloženom tekstu.

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO

ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA KANTONA SARAJEVO

J.U. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA SARAJEVO

PLANRESTRUKTURIRANJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI I

REORGANIZACIJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA UKANTONU SARAJEVO

Sarajevo, februar 2017.

PLAN RESTRUKTURIRANJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI I REORGANIZACIJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

U KANTONU SARAJEVO

Sarajevo, februar 2017. godine

SadržajSadržaj....................................................................................................................................................... 2

1. Uvod.................................................................................................................................................. 4

2. Analiza postojeće organizacije zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo....................................... 6

2.1 Organizacija zdravstvene djelatnosti u Kantonu Sarajevo..........................................................6

2.1.1 Primarna zdravstvena zaštita..................................................................................................... 6

2.1.2 Sekundama zdravstvena zaštita.................................................................................................7

2.1.2.1 Specijalističko-konsultativna djelatnost................................................................................. 7

2.1.2.2 Bolnička zdravstvena zaštita.................................................................................................. 9

2.1.3 Tercijama zdravstvena zaštita.................................................................................................... 9

3. Zdravstvene ustanove u Kantonu Sarajevo....................................................................................10

3.1 Ustanove primarnog nivoa zdravstvene zaštite........................................................................10

3.1.1 JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.................................................................................... 10

3.1.2 JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.................................................. 11

3.1.3 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo........................... 11

3.1.4 JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo..................................................................12

3.1.5 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo........................... 12

3.1.6 JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu... 13

3.1.7 JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo.................................................................. 13

3.1.8 JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo.............................................................. 14

3.1.9 Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju Sarajevo...............................................14

3.1.10 Analiza ustanova za zdravstvenu zaštitu posebnih skupina osiguranika (radnici,studenti, sportisti)............................................................................................................ 15

3.1.11 Stomatološki fakultet sa klinikama................................................................................16

3.1.12 Analiza zubozdravstvene zaštite.................................................................................... 17

3.2 Kapaciteti zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u Kantonu Sarajevo................................ 19

3.2.1 Kadrovski kapaciteti zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u Kantonu Sarajevo......... 19

3.2.2 Prostorni kapaciteti i opremljenost zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u KantonuSarajevo............................................................................................................................... 20

3.3 Ustanove bolničke zdravstvene zaštite.....................................................................................21

3.3.1 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu...............................................................................21

3.3.2 JU Opća bolnica „Prim. Dr. Abdulah Nakaš”................................................................... 22

3.3.3 JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo........................................................................ 23

3.3.4 JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo............................................................... 23

3.3.5 Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH...............................................................................23

3.4 Kapaciteti zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u Kantonu Sarajevo................................ 24

3.4.1 Kadrovski kapaciteti zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u Kantonu Sarajevo............24

3.4.2 Prostorni kapaciteti i opremljenost zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u KantonuSarajevo.................................................................................................................................24

4. Finansiranje zdravstvenih ustanova.................................................................................................25

4.1 Struktura prihoda javnih zdravstvenih ustanova.......................................................................... 27

4.2 Struktura rashoda javnih zdravstvenih ustanova........................................................................ 29

5. Zdravstvena djelatnost u privatnom sektoru....................................................................................32

5.1 Apotekarska djelatnost u privatnom sektoru............................................................................ 33

5.2 Stomatološka zdravstvena djelatnost u privatnom sektoru..................................................... 33

5.3 Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita u privatnom sektoru................................. 33

6. Informatizacija sistema zdravstva Kantona Sarajevo..................................................................... 34

7. PLAN RESTRUKTURIRANJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI I REORGANIZACIJAZDRAVSTVENIH USTANOVA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO............................35

7.1 Ciljevi restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova uKantonu Sarajevo........................................................................................................................ 35

7.2 Prijedlog restrukturiranja i reorganizacije...................................................................................36

7.2.1 JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo......................................................................................... 36

7.2.2 JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.......................................................37

7.2.3 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo.................................37

7.2.4 JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.....................................................................37

7.2.5 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo.............................. 37

7.2.6 JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta Sarajevo.......... 38

7.2.7 JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo....................................................................... 39

7.2.8 Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo..................................................................... 39

7.2.9 Stomatološki fakultet sa klinikama.........................................................................................40

7.2.10 Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju............................................................40

7.2.11 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu................................................................................41

7.2.12 JU Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš“....................................................................... 41

7.2.13 JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo................................................................ 41

7.2.14 JU Psihijatrijska Bolnica Kantona Sarajevo........................................................................ 42

7.2.15 Zavod za transfuzijsku medicine FBiH............................................................................... 42

8. Zaključna razmatranja sa preporukama......................................................................................... 42

9. Pravni okvir za reorganizaciju zdravstva....................................................................................... 45

10. SWOT analiza - zdravstveni sistem Kantona Sarajevo.............................................................46

Prilog: Tabela 1 - Struktura sredstava doznačenih javnim zdravstvenim ustanovama od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo........................................................................................... 48

1. Uvod

Reformskom agendom za BiH za period 2015-2018. godina predviđene su brojne reforme

u svim sektorima društva, a posebna pažnja posvećena je strukturalnim reformama u oblasti

zdravstva.

Zbog izuzetno složene i teške finansijske situacije u zdravstvenom sektoru ozbiljno je

ugroženo i dovedeno u pitanje dalje funkcionisanje zdravstvenih ustanova, a što se već odražava

na ostvarivanje prava građana na zdravstvenu zaštitu. Nepoduzimanje ili neblagovremeno

poduzimanje adekvatnih mjera na sprovođenju utvrđenih aktivnosti iz Reformske agende može

prouzrokovati nesagledive posljedice za korisnike zdravstvene zaštite u pogledu dostupnosti i

kvalitete zdravstvenih usluga i lijekova, pa čak i na zaposlene u zdravstvenim ustanovama.

Imajući u vidu da je jedan od ključnih programskih ciljeva smanjenje opterećenja privrede

velikim fiskalnim nametima, Reformskom agendom predviđen je niz aktivnosti vezanih za

javne finansije, a što uključuje i smanjenje stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

Takvim mjerama će se dodatno usložiti finansijska situacija u oblasti zdravstvenog

sektora i pored toga što se u procesu reformi u oblasti fiskalnog sektora podržava inicijativa za

osiguranje novih izvora finansiranja za zdravstvo kroz povećanje akciza na alkohol i duhan.

Treba istaći da se u dosadašnjem periodu najveći dio potreba za zdravstvenom zaštitom

finansirao sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja, a tek simbolično sredstvima iz

budžeta, opravdan je skepticizam da će se povećanjem akciza osigurati dodatna sredstva za

zdravstvo kao kompenzacija za smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Nadležne institucije na svim nivoima vlasti moraju preuzeti odgovornost za kreiranje

zdravstvene politike u narednom periodu kojim će se osigurati finansiranje zdravstva na

održivim osnovama, uz istovremeno osiguranje potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom.

Polazeći od osnovnih načela na kojima se zasniva organizacija i provođenje zdravstvene

zaštite, saglasno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, a koja se prvenstveno odnose

na dostupnost, sveobuhvatnost i pravičnost zdravstvene zaštite, te učinkovitost i kontinuirano

unapređenja zdravstvene zaštite, sistem zdravstvene zaštite u kantonima, saglasno ustavnim

nadležnostima, mora biti organizovan na način da se građanima osigura blagovremena,

adekvatna i kvalitetna zdravstvena usluga, a u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima

za zdravstvenu zaštitu.

Učešće zdravstvene potrošnje u GDP-u u Federaciji BiH u posljednje tri godine iznosi u

prosjeku 10%, te se prema ovom mjernom parametru možemo svrstati u red razvijenih zemalja.

Ako se uzme u obzir podatak da Kanton Sarajevo ostvaruje 32% od ukupnih sredstava iz

obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvarenih u Federaciji BiH, a daje učešće osiguranih lica

u Kantonu Sarajevo 20% od ukupnog broja osiguranih lica u Federaciji BiH, može se zaključiti

da je učešće zdravstvene potrošnje u Kantonu Sarajevo po glavi stanovnika znatno iznad

prosjeka u odnosu na Federaciju BiH, što bi trebalo rezultirati i značajno boljom zdravstvenom

zaštitom.

Međutim, mora se istaći da je zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo neracionalno

organizovan i pored toga što se velika sredstva izdvajaju za zdravstvenu zaštitu, zdravstvene

ustanove iskazuju gubitke u poslovanju. Iskazane gubitke zdravstvene ustanove pokrivaju na

teret vlastitog kapitala i na taj način se iz godine u godinu umanjuje vrijednost kapitala.

Do sada, sa aspekta jasne podjele rada u organizaciji zdravstva, nisu postignuti

zadovoljavajući rezultati.

Problemi postojeće organizacije zdravstvene zaštite ogledaju se u slijedećem:

• neuređen sistem finansiranja,

• neusklađenost organizacije i djelatnosti zdravstvenih ustanova sa Zakonom o

zdravstvenoj zaštiti,

• otežan i nedefmisan „put pacijenta“ kroz zdravstveni sistem,

• neadekvatna raspodjela kadrovskih potencijala,

• nezadovoljstvo pacijenata i zaposlenika u zdravstvenim ustanovama,

• urgentno zbrinjavanje pacijenata nije regulisano na adekvatan način,

• neracionalna potrošnja lijekova i medicinskih sredstava,

• duge liste čekanja na dijagnostičke pretrage,

• medicinska oprema se u većini zdravstvenih ustanova Kantona Sarajevo uglavnom

koristi samo u jednoj smjeni,

• veliki broj invalida rada zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, nemogućnost

njihovog prerasporeda,

• veliki broj uposlenih u javnom sektoru istovremeno radi i u privatnom sektoru, što

otvara prostor za neracionalno korištenje radnog vremena u javnom sektoru.

Upravljanje zdravstvenim sistemom Kantona Sarajevo mora se zasnivati na jasno

utvrđenoj viziji i pravcima daljeg razvoja (strategiji razvoja), te s tim u vezi preduzimanje

zakonodavnih, političkih i društvenih mjera koje trebaju osigurati optimalan stepen osiguranja

prava pacijenata.

Analiza stanja u oblasti zdravstva je ukazala na nezadovoljstvo pacijenata zdravstvenom

uslugom, duge liste čekanja, veći broj sudskih procesa sa naknadom štete, stalne tužbe

zaposlenika, što ukazuje na potrebu unapređenja zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja

i polazne su osnove za reorganizaciju i racionalizaciju zdravstvenih ustanova na području

Kantona Sarajevo.

2. Analiza postojeće organizacije zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo

Zdravstvena zaštita predstavlja skup mjera, usluga i aktivnosti koje se primjenjuju kod

pojedinaca, grupa stanovništva i šire društvene zajednice s ciljem očuvanja i unapređenja

zdravlja.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena zaštita se organizira i provodi

na nivou primame, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, prema načelima,

sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti, bez obzira na starost, pol i vjersku pripadnost.

2.1 Organizacija zdravstvene djelatnosti u Kantonu Sarajevo

Na području Kantona Sarajevo zdravstvena djelatnost organizovana je na svim nivoima

zdravstvene zaštite.

2.1.1 Primarna zdravstvena zaštita

Primarna zdravstvena zaštita obuhvata: djelatnost porodične medicine, djelatnost

zdravstvene zaštite djece, djelatnost polivalentnih patronažnih sestara u zajednici, higijensko-

epidemiološku zaštitu, hitnu medicinsku pomoć, zaštitu reproduktivnog zdravlja žena,

zdravstvenu zaštitu nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja, fizikalnu i mentalnu

rehabilitaciju u zajednici, specifičnu zravstvenu zaštitu radnika kao dio medicine rada,

zubozdravstvenu zaštitu, laboratorijsku i radiološku dijagnostiku primarnog nivoa i

apotekarsku djelatnost.

Djelatnost primame zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo je organizovana u slijedećim ustanovama:

1. JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo sa devet organizacionih jedinica na podmčju devet

općina Kantona Sarajevo

2. JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

3. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo

4. JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

5. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo

6. JU KS Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu

7. JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo

8. JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo

9. Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju

10. Stomatološki fakultet sa klinikama

11. JU „Apoteke Sarajevo”

Svim zdravstvenim ustanovama, osim Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika u

saobraćaju, osnivač je Kanton Sarajevo. Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju

osnivač je JP „Željeznice Federacije ВШ“, a najvećim dijelom finansira se iz sredstava Zavoda

zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Stomatološki fakultet sa klinikama osnovan je u skladu sa Zakonom o visokom

obrazovanju, ali njegova djelatnost nije usklađena sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom

o stomatološkoj djelatnosti. Po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Stomatološki fakultet sa

klinikama ne ispunjava uvjete za organizaciju i rad klinika.

Sve naprijed navedene ustanove se fmansiraju iz sredstava Zavoda zdravstvenog

osiguranja Kantona Sarajevo, izuzev JU „Apoteke Sarajevo“ koja ostvaruje sredstva na

komercijalnoj osnovi i dio sredstava od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona

Sarajevo po osnovu utvrđene naknade za izdavanje lijekova na recept.

Pored ustanova u javnom sektoru. Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo ima

zaključen ugovor sa dvije privatne zdravstvene ustanove - poliklinike i sa privatnim apotekama

za nabavku i izdavanje lijekova na recept sa pozitivne liste lijekova.

2.1.2 Sekundarna zdravstvena zaštita

Sekundama zdravstvena zaštita obuhvata specijalističko-konsultativnu i bolničku

zdravstvenu zaštitu ovog nivoa.

2.1.2.1 Specijalističko-konsultativna djelatnost

Specijalističko-konsultativna zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene

zaštite predstavlja dio zdravstvene djelatnosti koja, kroz pružanje zdravstvenih usluga

osigurava podršku primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj djelatnosti, a po Zakonu o zdravstvenoj

zaštiti treba daje osigurava bolnica.

U Kantonu Sarajevo djelatnost specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite je

organizovana kao vanbolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita u javnom i

privatnom sektoru i kao bolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita u javnom

sektoru.

Djelatnost vanbolničke specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite osigurava:

• JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

• ustanove za zdravstvenu zaštitu određenih populacionih skupina (žene, studenti,

radnici, sportisti),

• JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

• privatni sektor kroz rad specijalističkih ordinacija, zdravstvenih ustanova tipa

poliklinike, zavoda, lječilišta i laboratorija.

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo pruža specijalističko-konsultativnu zdravstvenu

zaštitu kroz rad posebne organizacione jedinice specijalističko-konsultativne djelatnosti.

Zavodi za zdravstvenu zaštitu određenih populacionih skupina pružaju i specijalističko-

konsultativnu zdravstvenu zaštitu za određene populacione skupine kao što su žene, radnici,

studenti i sportisti.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite

obuhvata djelatnosti iz oblasti javnog zdravstva i to socijalne medicine, organizacije i

ekonomike zdravstva, epidemiologije, higijene i zaštite čovjekove okoline, sanitarne

mikrobiologije, sanitarne hernije i mikrobiološke dijagnostike.

Djelatnost bolničke specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite u javnom sektoru

osigurava:

• JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš” i

• Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš” Sarajevo pruža bolničku specijalističko-

konsultativnu zdravstvenu zaštitu sekundarnog nivoa, a Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

pruža bolničku specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu iz svih medicinskih disciplina

na sekundarnom i tercijarnom nivou.

2.1.2.2 Bolnička zdravstvena zaštita

Bolnička zdravstvena zaštita na sekundarnom novou organizovana je u okviru bolničkih

kapaciteta i pružaju je bolnice na sekundarnom nivou (opće bolnice i specijalne bolnice) i

dijelom Klinički centar Univerziteta u Sarajevu za složenije usluge na sekundarnom nivou.

Djelatnost bolničke zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevu organizovana je kroz rad

javnih zdravstvenih ustanova:

• Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

• JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš“ Sarajevo

• JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo

• JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pruža bolničku zdravstvenu zaštitu na

sekundarnom nivou.

JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš“ Sarajevo takođe pruža bolničku zdravstvenu

zaštitu sekundarnog nivoa, iako je u svom dosadašnjem funkcioniraju počela razvijati i

određene discipline tercijarnog nivoa saglasno osnivačkom aktu ove bolnice. Razvijanje

kapaciteta tercijarnog nivoa u JU Opća bolnici „Prim, dr Abdulah Nakaš“ je ekonomski i

medicinski neopravdano.

JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo pruža specifičnu bolničku zdravstvenu zaštitu

za potrebe stanovništva Kantona Sarajevo (akutna i hronična hospitalizacija za psihijatrijske

pacijente).

JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo pruža bolničku zdravstvenu zaštitu uz

dodatne kapacitete dnevne bolnice za potrebe stanovništva Kantona Sarajevo iz oblasti

adiktivne medicine. Zavod za bolesti ovisnosti je specijalizirana zdravstveno - socijalna

ustanova koja se bavi prevencijom, liječenjem i rehabilitacijom ovisnika.

2.1.3 Tercijarna zdravstvena zaštita

Tercijarnu zdravstvenu zaštitu osigurava Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u

cijelosti za stanovnike Kantona Sarajevo, te za potrebe drugih kantona koji imaju zaključen

ugovor sa Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu.

3. Zdravstvene ustanove u Kantonu Sarajevo

3.1 Ustanove primarnog nivoa zdravstvene zaštite

3.1.1 JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

U skladu sa osnivačkim aktom JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo pruža primarnu i

vanbolničku specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu.

Primarna zdravstvena zaštita se obavlja putem porodične medicine, djelatnost

zdravstvene zaštite djece, djelatnost polivalentnih patronažnih sestara u zajednici, higijensko-

epidemiološku zaštitu, zdravstvenu zaštitu nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja,

fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici, zubozdravstvenu zaštitu, laboratorijsku i

radiološku dijagnostiku primarnog nivoa.

U okviru službe porodične medicine u OJ „Dom zdravlja Centar“ je organizovan i Centar

za palijativnu kućnu njegu.

Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita se pruža u okviru posebne

organizacione jedinice specijalističko-konsultativne djelatnosti iz slijedećih medicinskih

disciplina: interne medicine, otorinolaringologije, oftalmologije, neurologije, stomatološke

zdravstvene zaštite sekundarnog nivoa iz oblasti pedodoncije, bolesti usta, bolesti zuba,

protetike, parodontologije, oralne hirurgije i ortodoncije.

Ukupan broj zaposlenih u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo je 2.041 radnika, od čega

je medicinskih radnika 1.660, a nemedicinskih radnika 381.

Kadrovska politika se u ovoj ustanovi razvijala i implementirala ne uvažavajući socio-

medicinske indikatore planiranja i raspoložive finansijske resurse, što je nakon dugog niza

godina rezultiralo koncentracijom velikog broja zaposlenih, niskim plaćama i doprinijelo

odsustvu motivacije i zadovoljstva kod zaposlenih.

Usklađenost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Iz osnivačkog akta JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo vidljivo je da djelatnost ove

ustanove nije usklađena sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo ne može

da organizuje i pruža usluge specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite.

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo ima razvijenu Službu za školsku djecu (djeca od 6 do

14 godina), što nije u skladu sa članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

10

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo ima organiziranu Higijensko epidemiološku službu.

JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo ima u potpunosti razvijenu mrežu kapaciteta i

kadra za ovu djelatnost koja može upotpunosti zadovoljiti potrebe Kantona Sarajevo.

Takođe, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo obavlja i specifičnu zdravstvenu zaštitu

radnika na primarnom nivou, što nije u skladu sa čl. 15. i 121. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.1.2 JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo provodi mjere hitne medicinske

pomoći, pruža hitnu, stručnu i organizovanu medicinsku pomoć oboljelim, stradalim i

povrijeđenim na mjestu povrede, stradanja ili oboljenja. Isto tako osigurava prevoz oboljelih,

stradalih i povrijeđenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.

Ukupan broj radnika uposlenih u JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

je 290, od čega je 227 zdravstvenih i 63 nezdravstvena radnika.


JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo je ogranizovana kao samostalna

zdravstvena ustanova u skladu za članom 90. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.1.3 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo

Djelatnost JU Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo je

zaštita reproduktivnog zdravlja žena i materinstva na primarnom nivou zdravstvene zaštite i

specijalističko-konsultativna dijagnostika, shodno osnivačkom aktu.

Ukupan broj uposlenih radnika u JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva

Kantona Sarajevo je 115, od čega je 89 zdravstvenih i 26 nezdravstvenih radnika.


Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne navodi kao poseban organizacioni oblik Zavod za

zdravstvenu zaštitu žena i materinstva. Zaštita reproduktivnog zdravlja žena se u skladu sa

članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, organizuje na nivou primame zdravstvene zaštite.

Zakon 0 zdravstvenoj zaštiti ne isključuje mogućnost organizovanja kantonalnih zavoda

kao zasebnih zdravstvenih ustanova koje u svojoj djelatnosti ne mogu imati primarnu

zdravstvenu zaštitu, a koje se isključivo mogu baviti specijalističko-konsultativnom

zdravstvenom zaštitom uz posebnu djelatnost medicinske tehnologije kao i posebnih

medicinskih ispitivanja uz donošenje potrebnih kantonalnih propisa.

11

3.1.4 JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo obavlja javno zdravstvenu djelatnost na

području Kantona Sarajevo, shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i osnivačkom aktu.

Ukupan broj uposlenih u JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo na dan

31.12.2015. godine je 110 radnika, od čega 89 zdravstvenih i 21 nemedicinski radnik.


JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo pruža zdravstvene usluge iz oblasti

javnog zdravstva za potrebe stanovništva Kantona Sarajevo, a koje su defmisane Zakonom o

zdravstvenoj zaštiti.

3.1.5 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo

JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo pruža zdravstvene

usluge primame i specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite određenim skupinama

stanovnika Kantona Sarajevo (radnici MUP-a Kantona Sarajevo, radnici Profesionalne

vatrogasne brigade i zatvorenicima i pritvorenicima Kazneno popravnog zavoda u Sarajevu),

shodno osnivačkom aktu.

JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo trenutno pruža

usluge i iz porodične medicine ne samo za radnike naprijed navedenih ustanova nego i za dmge

osiguranike Kantona Sarajevo.

Ukupan broj radnika u JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona

Sarajevo na dan 31.12.2015. godine je 50, od čega 37 zdravstvenih i 13 nemedicinskih radnika.


Zakonom o zdravstvenoj zaštiti defmisan je organizacioni oblik Zavod za medicinu rada

kao ustanova za pružanje specifične zdravstvene zaštite, ali ne navodi se kao poseban

organizacioni oblik Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo. Zakon

o zdravstvenoj zaštiti ne isključuje mogućnost organizovanja kantonalnih zavoda kao zasebnih

zdravstvenih ustanova koji se bave isključivo specijalističko-konsultativnom zdravstvenom

zaštitom.

Organizovanje porodične medicine u ovoj Ustanovi nije u skladu sa članom 33. Zakona

o zdravstvenoj zaštiti.

12

3.1.6 JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu

JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu

pruža primame i specijalističko-konsultativne zdravstvene usluge studentima na području

Kantona Sarajevo, shodno osnivačkom aktu.

JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu

pruža i usluge porodične medicine ne samo studentima, nego i drugim osiguranicima sa

područja Kantona Sarajevo.

Ukupan broj zaposlenih radnika u JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu

studenata Univerziteta u Sarajevu na dan 31.12.2015. godine je 49, od čega 37 zdravstvenih i

12 nemedicinskih radnika.


Zakon 0 zdravstvenoj zaštiti ne prepoznaje JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu

zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu kao poseban organizacioni oblik, odnosno poseban

pravni subjekt.



Organizovanje vanbolničke specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite u ovoj

Ustanovi nije u skladu sa članom 39. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i provedenom registracijom osiguranih lica,

osiguranici starosti od 14 godina i više opredjeljuju se za timove porodične medicine. Ovim

konceptom, kroz timove porodične medicine, u okviru Doma zdravlja, je obuhvaćena i

studentska populacija, tako da ne postoji potreba za organizovanjem posebne zdravstvene

ustanove za liječenje studentske populaciju iz Kantona Sarajevo.

Studentima izvan Kantona Sarajevo osigurava se zdravstvena zaštita po Sporazumu o

načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite van područja kantonalnog zavoda

zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada („Službene novine Federacije BiH“, br.

41/01).

3.1.7 JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo

JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo pruža specifičnu zdravstvenu zaštitu

radnicima na području Kantona Sarajevo, prati savremena dostignuča iz oblasti organizacije

medicine rada i predlaže mjere za unapređenje i razvoj u ovoj oblasti, pruža stručnu pomoć u

13

izradi propisa iz ove oblasti, koordinira i stručno nadzire sve zdravstvene ustanove koje

sprovode specifičnu zdravstvenu zaštitu na području Kantona, shodno osnivačkom aktu.

Ukupan broj zaposlenih u JU Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo na dan

31.12.2015. godine, je 103 radnika, od čega 82 zdravstvena i 21 nemedicinska radnika.


U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo

treba da pruža specifičnu zdravstvenu zaštitu radnicima na području Kantona Sarajevo,

koordinira i stručno nadzire sve zdravstvene ustanove koje sprovode specifičnu zdravstvenu

zaštitu na području Kantona.



3.1.8 JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo

JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo pruža specifičnu zdravstvenu zaštitu

sportistima na području Kantona Sarajevo.

Ukupan broj zaposlenih radnika u JU Zavoda za sportsku medicinu Kantona Sarajevo na

dan 31.12.2015. godine, je 10 zdravstvenih radnika.


Ustanova obavlja svoju djelatnost u skladu sa čl. 125. i 126. Zakona o zdravstvenoj zaštiti,

međutim Pravilnikom o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine, doktora

stomatologije, magistara farmacije i inžinjera medicinske biohemije, specijalizacija iz medicine

rada i specijalizacija iz sportske medicine spojene su u jednu specijalizaciju pod nazivom

specijalizacija medicine rada i sporta, što upućuje na zaključak da je neracionalno

organizovanje posebne zdravstvene ustanove za sportsku medicinu.

3.1.9 Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju Sarajevo

Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju osnovan je od strane Željeznica FBIH,

za obavljanje specifične zdravstvene zaštite radnika, koji za određene kategorije osiguranika

pruža usluge porodične medicine i specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite.

U Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju zaposlena su 84 radnika, od čega

je 55 zdravstvenih i 29 nezdravstvenih radnika.

14

Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju se većim dijelom finansira sredstvima

iz obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, iako Kanton Sarajevo nije osnivač

ove zdravstvene ustanove.




3.1.10 Analiza ustanova za zdravstvenu zaštitu posebnih skupina osiguranika (radnici, studenti, sportisti)

Ustanove koje obavljaju zdravstvenu zaštitu posebnih grupa osiguranika u Kantonu

Sarajevo su JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo, JU Zavod za zdravstvnu zaštitu

radnika MUP-a Kantona Sarajevo, JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata

Univerziteta, JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo, Zavod za zdravstvenu zaštitu

radnika u saobraćaju.

Prema pomenutim zavodima je opredijeljeno cca 81.000 osiguranih lica sa područja Kantona Sarajevo.

Ustanove koje pružaju zdravstvenu zaštitu posebnih grupa osiguranika nemaju zakonskog

osnova da registruju pacijente za djelatnost porodične medicine, mada je trenutna praksa da dio

osiguranika ove usluge koristi u okviru pomenutih ustanova tako da imamo preklapanje sa

djelatnošću koju obavlja JU Doma zdravlja Kantona Sarajevo.

Skupština Kantona Sarajevo je u 2012. godini, izvršila usklađivanje osnivačkih akata sa

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i donijela odluke o preuzimanju prava i obaveza osnivača i

usklađivanja organizacije i poslovanja pomenutih ustanova, osim Zavoda za zdravstvenu zaštitu

radnika u saobraćaju, čiji je osnivač JP Željeznice FBiH, a isti se finansira sredstvima Zavoda

zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

I pored usklađivanja osnivačkih akata sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, ustanove se nisu

pridržavale osnivačkih akata nego su svoju djelatnost samostalno proširavale i drugim

zdravstvenim uslugama, a nisu poduzimane blagovremene mjere da se uskladi faktičko stanje

sa Zakonom.

Ilustracije radi navodimo podatke o zdravstvenom kadru prema

specijalnostima/subspecijalnostima u zdravstvenim ustanovama koje se bave zdravstvenom

zaštitom posebnih grupa korisnika.

Tabelarni pregled doktora medicine/stomatologije prema specijalizaciji/subspecijalizaciji

15

Pregled doktora medicine po specijalnosti

Medicinarada

Zavod za zdravstvenu

zaštitu radnika MUP a

Zavoda za zdravstvenu

zaštitu radnika u

saobraćaju

Zavod za zdravstvenu

zaštitu studenata

Zavod za sportsku medicinu

Ukupno

Epidemiologija 1 1Kardiolog - siibspecijalista 1 1Interna medicina 1 1 1 3Ginekologija i akušerstvo 1 1 2Medicina rada 19 2 5 26Medicina sporta 3 3Neuropsihijatrija 1 1 1 1 4Oftalmologija 1 1 1 1 4Otorinolaringologija 1 1 1 3Pneumoftiziologija 1 1Porodična medicina 1 1 2Fizikalna medicina i rehabilitacija 2 2Radiodijagnostika 1 1Urgentna medicina 1 1 2Dermatovenerologija 1 1Dr medicine -opšta praksa 3 3 4 2 12Dr medicine -na specijalizaciji 5 1 6Oralna hirurgija 1 1Opšta stomatologija 1 1Stomatološka protetika 2 2Dr stomatolog 1 2 5 8Medicinska biohemija 1 1Ukupno 36 16 18 14 3 87

Na osnovu podataka prikazanih u tabeli vidljivo je daje neophodno izvršiti reorganizaciju

pomenutih ustanova u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i osnovnom djelatnosti, uz

omogućavanje mobilnosti kadra prema drugim zdravstvenim ustanovama na području Kantona

Sarajevo, a prema usmjerenim specijalnostima/subspecijalnostima, uvažavajući potrebe za

zdravstvenom zaštitom.

3.1.11 Stomatološki fakultet sa klinikama

Stomatološki fakultet sa klinikama Univerziteta u Sarajevo osnovan je kao obrazovna, a

ne zdravstvena ustanova i ostvaruje svoju djelatnost u okviru Univerziteta u Sarajevo, u skladu

sa Statutom Univerziteta u Sarajevu.

Stomatološki fakultet sa klinikama je na dan 31.12.2015. godine, imao 206 radnika, od

čega Zavod zdravstvenog osiguranja finansira 50% odnosno 103 radnika.

Iako je Stomatološki fakultet sa klinikama obrazovna ustanova isti se ne finansira samo

sredstvima budžeta Kantona Sarajevo na teret obrazovanja, nego i sredstvima iz obaveznog

zdravstvenog osiguranja. Finansiranje iz sredstava obrazovanja i sredstava obaveznog

zdravstvenog osiguranja se vršilo u omjeru 50:50%, s tim što se pored navedenog iznosa

sredstava za finansiranje plaća i zaposlenih dodatno izdvajala sredstva za izradu protetskih i

ortodontskih pomagala. Za finansiranje Stomatološkog fakulteta na teret sredstava Zavoda

16

zdravstvenog osiguranja nema zakonskog uporišta. Odlukom o usvajanju mreže zdravstvenih

ustanova na području Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 14/00)

obuhvaćen je i Stomatološki fakultet sa klinikama, na osnovu toga je uveden u sistem

finansiranja Finansijskim planom Zavoda zdravstvenog osiguranja 2001. godine, a što nije

osporeno od strane osnivača i isti način finansiranja nastavljen je do danas.

Za sredstva koja su se izdvajala iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Stomatološki

fakultet je bio u obavezi pružati usluge stomatološke zdravstvene zaštite, na osnovu ugovora

koji se zaključuje između Stomatološkog fakulteta i Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona

Sarajevo. Međutim ugovorom nije bio jasno defmisan sadržaj i obim stomatoloških usluga, ali

je evidentno da se najveći dio usluga koje je pružao Stomatološki fakultet odnosi na usluge

primame zdravstvene zaštite koje istovremeno obavlja i JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo,

koji raspolaže i većim kadrovskim kapacitetom od stvarnih potreba za stomatološkim uslugama

saglasno odluci o Osnovnom paketu zdravstvenih prava.


Djelatnost Stomatološkog fakulteta sa klinikama nije usklađena sa Zakonom o

zdravstvenoj zaštiti niti sa odredbama Zakona o stomatološkoj djelatnosti, niti je jasno

razgraničen odnos između obrazovnog i zdravstvenog dijela ove ustanove a što za posljedicu

ima nejasno definisan procenat finansiranja između obrazovanja i zdravstva.

3.1.12 Analiza zubozdravstvene zaštite

Primjena Jedinstvene metodologije, zahtjeva da se urede i odnosi u okvim stomatološke

zdravstvene zaštite, te jasno utvrdi podjela rada između JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i

Stomatološkog fakulteta sa klinikama.

Nije zanemarljiva ni činjenica velikog broja registrovanih privatnih stomatoloških

ordinacija i njihov zahtjev za uključivanje u sistem finansiranja iz obaveznog zdravstvenog

osiguranja. Trenutno su na Kantonu registrovane 184 privatne stomatološke ordinacije.

JU Dom

zdravlja

Kantona

Sarajevo

Zavod za

zdravstvenu

zaštitu

radnika

MUP_a

Zavod za

zdravstvenu

zaštitu

studenata

Zavoda za

zdravstvenu

zaštitu

radnika u

saobraćaju

Ukupno

Prema Odluci

0 utvrđivanju

većeg obima

prava za

Kanton

potrebno je

Razlika

Bolesti usta i

parodoncija3 3 3,4 -0,4

Bolesti zuba i

endodoncija6 6 3,4 +2,6

17

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

Zavod zazdravstvenu

zaštituradnikaMUP_a

Zavod zazdravstvenu

zaštitustudenata

Zavoda zazdravstvenu

zaštituradnika u

saobraćaju

Ukupno

Prema Odluci0 utvrđivanju većeg obima

prava zaKanton

potrebno je

Razlika

Dječija i preventivna stomatologija

18 18 34,6 -16,6

Oralna hirurgija 7 1 8 5,1 +2,9

Ortopedija vilica - ortodoncija

6 6 2,3 +3,7

Stomatološkaprotetika

19 2 21 5,1 +15,9

Dr stomatolog 82 1 6 2 91 27,3 +63,7

Dr stomatolog - na specijalizaciji

13 13

Ukupno 154 4 6 2 166 81,2 +84,8

*Izvor podataka Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

S obzirom na raspoložive kapacitete stomatološke zaštite u JU Dom zdravlja Kantona

Sarajevo i zavodima za zdravstvenu zaštitu, potrebno je preispitati osnovanost paralelnog

finansiranja stomatološke zdravstvene zaštite u okviru Stomatološkog fakulteta koji nije

zdravstvena ustanova i ima status organizacione jedinice Univerziteta u Sarajevu kao i zbog

činjenice da stomatološka djelatnost u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo ima višak kapaciteta.

Prema Odluci o utvrđivanju većeg obima prava, za potrebe osiguranika Kantona Sarajevo

potrebno je osigurati ukupno 62 tima za zubozdravstvenu zaštitu na primarnom nivou, a prema

stvarnom stanju u javnim ustanovama primame zdravstvene zaštite broj timova u ovoj

djelatnosti je 122, odnosno što je za 60 timova više u odnosu na važeću Odluku.

Broj potrebnih timova prema važećoj Odluci je utvrđen po starosnim skupinama:

• Zdravstvena zaštita usta i zuba djece do 6 godina starosti koju osigurava jedan radni tim na

2.500 korisnika ove populacije (procjena broja korisnika je 30.745). Za Kanton Sarajevo

potrebna su 12,3 tima.

• Zdravstvena zaštita zuba, školske djece i omladine od 7 do 19 godina koju osigurava jedan

radni tim na 2.500 korisnika ove populacije (procjena broja korisnika je 55.806). Za Kanton

Sarajevo potrebna su 22,3 tima.

• Zdravstvena zaštita usta i zuba odraslih od 19 i više godina koju osigurava jedan radni tim

na 12.500 korisnika (procjena broja korisnika je 340.690). Za Kanton Sarajevo potrebna su

27,3 tima.

18

Prema važećoj Odluci o utvrđivanju vačeg obima prava za obavljanje djelatnosti

specijalističko-konsultativne zubozdravstvene zaštite na sekundarnom nivou, za Kanton

Sarajevo, ukupno je potrebno 22 tima, a prema stvarnom stanju u javnim zdravstvenim

ustanovama zaštite broj timova u ovoj djelatnosti je 44, što je u odnosu na važeći Odluku za 22

tima više.

Broj potrenih timova prema važećoj Odluci utvrđen po djelatnostima:

• Djelatnost bolesti zuba koju osigurava jedan radni tim za 125.000 korisnika (procjena broja

korisnika je 427.241). Za Kanton Sarajevo potrebna su 3,4 tima.

• Djelatnost bolesti usta koju osigurava jedan radni tim za 125.000 korisnika (procjena broja


• Djelatnost ortodoncije koju osigurava jedan radni tim za 30.000 korisnika (procjena broja


• Djelatnost pedodoncije koju osigurava jedan radni tim za 36.000 korisnika (procjena broja


• Djelatnost oralne hirurgije koju osigurava jedan radni tim za 84.000 korisnika (procjena

broja korisnika je 427.241). Za Kanton Sarajevo potrebno je 5,1 timova.

• Djelatnost stomatološke protetike osigurava jedan radni tim za 30.000 korisnika (procjena

broja korisnika je 68.752). Za Kanton Sarajevo potrebno je 5,1 timova

Napominjemo da u prikazanim podacima i broju potrebnog kadra nisu prikazani kadrovi

Stomatološkog fakulteta.

3.2 Kapaciteti zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u Kantonu Sarajevo

3.2.1 Kadrovski kapaciteti zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u Kantonu Sarajevo

U zdravstvenim ustanovama na nivou primame zdravstvene zaštite sa 31.12.2015.

godine, bilo je zaposleno ukupno 2.955 radnika, od kojih 2.266 medicinskih radnika i 589

nemedicinskih.

Broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama primame zdravstvene zaštite na dan

31.12.2015. godine, po zdravstvenim ustanovama i strukturi kadra prikazan je u narednom

tabelarnom pregledu.

19

Struktura

kadra(zdravstvenog i

nezdravstvenog) u

javnim zdravstvenim

ustanovama

JU Dom

zdravlja KS'

НМР

Zavod

za

zdravstv

enuzaštitu

žena i

inate rins

tva

Zavod

za javno

zdravstv

0

Zavod za

zdravstven

u zaštitu

radnika

MUP a

KS

Zavod za

zdravstvenu

zaštitu

studenata

Univerziteta

JU

Zavod

zamcdicin

u rada

Kantona

Sarajevo

JU

Zavod

za

sportsku

medicin

u

Stomatološki

fakultet Univerzite

ta uSarajevu*

Zavoda za zdravstve nu zaštitu radnika u saobraćaj

u

Sveukupno

%

učešćeu

struktur

Subspecijalisti 1 2 1 4

Dr. specijalista

medicine/

stomatologije

331 37 25 14 11 7 27 3 38 14 507

Dr. medicine/

stomatolgije219 33 4 3 5 7 9 5 285

Mr. farmacije/spec.

mr.ph. i med.

biohemija/spec med

biohemije

6 1 7

VSS med 50 2 3 5 1 5 1 1 1 69

VŠS med 104 2 6 8 0 1 1 3 125

SSS med 905 152 50 56 16 19 35 6 41 29 1.309

Zdravstveni saradnik

VSS45 0 1 3 4 5 3 61

Ostali zdravstveni

radnici0

Ukupnozdravstveni

1.660 227 89 89 37 37 82 10 80 55 2.366 80

VSS nemed 25 8 4 3 4 3 4 4 5 60

VŠS nemed 68 2 1 1 0 0 1 73

SSS nemed 150 6 8 4 3 5 7 11 9 203

NSS nemed 138 47 13 14 5 4 10 8 14 253

Ukupnonezdravstvenikadar

381 63 26 21 13 12 21 0 23 29 589 20

SVEUKUPNO 2.041 290 115 110 50 49 103 10 103 84 2.955 100

*Kod Stomatološkog fakultata prikazano je samo 50% radnika, odnosno onaj dio koji se finansira od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

3.2.2 Prostorni kapaciteti i opremljenost zdravstvenih ustanova primarnog nivoa u Kantonu Sarajevo

Zdravstvene ustanove primame zdravstvene zaštite čiji je osnivač Kanton Sarajevo

trenutno raspolažu ukupnim prostornim kapacitetom od 52.315 m^. Posmatrano pojedinačno po

zdravstvenim ustanovama može se zaključiti daje raspoloživi prostor dovoljan za obavljanje

djelatnosti, s tim što neke zdravstvene ustanove, zbog manjeg obima posla u odnosu na

standarde i normative zdravstvene zaštite ne koriste prostor racionalno, odnosno postoji višak

prostora, izuzev JU Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Neki prostorni kapaciteti

zahtjevaju nužnu adaptaciju i rekonstrukciju i radi prilagodbe namjeni odnosno poboljšanju

uvjeta za rad.

Po pitanju opremljenosti zdravstvenih ustanova, većina ustanova posjeduje neophodnu

opremu za pmžanje zdravstvenih usluga, ali je ista zastarjela i amortizovana što otežava

pružanje kvalitetne i efikasne zdravstvene zaštite.

20

u narednom tabelarnom pregledu prikazani su podaci po zdravstvenim ustanovama o

prostornim kapacitetima izraženim u m^ i stepen iskorištenosti opreme.

Rbr. Naziv ustanove Prostorni kapaciteti u

% iskorištenosti opreme

1 DOM ZDRAVLJA 38.946 65%

2 ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ 3.498 76%

3ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZAŠ. ŽENA I MATERINSTVA 2.679 97%

4 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KS 1.870 87%

5ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU RADNIKA MUP-A 812 94%

6 ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA STUDENATA 2.515 90%

7 ZAVOD ZA MEDICINU RADA 1.755 83%

8 ZAVOD ZA SPORTSKU MEDICINU 240 85%

UKUPNO 52.315

3.3 Ustanove bolničke zdravstvene zaštite

3.3.1 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je javna zdravstvena ustanova u državnoj svojini,

osnovana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Osnivači su Fedracija BiH, Kanton Sarajevo,

Zeničko-dobojski kanton, Bosansko-podrinjski kanton, Unsko-Sanski kanton i Srednjebosanski

kanton. Klinički centar Univerziteta u Sarajevu obavlja svoju djelatnost na način propisan

Zakonom o ustanovama, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Statutom i drugim aktima.

Djelatnost Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu je specijalističko-konsultativna i

bolnička zdravstvena djelatnost na sekundarnom i tercijemom nivou zdravstvene zaštite.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u organizacionom smislu čine medicinski i ostali stručni

sadržaji. Svi hospitalni, poliklinički, dijagnostički i nastavno-naučni sadržaji ostvaruju se u

okviru organizacionih jedinica - klinika i ostalih sadržaja koji su grupisani u discipline.

U okviru medicinskih djelatnosti organizirane su medicinske discipline putem kojih se

obezbjeđuju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite - izvodi dodiplomska i postdiplomska

nastava, provodi naučno-istraživački rad u oblasti medicinskih nauka i obavlja stručno

usavršavanje zdravstvenih radnika.

Medicinske discipline su organizovane u klinike i ostale sadržaje. Klinika je dio

Kliničkog centra u kojem se obavljaju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite iz određene ili više

specijalističkih oblasti, izvodi dodiplomska i postdiplomska nastava, te provodi

21

naučnoistraživački rad u oblasti medicinskih nauka, stručna usavršavanja i stručnometodološka

saradnja sa drugim dijelovima KCUS-a.

Na dan 31.12.2015. godine u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu ukupan broj

zaposlenih radnika iznosi 3.637, od čega je 2.506 medicinskih i 1.131 nemedicinskih radnika.


Klinički centar Univerziteta u Sarajevu pruža zdravstvene usluge u skladu sa članom 101.

Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.3.2 JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš”

JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš” pruža usluge specijalističko-konsultativne

i bolničke zdravstvene zaštite na sekundarnom nivou, iako je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti

propisano da iznimno i opće bolnice mogu obavljati i tercijarnu zdravstvenu zaštitu iz

djelatnosti za koju je registirana pod uslovom da dobije saglasnost Federalnog ministarstva

zdravstva.

U okviru djelatnosti. Opća bolnica ima ukupno 330 bolničkih postelja raspoređenih na

jedinice - bolnička odjeljenja: interna medicina (60 postelja), neuropsihijatrija (20 postelja),

fizikalna medicina i rehabilitacija (30), ginekologija sa akušerstvom (60 postelja), intenzivna

njega i terapija (20 postelja), hirurgija (140 postelja).

Kadrovska struktura u 2015. godini iskazana je brojem ukupno zaposlenih 556 radnika,

od kojih je 410 medicinskih i 146 nemedicinskih radnika.

Usklađenost sa zakonom o zdravstvenoj zaštiti:

Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš” obavlja svoju djelatnost u skladu sa članom 98.

Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U Općoj bolnici nema djelatnost pedijatrije koja je propisana

članom 98. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz razloga što je ista dobro razvijena i sa dovoljnim

kapacitetima u sastavu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Obzirom da je članom 39. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano da specijalističko

konsultativnu zdravstvenu djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite osigurava

bolnica, potrebno je da se ista osigura u okviru Opće bolnice.

22

3.3.3 JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo

Djelatnost JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo je pružanje usluga specijalističko-

konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite u oblasti psihijatrije, na sekundarnom nivou, na

području Kantona Sarajevo.

Ukupan broj zaposlenih radnika na dan 31.12.2015. godine iznosi 111,5 od čega je 74

zdravstvenih radnika i saradnika, a 37,5 administarativnih i tehničkih radnika.


JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo pruža zdravstvene usluge u skladu sa članom

99. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.3.4 JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo

Zavod za bolesti ovisnosti je specijalizirana zdravstveno-socijalna ustanova koja se bavi

prevencijom, ranim otkrivanjem, liječenjem i rehabilitacijom ovisnika o alkoholu i drugim

psihoaktivnim supstancama.

Ukupan broj zaposlenih radnika na dan 31.12.2015. godine iznosi 58 od čega je 46

zdravstvenih i 12 nezdravstvenih radnika.

Zavod za bolesti ovisnosti ima ukupno 45 kreveta od čega 30 kreveta za alkoholizam u

okviru Dnevne bolnice i 15 hospitalnih kreveta (10 za narkomaniju i 5 za alkoholizam).


JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo pruža zdravstvene usluge u skladu sa

članom 124. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

3.3.5 Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH

Transfuzijsku djelatnost za područje Kantona Sarajevo pruža JU Zavod za transfuzijsku

medicinu FBiH, koji krvlju i krvnim sastojcima snabdijeva Opću bolnicu „Prim, dr Abdulah

Nakaš” i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.

Ukupan broj zaposlenih radnika na dan 31.12.2015. godine iznosi 86 od čega je 53

zdravstvenih i 33 nezdravstvenih radnika. Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

fmansira 30 radnika.

23

Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH je federalna zdravstvena ustanova koja obavlja

transfuzijsku djelatnost u skladu sa propisom o krvi i krvnim sastojcima i čine dio sistema

bolničke zdravstvene zaštite, finansirana od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona

Sarajevo za usluge pružene osiguranicima ovog Kantona.

3.4 Kapaciteti zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u Kantonu Sarajevo

3.4.1 Kadrovski kapaciteti zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u Kantonu Sarajevo

U zdravstvenim ustanovama na nivou bolničke zdravstvene zaštite sa 31.12.2015. godine,

bilo je zaposleno ukupno 4.449 radnika, od kojih 3.089 medicinskih radnika i 1.360

nemedicinskih radnika.

Broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama bolničke zdravstvene zaštite na dan

31.12.2015. godine, po zdravstvenim ustanovama i strukturi kadra prikazanje u narednom

tabelarnom pregledu.

Struktura kadra(zdravstvenog i

nezdravstvenog) u javnim zdravstvenim

ustanovama

Klinički centar

Unverziteta u

Sarajevu

Opća bolnica

Zavod za

bolesti

ovisnosti KS

Psihijatrijska

bolnica

Zavod za transfuzijsku

medicinu

Sveukupno% učešće u

strukturi

Subspecijalisti 109 2 5 116

Dr. specijalista medicine/ stomatologije 471 84 4 14 10 583

Dr. medicine/ stomatolgije 110 32 4 5 3 154

Mr. farmacije/spec. mr.ph. i med. biohemija/spec med biohemije

26 7 3 36

VSS med 23 2 2 2 29

VŠS med 256 28 2 4 5 295

SSS med 1.472 257 21 46 29 1.825

Zdravstveni saradnik VSS 8 8

Ostali zdravstveni radnici 39 4 43

Ukupno zdravstveni 2.506 410 46 74 53 3.089 69,4

VSS nemed Ш 14 2 4 10 143

VŠS nemed 27 6 2 35

3 6 12 297sSs nemed ш IS

NSS nemed 733 108 7 26 11 885

Ukupno nezdravstveni kadar 1.131 146 12 38 33 1.360 30,6

SVEUKUPNO 3.637 556 58 112 86 4.449 100,0

3.4.2 Prostorni kapaciteti i opremljenost zdravstvenih ustanova bolničkog nivoa u

Kantonu Sarajevo

Zdravstvene ustanove bolničke zdravstvene zaštite čiji je osnivač Kanton Sarajevo

trenutno raspolažu ukupnim prostornim kapacitetom od 165.916 m^. Posmatrano pojedinačno

po zdravstvenim ustanovama može se zaključiti daje raspoloživi prostor dovoljan za obavljanje

24

djelatnosti, s tim što neke zdravstvene ustanove, zbog manjeg obima posla u odnosu na

standarde i normative zdravstvene zaštite ne koriste prostor racionalno, odnosno postoji višak

prostora. Neki prostorni kapaciteti zahtjevaju nužnu adaptaciju i rekonstrukciju i radi

prilagodbe namjeni odnosno poboljšanju uvjeta za rad.

Po pitanju opremljenosti zdravstvenih ustanova, većina ustanova posjeduje neophodnu

opremu za pružanje zdravstvenih usluga, ali je ista posmatrano u prosjeku zastarjela i

amortizovana, s napomenom daje u KCUS značajano smanjen procenat iskorištenosti opreme

u odnosu na prethodne godine opremanjem novoizgrađenih prostora u CMB-u, savremenom

opremom. Zavod za bolesti ovisnosti KS je u toku 2016 godine preselio svoju djelatnost u nove

objekte sa novom opremom, tako da podatak od 90% iskorištenosti opreme iz 2015. godine,

nema veliki značaj za rad ove ustanove.

U narednom tabelarnom pregledu prikazani su podaci po zdravstvenim ustanovama o

prostornim kapacitetima izraženim u m^ i stepen iskorištenosti opreme na dan 31.12.2015.

godine.

Rbr. Naziv ustanove Prostorni kapaciteti % iskorištenosti opreme

1 KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU 124.785 50%

2 OPĆA BOLNICA 35.873 78%

3 PSIHIJATRIJSKA BOLNICA 3.334 71%

4 ZAVOD ZA BOLESTI OVISNOSTI KANTONA SARAJEVO 1.924 90%

UKUPNO BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 165.916

Dosadašnja praksa u planiranju i organizovanju zdravstvene zaštite potvrdila je da su

kapaciteti bili dominantna determinanta ovog procesa pri čemu su profil i obim zdravstvenih

potreba stanovnika bili zanemareni. Ovako koncipiran proces planiranja rezultirao je

dupliranjem kadrovskih, tehničkih i prostornih kapaciteta, te njihovim neracionalnim i

nedovoljnim korištenjem.

4. Finansiranje zdravstvenih ustanova

U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti sredstva za rad i razvoj zdravstvene

ustanove ostvaruju:

• ugovorom sa zavodom zdravstvenog osiguranja Federacije odnosno kantona,

• ugovorom sa nadležnim ministrastvom zdravstva koji se na osnovu zakona

finansiraju iz sredstava Federacije odnosno kantona,

• ugovorom sa fakultetima i drugim visokim školama zdravstvenog usmjerenja,

25

• ugovorom na osnovu proširenog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja,

• iz sredstava osnivača u skladu sa aktom o osnivanju,

• iz sredstava budžeta Federacije odnosno općine,

• iz učešća korisnika zdravstvene zaštite u pokriću dijela ili ukupnih troškova

zdravstvene zaštite,

• slobodnom prodajom usluga na tržištu,

• iz drugih izvora na način i pod uslovim određenim zakonom, aktom o osnivanju i

statutom zdravstvene stanove.

U dosadašnjem periodu zdravstvene ustanove u Kantonu Sarajevo su najveći dio

sredstava ostvarivale iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, manji dio direktnom naplatom od

pravnih i fizičkih lica, odnosno slobodnom prodajom usluga na tržištu, a simboličan iznos

sredstava je ostvarivan iz budžeta općina, kantona i Federacije.

Iako je Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano

da se za kapitalne investicije u zdravstvenim ustanovama obezbjeđuju sredstva iz budžeta

osnivača, u prethodnim godinama najveći dio kapitalnih investicija u zdravstvenim ustanovama

je fmansiran iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno na teret zdravstvene zaštite

osiguranika. U posljednjih devet godina u zdravstvene ustanove je po osnovu kapitalnih

investicija izdvojeno iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno Zavoda zdravstvenog

osiguranja Kantona Sarajevo cca 125 miliona KM, od čega je najveći dio kao kreditno

zaduženje na osnovu odluka Skupštine Kantona Sarajevo.

Za finansiranje usluga zdravstvene zaštite Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona

Sarajevo je zaključivao ugovore sa zdravstvenim ustanovama. Ugovaranje se vršilo na bazi

godišnjeg budžeta, odnosno paušalnog iznosa sredstava za svaku zdravstvenu ustanovu i to

prema broju „priznatih radnika“ i naknade za materijalne troškove. Broj radnika je priznavan

svakoj zdravstvenoj ustanovi sa nejasno definiranim kriterijima, a sredstva za materijalne

troškove su utvrđivana u određenom procentu u odnosu na iznos sredstava potrebnih za plaće i

druga primanja radnika. Ovakav način fmasiranja se primjenjuje u posljednjih dvadeset godina

i isti je prevaziđen jer ne odražava stvarne potrebe i zahtjeve za zdravstvenom zaštitom što je

dobrim dijelom doprinijelo neravnopravnom položaju nekih zdravstvenih ustanova u Kantonu

Sarajevo. To je takođe utjecalo da su zdravstvene ustanove, bez osnova počele pružati i

zdravstene usluge izvan okvira svoje djelatnosti, zanemarujući svoju osnovnu djelatnost zbog

koje su osnovane i registrovane, a sve u cilju sticanja dodatnih prihoda.

26

u Kantonu Sarajevo do sada nije donesen Program zdravstvene zaštite za potrebe

osiguranika kojim se definira sadržaj i obim zdravstvenih usluga iako je takva obaveza

propisana Odlukom o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava i Jedinstvenom

metodologijom kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora između

zdravstvenih ustanova i nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Obzirom daje Odluka o

osnovnom paketu donesena 2009. godine, a Jedinstvena metodologija 2011. godine, neophodno

je da se konačno počnu primjenjivati navedeni propisi, odnosno da se izmjeni način finansiranja

zdravstvene zaštite.

Promjenom načina fmansiranja, na bazi programa zdravstvene zaštite, omogučiće se

adekvatna kontrola rada zdravstvenih ustanova odnosno provođenja ugovora po pitanju

sadržaja, obima i kvalitete ugovorenih usluga.

4.1 Struktura prihoda javnih zdravstvenih ustanova

U narednoj tabeli prikazani su podaci o ukupno ostvarenim prihodima zdravstvenih

ustanova u 2014/2015. godini, visini prihoda ostvarenih iz Zavoda zdravstvenog osiguranja

Kantona Sarajevo, kao i učešće sredstava ovog Zavoda u ukupno ostvarenim prihodima

zdravstvenih ustanova.

Pregled ukupnih prihoda javnih zdravstvenih ustanova sa učešćem prihoda od Zavoda

zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2014. i 2015. godinu

Rbr. Naziv ustanove

Ukupni prihod Prihod od Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

Učešće prihoda Zavoda u ukupnom

prihodu

2014 2015 2014 2015 2014 2015

1KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU

192.491.425 196.186.756 109.368.234 109.500.972 57 56

2 OPĆA BOLNICA 24.555.716 26.208.004 21.181.613 23.715.268 86 90

3 PSIHIJATRIJSKABOLNICA 3.633.028 3.618.446 3.500.973 3.508.813 96 97

4ZAVOD ZA BOLESTI OVISNOSTI KANTONA SARAJEVO

2.327.881 2.466.530 2.008.292 2.065.573 86 84

5ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FBiH

4.318.594 4.180.850 2.531.512 2.510.617 59 60

UKUPNO BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 227.326.644 232.660.586 138.590.624 141.301.243 61 61

6 DOM ZDRAVLJA 57.389.553 58.087.775 55.048.118 55.772.286 96 96

7 ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ 9.338.753 10.236.563 8.422.480 9.092.839 90 89

27

Rbr. Naziv ustanove

Ukupni prihod Prihod od Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

Učešće prihoda Zavoda u ukupnom

prihodu

2014 2015 2014 2015 2014 2015

8ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZAŠ. ŽENA I MATERINSTVA

3.601.624 3.605.237 3.258.754 3.295.036 90 91

9 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KS 4.660.044 4.719.292 2.592.797 2.637.688 56 56

10

ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU RADNIKA MUP-A

1.771.401 1.684.709 1.147.479 1.141.554 65 68

11ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJASTUDENATA

1.706.672 1.705.751 1.185.709 1.186.270 69 70

12 ZAVOD ZA MEDICINU RADA 3.889.213 4.024.137 3.009.791 2.962.576 77 74

13

ZAVOD ZA ZDRAVSTVENUZAŠTITU RADNIKA U SAOBRAĆAJU

2.865.062 2.737.403 1.694.880 1.694.347 59 62

14 ZAVOD ZA SPORTSKU MEDICINU 444.522 487.227 303.370 333.840 68 69

15STOMATOLOŠKI FAKULTET SA KLINIKAMA

8.268.698 9.586.431 3.795.132 3.471.481 46 36

UKUPNO PRIMARNA I SPECIJALISTIČKO KONSULTATIVNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

93.935.542 96.874.525 80.458.510 81.587.917 86 84

SVEUKUPNO 321.262.186 329.535.111 219.049.134 222.889.160 68 68

Analiza prihoda zdravstvenih ustanova ukazuje da najveći dio sredstava potrebnih za rad,

ustanove ostvaruju po osnovu ugovora sa Zavodom zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo,

sa značajno manjim procentom učešća svih ostalih propisanih izvora fmansiranja.

U 2015. godini zdravstvene ustanove ostvarile su ukupan prihod u iznosu od 329.535.111

KM od čega je prihod od Zavoda 222.889.160 KM sa učešćem u ukupnim prihodima ustanova

u prosjeku od 68%, s tim što je učešće prihoda ostvarenih od Zavoda u ustanovama primame

zdravstvene zaštite 84%, a u ustanovama bolničke zdravstvene zaštite 61%, iz razloga što

Klinčki centar Univerziteta Sarajevo, kao najveća zdravstvena ustanova, ostvaruje prihode iz

drugih izvora, i u ukupnim prihodima svih zdravstvenih ustanova prihodi Kliničkog centra

Sarajevo učestvuju sa 60%.

Detaljan pregled sredstava doznačenih javnim zdravstvenim ustanovama od strane

Zavoda zdravstvenog osiguranjan po namjeni nalazi se u prilogu ovog dokumenta - Tabela 1.

28

Uvažavajući činjenicu da zdravstvene ustanove ostvaruju najveći dio prihoda od

doprinosa, a imajući u vidu najavu smanjenja stope doprinosa u okviru provođenja reformskih

procesa, može se očekivati značajno smanjenje prihoda od doprinosa, što će neminovno ugroziti

poslovanje zdravstvenih ustanova, odnosno prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu, ukoliko

se paralelno sa ovom reformom ne provedu i reforme u organizaciji zdravstvenog sistema kao

i načinu fmansiranja istog. Ilustracije radi smanjenje stope za 1% direktno umanjuje prihode

Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 3,4 miliona KM, a prema najavama

planirano je smanjenje od 3,5 % što znači da bi budžet Kantona Sarajevo bio oštećen za cca. 12

miliona KM.

Treba istaći da se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

izdvaja 10,2% za Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH u Fond solidarnosti, što

na godišnjem nivou iznosi cca. 40 miliona KM. Pored ovih izdvajanja u Fond solidarnosti.

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo izdvaja dodatna sredstava za refundaciju

troškova lijekova i za liječenje u inostranstvu za programe koji su u nadležnosti Federalnog

fonda solidarnosti, a što upućuje na zaključak da osiguranici Kantona Sarajevo za izdvojena

sredstva ne dobiju odgovarajuću zdravstvenu uslugu.

4.2 Struktura rashoda javnih zdravstvenih ustanova

Zdravstvene ustanove su u 2015. godini, iskazale ukupne rashode u iznosu od

344.192.339 KM, od čega se na ustanove primame zdravstvene zaštite odnosi 94.564.971 KM,

a na ustanove bolničke zdravstvene zaštite 249.627.369 KM.

Od ukupnih rashoda najveći dio se odnosi na troškove plaća i drugih primanja zaposlenih

u iznosu od 208.907.000 KM odnosno 60%, a 40 % se odnosi na sve ostale troškove kao što su

troškovi lijekova, materijala, amortizacije.

U narednoj tabeli prikazan je pregled rashoda zdravstvenih ustanova na primarnom i

bolničkom nivou zdravstvene zaštite po vrstama u 2015. godini.

29

Zdravstvene ustanove primame zdravstevne zaštite

R.b. Vrste rashodaDOM

ZDRAVLJA

ZAVOD ZA HITNU

MEDICINS KU POMOĆ

ZAVOD ZA ZDRAVSTVH NU ZAŠTITU

ŽENA

ZAVOD ZA JAVNO

ZDRAVSTV0

ZAVOD ZA ZDRAVSTE

VENU ZAŠTITU RADNIKA

NiUP

ZAVOD ZA ZDRAVST

VENU ZAŠTITU STUDENA

TA

ZAVOD ZA MEDICINU

RADA

ZAVOD ZA ZDRAVSTEV NU ZAŠTITU RADNIKA U SAOBRAĆAJ

U

ZAVODZA

SPORTSKU

MEDICINU

STOMATOLOŠKI

FAKULTETSA

KLINIKAMA

UKUPNO

1.1. Troškovi moterijalo, energije i usluga:

i.i.Lijekovi utrošeni uzdravstvenimustanovama

65.384 94.643 749 202 2.000 162.978

1.2. Zubarski materijali 155.023 6.124 8.309 9.043 108.495 286.994

1.3.Potrošni materijali za laboratorijsku i dijagnostičku djelatnost

1.106.123 59.408 270.347 30.592 16.948 100.704 54.433 10.987 1.649.542

1.4.Sanitetski i ostali medicinski materijali

250.597 25.417 1.230 9.422 4.496 17.166 18.111 ■ 10.000 3.36.4.39

1.5.Namirnice za ishranu bolesnika

0 0 0

1.6. Materijal za održavanje 69.548 92.794 3.026 684 2.008 10.894 2.108 19.186 200.248

1.7. Kancelarijski materijal 135.583 17.068 24.447 70.823 12,227 5.277 14.517 13.413 7.842 11.321 312.518

1.8. Materijal za čišćenje 108.100 16.374 8.040 17.173 2.071 1.280 5.880 6.610 1,515 19.315 186.358

1.9. Gorivo i mazivo 171.138 212.808 5.961 38.519 460 4.339 5.504 1.178 439.907

1.10.Troškovi električne energije

481,493 72.050 45.275 29.032 23.801 37.191 26.875 2.330 66.754 784.801

1.11. Troškovi grijanja 768.421 66.994 44.063 42.805 34.590 21.239 59.558 3.312 142.990 1.183.972

1.12. Troškovi vode 81.638 16.791 8.835 6.656 2.592 4.968 5.378 6.564 973 22.298 156.693

1.13. Troškovi РТТ usluga 174.108 26.551 16.148 30.317 4.166 5.050 14.176 13.222 4.069 27.484 3IS.29I

1.14.Bankarske usluge, premije osiguranja i članarine

67.743 60.818 22,907 25.728 5.555 3.990 7.260 9.994 1.538 20.603 226.136

1.15.Troškovi sitnog inventara - medicinskog

97.390 4.614 303 10.319 159 1.419 1.484 976 124 8.172 124.960

1.16.Troškovi silnog inventara - ostalog

0 11.427 1.450 3.290 409 18.142 984 626 36.328

1.17.Troškovi investicionog i tekućeg održavanja

670.971 172.599 20.297 77.084 10.894 21.146 49.845 18.525 5.494 31.484 1.078.339

1.18. Reprezentacija 18.828 5.{)9l 2.329 3.952 1.454 649 4.522 5.824 1.886 2.652 47.187

1.19. Ostali troškovi 405.446 136.896 31.512 138.522 27.483 60.947 74.349 89.005 36.638 743.618 1.744.416

Ukupno troškovi materijala, energije i usluga

4.827.535 1.007.518 319.418 765.797 113.423 196.496 387.086 .338.843 79.442 1.237.550 9.273.107

2. Amortizaciia: 0

2.1. Amortizacija objekata 183.19(1 108.423 54.730 5.390 8.630 9.493 369.856

2.2.Amortizacija opreme i postrojenja

991.176 451.919 109.354 82.882 27.138 66.277 110.404 35.254 21.933 1.896.337

2.3.Amortizacija nematerijalnih sredstava

0

Ukupno amortizacija 1.174.365 560.342 164.084 88.272 27.138 74.907 119.897 35.254 21.933 2.266.192

3. Plaće i naknade: 0

3.1. Bruto plaće 45.691.824 7.126.983 2.637.151 3.081.148 1.363.483 1,155.124 2.763.515 1.956.134 260.517 5.582.601 71.618.480

3.2. Naknada za topli obrok 3.371.422 541.693 205.690 279.395 89.926 100.654 229.542 175.750 22.800 408.800 5.425.672

3.3. Naknada za prijevoz 1.143.252 158.094 64.960 57.113 28.475 29.700 68.473 66.322 5.777 109.869 1.732.035

3.4. Naknada za regres 1.191.440 162.980 64.630 63.337 22.491 29.250 58.729 31.500 8.270 118.020 1.750.647

3.5.Pomoći zaposlenim i članovima obitelji

.319.289 33.164 .34.286 42.689 7.495 23.367 62.206 22.577 16.880 i 14.310 676.263

3.6.Naknade za povremene i privremene poslove

41.142 1.073 8.728 109.963 16.612 58.325 74.724 16.587 12.918 34f).072

3.7.Naknade za rad upravnog odbora i komisija

46.017 36.437 36.984 28.984 28.865 20.160 34.923 22.378 15.458 270.206

3.8.Troškovi stručnog usavršavanja

40.438 12.044 3.180 15.434 1.760 1.229 34.463 4.889 1.911 8.804 124.152

3.9.Troškovi službenih putovanja u zemlji i inostranstvu

2.771 5.276 2.834 12.160 0 3.565 1.093 3.092 51.767 82.557

Ukupno plaće i naknade

51.847.595 8.077.744 3.058.443 3.690.223 1.542.495 1.376.096 3.313.741 2..355.367 351.292 6.407.089 82.020.084

4.Ostali troškovi i rashodi:

0

4.1.Rashodi po osnovu kamata

0 12.305 1.759 289 3 14.556

4.2. Ostali rashodi 218.264 514.570 59.564 109.070 425 11.243 65.654 6.106 843 5.492 991.231

Ukupno ostali troškovi i rashodi

218.264 526.875 61.323 109.070 425 11.243 65.943 6.109 843 5.492 1.005.S87

Ukupni rashodi poslovanja (od i. do 4.)

58.067.759 10.172.479 3.603.268 4.653.362 1.683.481 1.658.742 3.886.666 2.735.573 453.510 7.650.131 94.564.971

30

Zdravstvene ustanove bolničke zdravstvene zaštiteR.b. Vrste rashoda KCUS OPĆA BOLNICA PSIHIJATRIJSKA

BOLNICA

ZAVOD ZA BOLESTI

OVISNOSTI

ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU

MEDICINUUKUPNO

1.1. Troškovi materijala, energije

i usluga:

1.1.Lijekovi utrošeni u zdravstvenim ustanovama

35.804.385 1.193.879 69.892 239.375 37.307.531

1.2. Zubarski materijali 0

1.3.Potrošni materijali za laboratorijsku i dijagnostičku djelatnost

10.503.922 560.316 1,789.236 12.853.473

1.4.Sanitetski i ostali medicinski materijali

18.394.488 1.098.313 10.107 6.233 19.509.141

1.5. Namirnice za ishranu bolesnika 2.462.685 233.557 72.413 31.715 61.889 2.862.259

1.6. Materijal za održavanje 516.648 114.663 6.285 3,915 1.933 643.444

1.7. Kancelarijski materijal 243.838 43.278 7.926 5.396 12.232 312.670

1.8. Materijal za čišćenje 523.621 75.365 13.506 10.705 7.518 630.715

1.9. Gorivo i mazivo 94.907 2.592 3.047 2.921 13.687 117.154

1.10. Troškovi električne energije 2.378.205 362.227 38.765 11.247 55.096 2.845.540

1.11. Troškovi grijanja 3.053.641 863.263 123.401 24.190 51.836 4.116.331

1.12. Troškovi vode 778.416 34.307 13.865 3.102 1.651 831.341

1.13. Troškovi РТТ usluga 563.825 44.323 11.175 5.808 23.279 648.410

1.14.Bankarske usluge, premije osiguranja i članarine

24.474 5.850 25.340 1.407 2.714 59.785

1.15.Troškovi sitnog inventara - medicinskog

7.272 2.798 1.219 11.289

1.16.Troškovi sitnog inventara - ostalog

724.584 73.137 1.514 799.235

1.17.Troškovi investicionog i tekućeg održavanja

2.998.332 635.365 38.165 14.746 44.901 3.731.509

1.18. Reprezentacija 79.739 1.846 614 1.648 2.601 86.448

1.19. Ostali troškovi 6.591.517 910.047 101.239 93.782 7.696.585

Ukupno troškovi materijala, energije i usluga

85.737.229 6.252.326 441.773 460.212 2.171..321 95.062.861

2. Amortizacija: 0

2.1. Amortizacija objekata 485.212 33.736 28.402 547.350

2.2. Amortizacija opreme i postrojenja 1.918.698 51.238 11.599 443.185 2.424.720

2.3.Amortizacija nematerijalnih sredstava

45.222 45.222

Ukupno amortizacija 18.614.627 2.449.132 84.974 11.599 471,587 21.631.919

3. Plaće i naknade: 0

3.1. Bruto plaće 92,493.900 14.326.871 2.584.436 1.578.007 1.994.123 112.977.337

3.2. Naknada za topli obrok 6.168.481 955.507 209.092 95.046 174.203 7.602.329

3.3. Naknada za prijevoz 2.128.953 249.295 58,586 33.072 56.269 2.526.175

3.4, Naknada za regres 1.587.670 315.619 63.787 33.158 49.456 2.049.690

3.5.Pomoći zaposlenim i članovima obitelji

251.621 112.928 44.941 3.928 15.716 429.134

3.6.Naknade za povremene i privremene poslove

702.941 1.571 4.611 6.701 4.001 719.825

3.7.Naknade za rad upravnog odbora i komisija

110.263 43.725 37.575 22.263 92.530 306.356

3.8. Troškovi stručnog usavršavanja 110.394 28.880 6.496 6.130 6.407 158.307

3.9.Troškovi službenih putovanja u zemlji i inostranstvu

66.188 4.138 7.858 7.152 33.395 118.731

Ukupno plaće i naknade 103.620.413 16.038.534 3.017.382 1.785.457 2.426.100 126.887.886

4. Ostali troškovi i rashodi: 0

4.1. Rashodi po osnovu kamata 3.022.829 3022829,17

4.2. Ostali rashodi 1.771.534 1.212.149 26.940 11.250 3.021.873

Ukupno ostali troškovi i rashodi 4.794.363 1.212.149 26.940 0 11.2.50 6.044.702

Ukupni rashodi poslovanja (od1. do 4.)

212.766.632 25.952.141 3.571.069 2.257.268 5.080.258 249.627.369

31

5. Zdravstvena djelatnost u privatnom sektoru

Na području Kantona Sarajevo zdravstvena djelatnost u privatnom sektoru provodi se na

primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite. Zdravstvena djelatnost u privatnom

sektoru na primarnom nivou pruža se putem ordinacija opće medicine i ambulanti za kućnu

njegu, zatim putem privatnih apoteka i PZU apoteka i stomatoloških ordinacija, dok se na

sekundarnom nivou, pruža putem privatnih specijalističkih ordinacija privatnih zdravstvenih

ustanova tipa poliklinike, centra, zavoda i lječilišta i putem laboratorija (medicinsko-

biohemijske laboratorije, mikrobiološko-parazitološke laboratorije i zubotehničke laboratorije).

Rad privatne prakse, već duži niz godina karakteriše neuvezanost u sistemu zdravstveno

- statističkog izvještavanja, i ne postoje tačni podaci o broju uposlenih u privatnoj praksi kao i

podaci 0 prostoru i postojećoj opremi. Najveći broj zdravstvenih radnika u privatnom sektoru

su angažovani po osnovu dopunskog rada. Rad privatne prakse nije adekvatno koordiniran i

inetgrisan i ne dopunjava kapacitete javnih zdravstvenih ustanova.

U skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti privatni sektor je izjednačen sa

javnim. U kontekstu navedenog, potrebno je omogućiti privatnim zdravstvenim ustanovama i

privatnoj praksi da podjednakim uvjetima kao i javne ustanove pružaju zdravstvene usluge na

teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako za to ispunjavaju zakonske uvjete, u skladu sa

Programom zdravstvene zaštite o pružanju zdravstvenih usluga u Kantonu Sarajevo i

Jedinstvenom metodologijom kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje

ugovora između nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove. Time bi se

otklonile sve negativne pojave, a istovremeno osiguranicima omogućilo korištenje zdravstvene

zaštite u pomenutim ustanovama uz zdravstvenu knjižicu.

Na području Kantona Sarajevo registrovane su slijedeće zdravstvene ustanove u

privatnom sektoru:

- 3 ordinacije opće medicine,

- 2 ambulante za kućnu njegu i liječenje,

- 86 privatnih specijalističkih ordinacija,

- 38 privatnih zdravstvenih ustanova tipa poliklinike, centra, zavoda i lječilišta (34

poliklinike, 1 centar, 2 zavoda i 1 lječilište),

- 161 privatna stomatološka ordinacija,

- 5 stomatoloških poliklinika,

- 15 zubotehničkih laboratorija.

32

- 5 medicinsko-biohemijskih laboratorija,

- 1 mikrobiološko-parazitološki laboratorij,

- 126 apoteka (privatne apoteke i privatne zdravstvene ustanove-apoteke sa

ograncima).

5.1 Apotekarska djelatnost u privatnom sektoru

Na području Kantona Sarajevo do kraja 2015. godine registrovano je ukupno 126 apoteka

u privatnom sektoru koje uključuju privatne apoteke i privatne zdravstvene ustanove apoteke

sa ograncima, a što je za 5 % veći broj apoteka u odnosu na 2014. godinu kada je registrovana

120 apoteka.

Najveći procenat apoteka u privatnom sektoru nalazi se na području 4 općine Grada

Sarajeva (90 apoteka ili 71,43%), dok se 36 ili 28,57% apoteka u privatnom sektoru nalazi na

području pet izvangradskih općina od kojih je čak 19 ili 15,08% locirano na području općine

Ilidža.

5.2 Stomatološka zdravstvena djelatnost u privatnom sektoru

U stomatološkoj zaštiti registrovano je ukupno 156 privatnih stomatoloških ordinacija,

zatim jedna privatna stomatološka ordinacija registrovana za djelatnost dječije i preventivne

stomatologije, jedna privatna stomatološka ordinacija za djelatnost stomatološke protetike i tri

privatne stomatološke ordinacije za djelatnost ortodoncije. Pored privatnih stomatoloških

ordinacija na području Kantona Sarajevo registrovano je još: pet stomatoloških poliklinika i 15

privatnih zubotehničkih laboratorija.

5.3 Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita u privatnom sektoru

Vanbolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita u privatnom sektoru

pružana je u 2015. godini kroz rad 86 privatnih specijalističkih ordinacija i 38 privatnih

zdravstvenih ustanova, od čega su: 34 poliklinike, 1 centar, 2 zavoda i 1 lječilište. Podaci o radu

zdravstvenih ustanova u privatnom sektoru koje pružaju specijalističko-konsultativnu

zdravstvenu zaštitu nisu raspoloživi za analizu, obzirom da mali broj privatnih specijalističkih

ordinacija i privatnih zdravstvenih ustanova dostavlja Zakonom obavezne izvještaje o radu i

broju zaposlenih prema nadležnom zavodu.

33

6. Informatizacija sistema zdravstva Kantona Sarajevo

Jedan od najvažnijih segmenata reforme sistema zdravstva Kantona Sarajevo

predstavlja i strateški proces informatizacije koji je suštinski započeo 2012. godine

implementiranjem sistem za arhiviranje i obradu radioloških snimaka (PACS), bolničkog

informacionog sistema (BIS) i radiološkog informacionog sistema (RIS), u 2013. godini

nastavljen implemetiranjem ambulantni informacioni sistem (AIS), a rezultirao je izgradnjom

integralnog informacionog sistema u zdravstvu Kantona Sarajevo. Zahvaljujući opisanoj

implementaciji, realizirano je kreiranje jedinstvenog elektronskog zdravstvenog kartona

pacijenta u kojem se evidnetiraju pružene usluge, omogućeno je izdavanje internih i eksternih

elektronskih uputnica, elektronskih recepata, elektronske tromjesečne terapije za pacijente sa

kroničnim oboljenjima, te njihova realizacija u svim apotekama koje su sada sastavni dio

sistema, te mnoštvo drugih servisa i funkcija.

U ovom trenutku integralni sistem i njegove različite komponente svakodnevno koristi

preko 2.500 zdravstvenih profesionalaca, i to na lokalitetima u Domu zdravlja. Zavodu za

zdravstvenu zaštitu žena i materinstva. Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, Općoj

bolnici, ugovornim apotekama Zavoda, te Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Ovo je omogućilo ostvarivanje benefita u pogledu smanjenja troškova, pouzdanosti,

kontrolisanoj razmjeni i dostupnosti adekvatnih informacija između zdravstvenih

profesionalca, ali i između zdravstvenih ustanova, obzirom da svi učesnici pristupaju

centralizovanom sistemu, što ga čini posebno upotrebljivim i interoperabilnim.

Kao jednu od najznačajnih mogućnosti upravljanja integralnim informacionim sistem je

potrebno istaći mogućnost ušteda zbog boljeg kontrolisanja procesa (put pacijenta, pouzdane

informacije o zdravstvenom stanju pacijenta, mogućnost plaćanja po stvarnom učinku i

opterećenosti), sprečavanjem nastanka štetnog događaja (bespotrebni lijekovi, dupliranje

laboratorijskih pretraga, nepoštivanje pravila struke i si.), te gotovo beskonačna mogućnost

izvještavanja po svim osnovama i traženim parametrima koji se prikupljaju (realan prikaz

zdravstvenog stanja populacije, mogućnost donošenja adekvatnih politika i odluka u

zdravstvu).

Kada je u pitanju mogućnost ušteda, zahvaljujući vertikalnoj upravljivosti i

centraliziranosti sistema integralnog informacionog sistema, vrlo precizno se može procijeniti

daje na godišnjem nivou moguće uštediti više desetina miliona KM i to uglavnom kroz četiri

pravca djelovanja:

• smjernice za korištenje i vremenska dostatnost terapije za lijekove sa liste

• potpuna digitalizacija radioloških slika

34

• uključivanjem laboratorija u integralni informacioni sistem (LIS)

• integracija zdravstvenog informacionog sistema sa finansijskim softverima

zdravstvenih ustanova (FIS)

7. PLAN RESTRUKTURIRANJA ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI I REORGANIZACIJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA NA PODRUČJU KANTONA SARAJEVO

Na osnovu analize stanja organizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo

evidentno je da većina zdravstvenih ustanova nema u potpunosti usklađenu organizaciju i

djelatnost sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je donesen 2010. godine, a stoje bila obaveza

da se učini u roku od dvije godine od dana objavljivanja Zakona.

Određene zdravstvene ustanove obavljaju djelatnost suprotno Zakonu o zdravstvenoj

zaštiti, registriranoj djelatnosti i osnivačkom aktu ustanove, što je dovelo do dupliranja usluga,

neiskorištenosti kadrova, prostora, opreme i povećanje troškova zdravstvene zaštite, a što je

uticalo da zdravstvene ustanove iskazuju gubitke u svom poslovanju.

Unatoč postojećim kadrovskim i prostornim kapacitetima zdravstveni sistem Kantona

Sarajevo ne obezbjeđuje optimalnu zdravstvenu zaštitu, te se veliki broj pacijenata nalazi na

listama čekanja na zdravstvene usluge.

7.1 Ciljevi restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo

Upravljanje zdravstvenim sektorom podrazumijeva viziju i dalji pravac razvoja

zdravstvene politike koja treba osigurati efikasniju i efektivniju zdravstvenu zaštitu.

Zdravstvena politika u Kantonu Sarajevo nije jasno definirana zbog čega se zdravstvo u

predhodnim godinama stihijski razvijalo. Iako je Zakon o zdravstvenoj zaštiti donesen 2010.

godine, organizacija zdravstva nije usklađena sa tim Zakonom sve do danas, a zdravstvena

zaštita nije na zadovoljavajućem nivou te je iz tog razloga neophodno:

• uskladiti organizaciju i djelatnost zdravstvenih ustanova sa pozitivnom legislativom,

• izmjeniti način finansiranja zdravstvene zaštite,

• racionalizovati poslovanje zdravstvenih ustanova koje treba rezultirati poboljšanjem

uslova rada i standarda zaposlenih, odnosno povećanja plaća,

• uspostaviti kontrolu rada i troškova poslovanja u zdravstvenim ustanovama.

35

• izvršiti preraspodjelu resursa prema stvarnim potrebama,

• povećati kvalitet zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika zdravstvenom

zaštitom,

• obezbijediti mobilnost zdravstvenog kadra unutar jedne i više zdravstvenih ustanova

prema potrebama,

• skratiti liste čekanja i ,,lutanje“ pacijenata kroz zdravstveni sistem definisanjem puta

pacijenta.

7.2 Prijedlog restrukturiranja i reorganizacije

Na osnovu svega navedenog proizilazi da je nužno izvršiti reorganizaciju i

restrukturiranje zdravstvenih ustanova na području Kantona Sarajevo, a uvažavajući podatke iz

analize kao i potrebe za boljom zdravstvenom zaštitom, predlaže se reorganizacija u zdravstvu

Kantona Sarajevo kako slijedi:

7.2.1 JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

• Specijalističko-konsultativne djelatnosti iz opšte interne medicine sa dijabetološkim

savjetovalištem, neurologije, otorinolaringologije i oftalmologije organizaciono

pripojiti JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš“. Saglasno Zakonu o zdravstvenoj

zaštiti kojim je propisano da se specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita

organizira tako da je korisnicima dostupna u općini njihovog prebivališta, JU Opća

bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš“ može nastaviti koristiti postojeće prostore Doma

zdravlja, a Dom zdravlja je dužan ustupiti korištenje navedenih prostora bez naknade,

obzirom da su navedeni prostori u društvenoj svojini i stavljeni su na raspolaganje za

obavljanje zdravstvene djelatnosti,

• Obzirom na nedovoljnu iskorištenost raspoloživih kapaciteta stomatologije i veoma

visoke troškove iskazane u obavljanju ove djelatnosti, predlaže se pokretanje inicijative

privatizacije stomatološke djelatnosti za što je neophodno donijeti odgovarajuće pravne

akte,

• Higijensko-epidemiološku službu pripojiti JU Zavod za javno zdravstvo Kantona

Sarajevo, radi dobro razvijene mreže HES službe na primarnom nivou u Zavodu za

javno zdravstvo,

• Zdravstvenu zaštitu školske djece (6-14 godina) organizirati u timovima porodične

medicine, uz plansko prebacivanje zdravstvenih kartona ove populacije iz Službe za

36

školsku djecu prema ambulantama registracije roditelja. Preventivno odgojne mjere

zdravstvene zaštite za ovu populacionu skupinu provodit će JU Dom zdravlja Kantona

Sarajevo i JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

7.2.2 JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo

JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć zadržava svoj dosadašnji pravni status, s tim što je

potrebno uspostaviti funkcionalniju povezanost i definisati protokole o urgentnom zbrinjavanju

i protokole o putu i prijemu pacijenata između JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć, JU Opća

bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš“ i Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

7.2.3 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo

U svrhu reorganizacije i optimizacije zdravstvenih ustanova i boljeg funkcionisanja i

fmansijske održivosti zdravstvenog sistema, JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva

je nužno transformisati na način da se organizaciono pripoji JU Dom zdravlja Kantona

Sarajevo.

7.2.4 JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo obavlja svoju djelatnost u skladu sa

članom 119. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zadržava svoj dosadašnji pravni status.

JU Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo pripojiti Higijensko epidemiološku

službu iz JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

7.2.5 JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo


fmansijske održi vosti zdravstvenog sistema, JU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika

MUP-a Kantona Sarajevo je nužno transformisati na sljedeći način:

• Zdravstvene radnike koji obavljaju djelatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite

pripojiti JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo,

• Zdravstvene radnike koji obavljaju specijalističko-konsultativnu djelatnosti pripojiti

ustanovama odgovarajućeg nivoa zdravstvene zaštite.

37

• Zdravstvene radnike koji obavljaju specifičnu zdravstvenu zaštitu, u ovoj ustanovi,

pripojiti JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo,

• Zdravstvene radnike koji obavljaju zdravstvenu zaštitu iz oblasti stomatologije koja se

osigurava u ovoj ustanovi za osigurana lica sa područja Kantona Sarajevo, pripojiti JU

Dom zdravlja Kantona Sarajevo, a saglasno Zakonu i Odluci o utvrđivanju osnovnog

paketa zdravstvenih prava,

• Korisnici zdravstvene zaštite sa područja Kantona Sarajevo koji ostvaruju zdravstvenu

zaštitu u ovoj ustanovi, u okviru porodične medicine, obavezni su da se registruju u

timove porodične medicine, u ustanovama koje pružaju usluge porodične medicine,

• Specifična zdravstvena zaštita radnika MUP-a Kantona Sarajevo, radnika Profesionalne

vatrogasne brigade, zatvorenicima i pritvorenicima Kazneno popravnog zavoda u

Sarajevu bi se pružala, u istim prostorima, u okviru posebne organizacione jedinice koja

bi nastaviti raditi u sklopu Zavoda za medicinu rada.

7.2.6 JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta Sarajevo

• U svrhu reorganizacije i optimizacije zdravstvenih ustanova i boljeg funkcionisanja i

fmansijske održivosti zdravstvenog sistema, ne postoji potreba za organizovanjem

posebne zdravstvene ustanove za liječenje studentske populacije iz Kantona Sarajevo.

Ova populacija će zdravstvenu zaštitu ostvarivati kao i svi ostali osiguranici Kantona

Sarajevo,

• Dio zaposlenih radnika koji obavljaju djelatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite

organizaciono pripojiti JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo,

• Zdravstvene radnike koji obavljaju specijalističko-konsultativnu djelatnost iz interne

medicine, neuropsihijatrije, oftalmologije, dermatovenerologije i urgentne medicine

pripojiti ustanovama odgovarajućeg nivoa zdravstvene zaštite,

• Zdravstvene radnike koji obavlja zdravstvenu zaštitu iz oblasti stomatologije koja se

osigurava u ovoj ustanovi za osigurana lica sa područja Kantona Sarajevo, pripojiti JU

Dom zdravlja Kantona Sarajevo,



timove porodične medicine, u ustanovama koje pružaju usluge porodične medicine.

38

Studentima izvan Kantona Sarajevo osigurati zdravstvenu zaštitu u skladu sa Sporazumom

o načinu i postupcima korištenja zdravstvene zaštite van područja kantonalnog zavoda

zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada („Službene novine FBiH“, br. 41/01).

7.2.7 JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo

• JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo nastavlja sa pružanjem specifične

zdravstvene zaštite radnicima na području Kantona Sarajevo,

• Specifičnu zdravstvenu zaštitu sportista, radnika MUP-a Kantona Sarajevo, radnika

Profesionalne vatrogasne brigade, zatvorenicima i pritvorenicima Kazneno popravnog

zavoda u Sarajevu i ostale kategorije, pružat će JU Zavod za medicinu rada Kantona

Sarajevo,

• JU Zavod za medicinu rada može uspostavit posebne organizacione jedinice za naprijed

navedene populacione skupine, ukoliko se isto ocijeni opravdanim i efikasnim,

• Dio zaposlenih koji obavljaju djelatnost na primarnom nivou zdravstvene zaštite

organizaciono pripojiti JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo,



timove porodične medicine, u ustanovama koje pružaju usluge porodične medicine.

Izradom novog organizacionog modela za službe medicine rada potrebno je defmisati i

bliže odrediti i sistem zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu, nosioce zdravstvenog

osiguranja zaštite zdravlja na radu, obim prava na zdravstvenu zaštitu, uslove i način njihova

ostvarivanja i fmansiranja, kao i prava i obaveze nosioca zdravstvenog osiguranja zaštite

zdravlja na radu, kao i vrstu i obim Ijekarskih pregleda te postupak i način ostvarivanja pregleda

u okviru specifične zdravstvene zaštite radnika.

7.2.8 Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo


fmansijske održivosti zdravstvenog sistema, ne postoji potreba da ovaj Zavod egzistira kao

posebna zdravstvena ustanova. Takođe, Plan i program specijalizacije za doktore medicine,

doktore stomatologije i magistre farmacije samo prepoznaje specijalizaciju medicine rada i

sporta kao jednu specijalizaciju, te se predlaže da:

39

• Zdravstveni kadar koji obavlja specifičnu zdravstvenu zaštitu, u ovoj ustanovi, pripojiti

JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo,

• Specifična zdravstvena zaštita pripadajućih populacionih skupina se može organizirati u

okviru posebne organizacione jedinice u sklopu JU Zavoda za medicinu rada Kantona

Sarajevo.

7.2.9 Stomatološki fakultet sa klinikama

Zbog nedefmisanog pravnog statusa u dijelu koji se odnosi na pružanje zdravstvenih

usluga stomatološke zaštite za osiguranike Kantona Sarajevo, Stomatološki fakultet sa

klinikama se od 01.01.2017. godine prestaje fmansirati iz sredstava obaveznog zdravstvenog

osiguranja, osim posebno definisanih programa, koji bi bili osnova ugovaranja između Zavoda

zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i Stomatološkog fakulteta sa klinikama.

7.2.10 Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju

Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju, čiji je osnivač JP Željeznice

Federacije BiH, pruža zdravstvene usluge koje su organizovane u okviru zdravstvenih ustanova

čiji je osnivač Kanton Sarajevo, shodno tome predlaže se da:


zaštitu u ovoj ustanovi, u okviru porodične medicine, su obavezni da se registruju u

timove porodične medicine.

• Korisnici zdravstvene zaštite sa područja Kantona Sarajevo koji ostvaruju

specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu u ovoj ustanovi, istu će ostvarivati kao

i svi ostali osiguranici Kantona Sarajevo,

• Korisnici zdravstvene zaštite sa područja Kantona Sarajevo koji ostvaruju specifičnu

zdravstvenu zaštitu u ovoj ustanovi, istu će ostvarivati u okviru JU Zavod za medicinu

rada Kantona Sarajevo,

Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju od 01.01.2017. godine, prestaje se

fmansirati iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, ukoliko osnivač ove ustanove i

Kanton Sarajevo ne postignu dogovor.

40

7.2.11 Klinički centar Univerziteta u Sarajevu

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu obavlja specijalističko-konsultativnu i bolničku

zdravstvenu djelatnost na sekundarnom i tercijemom nivou zdravstvene zaštite, u skladu sa

članom 101. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Obzirom daje Klinički centar Univerziteta u Sarajevu osnovan od strane Federacije BiH

i pet kantona potrebno je da svi suosnivači donesu odluke o preuzimanju osnivačkih prava, uz

napomenu da je skupština kantona Sarajevo donijela Odluku o preuzimanju prava i obaveza

osnivača i usklađivanja organizacije i poslovanja nad KCUS broj 01-05-14304/13 od

15.05.2013. godine („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 20/13), a nakon čega slijedi

donošenje statuta na koji će saglasnost dati svi suosnivači. Po donošenju ovih akata treba se

potpisati Ugovor između suosnivača kojim će se regulisati međusobni odnosi, prava i obaveze.

7.2.12 JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš“

• Opća bolnica obavlja djelatnost specijalističko-konsultativnu i bolničku zdravstvenu

zaštite na sekundarnom nivou,

• JU Opća bolnica „Prim, dr Abdulah Nakaš“ preuzima specijalističko-konsultativnu

djelatnost iz opšte interne medicine sa dijabetološkim savjetovalištem, neurologije,

otorinolaringologije i oftalmologije iz JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i drugih zavoda

koji su obavljali ovu djelatnost.

Pripajanjem kadra će se uvezati i ojačati specijalističko-konsultativana djelatnost,

otvoriće se mogućnost mobilnosti zdravstvenog kadra prema stvarnim potrebama stanovništva,

skratiti lista čekanja i ,,lutanje“ pacijenta kroz zdravstveni sistem, poboljšati komunikacija

između nivoa zdravstvene zaštite, povećati mogućnost napredovanja i edukacije zdravstvenog

kadra te povećati kvalitet zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika zdravstvenom zaštitom.

7.2.13 JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo

JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo obavlja svoju djelatnost u skladu sa

članom 123. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zadržava svoj dosadašnji pravni status, s tim što je

potrebno defmisati protokole o urgentnom zbrinjavanju i put pacijenata iz oblasti adiktivne

medicine.

41

7.2.14 JU Psihijatrijska Bolnica Kantona Sarajevo

JU Psihijatrijska Bolnica Kantona Sarajevo obavlja svoju djelatnost u skladu sa članom

99. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zadržava svoj dosadašnji pravni status.

7.2.15 Zavod za transfuzijsku medicine FBiH

Osnivač Zavoda za transfuzijsku medicine FBiH je Federacija BiH, te je potrebno

preispitati način finansiranja ovog Zavoda na način da Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona

Sarajevo participira u flnasiranju dijela zdravstvenih usluga za osiguranike Kantona Sarajevo.

8. Zaključna razmatranja sa preporukama

U postupku provođenja plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije

zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, pored prijedloga navedenih za svaku zdravstvenu

ustanovu pojedinačno, potrebno je posebno istaći:

• Za sve ustanove kojima je osnivač Kanton Sarajevo, a u kontekstu predloženih

organizacionih promjena, izvršit će se preraspodjela medicinskih i nemedicinskih

radnika, prostora, opreme i pripadajućeg dijela finansijskih sredstava namijenjenih za

provođenje programa zdravstvene zaštite koji će se definisati i koji će služiti kao osnov

za finansiranje zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

• Iako je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definisana palijativna njega, u dosadašnjoj

organizaciji zdravstva u Kantonu Sarajevo ista nije razvijana, a i ovim konceptom

reorganizacije nije definisana, neposredno nakon usvajanja ovog Plana, a u postupku

provođenja istog, posebno će se definirati Program razvoja palijativne njege na svim

nivoima zdravstvene zaštite u skladu sa članom 93. ovog Zakona.

• Za provođenje naprijed predloženog koncepta reorganizacije zdravstvenih ustanova u

Kantonu Sarajevo potrebno je izmijeniti osnivačke akte i statute u smislu usuglašavanja

djelatnosti sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i predloženim konceptom reorganizacije.

• Navedenim organizacionim promjenama svi zaposleni u zdravstvenim ustanovama

kojima je osnivač Kanton Sarajevo, će biti raspoređeni na odgovarajuće poslove u skladu

sa svojim stručnim zvanjem i kvalifikacijama, a u skladu sa stvarnim potrebama koje će

se utvrditi aktima o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Od zaposlenih u stalnom

radnom odnosu nikome se ne može izreći prestanak radnog odnosa zbog procesa

42

reorganizacije, a za zaposlene na određeno vrijeme zdravstvene ustanove će u skladu sa

potrebama, regulisati njihov dalji radno pravni status.

• Radno pravni status zaposlenih u zdravstvenoj ustanovi Zavod za zdravstvenu zaštitu

radnika u saobraćaju će se rugulisati naknadno nakon postignutog dogovora između

osnivača ove ustanove i Kantona Sarajevo koje su predmet ovog Plana reorganizacije.

Nadležne institucije i organi su u obavezi provesti aktivnosti za realizaciju ovog

Plana i to:

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo će donijeti akcioni plan za realizaciju ovog

dokumenta kojim će se definisati nosioci aktivnosti, rokovi izvršenja i implementacija.

Sve zdravstvene ustanove koje su obuhvaćene ovim Planom reorganizacije, će na osnovu

akcionog plana, donijeti svoje operativene planove, sa tačno utvrđenim aktivnostima i

rokovima za izvršenje.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo će uraditi analizu podataka o zdravstvenim

radnicima iz javnih zdravstvenih ustanova (starosnu strukturu, projekciju odlazaka

zdravstvenih radnika u penziju, broj doktora medicine na specijalizaciji, deficitarna

zanimanja i dr.).

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo će na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo

Kantona Sarajevo donijeti Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obaveznog

zdravstvenog osiguranja za djelatnost primame, vanbolničke specijalističko-

konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo će u saradnji sa zdravstvenim ustanovama i sa

Zavodom zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo predložiti izmjene i dopune

postojeće ili donošenje nove Odluke o utvrđivanju većeg obima zdravstvenih prava, kao

i osnovama, kriterijima i mjerilima ugovaranje po osnovu obaveznog zdravstvenog

osiguranja sa zdravstvenim ustanovama sa područja Kantona Sarajevo, u skladu sa

realnim potrebama za zdravstvenom zaštitom stanovnika Kantona Sarajevo.

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo će izraditi Program zdravstvene zaštite

u skladu sa Planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog

osiguranja za djelatnost primame, vanbolničke specijalističko-konsultativne i bolničke

zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo, Jedinstvenom metodologijom kojom se bliže

utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora između nadležnog zavoda

43

zdravstvenog osiguranja i zdravstvenih ustanova i Odlukom o utvrđivanju većeg obima

zdravstvenih prava, kao i osnovama, kriterijima i mjerilima ugovaranje po osnovu

obaveznog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama sa područja Kantona

Sarajevo.

• Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona

Sarajevo vršit će kontrolu izvršenja planova rada svih zdravstvenih ustanova u Kantonu

Sarajevo i dostavljati izvještaje o izvršenoj kontroli Ministarstvu zdravstva Kantona

Sarajevo.

• Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo će pokrenuti inicijative za izmjene zakonskih i

podzakonskih propisa koji su u federalnoj nadležnosti u cilju poboljšanja njihove

praktične primjene u sistemu zdravstva.

• Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo će obavezati ugovorne zdravstvene

ustanove da osiguraju sve neophodne preduslove za uključenje u integralni informacioni

sistem Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

• Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo će okončati aktivnosti na punoj

implementaciji integralnog informacionog sistema u zdravstvenim ustanovama Kantona

Sarajevo.

• Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo će, pored gore navedenih aktivnosti u narednom

periodu donijeti ključne dokumente neophodne za funkcionisanje zdravstvenog sistema

u Kantonu Sarajevo (Strategija razvoja zdravstva na Kantonu Sarajevo, politika i

strategija razvoja javnog zdravstva, propise o radnom vremenu u zdravstvenim

ustanovama, puta pacijenta kroz zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo, kliničke vodilje

i puteve).

44

9. Pravni okvir za reorganizaciju zdravstva

Prema Ustavu Federacije BiH zdravstvo je u podjeljenoj nadležnosti između Federacije BiH i

kantona.

• Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, br. 46/10 i 75/13)

• Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 30/97,

7/02, 70/08, 48/11).

• Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata („Službene novine

Federacije BiH“, broj: 40/10).

• Zakon o stomatološkoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj: 37/12)

• Naredba o standardima i normativi zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog

osiguranja („Službene novine Federacije BiH“, broj: 82/14).

• Odluka o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava („Službene novine

Federacije BiH“, broj: 21/09).

• Odluka o utvrđivanju većeg obima prava, kao i osnovama, kriterijima i mjerilima za

ugovaranje po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim

ustanovama sa prodručja Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“,

broj: 37/09)

• Pravilnik o bližim uvjetima prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje

zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama („Službene novine Federacije

BiH“, br: 26/12, 23/13, 90/13, 82/14, 83/15).

• Odluke o preuzimanju prava i obaveza osnivača i usklađivanju organizacije i

poslovanja javnih zdravstvenih ustanova kojim je osnivač Kantona Sarajevo.

45

10. SWOT analiza - zdravstveni sistem Kantona Sarajevo

SNAGE

Veliki obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo fmansijski stabilan fond

Podrška reformi zdravstvenog sistema kroz Reformsku agendu za Bosnu i Hercegovinu

Prostorni kapaciteti, oprema i kadrovi zdravstvenih ustanova na zadovoljavajućem nivou

Uspostavljen centralizovani informacioni sistem na nivou Kantona (PACS, BIS, AIS, e-karton, e- recept, e-uputnica i dr.)

PRILIKE

Mogućnost povećanja naplate doprinosa, jačanjem saradnje sa Poreznom upravom FBiH i nadležnim inspekcijama

Mogućnost unapređenja infrastrukture i ljudskih resursa u zdravstvu kroz podršku međunarodnih institucija, te korištenjem fondova EU-a

Mogućnost korištenja dijela sredstava po osnovu uplaćenog PDV-a od strane zdravstvenih ustanova, a u svrhu poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite i nabavke skupih lijekova

Uspostava jasnih mehanizama praćenja obima i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga

Uspostava bolje komunikacije zdravstvenih ustanova

između

Razvoj infrastrukture za palijativnu njegu prema potrebama

SLABOSTI

Demografske promjene (nizak vitalni indeks, migracije stanovništva i dr.)

Povećanje udjela hroničnih masovnih nezaraznih bolesti u ukupnom morbiditetu stanovništa KS

Neusklađenost postojećih zakonskih i podzakonskih akata, kao i nedostatak istih, kako za područje FBIH, tako i za Kanton Sarajevo

Nepovoljna starosna struktura zdravstvenih radnika, naročito doktora

Ograničene mogućnosti nagrađivanja kvalitetnog kadra zbog primjene Kolektivnog ugovora

Ne postojanje odgovornosti za vlastito zdravlje, ni odgovornog korištenja zdravstvene zaštite od strane stanovništva Kantona Sarajevo

PRIJETNJE

Nerazumijevanje i neprihvatanje reformskih mjera u zdravstvu na području i FBIH i Kantona Sarajevo

Najavljeno smanjivanja stope doprinosa za zdravstvo

Nedovoljna zdravstvena prosvjećenost stanovnika Kantona Sarajevo

Demografske promjene (starenje stanovništva sa posljedičnim povećanjem potreba za zdravstvenom zaštitom, migracije idr.)

Pojava novih bolesti kao i riziko faktori iz okoline (zrak, voda, nesreće i dr.)

Odlazak zdravstvenih radnika iz Kantona Sarajevo zbog ponuđenih boljih uvjeta rada i plaća u zemljama okruženja i Evrope

Neproporcionalno visoki i često neopravdani izdaci za lijekove

46

Jačanje komunikacije različitih nivoa zdravstvene zaštite koja rezultira ponavljanjem dijagnostičkih postupaka te neracionalnom upotrebom lijekova

Jačanje preventivno-promotivne aktivnosti u cilju smanjenja troškova liječenja

Razvijanje dnevne hirurgije u bolnicama

Racionalno korištenje postojećih resursa

Mobilnost zdravstvenih radnika u zdravstvenom sektoru i mogućnost prenošenja dijela zadataka i ovlasti sa dr.medicine na med.sestru

Baziranje reformi na postepenom razvoju koji prati kontrola učinka provedenih aktivnosti i omogućava njihovo dalje modificiranje i podešavanje u skladu sa rezultatima

Uvezivanje zdravstvenih ustanova u jedinstveni informacioni sistem

Adekvatna alokacija sredstava prema nivoima zdravstvene zaštite u skladu sa programom zdravstvene zaštite

Promjena mehanizama ugovaranja i plaćanja zdravstvenih usluga

Mogućnost ravnomjernog rasporeda ljudskih i tehnoloških resursa

Planiranje resursa u zdravstvu u skladu sa stvarnim potrebama

Uspostava sistema monitoringa i evaluacije

47

Prilog: Tabela 1 - Struktura sredstava doznačenih javnim zdravstvenim ustanovama od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo

NAЛV Bruto plaćeNaknade po kolektivno m ugov(M4i

Topli obrok Prevoz RegresNaknada za

članove UO i NO

MatenjalnitroSkovi

Spectjalizacije

Otprem

pomoći

potrožniottimial

ћето6>г«г

cnnsfDisio iK bolesti

Obavezni

sanitarnipregledi

Partiapačije

Nakandazaortop

pomagala

Konvencije

SVEUKUPNO

l)NIVERZITETSKJKLINIČKICENTAR

54.5XR.mS ‘)..36| .308 5..3.3.3.424 1..360.452 1.602.880 1 i.808 .34.975.608 744.257 442.699 483 619 310.572 109214,675

OPĆABOLNICA"Prim.dr.ABDULAHNAKAŠ"

ii.:ii.44i 1.804.632 1.050.192 267.888 315.619 42.864 7,770.6(4) 905,473 62.982 123.482 140.251 19.961 23.715.444

PSIHIJATRIJSKA BOLNICA SARAJEVO

2.0I«.4% 226.560 199.152 50.796 59.853 746.532 150,938 9.163 3.494.754

ZAVOD ZAALKOHOLIZAM I DR,TOKSIKOMANIJE

1.171.75:^ 225.4X0 103,476 26.400 31,098 22.176 457.116 28.075 1.654 2.067.22Х

ZAVOD ZATRANSFUZIJSKUMEDICINU

705.756 56.100 I4..310 I6.S60 22.176 15,794 2,487,9.56

BOLNIČKAZDRAVSTVENA ZAŠTITA

69695 494 11617 980 6.742_344 1 7I9.M6 2.026.310 132.288 44.616 876 I «28 743 33.™ 990 000 u 607 101 19961 140 980 057

DOMZDRAVLJAKANTONASAR.AJEVO

41 117 1.^2 ‘)06..324 .З.Х56.260 !.078.008 1.158.94« 42 864 6.117.705 638,470 2X9.3(W 7Х.97- 556 5(И) 1.673 55.842 157

ZAVOD ZAIBTNUMEDICINKSUPOMOĆ

6.034.575 540.717 535.755 136.661 33.259 1.619.781 34.860 1.220 9.097,841

ZAVOD ZAZAŠTITUŽENA 1 MATERINSTVA

2.261.4R5 s.,„„ 52.112 .u« 33.259 492.561 114.711 16,662 53.365 3.294.952

ZAVOD ZAJAVNOZDRAVSTVOKANTONASARAJEVO

1.754.29') ,57.О«0 40.068 47.208 33,259 445.977 48 299 18.260 93.255 2.637.705

ZAVOD ZAZDRAVSTVENTf ZAŠTITU MUP-a

892.S92 7««0 22.172 105.996 4.J.KI 1.141,.5.50

ZAVOD ZAZDRAVSTVENV ZAŠTITU STUDENATA

«'l..34X 75.099 19.156 22 5'« 22.172 165.131 9,162 1.521 I.1K6.159

ZAVOD ZAMEDICINURADA

2..325.310 .39.168 174.050 44.397 52.308 33,259 273.2.<2 14.958 2.956,702

ZAVOD ZAZDRAVSTVENV ZAŠTITU

1 132.250 105.019 26.788 31.562 347.617 ,3.«, 7.629 20.592 1.684,858

ZAVOD ZASPORTSKUMEDICINU

1.5.334 3 911 4.609 17.738 KM). 186 333.838

STOMATOLOŠKAKLINIKASARAJEVO

2.i')7.3(W 19.992 188.870 4S.177 56 762 285.324 32.307 11.097 642,740 3,482..573

PRIMARNAZDRAVSTVENA ZAŠTITA

58.778.655 1511301 5 386 565 t 468 338 1.618 851 237 982 99535.30 ...so 433.044 0 93.255 152288 1 221 353 1 673 81 658 335

SVEUKUPNO 128.474.144 1.3.129.281 12.128,909 .3.1K8J04 3.645.161 370.270 54.570.406 2.630.223 96.5.336 990.000 93.255 759..Ч90 1.672.175 21.634 222.638.392

48

IZVJEŠTAJ

O PROVEDENOJ JAVNOJ RASPRAVI

O NACRTU ODLUKE O USVAJANJU PLANA RESTRUKTURIRANJA ZDRAVSTVENE

DJELATNOSTI I REORGANIZACIJE ZDRAVSTVENIH USTANOVA U KANTONU

SARAJEVO

Skupština Kantona Sarajevo, na Radnoj sjednici održanoj 26.10.2016. godine, utvrdila je Nacrt

odluke o usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih

ustanova u Kantonu Sarajevo i donijela zaključak da se o ovom Nacrtu sprovede javna rasprava u

trajanju od 30 dana.

Pomenuti Plan restrukturiranja je dostavljen svim kantonalnim organima, jedinicama lokalne

samouprave, naučnim i stručnim ustanovama, kao i organima i institucijama na koje se Plan odnosi i

na isti su dostavljena mišljenja zainteresiranih subjekata.

Mišljenja na Plan restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih

ustanova u Kantonu Sarajevo koji je dat u javnu raspravu, dostavili su slijedeći zainteresirani subjekti

prikazani hronološkim redom prema datumu prijema:

1. Općina Stari Grad Sarajevo, dana 11.11.2016. godine;

2. Gospodin Ćorić Damir, dana 13.11.2016. godine;

3. Udruženja EDUS „Edukacija za sve“, putem Vlade FBiH dana 15.11.2016. godine i isti dopis

Udruženja EDUS „Edukacija za sve“ dana 18.11.2016 godine;

4. Gospodin Marin Bago, dana 17.11.2016. godine;

5. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju, dana 18.11.2016. godine;

6. Sindikat .TU Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo, dana

21.11.2016. godine;

7. Općina Vogošća, dana 23.11.2016. godine;

8. Uposlenici primame i specijalističko konsultativne djelatnosti stomatoloških službi JU Dom

zdravlja Kantona Sarajevo, dana 23.11.2016. godine;

9. Stomatološka komora FBiH, dana 24.11.2016. godine;

10. Općina Ilijaš, dana 28.11.2016. godine;

11. Studentska asocijacija Filozofskog fakulteta, dana 28.11.2016. godine;

12. Rezime javne rasprave radnika JU Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, dana

28.11.2016.godine;

13. JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, dana 28.11.2016. godine

14. Stomatološki fakultet Univerziteta u Sarajevu, dana 30.11.2016. godine;

15. Sindikat Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, dana 30.11.2016. godine;

16. Gospođa Ljerka Lajtner, dana 30.11.2016. godine;

17. JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo, dana 06.12.2016. godine;

18. Udruženje zdravstvenih ustanova i uposlenika privatne prakse Sarajevo, dana 06.12.2016.

godine:

19. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo, dana 07.12.2016.

godine;

20. Stručno vijeće JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, dana 07.12.2016. godine;

21. Ljekarska - Liječnička komora Kantona Sarajevo, dana 08.12.2016. godine;

22. JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata UNSA, dana 12.12.2016. godine;

23. Sindikat policije Kantona Sarajevo, dana 19.12.2016;

24. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju, u prilogu dopis Direkcije za civilno

zrakoplovstvo Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine;

25. Samostalni sindikat radnika u BHRT;

Određeni broj subjekata dao je podršku reformskim procesima u oblasti zdravstva, a pojedine

primjedbe i sugestije nisu se direktno odnosile na sadžaj teksta Plana restrukturiranja.

Mišljena koja sadrže primjedbe, prijedloge i sugestije koje se odnose na sadžaj Plana, radna grupa

je razmatrala i analizirala i za svako pojedinačno mišljenje, primjedbu i prijedlog dato je obrazloženje,

stoje i prikazano u ovom izvještaju.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo pripremilo je Prijedlog Odluke o usvajanju Plana

restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo za

sjednicu Vlade Kantona Sarajevo.

ANALIZA DOSTAVLJENIH MIŠLJENJA I STAV PREDLAGAČA

1. Općina Stari Grad Sarajevo nema primjedbi na Nacrt Plana restrukturiranja zdravstvene

djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

2. Ćorić Damir - penzionisani stomatolog;

Dostavio je osvrt na mogućnost eventualnog uvođenja privatnog rada (koncesija) uposlenika

koji trenutno rade u stomatološkoj službi JU Domu zdravlja, da isti mogu iznajmiti prostor i

stomatološku opremu i da pored usluga koje ce pružati osiguranim licima mogu raditi privatno i na taj

način ostvarivati dodatni prihod. Također, skrenuo je pažnju na probleme praktične prirode koji bi se

mogli pojaviti u takvom načinu ugovaranja.

Stav predlagača:

Nakon detaljne analize stanja oralnog zdravlja stanovništva na području Kantona Sarajevo te

podataka o kadru i opremi u stomatološkoj djelatnosti na području Kantona moguće je defmisati

najbolje modalitete za stomatološku djelatnost koji će pored javnog sektora uključiti i privatni sektor u

sistem pružanja zdravstvene zaštite. Modaliteti ugovaranja sa Zavodom zdravstvenog osiguranja će biti

definisani operativnim planovima.

3. Udruženje EDUS „Edukacija za sve“ dopis dostavljen putem Vlade Federacije BiH, kao i

dopis dostavljen direktno od strane Udruženja EDUS „Edukacija za sve“:

Udruženje EDUS „Edukacija za sve“ je udmženje za unapređenje obrazovanja i podrške djeci

sa i bez poteškoća u razvoju. Dostavili su komentar na Plan reforme zdravstva i ukazuju da su osnovne

potrebe djece sa poteškoćama izvan standardnih usluga odnosno da su potpuno zanemarene. Predlažu

da se u okviru javnog zdravstva, u okviru JU Dom zdravlja KS, oforme servisi rane detekcije i

intervencije za djecu sa poteškoćama, kao i da nastavi sa radom stomatološka ambulanta za djecu s

poteškoćama na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Stav predlagača:

Prijedlog nije predmet Nacrta Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije

zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo. Nakon usvajnja ovog Plana, Ministarstvo zdravstva će

sačiniti akcioni plan za implementaciju istog, na osnovu čega će svaka zdravstvena ustanova sačiniti

operativne planove, kojim će se jasnije deflnisati organizacija rada, sadržaj i obim usluga uključujući

navedenu kategoriju djece sa poteškoćama. Stomatološka ambulanta za djecu s poteškoćama na

Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu će nastaviti sa radom i pružanjem usluga navedenoj

kategoriji.

4. Gospodin Marin Bago:

Dostavio je primjedbu koja se odnosi na to da je Nacrtom Plana restrukturiranja i

reorganizacije sektora zdravstva u Kantonu Sarajevo predviđeno da se zdravstvena zaštita školske

djece (6-14 godina) organizira u timovima obiteljske medicine, uz plansko prebacivanje zdravstvenih

kartona ove populacije iz Službe za školsku djecu prema ambulantama porodične medicine registracije

roditelja.

Stav predlagača:

Zdravstvena zaštita školske djece dobi 6 -14 godina regulisana je Zakonom o zdravstvenoj

zaštiti po kojoj je ova skupina uključena u porodičnu medicinu.

5. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju

Podržava se odluka o usvajanju navedenog Nacrta Plana. U dijelu Nacrta Plana koji se odnosi

na Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju Sarajevo posebno se naglašava dio teksta u

kojem se navodi da prestaje finansiranje ovog Zavoda od 01.01.2017. godine iz sredstava obaveznog

zdravstvenog osiguranja, ukoliko osnivač ove ustanove i Kanton Sarajevo ne postignu dogovor.

Smatra se daje u cilju rješenja pravnog statusa ovog Zavoda, neophodno postići dogovor između J.P.

ZFBiH, kao osnivača, i Kantona Sarajevo, te riješiti pitanje korištenja postojećeg prostora i opreme u

korist Kantona Sarajevo.

Predlaže se da u procesu reorganizacije, svi radnici Zavoda trebaju biti raspoređeni na

odgovarajuće poslove te da se ne može izreći prestanak radnog odnosa zbog navedene reorganizacije.

Također, prijedlog je, u interesu korisnika usluga, da se ambulante porodične/opće medicine,

zajedno sa pripadajućim kadrom, zadrže na postojećim lokacijama.

U okviru djelatnosti Zavoda obavlja se i specifična zdravstvena zaštita radnika za specifične

profesionalne grupe (avionski, tramvajski, željeznički, autobuski i trolejbuski saobraćaj), te se predlaže

osnivanje posebnog odjeljenja u okvir budućeg Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo, na istoj

lokaciji sa pripadajućim kadrom.

Stav predlagača:

Podržava se nastojanje o postizanju dogovora između osnivača Zavoda za zdravstvenu zaštitu

radnika u saobraćaju Sarajevo i Kantona Sarajevo u cilju riješavanja pravnog položaja Zavoda i radno

- pravnog statusa radnika Zavoda;

Organizovanje porodične medicine u ovoj Ustanovi nije u skladu sa članom 33. Zakona o

zdravstvenoj zaštiti;

Specifična zdravstvena zaštita za specifične profesionalne grupe iz oblasti saobraćaja

organizovati će se u JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo, na naČi koji će biti uskađen sa

prostornim, kadrovskim i materijalnim mogućnostima ustanove, te se prijedlog za formiranjem

posebne organizacione jedinice može razmotriti. Pri tome, posebno će se voditi računa o kadrovima

koji će vršiti procjenu zdravstvene sposobnosti profesionalnog letačkog osoblja, obzirom na njihovu

dopunsku edukaciju i certifikaciju.

6. Sindikat JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo,

Sindikat Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva je mišljenja da će se reorganizacijom

i ,,spuštanjem“ usluga na primami nivo tj. pružanjem usluga na isključivo primarnom nivo

zdravstvene zaštite put kretanja pacijentice u domenu ginekologije usložniti, a pacijenticama se neće

na kvalitetan način pružiti zdravstvena ginekološka usluga, najednom mjestu.

Navode da Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH propisuje da Kantoni mogu samostalno osnivati

zavode za specijalističku dijagnostiku i mišljenja su da JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i

materinstva KS treba da ostane kao poseban pravni subjekt, obzirom da se bavi djelatnošću koja je

specifična po svojoj suštini, prije svega u smislu populacije koju pokriva.

Stav predlagača:

Obzirom da se Nacrtom Plana restukturiranja zdravstvene djelatnosti usaglašava rad javnih

zdravstvenih ustanova sa zakonskim propisima, JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva

Kantona Sarajevo je nužno transformisati na način da se ova ustanova organizaciono pripoji JU Dom

zdravlja Kantona Sarajevo sa mogućnošću da se u okviru ove zdravstvene ustanove, organizira kao

posebna organizaciona jedinica.

7. Općina Vogošća je saglasna sa Nacrtom Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i

reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

8. Uposlenici primarne i specijalističko konsultativne djelatnosti stomatoloških službi JU Dom

zdravlja Kantona Sarajevo:

Dostavili su generalnu opservaciju rada stomatološke službe JU Dom zdravlja Kantona

Sarajevo, te smatraju da dosadašnje funkcionisanje stomatološke službe u ovakvom obliku apsolutno

opravdava njeno postojanje, jer je većina stanovništva Kantona Sarajevo, sa socio-ekonomskog

aspekta okrenuta uslugama u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Takođe, istakli su neusklađenost utvrđenog normativa za stomatološku djelatnost koja po

važećoj Odluci o utvrđivanju većeg obima zdravstvenih prava kao i osnovama, kriterijima i mjerilima

za ugovaranje po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama sa područja

Kantona Sarajevo po kojoj je za jedan tim porodične/obiteljske medicine predviđen na 1800 korisnika,

dok je tim porodične/obiteljske stomatologije predviđen za 12.500 kroisnika, iako Plava knjiga iz

2014.godine navodi da jedan tim porodične/obiteljske stomatologije pruža usluge za 3.500 korisnika.

Stav predlagača:

Većina prijedloga i primjedbi je organizacione prirode koji trebaju da se riješe u okviru

zdravstvene ustanove i smatra se opravdanim, ali se ne odnose direktno na Nacrt Plana restrukturiranja

zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo i istim se

postavljeni zahtjevi ne mogu riješiti.

Dio prijedloga koji se odnosi na neusklađenost standarda i normativa riješit će se donošenjem

nove Odluke o utvrđivanju većeg obimu zdravstvenih prava kao i osnovima, kriterijima i mjerilima za

ugovaranje po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama sa područja

Kantona Sarajevo.

9. Stomatološka komora FBiH

je dostavila sljedeće primjedbe i prijedloge;

- podržavaju reformu i reorganizaciju u javnom zdravstvu sa ciljem kvalitetnog i racionalnog

zdravstva.

- insistiraju na očuvanju kvaliteta struke i očuvanju digniteta djelatnika, kao i zaštita prava pacijenata,

bez obzira na njihov individualni status,

- smatraju da se ne može proglašavati višak stomatološkog kadra na osnovu neprimjerenih normativa,

te daje stomatologija vrlo važan segment općeg zdravlja,

- zahtijevaju prije provedbe reforme stručnu reviziju standarda i normativa za stomatologiju ali uz

učešće struke,

- ako se argumentovano odluči ići u privatizaciju u stomatološkoj djelatnosti uraditi to na osnovu

Zakona o stomatološkoj djelatnosti uz obezbjeđenje uslova svake vrste za kvalitetnu privatizaciju.

- da se javno zdravstvo učini konkurentim za privatnu djelatnost.

Stav predlagača:

Nakon detaljne analize stanja oralnog zdravlja stanovništva na području Kantona Sarajevo, te

podataka o kadru i opremi u stomatološkoj djelatnosti, moguće je definisati najbolje modalitete za ovu

djelatnost, koji će pored javnog sektora uključiti i privatni sektor u sistem pmžanja zdravstvene zaštite.

Modaliteti ugovaranja sa Zavodom zdravstvenog osiguranja će biti definisani operativnim

planovima.

10. Općina Ilijaš je dostavila sljedeće zaključke:

- da se u potpunosti implementira član 39. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine

Federacije BiH“, br. 46/10 i 75/13) kojim se garantuje obezbjeđenje potrebne dostupnosti

zdravstvene zaštite, specijalističko-konsultativne djelatnosti iz opće interne medicine, opće

hirurgije, neurologije, otorinolaringologije, oftamologije, ortopedije, dermatologije i radiološke

dijagnostike primarnog nivoa organizuje tako da je korisnicima dostupna u općini njihovog

prebivališta u skladu sa propisima kojima se utvrđuje osnovni paket zdravstvenih prava.

- da se kod primjene Odluke o utvrđivanju većeg obimu zdravstvenih prava kao i osnovima,

kriterijima i mjerilima za ugovaranje po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja sa

zdravstvenim ustanovama sa područja Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo",

broj: 37/09) uvaže specifičnosti općina koje imaju mali broj stanovnika na velikom teritoriju i

obezbijedi korektiv standarda i normativa kako bi se osigurali uslovi za održivi povratak

stanovništva.

- da se analiziraju prednosti i nedostatci organizovanja zdravstvene zaštite školske djece (6-14

godina) u timovima porodične medicine.

da se u organizacionim jedinicama formiraju posebni timovi porodične medicine koji će pružati

zdravstvenu zaštitu školskoj djeci, ili obezbijediti liječenje djece starosti 0-10 godina na odjelu

pedijatrije, a nakon 10 godine liječenje nastaviti u timovima porodične medicine.

Stav predlagača:

Nacrt Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u

Kantonu Sarajevo utvrđuje organizovanje specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite u skladu sa

članom 39. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita će

organizaciono pripasti bolnici, a osnovne specijalnosti će se pružati u općinama. U toku su aktivnosti

na izradi nove Odluke o utvrđivanju većeg obima zdravstvenih prava kao i osnovama, kriterijima i

mjerilima za ugovaranje po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama

sa područja Kantona Sarajevo.

Zdravstvena zaštita školske djece dobi 6-14 godina regulisana je također Zakonom o

zdravstvenoj zaštiti po kojoj je ova skupina uključena u porodičnu medicinu.

Trenutno, zdravstvenu zaštitu školsku djece dobi 6-14 godina pruža služba za školsku medicinu

u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo. Ova služba je organizirana u osam organizacionih jedinica,

odnosno u svim općinama Kantona osim općine Trnovo. U ovoj službi trenutno radi 21 Ijekar, od toga

8 specijalista školske medicine i 13 doktora medicine i 43 medicinske sestre.

Također, po važećem Pravilniku o specijalizacijama i subspecijalizacijama doktora medicine,

doktora stomatologije, magistara farmacije i inženjera medicinske biokemije („Službene novine

Federacije BiH“, broj 62/15) ne postoji specijalizacija iz školske medicine. Već sada većina Ijekara u

ovoj službi su mladi Ijekari bez specijalizacije, odnosno doktori medicine.

Djeca dobi 0-6 godina pripadaju pedijatrijskoj službi, a djeca dobi 6-14 godina biće registrirana

kod Ijekara koji liječe njihove roditelje, u skladu sa pozitivnom legislativom, tako da će se moći lakše

integrirati informacije o oboljenjima u porodici. Svako školsko dijete će imati svog porodičnog Ijekara

koji će ga pratiti dugi niz godina čak i u odraslu dob. Na ovaj način će se znatno povećati broj lokacija

na kojima mogu dobiti usluge liječenja. Umjesto sadašnjih osam lokacija smještenih u osam centralnih

objekata JU Dom zdravlja KS, biće na raspolaganju 76 lokacija/ambulanti porodične medicine.

11. Studentska asocijacija Filozofskog fakulteta:

Dostavila je generalne primjedbe koje se odnose na sljedeće:

- da se specifičnosti različitih skupina unutar populacije u pogledu zdravstvene zaštite moraju

organizacijski ispoštovati. Upućivanje različitih skupina školske djece i omladine, studenata,

pripadnika policijskih snaga i si. u već sad preopterećene kapacitete porodične medicine nije

prihvatljivo i neće voditi poboljšanju usluge.

- da je nelogično i štetno ukinuti zdravstvenu djelatnost i finansiranje zdravstvene djelatnosti

Stomatološkom fakultetu s klinikama, čime se prekida vitalna veza između akademske sfere i

prakse. Konkretno, onemogućava se praksa studenata na višim godinama, a što dovodi u pitanje

obrazovanje novih generacija stomatologa.

- da se mora se planirati širenje kapaciteta i unapređenje rada u porodičnoj medicini, uključujući i

prilagodbu već sprovedene informatizacije zahtjevima procesa rada.

- da je nužno izraditi sveobuhvatni dokument koji će, uz eksplicitno definisanje rješenja

svakodnevnih problema u zdravstvu, sadržavati korake i rokove realizacije. Takođe se mora

precizno utvrditi da li se planiranim potezima namjerava ostvariti jednokratna novčana dobit,

prodajom objekata, ili se može govoriti o kontinuiranoj godišnjoj uštedi.

- da je bilo kakva reorganizacija zdravstva u Kantonu Sarajevo nezamisliva bez korjenite

transformacije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kao ustanove s najvećim budžetom i

najvećim gubicima.

- da gašenje različitih zavoda nije odgovor na postijeće probleme, da bi prestala potreba za

postojanjem nekog zavoda, mora se sprovesti detaljno istraživanje njegove uloge, funkcionalnosti

i značaja unutar zdravstvenog sistema. Radikalni rezovi se nerijetko mogu zamijeniti dobro

planiranim i utemeljenim internim reformama ustanove. Promjene su potrebne i Zavodu za zaštitu

zdravlja studenata, ali se mora krenuti od studenata i očekujemo da u to budemo uključeni

- da dokument ne precizira na koji način će se studentima koji dolaze iz drugih kantona obezbijediti

efikasna zdravstvena zaštita - samo se upućuje na sporazum zaključen između kantona u pogledu

zdravstvene zaštite, koji međutim ovo detaljnije ne reguliše i fokusira se na troškove.

- da finansijske uštede ne smiju diktirati promjene u zdravstvu.

- učesnici traže od nadležnih da ozbiljnije pristupe zadaći reorganizacije i restrukturiranja u

zdravstvu, s obzirom da sam predloženi dokument upozorava da je jedan od rizika namjeravanih

promjena „povećanje udjela kroničnih masovnih nezaraznih bolesti u ukupnom morbiditetu

stanovništva KS“.

Stav predlagača:

Primjedbe Studentske asocijacije Filozofskog fakulteta iznesene su sa pozicija studenata koji

ne predstavljaju po medicinskim parametrima posebnu skupinu za koju bi bilo neophodno organizovati

zasebnu zdravstvenu ustanovu. Po standardima i normativima u Kantonu Sarajevo ima dovoljan broj

timova porodične medicine koji mogu pružiti adekvatnu zdravstvenu uslugu i studentskoj populaciji.

Stomatološki fakultet Univerziteta u Sarajevu ima obavezu educiranja studeneta neovisno o

ovom dokumentu.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je federalna ustanova osnovana od strane Federacije i

pet kantona, i korjenita transformacija ove ustanove nije u nadležnosti samo Kantona Sarajevo.

Studenti koji dolaze iz drugih kantona i nisu osiguranici Kantona Sarajevo, imaju pravo na

zdravstvenu zaštitu kao i svi građani drugih kantona koji privremeno borave u Kantonu Sarajevo, po

osnovu Sporazuma o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite van područja kantonalnog

zavoda zdravsvtenog osiguranja kome osiguranik pripada („Službene novine Federacije BiH“, br.

41/01 i 7/02).

12. Rezime javne rasprave radnika JU Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ Sarajevo

U JU Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ Sarajevo održana je javna rasprava na kojoj data

generalna podrška predloženom Planu reorganizacije ali je i ukazano na neke nedostatke kako slijedi:

- smatraju da se ponuđeni Plan samo površno dotakao bolničke zdravstvene zaštite bez ozbiljne

analize stanja pa i ozbiljnih prijedloga za rekonstrukciju. Pri tome u ovom dokumentu nedostaju

upravljačka struktura u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, menađžment i direktor, šefovi odjela,

članovi komisija i stručnih tijela, profesionalna struktura zaposlenih, administrativno tehnička

podrška, broj kreveta i karakteri bolnica, broj postelja na 1000 stanovnika, vrsta postelja- akutni i

hronične i to za svaku bolnicu pojedinačno, liječenje subakutnih, hroničnih bolesnika i palijativna

njega jasno definisani nivoi bez dupliranja i parelelizma, referalni put upućivanja, kakvi su

postojeći potencijali za razvoj resursa u bolnicama sa stanovišta efikasnosti, kvaliteta i

konkurentnosti.

- posebno je naglašeno da u narednim koracima moraju postojati osnovni podaci o zdravstvenom

stanju stanovništva u KS koji trebaju biti osnov za svako planiranje javnog sektora u zdravstvu.

- ukazano je da je potrebno izvršiti neke reorganizacijske promjene unutar javnih zdravstvenih

ustanova u Kantonu. Pri tome su svi saglasni da se dostignuti stepen zadravstvene zaštite posebno

specifičnih populacija ne smije dovesti u pitanje (radnici, radnici sa posebnim ovlastima, djeca,

10

školska djeca i studenti i omladina uopšte, zdravstvena zaštita žena, sportisti). Bez obzira na

buduće organizacione strukture ove oblasti se moraju posebno zaštititi i favorizovati na šta nas

obavezuju i načela Zakona o zdravstvenoj zaštitit. Učesnici u raspravi su saglasni da bi i

poslodavci (firme, MUP, Univerzitet i dr.) trebali pored Zavoda zdravstvenog osiguranja

participirati u finansiranju ovakvih vidova zdravstvene zaštite.

- zaključeno je da specijalističko konsultativna zdravstvena zaštita treba da se organizuje u okviru

bolničke zdravstvene zaštite pri tome i ovdje treba definisati nivoe.

- ocijenjeno je da Zavod za zdravstvenu zaštitu žena u sadašnjem obliku veći dio svoje djelatnosti

obavlja na nivou specijalističko konsultativne zdravstvene zaštite oko 70%- 80%. Neke djelatnosti

koje su predviđene standardima kao npr vođenje normalnog poroda do završetka, nije i vjerovatno

ne treba da se radi na primarnom nivou. Definisani tim u primanoj zdravstvenoj zaštiti (ginekolog

i dipl. babica) praktično ne postoji niti ima edukacije za dipl. babicu.

Zbog toga je Vladi predloženo da koristeći mogućnosti postojeće zakonske regulative Zavod za

zadravstvenu zaštitu žena i materinstva svojom odlukom zadrži u postojećoj formi ili obzirom na nivo

organizovanosti i vrsti usluga isti kao posebnu organizacionu cjelinu postavi unutar Opće bolnice.

Stav predlagača:

Zadatak ovog Nacrta Plana nije definisanje upravljačkih struktura u bolničkoj zdravstvenoj

zaštiti, kao i njihova organizacija, što je već decidno određeno Zakonom.

Normativi i standardi za specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu i za bolnički nivo

zdravstvene zaštite, će biti definisani donošenjem nove Odluke o utvrđivanju većeg obimu

zdravstvenih prava kao i osnovama, kriterijima i mjerilima za ugovaranje po osnovu obaveznog

zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama sa područja Kantona Sarajevo.

Izrada i definisanje puta pacijenta kroz zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo je u toku.

Dostignuti stepen zadravstvene zaštite specifičnih populacionih skupina ni na koji način neće

biti doveden u pitanje. Specifična zdravstvena zaštita pomenutim populacionim skupinama će se

pružati u okviru Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo.

Nacrtom Plana restrukturiranja definisano je da se Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i

materinstva Kantona Sarajevo organizaciono pripoji JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Zaštita reproduktivnog zdravlja žena i djelatnost patronažnih sestara prema Zakonu o

zdravstvenoj zaštiti organizuju se i pripadaju primarnom nivou zdravstvene zaštite. S tim u vezi,

prijedlog sa javne rasprave održane u JU Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ da Zavod za

zdravstvenu zaštitu žena i materinstva bude dio JU Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ se ne

može prihvatiti obzirom da ovaj Zavod najvećim dijelom obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu koja ne11

može biti dio bolničke zdravstvene zaštite. Shodno Odluci o osnovnom paketu zdravstvenih prava

specijalističko konsultativna zdravstvena zaštita iz djelatnosti pedijatrije, medicine rada, ginekologije i

stomatologije, se ostvaruju u okviru vanbolničkih zdravstvenih ustanova tipa zavoda i domova

zdravlja.

13. JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo

Nema primjedbi na Nacrt Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije

zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo,

14. Stomatološki fakultet Univerziteta u Sarajevu

Dostavio je primjedbe i sugestije šefova Klinika Stomatološkog fakulteta sa klinikama u

Sarajevu koje se generalno odnose na ukidanje klinika ovog fakulteta kao osnovne obrazovne i naučno

istraživačke baze, izražavaju bojazan da će od 01.01.2017. godine prestati flnasiranje ovog fakulteta.

Mišljenja su da klinike ovog fakulteta treba da pružaju usluge primarnog, sekundarnog i tercijarnog

nivoa za stanovništvo Kantona Sarajevo. Za prijedlog uvođenja mogućeg obrasca finansiranja

(koncesija) smatraju daje potrebno usaglašavanje zakonske legislative u tom pravcu.

Stav predlagača:

Stomatološka djelatnost obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou

zdravstvene zaštite, te na nivou federalnih i kantonalnih zavoda za javno zdravstvo (članlS. Zakon o

stomatološkoj djelatnosti(„Sužbene novine FBiH", br. 37/12).

Stomatološka zaštita na primarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvata: (član 19)

- polivalentnu stomatologiju (stomatologija u zajednici),

- djedju i preventivnu stomatološku zaštitu,

- stomatološku dijagnostiku,

- praćenje stanja zuba i usta stanovnika i predlaganje mjera za zaštitu i unapređenje oralnog

zdravlja stanovnika,

- prevenciju, liječenje i rehabilitaciju oboljenja i povreda zuba i usta,

- otkrivanje faktora rizika oboljenja zuba i usta i oboljenja uopće,

- specifičnu preventivnu stomatološku zaštitu djece, mladih i žena tokom trudnoće i materinstva,

12

- mjere za promociju prirodne ishrane dojenčeta - dojenje.

S ciljem osiguranja dostupnosti stomatološke zaštite na primarnom nivou zdravstvene zaštite ona

mora biti organizirana tako daje korisnicima dostupna u općini njihovog prebivališta.

Na primarnom nivou zdravstvene zaštite može se organizirati i provoditi nastavna i naucno-

istraživaclca djelatnost u oblasti stomatologije u zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa

zdravstvene zaštite koje imaju status nastavne zdravstvene ustanove i odobrenje za obavljanje nastave,

izdato na nadn i prema posmpku utvrđenom Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kao i propisima

donesenim na osnovu tog Zakona.

Stomatološka djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvata specijalisticTco-

konsultativnu i bolniclcu djelatnost iz oblasti stomatologije, a u skladu sa propisima o zdravstvenoj

zaštiti i propisima o zdravstvenom osiguranju.( član 21)

Specijalisticlco-konsultativna stomatološka djelatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite

predstavlja dio stomatološke djelatnosti koja pružanjem vanbolniclcih usluga osigurava podršku

stomatološke djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite s ciljem povećanja stepena rješavanja

stomatoloških problema kod pacijenata i racionalnijeg korištenja resursa u oblasti stomatologije.(član

22)

Stomatološka djelatnost na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite obuhvata i pružanje najsloženijih

oblika stomatološke zaštite iz specijalisticTco-konsultativnih i bolniđcih stomatoloških djelatnosti,

naucno-istraživacTci rad, te izvođenje nastave na osnovu ugovora za potrebe stomatološkog fakulteta,

(član 23)

Organizacioni oblici u kojima se obavlja stomatološka djelatnost

Stomatološka djelatnost može se obavljati u:

- zdravstvenoj ustanovi,

- privatnoj praksi doktora stomatologije, odnosno privatnoj praksi doktora stomatologije-

specijalista.

- Stomatološka zaštita može se obavljati u sljedećim zdravstvenim ustanovama:

- domovima zdravlja,

- ustanovi za hitnu medicinsku pomoć,

- stomatološkoj poliklinici koja se organizira kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao

dio

- bolničke zdravstvene ustanove,

- zavodu kao specijaliziranoj zdravstvenoj ustanovi,13

- zdravstvenim ustanovama tercijarne zdravstvene zaštite.

Stomatološka zaštita obavlja se i u okviru klinika stomatološkog fakulteta u kojem se obavlja

stomatološka zaštita za potrebe fakultetske nastave, kao i stomatološka zaštita koja se finansira

sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja u skladu sa ugovorom zaključenim sa nadležnim

zavodom zdravstvenog osiguranja, a na nađn i pod uvjetima utvrđenim Zakonom o zdravstvenoj

zaštiti. Zakonom o zdravstvenom osiguranju i propisima donesenim na osnovu tih zakona, (član 28).

Planom restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u

Kantonu Sarajevo uopće se ne pridviđa ukidanje klinika Stomatološkog fakulteta Univerziteta u

Sarajevu, kao nastavne baze za izvođenje nastave. Modaliteti ugovaranja sa Zavodom zdravstvenog

osiguranja Kantona Sarajevo će biti definisani operativnim planovima koji će proizići iz Plana

restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

Zbog specifičnosti ove djelatnosti i stanja oralnog zdravlja koje nije na zadovoljavajućem

nivou potrebno je formirati posebnu radnu grupu koja će utvrditi sve aspekte zdravstvene zaštite ove

djelatnosti i na osnovu istog predložiti način reorganiziranja i fmansiranja stomatološke djelatnosti.

15. Gospođa Ljerka Lajtner

Iznosi svoje viđenje i pohvale Zavoda za zdravstvenu zaštim zaposlenika MUP-a, te smatra da

je jako važno da da postoji specifična institucija koja prati fizičko i mentalno zdravlje pojedinaca koji

nose oružje. Naročito naglašava da se precizno razmote aspekti provođenja mjera zaštite radnika

izloženih posebnim opasnostima, preventivi istog, zaštiti tajnih podataka od zloupotrebe, efikasnosti

ovako strukturirane zadravstvene zaštite.

Stav predlagača:

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH ne prepoznaje Zavod za zdravstvenu zaštim radnika MUP-a

kao zasebnu ustanovu.

Nacrtom Plana restrukmriranja predviđeno je da Zavod za zdravstvenu zaštim zaposlenika

MUP-a Kantona Sarajevo postane sastavni dio Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo gdje će na

isti način kao i do sada radnicima MUP-a biti obezbijeđena specifična zdravstvena zaštita, a primarna

zdravstvena zaštita će im biti obezbijeđena po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u okviru porodične

medicine. Zdravstveni podaci svih pacijenata podliježu Zakonu o tajnosti podataka.

14

16. JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo

Upravni odbor Zavoda za sportsku medicinu predlaže sljedeće:

- imajući u vidu specifičnu djelatnost zdravstvene zaštite sportista, koja je utvrđena članovima 125.

i 126. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine FBiH“, broj 46/10 i 75/13) koju Zavod

obavlja, u odnosu na specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika, koja je utvrđena članovima 120. 121 i

122. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, JU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo bi trebao

ostati zasebna organizaciona jedinica, koja bi i dalje trebala zadržati sljedeće organizacione

segmente; kabinet za pregled sportista, kabinet za fizikalnu terapiju, kabinet za funkcionalnu

dijagnostiku, laboratorij i prijemnu ambulantu.

- Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo i JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo

trabaju imati zajedničku administrativno-tehničku službu (ekonomsko-finansijsku, pravnu,

kadrovsku, opštu i druge tehničke službe).

Stav predlagača:

Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo ima 9 uposlenika, odnosno 3 tima.

Specijalizacija sportske medicine je Pravilnikom o specijalizacijama i subspecijalizacijama ukinuta a

definisana je nova specijalizacija pod nazivom Medicina rada i sporta.

Pripajanjem Zavodu za medicinu rada, nastavit će se pružanje specifične zdravstvene zaštite

sportistima u okviru organizacione jedinice za sportsku medicinu u sastavu Zavoda za medicinu rada,

sa pripadajućim zdravstvenim kadrom koji je to i do sada radio u Zavodu za sportsku medicinu

Kantona Sarajevo.

17. Udruženje zdravstvenih ustanova i uposlenika privatne prakse Sarajevo

Primjedba se odnosi da je tokom izrade Nacrta Plana restukturiranja zdravstvene djelatnosti

potpuno ispušten privatni sektor, a isti nije ni konsultovan prilikom njegove izrade.

Smatraju da je žalosno da se u izvještaju navodi da nema podataka o zdravstvenim ustanovama

privatnog sektora, iako je Ministarstvo zdravstva KS za svaku zdravstvenu ustanovu dalo odobrenje za

rad uz prethodno ispunjene svih obaveze prema prostoru, kadrovima i opremi a sve u skladu sa

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

Također ističu veliko nezadovoljstvo što sve do danas privatni zdravstveni sektor nije

integi'iran niti uključen u sistem finansiranja preko Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

15

stav predlagača:

Cilj donošenja Plana restukturiranja zdravstvene djelatnosti je usaglašavanje rada javnih

zdravstvenih ustanova sa zakonskim propisima, te zbog toga nije bilo ni potrebe konsultovati privatni

sektor.

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo posjeduje podatke o svim privatnim zdravstvenim

ustanovama i privatnoj praksi, obzirom da ovo ministarstvo daje odobrenje za rad istih i vodi službenu

evidenciju o izdatim odobrenjima. Međutim ne postoje detaljni podaci o radu ovih privatnih

zdravstvenih ustanova i privatne prakse, obzirom da većina ne dostavlja zakonom propisane podatke.

Ugovaranje pružanja zdravstvenih usluga nije predmet razmatranja Nacrta Plana restukturiranja

zdravstvene djelatnosti.

18. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo,

Stručno vijeće Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva razmatralo je Nacrt Plana

restrukturiranja te dalo niz zamjerki na isti, kako slijedi:

- ukoliko dođe đo fuzije sa drugim javnim ustanovama, put pacijenta će se usložniti, te pacijent

neće imati adekvatnu ginekološku uslugu. Fuzijom - reorganizacijom moglo bi doći do odlaska

specijalista ginekologa iz Zavoda, a što bi dovelo do produženih lista čekanja i nezadovoljstva

pacijenata,

- naglašavaju da će gašenjem Zavoda kao javne ustanove ili pripajanjem nekoj drugoj ustanovi

smanjiti kvalitet zdravstvenih usluga, kao i da će zdravstveni radnici raditi sa manjim

zadovoljstvom i entuzijazmom.

- ističu da sa ekonomskog apsekta predloženo restruktuiranje ni u jednom dijelu Plana ne definiše

koje su to uštede i iznos istih.

- njihov stav je da trebaju ostati samostalni, te da se ovakav tip organizacije ginekološke

zdravstvene zaštite pokazao vrlo efikasan i djelotvoran, a pacijentima bi bila obezbijeđena

kvalitetna, kontuirana i dostupna primarna i specijalistička ginekološka zdravstvena zaštita.

Stav predlagača:

Obzirom da se Nacrtom Plana restukturiranja zdravstvene djelatnosti usaglašava rad javnih

zdravstvenih ustanova sa zakonskim propisima, JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva

Kantona Sarajevo je nužno transforaiisati na način da se ova ustanova organizaciono pripoji JU Dom

16

zdravlja Kantona Sarajevo sa mogućnošću da se u okviru ove zdravstvene ustanove, organizira kao

posebna organizaciona jedinica.

19. Stručno vijeće JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo

Dostavlja primjedbu u smislu što je u Planu reorganizacije u poglavlju 1. - uvod, potpoglavlje

2.1.2.1. Specijalističko-konsultativna djelatnost, izostavljena ustanova JU Zavod za bolesti ovisnosti

KS, kako iz djelatnosti vanbolničke specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite određenih

populacionih skupina, tako i iz djelatnosti bolničke specijalističko-konsultativne zdravstvene zaštite u

javnom sektoru.

Stav predlagača:

Plan restrukturiranja je krenuo od osnova usklađivanja sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i

razmatrao je izvanbolničku specijalističko konsultativnu zdravstvenu zaštitu sekundarnog nivoa koja

organizaciono ne pripada ustanovama koje se mogu organizirati u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

JU Zavod za bolesti ovisnosti KS nije ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite, te je u

tom segmentu usklađena sa Zakonom, i iz tog razloga nije ni razmatrana u ovom segmentu.

20. Ljekarska - Liječnička komora Kantona Sarajevo

Dostavila je Rezime javne rasprave održane u Ljekarskoj/liječničkoj komori KS na Plan

restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

U Rezimeu je navedeno:

- svi učesnici u raspravi su podržali potrebu za donošenjem ovog dokumenta i u tom smislu

podržavaju Vladu Kantona Sarajevo da se pokrene ovaj projekat,

- saglasni su da ovo nije „reformski dokument” ali je prva mjera u racionalizaciji potrošnje, što se

prije sveg odnosi na upravljačke i režijske troškove

- opća je ocjena da suštinska reforma i reorganizacija zdravstvenog sistema koja će u konačnici

donijeti racionalnu organizaciju i ekonomičnije poslovanje zahtjeva osmišljenu koordiniranu

aktivnost na nivou Federacije i kantona pa i na nivou države BiH, jer će sve drugo biti samo

nedorečeni projekat.

- iz ovog dokumenta nije vidljivo da li Vlada KS ima jasan stav i politiku o zaštiti javnog sektora u

zdravstvu, koji će garantovati da se javni sektor u zdravstvu, izgrađen novcem građana, neće

17

degradirati u odnosu na privatni sektor. Ovo bi se trebalo jasno naglasiti kao opredjeljenje Vlade

Kantona Sarajevo.

- sastavni dio Plana bi trebali biti i analitički dokumenti na osnovu kojih je Plan pravljen, koji bi

morali biti dostupni svim zainteresovanim u raspravi,

- ponuđeni Plan se samo površno dotakao bolničke zdravstvene zaštite bez ozbiljne analize stanja,

pa i ozbiljnih prijedloga za rekonstrukciju, što je vrlo bitno sa stanovišta ekonomičnosti, potrošnje

i kvaliteta usluge.

- u narednim koracima moraju postojati osnovni podaci o zdravstvenom stanju stanovništva u KS

koji trebaju biti osnov za svako planiranje javnog sektora u zdravstvu.

- sa stanovišta racionalizacije upravljanja potrebno izvršiti neke reorganizaciske promjene unutar

javnih zdravstvenih ustanova u Kantonu. Pri tome su svi saglasni da se dostignuti stepen

zdravstvene zaštite posebno specifičnih populacija ne smije dovesti u pitanje (radnici, radnici sa

posebnim ovlastima, djeca, školska djeca i studenti i omladina upošte, zdravstvena zaštita žena,

sportisti).

- specijalističko konsultativna zdravstvena zaštita treba da se organizuje u okviru bolničke

zdravstvene zaštite i pri tome treba definisati nivoe.

- Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva u sadašnjem obliku veći dio svoje djelatnosti

obavlja na nivou specijalističko konsultativne zdravstvene zaštite. Neke djelatnosti koje su

predviđene standardima kao npr. vođenje normalnog poroda do završetka, nije i vjerovatno ne

treba da se radi na primarnom nivou, definisani tim u primarnoj zdravstvenoj zaštit (ginekolog i

dipl. babica ) praktično ne postoji niti ima edukacije za dipl. babicu.

Zbog toga je Vladi predloženo da koristeći mogućnosti postojeće zakonske regulative Zavod za

zdravstvenu zaštitu žena i materinstva svojom odlukom zadrži u postojećoj formi ili obzirom na nivo

organizovanosti i vrsti usluga Zavod kao posebnu organizacionu cjelinu postavi unutar Opće bolnice.

- kadrovska struktura pedijatrijske službe u Kantonu Sarajevo vrlo nedostatna zbog evidentnog

manjka specijalista pedijatrije kao i brzog odlaska u penziju većeg broja pedijatara. Ovo će

usložniti pružanje zdravstvene zaštite predškolskoj djeci. Problem školske djece od 6 do 14 godina

(osnovna škola) koji bi po predloženom planu bio zbrinjavan u porodičnoj medicini je takođe

izražen. Pitanje je prostornih, kadrovskih i organizacionih mogućnosti porodične medicine za

prihvat ove populacije. Mora se predvidjeti jedan prelazni period za dodatnu edukaciju. U takvom

konceptu mora se predvidjeti i pedijatrijska specijalističko konsultativna služba kao suport

porodičnom Ijekaru inače će Klinika za dječije bolesti KCUS biti dodatno opterećenje ovoj

djelatnosti.

18

- studenti koji su izvan Sarajeva i privremeno borave u Kantonu Sarajevo ne mogu biti ,,kapitirani“

unutar timova porodične medicine jer je to u apsolutnoj suprotnosti sa konceptom porodične

medicine. Predlaže se da se na pogodnim prostorima kao što je kampus i studentski domovi, to

jeste u postojećim objektima obezbjedi posebna studentska ambulanta,

- preventivno medicinski rad, sistematske i druge preventivne preglede trebao bi preuzeti Zavod za

javno zdravstvo Kantona, ali ga u tom smislu treba kadrovski ojačati i za to formirati posebno

odjeljenje.

- učesnici u raspravi su posebno istakli da se iz predloženog dokumenta ne vidi da li će i u

budućnosti svi postojeći zdravstveni prostori ostati u funkciji javnog zadravstva i na tome posebno

insistiraju.

U prilogu se nalaze i dopisi zdravstvenih ustanova kako slijedi:

- Dopis Udruženja zdravstvenih ustanova i uposlenika privatne prakse Sarajevo;

- Dopis JU Zavoda za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a KS;

- Dopis JU Zavoda za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a KS;

- Dopis JU Zavoda za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva KS;

- Dopis Sindikata JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva KS;

- Dopis JU Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata Univerziteta u Sarajevu;

- Dopis Udruženje pedijatara primame zdravstvene zaštite Sarajevo;

- Dopis Stomatološka komora FBIH.

Stav predlagača:

Nacrt Plana restrukturiranja i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo je i

reformski dokument, obzirom da će se tek nakon usuglašavanja rada ustanova sa zakonskim propisima,

tj. kada svaka ustanova bude pružala zdravstvene usluge za koje je i osnovana, će se moći pristupiti

reformi tj. promjeni načina fmasiranja, sa dosadašnjeg paušalnog fmansiranja na fmasiranje prema

programima zdravstvene zaštite.

Ponuđeni dokument se referira na zdravstveni sistem Kantona Sarajevo, za koji je Vlada i

Skupština Kantona Sarajevo i nadležna, uz činjenicu da jeste potrebna reforma sa federalnog nivoa,

obzirom da osnovni zakoni u zdravstvu dolaze sa nivoa Fedracije BiH.

Vlada Kantona Sarajevo je jasno opredijeljena da zaštiti javni sektor u zdravstvu, izgrađen

novcem građana, te ni u kom slučaju neće doći do degradacije javnog sektora u odnosu na privatni.

19

upravo ovim Planom se i predviđa rješavanje nagomilanih problema u dosadašnjem radu javnog

sektora i iskazanih gubitaka.

Zadatak ovog Nacrta Plana nije definisanje upravljačkih struktura u bolničkoj zdravstvenoj

zaštiti i njihova organizacija, što je već decidno određeno Zakonom.

Normativi i standardi za specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu i za bolnički nivo

zdravstvene zaštite, će biti definisani donošenjem nove Odluke o utvrđivanju većeg obimu

zdravstvenih prava kao i osnovama, kriterijima i mjerilima za ugovaranje po osnovu obaveznog

zdravstvenog osiguranja sa zdravstvenim ustanovama sa područja Kantona Sarajevo.

Izrada i definisanje puta pacijenta kroz zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo je u toku.

Dostignuti stepen zadravstvene zaštite specifičnih populacionih skupina ni na koji način neće

biti doveden u pitanje. Specifična zdravstvena zaštita pomenutim populacionim skupinama će se

pružati u okviru Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo.

Podaci o zdravstvenom stanju stanovništva postoje u dokumentu pod nazivom Studija o

zdravstvenom stanju stanovništva, higijenskim prilikama i zdravstvenoj djelatnosti u Kantonu

Sarajevo, koju svake godine izrađuje Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, i isti se redovno

dostavlja Vladi i Skupštini Kantona Sarajevo na usvajanje.

Nacrtom Plana restrukturiranja definisano je da se Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i

materinstva Kantona Sarajevo organizaciono pripoji JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Zaštita reproduktivnog zdravlja žena i djelatnost patronažnih sestara prema Zakonu o

zdravstvenoj zaštiti organizuju se i pripadaju primarnom nivou zdravstvene zaštite. S tim u vezi,

prijedlog Komore da Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva bude dio JU Opća bolnica

„Prim.dr. Abdulah Nakaš“ se ne može prihvatiti obzirom da ovaj Zavod najvećim dijelom obavlja

primarnu zdravstvenu zaštitu koja ne može biti dio bolničke zdravstvene zaštite. Shodno Odluci o

osnovnom paketu zdravstvenih prava specijalističko konsultativna zdravstvena zaštita iz djelatnosti

pedijatrije, medicine rada, ginekologije i stomatologije, se ostvaruju u okviru vanbolničkih

zdravstvenih ustanova tipa zavoda i domova zdravlja.

Zdravstvena zaštita školske djece dobi 6-14 godina regulisana je Zakonom o zdravstvenoj

zaštiti po kojoj je ova skupina uključena u porodičnu medicinu, kao stoje već i naprijed odgovoreno.




zavoda zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada („Službene novine Federacije BiH“, br.

41/01 i 7/02).20

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (članl 19) JU Zavod za Javno zdravstvo Kantona Sarajevo

provodi preventivno odgojne mjere zdravstvene zaštite u osnovnim i srednjim školama, kao i

fakultetima na području Kantona, s tim što Zavod treba da razvije službu za školsku medicinu i

adolescenciju.

Vezano za insistiranje o budućoj namjeni zdravstvenih prostora, ističemo da je Skupština

Kantona Sarajevo osnivač svih kantonalnih javnih zdravstvenih ustanova i nikakva promjena namjene

navedenih prostora ne može biti izvršena bez saglasnosti osnivača Skupštine Kantona Sarajevo.

21. JU Kantona Sarajevo Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata UNSA

Pored prikaza organizacije i rada ustanove Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata dostavio je i

primjedbe koje se odnose na sljedeće;

- da je neusklađen Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o

zdravstvenom osiguranju tako da se ugovaranje vrši po jednom a organizacija zdravstvene

djelatnosti po drugom zakonu;

- da u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine, u članu 33. stoji da zdravstvena

zaštita na primarnom nivou, pored djelatnosti porodične medicine zdravstvene zaštite djece, hitne

medicinske pomoči, obuhvata i specifičnu preventivnu zdravstvenu zaštitu mladih, naročito u

osnovnim i srednjim školama, te visokim školama. U cilju osiguranja dostupnosti zdravstvene

zaštite specifičnih populacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti razvija se i unaprjeđuje prijateljski

pristup prema mladima u skladu sa propisima o mladima.

- da se u Nacrtu Plana navodi da postojanje Zavoda nije definisano u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti

Federacije Bosne i Hercegovine, a Član 43. ovog Zakona kaže da će kantonalnim propisima iz

oblasti zdravstva biti regulisano osnivanje i rad kantonalnih i drugih zavoda ako ovim Zakonom nije

drugačije određeno.

- smatraju da je rad timova porodične medicine potpuno drugačije koncipiran, da će studenti,

profesori i ostalo osoblje Univerziteta gubiti dosta vremena prilikom naručivanja kod Ijekara

porodične medicine i naknadno u specijalističko-konsultativnoj službi te će se to sve negativno

odraziti na njihove obaveze, praćenje predavanja, vježbi i si. a posebno kod studenata koji dolaze iz

drugih kantona.

Stav predlagača:

Primjedbe Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata UNSA nisu argumentovane.

21

Organizacija zdravstvene zaštite je definisana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH u skladu sa

kojim se i vrše usklađivanja.

Studenti ne predstavljaju po medicinskim parametrima posebnu skupinu za koju bi bilo

neophodno organizovati zasebnu zdravstvenu ustanovu. Po standardima i normativima u Kantonu

Sarajevo ima dovoljan broj timova porodične medicine koji mogu pružiti adekvatnu zdravstvenu

uslugu i studentskoj populaciji.




zavoda zdravsvtenog osiguranja kome osiguranik pripada („Službene novine Federacije BiH“, br.

41/01 i 7/02).

22. Sindikat policije Kantona Sarajevo

Protivi se reorganizaciji Zavoda za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo

na način kako je to predloženo u Nacrtu Plana restrukturiranja te obavještava i upozorava da bi

zatvaranje Zavoda za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo bilo destabilizirajuće

za rad policije. Naime, njihovi uposlenici nose oružje i obavljaju razne zadatke koji podrazumijevaju

svakodnevno izlaganje izrazito stresnim i visokorizičnim situacijama, te im je stoga neophodno da na

jednom mjestu za svoje uposlenike imaju provjeru sposobnosti i evidenciju psihofizičkog stanja na

dnevnoj bazi. Ta jedinstvena baza podataka podrazumijeva praćenje zdravstvenog stanja od prijema i

selekcije svakog uposlenika, praćenje bolovanja, odsutnosti sa posla, smrtnosti, praćenja njihovog

stanja do odlaska u penziju a neophodno je i vođenje posebne zdravstvene statistike i evidencije.

Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a pruža i specifičnu zdravstvenu zaštitu te

obavlja preventivne preglede u cilju sprječavanja i otkrivanja profesionalnih bolesti i sprječavanja

povreda na radu, te provođenje mjera za zaštitu zdravlja uposlenika koji su na radnom mjestu izloženi

posebnim opasnostima po zdravlje. Naglašavaju obavezu primjene Zakona o zaštiti tajnih podataka

(„Službeni galasnik BiH“ br. 54/05), kojim se definiše čuvanje i zaštita od neovlaštenog otkrivanja,

uništavanja i zloupotrebe tajnih podataka, što uveliko treba uzeti u obzir kada se govori o ovoj

specifičnoj kategoriji osiguranika, te neophodnosti postojanja tih baza podataka na jednom mjestu.

Također ističu da javne zdravstvene ustanove ovakvog tipa več odavno postoje i funkcioniraju u

zemljama u okruženju kao i u zemljama članicama EU, što ukazuje na neophodnost postojanja ovakve

ustanove i u našoj državi.

22

stav predlagača:

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH ne prepoznaje Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika MUP-a

kao zasebnu ustanovu. Nacrtom Plana restrukturiranja predviđeno je da Zavod za zdravstvenu zaštitu

zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo postane sastavni dio Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo

gdje će na isti način, kao i do sada radnicima MUP-a biti obezbijeđena specifična zdravstvena zaštita, a

primarna zdravstvena zaštita će im biti obezbijeđena po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti u okviru

porodične medicine. Zdravstveni podaci svih pacijenata podliježu Zakonu o tajnosti podataka.

23. Sindikat Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH

Izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg zatvaranja JU Zavoda za zdravstvenu zaštitu

zaposlenika MUP-a obzirom da se veliki broj zaposlenika Službe za zajedničke poslove tamo liječi.

Stav predlagača:

Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH ne prepoznaje Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika

MUP-a kao zasebnu ustanovu. Nacrtom Plana restrukturiranja predviđeno je da Zavod za zdravstvenu

zaštitu zaposlenika MUP-a Kantona Sarajevo postane sastavni dio Zavoda za medicinu rada Kantona

Sarajevo. Osiguranici Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo koji ostvaruju zdravstvenu

zaštitu u ovoj ustanovi, u okviru porodične medicine su obavezni da se registruju u timove porodične

medicine, specijalističko-konsultativnu zdravstvenu zaštitu će ostvarivati kao i svi ostali osiguranici

Kantona Sarajevo, a specifičnu zdravstvenu zaštitu će ostvarivati u okviru JU Zavod za medicinu rada

Kantona Sarajevo.

24. JU Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju, je dostavio akt Direkcije za civilno

zrakoplovstvo Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine

kojim naglašavaju da je. Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju Sarajevo, trenutno

jedini odobren Zrakoplovno medicinski centar u BiH koji vrši početne preglede i procjenu zdravstvene

sposobnosti profesionalnom letačkom osoblju (osoblje nosioci dozvola profesionalnog i transportnog

pilota) i osoblju službe kontrole letenja (kontrolorima letenja).

Navode i da pored navedenog zrakoplovnog osoblja. Zavod vrši procjenu zdravstvene

sposobnosti i ostalog ovlašćenog i stručnog osoblja kao što su nosioci dozvole privatnog pilota -

sportski piloti, pilota jedrilica, pilota mikrolakog zrakoplova, pilota letjelica za slobodno letenje,

23

osoblje koje vrši stručne poslove na aerodromu i drugog osoblja koje direktno utiče na sigurno

odvijanje zračnog prometa.

Stav predlagača:

Nacrt Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u

Kantonu Sarajevo ne isključuje mogućnost da Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju

Sarajevo nastavi sa radom, ali da finansiranje istog u potpunosti preuzme njegov osnivač JP Željeznice

Federacije BiH.

Zdravstvena zaštita koju Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju pruža prema

letačkom osoblju predstavlja vid specifične zdravstvene zaštite koja se ne finansira iz sredstava

obaveznog zdravstvenog osiguranja nego se ista direktno plaća putem posebno zaključenih ugovora.

Ukoliko Kanton Sarajevo preuzme opremu i kadar Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika u

saobraćaju Sarajevo, nastavit će se pružanje specifične zdravstvene zaštite radnika u oblasti

aviosaobraćaja u sastavu JU Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo, sa preuzimanjem kadra koji je

dodatno educiran i certificiran za tu oblast.

25. Samostalni sindikat radnika u BHRT,

iskazuje svoju zabrinitost zbog ukidanja ambulante Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika u

saobraćaju Sarajevo koja je organizovana u RTV domu, obzirom da kroz ovu ambulantu primarnu

zdravstvenu zaštitu ostvamju radnici BHRT, RTVFBiH kao i njihovi penzioneri.

Također istiću da će ukidanje finansiranja Zavoda za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju

imati za posljedicu lošiju uslugu za radnike javnih servisa.

Stav predlagača:

Organizovanje porodične medicine u Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju

Sarajevo nije u skladu sa članom 33. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Osiguranici Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo koji ostvaruju zdravstvenu

zaštitu u ovoj ambulanti su u obavezi da se registruju u timove porodične medicine.

24

KANTON SARAJEVO Ministarstvo finansija

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and HerzegovinaCANTON SARAJEVO Ministry of Finance

Broj: 08-05-30652/16 Sarajevo, 21.10.2016. godine

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

PREDMET: MišljenjeVeza-vaš akt broj: 27-02-28636-1/16 od 19.10.2016. godine

Vezano za Vaš zahtjev za mišljenje na Prijedlog Odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, u skladu sa članom 8. Pravilnika o proceduri za izradu izjave o fiskalnoj procjeni zakona, drugih propisa i akata planiranja na budžet („Službene novine Federacije BiH“, broj 34/16), dajemo slijedeće mišljenje:Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je postupilo u skladu sa navedenim Pravilnikom i Ministarstvu finansija uz Prijedlog Odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo dostavilo na mišljenje popunjen i potpisan obrazac IFP-NE u kojem je data izjava da provođenje predložene Odluke nema i neće rezultirati fisikalnim učinkom na Budžet Kantona Sarajevo.Obzirom da za provođenje predložene Odluke nije potrebno obezbjediti dodatna sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo, na navedeni Prijedlog Odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo Ministarstvo finansija nema primjedbi.

Dos^iti:Ц2 Naslovu2. MF- Sektor za budžet i fiskalni sistem3. a/a

Pripremila- Amina Moćević Saglasna-Zejna Avdić

web: http://mf.ks.gov.ba e-mail: [email protected];

Tel: + 387 (0) 33 565-005, Cent.+ 387 (0) 33 565-000 Fax; + 387 (0) 33 565-052 i 565-048

Sarajevo, Maršala Tita 62

jgl';

http://mf.ks.gov.ba

mailto:[email protected]

enis.rasidovic

Text Box

Za realizaciju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo nisu potrebna dodatna sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo. Procjena jo da 1 će se realizacijom ovog Plana postići uštede u okviru ukupnih finansijskih sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo u iznosu od cea 5.000.000,00 KM.

ZA i Ап /.UHA t S) t 'j'.i-s'Oif (лУл/1 KANTONA SARAJEVO

Loiionička br,2, Sarajevo Tel +SS7S3 72 52 00 Fax+387S3 72 52 98

e- mail: kzzobilK^JoLba

ауја ;Л'Л /1'У ТOR Ht.AL't'H iNSVR iNi E CANTON SAR.iJEVO

Loiionička br.2, Sarajevo Tel. +38733 72 52 00 Fax +387 33 72 52 98

e~ mail: kzzobib(a}Iol.ba

Broj: Lt-Sarajevo, 12.10.2016. godine

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO N/r: ZHha Ademaj dipLecc., Ministrica

- .-ijovine;vo

18-10-2016.... ..............................................

l jlUilbroj

{č Њк20Broj

ргНодв

PREDMET: Projekcija efekata primjene Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo i drugih mjera koje se poduzimaju u svrhu uštede

Poštovana,

Plan restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo pored usklađivanja organizacije rada i djelatnosti zdravstvenih ustanova sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ima za ciij i ostvarivanje određenih finansijskih ušteda - oslobađanja i reatokacije raspoloživih finansijskih sredstava a u svrhu osiguravanja sistema efikasnije i efektivnije zdravstvene zaštite.

Projekcija efekata primjene Plana - uštede u zdravstvenim ustanovama čija organizacija i djelatnost nije usklađena sa pozitivnom zakonskom legislativom:

NAZIV m.ZAP BRtnOPLATA

■TOPU

овжж PREVCN UPRAVNUNADZOftNlooeoft

МАТВиШNITROŠKOVI

NAKNADAPO

KOLEKTIVNOM

UGOVORU

SVaMUPNANAKNADA. REGRES SVEUKUPNO

ZA VOD ZA ZDRA VSTVENU ZAŠTITU ŽENA I MATERINSTVA ШГГОНА SARAJEVO

US 4.900 33.259 130.000 168.159 168159

ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZAŠmU ZAPOSLENIKA MUP-A KANTONA SARAJEVO

50 4ZOO 22.172 26372 26.372

ZA VOD ZA ZDRA VSTVENU ZAŠTITU STUDENA TA KANTONA SARAJEVO

50,2 4.200 22.176 80.000 106.376 106.376

ZAVOD ZA MEDIONU RADA KANTONA SARAJEVO 110 17ZOOO 31.000 203.000 203.000

ZA ИЗО ZA SPORTSKU MEDIONU KANTONA SARAJEVO 10 4JOO 17.738 40.000 62.038 62.038

ZAVOD ZA ZDRAVSTVENUZAŠTITU RADNIKA USAOBRAĆAJU

7В 1.1J2.2S0 105.019 26.788 0 347.617 0 1.611.674 31.562 1.643.236

STOMATOLOŠKI FAKULTET SAKUNIKAMA 202 2.197.304 188.870 48.177 0 28S324 19.992 2.739.667 56.762 2.796.429

UKUPNO 615,2 3.519.154 m.889 . 74.965 957345 j 913S41 19.992 4.917.286 88324 ' 5.005610

Pored gore navedenih ušteda kao minimalnih efekata primjene Plana koji podrazumijevaju realokaciju finansijskih sredstava unutar zdravstvenog sistema poduzete su i dodatne mjere koje će značajno doprinijeti obezbjeđivanju novih slobodnih sredstava za povećanje obima i kvaliteta zdravstvene zaštite.

U skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju formirana je drugostepena Ijekarska komisije u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo čime se oslobađa cca 203.000KM koja su trenutno mobiHsana u Zavodu za medicinu rada Kantona Sarajevo.

enis.rasidovic

Text Box

Očekuju se uštede koje će nastati kao rezultat promjene načina finansiranja i primjene kapitacije kao modela ugovaranja u porodičnoj medicini. Zavod je u predhodnim godinama po jednom timu plaćao 10.750 KM mjesečno^ u 2016. godini, potpisani su novi ugovori sa privatnim zdravstvenim ustanovama po kojima se očekuje niža naknada po timu za cca 30%. Primjenom iste metodologije u javnom sektoru očekuje se ostvarenje znatnih ušteda.

Odlukom Vlade Kantona Sarajevo na snazi je moratorij na zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama. Analizom trendova prethodnih godina vidljivo je da godišnje u prosjeku 180 zaposlenika odlazi u penziju. Samo po tom osnovu, bez novih zapošljavanja, očekuje se ušteda u iznosu od d.300.000KM.

Znatne uštede se očekuju i u oblasti finansiranja lijekova na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Primjenom elektronskih ograničenja pii poštivanju smjernica i optimiziranju distribucije lijekova prema pacijentima očekuje se ušteda u iznosu od 5 do 7 miHona KM godišnje, u odnosu na očekivani porast potrošnje lijekova.

Visina naknade koju Zavod plaća za farmaceutsku uslugu smanjena je sa 1,90 KM na 1,65 KM te se po tom osnovu očekuje ušteda od 1 mHion KM godišnje. Ukoliko bi se рптјепНа niža naknada koja je definisana Jedinstvenom metodologijom kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora između nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove, očekivana ušteda bi bila cca. 3 mi!iona KM.

Sva finansijska sredstva koja se uštede primjenom Piana reorganizacije zdravstvenih ustanova kao i primjenom drugih navedenih mjera Zavod zdravstvenog osiguranja će usmjeriti u povećanje obima i kvaliteta zdravstvenih usluga kao i poboljšanje statusa zdravstvenih radnika.

S poštovanjem,

Pripremili:

Lejla Kahvo,Po Odlucioprenosu ovlaštenja br.Ol-Ol-B.L.24688/16

Munevera Cučić,Šef službe za ekonomsko ftnansijske poslove

Sakib Katana,Savjetnik za ekonomsko ftnansijske posloveKontroli^-------(LJ!/

Hikmet Arnauto vić,Pomoćnik za pravne poslove

enis.rasidovic

Text Box

enis.rasidovic

Text Box

enis.rasidovic

Text Box

enis.rasidovic

Text Box

enis.rasidovic

Text Box

bosng i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

'SKUPŠriNA KANTONA SARAJEVOSlužba za skupštinske poslove

Broj: 01-05-31292/16 Sarajevo, 01.11.2016.godine

CANTON SARAJEVO ASSEMBLY Services of Assembly's Affairs

Bosnia end HerzegovinaFederation of Bosnia andHerzegovina__________________

Predmet:Javna rasprava o Nacrtu odluke o usvajanju Plana restruktuiranja ^ravstvenedjelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, dostavlja se.

Skupština Kantona Sarajevo, na 21. Radnoj sjednici održanoj dana 26.10.2016. godine, utvrdila je Nacrt odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo i donijela Zaključak da se o Nacrtu odluke provede javna rasprava.

U prilogu vam dostavljamo Zaključak, a Nacrt možete pronaći na web-stranici http.Z/skupstina.ks.gov.ba s tim da eventualne primjedbe, prijedloge i mišljenja dostavite Vladi Kantona Sarajevo u roku od 30 dana.

DOSTAVLJENO:

1. Vlada Kantona Sarajevo2. Predsjedateljica SKS3. Zamjenik predsjedavajuće -Sejo Bukva4. Zamjenik predsjedavajuće - Sabahudin Delal5. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

©Po spisku Ministarstva zdravstva KS7,Sekretar Skupštine Kantona Sarajevo 8.Sekretar Vlade Kantona Sarajevo9. Dokumentacija sjednice10. a/a

NJU SEKRETAR

c.Šetkić dipl.pravnik

de-mail: skupstina(g>skupstina.ks.qov.ba:

www.ks.gov.ba Tel: + 387 (0) 33 562-055 Fax: + 387 (0) 33 562-210

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

TuV^CERT

Tic

http://http.Z/skupstina.ks.gov.ba

http://www.ks.gov.ba

Bosna i Hercegovina ______Federacija Bosne i HercegovineSKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and HerzegovinaCANTON SARAJEVO ASSEMBLY

Na osnovu člana 140. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sa raj evo “broj; 41/12 - Drugi novi prečišćen tekst, ,15/13, 47/13 i 47/15), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj dana 26.10.2016. godine, donijela je slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Utvrđuje se Nacrt odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo;

2. Javna rasprava održaće se u kantonalnim organima, jedinicama lokalne samouprave, naučnim i stručnim ustanova i trajaće 30 dana.

3. Primjedbe, prijedlozi, sugestije zastupnika i mišljenja radnih tijela Skupštine dostavljaju se Vladi Kantona Sarajevo koja organizuje i provodi javnu raspravu.

4. Vlada Kantona Sarajevo dužna je da nakon provedene javne rasprave podnese Skupštini Izvještaj o rezultatima javne rasprave koji sadrži primjedbe, prijedloge I mišljenja, kao i da da obrazloženje razloga zbog kojih pojedine primjedbe, prijedlozi i mišljenja nisu prihvaćeni u pripremi Prijedloga odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo.

Вгој;01-05-31292/16 26.10.2016. godine SARAJEVO

JEDATBLJICAKANTtlN/^NSARAJEVO

vveb; http://skups(ina.ks.gov.ba e-mail: [email protected]

Tel: 4 387 (0) 33 562-044, Fax: < 3 87 (0)33 562-210 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića I \ \\ «а»б, ,гаол

^ r/c

i/» f■ i'’I


enis.rasidovic

Text Box

enis.rasidovic

Line

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO Ministarstvo zdravstva

Broj .-10-05-31292/16 Sarajevo, 03.11.2016 godine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and HerzegovinaCANTON SARAJEVO Ministrv of Health

Jf

SKUPŠTINA KANTONA SARAJEVO -Služba za skupštinske poslove-

PREDMET: Javna rasprava o Nacrtu odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo - spisak za dostavu

Poštovani,

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo dostavlja spisak jedinica lokalne samouprave, naučnih i stručnih ustanova kojima treba dostaviti Nacrt odluke o usvajanju Plana restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo, a za potrebe provođenja javne rasprave o ovom dokumentu:

Grad Sarajevo i sve općine /9/Kantonalna uprava za inspekcijske poslove,ul.Aleja Bosne srebrene bb, Sarajevo Univerzitetski klinički centar Sarajevo, ul. Bolnička 25, Sarajevo JU Opća bolnica „Prim, dr, Abdulah Nakaš“, ul. Kranjčevića 12, Sarajevo JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo,ul. Vrazova 11, SarajevoJU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, ul. dr Mustafe Pintola l/III, Sarajevo JU „Apoteke Sarajevo^, ul. S.H. Muvekita 11, SarajevoJU Zavod za sportsku medicinu Kantona Sarajevo, ul. Patriotske lige 36, Sarajevo JU Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, ul. Bolnička 25, Sarajevo JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, ul. Kolodvorska 14, Sarajevo JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo, ul. Nahorevska 248, Sarajevo JU Zavod za medicinu rađa Kantona Sarajevo, ul. Bulevar М. Selimovića 2, Sarajevo JU Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo, ul. Josipa Vancaša 1, SarajevoJU KS Zavod za zaštitu zdravlja studenata Univerziteta u Sarajevu, ul. Patriotske lige 36, SarajevoJU Zavod za zdravstvenu zaštitu zaposlenika MUP-a KS, ul. Alije Isakovića 3, Sarajevo

• Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, ul.Ložionička br. 2• Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika u saobraćaju, ul.Kolodvorska 10, Sarajevo• JP Željeznice Federacije BiH, ul. Musala 2, Sarajevo• Federalno ministarstvo zdravstva, ul. Titova 9, Sarajevo

web: http://mz.ks.gov.ba e-mail: mztamz.ks.gov.ba

Tel: ( 387 (0) 33 562-104, Fax; + 387 (0) 33 562-243 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

TtC.

enis.rasidovic

Text Box

» Ljekarska -liječnička komora KS,ul. Josipa Vancaša 11, Sarajevo• Stomatološka komora Kantona Sarajevo, ul.Cekaluša 63, Sarajevo• Komora medicinskih sestara i tehničara,u].Bolnička 25, Sarajevo• Komora magistara farmacije Kantona Sarajevo, ul. ViJsonovo šetalište 10, Sarajevo• Udruženje zdravstvenih ustanova i uposlenika privatne prakse Sarajevo, ul. Behdžeta

Mutevelića 30, Sarajevo

S poštovanjem.

Tel:

web; http:/7m7.ks.gov.ha e-mail: [email protected]

‘ 387 (0) 33 562-104, Fax; + 387 (0) 33 562-243 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

[>/• TrfyiiriC.r jjC.-V C£RT jjj\ \ ISO 9«r1;»WI> . /\ /

tic


enis.rasidovic

Text Box

IZVOD IZ ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI član 13.

Ponedjeljak, 2.8.2010. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 - Stranica 73

nisu zdravstveno osigurani po nekom drugom osnovu u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju;

15) zdravstvenu zaštitu vjerskih službenika u vjerskim zajednicama;

16) zdravstvenu zaštitu osoba romske nacionalnosti koja zbog tradicionalnog načina života nemaju stalno prebivalište, odnosno boravište u Federaciji.

Sredstva potrebna za finansiranje zdravstvene zaštite iz stava 2. ovog člana ostvaruju se iz: prihoda prikupljenih na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, sredstava budžeta kantona u skladu sa mogućnostima kantonalnog budžeta u kalendarskoj godini, iz učešća korisnika zdravstvene zaštite u pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite, kao i iz drugih izvora na način i pod uvjetima određenim zakonom.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, finansiranje zdravstvene zaštite predviđene tač. 5., 6., 7. i 16. stava 2. ovog člana, u dijelu koji se odnosi na obaveze Federacije, finansira se iz federalnog budžeta u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i propisima o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina.

Finansiranje zdravstvene zaštite iz tačke 15. stav 2. ovog člana obavlja se u skladu sa posebnim zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Obim, sadržaj i način ostvarivanja zdravstvene zaštite iz stava 1. ovog člana odlukom utvrđuje Vlada Federacije ВШ na prijedlog federalnog ministra.

Vlada Federacije BiH dužna je obavijestiti Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije BiH) u roku od 15 dana od dana donošenja odluke iz stava 6. ovog člana.Društvena briga za zdravlje na nivou kantona i općine

^Clan 13.Društvena briga za zdra^je nanivoii kantona obuhvata mjere

za osiguranje i provođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na području kantona i to:

1) donošenje zakona i podzakonskih akata iz nadležnosti kantona;

2) uređenje i vođenje zdravstvene politike i provođenje reforme iz oblasti zdravstva od interesa za područje kantona;

3) praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i rada zdravstvenih ustanova na području kantona, kao i staranje o provođenju utvrđenih prioriteta u zdravstvenoj zaštiti;

4) donošenje strateškog plana zdravstvene zaštite za područje kantona;

5) stvaranje uvjeta za pristupačnost i ujednačenost korištenja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite na području kantona;

6) uspostavljanje sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvene zaštite;

7) osiguravanje palijativne njege za neizlječivo bolesne, odnosno umiruće u saradnji sa ustanovama iz oblasti socijalne zaštite, karitativnim i drugim udruženjima i pojedincima;

8) planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za očuvanje i zaštitu zdravlja od zagađene životne okoline što je prouzrokovano štetnim i opasnim materijama u zraku, vodi i zemljištu, odlaganjem otpadnih materija, opasnih kemikalija, izvorima jonizujućih i nejonizujućih zračenja, bukom i vibracijama na svojoj teritoriji, kao i vršenjem sistematskih ispitivanja životnih namirnica, predmeta opće upotrebe, mineralnih voda za piće, vode za piće i drugih voda koje služe za proizvodnju i preradu životnih namirnica i sanitamo-higijenske i rekreativne potrebe radi utvrđivanja njihove z(&avstvene i higijenske ispravnosti i propisanog kvaliteta od interesa za kanton u skladu sa programom mjera koje donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra i kantonalnog ministra nadležnog za zaštitu okoliša;

9) provođenje epidemiološke, zdravstveno-statističke, socijalno-medicinske i zdravstveno-ekološke djelatnosti,

te unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti na području kantona;

10) provođenje mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti iz svoje nadležnosti u skladu sa propisima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti;

11) sprečavanje pojave ovisnosti i liječenje s ciljem suzbijanja težih posljedica po zdravlje ovisnika;

12) ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, te praćenje provođenja, zaštitu i unapređenje tih prava;

13) organizaciju i rad mrtvozomičke službe;14) saradnja sa humanitarnim i stručnim organizacijama,

savezima, komorama i udruženjima na poslovima razvoja zdravstvene zaštite na svom području.

Kanton osigurava sredstva za vršenje osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač, a koji obuhvata investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova - prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti u skladu sa planom i programom mjera zdravstvene zaštite za područje kantona koji utvrđuje vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra.

Odluku 0 mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stava 2. ovog člana, koja će biti osnov za planiranje potpora iz kantonalnog budžeta, jednom godišnje donosi vlada kantona, uz usaglašen prijedlog kantonalnog ministra i kantonalnog ministra finansija.

Kanton osigurava sredstva za ostvarivanje društvene brige za zdravlje iz stava 1. ovog člana u budžetu kantona u skladu sa zakonom.

Kanton može donijeti posebne programe zdravstvene zaštite za pojedine kategorije stanovništva, odnosno vrste bolesti koje su specifične za kanton, a za koje nije donijet poseban program zdravstvene zaštite na federalnom nivou u skladu sa svojim mogućnostima, te utvrditi cijene tih pojedinačnih usluga, odnosno programa.

Član 14.Društvena briga za zdravlje na nivou općine obuhvata

ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i osiguranje finansijskih sredstava za unapređenje njihovog rada i kvaliteta zdravstvenih usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima jedinice lokalne samouprave u skladu sa posebnim zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji.

Društvena briga iz stava 1. ovog člana ostvaruje se osnivanjem zdravstvenog savjeta na nivou općine koji planira i evaluira provođenje zdravstvene zaštite na području jedinice lokalne samouprave, daje mišljenje na planove i programe zdravstvene zaštite za područje lokalne samouprave, predlaže mjere za poboljšanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite, prati povrede prava pacijenata i poduzima mjere za unapređenje tih prava na svom području, te obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa propisima o pravima, obavezma i odgovornostima pacijenata.

Broj članova zdravstvenog savjeta određuje se statutom općine.

U radu savjeta iz stava 2. ovog člana učestvuju, po pravUu, predstavnici jedinice lokalne samouprave, pacijenata, mladih, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruženja, udruženja za zaštitu prava pacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenog križa sa područja jedinice lokalne samouprave.Društvena briga za zdravlje na nivou poslodavca

Član 15.Mjere specifične zdravstvene zaštite koje mora osigurati

poslodavac s cUjem stvaranja uvjeta za zaštitu zdravlja uposlenika na radnom mjestu i poticanja zdravstveno odgovornog ponašanja usmjerene su na provođenje:

z a k lj u Č a k -...

Documents