youth magazine hr

7212019 Youth Magazine Hr

httpslidepdfcomreaderfullyouth-magazine-hr 132

Klima Akcija

Na š plane t

na ša budućnos t

Za jednič ka bor ba pr otiv

klimatskih pr om jena



Više inormacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu

Luxembourg Ured za publikacije Europske unije 2015

Print PDF

ISBN 978-92-79-42884-5 ISBN 978-92-79-42860-9

doi10283416012 doi10283489049

ML-06-14-050-HR-C ML-06-14-050-HR-N

copy Europska unija 2015

Ponovna je uporaba dopuštenaUmnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora

Autorska prava Naslovnica Europska komisija str 2 Europska komisija str 2 ndash 3 Sergoua iStock Thinkstockstr 5 BenGoode iStock Thinkstock str 6 A-R-T-U-R iStock Thinkstock Wesley Jenkins iStock ThinkstockNASA str 7 Jan Wil iStock Thinkstock str 8 Gilitukha iStock Thinkstock str 9 de un iStock Thinkstockstranica 10 tolokonov iStock Thinkstock str 11 GvendalFournier iStock Thinkstock i John Pitcher iStockThinkstock str 12 Siebe Swart Hollandse Hoogte Photo News i gkuna iStock Thinkstock i Heiko Kuumlverling iStockThinkstock i Ocean Fishing iStock Thinkstock str 13 Monia33 iStock Thinkstock i Eugegravene Sergeev Shutterstockstr 15 taraki iStock Thinkstock i flickrcomphotoseuclimateaction8075522079 str 16 ndash 17 IG_Royal iStockThinkstock i omada iStock Thinkstock dell640 iStock Thinkstock str 18 ndash 19 Ursula Bach str 18 LoatziniStock Thinkstock SerrNovik iStock Thinkstock str 17 ESN str 18 Vilkmar Wagner iStock Thinkstock str 19scyther5 iStock Thinkstock CC BY-SA 30 str 22 ndash 23 lakovKalinin iStock Thinkstock str 22 flickrcomphotoscodereddnow7369943350 str 24 ndash 25 narlocj-liberra iStock Thinkstock stranica 24 Ujedinjeni narodi str 28

Europska komisija christingasner iStock Thinkstock Hermera Technologies Photoscom Thinskstock str 27 ndash 29Europska komisija

Printed in Belgium

T EU-a 983309 ()

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-aBesplatne publikacije

bull jedan primjeraku knjižari EU-a

bull više od jednog primjerka ili posterikarteu predstavništvima Europske unijekod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-akontaktiranjem službe Europe Direct ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo

gdje iz EU-a) ()() Inormacije su besplatne kao i većina poziva (mada neke mreže javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive)

ldquoKlimatske promjene jedna su od najvećih prijetnjičovječanstvu danas To nije problem koji možemo odgađatii baviti se njime kada budemo imali više vremena odnosnoviše novca Svima nam je dužnost djelovati kako bismozaustavili pogoršavanje klime Naše djelovanje sada odredit

će u kakvu ćemo svijetu živjeti za 10 20 ili 50 godina I bitće potrebni veliki napori svih nas pojedinaca vlada škola idrugih organizacija koje zajednički rade za bolju klimu i boljubudućnostrdquo

Miguel Arias Cantildeete povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku



245

10

S a d r ž a j

3 Goruća tema

4 Malo znanosti

8 Svijet u promjeni

14 Tvoj doprinos

24 Borba protiv klimatskih

promjena u svijetu26 Red je na tebe

eceuropaeuclima facebookcomEUClimateAction twittercomEUClimateAction

youtubecomEUClimateAction pinterestcomEUClimateAction



2

Bok slijedi me za informacije oklimatskim promjenama i o tome kako

se prilagoditi promjenama koje onedonose

Što je točno efe kt

sta k len i ka

Proč ita j na stran ic i 4

i sazna j

Što ljudi u Nizozemskoj

rade kako bi zaštitili svoje

domove od poplava

Pročitaj na stranici 12

Saznaj zašto bi klimatskepromjene mogle dovesti nove insekte u tvoju zemlju

Saznaj na stranici 9

N a koj i će nači n pomoći gl obal ni sporazum o promj eni kl i me i z 201 5 god i ne

V i d i strani cu 24



3

Z

ašto svi govore o klimatskim promjenama

Vjerojatno zato što je to jedan od najozbiljnijih izazovas kojima se naš svijet suočava danas Naš planet prolazi

kroz značajne i ubrzane klimatske promjene koje su počele prijeviše od jednog stoljeća

Većina znanstvenika slaže se da se planet zagrijava brže no ikad zbogogromne količine stakleničkih plinova koji se pumpaju u atmoserukao posljedica ljudskog djelovanja To uključuje aktivnosti kao što suspaljivanje osilnih goriva (ugljena nafe i plina) vožnju automobilomi sječu šuma

Mnogi od nas vidjeli su ndash pa čak i iskusili ndash posljedice klimatskihpromjena Nije riječ samo o ekstremnim vremenskim uvjetima kaošto su poplave suše i uragani Promjene u našoj klimi mogle bi upotpunosti promijeniti način na koji živimo

Dobra je vijest to da u EU-u i širom svijeta vlade tvrtke i pojedinci radekako bi smanjili njihove uzroke i prilagodili se promjenama koje donoseSvi imamo određenu ulogu jer su klimatske promjene globalni problemkoji može utjecati na sve nas

Svi mi dijelimo jedan planet a promjene koje učinimo na jednom

mjestu mogu utjecati na druga udaljena mjesta Moglo bi se rećida naše ponašanje ostavlja trajan trag poput otiska Zato svojimdjelovanjem i izborima svatko od nas može poduzeti korake kako biostavljao manje otiske i pomogao u borbi protiv klimatskih promjena

G o r u ć a t e ma



4

Ma lo

z na nos ti

Zemljina se klima tijekom povijesti promijenila postupno

je postala toplija ili hladnija tijekom dugih vremenskih

razdoblja U posljednjih milijun godina bilo je desetak

ledenih doba s puno toplijim razdobljima između njih Te promjene

bile su posljedica prirodnih uzroka kao što su promjene u nagibu planeta sunčeve aktivnosti i morske struje

No promjene kojima svjedočimo danas drugačije su minus a mi smo odgovorni Ispuštanjem više plinova koji

imaju sposobnost zarobljivanja topline u atmosferi uzrokujemo porast temperature na Zemlji nevjerojatnom

brzinom

Toplina ulazihellip

i nemožeizaći

NE MOGU NI JAhellip

Efekt staklenika Kada sunčeva svjetlost dotaknepovršinu Zemlje dio te svjetlostiapsorbira se i zagrijava tlo adio se vraća natrag u svemirApsorbirana se toplina na krajuotpušta nazad u zrak Kako putujegore prema svemiru neki plinoviu atmoseri osobito vodenapara ugljikov dioksid metan i

dušikov oksid zarobljuju toplinu idjeluju poput stakla u staklenikundash održavaju unutrašnjost toplomTaj bdquoeekt staklenikardquo je ono štonaš planet inače održava naugodnoj temperaturi Ali ljudskeaktivnosti stvaraju ogromnekoličine stakleničkih plinovakoji se nakupljaju u atmoserii eekt staklenika čine jačim

Što uzrokujeklimatskepromjeneEnergija je bitna za naš svakodnevniživot Potrebna nam je za grijanje iosvjetljavanje naših domova i škola zaopskrbu strujom naših tvrtki tvornicai elektrana te za prijevozna sredstvakojima se koristimo ndash automobili

autobusi vlakovi itd Ali spaljivanjeosilnih goriva za proizvodnjute energije kao i drugo ljudskodjelovanje poput sječe prašumai uzgoja stoke dodaje ogromnukoličinu stakleničkih plinova onimplinovima koji se već prirodno javljajuu atmoseri Time se jačaju eektstaklenika i globalno zagrijavanje

Vrijemenaspram klimeVrijeme i klima dvije su različiteno ipak povezane stvari Vrijemeopisuje uvjete dan za danom naspecifičnom mjestu ndash na primjermože biti oblačno i mokro jedandan a sunčano drugi Klimupredstavljaju prosječni vremenski

uvjeti na nekom mjestu tijekomrelativno dugih vremenskihrazdoblja Pustinje na primjer imajuvruću i suhu klimu dok su regijeArktika i Antarktika hladne i suhe

Postaje sve toplijeProsječna temperatura površine Zemlje porasla je za 085 degC od kraja19 stoljeća a očekuje se da će dodatno rasti u idućem stoljeću

To možda ne zvuči mnogo ali razmisli o ovom

Većina tog zatopljenja dogodila se u posljednjih nekolikodesetljeća stoga se porast temperature ubrzava

14 od 15 najtoplijih zabilježenih godina dogodile su se u ovomstoljeću

Ne zaboravi to je prosječno povećanje neka mjesta postalasu puno toplija a druga hladnija na primjer Arktik je postaoznatno topliji tijekom posljednjih 60 godina i mogao bi ostatibez leda u ljetnim mjesecima do 2040 godine

Z na š l i

Razine ugljikova dioks

ida (CO2) u

atmosferi danas su više nego u b

ilo

kojem trenutku tijeko

m posljednjih

800 000 godina



Ugljikov ciklus uvijek upokretuUgljik je svugdje i u svim živim bićima ndash uključujućitebe No ugljik ne ostaje na jednom mjestu ndash stalno sekreće s jednog dijela planeta na drugi i mijenja oblikNa primjer ugljik postoji u zraku uglavnom kao plin(ugljikov dioksid) koji apsorbiraju biljke uključujućistabla i oceani

Na kopnu životinje uključujući nas udišu ugljik kadase hrane biljkama i izdišu ga disanjem Kada biljkei životinje umru njihovi ostaci trunu i razgrađuju sečime nastaje ugljik koji se ponovno apsorbira u zemljuUgljikov ciklus zadržao je udio plina u atmoseri više ilimanje stabilnim

Međutim tu finu ravnotežu narušavaju ljudskeaktivnosti koje ili ispuštaju CO

2 brže no što se prirodno

može ukloniti ili smanjuju prirodne zalihe ugljika na

primjer krčenje tropskih prašuma

Je li rupa u ozonskomomotaču odgovorna zaklimatske promjeneNe Ozon je vrlo koristan plin visoko u Zemljinojatmoseri koji apsorbira štetno ultraljubičasto zračenjesunca Kada su znanstvenici shvatili da plinovi koje

je stvorio čovjek a koji se koriste u hladnjacima iaerosolima stvaraju rupu u ozonskom omotačumeđunarodna zajednica krenula je s njihovimukidanjem Sastavljen je sporazum pod imenomMontrealski protokol kako bi se postupno smanjilauporaba tih opasnih tvari koje nazivamo reoni

Uloženi se trud isplatio i ozonski omotač je na putuoporavka do sredine 21 stoljeća Nažalost reone minus itvari koje su došle nakon njih minus na kraju su zamijenilifluorirani plinovi poznati kao F-plinovi Oni ne utječuna ozonski omotač ali su snažni staklenički plinovi EU

je trenutačno vodeći u svijetu u ograničavanju njihovakorištenja i pronalaženju alternative za njih Do 2030godine emisije F-plinova u EU-u bit će smanjene zadvije trećine u odnosu na trenutačne razine

Fosilna goriva ndash kao što je ugljen ndash ostacisu drevnih biljaka i životinja zakopanih

milijunima godina duboko u zemlji a koje suse pretvorile u tvari koje se mogu koristiti

kao gorivo

Z n a š l i

Bez efe kta sta k l

en i ka pros ječna

temperatura na Zem l j i b i l

a b i h ladn i h - 18 degC

um jesto ugodn i h

15 degC ko l i ko iznos i danas

ndash pre v iše h ladno

za opstana k b i l ja k

a i

ž i vot in ja u k l juču j

uć i nas

Usporedba CO2 s drugim stakleničkim

plinovima

ispuštenima u atmosferu

Doprinos globalnom

zagrijavanjuDoživotno

Sposobnost pohranjivanja

topline

Ugljikov dioksid (CO2

)55

50-500 godina

Metan 32 12 godina 28 x CO2

Dušikov oksid (N2

O)6 120 godina 265 x CO2

Halogenirani ugljikovodici i fuorinirani

plinovi

7 od nekoliko dana do

tisuću godina1-10 000 x CO2

Znaš li Ugljik dolazi u mnogim oblicima

kao što su graft u tvojoj olovci i dijamanti koji su čisti ugljik

Oko 20 tvojeg tijela čini ugljik

5



6

Promjena mjerenjaUzorci leda uzeti duboko ispod Antarktika sadržemjehuriće zraka otprije 650 000 godina Oni namgovore o razinama stakleničkih plinova u prošlostii otkrivaju da su koncentracije CO

2 i metana u

atmoseri bile znatno niže nego što su danas

Godovi su dokaz godišnjeg rasta Znanstveniciispituju godove vrlo starih stabala kako bi saznalikoliko se klima promijenila tijekom vremena Naprimjer godovi su tanji kada je vrijeme hladno ilisuho

Promatračnica Mauna Loa na Havajima u SAD-umjeri razine CO

2 u atmoseri od 1958 Mjerenja

iz ove udaljene lokacije gdje je zrak neometandobar su pokazatelj globalnih razina CO

2

Satelitske slike pokazuju nam razlike u ledenompokrovu Arktičkog mora tijekom određenogavremenskog razdoblja

Naš otisak ugljikamjeri utjecaj koji imamo

na planet u smislu količinestakleničkih plinovakoje proizvodimo u našimsvakodnevnim životima

na primjer koliko je gorivai struje potrebno kako bise proizvele stvari koje

koristimo Pročitaj savjete osmanjivanju otiska ugljika na

stranici 26

Cilj ispod 2degCVlade su se složile da povećanjeglobalne temperature mora biti

ograničeno na ispod 2 degC u odnosuna razinu iz predindustrijskogdoba (prije industrijske revolucije)kako bi se spriječili najteži utjecajiklimatskih promjena To je zatošto znanstvenici vjeruju da se izaove točke opasnost od nepovratnihvelikih promjena dramatičnopovećava Taj cilj dogovoren

je u sklopu Okvirne konvencijeUjedinjenih naroda o promjeniklime (UNFCCC) ndash međunarodnog

sporazuma za rješavanje klimatskogizazova

Klasifikacijaznanosti Svakih šest ili sedam godina važno

znanstveno tijelo pod nazivomMeđuvladin panel o klimatskimpromjenama (IPCC) objavljujeizvješće o znanstvenim dokazimao klimatskim promjenama U izradiizvješća surađuju najutjecajnijii najugledniji znanstvenici Oniprocjenjuju na desetke tisućaznanstvenih radova kako bisvijet inormirali o stanjuklime i opcijama za rješavanje

globalnog zatopljenja ipromjena koje ono donosi

U izradi najnovijeg izvješća oprocjeni IPCC-a (AR5) objavljenog2013 i 2014 sudjelovalo je tisućeautora i urednika iz više od 80zemalja Ono pokazuje da postojinajmanje 95-postotna sigurnostda su ljudske aktivnosti glavniuzrok klimatskih promjena Uizvješću se navodi da nije kasno

za sprječavanje opasnih klimatskihpromjena ali da svijet moradjelovati brzo kako bi se smanjileemisije stakleničkih plinova

NAJBO LJI SA VJE T

Reci rodi te l jima da pro v jere

ozna ke kada kupu ju no vi h ladn ja k

i li k lima-uređa j ka ko bi u t vrdi li je li

energe ts ki učin ko vi t i je li š te ta

n

za ozons ki omo tač



7

Koliko su klimatskepromjene ozbiljne

Naš se planet zagrijava brzoLjudske aktivnosti uzrokuju ove

promjene i počinjemo vidjeti posljedicetoga diljem svijeta Što više poremetimo

klimu veći je rizik od opasnih promjena iteže će i skuplje biti ograničiti buduće promjene i

prilagoditi se nezaobilaznim utjecajimaProsječna temperatura Zemljine površine mogla biporasti za 4 degC ili više prije kraja ovog stoljeća akone poduzmemo hitne mjere za smanjenje emisijastakleničkih plinova

Na koji način znanost pomaže u borbiprotiv klimatskih promjenaSve počinje sa znanošću Ona nam pomažeu razumijevanju promjena koje trenutačno

doživljavamo i one koje bi se mogle dogoditi ubudućnosti ovisno o našem djelovanju danasi u idućim desetljećima Znanost nudi čvrstedokaze prema kojima se vode kreatori politike iomogućuje im da donesu inormirane odluke onajboljem tijeku djelovanja

Što možemo učiniti u vezi s klimatskimpromjenamaNažalost postojat će neki utjecaji klimatskihpromjena koje nećemo moći izbjeći i kojimaćemo se morati prilagoditi ali i dalje je važnoda ograničimo količinu budućih utjecaja Dobra

je vijest to da postoji mnogo toga što možemoučiniti Nije samo na političarima da djeluju Svi mimožemo pridonijeti pametnim izborima kao što su

jesti manje mesa a više lokalno uzgojenog voćai povrća štedjeti energiju te voziti se biciklom ilihodati umjesto putovanja automobilom (pogotovopri kraćim putovanjima) Odlično je što je većinatih aktivnosti također dobra za naše zdravlje inovčanike

Dr Jolene Cookznanstvenica koja

proučava klimu

P i ta j z na ns t ve n ic u

Z na š l i

Međuvladin panel o

klimatskim promjenama i biv

ši

potpredsjednik SAD-a Al G

ore

zajedno su osvojili Nobelov

u

nagradu za mir 2007 godin

e

za svoj rad u borbi protiv

klimatskih promjena

U ČE M U J E RAZ LI KA Globalno zagrijavanje opisuje

trenutačno povećanje temperature na Zemlji To je samo jedna stavka klimatskih promjenaKlimatske promjene odnose se na mnoge različite učinke globalnog zagrijavanja na klimatski sustav Ze

mlje To uključuje podizanje razine mora topljenje ledenjaka promjene padalina povećanu učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta (kao što su poplave i toplinski valovi) promjenu duljine godišnjih doba te promjene prinosa usjeva



8

S vi je t ko ji se mi je n ja

U činci klimatskih promjena osjećaju se na svim kontinentima diljemsvijeta a predviđa se da će u idućim desetljećima postati češćii intenzivniji Različite zemlje i regije suočavaju se s različitim

problemima Te promjene imaju moć preobraziti naš svijet jer utječu nazalihe hrane i pitke vode te na naše zdravlje Što su veći problemi to ćenjihovo rješavanje biti teže i skuplje ndash iz tog razloga rano je djelovanje

najbolja opcija za rješavanje klimatskih promjena

Osjećaj toplineSvijet doživljava sve više vrućih i sve manjehladnih dana a očekuje se da će toplinskivalovi postati češći i trajati duže Dugarazdoblja neuobičajeno toplog vremenamogu biti i opasna uzrokovati zdravstveneprobleme kao što su toplinski udar pa čaki smrt Topliji planet također može dovestido nestašice vode i suša U Europi to većdoživljavamo posebno u južnim regijamaA nedostatak kiše znači da drveće i drugebiljke postaju vrlo suhe i lako zapaljive štodovodi do razornih požara

Hrana za razmišljanjeŽestoka vrućina i nedostatak vode katastroalna su kombinacijaza usjeve i svjetske zalihe hrane Biljke trebaju vodu da preživea životinje na armi poput goveda također gladuju bez biljakakao hrane Kad se gornji sloj tla polja seljaka isuši on postajeprašnjav i raznosi se zajedno s vitalnim hranjivim sastojcima kojisu potrebni biljkama Rezultat je manje hrane što je velik problem

jer će se svjetska populacija povećati s današnjih 7 milijardi na oko9 milijardi do 2050 godine tako da će nam trebati više hrane ane manje

Našim zalihama hrane također prijeti utjecaj klimatskih promjenana pčele i druge oprašivače Neki znanstvenici smatraju da toplijaproljeća potiču pčele da napuste svoja zimska gnijezda preranoprije no što su biljke kojima se hrane i koje oprašuju u cvatu

Oko 50 000 ljudi umrlo je (gotovo

15 000 samo u Francuskoj)

tijekom toplotnog vala u Europ

i

u kolovozu 2003 godine kada

su mnoge zemlje doživjele

svoje najveće zabilježene

temperature

Znaš liOrganizacija za prehranui poljoprivredu Ujedinjenihnaroda procjenjuje da odstotinjak vrsta žitarica

koje osiguravaju 90 hrane

u svijetu 71 vrstu oprašujupčele



Sjeveroistočni Brazil ndash najgora

suša u posljednjih 50 godina

Teška suša u južnoj Kini

Najgora suša u južnoj

Africi u posljednjih

30 godina

Najjači zabilježen

tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine

Dijelovi Rusije pretrpjeli

su najgore poplave u

posljednjih 120 godina

Teške poplave pogodile

su središnju Europu

Ciklon Phailin

pogodio je Indiju

Ledeni udari arktičkog

zraka u Sjedinjenim

Državama

Najširi zabilježen

tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi

Neusporediv snijeg u

Izraelu Jordanu i Siriji

Rekordan toplinski

val u Australiji

9

Upozorenje napoplavuJaka kiša uzrokuje poplave kadaodnosi zemlju a rijeke i jezerabujaju i prelijevaju se preko svojihobala Utjecaj može biti ekstremanu gradovima u kojima vodu nemogu upiti beton i asalt Nakon štose voda povuče čišćenje je čestodugotrajno i skupo

Divlje olujeGlobalno zagrijavanje povezujese s divljim olujama koje uzrokujuviše štete Uragani tajuni i ciklonirazličita su imena za nasilne olujekoje nastaju iznad toplih tijela vodekao što su Tihi ocean ili Karipskomore kada postoji mnogo toplog

vlažnog zraka u atmoseri Nakopnu brzi vitlajući vjetrovi moguiščupati stabla uništiti zgrade iprevrtati vozila Tajun Haiyan koji

je dostigao brzinu vjetra od višeod 300 kilometara na sat ubio je2013 godine više od 5 700 ljudi naFilipinima

Karta iznad pokazuje neke primjereekstremnih vremenskih događaja2013 U budućnosti možemo

očekivati da će ove vrste događajapostati češće kao rezultat klimatskihpromjena

Životinje upokretuMnoge kopnene i morske životinjeveć su se preselile na novelokacije Neke će bez djelovanjakojima će se ograničiti klimatskepromjene biti izložene većem rizikuod izumiranja Promjene u klimi

također znače da se neki insekti kojisu prethodno živjeli u jednoj regijisada premještaju na nova mjestaNeki komarci ugrizom prenosebolesti poput žute groznice dengagroznice chikungunyavrućice i malarije Prvo suti insekti živjeli samo utropskim krajevimaali neki danas žive irazmnožavaju se

u južnoj Europi jer je klimatoplija

Znaš liU lipnju 2013 godine

poplave u središnjoj Europiuzrokovale su štetukoja se procjenjuje na

12 milijardi eura

Prim jeri ekstremnih vremenskih događa ja 2013



0

Podizanje razinemoraIzmeđu 1901 i 2010 godineprosječna razina mora diljemsvijeta porasla je za 19 cm Postojedva glavna razloga za to prvi jeto što voda postaje sve toplija ina taj se način širi i zauzima višeprostora Drugi je to što globalnozatopljenje uzrokuje brže topljenjeledenjaka i golemih ledenih

pokrova na Grenlandu i Antarkticite time dodaje više vode u oceane

Možeš li zamisliti kako je to znati da će jednog dana tvoj dom

možda biti potopljen vodom Maršalovi Otoci u sjevernomdijelu Tihog oceana jedna su od najranjivijih otočnih država nasvijetu gdje se većina kopna nalazi samo oko tri metra iznadrazine mora Znanstvenici kažu da bi lokalni porast razinemora od samo 80 cm mogao potopiti dvije trećine kopna

Topliji oceaniKlimatske promjene također imajuvelik utjecaj na svjetske oceaneOceani su apsorbirali više od 90 dodatne topline iz atmoserskihpromjena uzrokovane našimdjelovanjem tijekom posljednjih40 godina Iako to znači da seatmosera ne zagrijava kolikobi mogla oceani se zagrijavajuToplija voda smanjuje količinu

ribe i školjki i uzrokuje migracijuvrsta Primjerice kril koji izgledapoput kozice a kojim se hraneribe i kitovi najbolje opstaje uhladnoj vodi Toplija voda značimanje krila i manje ribe Koraljnigrebeni koji su dom za više od25 sveg morskog života i gdjese razmnožavaju mnoge ribetakođer se bore za opstanak kadavoda postane previše topla

Oceani apsorbiraju oko četvrtineugljikova dioksida koji mi ispuštamosvake godine a porast razine CO

2

znači veće količine plina koji seskladišti u morima To pomažeregulirati klimu ali mijenja kemijskuravnotežu u oceanima Vode su svekiselije što je štetno za morski životposebno morske životinje koje imajuoklop poput jastoga kamenicei koralja

Podizanje razine mora kao rezultattoga uzrokuje poplave na niskimobalama i prijeti potapanjem nekihotoka u cijelosti Više razine moratakođer mogu naškoditi važnimobalnim ekosustavima kao šumamamangrova koje su sigurno utočištemladim ribama i drugim životinjamai pružaju im zaštitu od oluja kojeerodiraju obale A kada se slanavoda upije u tlo ona uništava zalihe

pitke vode i tlo što onemogućujeuzgoj usjeva

Z na š l i

Oceani apsorbiraju oko

4 kg CO2 po osobi na dan

Znaš li Znanstvenici vjeruju da se oceani

danas zakiseljavaju brže nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 300

milijuna godina



11

Prijetnjas polarnomhranomNajveći polarni predatori kao što sumorski leopard i polarni medvjedtrebaju malene alge koje rastu nadonjoj strani leda da bi preživjeli Tealge predstavljaju početak gotovosvih polarnih prehrambenih lanacaPlankton jede alge mala riba i kril i

druga bića jedu plankton i tako daljeu prehrambenom lancu do ribepingvina i morskih lavova S manjeleda u Antarktičkom i Arktičkommoru ti prehrambeni lanci pucaju

Grad koji toneDrveni stupovi na kojima jeizgrađena Venecija nestaju ublatu u plitkoj laguni Jadranskogmora Kako voda u laguniraste oko 2 mm svake godinekombinirani učinak je porastrazine mora od 4 mm godišnjeČeste poplave oštećujupovijesne građevine pokrivajustaze i utječu na turizam

Međutim u tijeku je plan zainstalaciju 78 golemih čeličnihvrata za sprječavanje poplave

Znaš li

Venecija je potonula zaviše od 20 cm u20 stoljeću

Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše

od d v i je treć ine za

mrznuto u

leden jac ima i po lar

n im kapama

Stoga upotre b l jav

a jte vodu

pametno



2

Pametnokorištenje vodeOčuvanje vode neki ljudi pronalazenove načine uštede vode primjericeugradnjom sustava bdquosive voderdquo udomovima i tvrtkama (kao što suhoteli) koji ponovno koriste voduod pranja za pražnjenje WC školjkiInovativni poljoprivrednici koristesustave navodnjavanja kapanjemnoću kako bi biljke dobile vodu

izravno do njihova korijena a davoda ne ispari na dnevnoj toplini

Prilagodba svevećim razinama

vodaPlutajuće kuće u Maasbommelu unizinskom dijelu Nizozemske nekistanovnici pripremaju se za češćepoplave življenjem u amfibijskimkućama koje su usidrene na kopnuali dizajnirane kako bi se podizalekako se podiže razina vode

Izgradnja prepreka izgradnjaumjetnih valobrana i nasipa pomažezadržati vodu kao i pješčane dine

Njih je moguće zasaditi s jakimtravama čiji korijen sprječava davoda odnese dine

Zelene spužve poplavne nizine(prirodna područja koja otječuu rijeke) mogu unkcionirati kaospužve apsorbiranjem viška kišniceZemlje duž rijeke Dunav i rijekeLabe restauriraju nekadašnje nizinedavanjem više prostora rijekama

Promjena sklimomHtjeli mi to ili ne klimatskepromjene dio su naših života Čaki kad bismo sutra mogli eliminiratisve naše emisije planet bi se i daljemorao oporaviti od stakleničkihplinova koji su već u atmoseri Toznači da se moramo prilagoditi promjenama koje se događaju sadai pripremiti plan za budućnost za

sprječavanje ili ograničavanje štetekoju klimatske promjene moguizazvati



13

Borba s toplinomPametna sadnja neki poljoprivred-nici sade više usjeva između drvećakako bi usjevima osigurali hladpotreban za opstanak u vrućoj sušojklimi U gradskim parkovima i uzgradske ceste stručnjaci za uređen-

je krajolika koriste cvijeće i grmlje

otporno na sušu koje se može nositis toplim suhim uvjetima

Zeleni zidovi i krovovi niz gradovauzgaja biljke na zidovima ikrovovima kako bi one apsorbiralevrućinu i pomogle kontroliratitoplinu unutar zgrada kada je vrućeTakođer apsorbiraju vodu i smanjujuotjecanje tijekom oluja

Planovi zaborbu protivklimatskihpromjenaMnoge zemlje EU-a već supripremile nacionalne planove zarješavanje problema koje uzrokujuklimatske promjene Kako serazličite regije suočavaju s različitimproblemima ti planovi moraju se

prilagoditi regionalnim i lokalnimsituacijama U poljoprivrednimpodručjima na primjer to možeuključivati ulaganje u skladišneobjekte za zalijevanje usjevatijekom suše dok u gradovima tomože značiti stvaranje više parkovakako bi se ljudi ohladili tijekomtoplinskih valova

Priprema zaekstremnevremenskeuvjete u

KopenhagenuU srpnju 2011 godine padala jekiša u Kopenhagenu ali to nijebio običan pljusak U samo dvasata palo je gotovo 15 cm kišeGradski odvodi nisu se moglinositi s količinom vode i zgrade iceste su uskoro bile poplavljeneDvjema najvećim bolnicama uKopenhagenu prijetilo je zatvaranjezbog poplava i nestanka struje

Zbog tog su događaja gradski čelnicirazmislili o uvođenju plana zazaštitu grada od budućih ekstremnihvremenskih uvjeta Kao rezultattoga razvijen je plan upravljanja uslučaju velikog pljuska (Cloudburst

Management Plan) koji ne samo daće pomoći bolje upravljati kišnicomu budućnosti već će takođerpoboljšati kvalitetu života u graduPlan čak uključuje prijedloge za

razvoj novih biciklističkih ruta koje bitakođer unkcionirale kao kanali zaodvod vode tijekom oluje

Poduzimanje mjera zasprječavanje poplavamože spasiti živote i

uštedjeti novac svakieuro potrošen na zaštituod poplave može uštedjeti

šest eura troškova za

popravak



4

Znaš liEU uvozi više od polovicesvoje energije ndash po cijeniod više od 1 milijarde eura

dnevno

T vo j

dop ri nos

Najvažniji izazov s kojim se suočavamo danas je spriječiti

dodatno pogoršanje klimatskih promjena Postoji puno stvari

koje možemo ndash i moramo ndash poduzeti kako bi naš svijet trošio

manje energije i bio manje štetan za klimu To znači pronalaženje

rješenja koja nam pomažu smanjiti emisije stakleničkih plinova

Osim što je dobro za klimu također je dobro za naše zdravlje (manje

zagađenja) sigurnost naših izvora energije i stvara više radnih mjestašto pomaže rastu gospodarstva

Zemlje EU-a već naporno

rade kako bi smanjile emisije

stakleničkih plinova i

ostvarile ciljeve smanjenja

-20 do 2020 i najmanje -40

do 2030 što nas održava na

putu prema dugoročnom ciljuod najmanje -80 do 2050

Z na š l i

Najmanje 42 milijuna ljudi u

Europskoj uniji radi u zele

nom

sektoru EU-a

Obnovljivi izvorienergijeJedan je od načina smanjivanjaemisija stakleničkih plinovakorištenje više obnovljivih izvoraenergije poput vjetra i sunčeve

svjetlosti Oni pružaju neograničenizvor energije za razliku od osilnihgoriva koja će jednog dana nestatiI za razliku od spaljivanja osilnihgoriva u elektranama proizvodnjaelektrične energije iz obnovljivihizvora proizvodi malo do ništastakleničkih plinova

EU je svjetski lider u tehnologijamaobnovljivih izvora energije a mnogezemlje EU-a već stvaraju puno svoje

električne energije iz obnovljivihizvora energije Dobivanje višeenergije iz obnovljivih izvora nesamo da smanjuje emisije većtakođer znači manji trošak na uvozugljena nafe i plina iz zemaljaizvan EU-a Oko 15 energije uEU-u danas dolazi iz obnovljivihizvora Plan je tu razinu podići na20 do 2020 godine i najmanje27 do 2030 godine

Nove ideje navidikuPronalaženje održivih rješenja uborbi protiv klimatskih promjenazahtijeva nova znanstvenaistraživanja i otkrića Obzor

2020 najveći program EU-a zaistraživanje i razvoj ikad imadostupna sredstva od gotovo 80milijardi eura za razdoblje2014 ndash 2020 za pomoćznanstvenicima i inovatorimau razvoju ideja koje se moguprimijeniti u stvarnom svijetu EUtakođer podržava razvoj inovativnihelektrana s niskom razinom ugljika(vidjeti stranice 20 ndash 21)

Vruća točkaGeotermalna energija jest vruća

stvar Neke zemlje mogu koristiti

energiju pohranjenu ispod površine

Zemlje za zagrijavanje cijevi

kojima se griju domovi i voda ili za

pokretanje generatora za proizvodnju

električne energije Mnoga lječilišta

u Mađarskoj koriste geotermalnu

energiju za zagrijavanje vode a EU

podupire njihove inovativne projekte

geotermalne energije



Z na š l i Emisije stakleničkih plinova u EU-u smanjene su za 19 između 1990 i 2013 godine

15

Zeleni sektor poslovipovezani sa zaštitom

i očuvanjem okolišaprimjerice gospodarenje

vodom i otpadomrecikliranje i obnovljiviizvori energije

Škola kojakoristi energijusuncaŠkola Gedved u Horsensu u Danskoj75 svoje energije dobiva od

sunca čime štedi do 30 000 eurasvake godine Taj se novac sadamože koristiti za obrazovanjePrebacivanje na solarnu energijune samo da je smanjilo emisije CO

2

za 90 tona godišnje već takođerpomaže obrazovati učenike oklimatskim promjenama

SolarnabiciklističkastazaPoznata biciklistička zemljaNizozemska izgradila je

70-metarsku biciklističku stazuu Krommenieju sjeverno odAmsterdama s ugrađenim solarnimćelijama koje sunčevu svjetlostpretvaraju u električnu energijuBiciklistička staza koristi se zatestiranje pionirske tehnologije iproširit će se na 100 metara 2016Očekuje se da će pilot projektgenerirati dovoljno električneenergije za napajanje tri kuće

Z n a š l i

O b no v l j i v i i z vo r

i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od

pe t i ne s v je ts ke

e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li

Između 2014 i 2020godine 20 proračunaEU-a ndash čak 180 milijardi ndashbit će utrošeno na mjere

povezane s klimom



6

Promjena uvožnjiKojim se vrstama prijevozaslužite Automobili vlakoviautobusi brodovi i zrakoplovikoji spaljuju goriva na bazi nafeodgovorni su za oko 25 emisijastakleničkih plinova EU-a Srećomnove tehnologije pomažu učinitiprijevoz manje štetnim za klimuSmanjenjem prometa i zagađenjaone također čine naše gradovečišćima

Na putupremačišćem

prijevozuViše od dvije trećineemisija iz prometa dolazi izcestovnog prometa ali zahvaljujućistandardima emisije CO

2 u EU-u

vozila postaju manji zagađivači Naprimjer novi automobil proizveden uEU-u emitira 20 manje CO

2 danas

nego 2007 godine EU ima nekeod najstrožih standarda u svijetu istalno radi na tome da postanu jošstroži Mnoge zemlje poput JapanaSAD-a Kanade i Kine također suuvele standarde za CO

2

Zna š li

Ulje za kuhanje ostaci voća i

povrća mogu se pretvoriti u

gorivo za automobile

Emisije iz globalnebrodarske industrijeiznose oko 1 milijardu

tona godišnje što čini 3 ukupnih emisija stakleničkih

plinova u svijeta EU jedonio zakone za nadzor

emisija iz velikih brodovakojima se koriste luke

EU-a

Zrakoplovstvo je jedno od najbržerastućih izvora emisija stakleničkihplinova EU ima zakone za smanjenje

emisija svih letova u Europi i surađujes međunarodnom zajednicom u razvoju

mjera koje pokrivaju cijeli svijet

Hibridni automobiliopremljeni su benzinskimmotorom za duga brzaputovanja i električnim

motorom s baterijom koji

se uključuje na kratkimputovanjima s punozaustavljanja i kretanja

Električni tramvaji neizravno emitiraju CO

2 iz

struje koju koriste osimako se pokreću obnovljivimizvorima energije pa tada

ne emitiraju ništa a emisijepo putnikukilometru manje

su od polovice onih malogautomobila

Z n a š l i Gl obal ne emi si j e CO

2 i z z r akopl ov stv a i br od ar stv a v eće su od o

ni h ci j el oga af r i čkog konti nenta



17

Klimatskepromjene i gradGradovi uvelike pridonoseklimatskim promjenama minus nije točudno budući da 75 Europljanadanas živi u gradovima Kaosredišta aktivnosti oni su velikizvor emisije ugljikova dioksidaNa urbana područja otpada60 ndash 80 globalne uporabeenergije i otprilike isti udio emisijaCO

2 tako da ona imaju velik otisak

ugljika No jednako kao što su dioproblema gradovi također mogu bitidio rješenja Gradovi diljem EU-amijenjaju se nabolje zahvaljujući

inovaciji i viziji lokalnih čelnika kojipomažu smanjiti emisije pametnimplaniranjem i sustavima

PristupačnigradoviDani bez automobila odličan

su način da se potaknu ljudi daistražuju alternativne načinekretanja po gradu To je jedan oddogađaja koji se odvija u mnogimgradovima tijekom Europskogtjedna mobilnosti kampanje kojupodržava Europska komisija akoja se održava svakog rujnaGodine 2014 sudjelovalo je višeod 2 000 gradova iz 44 zemljeUnatoč nazivu sudjelovali sui gradovi izvan EU-a ndash uključujući

i neke u Japanu Brazilu i EkvadoruTjedan mobilnosti ljudima nudipriliku isprobati alternativne načineprijevoza i potiče gradove nauvođenje praktičnih mjera Više od8 000 stalnih mjera kao što suzajedničko korištenje automobila(carpooling) i program dijeljenjabicikala uvedeno je zahvaljujućikampanji

Gradonačelnici smisijomViše od 6 000 gradova diljem EU-aobvezalo se da će svojevoljnopoduzeti mjere za smanjenje emisijestakleničkih plinova Pristupili suSporazumu gradonačelnika planuEuropske komisije za poticanjegradova na smanjenje emisijapovećanjem energetske učinkovitostii korištenjem obnovljivih izvoraenergije Bio je toliko uspješanda je izrađen drugi plan podnazivom Prilagodba gradonačelnikas naglaskom na aktivnosti zapredviđanje nepovoljnih učinakaklimatskih promjena u gradovimai djelovanje s ciljem sprječavanjaili smanjenja štete Sudjeluje litvoj grad

Znaš li EU nastoji smanjiti emisije

ugljikova dioksida iz prijevoza za 60 do 2050

godine

N AJ BOLJ I SAV J E T

N ov i automobi l i ko ji se pr od a ju u z eml jama E U -a nose oz naku s n ji hov om potr ošn jom g or i v a i emi si jama CO

2 stog a pomoz i sv o jo j obi tel ji d a od aber e automobi l ni ske potr ošn je g or i v a

Znaš liGradovi pokrivaju oko2 Zemljine površine alisu dom za više od polasvjetske populacije

Znaš li90 Europljana smatra

klimatske promjene vrloozbiljnim problemom



8

EU se obvezao da ćepoboljšati energetskuučinkovitost za 20 do2020 godine a najmanje

27 do 2030 godine

EuropskezeleneprijestolniceNagrada Europske zeleneprijestolnice dodjeljuje segradovima koji žele postatiodrživiji Bristol u jugozapadnojEngleskoj dobio je priznanje

za 2015 godinu Ljubljanau Sloveniji preuzet će naslov2016 godine Cilj je da gradovipotaknu jedni druge i dijele idejei iskustva

Održiv može osigurati da imamo i nastavimo imati osnovne resurse potrebne za preživljavanje kao što su voda hrana i energija Biti održiv znači brinuti se o planetu i živjeti u granicama onoga što on može

pružiti

Z na š l i Do kraj a 2020 god i ne sve nove zgrad e u EU -u morat će bi ti gotovo nul a ene

rgetske zgrad e

Štedi energijuuštedi novacUčinkovitije zgrade i uređajimogu uštedjeti veliku količinuenergije emisija i novca Velika

količina energije koja se koristiu kućanstvima u EU-u koristise za grijanje domova Troslojniprozori za zadržavanje toplineu unutrašnjosti dobra izolacijai krovovi prekriveni biljkama kojezadržavaju kišnicu i održavajuzgradu hladnom samo su neki odnačina smanjivanja otiska ugljikau našim domovima školama iuredima Do 2020 godine očekuje

se da će učinkovitiji uređaji kaošto su hladnjaci i perilice rubljaeuropskim kućanstvima uštedjetioko 465 eura godišnje na računimaza energiju

L ju bl jana

Kopenhagen (Europska zelena prijestolnica 2014)

Bris tol



19

Pametno gospodarenjeotpadomSljedeći put kada baciš nešto u kantu za smećerazmisli o tome U prosjeku svaki od 500 milijunaljudi koji žive u EU-u baca oko pola tone smeća svake

godine Iako količina otpada koji se reciklira rastemnogo otpada još uvijek završi na odlagalištima Kakootpad trune on oslobađa ogromne količine metanandash snažnog stakleničkog plina ndash u zrak čime pridonosiklimatskim promjenama Danas bolje upravljanjeotpadom znači da se više energije obnavlja i zakoniEU-a o odlaganju imaju veliku ulogu u tomeSprječavanje otpada postaje sve važnije kako globalnapopulacija raste i mi polako trošimo naše ograničenezalihe prirodnih resursa

Kakva štetaZamisli da se vratiš iz dućana i baciš direktno u smećetrećinu kupljenih stvari To je otprilike udio hraneproizvedene u svijetu koji se izgubi ili baci svakegodine Europska komisija radi sa svojim partnerimana promidžbi pametne kupnje značenju datumana etiketi i korištenju otpadaka Također se nastojiolakšati minus gdje je to sigurno minus doniranje viška hrane

bankama hrane ili njegovo korištenje kao stočnehrane Surađujmo kako bismo smanjili procijenjenih100 milijuna tona hrane koja se godišnje baca u EU-u

Razmisli prije zamjene

uređajaOtpad električne i elektroničke opreme (OEEO)najbrže je rastuća kategorija otpada u EU-u OEEO jeotpad pun plastike i metala uključujući i one štetnepoput žive i one vrijedne poput zlata korištenogu pločicama sklopa EU je postavio ciljeve zarecikliranje elektronike s ciljem spašavanja resursai ograničavanja opasnih materijala koje proizvođačimogu koristiti u elektronici zaštitom onih kojirecikliraju i okoliša

Z na š l i

Danas nove zgrade

upotrebljavaju polovicu en

ergije

koju su upotrebljavale 19

80



0

Čišće industrijeTvornice čije proizvodeupotrebljavamo svaki dan ielektrane koje proizvode električnuenergiju koja nam je potrebna

u našim domovima školama iuredima oslobađaju velike količineCO

2 i drugih stakleničkih plinova

Kako bi se te emisije smanjile EU je dizajnirao prvi i najveći svjetskisustav koji ograničava količinustakleničkih plinova koji se emitirajui prema njemu tvrtke plaćaju zaemisiju plinova koje puštaju uatmoseru

Sustav trgovanja emisijama EU-a

(EU ETS) postavlja ograničenjegodišnje količine stakleničkihplinova koje tvrtke mogu emitiratiTaj ukupni iznos smanjuje se svakegodine a budući da tvrtke prijavljujusvoje emisije možemo biti sigurnida naše industrije postaju manjizagađivači Što tvrtke više emitirajuto više moraju platiti tako da jeu njihovu interesu da emitirajušto je manje moguće primjerice

ulaganjem u čišće tehnologije kojeispuštaju manje CO2

Potpora novimtehnologijamaEU pomaže financirati pionirsketehnologije s niskim udjelom ugljika

diljem Europe putem posebnogonda prikupljenog kroz EU ETSDosad je otprilike 21 milijardaeura sredstava EU-a korištena zapotporu 38 projekata za obnovljivuenergiju kao što su vjetroelektranena moru geotermalna energijai biogoriva te nove tehnologijekoje hvataju ugljen i skladište gapod zemljom EU će u budućnostinastaviti podupirati istraživanjei razvoj rješenja koja nisu štetna

za klimu Europske zemlje takođertroše milijarde eura prikupljene izEU ETS-a u borbi protiv klimatskihpromjena

EU ETS pokrenut je 2005 i ključan je dio klimatske politike EU-aTrenutačno pokriva više od 11 000elektrana i industrijskih postrojenjau svim zemljama EU-a i takođeruključuje emisije letova unutarEU-a

Danas postoje slični sustavi diljemsvijeta primjerice u Kini Kaliorniji iJužnoj Koreji

Sve više zemalja prati EU uodređivanju cijena emisija takoda će s vremenom tvrtke u većini

zemalja morati platiti ako železagađivati

Za sektore koji nisu obuhvaćenisustavom EU ETS kao što suautomobili zgrade poljoprivreda iotpad odgovornost za smanjenjeemisija dijele zemlje EU-apostavljanjem ciljeva na nacionalnojrazini

Konkretno djelovanje u borbi

protiv emisija CO2 Beton je važan građevinski materijal ndash koristise za gradnju zgrada cesta i mostova ndash aliproizvodnja njegova osnovnog sastojka cementatakođer stvara velike količine CO

2 Proizvodnja

jedne tone cementa ispušta tonu CO2 jer se većina

cementa proizvodi zagrijavanjem vapnenca navisokim temperaturama Industrija cementa sadapočinje proizvoditi održiviji beton ulaganjem u

modernu tehnologiju i korištenjem materijala kojiemitira manje CO

2

Radna mjesta unastankuŽeliš uzbudljivu karijeru u radu s najnovijimi najsuvremenijim tehnologijama Danaspostoji mnogo radnih mjesta u područjimakao što su obnovljivi izvori energije kojanisu postojala prije deset godina Nekezemlje EU-a čak su uspostavile posebnecentre za obuku za rukovanje i održavanjevjetroelektrana na moru Zamisli da se

popneš na 85-metarski toranj vjetroelektranekako bi popravio električni kvar ili zamijeniouljni filtar ndash dug put od obale i rad naolujnom moru i jakim vjetrovima



21

Grijači za tijeloZnaš kako se svi zagrijemo kadase krećemo brzo Pametni inženjeriinstalirali su sustave ventilacijekako bi uhvatili tjelesnu toplinu

250 000 putnika koji svaki danprođu kroz glavni kolodvor uStockholmu Toplina zagrijava voduu podvodnim spremnicima kojase tada pumpa u obližnji neboderod 13 katova gdje se koristi zagrijanje radnika

Skladištenje ugljika pod zemljomPrvi veliki projekt u Europi koji će demonstrirati

tehnologiju za hvatanje i skladištenje ugljika održat će seu Ujedinjenoj Kraljevini sa sredstvima iz EU ETS-a Projekt

White Rose uključivat će pumpanje CO2 iz nove elektrane

na ugljen u stijene ispod Sjevernog mora Očekuje se da ćeprojekt koji će biti smješten u Yorkshireu uhvatiti 90 novih emisija biljaka umjesto da ih pusti u atmosferu Toće smanjiti emisije stakleničkih plinova za iznos jednakuklanjanju više od milijun automobila s ceste Hvatanje i

skladištenje ugljika je tehnologija sa značajnim potencijalomza doprinos u borbi protiv klimatskih promjena kako u

Europi tako i na globalnoj razini



2

Znaš li Svake godine posiječe se područje tropske šume gotovo iste veličine

kao Grčka

Uništavanje višeod stabalaLjudi sijeku svjetske šumealarmantnom brzinom do 80 krčenja tropskih šuma provodi

se radi čišćenja tla za arme alistabla se također režu za izraduproizvoda kao što su drvo i papirili za izgradnju cesta i rudnikaKrčenje šuma značajno utječena razine CO

2 Ako je sve manje

stabala apsorbira se manje CO2

a kada se stabla posijeku ili spaleona svoj pohranjeni CO

2 ispuštaju

u atmoseru Krčenje šuma imai druge razorne učinke kao što

su uništavanje staništa šumskihživotinja ndash tragedija u tropskimšumama koje su dom za okopolovicu svih poznatih kopnenihvrsta ndash kao i promjene padalinašto uzrokuje suše

Koje je rješenje Zemlje moguzaštititi postojeća područjašuma i zaustaviti ljude u prodajinezakonito posječenih stabalaUredba EU-a o drvu prati drvo iz

šuma do skladišta drva kako bise osiguralo da se samo zakonitoposječeno drvo uvozi u EU Zakonutječe i na uvezeno drvo i drvneproizvode domaće proizvodnje ndashod papira i celuloze do masivnogdrva i podnica



23

Zaštitasvjetskih šumaProjekt pod nazivom REDD+ (Smanjenje emisija od krčenja idegradacije šuma plus očuvanje)

pomaže tropskim zemljamada usvoje održivije pristupeOn plaća ljudima u zemljamau razvoju za očuvanje njihovihšuma izračunavanjem vrijednostiugljika čiji je ulazak u atmoseruspriječen ako se šume ne posijekui pretvaranjem toga u ondoveza pametno korištenje šumskogzemljišta u pogledu klime Sredstvaprojekta REDD+ koristila su se u

više od 40 zemalja s naglaskom

Skladište superugljika u tluVećina nas smatra da je tlo podnašim nogama samo blato alitlo igra važnu ulogu u reguliranju

svjetske klime Tlo skladišti ugljikuglavnom u obliku organske tvari idrugi je najveći spremnik ugljika naZemlji nakon oceana Sposobnosttla da zadrži ogromne količineugljika koje skladišti oslabjela jeu posljednjih nekoliko desetljećauglavnom zbog neodrživeprakse upravljanja zemljištem ipromjenama u korištenju zemljištaMeđutim s gotovo pola zemljišta

Europe pod armama i oko 40 pod šumama održiva poljoprivredadobre prakse šumarstva i dobroupravljanje zemljištem mogupomoći u održavanju ili čak povećatikoličinu ugljika zadržanog u tlu

Z na š l i

Tlo je dom za v iše od

četvrt ine sv i h ž ivuć i h vrst

a

na Zemlj i

primjerice na nadzoru šuma(mjerenje stabala) poboljšanjuodgovora vatrogasaca na šumske

požare i razvoju poljoprivredno-šumarske industrije (kombinacijapoljoprivrede i šumarstva) Tozahtijeva pažljivu ravnotežu izmeđuočuvanja i zaštite interesa onihkoji žive u šumi i oslanjaju se nanju za hranu vodu i ostale resurseEuropska komisija dodjeljuje oko 25milijuna eura godišnje aktivnostimaprojekta REDD+ u Aziji Arici iLatinskoj Americi



4

Bo r ba p ro ti v

k li ma ts ki h p ro m je na

u s vi je t u

Globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena počeli

su 1992 godine kada su zemlje diljem svijeta potpisale

međunarodni sporazum usmjeren na sprječavanje opasnih

klimatskih promjena Sporazum se zove Okvirna konvencija

Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)

Neke zemlje uključujući EUdogovorile su pravno obvezujućeciljeve za ograničenje njihovihemisija u godinama do 2020u sporazumu pod nazivomProtokol iz Kyota

Ukupno više od 90 zemalja iz cijelogsvijeta također se obvezalo na

dobrovoljno djelovanje do 2020godine Ali ta obveza neće bitidovoljna da se izbjegnu opasneklimatske promjene

Prema novomglobalnomsporazumuZahvaljujući pritisku iz EU-a i drugihzemalja u tijeku su pregovoriUN-a s ciljem izrade novog pravnoobvezujućeg klimatskog sporazumakoji će zahtijevati djelovanje svihzemalja za smanjenje emisijastakleničkih plinova Građani i tvrtketakođer moraju odigrati svoju ulogu

Svjetski čelnici sastat će se u Parizuu prosincu 2015 kako bi finaliziralisporazum koji bi trebao biti

proveden 2020 godine

FinanciranjepromjeneSiromašni i ranjivi narodi trebatće pomoć pri smanjenju emisija iprilagodbi utjecajima klimatskihpromjena EU daje najveći iznos

javnog novca zemljama u razvojuza financiranje klimatskih projekataGodine 2013 na primjer EUi države članice zajednički suosigurale 95 milijardi eura kakobi im pomogle u borbi protivklimatskih promjena Države članice

EU-a također su osigurale gotovopolovicu od 10 milijardi dolaraobećanih za novi Zeleni klimatskiond UN-a koji će također podržatizemlje u razvoju

Z na š l i Gotovo sve zemlje u svijetu članice su Okvirne konvencije Ujedinjenih

naroda o promjeni klime ndash ukupno 195 uključujući sve države članice EU-a pojedinačno plus EU kao

organizacijuldquoKao glumac za život zarađujempretvaranjem Utjelovljujemizmišljene likove koji čestorješavaju izmišljene problemeVjerujem da čovječanstvo gledana klimatske promjene na istinačin kao da su izmišljenedogađaju se tuđem planetu kaoda se pretvaramo da klimatskepromjene nisu stvarne i da ćenekako nestati Ali mislim dasmo svjesni da to nije tako Svakitjedan vidimo nove i neosporneklimatske događaje kao dokaz dasu ubrzane klimatske promjeneovdjerdquo

Leonardo DiCaprio ambasador UN-a

za mir 2014 u obraćanju svjetskim

čelnicima na sastanku na vrhu UN-a oklimi u New Yorku



25

Narodni marš za klimuU rujnu 2014 godine u New Yorkuje održan dosad najveći skupsvjetskih čelnika koji su raspravljalio klimatskim promjenama Uočitog sastanka na vrhu o klimi oko400 000 ljudi izašlo je na ulice kako

bi podržalo klimatsko djelovanje Ovoje najveći marš za klimu u povijestiAli New York nije bio jedino mjestou kojem su ljudi pokrenuli kampanjeza klimu ndash više od 2 500 marševaodržano je u više od 150 zemalja Nasastanku na vrhu vlade gradovitvrtke i pojedinci obvezali su sesmanjiti upotrebu fosilnih goriva iodabrati čišće alternative Globalni

čelnici koji predstavljaju gotovopolovicu svjetske populacijepodržali su određivanje cijenaemisija stakleničkih plinova

Z na š l i EU je odgovoran za 9 gl obal nih emisija dok je K ina odgovorna za 25 a SAD za 11

Važni trenu tci

Osnovan je Međuvladin panel o klimatskimpromjenama (IPCC) koji okuplja tisućeznanstvenika za procjenu znanstvenih dokaza oklimatskim promjenama i njihovim posljedicama

Zemlje pristupaju Okvirnoj konvenciji Ujedinjenihnaroda o promjeni klime (UNFCCC) glavnommeđunarodnom sporazumu za borbu protivklimatskih promjena

UNFCCC usvaja Protokol iz Kyota prvi svjetskisporazum o emisijama stakleničkih plinova

EU pokreće sustav trgovanja emisijama (EU ETS)(vidjeti stranicu 20)

EU dogovara klimatski i energetski paket za2020 za smanjenje emisija stakleničkih plinovau EU-u za 20 u odnosu na razine iz 1990 zapodizanje udjela potrošnje energije u EU-u izobnovljivih izvora energije do 20 te poboljšanjeenergetske učinkovitosti za 20

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama uKopenhagenu završila je ukupnim sporazumom o

obveznom smanjenju

Sto svjetskih čelnika sastaje se na sastanku UN-ana vrhu o klimi u New Yorku 5 izvješće IPCCA-a oprocjeni klimatskih promjena navodi da je cilj od2 degC nadohvat ruke EU dogovara svoj klimatskii energetski paket za 2030 uključujući ciljsmanjivanja emisija stakleničkih plinova u EU-u zanajmanje 40

Pariz Francuska planirano je usvajanje novogaglobalnog klimatskog sporazuma

1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te

prijetnje klimatskih

promjena Jako želiš

smanjiti emisije ugljika Dobro

su mjesto za početak promjeneu svakodnevnom životu koje

smanjuju tvoj otisak ugljika

Nijedna mjera nije premala

Znaš li Prosječan je otisak ugljika za Europljanina 7 tona CO

2

godišnje

Biraj pametnoJedan od načina na koji možeš datisvoj doprinos je pametan izbortijekom kupnje

Kupuj manje kupuj bolje potrošimanje ndash na primjer kupi dobar parcipela radije nego tri jefina para

Kupuj lokalno odabir lokalnouzgojenog voća i povrća u sezonia ne onog koje se uzgaja dalekoštedi energiju korištenu u prometu(Ne zaboravi lokalno ne znači uvijekbolje u smislu ugljika na primjer ako

je uzgojeno u grijanim staklenicimaili s gnojivima iz osilnih goriva)

Pažljivo biraj pakiranje plastičnopakiranje stvara dodatni otpad i nemože se jednostavno reciklirati

Kupuj proizvode u pakiranju kojese može reciklirati ili kompostiratii ponesi višekratnu vrećicu zanamirnice

N AJ B O L J I S AV J E T I

U r e đ a j i p o p u t t e l e v i z o r a i r a č u n a l a u

s t a n j u p r i p r a v n o s t i i d a l j e c r p e e n e r g i j u i z

z i d n e u t i č n i c e S t o g a i h i s k l j u č i p r a v i l n o ndash t o m o ž e

u š t e d j e t i č a k d o 1 0 g o d i š n j i h t r o š k o v a e n e r g i j e

k o j e t v o j a o b i t e l j m o ž e p o t r o š i t i n a d r u g e s t v a r i

S m a n j i t e r m o s t a t z a 1 deg C ndash t o m o ž e s m a n j i t i o t i s a k

u g l j i k a t v o j e g d o m a z a 3 0 0 k g i r a č u n k u ć a n s t v a

z a e n e r g i j u z a 1 0

Z a t v o r i v o d u d o k č e t k a š z u b e T o m o ž e u š t e d j e t i n e k o l i k o l i t a r a v o d e



27

Ugljikov kreditUgljikov kredit iznos je koji se plaćaorganizaciji za smanjenje emisija nanekom drugom mjestu ili u nekimslučajevima za pošumljavanje natemelju izračuna količine ugljikakoju ispušta neka aktivnostprimjerice vožnja avionom Zvučidobro ali neki ljudi smatraju da jebolje da se potrudimo više kakobismo stvarali manje ugljika Štomisliš

MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo

Felix Finkbeiner iz MuumlnchenaNjemačka u dobi od 9

godina održao je prezentacijuu školi o klimatskoj krizi

Inspiriran pričom o ženi izKenije Wangari Maathai koja je počela kampanju sadnje

stabala Felix je sebi i mladimučenicima svugdje postavio

izazov minus posaditi milijunstabala u svakoj zemlji u

svijetu

Prvo stablo bilo je posađenou njegovoj školi Felix danas

ima 17 godina a njegovpokret Biljka za planet(Plant-for-the-Planet )

uključuje oko 100 000 djecekoja su posadila milijardestabala po cijelom svijetu

Plan je posaditi bilijunstabala do 2020

Izrazi svojemišljenjeZašto se ne bi uključioMožda smisliš ideju koja bi moglapromijeniti budućnost

Pripremi svoje argumente i pridružise debati o klimatskim promjenamau školi i kod kuće Ako si dovoljnostrastven zašto ne bi pokrenuokampanju za klimatsku akciju

Razgovaraj o tome sa svojimprijateljima i obitelji i neka seuključe i oni Moći ćeš im objasnititeme na način koji će ih se stvarnodojmiti ndash i ako im pokažeš kolikoti je stalo možda se i oni dodatnoangažiraju

Potakni svoju obitelj na promjenekod kuće i u njihovim svakodnevnimživotima

Saznaj koje klimatske aktivnostiprovodi tvoja škola

Piši gradonačelnicima

političarima i poslovnim čelnicimakako bi ih potaknuo na akciju

Reci nam što misliš o klimatskimpromjenama i što radiš kako bi seborio s njima naeceuropaeuclimacitizensyouth

Za više savjeta o zaštiti klimeposjetieceuropaeuclimacitizenstips

Pogledaj naše najnovije filmove na

youtubecomEUClimateAction

2Možeš dati svoj

doprinos1

Nije prekasno zapopravljanje klime

Ne zaboravitri stvari

3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka

B r i ne š l i se z bog

k l i ma ts k i h p ro m je na

Da Brinem se zbog budućno

sti Ako se ledene

kape nastave topiti razina

mora podići će se

i životinjski svijet bit će u

ništen Mislim da je

emisije ugljikova dioksida i

ostalih plinova poput

dušikova oksida potrebno

smanjiti kako bi se

smanjio efekt staklenika

Š to rad i š ka ko b i po mogao k l i m i

Idem pješice u školu jer živi

m jako blizu a to je

jedan od načina smanjivanja

emisija stakleničkih

plinova I ako je moguće po

kušavamo ne voziti se

automobilom

L u i g i 1 6 I t a l i j a

N a k o j i n a č i n k l i m a t s k e

p r o m j e n e u t j e č u

n a

t v o j u z e m l j u

Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka

N a k o j i n a č i n p

o m a ž e š s v o m

p l a n e t u Prije sm

o imali dva automobila ali k

ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil

G abr i el a 15 Špan jol skaP r ema tv o jem mi šl jen ju što je potr ebno uč i ni ti kako bi smo se bor i l i s kl i matski m pr om jenama S v a ka ko s e m o r a m o u s r e d o t o č i t i n a o b n o v l j i v e i z v o r e e n e r g i j e i m i s l i m d a t o u E u r o p i r a d i m o j a ko

d o b r o Z n a m d a j e Š p a n j o l s ka u l o ž i l a p u n o n o v c a u s o l a r n u e n e r g i j u i e n e r g i j u v j e t r a a N i z o z e m s ka g r a d i p u n o v j e t r o e l e kt r a n a n a m o r u

J esi l i pr omi jeni l a sv o j sti l ž i v ota z bog kl i matski h pr om jena

P o ku š a v a m n e p u t o v a t i i z v a n ko n t i n e n t a n a ko j e m s e n a l a z i m j e r z n a m d a a v i o n i i s p u š t a j u v e l i ke ko l i č i n e C O

2 P o ku š a v a m n e j e s t i p r e v i š e m e s a j e r s t o ka p r o i z v o d i m e t a n i t a ko đ e r z a u z i m a p u n o p r o s t o r a p a

p o l j o p r i v r e d n i c i z b o g t o g a kr č e š u m e ka ko b i d o b i l i p r o s t o r z a kr a v e a n i t o n i j e d o b r o

K a z u k i 1 6 J a p a n Z b o g k o j i h s e u t j e c a j a k l i m a t s k i h p r o m j e n a b r i n e š n a j v i š e B r i n e m s e z b o g p o r a s t a r a z i n e m o r a i v r e m e n s k i h

p r o m j e n a t e s e z o n s k i h p r o m j e n a k o j e i m a j u v e l i k u t j e c a j

n a ž i v o t i n j s k i s v i j e t i b i o r a z n o l i k o s t V j e r u j e m d a

j e p o t r e b n o o č u v a t i b i o r a z n o l i k o s t k a k o b i b u d u ć e

g e n e r a c i j e m o g l e c i j e n i t i s v i j e t k a k a v j e s a d a Š t o r a d i š k a k o b i p o m o g a o s m a n j e n j u e m i s i j a P o k u š a v a m s m a n j i t i k o r i š t e n j e p l a s t i č n i h

p r o i z v o d a j e r

j e v e ć i n a p l a s t i k e i z r a đ e n a o d n a f t e i u z r o k u j e e m i s i j e

u g l j i k a



29

D r i t i 1 2 I n d i j a K o j e s i u t j e c a j e k l i m a t s k i h p r o m j e n a p r i m i j e t i l a S l u č a j e v i t o p l i n s k o g u d a r a j a k o

s u p o r a s l i z b o g p o v e ć a n j a t e m p e r a t u r e a t o n e

u t j e č e s a m o n a b i l j n i i ž i v o t i n j s k i s v i j e t u t j e č e n a

s v e

Š t o r a d i š k a k o b i s e b o r i l a p r o t i v k l i m a t s k i h p r o m j e n a U š k o l i p o d r ž a v a m o d o b r o t v o r n u u s t a n o v u

k o j a p o m a ž e l j u d i m a k o j i s u s t r a d a l i u p o p l a v a m a

n o v c e m p r i k u p l j e n i m t i j e k o m d o b r o t v o r n o g t j e d n a

T a k o đ e r p o k u š a v a m o p o d i ć i s v i j e s t o k l i m a t s k i m

p r o m j e n a m a s t o g a s m o i z r a d i l i g r a f o b v e z a Lj u d i

s e m o g u o b v e z a t i p r i m j e r i c e n a t o d a u g a s e

s v j e t l a k a d a i m n i s u p o t r e b n a

V i nce n t 1 2 N i zo ze ms ka

Š to mo že uč i n i t i t vo ja

ge ne rac i ja ka ko b i po mog la u bo r b i p ro t

i v


Svakako moramo više recik

lirati i moramo

razmisliti o obnovljivim izv

orima energije kao što

su električni automobili i z

amjene fosilnim gorivima

koje ne škode klimi kako bis

mo smanjili emisije CO2

I možda smanjiti količinu sto

ke jer je metan velik

problem

V i nce n to v i na j bo l j i sa v je t i

Ugasi svjetla recikliraj po

kušaj se služiti javnim

prijevozom ili hodajvozi b

icikl ndash male stvari su ono

što uistinu čini razliku

G eo r g e 15

U j ed i n j ena K r al j ev i naŠt o r ad i š kako b i se b o r i o pr o t i v kl i mat ski h pr o m j ena M o j a o b i t e l j r e c i kl i r a s t a kl o l i m e n ke p a p

i r i

ka r t o n t e p l a s t i č n e b o c e T a ko đ e r g a s i m o s v j e t l a ka d a n a m n e t r e b a j u i n e t r o š i m o p r e v i š e v o d e j e r i m a m o m j e r a č v o d e P a z i m o n a v e l i č i n u n a š e g o t i s ka u g l j i ka i p l a ć a m o n a kn a d u z r a ko p l o v n o j ko m p a n i j i ka ko b i s m o s m a n j i l i s v o j o t i s a k ka d a l e t i m o

O d g o v o r i n a p i t a n j a i z k v i z a

1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B



Jesi li stručnjak za klimatske promjene

1 Za koliko se EU obvezao smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova do 2020

A 20 ispod razine iz1990

B 12 ispod razine iz 1990 C 17 ispod razine iz 2005

2 Koji od ovih plinova pridonosi globalnom zagrijavanju

A Kisik B Metan C Argon

3 Što od navedenog uzrokuje porast razine mora

A Topliji oceani B Teški brodovi C Erozija plaža

4 Ako idete u posjet obitelji na drugom kraju zemlje koji je bdquonajzelenijirdquo način putovanja

A Automobil B Vlak C Zrakoplov

5 Što od navedenog nije obnovljivi izvor energije

A Geotermalna energija B Solarna energija C Energija iz ugljena

6 Čime EU ograničava emisije stakleničkih plinova iz elektrana i teške industrije

A Montrealskimprotokolom

B Europskom uredbom odrvu

C Sustavom trgovanjaemisijama EU-a

7 Kako bi spriječila opasne klimatske promjene međunarodna zajednica složila se da je povećanjeglobalne temperature potrebno održati ispod određene razine Koja je to razina

A 4degC iznadtemperatureprije industrijskerevolucije

B 2degC iznad temperatureprije industrijskerevolucije

C 2degC ispod temperatureu trenutku rođenjaLeonarda da Vincija

8 Što od navedenog ne ispušta ugljikov dioksid u atmosferu

A Šumski požari B Krčenje šuma C Hvatanje i skladištenje

ugljika

9 Koji se udio sve hrane proizvedene globalno baca svake godine

A 14 B 13 C 15

10 Koja je od sljedećih izjava istinita

A Prekasno je dapopravimo klimu

B Svatko može pridonijetiu borbi protiv klimatskihpromjena

C Klimatske promjeneimaju potpuno prirodneuzroke

ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



Više inormacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu

Luxembourg Ured za publikacije Europske unije 2015

Print PDF

ISBN 978-92-79-42884-5 ISBN 978-92-79-42860-9

doi10283416012 doi10283489049

ML-06-14-050-HR-C ML-06-14-050-HR-N

copy Europska unija 2015

Ponovna je uporaba dopuštenaUmnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora

Autorska prava Naslovnica Europska komisija str 2 Europska komisija str 2 ndash 3 Sergoua iStock Thinkstockstr 5 BenGoode iStock Thinkstock str 6 A-R-T-U-R iStock Thinkstock Wesley Jenkins iStock ThinkstockNASA str 7 Jan Wil iStock Thinkstock str 8 Gilitukha iStock Thinkstock str 9 de un iStock Thinkstockstranica 10 tolokonov iStock Thinkstock str 11 GvendalFournier iStock Thinkstock i John Pitcher iStockThinkstock str 12 Siebe Swart Hollandse Hoogte Photo News i gkuna iStock Thinkstock i Heiko Kuumlverling iStockThinkstock i Ocean Fishing iStock Thinkstock str 13 Monia33 iStock Thinkstock i Eugegravene Sergeev Shutterstockstr 15 taraki iStock Thinkstock i flickrcomphotoseuclimateaction8075522079 str 16 ndash 17 IG_Royal iStockThinkstock i omada iStock Thinkstock dell640 iStock Thinkstock str 18 ndash 19 Ursula Bach str 18 LoatziniStock Thinkstock SerrNovik iStock Thinkstock str 17 ESN str 18 Vilkmar Wagner iStock Thinkstock str 19scyther5 iStock Thinkstock CC BY-SA 30 str 22 ndash 23 lakovKalinin iStock Thinkstock str 22 flickrcomphotoscodereddnow7369943350 str 24 ndash 25 narlocj-liberra iStock Thinkstock stranica 24 Ujedinjeni narodi str 28

Europska komisija christingasner iStock Thinkstock Hermera Technologies Photoscom Thinskstock str 27 ndash 29Europska komisija

Printed in Belgium

T EU-a 983309 ()

KAKO DOĆI DO PUBLIKACIJA EU-aBesplatne publikacije

bull jedan primjeraku knjižari EU-a

bull više od jednog primjerka ili posterikarteu predstavništvima Europske unijekod delegacija u zemljama koje nisu članice EU-akontaktiranjem službe Europe Direct ili pozivanjem broja 00 800 6 7 8 9 10 11 (besplatan poziv bilo

gdje iz EU-a) ()() Inormacije su besplatne kao i većina poziva (mada neke mreže javne govornice ili hoteli mogu naplaćivati pozive)

ldquoKlimatske promjene jedna su od najvećih prijetnjičovječanstvu danas To nije problem koji možemo odgađatii baviti se njime kada budemo imali više vremena odnosnoviše novca Svima nam je dužnost djelovati kako bismozaustavili pogoršavanje klime Naše djelovanje sada odredit

će u kakvu ćemo svijetu živjeti za 10 20 ili 50 godina I bitće potrebni veliki napori svih nas pojedinaca vlada škola idrugih organizacija koje zajednički rade za bolju klimu i boljubudućnostrdquo

Miguel Arias Cantildeete povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku



245

10

S a d r ž a j

3 Goruća tema

4 Malo znanosti

8 Svijet u promjeni

14 Tvoj doprinos







2




sta k len i ka


i sazna j



domove od poplava








3

Z









G o r u ć a t e ma



4

Ma lo

z na nos ti








brzinom

Toplina ulazihellip

i nemožeizaći

NE MOGU NI JAhellip












Z na š l i


ida (CO2) u


ilo


m posljednjih

800 000 godina















kao gorivo

Z n a š l i

Bez efe kta sta k l

en i ka pros ječna



um jesto ugodn i h




a i


uć i nas


plinovima


Doprinos globalnom



topline


)55

50-500 godina


Dušikov oksid (N2



plinovi






5



6


2 i metana u






2






stranici 26










NAJBO LJI SA VJE T





n




7












proučava klimu


Z na š l i

Međuvladin panel o


ši


ore


u


e


klimatskih promjena






8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



245

10

S a d r ž a j

3 Goruća tema

4 Malo znanosti

8 Svijet u promjeni

14 Tvoj doprinos







2




sta k len i ka


i sazna j



domove od poplava








3

Z









G o r u ć a t e ma



4

Ma lo

z na nos ti








brzinom

Toplina ulazihellip

i nemožeizaći

NE MOGU NI JAhellip












Z na š l i


ida (CO2) u


ilo


m posljednjih

800 000 godina















kao gorivo

Z n a š l i

Bez efe kta sta k l

en i ka pros ječna



um jesto ugodn i h




a i


uć i nas


plinovima


Doprinos globalnom



topline


)55

50-500 godina


Dušikov oksid (N2



plinovi






5



6


2 i metana u






2






stranici 26










NAJBO LJI SA VJE T





n




7












proučava klimu


Z na š l i

Međuvladin panel o


ši


ore


u


e


klimatskih promjena






8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



2




sta k len i ka


i sazna j



domove od poplava








3

Z









G o r u ć a t e ma



4

Ma lo

z na nos ti








brzinom

Toplina ulazihellip

i nemožeizaći

NE MOGU NI JAhellip












Z na š l i


ida (CO2) u


ilo


m posljednjih

800 000 godina















kao gorivo

Z n a š l i

Bez efe kta sta k l

en i ka pros ječna



um jesto ugodn i h




a i


uć i nas


plinovima


Doprinos globalnom



topline


)55

50-500 godina


Dušikov oksid (N2



plinovi






5



6


2 i metana u






2






stranici 26










NAJBO LJI SA VJE T





n




7












proučava klimu


Z na š l i

Međuvladin panel o


ši


ore


u


e


klimatskih promjena






8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



3

Z









G o r u ć a t e ma



4

Ma lo

z na nos ti








brzinom

Toplina ulazihellip

i nemožeizaći

NE MOGU NI JAhellip












Z na š l i


ida (CO2) u


ilo


m posljednjih

800 000 godina















kao gorivo

Z n a š l i

Bez efe kta sta k l

en i ka pros ječna



um jesto ugodn i h




a i


uć i nas


plinovima


Doprinos globalnom



topline


)55

50-500 godina


Dušikov oksid (N2



plinovi






5



6


2 i metana u






2






stranici 26










NAJBO LJI SA VJE T





n




7












proučava klimu


Z na š l i

Međuvladin panel o


ši


ore


u


e


klimatskih promjena






8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



4

Ma lo

z na nos ti








brzinom

Toplina ulazihellip

i nemožeizaći

NE MOGU NI JAhellip












Z na š l i


ida (CO2) u


ilo


m posljednjih

800 000 godina















kao gorivo

Z n a š l i

Bez efe kta sta k l

en i ka pros ječna



um jesto ugodn i h




a i


uć i nas


plinovima


Doprinos globalnom



topline


)55

50-500 godina


Dušikov oksid (N2



plinovi






5



6


2 i metana u






2






stranici 26










NAJBO LJI SA VJE T





n




7












proučava klimu


Z na š l i

Međuvladin panel o


ši


ore


u


e


klimatskih promjena






8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N















kao gorivo

Z n a š l i

Bez efe kta sta k l

en i ka pros ječna



um jesto ugodn i h




a i


uć i nas


plinovima


Doprinos globalnom



topline


)55

50-500 godina


Dušikov oksid (N2



plinovi






5



6


2 i metana u






2






stranici 26










NAJBO LJI SA VJE T





n




7












proučava klimu


Z na š l i

Međuvladin panel o


ši


ore


u


e


klimatskih promjena






8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



6


2 i metana u






2






stranici 26










NAJBO LJI SA VJE T





n




7












proučava klimu


Z na š l i

Međuvladin panel o


ši


ore


u


e


klimatskih promjena






8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



7












proučava klimu


Z na š l i

Međuvladin panel o


ši


ore


u


e


klimatskih promjena






8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



8












i




temperature











30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N








30 godina


tajfun (Haiyan)

pogodio je Filipine






Ciklon Phailin

pogodio je Indiju


zraka u Sjedinjenim

Državama


tornado pogodio je

El Reno u Oklahomi



Rekordan toplinski

val u Australiji

9












12 milijardi eura




0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



0








2




Z na š l i





milijuna godina



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



11





Znaš li


Z n a š l i

Samo 25 vode na

Zem l j i je

s lat ka voda Od to

ga je v iše


mrznuto u


n im kapama


a jte vodu

pametno



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



2












13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



13















popravak



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



4


dnevno

T vo j

dop ri nos















Z na š l i



nom

sektoru EU-a





















15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N




15






2




Z n a š l i


i e ne rg i je

da nas os igu ra v

a ju v i še od


e le k t r i č ne

e ne rg i je

Znaš li


povezane s klimom



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



6




2 u EU-u


2 danas


2

Zna š li








EU-a








2 iz









17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



17











godine









8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



8


27 do 2030 godine




pružiti


rgetske zgrad e




L ju bl jana


Bris tol



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



19







Z na š l i

Danas nove zgrade


ergije


80



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



0


















2 Proizvodnja




2





21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



21











2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



2


kao Grčka



2 Ako je sve manje



2 ispuštaju







23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



23







Z na š l i



a

na Zemlj i





4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



4

Bo r ba p ro ti v


u s vi je t u























25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



25





Važni trenu tci







obveznom smanjenju



1988

1992

1997

2005

2007

2009

2014

2015



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



6

Red je na

te be A

ti Zabrinjavaju te








2

godišnje



















27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



27


MladiEuropljani

preuzimajuvodstvo






svijetu
















2Možeš dati svoj

doprinos1



3Nijedna mjera nije

premala

Ponovna uporaba

popravak i

recikliranje

otpada štedi

oskudne prirodne

resurse energiju

i smanjuje emisije

CO2



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



8

Jo ha n nes

1 3 F i ns ka




sti Ako se ledene


mora podići će se






smanjiti kako bi se









automobilom




n a


Neke regije u It

aliji bile su vrlo

plodne za

poljoprivredu

a sada postaju t

oplije što

vodi do suhe kl

ime i smanjuje r

aznolikost

životinja i bilja

ka





ada smo

se preselili odlu

čili smo vidjeti

što će se

dogoditi ako im

amo samo jedan

i shvatili smo

da su naši život

i postali sasvim

drukčiji

Počeo sam se v

oziti tramvajem

i autobusom i

još uvijek nismo

kupili drugi aut

omobil














u g l j i k a



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N



29




s v e











i v



lirati i moramo









problem







G eo r g e 15


i r i



1 A 2 B 3 A 4 B 5 C

6 C 7 B 8 C 9 B 1 0 B

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N

























ugljika


A 14 B 13 C 15





ML - 0 6 -1 4 - 0 5 0 -H R -N

youth magazine hr

Documents