Selvarajan Yesndian & Elisabeth Haich

YOGA +

ŠPORT Snage su uma nalik svjetlosti što se rasipa; u trenutku usredsre�ivanja, postaju prosvjetljuju�ima. to je naš jedini na�in spoznaje. Vivekananda PREDGOVOR Dr. D.B.Desaia, izvanrednog i opunomo�enog ambasadora Indije u Švicarskoj U Europi su odavna vladala mnoga pogrešna shva�anja Yoge. Rije� je o pojmu kojeg su povremeno koristili svi oni koje je privla�ila orijentalna mistika i koji su se predavali zanosu misticizma i spiritualizma. Tek je mali broj ljudi shva�ao pravi smisao Yoge. Yoga je usko povezana s naucima drevnih mudraca Indije jer su je oni i razvili. Rije� je o metodi �ijom se primjenom može posti�i potpuno ovladavanje duhom i tijelom uz uvjerenje o mogu�nosti postizavanja posvemašnjeg sklada tijekom cijeloga života, te je yoga ujedno i jedan od puteva postignu�a potpunog oslobo�enja. Za ostvarenje ovakvoga cilja potrebno je razvijanje sposobnosti koncentracije do najvišeg stupnja, što je ostvarivo samo uz potpuno ovladavanje mislima. Vladanje je mislima, me�utim, mogu�e samo za onoga tko posjeduje potpunu kontrolu nad svojim tijelom. Potpuno ovladavanje vlastitim tijelom predstavlja, dakle, prvi korak na putu Yoge. Tijelo mora biti posve razvijeno i odgojeno, što se može posti�i samo posredstvom cijelog niza vježbi što se nazivaju Hatha Yoga. Hatha Yoga je metoda �ijom se primjenom može ostvariti vladanje vlastitim tijelom. Pritom valja naglasiti kako prvi korak ka postizavanju toga cilja predstavlja pravilno disanje. Nakon toga, prelazi se na niz „asana" (stavova ili položaja tijela) �iji je cilj usavršavanje pojedinih organa i njihovih funkcija. Rije� je o nauci koja je u sebi potpuna i dovršena. U najjednostavnijem ishodu pomaže stvaranju zdravoga tijela koje i samo doprinosi postizavanju zdravoga duha. Nikakvih skrivenih tajni nema; Hatha Yoga može se vježbati i na Istoku i na Zapadu, bez obzira na društveni položaj, uvjerenje i svjetonazor. Potrebna je samo želja za posjedovanjem zdravog tijela, dok je za ispunjenje ove želje potrebna spremnost na stanovite napore. Yoga je misti�na samo utoliko što su se njome u našoj drevnoj domovini od pamtivijeka bavili, izme�u ostalih, i misti�ari. U svojoj je prakti�noj primjeni, me�utim, Yoga podjednako tako suvremena nauka kao i svako drugo u�enje o tjelesnom odgoju. Radujem se ovoj knjizi jer �e pridonijeti odagnavanju mnogih pogrešnih pojmova što su dosada postojali o Yogi i njezinoj primjeni. Svakako �e biti korisna svima onima koji �e imati dovoljno strpljenja da je prou�e. Raduje me i �injenica što ovu knjigu objavljuju osobe koje su za to mjerodavne. Mnogo su godina posvetile ovome radu, te time u Madžarskoj postigle uspjeh dostojan pažnje. U Madžarskoj je, naime, objavljena sli�na knjiga koja je naišla na ogroman uspjeh. Uvjeren sam da �e ova knjiga i u Švicarskoj nai�i na brojnu �itateljsku publiku; neka zdravi narod Švicarske i nadalje usavršava svoje zdravlje. PREDGOVOR AUTORA Potaknut nekim unutrašnjim nagonom, kojem se nisam mogao oduprijeti, napustio sam Indiju i dospio u Europu. Postupio sam nalik oru�u u rukama sudbine i poput posude u koju se ulijeva voda, primio sve što mi je darivala. Nisam se mogao uspokojiti sve dok nisam našao odgovor na svoje najve�e i jedino pitanje -�ovjek, jer sada sam uvjeren: Man, thou art thy secret alone!

2

Who can open thy gates but thee? And none to enter in but thee1! �ovjek je tajanstveno �udo koje se kre�e izme�u smrtonosnih �initelja prostora i vremena. �injenica da su mu dani izbrojani zahtijeva od njega da se trgne iz sanjive u�malosti spozna stvarala�ku snagu svoga vlastitoga bi�a i neograni�enost svoje suštine. U dubini svoga srca �ovjek osje�a osvit uzvišene sre�e u svoj njezinoj blistavoj slavi i besmrtnom veli�anstvu, te se budi na kliktaj spoznaje kako njegova istinska priroda nije ništa drugo nego �ista sre�a. Prate�i ovaj unutrašnji glas, odlu�io sam zapisati sve što sam vidio i nau�io u nadi da �e moja iskustva poslužiti kao koristan vodi� svima koji su se posvetili istom traganju. Nije mi namjera zastupati orijentalizam ili bilo koji kult. Istinska i trajna sre�a, me�utim, može se posti�i samo zdravim tijelom. Potaknut takvim razlogom, na ovome mjestu ne navodim davno ustanovljena pravila i propise koji su od koristi u postizavanju uspjeha. Izloženi su na na�in koji odgovara potrebama onih ljudi na Zapadu koji su od svoje, �esto slijepe i besciljne preza-poslenosti, voljni odvojiti nekoliko minuta dnevno, te ih posvetiti svojem vlastitom razvoju. Borba je za zdravlje teška i zahtjevna, a pobjednik mora ovladati i duhom i tijelom. Tajne �ekaju na svoje razotkri�e kao i ova tajna o �ovjeku koja, nalik pupoljku što se razvija u cvijet, rješava i veli�anstvenost �ovjekova istinskog bi�a, te tako postaje o�iglednom. Za to je, me�utim, potrebno vrijeme i strpljivo nastojanje. Nalik vrataru, �ovjek može prona�i svoj put do uspješnog samoostvarenja samo uz uvjet da su mu i tijelo i duh odgojeni u skladu s pokoravanjem nalozima neograni�enog uma što u njemu po�iva. S razvojem mozga, koji nalikuje rastvaranju nježnih latica, kao i s razvojem tijela koji stremi tjelesnom savršenstvu, istinska �ovjekova suština dolazi do izraza u obliku besprijekornog zdravlja, spoznaje i znanja. Budite svjesni kao potpuna cjelina i posti�i �ete ovaj cilj. Suvremenom je svijetu zdravlje potrebnije od svega što bogatstvo može pružiti. Spre�avanje uzroka bolesti i patnji podjednako je tako uzvišen zadatak kao što je to i mogu�nost ozdravljenja za kojim milijuni ljudi tako o�ajni�ki žude. Zapo�nite stoga s odlukom da ne�ete podnositi nikakve negativne utjecaje - mentalne ili tjelesne - jer bolest je nedostatak pozitivne životne snage, praznina u konstituciji koja može završiti kolapsom cijelog organizma. Drevna je nauka o Yogi potpuna i to�na jer ukazuje na mudre i razborite korake koje valja poduzeti kako bi se postiglo tjelesno i duhovno savršenstvo. U ovom mi je radu predano i nesebi�no pomagala Elisabeth Haich koja nije samo moja kolegica u našoj školi Yoge, ve� je i osoba koja mi je pomogla pri tuma�enju pravih potreba Zapada. Ovu smo knjigu napisali zajedno na osnovi iskustava, ste�enih tijekom niza godina marljivoga rada i bogate žetve ohrabruju�ih rezultata. Ove su stranice namijenjene onima koji nemaju mogu�nosti za redovnim poha�anjem neke škole Yoge ili „ašrama" i koji nisu sre�e da nai�u na osobnog u�itelja. Iskreno se nadamo da �e ova knjiga svakom marljivom istraživa�u omogu�iti samostalno vježbanje i sigurno kora�anje svjesnom putanjom Hatha Yoge. To see, open then thine eyes, And behold below the veil of blindness, that mortal flesh covereth ... MAN the DIVINE? Selvarajan Yesudian PRVI DIO UVOD U HATHA YOGU 1. ISTINITA PRI�A O BOLESNOM DJE�AKU Jednom je u sun�anoj Indiji, u gradu Madrasu živio mršav i boležljiv dje�ak. Do svoje petnaeste godine bolovao je od gotovo svake bolesti - šarlaha, dizenterije, tifusa, kolere i drugih zaraznih bolesti što su tako �este u tropskim predjelima. Bilo je gotovo pravo �udo sto je ostao na životu. Preživio je, doduše, ali u kakvom jadnom stanju! Bio je sama kost i koža, si�ušno mu je lice poblijedilo. o�i bijahu upale i svenule, a grudi uske i ravne. Pa ipak, taj dje�ak nikada nije živio u bijedi. Otac mu bijaše ugledan i bogat lije�nik kojeg su bolesnici naprosto opsjedali u beskrajnom ni/u. Majka mu bijaše najmilija i najnježnija žena na svijetu. Ali, i u/a sve to. ta kuca u Madrasu, sa svojim prostranim i sjenovi-tim dvorištem, ni jednoga dana nije znala /a sre�u. Neprestana briga i tuga bijahu usud nje/inih stanovnika. Brižno �uvani i raznježeni dje�ak nalikovao je više sjenci negoli dje�aku. Njegov je otac nastojao na njegovu ozdravljenju svakim sredstvom mito je medicini bilo poznato, ali je dje�aka ipak teškom mukom uspijevao održati na životu. Jednoga je dana dje�ak pošao i u školu, te više nije mogao satima ležati u postelji kao ranije. Od toga je trenutka mogao živjeti kao i sva ostala djeca njegova uzrasta. Bio je, dakako, oslobo�en gimnastike, a u ku�i šti�en, kao i sve do tada, i od najmanjeg povjetarca. Kada je napunio �etrnaest godina, obolio je od upale plu�a, ali se, gotovo kao nekim �udom, uspio izvu�i i iz te bolesti. Beskrajne su brige i patnje iznova po�ele. Nakon pola godine iznova se dobro osje�ao, ali je od prehlada obolijevao i na

3

najmanji dašak vjetra. Teško bi se rije�ima moglo opisati u kolikoj je mjeri jadni dje�ak zavidio svojim bezbrižnim školskim prijateljima na njihovu dobru zdravlju. Na satima gimnastike u engleskoj gimnaziji povla�io bi se u kut dvorišta odakle je nesretna srca promatrao živahne kretnje svojih vršnjaka. Na kraju sata nastavljao bi stajati u dvorištu i �im bi utvrdio da ga nitko ne promatra, stao bi tr�ati i skakati posvuda unaokolo i razmahivati rukama onako kako je to druge vidio da �ine. U petnaestoj se godini osje�ao nešto bolje. Od prehlada nije pobolijevao tako �esto, ali neredovite i tajno vršene gimnasti�ke vježbe izazivale su stalnu glavobolju i lupanje srca. Unato� tjelesnoj slabosti, njegov je poduzetni duh bio nesalomljiv. Cesto je odlazio od ku�e, lutaju�i šumama i poljima u potrazi za obitavalištima vogina, tzv. ašramima, na udaljenim brdima. Svi su napori, me�utim, bili uzaludni, te se tako zadovoljavao promatranjem putuju�ih fakira koji su uz put prikazivali svoje vještine. Fakire je malo cijenio, ali spram vogina osje�ao je štovanje i divljenje. Zahvaljuju�i uro�enom nagonu, neizmjerno ga je privla�ila misti�ka nauka drevne Indije. Svaku knjigu koju je o toj temi mogao prona�i u o�evoj biblioteci, pomno je pro�itao. Poznavao je i divio se teoriji psiholoških nauka: u�enjima Radža yoge, Džnana yoge i Karma yoge koje razotkrivaju veli�anstvene duhovne visine, a svojim u�enicima daruju zadovoljstvo, samopouzdanje i snagu duha. U biblioteci je naišao i na mnoge knjige o Hatha yogi što su pou�avale o tajanstvenim pravilima koja su bila jednostavna, iako stara tisu�ama godina, a bila su posve�ena tjelesnom blagostanju, snazi i zdravlju. Lako se dade zamisliti ushit djeteta tako slabašnog tijela. Gotovo u jednom dahu, od ranog poslijepodneva do kasno u no� i iznova sve do zore, upio je u sebe sav sadržaj novootkrivenih knjiga. Kliktao je od radosti pro�itavši sve o „asanama", stavovima i položajima tijela u Hatha yogi, te vježbama disanja što donose snagu i zdravlje. Odmah bi se uspravio u postelji, prekriživši noge na na�in koji je opisan u prvoj vježbi. Zatim je pokušavao to�no ponoviti, jedan za drugim, sve važnije stavove i položaje tako da je umalo iš�ašio noge. U me�uvremenu, saznavši kako je duboko disanje od iznimne važnosti u �ovjekovu životu, pokušao je provoditi vježbe disanja „pranajama". Ispunivši udahom svoja slaba plu�a, zadržavao je dah sve dok mu plu�a ne bi gotovo pucala od napora. Potom bi dubio na glavi i savijao ruke i noge sve dok naposljetku ne bi pao iz postelje, dobro udarivši glavu i cijelu ku�u probudivši iz duboka sna. Nakon dugih sati, provedenih u takvom prenapre-zanju, njegova su prenadražena plu�a gotovo pucala. Narednog se dana osje�ao slabo i jadno; bolio ga je svaki zglob. Nakon takvog iscrpljuju�eg napora tijekom cijelih tjedan dana, odgurnuo je od sebe sve knjige, gorko pla�u�i. Pomisao o tome, da je �ak i ova posljednja mogu�nost ozdravljenja i domaganja tjelesne snage tako neslavno propala, u�inila ga je posvema neutješnim. Izgubio je svaku nadu, misle�i kako nikada ne�e biti zdrav, nikada se ne�e mo�i slobodno igrati i pohrvati sa svojim prijateljima... nikada ne�e mo�i uživati u sre�i što je sa sobom donosi zdrava i bezbrižna mladost. Od tog se dana posve zatvorio u sebe i postao vrlo šutljiv. Prezirao je tijelo i sve tjelesno, te pažnju posve�ivao samo stvarima uma i duha. Samo u�enje i dugo �itanje nije ga, me�utim, moglo zadovoljiti. Pažnju su mu sve više i više stali privla�iti tako teški i zamršeni problemi da ih njegov uzrast nije mogao savladati. Jedne se sparne jesenje ve�eri iznova otputio od ku�e. U nekom mango šumarku, nekoliko kilometara od grada, naišao je - naposljetku - na u�itelja Hatha voge za kojim je tako dugo vremena tragao! Yogin je bio okružen skupinom mladih ljudi koji su pomno slušali njegovo izlaganje. Za sve vrijeme, koliko je trajalo predavanje, dje�ak je ostao sakriven u svome tajnom skrovištu, te cijeli skup promatrao iz daljine. Zapazio je kako su u mladi�a stasita tijela izvanredno razvijenih miši�a, te kako vježbaju neke neobi�ne vježbe. Zapazio je i kako svi blistaju od zdravlja. U trenutku kada se skup razdvojio na razne strane, dje�ak je naposljetku pristupio u�itelju, skromno ga zamolivši neka ga primi za u�enika. Dva mjeseca kasnije madraski je lije�nik jedva prepoznao svoga sina. Dje�ak je sada kora�ao uspravno kao strijela, grudi su mu se pove�ale, a ramena svakim danom postajala sve šira. Nakon godinu dana grudi su mu se proširile za cijelih I cm, dok su se ruke i noge gotovo udvostru�ile u obimu. U školi je, preko no�i, postao najokretniji i najspretniji na satima gimnastike na kojima dotada nikada nije vježbao! Kada je napunio dvadeset godina, nakon o�eve smrti, iznova se otputio u udaljeni grad kako bi posjetio svoga u�itelja kojem je dugovao ne samo zdravlje i snagu, ve� i sam život. Svojem je u�itelju povjerio kako je duboko u dnu srca osjetio neki unutrašnji poriv koji ga je nagnao da krene na dug put u Europu. Nakon dirljivog oproštaja, u�itelj mu re�e: „Kreni, moj mladicu, i upoznaj Zapad. Usporedi ljude i obi�aje Zapada sa ljudima i navikama Istoka i razmotri ra�vište na kojem se ta dva puta spajaju. Od ljudi na Zapadu nau�i u �emu su napredniji od nas, te ih upoznaj sa svim onim stvarima u kojima je Istok ve� postigao taj cilj. Kreni i tijekom života, koliko više možeš, doprinosi sjedinjenju tih dvaju puteva. Na Zapadu �eš uvidjeti kako nauka o Hatha vogi nije samo put ka stjecanju i održavanju zdravlja, ve� i jedina metoda tjelesne kulture na svijetu koja je utemeljena na uskoj vezi tijela i duha, tjelesnog i psihi�kog. Iako je rije� o nauci koja je posve�ena izgra�ivanju tijela, utemeljena je podjednako i na umnim i duhovnim snagama." Mladi� je sjajnim o�ima pogledao svoga u�itelja, te se duboko naklonio, sklopivši ruke. - „U�itelju, ve� sam odavna znao tajni nauk u svim svojim pokušajima da izgradim svoje tijelo. Kada sam pažnju usmjeravao na razne dijelove tijela... mišice, živ�ane centre, zapazio sam kako su se u meni razvile

4

psihi�ke snage koje su mi dotada bile posve nepoznate i u to u tolikoj mjeri da sam u potpunosti postao gospodarem vlastitoga tijela, dok se snaga moje volje istovremeno sve više uve�avala. Vratio si me u život: od boležljivog dje�aka tako slabog i krhkog zdravlja u�inio si atletu. Izvukao si me iz tjelesne oronulosti i vratio me samome sebi! Obe�ajem ti..." „Ništa ne obe�avaj, dragi mladi�u!... Na Zapadu vlada uznemirenost i previranje, te se �ini da ondje ima malo vremena za bavljenje Istokom. Ali, kreni i izvrši svoju dužnost. Onaj tko sije, rijetko kad i žanje. Uspiješ li yogu tijela prenijeti makar i nekolicini prijatelja, prema svojoj bra�i sa Zapada izvršit �eš svoju dužnost. U svakom slu�aju, ovo �e u�enje slijediti samo oni �iji je um slobodan, a misaoni svijet otvoren za nadahnutiji i uzvišeniji život... Zapamti, tvoja je najsvetija dužnost da se vratiš u domovinu istog trenutka kada primiš moju poruku koju �u ti uputiti preko mora... bit �e to znak da te k sebi zove tvoja rodna gruda... Kreni sad, mladi�u, i neka te sre�a prati!..." Eto, tako sam dospio u Europu... 2. ŠTO JE HATHA YOGA Najve�e je �udo na zemlji �ovjek. Njegovo tijelo, što se sastoji od kostiju, mesa i krvi, skriva tajne koje je tisu�ama godina nastojao otkriti u potrazi za rješenjem velike zagonetke, tajanstvene misterije, zagonetne stinge. Ovu tajnu, koja se naziva �ovjekom, mnogi su pokušavali riješiti, ali tek nekolicina uspjela je nagna ti sfingu da naposljetku progovori. Samo oni najuporniji, koji su neumorno i ne sustaju�i sve dublje i dublje pronicali u svoje JA, uspjeli su naposljetku shvatiti najve�u tajnu što postoji: sebe same. U Indiji su tajne ljudske psihe istraživane od pradavnih vremena, te su cijele svoje živote mnogi posve�ivali samo jednom cilju: otkrivanju zagonetke što se sastoji u pitanju, što je �ovjek - i kakva je njegova sudbina na ovoj zemlji? Takvi su se istraživa�i povukli od vreve ovoga svijeta, te sve svoje misli i želje usredoto�ili na samo jedno pitanje: tko sam JA? Neumorna upornost, kojom su se odlikovali, nesalomljiva izdržljivost i žudnja kojom su tragali za istinom urodila je naposljetku obilnim plodom: um im postade prosvijetljen i pred njime se rasprostrla cijela tajna POSTOJANJA. Shvatili su zagonetku života. Mogli su vidjeti najdublje i najskrivenije uzroke, a pred sobom otvoren PIT koji ih je vodio dalje od patnje, ka slobodi, sre�i i zadovoljstvu ... Znali su kako ovakvo stanje može posti�i svako ljudsko bi�e, te budu�i da su postali prosvijetljeni, i drugima su stali ukazivati na put izbavljenja i oslobo�enja, ponukani dubokom su�uti spram �ovje�anstva što svoj život provodi u patnjama. Razli�iti su putovi što vode na vrhunce. Mnogi �e se odlu�iti za udobnu, laku i krivudavu stazu uzbrdo jer im tjelesni ustroj nije prilago�en za strmi put u visine. Drugi �e krenuti pre�icom, uspmjuci se pod strmijim kutom. I, naposljetku, ima i onih koji �e odabrati najkra�i put, penju�i se oštrim stijenjom kako bi što brže dostigli svoj cilj. Nalik ovakvom odabiranju putova uzbrdo, i do velikog se unutrašnjeg cilja može do�i razli�itim putovima, ve� u skladu s psihi�kim i tjelesnim sposobnostima. Veliki su u�itelji izradili nekoliko sustava kako bi svakome omogu�ili da postigne svoj cilj na na�in na koji ga je sebi postavio. Ovi sustavi uvelike skra�uju put, te oni, koji se odlu�e primijeniti ih, brže i lakše dolaze do postavljenog cilja. Svim je ovim sustavima zajedni�ko ime - yoga. Veliki u�itelji i poznavatelji, koji su svoj cilj postigli napreduju�i putem yoge, nazivaju se yogini. Razni sustavi yoge razlikuju se samo po svome po�etku. Njihova suština i svrha uvijek je ista: dostizanje savršenstva samospoznaje. Ovaj se cilj, me�utim, može posti�i samo putem bezuvjetne samodiscipline. Pojedini nas sustavi voge stoga prvo podu�avaju vladanju samim sobom. Postoje i takvi sustavi yoge koji zapo�inju s ovladavanjem aktivnosti uma; postoje i sustavi koji zapo�inju s vladanjem osje�ajima, kao i oni koji za polaznu to�ku uzimaju tijelo, itd, ve� u skladu s prirodnim sklonostima i sposobnostima samoga u�enika. U skladu s razli�itim putovima kojima se može napredovati, pojedine yoge imaju i razli�ito nazive. Svakako je preporu�ljivo zapo�eti s onim sustavom yoge koja omogu�uje vladanje vlastitim tijelom, sto je put savršenstva zdravlja, a naziva se - HATHA YOGA. Naziv Hatha yoge potje�e od temeljne istine na kojoj se ovaj sustav zasniva. Život našeg tijela po�iva na pozitivnim i negativnim strujanjima. Kada su ova strujanja uravnotežena, tada uživamo u savršenstvu zdravlja. Na drevnom je jeziku Istoka pozitivno strujanje izraženo slogom „Ha", što zna�i „SUNCE". Negativno se strujanje naziva ,,TH A", što zna�i „MJESEC". Sama rije� YOGA ima dvostruko zna�enje. S jedne strane, ozna�ava „spajanje", dok joj je drugo zna�enje „jaram". U tom smislu „HATHA YOGA" ozna�ava besprijekorno poznavanje ovih dviju energija, pozitivne energije Sunca i negativne energije Mjeseca, kao i njihovo stapanje u savršenom skladu i posvemašnjoj rav-noteži. Naposljetku, rije� upu�uje i na sposobnost posvemašnjog vladanja ovim energijama, tj. njihovo „ujarmljivanje" u spone našeg vlastitog ,,JA". Ovaj je sustav jedinstven u cijelom svijetu jer se njime svjesno usavršava tijelo, ispravlja svaki tjelesni poreme�aj, a tijelo ispunja obilnom životnom snagom. Hatha yoga nas uz to vra�a prirodi, upoznaje s iscjeljuju�im snagama što po�ivaju u bilju, drve�u i korijenju, podu�ava nas snagama našeg vlastitog tijela i silama koje u njemu djeluju, te nas naposljetku vodi trajnom skladu tijela i psihe. Tijelo reagira na najmanji impuls što mu ga upu�uje psiha, dok na stanje psihe, u obrnutom smjeru, snažno utje�e

5

stanje tijela. Hatha yoga koristi ovaj me�usobni odnos, te se tako i tijelo i psiha održavaju u posvemašnjom zdravlju. Put, koji valja slijediti, sastoji se u osvještonju vlastitog tijela i svih njegovih funkcija. �ak i simpati�ni živ�ani sustav i svi organi �iji rad obi�no ne ovisi o svijesti, mogu se pot�miti �ovjekovoj volji. Neprocjenjiva je vrijednost takvog svjesnog upliva u mogu�nosti spre�avanja svakog poreme�aja, kao i u poštedivanju tijela bolesti koje potje�u od funkcionalnih uzroka. Na primjer, u mojoj je mo�i kontrola rada srca i spre�avanje njegova lupanja koje može nastati zbog nekog vanjskog podražaja kao što su strah, nenadane loše vijesti ili iznenadna radost. Na taj se na�in srce može zaštititi od proširenja, degeneracije sr�anog mišica i drugih bolesti. Ili, ako sam u mo�i kontrolirati lu�enje žlijezda, u mo�i sam i vladati radom gotovo svih organa vlastitog tijela, te na taj na�in u potpunosti regulirati svoje tjelesno stanje. Hatha vogin, koji je dostigao najviši stupanj, nad svojim tijelom posjeduje potpunu i apsolutnu kontrolu. Po svojoj volji može regulirati rad srca, probavnih organa, kao i rad bilo kojeg drugog organa u svom tijelu. Brojni putnici sa Zapada, koji su za svojeg boravka u Indiji, nakon velikih poteško�a, ipak imali sre�u sresti pravog Hatha vogina, posvjedo�ili su �injenicu kako vogini od 80 ili 90 godina odaju dojam kao da im je 30 ili 40 godina, kao i to da - u skladu sa zapadnim mjerilima - žive do nezamislivo duboke starosti jer prema vlastitoj volji svoje tijelo mogu obnavljati novim životnim snagama. Samo produžavanje života nije cilj yogina. Hatha yoga nije samoj sebi cilj, ve� je priprema za višu, duhovnu yogu. U bolesnom je tijelu vrlo teško razviti samosvijest, a um uzdi�i na višu razinu. Upravo zbog tog razloga prvenstveni je zadatak upoznavanje sila koje djeluju u vlastitom tijelu kako bi se kasnije mogle korisno upotrijebiti i njima ovladati. Tijelo više ne�e predstavljati prepreku našem usponu ka višem umnom i duhovnom razvoju. Neki se zadovoljavaju stjecanjem opsjenarskih sposobnosti kojima se izvode takvi postupci što se nazivaju �udima. Takvi se na pola puta ka cilju naprosto nasu�u i više i dalje ne mogu napredovati. Cilj, kojem nam valja težiti, može biti samo oslobo�enje uma diktata tijela. Zato cilj nemojmo zamijeniti sredstvom. Istinsko poznavanje vlastitog tijela i njegovih skrivenih mo�i, tek je sredstvo na putu ka postizavanju cilja. Pravi Hatha yogin stoga nikada ne�e prikazivati svoje znanje i sposobnosti kako bi zadovoljio ne�iju puku znatiželju. Onaj tko bi tako postupio ne bi bio pravi Hatha yogin. Pravi Hatha vogin svoje sposobnosti koristi samo onda kada njihovom upotrebom može pomo�i drugima. Moj u�itelj, na primjer, svojim u�enicima nikada nije rekao kakvim sve mo�ima raspolaže. Jednom je sjedio u svojoj maloj kolibi u dubini šume, dok smo mi, njegovi u�enici, na proplanku ispred kolibe bili zabavljeni živahnim razgovorom. Odjednom se pojavi mungos iz obližnjeg šumarka. Polumrtvo, bijedno malo stvorenje vuklo se zemljom i, došavši nam u neposrednu blizinu, opazili smo da ga je ugrizla zmija. Nagon ga je vodio prema kolibi našeg u�itelja. S mukom se uspio dovu�i do vrata kolibe gdje se i zaustavio u samrtni�koj borbi. U�itelj položi desnu ruku na životinjicu i zapadne u stanje transa. Izvjesno je vrijeme bio u tom stanju. Iznenada mungos zadrhti, strese se i pobjegne, zdrav i osnažen. U tom smo se trenutku osvjedo�ili o mo�ima kojima raspolaže naš u�itelj. U posljednje je vrijeme zapadna medicina s dužnom ozbiljnoš�u posvetila pažnju Hatha yogi. Poznavatelji tajni Hatha yoge tj. vo�ini, medicini pružaju dragocjeno znanje za unapre�enje njezinih potreba i ciljeva. Viši je stupanj Hatha yoge u tolikoj mjeri zanimljiv i koristan da je s njime vrijedno upoznati se i posvetiti mu dužnu pažnju. �ak su i najve�i u�itelji svoje u�enje morali zapo�eti s ovim stupnjem jer, bez abecede nema ni �itanja. Prvi nas stupanj Hatha yoge podu�ava umjetnosti stjecanja i održavanja zdravlja! Prvi je i osnovni zadatak upoznavanje vlastitoga tijela, ali ne teorijskim pristupom, kao kada je rije� o prou�avanju anatomije. Anatomija nas pou�ava sto sve postoji u ljudskom tijelu i gdje se nalazi. Stvarno poznavanje tijela zna�i nešto sasvim drugo: pod pretpostavkom, na primjer, da znam gdje se nalazi srce, svojom sviješ�u mogu sic i u svoje srce, mogu osjetiti njegov oblik, klijetke, pretklijetke i zaliske - i sve to tako jasno i sigurno da se to stanje možda ponajbolje može izraziti narednim rije�ima: ,,Ia sam - moje srce." Isto to moram biti u stanju u�initi i sa želucem, crijevima, jetrom, bubrezima, kao i svakim drugim djeli�em svoga tijela. Tko nije nikada izveo nijednu vježbu yoge, do ovog stupnja u najboljem slu�aju može po/na vati nepce i unutrašnjost usne šupljine. Tko želi postati istinski Hatha vogin, mora vježbati tako dugo dok svoju svijest ne bude u stanju usmjeriti na najmanji djeli� tijela. Kada se dostigne ovaj stupanj, naredni se korak sastoji u upu�ivanju svijesti, sjedinjene sa snagom volje, do najsi�ušnijih �estica tijela. Vratimo se prethodnom primjeru: nije više dovoljno samo sviješ�u prodrijeti u srce, valja ga pot�initi vlastitoj volji. Moje se srce- mora pot�initi mojoj volji tako da u svakom trenutku krv može pumpati brže ili sporije, onako kake) sam smatram potrebnim. To je nemogu�e, re�i �ete! Baš kao što svatko može po svojoj volji nau�iti pokretati jezik, prste ili mnoge druge dijelove tijela, tako sustavnim vježbanjem svatko može nau�iti upravljati svakim dijelom svoga tijela. �ak i u obi�nih ljudi postoje velike razlike u stupnju svjesnosti vlastitog tijela. Postoje i razlike s obzirom na zanimanje. Prsti su jednog pijaniste mnogo svjesniji i neovismji od prstiju osobe koja nikada nije svirala glasovir. Zašto? Zato što je pijanist upornim vježbanjem svoje prste u�inio svjesnijima. I u�enik Hatha voge vježba neprestance, iz dana u dan, iz godine u godinu, strpljivo i ustrajno. Vježba kako bi svoju svijest mogao uputiti u svaki dio tijela. Vrijedi li to truda? Vrijedi! Rezultat je vrijedan divljenja. Yogin otkriva skrivene snage u sebi samome, te njima postepeno u�i

6

vladati. Spoznaja kako postoje dva životna strujanja, što djeluju u njegovu tijelu, te posvemašnja ravnoteža ovih dviju sila ozna�ava i savršenstvo zdravlja. Sa širenjem svijesti u�enik dolazi i do spoznaje kako je sve, što živi u vremenu i prostoru, živo zato što u sebi nosi polaritet i ritam. Yogin po�inje uvi�ati tajne stvaranja. U trenutku kada u potpunosti napusti stvarala�ki princip, te se rastvori na dva dijela, po�inje stvaranje negativnog i pozitivnog pola ili polariteta. Izme�u njih nastaje pulsiraju�a veza, rada se ritam, te se zapo�inje javljati Život. �ak i u kristala možemo otkriti postojanje pozitivnog i negativnog pola, a susre�emo ih i na svim drugim stupnjevima manifestacije života. Polariteti ritam pridaju život cijelom univerzumu. Kretanje neizmjernih nebeskih tijela u beskrajnom i nesagledivom svemiru, sa svim njegovim planetima i satelitima - uklju�uju�i i sun�eve pjege - pulsiraju�i rad srca s\ ih živih bi�a, kao i disanje i samo postojanje, sve se to odigrava u stanovitom ritmu koji potje�e i/ polariteta. Pozitivna i negativna strujanja smjenjuju se u odre�enom ritmu, stvaraju�i pritom po/itivna i negativna stanja u potpunoj ravnoteži. U indijskoj mitologiji, ritam koji djeluje cijelim svemirom simbolizira figura boga Sive u plesu. Igra je oblik izražavanja ritma. I planeta Zemlja ima dva pola, te i mi, djeca njezine prirode, u sebi nosimo polaritet u obliku negativnog i pozitivnog pola. Pozitivni pol nalazi se na vrhu glave, na mjestu na kojem kosa oblikuje spiralu. Ta se to�ka vrlo jednostavno pronalazi na glavi djeteta. Negativni pol nalazi se na najnižem kralješku. Izme�u ova dva pola postoji strujanje krajnje visoke u�estalosti i kratke valne dužine. Taj napon je Život! Nosilac života je stup kralješnice. Kada Život postane svjestan samoga sebe, i to stanje svijesti razumom vrati u svoje vlastito la, takvo se stanje naziva Samosvijest. Naše Ja djeluje u tijelu, te posredstvom živ�anog sustava zra�i samo sebe ili Život u svaki djeli� tijela, ispunjavaju�i ga besprijekornom ravnotežom i skladom. \:a taj je na�in funkcioniranje tijela pravilno i zdravo. C ovjek u sebi nosi osobine svoga vlastitoga bi�a kiije predaju pozitivnu snagu, te, istovremeno, primaju negativne impulse i pružaju svrsishodni otpor. Unutar li�nosti, koja je izatkana u suprotnostima, �ovjek mora održati potpunu ravnotežu kako bi suprotnosti objedinio, me�usobno ih dopunio i u sebi izmirio. Tek tada i samo tada �ovjek može biti savršen. Tek je u tom trenutku potpun i zdrav, te sposoban izvršiti sve svoje zadatke u životu, nalik komplementarnim bojama što se dopu-njuju u sun�evoj svjetlosti: crveno i zeleno - ljubi�asto i žuto - plavo i narandžasto. Ove su boje prave suprotnosti i skladaju se upravo iz tog razloga. Rezultat njihovog jedinstva je savršenstvo. Zakoni duha i tijela nalaze se u istoj neposrednoj suprotnosti. Zakon duha je nesebi�nost, dok je zakon tijela sebi�nost. �ovjek, me�utim, ove dvije suprotnosti mora nau�iti objediniti u posvemašnjem skladu i unutrašnjem o�itovanju. Ovu su istinu pou�avali filozofi i veliki u�itelji cijeloga svijeta jer su poznavali zakon bivstvovanja: napon izme�u negativnog i pozitivnog pola. Svijest prosje�nog �ovjeka još je uvijek na vrlo niskom stupnju razvoja. Zra�enje je životnog strujanja u njegovu tijelu u vrlo maloj mjeri svjesno; u ve�ini je slu�ajeva nesvjesno i automatsko. Tijelo �ovjeka na nižem stupnju svjesnosti ni izdaleka nije u tolikoj mjeri prožeto životom kao u �ovjeka na višem stupnju razvoja. Takav �ovjek ima više moždanih stanica, živ�ani sustav je neusporedivo guš�e izatkan, drugim rije�ima, svjesniji je, prožetiji životom, a uslijed svega toga njegovo je tijelo daleko voljniji i podatniji instrument njegovog JA. Tjelesni pokreti samosvjesne osobe, sa tijelom koje je potpuno prožeto životom, razlikuju se od pokreta osobe na nižem stupnju razvoja svijesti. Pokrete svjesnije osobe karakteriziramo kao „ljupke", ..prolinjene" i „skladne", dok „nezgrapnim" i „nespretnim" nazivamo onoga u �ijem tijelu o�itovanje života stoji na nižem stupnju razvoja. Nešto lijepo i skladno uvijek �emo prona�i ondje gdje se život zrelije razvio i gdje prepoznajemo i nalazimo sveobuhvatno bi�e, naše vlastito JA! ledina sre�a koja se može na�i je pronalaženje samoga sebe! To je ono ja �ime tragamo u svakoj radosti i svakom osje�anju sre�e. Ako se naše JA nalazi u takvom stanju, ako spokojno po�iva u sebi samome, tada postoji i potpuna ravnoteža u životnim silama kojima zra�imo). U takvom su stanju i naša psiha i naše tijelo potpuno zdravi. L osoba na nižem stupnju razvoja ravnoteža se vrlo lako može narušiti uslijed neznanja ili kao posljedica nedovoljne samosvijesti. Takve osobe ,.iskliznu" iz svoga JA jer je nesvjesni dio njihova bi�a ve�i od svjesnog, te stoga s njime u nesrazmjeru. Ovakvo se narušavanje ravnoteže odražava i u na�inu mišljenja i u duhovnom životu. Posljedica takvog stanja je narušena ravnoteža pozitivnih i negativnih strujanja. Ako postoji savršenstvo ravnoteže dviju životnih energija kojima zra�imo, tada nastaje stanje koje nazivamo boleš�u. Osnovni je preduvjet zdravlja, dakle, postepeno pove�avanje samosvijesti i njezino uvo�enje u sve dijelove tijela. Na taj na�in možemo izbje�i narušavanje reda, te time sprije�iti pojavu bolesti. Ako je bolest vec nastupila, tada �emo svjesno i namjerno iznova uspostaviti stanje reda i ravnoteže. Takvoj nas istini pou�ava nauka i umjetnost što je poznata pod imenom - HATHA VO�A. 3. SVAKA BOLEST IMA MENTALNE UZROKE

7

Naše istinsko bi�e je u svojoj suštini sjajno, savršeno i �isto. �injenica njegove ovisnosti o vremenu i tvari ograni�ila mu je samosvijest, te su bili potrebni milijuni godina razvoja kako bi tijelo i/nova postalo samosvjesno. �ak ni danas taj razvoj nije završen jer je samosvijest prosje�nog �ovjeka daleko od svog pravog proširenja i sjedinjenja s istinskom, uzvišenom suštinom. �ovje�anstvo, nalik velikom tijelu, kro�ilo je ovim putem razvoja, te u tom smislu svako povijesno razdoblje pokazuje izvjestan stu-panj napretka. L'vijek, me�utim, postoje i pojedinci koji se nalaze ispod prosje�ne razine razvoja, kao i oni koji stoje ponad. Ne postoje niti dva �ovjeka �iji bi stupanj svjesnosti bio potpuno identi�an. Samo oni, koji su dostigli savršenstvo, mogu biti jednaki; samo oni �ija je samosvijest dostigla svoju punu mjeru razvoja i sjedinila se s njihovim istinskim bi�em. Samo takve osobe misle na posve identi�an na�in. I one, me�utim, u sebi nose pe�at svog osobnog tiltera, svoi; tijela. Samo su u biti, u psihi, identi�ni. Mnogobrojni doga�aji tijekom života, neizmjerno ispreplitanje ljudskih sudbina uzrokuju i razli�ita iskustva i utjecaje. U skladu s time razvija se i ljudska samosvijest na razli�ite na�ine. Ta iskustva i dojmovi u jedne osobe snažnije djeluju na razvoj samosvijesti upravo u onom dijelu u kojem u druge osobe doprinose njezinu opadanju. Mogu�e je i da je u nekom smjeru razvoja prva od ove dvije osobe nazadovala, dok je druga postigla zna�ajan napredak. Beskrajne su varijacije u stupnju postignute svijesti uzrok �injenici postojanja mnoštva ljudi i mnoštva individualnosti. Naša istinska suština, vje�ni izvor Života, ravnomjerno zraci životnu energiju u tijelo u potpunoj ravnoteži i besprijekornom skladu. Ako je samosvijest jednog �ovjeka ravnomjerno razvijena u svakom smjeru - �ak i na nižem stupnju - tada ce životna energija ravnomjerno pritjecati u njegovo tijelo. Pozitivna i negativna strujanja funkcioniraju uravnoteženo i tijelo je zdravo. Stanje svijesti djeluje u �ovjeku nalik kakvom tilteru koji zra�enu životnu energiju raspodjeljuje u razne umne i živ�ane centre koje indijski vogini nazivaju �akrama. Kada svijest iz bilo kojeg razloga skrene sa puta ravnomjernog, uravnoteženog razvoja, bilo zbog jednostranog razvoja u jednom smjeru ili nazadovanja u nekom dru-gom smjeru, tada dolazi do poreme�aja i u strujanju životne energije, te nestaje i op�a uravnoteženost. Zra�enje �ovjekove, uzvišene suštine, me�utim, sa svojom savršenom i besprijekornom urav-noteženošcu uvijek stremi ispravljanju nepravilnosti, te ogromnom i nesavladivom snagom kr�i sebi put kroz nepravilno raspore�enu energiju. Ovakvo ispravljanje i borba za ponovno uspostavljanje ravnoteže stanje je koje nazivamo boleš�u. Zdravlje je za tijelo preduvjet održanja, kao što je i prirodno stanje. Životna snaga u �ovjeku ne djeluje samo posredstvom svjesne volje za životom, vec i u ovisnosti o njemu, kao podsvjesni nagon za životom, nagon za životom svoj izniz nalazi na dvostruki na�in: kao nagon za samoodržanjem i nagon za održanjem vrste. Oba nagona predstavljaju sna/ne, iskonske snage koje pokre�u svijet. Nagon za održanjem vrste osigurava kontinuitet u trenutku kada se tijelo, kao srodstvo o�itovanja, istroši; taj se nagon brine za obnavljanje posredstvom stvaranja potomstva. Nagon za samoodržanjem nastoji na održavanju života jedinke u sto je mogu�e dužem i nepovrijedenom stanju. Priroda bezuvjetno nastoji održati postoje�e zdravlje, te uz uvjet da se ne ogrjesujemo o njezine zakone, svoje zdravlje možemo nesmetano održavati sve do smrti. „Prirodi nikada nije bila namjera da se �ovjek od svoga tijela odvoji prije duboke starosti" - kaže �uveni Yogi Rama�araka - ,, i kada bi se svatko pridržavao zakona prirode po�evši od djetinjstva, umjesto što neprestance radi protiv njih, smrt uslijed bolesti u mladosti ili zreloj dobi bila bi podjednako tako rijetka kao i smrt nesretnim slu�ajem." Životna je sila u nama neprestance aktivna, ona osigurava ravnotežu, ispravlja nepravilnosti i održava naše zdravlje unato� �injenici što �ovjek bezobzirno narušava zlatna pravila zdravog života iz dana u dan. Nagon za samoodržanjem ima samo jodnu svrhu - i o tome ne može biti ni spora ni sumnje - on ho�e život pod svaku cijenu, on stremi za ŽIVOTOM I ZDRAVIJEM! Ovaj je nagon u tolikoj mjeri snažan da u trenucima opasnosti i najpokornijeg �ovjeka pretvara u divlju i pomahnitalu zvijer. U mnogo smo navrata �itali kako su se ljudi, na brodu koji tone, davili i gazili jedan drugoga kako bi ušli u �amac za spašavanje, dok su samo om visoko razvijenog duhovnog života, koji su vec postigli razinu nesebi�nosti, imali snage suzbiti nagon za samoodržanjem. Ova snažna sila neumorno u nama djeluje iz dana u dan kako bi nam sa�uvala zdravlje i ispravila pogreške koje neprestance �inimo. �esto nas �ak i na�ini bolesnima kako bismo nakon bolesti bili još zdraviji. L pokret stavlja veliki proces pro�iš�avanja kako bi nas organizam oslobodila otro\rnih otpadaka koji su se, uslijed naše nemarnosti, nataložili. Nagon samoodržanja životna sila stavlja u službu našega zdravlja. Glasoviti Yogi Kama�araka o njoj kaže: „Ona u nama djeluje neovisno o našoj volji, nalik igli na kompasu koja, bez obzira koliko se instrument pomicao od njegova prirodnog položaja, uvijek pokazuje smjer sjevera, smjer zdravlja." Uzalud je ne slušamo, uzalud se od nje odvra�amo, ona živi i neprestance djeluje u nama. Ista sila nježnu klicu izvla�i iz sjemenke i �esto je tjera kroz sloj zemlje koji je i do tisu�u puta tvrdi od nje kako bi nježni izdanak dospio do sun�eve svjetlosti. Ista sila nagoni mladu biljku da raste uvis, prema nebu, dok joj se korijenje širi u zemlju. Ako je našem tijelu nanijeta otvorena rana, životna �e je sila iscijeliti sa zapanjuju�om to�noš�u i savršenstvom koje �ovjek nikada ne�e dosti�i. Medicus curat, natura sanat", s pravom su govorili naši stari. Kirurg operira skalpelom, zasiva ranu i tako stvara preduvjete ozdravljenja. Sve se drugo prepušta prirodi. Ako �ovjek slomi nogu, lije�nik mu namješta kosti, dok sam proces izlje�enja osigurava životna sila. Ako svoju punu snagu djelovanja ne može razviti u našem interesu, još je uvijek daleko od toga da posve napusti borbu. Naprotiv, prilago�uje se okol-

8

nostima kako bi nam uzmogla pomo�i u onom trenutku i na onome mjestu na kojem to iznova postaje mogu�e. Ako životnoj sili ostavimo slobodne ruke, održavat �e nas u savršenom zdravlju. Cak i ako je onemogu�ujemo nerazumnim i neprirodnim na�inom života, ne prestaje djelovati u našu korist. Uvijek nam nastoji pomo�i, �ak i u nepovoljnim okolnostima, unato� našoj nezahvalnosti i neznanju. Sve do smrti životna se sila bori za o�uvanje zdravlja našega tijela. Njezina je sposobnost prilagodbe gotovo neograni�ena. Sjeme pada u usku pukotinu u stijeni, ali sam kamen ipak puca na dva dijela; ako je stijena isuviše jaka, iz uske se pukotine izdanak uspinje ka svjetlosti. Život mora pobijediti u svim uvjetima. Živ se organizam ne�e razboljeti sve dok živi u skladu s iskonskim zakonima prirode. Zdravlje nije ništa drugo do život u prirodnim uvjetima. Bolest je, s druge strane, posljedica neprirodnog života. Na našu nesre�u, moderna nas civilizacija navodi na neprirodan na�in života u kojem životna sila može štititi naše zdravlje samo u ograni�enoj mjeri jer niti jedemo, niti pijemo, spavamo, dišemo ili se odijevamo pravilno i na prirodan na�in. Hatha voga nas pou�ava zakonitostima zdravlja zbog što potpunijeg prikupljanja, uve�avanja i korištenja slobodnog strujanja životne sile. Tko se nastoji pridržavati pravila Hatha voga nikada nije bolestan, te uživa u potpunom zdraviju sve do duboke starosti, jedan je od najvažnijih preduvjeta upoznavanje svih manifestacija životne sile, te prou�avanje njihova razvoja i uobh�avanja: jednom rije�ju, na�ina na koji se sve ove sile mogu staviti u službu naše samosvijesti. �ovjek je um u tijelu. U njemu se odražavaju zakoni i duha i tijela. Strujanje životne sile o�ituje se na svakoj razini - od neograni�enog i beskrajnog uma, sve do razine tvari, tijela. Energija je, koja se ispoljava na psihi�koj razini, najbližoj umu, pozitivna. Energija, koja je od njega najudaljenija, a oživljava tijelo, negativna je. Pozitivna energija daje život, dok negativna energija prima i održava život. Sve dok su ove dvije energije u ravnoteži, �ovjek je i duhovno i tjelesno zdrav, ali onoga trenutka kada svoju svijest jednostrano usmjeri samo duhovnoj ili samo tjelesnoj ravni, istoga je trenutka širom otvorio vrata raznim poreme�ajima. Iz iskustva znamo za ljude koji neprestano i isklju�ivo umno rade, a kojima je tjelesno ustrojstvo slabo i nježno. Pozitivne energije bujaju na ra�un negativnih, te stoga takvo tijelo raspolaže slabom otpornoš�u. Ako takva osoba, svjesno rade�i vježbe Hatha yoge, barem nekoliko minuta dnevno usmjerava svoju svijest na one živ�ane centre, koji tijelo opskrbljuju životnom silom, ravnoteža �e se iznova uspostaviti, tijelo osnažiti, a otpornost organizma uve�ati. Nezdravo je i stanje koje uve�ava prijem�ljivost na druge vrste bolesti u slu�aju da se ode u drugu krajnost i samosvijest usmjerava pretežno ka tvarnoj razini, pokazuju�i interes samo za obilno jelo i pi�e. Prevaga tjelesnog aspekta, debljina i duhovna tromost posljedica su takvog poreme�aja ravnoteže. Rije� je o sasvim jednostavnim primjerima koji pokazuju jednostrano pomicanje samosvijesti iz jedne u drugu krajnost. U takvim slu�ajevima �ovjek pomi�e pojedine razini iz njihovog odre�enog me�usobnog odnosa - od duhovne ka tvarnoj ravni i obrnuto. Ovaj se pravilni odnos može poremetiti i u slu�aju da se svaka razina, uzeta po sebi, promatra odvojeno. Svoju stvarala�ku snagu �ovjek može ispoljavati pojedina�no na svakom stupnju, od duhovne do tvarne razine, kao pozitivnu i negativnu energiju. Uravnotežen je u slu�aju da svoje snage primjenjuje ispravno: unutra negativnu, a izvana pozitivnu. Takvog �ovjeka, prema njegovom vanjskom izrazu, možemo nazvati pozitivnim �ovjekom. Vode�e li�nosti, stvaratelji, koji su u stanju ni iz �ega stvoriti nešto, oko kojih se širi plodotvornost i život, takve osobe koriste duhovne pozitivne i negativne energije u pravilnom srazmjeru i odnosu: u unutrašnjosti, u smjeru život-vornog strujanja, negativni su, dakle, orijentirani primala�ki. Prihva�aju intuiciju, vjeruju u sebe, imaju povjerenja u vlastito JA. Izvana, pozitivni su: pružaju, stvaraju, daju. Na osje�ajnoj su i psihi�koj razini uravnoteženi i zdravi: zra�e radoš�u, vedrinom, samopouzdanjem; pružaju ljubav, dobrotu, toplinu; izražavaju se pozitivno, ali na odgovaraju�em mjestu i negativno jer prihva�aju ljubav koja prema njima zra�i. Takvi su ljudi i tjelesno zdravi jer se njihova životna energija - sagorijevanje u tijelu - nalazi u ravnoteži s otporom, tvari koja �ini tijelo. Tko svoje snage koristi na suprotan na�in, prije ili kasnije suo�it �e se s oboljelim tijelom. S pogreškama se po�inje ve� na duhovnoj razini. Takve osobe ne vjeruju u svoje istinsko, uzvišeno JA koje pridaje život njihovoj li�nosti. Umjesto da širom otvore nepresušne izvore vlastite snage, koja u njima po�iva, svojom ih malodušnoš�u zatvaraju, te se tako odvajaju od svog vlastitog istinskog bi�a i pate od nedostatka samopouzdanja. Takav �ovjek uvijek o�ekuje pomo� na nekoj drugoj strani, lišen je snage i bespomo�an, svega se boji i u svemu vidi zlo. Namjesto da zra�i stvarala�kom snagom i u punoj mjeri razvije stvarala�ku djelatnost, svojom nevjericom upropaštava cijeli svoj život. Propada ondje gdje drugi žanju uspjehe. Ovaj je vrsta �ovjeka nalik zrakopraznom prostoru, nalik vakuumu u koji sve propada i u kojem sve nestaje. Rije� je o negativnoj osobi! Mra�na provalija, tamni ponor u koji propada svako bolje ljudsko stremljenje, negativna sila koja upija i bez traga proždire svaku pozitivnu snagu. Budimo uvijek oprezni prema takvoj sudbini! - Pogreška po�inje ve� rije�ima: „Ništa mi ne polazi za rukom!" Teško nama ako ikada izgovorimo ovakve rije�i! Time podižemo nepremostiv zid pred vlastitim izvorima snage, zid koji se iznova može ukloniti samo uz najve�e napore. Nikada ne smijemo biti negativni. Kada netko želi poduzeti neku korisnu i dobru stvar, budimo na oprezu da ga nikada ne obeshrabrimo rije�ima: „To ionako ne�e uspjeti!" Naprotiv, uspjet �e pod uvjetom da u pothvat vjerujemo i njegovom ostvarenju pravilno pristupimo uz dovoljno samopouzdanja da �emo sve poteško�e savladati. Pouzdajmo se u svoje JA koje je naše tijelo izgradilo neovisno o našoj svijesti,

9

pouzdajmo se u taj �udesni instrument, to prekrasno oru�e koje odgovara i služi svakoj svrsi; vjerujmo da u dubinama našeg bi�a još uvijek po�iva ta raskošna stvarala�ka snaga. Zašto, ne?! Mi smo živi, dakle, ona je tu! Kada joj svojom vjerom još i otvorimo vrata, pomo�i �e nam da i svoju sudbinu izgradimo podjednako veli�anstveno i svrsishodno kao i svoje tijelo; ona nam pomaže da popravimo i stvari koje su beznadno promašene. Negativna osoba pomo� o�ekuje izvana, a ne iznutra. Sebi�na je i nema nimalo razumijevanja ni za sebe, ni za druge. Zlovoljna je, malodušna, osorna i neprestance se žali. Za druge nema nimalo ljubavi, ali od drugih o�ekuje da je vole; �ak je i u tome negativna. Ne zna što je prava ljubav, poznaje samo strasti. Ono, za što misli da je ljubav, nije ništa drugo do žudnja za ne�im ili nekim. Takvo obrnuto korištene snage narušavaju psihi�ku ravnotežu. Kroz krug živ�anog sustava um neposredno utje�e na tijelo. Narušavanje misaone ravnoteže prouzrokuje tako snažne potrese i kolebanja da dolazi do živ�anog rastrojstva. Budu�i da radom pojedinih organa upravljaju živci, ovakvo se štetno djelovanje odražava na zdravlje svih organa u tijelu. Svatko iz vJastitog iskustva poznaje usku vezu izme�u funkcioniranja organizma i emocionalnih promjena. �ak i najzdraviji �ovjek može bolno doživjeti stanovite tjelesne promjene nakon primitka nenadanih loših vijesti, iako ga nitko nije ni taknuo. Gubi apetit, boli ga glava ili se javljaju drugi nepoželjni simptomi. Od straha može problijedio", krv se povla�i iz mozga, te može nastupiti i nesvjestica. Strah, kao stanje svijesti, razvija negativan višak strujanja �ime se narušava red u svim tjelesnim strujanjima, te je krajnji ishod negativno stanje. Ako se �ovjek naljuti, krv mu jurne u glavu i nastupa lupanje srca. Sve je to upravo suprotno ranije opisanom stanju; kada prevladavaju pozitivna strujanja, nastaje i pozitivno stanje. Svaki sli�an poreme�aj povezan je s neugodnim simptomima, ali prirodna samozaštita uglavnom ubrzo uspijeva uspostaviti red u �ovjeku. Ako se, pak, loši utjecaji ponavljaju u vrlo kratkim razmacima ili ako su stalni i trajni, tada prije ili kasnije dolazi do ozbiljnog poreme�aja u poretku strujanja, te je posljedica: BOLEST! Jednostrani razvoj samosvijesti ili zastoj u razvoju može biti uzrokom mnogim ozbiljnim bolestima, živ�anim poreme�ajima, pa �ak i duševnim bolestima. Naše tijelo i duh zdravi su u slu�aju da se pozitivno strujanje životne sile, koja se o�ituje na tvarnoj razini - u našem tijelu - nalazi u besprijekornoj ravnoteži s negativnom silom: sa silom otpora samoga tijela. Jedna su drugoj ove sile, dakle, suprotstavljene: životna sila i, kao njezin nositelj, samo tijelo. U osobe na nižem stupnju svijesti nizak je i napon životne sile koja struji u tijelu, dok je njezin živ�ani sustav podešen za pružanje otpora koji odgovara tom naponu. S proširenjem svijesti pove�ava se i napon životne sile, te se, u skladu s time, mora pove�ati i stupanj otpornosti živ�anog sustava. Ako se sve to odvija postepeno i u potpunoj ravnoteži, živ�ani sustav ima dovoljno vremena da, održavaju�i korak sa životnim strujanjima ve�eg napona, osnaži i razvije prikladni stupanj otpornosti. Ako se ovaj razvoj odvija nasumce, u skokovima i na mahove, živ�ani �e sustav oboljeti zbog snažnih strujanja i naglih promjena koje nisu podešene u skladu s njime jer ne raspolaže potrebnim stupnjem otpornosti. Sve je to nalik uklju�ivanju nekog provodnika u struju previsokog napona; posljedica je - pregorjeli otpornik! Otpor životnom strujanju je živ�ani sustav koji može oboljeti od iznenadne i suviše jake struje. U tom slu�aju dolazi do funkcio-nalnih poreme�aja, upala, a mogu�e su �ak i potpune paralize. Poreme�aji, �iji je nastanak lociran u svijesti, uzrokom su raznim duševnim bolestima. Svrha je yoge da ljudsku svijest dovede u ovisnost o našoj volji, da je sustavno, svjesno, postepeno proširuje, te da na isti na�in djeluje i na otpornost nositelja životne energije, koja se neprestance pove�ava, tj. živ�anog sustava kako bi se postepeno pove�avao i u�vrš�ivao. Prema tome, krajnji je cilj: do potpunosti razvijeno savršenstvo samosvijesti i njezino potpuno o�itovanje u tijelu - Savršen �ovjek! Osobe koje su takav stupanj savršenstva dostigle u ovom svijetu, Hindusi nazivaju „Dživan Mukti". U tome je smisao i svrha našega života. �ovjekova sudbina, uza sve nevolje i doživljavanja, podjednako je tako uzrokom neprestanog širenja samosvijesti. Uvijek tapkaju�i u mraku neprestance pla�amo za naše neznanje jer nesrazmjerna raspodjela snaga mnogim bolestima omogu�uje da na nas nasrnu. Budu�i da bolesti uvijek nastaju iz �injenice da jedno od dvaju strujanja postaje snažnije na ra�un drugoga, i njih dijelimo na dvije glavne skupine: pozitivne i negativne. Ako životnu silu u tijelu isuviše napregnemo pretjeranim spolnim odnosima ili isuviše intenzivnim umnim radom, time �emo prouzrokovati pove�ano sagorijevanje. Tijelo �e se iscrpsti i zapasti u negativno stanje. Njegova �e otpornost postati isuviše mala i nedostatna. Takve su negativne bolesti, na primjer, tuberkuloza, kroni�ne upale, alergijske bolesti, �irevi na želucu i crijevima itd. Rekovalescencija, neurastenija i depresija tako�er su negativna stanja. Sasvim se suprotno tome doga�a u trenutku kada se životna energija, iz bilo kojeg razloga smanjuje ili povla�i, tako da stanice u tijelu, u nedostatku sile koja ih objedinjuje, po�inju divljati, tvore�i tumore i kancerozne izrasline. Posljedica takve situacije je negativno stanje tijela, ali uzrok pritom valja tražiti na drugoj strani, a ne kao u slu�aju tuberkuloze ili uzro�nika bolesti na bazi alergije. To je ujedno i razlog zašto su osobe, sklone alergijama, rijetko predisponirane za bolesti raka. Pozitivne su bolesti uglavnom ona akutna oboljenja koja su povezana s jakom groznicom, dakle, upale kao što su: upala plu�a, krajnika, bubrega ili živaca, kao i one vrste infektivnih oboljenja koja su tako�er povezana s jakom groznicom, kao što su tifus i šarlah.

10

Postoje i mješovite bolesti u kojima se pozitivna i negativna stanja izmjenjuju, kao na primjer kod malarije ili prisutnosti gnoja u organizmu kada se temperatura u groznici od 40° C smjenjuje s tjelesnom temperaturom ispod normale. Organizam neprestance teži uspostavljanju ravnoteže. Ako, na primjer, tijelo zapadne u negativno stanje uslijed jake prehlade, te postane bespomo�no i nespremno na obranu pred bakterijama, organizam odmah po�inje u velikim koli�inama razvijati pozitivna strujanja u svrhu samozaštite, te u tijelu nastaje pozitivno stanje: pojavljuje se visoka tjelesria temperatura. Nagla prevaga pozitivnih strujanja izaziva navalu krvi i upale koje uništavaju bacile što su se nakupili tijekom trajanja negativnog stanja, te se ravnoteža postepeno iznova uspostavlja. Tijekom bolesti s jakim upalama, nakon što su uništene bakterije, te stvaranje pozitivnih strujanja postane nepotrebno u prevelikim koli�inama, dolazi do nagle promjene u negativno stanje, temperatura se spušta ispod normale, i bolesnik, iako je prebrodio samu bolest, dospijeva u kriti�no stanje uslijed nagle promjene strujanja. U takvim slu�ajevima pozitivno stanje izazivamo umjetnim sredstvima: bolesniku dajemo crnu kavu ili neko drugo pobuduju�e sredstvo. Nakon pozitivnih bolesti prirodno dolazi do blagog negativnog stanja - perioda oporavka. Budu�i da je klatno na�inilo veliki otklon u desnom smjeru, isti zamah �ini na lijevu stranu, te se tek postepeno vra�a uobi�ajenom njihanju koje odgovara njegovoj dužini: svom vlastitom ritmu. Sve to u podjednakoj mjeri vrijedi i za ljude. Ako �ovjek primi preveliku koli�inu bilo koje energije, u ve�em omjeru no što to odgovara njegovoj li�nosti, dolazi do snažne reakcije, te se ravnoteža tek postepeno iznova uspostavlja. Ako, me�utim, svjesnim naporom sprije�imo prvi nepravilni otklon klatna, do bolesti uop�e ne�e niti do�i. Uzmimo slijede�i primjer: pretpostavimo da se moje tijelo iznenada i neo�ekivano prehladi. Ako se slijepim zakonima prirode dopusti da u meni nesvjesno djeluju, posljedica �e biti negativno stanje u tijelu; bakterije se množe, priroda se od njih brani i razvija ve�u koli�inu pozitivne snage, nastupa groznica i bolest se razvija svojim prirodnim tijekom... Ali ako u trenutku kada hladno�a prvi puta obuzme moje tijelo, istovremeno svjesno razvijem potreban višak pozitivne snage, te tu snagu provedem u tijelo, ravnoteža �e se namah uspostaviti, bakterije se ne�e umnažati, te stoga groznica niti nije potrebna. Sam sam sprije�io bolest! U tome se sastoji yoga! Ve� smo se osvjedo�ili kakve tjelesne promjene može uzrokovati obi�an strah u trenutku kada bilo koja od dviju sila prevlada nad drugom, makar samo na kra�e vrijeme. Bez obzira da li prevaga sile proizlazi iz neke trajne duševne smetnje ili postojanog duševnog stanja, izaziva ozbiljne tjelesne promjene i teške bolesti. Ovu su �injenicu ve� potvrdila i istraživanja psihijatara na Zapadu. Srdžba, strah, duševna bol, tuga, briga, ljubomora, malodušnost, pesimizam i sli�ni negativni podsticaji potkopavaju i narušavaju zdravlje, razaraju živ�ani sustav i smanjuju otpornost cijeloga organizma; �ine ga podložnijim oboljenjima, te usporavaju proces ozdravljenja. Ve� je 1879. godine ameri�ki profesor medicine Dr. Gates objavio rezultate svojih istraživanja u ovoj oblasti. Sprovode�i dah pacijenta kroz cijev, koja je bila hla�ena ledom, izazvao je taloženje njegovih sastojaka. Pri normalnom i uobi�ajenom disanju „rodop-sin jodidi" nisu izazivali lu�enje taloga koji bi bio vrijedan spomena. Nakon pet minuta, me�utim, kada je pacijent bio podražen, nastala je stanovita tamna naslaga u cijevi koja je ukazivala na prisutnost izvjesnog kemijskog proizvoda u dahu pacijenta nakon burno uznemirenih osje�aja. Kada bi se ova supstancija izdvojila i ubrizgala u tijelo �ovjeka ili životinje, izazvala bi žestoko uzbu�enje. Duboka bol koja je, na primjer, uzrokovana gubitkom voljenog djeteta, stvarala je sivu naslagu. „Tijekom pokusa i iskustava došao sam do uvjerenja", piše o tome dr. Gates, „da emocionalna stanja, kao što su uvrije�enost, ljutnja i malodušnost, stvaraju štetne, otrovne sastojke u organizmu, dok dobra osje�anja - zadovoljstvo, sre�a, radost, dobro raspoloženje, ljubav i dobre i pozitivne misli uop�e, mobiliziraju iscjeljuju�e snage organizma. Od negativnih osje�anja, strah i o�ajanje su po svoj prilici najrazorniji za živ�ani sustav." Prema mišljenju Horacea Fletchera, strah nas ispunja opasnim uglji�nim dioksidom, te truje zrak. Uzrokuje duhovno, umno i moralno gušenje, a vrlo �esto i sporo umiranje. Medicina je zabilježila mnogo slu�ajeva osoba osjetljivog živ�anog sustava koje su umrle od smrtnog straha, kao na udar groma. Vrlo zanimljivo izvješ�e o takvom slu�aju zabilježio je profesor medicine iz Australije: „Najve�a opasnost koja djetetu može zaprijetiti u njegovu razvoju, prenošenje je nervoznih strahovanja njegove majke. Nervozne mlade majke pokušavaju zaštititi svoju djecu od najmanjeg povjetarca, te im zabranjuju sve što ih može podu�iti hrabrosti, izdržljivosti i samopouzdanju; svojoj djeci ulijevaju otrov usporenog djelovanja, pri�injavaju� i im doživotno zlo. Djecu valja odgajati tako da ne znaju za strah. To je najljepše, najdragocjenije nasljedstvo koje im možemo ostaviti..." Umjesto takvog postupka, djeci se strah utjeruje raznim bau-cima i vragovima. U svakom jeziku za to postoji odgovaraju�i izraz. U svim dijelovima svijeta djecu zastrašuju njihovi roditelji i u�itelji kako ne bi �inila ovo ili ono. Razaranje psihe, �iji je osnovni element sugestija što je ljudi na Zapadu poznaju u vrlo ograni�enoj mjeri, djetetu za cijeli život zadaje težak udarac, te �e ga u odrasloj dobi obremenjivati strah, briga, kompleksi manje vrijednosti, kao i bezbroj moralnih, seksualnih i profesionalnih smetnji. Osamdeset posto ljudi živi u strahu. Strah od bolesti, siromaštva, nesre�e; strah od gubitka najbližih, strah od smrti i naposljetku, strah od samoga straha.

11

Koliko ljudi upropasti svoje vlastite i živote svojih najbližih iz straha pred sutrašnjicom, te se zbog tog straha ne usu�uju pružiti odmor svome tijelu i duhu. Boje se gladnih godina koje �e, možda, jednom do�i. Ve�ina se ljudi neprestance priprema za zlo, te prikuplja i štedi poput marljivih mrava. Njihova djeca moraju oskudijevati i patiti kao i oni, samo zato da bi jednoga dana, nakon trideset ili �etrdeset godina, „mali obiteljski krug" bio na okupu u svome domu. Nezdrav na�in života i nedostatak duhovnog i tjelesnog oporavka, koji traju desetlje�ima, jednog se dana nemilosrdno osve�uju. S bolesti želuca, arteriosklerozom ili sr�anom manom, �ovjeku malo vrijedi vila i ušte�evina u banci. U suzbijanju straha vježbe Hatha yoge pokazuju upravo �udesno djelovanje jer osiguravaju osnov tjelesnog samosavladivanja. Valja znati kako tijelo odgovara na svaki misaoni podsticaj. Prvenstveno to vrijedi za živ�ani sustav i sustav žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem koji je vrlo važan za održavanje života sa stanovišta živ�anog sustava i osiguranja životnih funkcija. Dr. Lorand i dr. Sajous dokazali su kako razne vegetativne funkcije ovise poglavito o stanju žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem koje nemaju nikakvih odvoda, te svoje izlu�evine odašilju neposredno u krv. Ako se njihovo djelovanje smanji, ishod je bolest, prerana starost i, naposljetku, smrt. Burna osje�anja i strasti, zbog svojeg razornog djelovanja na endokrine žlijezde, najnemilosrdniji su neprijatelj našega zdravlja. Najvažnije su žlijezde sa unutrašnjim izlu�ivanjem: štitnja�a (tiroidna žlijezda), epifiza, hipofiza, nadbubrežne i spolne žlijezde. Nagla uzbu�enja utje�u na povišenje krvnog tlaka posredstvom organa za njegovu regulaciju - nadbubrežne žlijezde. Time se objašnjava �injenica što osobe plahovite prirode pate od prerane arterioskleroze i �estih poreme�aja u krvotoku. Prema nalazima Instituta za ispitivanje Yoge u Lonavli, Indija, kao i medicinskih istraživanja na Zapadu, stalna potištenost i melankolija u tolikom stupnju djeluju na štitnja�u da može do�i do miksedema, bolesti koja nalikuje egzoftalmi�koj gušavosti (Bazedovljevoj bolesti). Tiroidne žlijezde, smještene u vratu, zaštitni su organi prvoga reda, koje je priroda ondje smjestila za zaštitu od raznih vrsti trovanja. Poreme�ene tiroidne žlijezde izazivaju mnoge bolesti, preranu starost i smrt. S druge strane, ako tiroidne žlijezde pravilno funkcioniraju, a �ovjek je uvijek u dobrom raspoloženju, tijelo se može o�uvati krepkim i pokretljivim do duboke starosti! Duševna stanja najsnažnije djeluju na hipofizu mozga i epifizu, kao što je to eksperimentalno dokazao dr. Sajiu. Profesor Pel uspio je ustanoviti slu�ajeve akromegalije (nenormalnog rasta) kao posljedicu duševnih uzbu�enja. Sustav žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem naro�ito važnu ulogu igra u Yogi jer su ove žlijezde sjedišta izvjesnih centara svijesti koje vogini nazivaju „�akrama". �akre su spona izme�u psihe i tijela. Ako poznajemo ulogu koju �akre igraju u raspodjeli snage i stvaranju zaliha, tada poznajemo i vrstu reakcije koju �e održavanje izvjesnog psihi�kog stanja prouzrokovati u tijelu djelovanjem na žlijezde s unutrašnjim izlu�ivanjem. Na taj se na�in možemo upoznati s bližim odnosom koji vlada izme�u raznih psihi�kih stanja i pojedinih tjelesnih organa, te tako ste�i vlast nad svojim vlastitim tijelom. Navodimo nekoliko primjera: Iskustvo i psihološka istraživanja pokazali su kako stvaranju kalkulusa, kamenca u žu�i, bubrezima itd. obi�no prethodi dug period brige i tuge. Nagli strah izaziva diareu (proljev), a strah i briga, koji traju duže vrijeme, prouzrokuju kroni�ni katar u crijevima. �esta uzbu�enja utiru put sr�anim manama i proširenim venama. Neispunjene nade i nezadovoljene težnje uzrok su prekomjernom lu�enju želu�ane kiseline, te nas �ine podložnima �iru na želucu. Duži strah od smrti u potpunosti obustavlja rad spolnih žlijezda. O tome rje�ito svjedo�i �injenica da su za vrijeme progona Zidova - prema osobnom iskustvu mojih u�enica - Židovke potpuno prestale dobivati menstruaciju. Vjerovalo se da je to posljedica potajnog stavljanja nekog sredstva u hranu sa sterilizi-raju�im djelovanjem. Kasnije, za vrijeme dugih opsada mnogih gradova, kršc'anke, koje su tada živjele u smrtnom strahu, imale su iste simptome. Tako je strah od smrti djelovao samo kao mudri ventil sigurnosti prirode. Priroda ne želi razmnožavanje sve dok traju vrlo nepovoljni uvjeti za život. Kod muškaraca, isti su uzroci izazivali impotenciju ili znantno smanjivanje spolnog nagona. U skladu s našim uskustvom, ovi su op�i simptomi nestajali s prestankom straha od smrti. U muškaraca je nakon tih nepovoljnih okolnosti klatno prevagnulo u drugu krajnost. Na taj na�in priroda uspostavlja ravnotežu kako u životu pojedinaca, tako i u životu cijele vrste. Pretjerana seksualnost pogoduje razvoju tuberkuloze, te je stoga podložnost obolijevanju od tuberkuloze najizraženija u doba puberteta. Prenadraženo stanje spolnih žlijezda prelazi na ostale žlijezde s unutrašnjim izlu�ivanjem, u suradnji s kojima zajedni�ki djeluju, a zatim i na sve ostale žlijezde, kao što je slu�aj i s hilus-nim limfnim �vorovima u plu�ima �ije nadraženo stanje plu�a �ini preosjetljivima, te izaziva katar. Na taj na�in otpornost plu�a postaje izrazito smanjenom, te se infekcija ne može suzbiti. Kako bi se zaštitio, organizam pod sti�e sustav žlijezda na još izraženiju aktivnost, �ovjek postaje erotski još uzbu�eniji, te se njegovo stanje i nadalje pogoršava. U školama Hatha yoge ustanovljeno je naredno iskustvo: ako pacijentu uspije ovladati vlastitim mislima, tada i bez prisilnog suzdržavanja može duže vrijeme istrajati u potpunoj suzdržanosti, istodobno s lije�enjem, te tako dolazi do potpunog izlije�enja u mnogim, naizgled beznadnim i teškim slu�ajevima. Zapadni su lije�nici tako�er potvrdili postojanje veze izme�u tuberkuloze i poja�ane seksualnosti. Pretpostavljaju, me�utim, da je eroti�no stanje pojedinca posljedica tuberkuloze, dok je, ustvari to�no suprotno. Tako su pretjerano senzualni ljudi skloniji tuberkulozi. Kada bi zapadni lije�nici

12

sa�inili statistiku duševnih stanja, koja su prethodila pojavi raznih bolesti, ubrzo bi uvidjeli istinu kojoj pou�ava Hatha yoga, da su sve bolesti, pa �ak i infektivne bolesti, posljedica psihi�kih uzroka! Zapadni lije�nici �esto samo otklanjaju tu mogu�nost, te se pozivaju na bakterije. Prije 6000 godina Hatha vogini u Indiji znali su za bakterije kao neposredni uzrok raznim oboljenjima. Valja primijetiti kako nisu imali mikroskop, ali su ipak sasvim dobro znali što su bakterije i kako uspješno mogu napasti samo one �ija je otpornost organizma umanjena ili su skloni spomenutoj bolesti. Oba ova stanja, me�utim, posljedica su nepravilnog mentalnog stava. Hatha vogini, koji su prije mnogo tisu�a godina stvorili indijsku medicinu, poznatu pod imenom Avurveda, pisali su na sasušenim, posebno za tu svrhu pripremljenim listovima palme: „... Uzro�nici su bolesti bezbrojna sitna i nevidljiva stvorenja koja ne sa�injavaju ništa drugo do tijelo zlog duha. Mogu napasti samo onoga tko im sam na�ini prolaz u svojoj duši." Zanimljivo je kako je veliki europski znanstvenik Paracelzus pou�avao vrlo sli�nom u�enju: „Najbolja je zaštita protiv svake bolesti plemenita duša." Osnovna je misao ista. Vrlo sam iznena�en narednom spoznajom: dok priznati internisti smatraju smiješnim tvrdnju Isto�njaka da i infektivna oboljenja imaju psihi�ke uzro�nike ili da se poreme�aji u menstrualnom ciklusu mogu dovesti u red psihi�kim lije�enjem, a ne injekcijama hormona, na drugoj strani postoji skupina lije�nika koji tako�er nastoje dokazati kako su tijelo i psiha usko povezani i kako je stanje psihe od odlu�uju�e važnosti po zdravlje. Rije� je o psiholozima. U knjigama psihologa, �uvenih diljem svijeta, naišao sam na takve nazore i uvjerenja koja se u potpunosti podudaraju s uvjerenjima vogina. Navodim odlomak iz knjige pod nazivom „Psiha je sve" u svijetu poznatog specijalista za psihoanalizu i hipnozu, dr. Franza Volgvesija: „Šezdeset i osam slu�ajeva istraživanja hipnoze, koje su sakupili dr. Robert Heilig i Hans Holff dokazuju da se posredstvom psihi�kog utjecaja u unutrašnjosti organizma mogu izazvati serološke, samozacjeljuju�e i druge promjene koje pacijent ne može svjesno „simulirati" jer njihov tijek i kontrola zahtijevaju iznimno stru�no znanje i primjenu posebnih instrumenata. Rezultati svih autora dokazuju kako svaka reakcija organizma, koji teži samozaštiti, dakle, i spremnost za takvu samozaštitu prema bacilima i nosiocima infekcije zavisi, u mjeri u kojoj se to može dokazati, o psihi�koj konstelaciji. U ljudi koji su patili od duševne potištenosti, kao i u svih drugih koji su bili zdravi, ali su post-hipnoti�kom sugestijom dovedeni u stanje duševne potištenosti, sposobnost krvi za samozaštitu (algutinacija) protiv bacila tifusa, bila je vidljivo smanjena; promijenila se i kod tzv. opsonin indeksa, kolibacila, streptokoka i stafilokoka. Nakon davanja sugestija za vedro raspoloženje, kontrolni su pokusi pokazali pove�ane mogu�nosti samozaštite. Drugim rije�ima: utjecaji psihe u okviru izvjesnih ljudskih granica, ja�i su od medicinskih, kemijskih i toksi�kih djelovanja." Može li biti uvjerljivijeg dokaza nazorima vogina sa Istoka? I na Zapadu je primije�eno kako ima ljudi koji nisu podložni bolestima. Takvi su ljudi imuni. To može zna�iti samo da su u takvih osoba pozitivna i negativna strujanja u potpunoj ravnoteži, te da je njihova otpornost dorasla svakom napadu. Hatha vogini bakterije ne pobje�uju kemijskim sredstvima. Znaju kako je beskorisno uništavati bakterije ako pritom otpornost organizma i nadalje ostaje smanjena jer �e se bakterije iznova namnožiti ili �e �ak do�i do pojave nekih drugih prijenosnika oboljenja koji �e napasti organizam. Sve dok traje takvo stanje, bolest ne�e prestati. Yogini spre�avaju bolest održavanjem ravnoteže izme�u strujanja ili, ako je ta narušena i bolest se ve� pojavila, iznova uspostavljaju ravnotežu izme�u dva strujanja. Na taj na�in organizam savladava protivnika koji je u njega prodro, svojom vlastitom snagom, iznova postaje zdrav, te je takvo zdravlje trajno. Ravnoteža dvaju strujanja potpuna je u trenutku kada je naša psihi�ka ravnoteža potpuna. S uspostavljanjem reda moramo, dakle, zapo�eti u vlastitoj psihi. Ako zagrizem u tvrdu koru kruha i slomim zub, ima li i to svoj duhovni uzrok? Ima! Posredstvom živ�anog sustava psiha djeluje u tijelu. Živ�ani sustav neposredno utje�e na sustav žlijezda. Stoga izlu�ivanje hormona u sustavu žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem izravno ovisi o duševnom stanju pojedinca. Vrlo dobro nam je poznato kako sadržaj kalcija i vezivnog tkiva u kostima - a time i �vrsto�a i elasti�nost zubiju - ovisi o koli�ini i kvaliteti hormona koji kruže našom krvlju. Ako je, dakle, zub oro-nuo i postao krt, i takvo stanje ima svoje duhovne uzroke! Što je s nesretnim slu�ajevima? Ako netko padne niz stepenice, te se na kraju zaustavi u modricama, ima li i to duhovne uzroke? Ima! Ovi uzroci, me�utim, leže duboko u podsvijesti. Svaki je nesretni slu�aj jedan oblik samokažnjavanja. Svaka odluka, svaki �in, svaki pokret svoju polaznu to�ku ima u nama samima. Ako je netko stotinu puta silazio i penjao se istim stepenicama, i upravo je u tom trenutku na�inio nespretan pokret i okliznuo se, izvjesno je da je rije� o djelovanju unutrašnjih uzroka. Sila, suprotstavljena našoj namjeri, a koja po�iva u našoj psihi, posredstvom živ�anog sustava izaziva nespretan, refleksan pokret i - dolazi do nesre�e. Samokažnjavanje! Tko osvijesti �injenicu da je svaki nesretni slu�aj ili nezgoda jedan oblik samokažnjavanja, zapitat �e se, u trenutku kada udari lakat ili se ugrize za jezik: „Zašto se to dogodilo?" i odmah �e za�uti odgovor iz dubina svoje svijesti... Ima ljudi koji se neprestance sudaraju s predmetima što im se nadu na putu, sapli�u se na gotovo svakom koraku i nalije�u na kuteve svakog ormara. Temeljito ispitivanje psihe takve osobe otkriva

13

uzroke, te nakon što se uspostavi red u psihi, vra�a se i dobro zdravstveno stanje, a nezgode se prestaju doga�ati. Ne zaboravimo da smo upravo mi oni koji vršimo svaki pokret: mi - i nitko drugi - �inimo svaki svoj korak. Ako nogu stavim pored stepenice, umjesto na stepenicu, ako nogu podignem više ili niže no što je uobi�ajeno, ili ako se, vrše�i neki pokret, zane-sem ja�e lijevo ili desno - sve to ima svoje uzroke koji po�ivaju u meni samome. Može se dogoditi da mine poprili�no vremena izme�u uzroka i posljedice. Mogu�e je da sam prije nekoliko godina u�inio ili rekao nešto loše, što je ostalo sa�uvano u mojoj svijesti, �ekaju�i priliku da se o�ituje kao nepoželjan i negativan pokret. Naše Ja ne zaboravlja! Ono kažnjava u odgovaraju�em trenutku, kažnjava nas kroz nas same. Koristi našu neopreznost ili trenutak opasnosti, u kojem nemamo vremena za razmišljanje, te moramo postupiti instinktivno. Zatvorene, sebi�ne, izoliraju�e sile osve�uju nam se upravo u takvim trenucima; ne �ine onaj pokret koji bi nam bio od koristi, ve� upravo onaj koji �e nam nauditi. I primitivni je �ovjek znao za ove odnose, ali nije bio svjestan da je sam sebi sudac i da sam �ini potez koji �e ga kazniti, ve� je drhtao od straha pred pojavom nepoznate sile i ovako govorio: „Božja kazna!" Yogin je, me�utim, svjestan samoga sebe - tajna njegova Ja leži razastrta pred njime - i dobro zna da je djelovao snažan i neumitan zakon koji po�iva u dubinama našeg vlastitog bi�a. I suvremena je psihologija na Zapadu po�ela otkrivati svijet koji se nalazi u pozadini svjesnog, koji, dakle, po�iva u nesvjesnom, kao što je zapo�ela provoditi analizu njegovih zakonitosti. Zakon našeg Ja, koje u nama djeluje, ne zna�i samo osobno izazivanje svih bolesti i nesretnih slu�ajeva, ve� u sebi sadrži i ohrabruju�u, utješnu i veli�anstvenu �injenicu da - ako sve snage ispravno upotrijebim - svaki moj potez i odluka bit �e na moje najve�e dobro. Osoba uravnotežene psihe uvijek �e to�no povu�i onaj potez koji je za nju najprikladniji i najbolji. Negativnim mislima ne�e dozvoliti da stvore pregradni zid izme�u njezine li�nosti i njezinog pravog Ja, a u trenucima opasnosti uzmo�i �e se uzdignuti na najvišu razinu. Uho je budno za unutrašnja nadahnu�a i, nalik sveznaju�em ili prosvijetljenom, iskoristit �e jedinu raspoloživu mogu�nost koja �e je izbaviti iz opasnosti. Što podrazumijevamo pod „ispravnom primjenom svojih snaga?" Kada su moja djela vodena bezli�nom i nesebi�nom ljubavlju, koja po�iva na sveop�em Ja, moja je psiha mirna, uravnotežena i zdrava. To je ujedno i preduvjet tjelesnog zdravlja. Spre�avanje i lije�enje bolesti mora, dakle, zapo�eti u psihi. Upravo na tom mjestu zapo�inje važna uloga me�usobnog djelovanja psihe i tijela. Hatha yoga na takvom stavu zasniva svoj sustav, te usporedno razvija psihi�ke sposobnosti i zdravlje tijela. Ve� na samom po�etku ovaj sustav otklanja pogrešku u koju je u najve�oj mjeri zapala medicina Zapada, da, naime, lije�i bolesti, a ne bolesnika! Hatha yoga nau�ava: budu�i smo svoje bolesti sami prouzrokovali, sami moramo i izlije�iti svoje zloupotrijebljeno tijelo! U�itelj - kojeg indijski vogini nazivaju „Guru" - pomaže nam prona�i uzrok, ali mi sami moramo postati zdravi. Hatha yoga nas pou�ava kako valja održavati red me�u silama, koje naše tijelo održavaju na životu i - u slu�aju da smo se o svoje zdravlje ogriješili neprirodnim na�inom života - kako svoje zdravlje možemo povratiti. Bolestan �ovjek teret je i sebi i svojim bližnjima, te je stoga temeljna postavka Hatha yoge: DUŽNOST JE BITI ZDRAV! 4. NAŠA NAJVE�A POGREŠKA: NE ZNAMO DISATI! Sedmog dana boravka u šumi �ituri spoznao sam najve�u istinu Hatha yoge. Kada sam sedam godina kasnije promatrao na�in života svoje europske subra�e, zapazio sam kako im se disanje sastoji samo od lakih i površnih udaha koji odgovaraju najnižem stupnju života. Vedanta filozofija pou�ava o istome: „Bez disanja nema života na Zemlji!" Život zna�i ritam! Prvim udahom novoro�eno dijete ulazi u ritam života, te udasima i izdasima po�inje doživljavati strujanje života u njegovoj naizmjeni�no pozitivnoj i negativnoj fazi što u nama pulsiraju nalik izmjeni�noj struji. Život je taj neprekidni ritmi�ki lanac udaha i izdaha, sve dok �ovjek posljednjim dahom ne zatvori i posljednju kariku u lancu. Naše tijelo u sebi nosi najrazli�itije pojavne oblike - agregatna stanja. Tome odgovara i naša ishrana. Naši su stari ovu spoznaju izrazili slijede�im rije�ima: „Postali smo od zemlje i zato se hranimo �vrstom hranom; izmiješani smo vodom, zato pijemo teku�inu; duša pridaje smisao beživotnoj masi i zato dišemo; duh oživljava cijeli ovaj sustav, kako bi mogao postati �ovjekom." Dok bez hrane možemo živjeti nekoliko tjedana, a bez vode nekoliko dana, život bez zraka mogu� je tek nekoliko minuta. To zna�i da je veza izme�u života i disanja najuža, te je disanje, dakle, najvažnija biološka funkcija organizma. Cjelokupna ostala aktivnost organizma tijesno je povezana s disanjem. Disanje je od najve�e važnosti za naše zdravstveno stanje, te pokazuje odlu�uju�i utjecaj na naše psihi�ko stanje, kao i na duljinu našega života.

14

U skladu s indijskom filozofijom, u svakoj reinkarnaciji �ovjek sa sobom ponese odre�en broj udaha i izdaha. Tko diše brzo i užurbano, umire ranije jer ne može udahnuti više udaha no što to nalaže propisani broj. S druge strane, onaj tko živi mirno i diše polako, štedi svoju zalihu zdravlja, te �e na zemlji imati dug život. Isto�njaci se ne uzbu�uju tako lako jer žele - što je vrlo mudro - svoj život na zemlji iskoristiti za duhovni napredak. Sumnjaju kada ugledaju svoju bra�u na Zapadu kako grozni�avim radom i brzim i površnim disanjem skra�uju božanski dar života. Civilizirani �ovjek ne zna disati! Neprirodni uvjeti života u stanovima modernih gradova, kao i radni uvjeti u prenatrpanim tvornicama i uredima, u�inili su da zaboravimo ritam iskonskog, prirodnog disanja. Prigušeni duhovni život, stalno kolebanje izme�u strasti i straha steže nam grlo i u pravom smislu te rije�i ne usu�ujemo se duboko disati. Na�in na koji dišu djeca dvadesetog stolje�a jedva da je dovoljan za puko životarenje. Njihovo je dahtanje jedva dovoljno da ih održava u životu. Kako bi se sve to brzo promijenilo kada bi ljudi shvatili drevnu istinu: samo svjesnim reguliranjem na�ina disanja možemo posti�i otpornost koja nam osigurava dug život bez bolesti. Nemarno i povremeno disanje skra�uje nam život, smanjuje životnu snagu, te nas �ini podložnima najblažoj od svih bolesti - obi�noj prehladi. Primitivni �ovjek, koji je život proveo u prirodnim uvjetima, nije morao savladavati umjetnost disanja. Lov, ribolov, borba s prirodom i vremenskim nepogodama, kao i stalno kretanje na �istom zraku, pružali su mu dovoljno mogu�nosti za prirodno tjelesno vježbanje, te ga nagnali da instinktivno dobro diše. Kada bismo živjeli normalnim, prirodnim životom, naše tijelo i plu�a o�itovali bi istu reakciju spram vanjskih utjecaja, kao što je to bio slu�aj s primitivnim �ovjekom ili afri�kim uro�enicima. Dovoljno je navesti samo jedan primjer od nekoliko tisu�a što su nam na raspolaganju. Ljeti, kada se uklonimo žestokoj žezi skokom u vodu ili kada nas iznenadi nenadani pljusak na izletu, kakva je prva reakcija našeg tijela na vanjske podražaje? Nagonski, �ak i protiv svoje volje, po�injemo duboko disati! Ili, stanimo pod tuš u rano jutro! Voda ne mora biti hladna, dovoljno je da bude mlaka. Što �e se dogoditi istoga trenutka? Naše grudi, kao da se pokoravaju nekoj iskonskoj zapovijedi prirode, po�inju se naglo dizati i spuštati, sve dok vanjski podražaj djeluje na kožu. Mudraci su Indije prije nekoliko tisu�a godina spoznali postavku suvremene medicine da je koža, naime, neka vrsta drugih plu�a jer bez disanja kroz kožu nema života. Svaki vanjski podražaj koji djeluje na našu kožu, kao što su hladno�a, toplina, mehani�ki dodir itd. automatski utje�e na ritam našeg disanja plu�ima. Na taj na�in velika Priroda brine da �ovjeka nekoliko puta na dan primora na duboko disanje sa zadrškom, koje je nužno sa stanovišta o�uvanja zdravlja i vitalnosti. Za civiliziranog �ovjeka, na žalost, koji je odvojen od prirodnog na�ina života, postoji samo jedan na�in da ga priroda primora da misli na svoje zdravlje, a to je - bolest. Civilizirani �ovjek zatvara pore kože teškom i nepotrebnom odje�om, spre�avaju�i time snažniju aktivnost kože i, u pogledu plu�a, blagotvorno djelovanje vanjskih podražaja na vegetativni živ�ani sustav. Na taj na�in zapadni se �ovjek oglušio na opomene mudre Prirode glede zdravlja, snage i dugog života. Ostao mu je još jedini neposredni na�in da utje�e na svoja plu�a, a to je šport. Kakvo je stanje na Zapadu glede športa i zdravlja? Stanovnik grada u XX. stolje�u primoran je živjeti neprirodnim, gotovo zatvorskim životom. �ak i kada napusti ured nave�er, umoran od dnevnog posla, te se popne u tramvaj ili autobus kako bi što brže stigao ku�i, nema više ni vremena ni volje za tjelesnim vježbanjem. Vjerojatno je taj isti �ovjek, sve dok je živio u blizini prirode, u djetinjstvu ili mladosti tr�ao, plivao ili igrao za neku školsku mom�ad s velikim zadovoljstvom. Možda je �ak imao i mnogo uspjeha u nekom športu. U zrelim se godinama, me�utim, vrlo mali broj Europljana i Amerikanaca sustavno bavi nekim športom. Upravo u onom uzrastu kada valja posvetiti najve�u pažnju svome zdravlju i gip-kosti miši�a, 90% ljudi nisu gospodari svoga zdravlja, ve� robovi svoga poziva. Na�in života sa dugotrajnim sjedenjem ili stajanjem, koje dovodi i do ravnih stopala, ili naginjanje nad stolom, primorao je �ovjeka današnjice da zaboravi kako valja pravilno sjediti, stajati, hodati i disati. Posljedice su upale grudi, uska ramena, astma, poreme�aji u krvotoku, arterioskleroza, še�erna bolest i tuberkuloza, dok bi samo jedan naraštaj, koji bi pravilno disao, bio dovoljan da preporodi cijelu ljudsku vrstu! Jedna stara indijska poslovica kaže: „Nije svejedno da li su po�iš�eni svi kutevi sobe ili samo njezina sredina." Da �ovjek današnjice, me�utim, „�isti samo sredinu plu�a" potvr�uje i naredni primjer: Prema nalazima medicinskih istraživanja na Zapadu, �ovjek koji sjedi mirno i obavlja svoj posao, obi�no udahne oko 15 puta u minuti. Pri svakom se izdahu i udahu u plu�ima izmijeni samo pola litre zraka. Pri nešto dubljem disanju izmijeni se 1,5 litara tzv. „dodatnog zraka", a pri još dubljem disanju još 1,5 litara „rezervnog zraka". Plu�a odraslog �ovjeka imaju, dakle, oko 3,5 litara „žive zapremine", što potvr�uje i �injenica da je u plu�ima umrlih na�eno još 1,5 litara „preostalog zraka". Što sve to može zna�iti? Ni manje ni više ve� da �ovjek na Zapadu, koji vodi sjede�i na�in života, koristi samo desetinu kapaciteta plu�a koja iznosi ukupno 5 litara. U laganoj se šetnji ova koli�ina pove�ava na 2,5 kapaciteta plu�a, na planinarenju se povisuje na 10, da bi se u plivanju popela i do 20 puta više. Mudraci Indije i Istoka ve� su prije nekoliko tisu�a godina znali za �udotvorno djelovanje reguliranog disanja u održavanju dobrog zdravlja i otklanjanju bolesti. Zbog toga su meditativne stavove tijela,

15

povezane s dubokim disanjem, gotovo uzdigli do religioznih obreda kako bi ih ogromne mase ljudi vježbale redovno i svakodnevno. Danas je i Hatha yoga, me�utim, izašla iz za�aranog kruga misticizma. U gradu Lonavli, Puna, zahvaljuju�i financijskoj pomo�i Sir Natawarsinhadži Bahadur Maharadže i Rana Sahiba Porbandara podignut je veli�anstveni Institut za znanstvena istraživanja u kojem se tjelesne yoga-vježbe kontroliraju najmodernijim znanstvenim sredstvima, te potvr�uju zapanjuju�i rezultati sa medicinskog stanovišta. Prije no što se dotaknemo pitanja, u �emu se ustvari sastoji metoda disanja u skladu s u�enjem yoge, objasnit �emo zašto je pravilno disanje od toliko velike važnosti, te stoga prelazimo na pitanje: 5. ŠTO JE „PRANA"? Nekoliko tisu�a godina stara nauka prosvijetljenih mudraca Istoka pou�ava kako svaka snaga, svaka energija, koja djeluje u svemiru, ima neki unutrašnji uzrok, jezgru, klicu - praštanje iz kojeg proizlazi cijeli život, svaki pokret i svaka aktivnost. Ova potencijalna snaga, u prvobitnom stanju, naziva se prana. Prije po�etka ciklusa stvaranja prana po�iva u apsolutnom kao um ili zamisao svih energija. Po�etak stvaranja zna�i da se prana „budi", po�inje djelovati, te iz nje proizlaze sve vrste energija. Podjednako tako, i tvar se razvija iz prvobitne supstancije. U potencijalnom, latentnom stanju ova je pratvar ideja ili duh tvari. U isto�nja�koj filozofiji naziva se „akaša". U po�etku stvaranja, prana po�inje djelovati na akašu, po�inje modelirati i uobli�avati, te tako nastaju bezbrojne vrste energije i tvari. U svakom je obliku života prana prisutna kao životna sila, te životu pomaže da se razvije na tvarnoj razini. Svaka sila po�iva na prani: sila zemljine teže, privla�enja ili odbijanja, elektriciteta, radioaktivnosti - bez prane nema života jer je istinska suština svake sile i svake energije. Ovo se prana�elo nalazi posvuda u svijetu. U zraku je, ali nije zrak; u hrani je, ali nije hrana; snaga je vitamina, sadržan je i u vodi, ali ipak nije identi�an s kemijskim sastojcima vode - oni su samo nositelji prane. Zrak je ispunjen slobodnom pranom, te je ljudski organizam najlakše može upijati iz svježeg zraka putem procesa disanja. U normalnom disanju i pranu upijamo u normalnim koli�inama, ali u dubokom disanju, a još u ve�oj mjeri reguliranim yoga-disanjem sakuplja se, izuzev ovih, i velika koli�ina rezervne prane u mozgu i živ�anim centrima koju možemo koristiti u slu�aju potrebe. Osobe, koji neki nepredvi�eni tjelesni ili umni napor izbaci iz kolosijeka normalnog života i koje, unato� tome, ipak ne pokleknu, ve� ostvare zadivljuju�e rezultate, posjeduju, a da toga nisu niti svjesne, sposobnosti akumuliranja prane. Za njih se kaže da posjeduju „veliku vitalnost". Ta „vitalnost" nije ništa drugo do dodatna koli�ina prane. Glede teorija o prani, na ovom je mjestu dovoljno re�i samo to, da ona ne stoji u suprotnosti s nazorima prirodnih znanosti na Zapadu. Suvremena zapadna znanost tako�er smatra kako je cijeli svemir ispunjen „eterom". Od �ega se taj eter sastoji, me�utim -a koji ustvari odgovara prani - ne pruža se zadovoljavaju�i odgovor. Sjetimo se samo kozmi�kih zraka i zra�enja, koja do nas dopiru sa udaljenosti od mnogo svjetlosnih godina i neprestance struje ka našoj Zemlji. U njihovu sjaju nezamislivo male valne dužine, koji daje život, živimo i razvijamo se nalik zelenom izdanku na proljetnom suncu. Naše tijelo, koje se sastoji od mnoštva molekula i atoma, tako�er je prožeto eterom - pranom. Gdje god postoji život ili kretanje u svemiru, od najnižih životinja sve do najve�ih planetarnih sustava, sve bi to bez prane predstavljalo tek beživotnu tvar. �udesno je na�elo života majka i izvor svake duhovne, kemijske i tjelesne snage. U skladu s Vedanta filozofijom, prana je najdublji smisao „prirodnih sila" i njihovih oblika o�itovanja. Nevidljiva, nemjerljiva, neuništiva - kao svaka energija - a ipak nije identi�na sili molekularnog privla�enja, ve� je mnogo tananija od nje. Prana je kozmi�ka snaga života, �ije djelovanje utje�e na svaki titraj na zemlji. Si�ušna sjemenka klija u prolje�e; u molekulama stanica, u protoplazmi, nastaje život. U živoj se stanici, me�utim, ne o�ituje samo životna snaga, ve� i inteligencija. U skladu s yogom, postoji duhovni afinitet izme�u prane i uma, odnos nalik odnosu što postoji izme�u konja i jaha�a. Živi organizam u svojoj biti nije ništa drugo do izraženi oblik umne snage, njezin mehanizam. Um, koji se nastoji manifestirati na tvarnoj razini, posredstvom prane razvija odgovaraju�e organe, te tako izgra�uje živi organizam koji odgovara njegovoj svrsi na zemlji. Prana je, dakle, životna vibracija koja ispunjava svemir. Od cjelokupne prane što ispunjava svemir, najbliža nam je prana koja djeluje u našoj psihi, mozgu i tijelu. Samo smo onda u skladu s oceanom prane što ispunjava svemir, kada smo u stanju upravljati valom prane, koji daje život našem tijelu, te ga pot�initi svojoj volji. Usmjeritelj i neograni�eni gospodar prane je misao! Misao je klju� kojim pred sobom možemo otvoriti i zatvoriti vrata Života. Ako smo se putem stvaranja pogrešnih misli doveli u bolesno stanje, iznova možemo ozdraviti samo posredstvom svjesno stvorenih ispravnih misli (Vidi i poglavlje: „Stvarala�ka snaga svijesti") Naizgled �udesni rezultati hipnoze postaju lako razumljivima ako shvatimo vezu što postoji izme�u misli i prane. Hipnotizer sakuplja i usmjerava pranu u mediju snagom izgovorenih misli. Indijski vogini ne koriste ovu mo� koju posjeduju jer smatraju kako nitko nema prava miješati se u li�nost i slobodu djelovanja druge osobe. Podjednako tako, ne koriste se hipnozom u svrhu lije�enja jer rezultati nisu trajne vrijednosti. Ustraje li osoba, koju je netko drugi izlije�io, na svojim starim mentalnim pogreškama

16

i nastavi li misliti na pogrešan na�in, bolest �e iznova zavladati s obnovljenom snagom. Hatha vogini podu�avaju svoje u�enike kako se prana usmjerava i sakuplja vlastitom snagom -podu�avaju ih, dakle, autosugestiji kako ne bi ovisili o tu�oj pomo�i, ve� naprotiv, kako mogu pružiti otpor svakom stranom utjecaju. Cilj je Yoge pobu�ivanje i razvijanje vlastitih vrijednosti u svakom ljudskom bi�u kako bi se aktivirale i oslobodile snažne umne i duhovne sposobnosti koje su svojstvene svakom ljudskom bi�u, ali su i potisnute nepravilnim odgojem, pogrešnim nazorima, malodušnoš�u i nedostatkom samopouzdanja i optere�ene psihi�kim smetnjama i osje�ajem straha; na taj bi na�in svako ljudsko bi�e postiglo psihi�ko olakšanje, povjerenje u sebe sama, kao i njihovu sigurnu posljedicu: zdravlje vlastitog tijela. Pravo se ozdravljenje može posti�i samo neprepuštanjem lijekovima i tu�im utjecajima, ve� poticanjem u samom bolesniku iscjeljuju�ih snaga! Ako želimo biti zdravi, prije svega moramo vjerovati u svoje zdravlje. Ako u nešto vjerujemo, za to se i borimo! Zamislimo se posvema zdravima! Negativna je osoba bolesne psihe hipohon-dar, te postupa upravo suprotno. Neprestance vjeruje i zamišlja da je bolesna. Nije nikakvo �udo što se javljaju na stotine poreme�aja sve dok se, naposljetku, stvarno ne razboli. Borimo se za svoje zdravlje! Potrudimo se u�initi nešto za njega. Baš kao što nalazimo vremena za umivanje svakog jutra, valja na�i i vremena, desetak minuta ili pola sata, kako bismo svome tijelu pružili ono što mu je neophodno potrebno da bi moglo nesmetano nastaviti svoj težak posao. S dnevnim obrokom hrane, pružimo svome tijelu i dnevni obrok snage kako bi moglo probaviti tu hranu. Ta je snaga prana! Najuo�ljivije je o�itovanje prane u ljudskome tijelu što nas primorava na disanje. Posljedica je pokretanje plu�a. Ako nastojimo bolje upoznati pranu, te nau�imo svjesno sakupljati više prane u živ�anim centrima, naš je prvi zadatak ovladavanje kretanjem plu�a, tj. disanjem. To zna�i da nam valja prestati disati nasumce, neredovno i nesvjesno, te svaki udah i izdah valja nau�iti vršiti svjesno, s koncentracijom misli kako bismo upijenu pranu usmjerili u živ�ane centre koji služe kao spremnici prane. Svjesno vježbanje ovladavanja pranom, posredstvom reguliranog disanja i koncentracije misli nazivamo prana jama. Prana jama je najvažniji dio i osnova sustava Hatha yoge, ona je pogonsko sredstvo plu�a i cijelog ljudskog organizma. Ako tijelo postane nesposobno za unošenje prane uslijed povrede ili bolesti, koja je nastala neprirodnim na�inom života, snažna se struja života isklju�uje nalik obustavljanju protoka struje kakve radio-stanice u pokvarenom prijemniku. Još je uvijek prisutna posvuda u svemiru, ali se više ne može o�itovati. Na osnovi svega re�enog, s punim pravom možemo re�i, �ak i u europskom smislu te rije�i, da bez prane - nazvali je eterom, kozmi�kim zra�enjem ili drugim imenom - ne može biti života na zemlji. Bolesti možemo najlakše obuzdati, kao i pove�ati svoju životnu snagu i u odgovaraju�oj je mjeri sa�uvati, ako svojem organizmu pružimo ve�e i svježije koli�ine prane posredstvom yoga-disanja. Hatha yoga s punim pravom zaslužuje da pranajamu, koja dolazi s Istoka, Europa ne smatra nekom teorijom koja je zamršena u misti�ke besmislice, ve� da joj s dužnom ozbiljnoš�u svu pažnju posvete i lije�nici na Zapadu. 6. POTPUNO DISANJE Osnovno je i najvažnije pravilo pravilnog disanja: „Dišite kroz nos!" Zapanjuje �injenica da civilizirani �ovjek, koji polovinu života provede u u�enju, ne zna za ovo najosnovnije pravilo zdravlja. Kada bi samo znao kakve sve opasnosti može izbje�i disanjem kroz nos, prema ovom se pitanju ne bi odnosio tako nemarno. U skladu s mojom osobnom spoznajom, ve�ina ljudi na Zapadu diše na usta, osobito prilikom govora. Nimalo se ne trude niti da pri spavanju dišu zatvorenih ustiju. Žao mi je male djece kada ih vidim kako dišu na usta, dok se njihovi inteligentni i obrazovani roditelji nimalo ne trude da ih od viknu ove loše navike. Posljedica je pogoršanje funkcioniranja tiroidne žlijezde. Daljnje su poslje-dice usporavanje duhovnog razvoja, kao što prijeti i opasnost od slaboumnosti. U istom uzrastu djeci rastu krajnici, te se, prema uvriježenom sistemu na Zapadu, odstranjuju kirurškim zahvatom. Pravilnim disanjem sve bi se to moglo izbje�i. Dijete ne diše na usta zbog pove�anih krajnika, ve� mu krajnici rastu zato što diše na usta. Ako dijete nau�imo ispravnom disanju i, istodobno, yoga-vježbama, pove�ani se krajnici mogu vratiti na normalnu veli�inu. Ulaz je zraka u organe disanja kroz nos! Priroda ga je opskrbila svim potrebnim obrambenim organima, te tako ni ne�isto�a niti odviše hladan zrak, kao ni otrovna isparenja ne mogu prodrijeti u organizam. Na ulazu nosa mali zastor dla�ica zapre�uje put prašini, sitnim insektima i svemu onome što bi moglo povrijediti plu�a. Zatim se ondje nalazi vijugavi prolaz, postavljen sluzavom potkožicom, na kojem se mjestu odviše hladan zrak zagrijava, te se zadržavaju i najfinije �estice prašine koje su uspjele pro�i kroz zastor dla�ica. Prašina se lako može otkloniti snažnim ispuhivanjem zraka kroz nos, što nas istovremeno osloba�a i mnoštva bacila. U unutrašnjosti nosa postoji i druga grupa �uvara. Žlijezde odstranjuju i posljednje bacile koji su tako duboko prodrli, u �emu im pomaže i organ mirisa, taj važni organ dostojan divljenja koji odmah alarmira na uzbunu u slu�aju da tvari u stanju vrenja ili truljenja ugrožavaju naše zdravlje svojim otrovnim isparenjima. Najvažniji je zadatak organa mirisa - što je posvema nepoznato na Zapadu - upijanje prane iz zraka. Organi mirisa i površina miri-sanja nisu samo signalni ure�aji ugodnih i neugodnih mirisa, ve� su i

17

aparat za usisavanje prane. Ako netko posumnja u to�nost ove tvrdnje, preporu�uje mu se da provede naredni pokus, koji svatko može sam izvršiti. Kada še�emo planinom ili pored kakve velike vodene površine, gdje prane ima u izobilju (obi�no se kaže da je zrak bogat „ozonom") duboko udahnimo i odmah �emo osjetiti vrlo osvježavaju�i utjecaj koji nam pove�ava snagu. Isti takav udah izvedimo na usta i osvježavaju�e �e djelovanje izostati. Zrak, udahnut kroz usta, bez snage je i okusa - nedostaje mu miris ozona ili prana, iako smo udahnuli sasma isti zrak. Kada smo jako prehla�eni i ne možemo disati kroz nos, brzo gubimo snagu, te nam nedostaje ona koli�ina prane koju normalno upijamo kroz nos. Mnoge osobe u stanju jake prehlade pate od slabosti srca. Razlog je pomanjkanje prane. U ustima ne postoji organ za upijanje prane, ve� se unose samo kemijski sastojci zraka. O�igledno je da �e osobi, koja duže vrijeme diše na usta, ozbiljno nedostajati prana; takva osoba gubi snagu, žlijezde ne funkcioniraju pravilno, životni su procesi u slabljenju, cijelo tijelo dospijeva u negativno stanje, a otpornost slabi u tolikoj mjeri da �ovjek postaje bespomo�an pred bolestima svake vrste. Osim toga, dišu�i na usta ne koristi niti filter za bacile koji se nalazi u nosu, te se tako osoba potpuno izlaže infektivnim bolestima �iji izaziva�i u plu�a dospijevaju iz zraka. Nos nas štiti od bacila u zraku. U ustima nema obrambenih organa kao u nosu. Zadatak se ustiju djelomi�no sastoji u zaštiti tijela od drugih vrsta bakterija, ali je njihov glavni zadatak da štite jednjak, da nas opominju, zadrže i izbace koštice, riblje kosti i otrovne tvari neugodnog ukusa, kako ne bi dospjele u želudac. Zadatak pro�iš�avanja zraka pripada, me�utim, nosu. Usta su tako�er sposobna unijeti kemijske sastojke zraka. Ova mudra mjera opreznosti prirode postoji, me�utim, samo zbog njezine zaštite u slu�aju da se otvori na nosu zatvore uslijed bolesti ili nesretnog slu�aja kako bi život i nadalje mogao te�i bez prekida u vrijeme lije�enja. Nos može djelimice preuzeti funkciju usta; kada je to neophodno, pacijent se može hraniti i kroz nos. Zdravoj osobi, me�utim, nikada ne�e pasti na pamet da hranu gura kroz nos. Zašto, dakle, diše na usta? Svaki organ mora služiti svrsi kojoj je namijenjen. Osnovni je uvjet sa�uvanja zdravlja u navikavanju svakog organa na besprijekorno izvršavanje svojih zadataka. Dišimo kroz nos - uvijek! To �e nam pružiti najbolju zaštitu od infektivnih bolesti! Obilno unošenje prane kroz nos i plu�a naš �e organizam u potpunosti opskrbiti potrebnom energijom. Prvenstveno �e oja�ati srce koje pumpa krv i krvotokom šalje pranu u najmanje krvne žilice. Na taj na�in disanje kroz nos utje�e na rad mozga. Time smo zašti�eni i od bolesti jer se otpornost sluzokože i žlijezda umnogome poboljšava pove�anim unošenjem prane, što objašnjava i slu�aj bezbrojnih pacijenata koji pate od op�e slabosti organizma; �im se naviknu na stalno disanje kroz nos, na gotovo �udotvoran im se na�in vra�a i snaga, te po�inju uživati u životu i brzo se izlije�e od kroni�ne slabosti i iscrpljenosti. Kada bi djecu u školi u�ili da disanju kroz nos, moglo bi se stvoriti novo, snažnije i inteligentnije pokoljenje! Osnova je i po�etak svih vježbi disanja tzv. potpuno yoga-disanje. Sastoji se od tri na�ina disanja: 1. donjeg ili abdominal-nog disanja, 2. srednjeg disanja i 3. gornjeg disanja. Kako bismo razumjeli potpuno yoga-disanje, moramo se isprva upoznati s njegova tri sastavna dijela. Razmotrimo ponajprije gornje ili plitko disanje koje se na Zapadu naziva klavikularno disanje. Oko 90% svih žena u Europi diše na ovaj na�in. Uskoro �emo razmotriti i razlog toj pojavi. Pri ovoj vrsti disanja, u kojoj se pokre�u samo rebra, ramena i klju�ne kosti, koristi se samo gornji dio plu�a; s obzirom da je to i najmanji dio plu�a, tek vrlo mala koli�ina zraka dospijeva u njih. Budu�i je dijafragma podignuta, plu�a se ne mogu širiti nadolje. Najosnovnije je poznavanje anatomije dovoljno da svakoga uvjeri kako gornje disanje zahtijeva najviše energije, a da pritom daje i najmanje rezultata. Ve�ina oboljenja organa za disanje i glasnica posljedica su nepotpunog i nedostatnog disanja. Takvo disanje predstavlja najlakši na�in da se prehladi ili poprimi navika disanja na usta. �injenica da ve�ina žena nesvjesno plitko diše - a da za to �esto niti ne zna - nije posljedica anatomske razlike izme�u muškarca i žene u gradi prsnog koša. Pravi je uzrok u tome što se žene, da bi bile vitkije, stežu raznim steznicima i pojasevima koji su vrlo štetni jer spre�avaju donje, abdominalno disanje, ometaju cirkulaciju krvi i rad trbušnih organa. Ovakvo se stanje nadalje pogoršava neprirodnim na�inom života žena, kao i �injenicom da ih njihov na�in rada, tj. šivanje, ru�ni rad, igranje bridža, a da niti ne spominjemo tipkanje na pisa�em stroju, prisiljava da rade u pogrbljenom položaju. Ako ostanemo pognuti nad pisa�im strojem ili ru�nim radom sat ili dva, uop�e ne�emo mo�i disati ni na koji drugi na�in, izuzev gornjim disanjem. Donja su rebra pritisnuta u oštrom kutu iznad dijafragme, te spre�avaju prodor zraka nadolje. Ne dišu samo žene nepravilno. Medu pjeva�ima, odvjetnicima, sve�enicima i govornicima ima mnogih �ije je disanje potpuno pogrešno. Uzrok nije samo u civiliziranom na�inu života, ve� i u biološkoj zakonitosti u skladu s kojom svaki stanovnik grada, koji živi neprirodnim na�inom života, �im njegov poziv postavi ve�e zahtjeve njegovim plu�ima, odmah po�inje iznova površno disati. Ako nakon svega što je re�eno netko i nadalje gaji i najmanju sumnju u štetnost i nekorisnost gornjeg disanja, mogu mu posavjetovati sljede�e: stoje�i uspravno, kao u stavu mirno, ruku priljubljenih uz tijelo, neka podigne ramena i duboko udahne. Zatim neka zabaci glavu unazad, pritom opuštaju�i ramena i odmah �e uvidjeti kako može udahnuti još više zraka i to barem onoliko koliko je udahnuo i prvi puta.

18

Drugi pokus: sjednimo za stol u pognutom položaju, upravo kao što sjedimo pri radu. Disanje �e nam iznova biti površno, jer su nam ramena u neprirodno visokom položaju! Sada možemo razumjeti zašto ljudi, koji žive u velikim gradovima, u sve ve�em broju prelaze sa donjeg na gornje disanje. Razmotrimo i drugi neprirodni na�in disanja na Zapadu, tzv. srednje disanje ili, kako ga europski lije�nici nazivaju, inter-kostalno (=izmedu rebara) disanje. Ve�ina ljudi, koji ne vode sjede�i na�in života, dišu na ovaj na�in. Srednje je disanje za jedan stupanj bolje od gornjeg disanja jer obuhva�a barem jedan mali dio i donjeg disanja, dok se namjesto samo gornjih dijelova zrakom ispunjavaju i srednji dijelovi plu�a. Na ovaj na�in diše ve�ina muškaraca u sjede�em ili stoje�em položaju, posebno u prostoriji s lošim zrakom, u kinu, kazalištu, ili sobi sa zatvorenim prozorima. Priroda nam nagonski ne dozvoljava da duboko dišemo ustajali zrak, te pribjegavamo ubrzanom, interkostalnom disanju. Promatrajmo sami sebe kada sljede�i puta budemo sjedili u kinu. Priroda nikada u potpunosti ne napušta duboko disanje. �ak i �ovjek, koji živi najneprirodnijim na�inom života u gradu, �esto duboko udahne u naglom i gr�evitom pokretu, posebno kada se nade na �istom zraku. To je o�ajni�ki, refleksni trzaj, nalik zijevanju, prigušenih plu�a koja vape za zrakom. Trbušno ili abdominalno disanje naziva se i dubokim, donjim ili dijafragmalnim disanjem. Ve�ina muškaraca diše na ovaj na�in kada leži ili se odmara. To je na�in disanja kojeg zagovaraju ameri�ki i europski pobornici zdravlja, dok je ono ustvari samo jedan dio potpunog yoga-disanja. Trbušnim i dijafragmalnim disanjem koriste se snažni Europljani i Amerikanci koji su dobre grade i imaju zdrav poziv. Ve�ina muškaraca može disati abdominalno jer ne nose steznike i sli�nu odje�u, te tako konvencio-nalnosti civiliziranog života u manjoj mjeri zloupotrebljavaju njihova plu�a. Valja, me�utim, naglasiti kako se naj�istiji tip trbušnog disanja može na�i samo u snažnih, zdravih muškaraca, vojnika, atleta, zemljoradnika i planinskih pastira. Postaje nam, dakle, jasno zašto se ovaj na�in disanja naziva abdominalnim ili dijafragmatskim, ako samo bolje pogledamo položaj dijafragme. Dijafragma igra vrlo važnu ulogu u prana-jami vogina, te �e biti vrlo korisno upoznati se s njezinom funkcijom. Dijafragma ili ošit snažna je miši�na opna koja prsni koš dijeli od trbuha. U stanju mirovanja ispup�ena je prema gore, u smjeru prsnog koša. Tijekom rada sve se više izravnava, pritiskuju�i probavne organe nadolje, te na taj na�in izaziva ispup�enje trbuha. Pri površnom, gornjem disanju zrakom se puni samo gornji dio plu�a; pri srednjem disanju samo srednji i mali dio gornjeg dijela plu�a; pri dubokom, abdominalnom disanju puni se cijeli donji i srednji dio plu�a. Stoga je ovaj na�in disanja bolji od prethodna dva na�ina, koje smo upravo razmotrili. Iz svega što je re�eno postaje o�iglednim da je najsavršeniji na�in disanja onaj koji u podjednakoj mjeri puni zrakom donji, srednji i gornji dio plu�a, daju�i organizmu najve�u mogu�u koli�inu kisika i prane. Taj je na�in drevno yoga-disanje kojeg �emo na ovom mjestu detaljno opisati. Potpuno savršeno yoga-disanje sadrži sve dobre osobine donjeg, srednjeg i gornjeg disanja i niti jednu od njihovih loših osobina. Navodi na intenzivan rad sve organe za disanje, svaku stanicu plu�a i sve miši�e za disanje. Prsni se koš kona�no može širiti sve do svoje normalne i prirodne zapremnine, a sam se u�inak plu�a, štoviše, može i pove�ati snažnijim korištenjem zanemarenih kostalnih ili porebrenih miši�a. I dijafragma radi pravilno, te osigurava iznimno povoljno biološko djelovanje nježnim masiranjem svih organa u trbušnoj šupljini, što �emo podrobnije razmotriti u jednom od narednih poglavlja. Potpuno yoga- disanje najjednostavnija je i najnužnija osnova svakog yoga- disanja. Nije potrebno posebno naglašavati kako valja zapo�eti strpljivoš�u i postupnoš�u, izbjegavaju�i svako naprezanje. Sve što je pretjerano vrlo je opasno za zdravlje, što vrijedi i za nesustavno i neredovito vježbanje pranajame. �itatelj �e se prisjetiti mog osobnog iskustva, kada sam u biblioteci svoga oca pro�itao prvu knjigu o Hatha yogi, te u pretjeranom oduševljenju satima stao izvoditi vježbe. „Neka u�enik svojim putem kro�i strpljivo" - kaže jedna indijska poslovica - „jer �e u suprotnom pod njime propasti temelj, a time �e se i u žurbi sagra�ena zgrada nad njime srušiti." Osnovna vježba potpunog yoga-disanja izvodi se na slijede�i na�in: Stoje�i uspravno, u uobi�ajenom, prirodnom položaju (SI. 2, 3,4 i 49) na�inimo snažan izdah, te potom polagano udišimo zrak tijekom naredne tri, me�usobno povezane faze: 1. Izbacimo polagano trbuh, �ime u pokret stavljamo i dijafragmu, tj. izbacujemo trbuh naprijed, dok pritom svjesno ne udišemo. S iznena�enjem �emo zapaziti kako zrak, samo izbacivanjem trbuha, sam od sebe ulazi u donje dijelove plu�a. Prije same je vježbe preporu�ljivo, barem dok ste još po�etnik, oba dlana smjestiti na trbuh kako biste mogli kontrolirati njegovo pokretanje. Ova prva faza yoga-disanja, tj. donje ili abdominalno disanje za muškarce nije teška jer se svaki zdravi muškarac koristi ovim disanjem. Sa �u�enjem sam, me�utim, primijetio kako najmanje polovina Europljanki, koje se ne bave športom i vježbanjem, uop�e nije u stanju disati trbuhom (dijafragmom). Svoje �itateljke posebno molim da ne nastavljaju s vježbanjem sve dok ne nau�e, koriste�i svoju volju i mo� koncentracije, disati abdominalno (trbuhom) bez napora i osobitih poteško�a. Medu svojim sam u�enicima u Indiji i Europi primijetio kako od tih 50% žena, koje mogu disati samo gornjim dijelovima plu�a, te uslijed toga ne mogu provoditi i trbušno disanje u prvom pokušaju, gotovo sve bez izuzetaka, pate od poreme�aja organa za probavu, trbušnih bolesti, kroni�nog zatvora i raznih ginekoloških poreme�aja. Trbuh im je posvema beživotan i u tolikoj mjeri nepokretan da je nalik kakvom stranom predmetu, a ne dijelu njihova tijela.

19

2. U drugoj fazi ovoga disanja širimo donja rebra i srednji dio prsnog koša tako da zrak postepeno struji u srednji dio plu�a. Ova faza odgovara srednjem disanju. 3. Tre�a faza udisanja sastoji se u potpunom širenju i izbacivanju prsnog koša. Pritom udišemo onoliko zraka koliko naša proširena plu�a mogu primiti. U ovoj posljednjoj fazi uvla�imo trbuh, koji u tom trenutku služi kao potpora plu�ima, dok je gornjim dijelovima plu�a istovremeno omogu�eno da se posvema ispune zrakom. Posljednja faza, dakle, predstavlja potpuno izvedeno gornje disanje. Na prvi se pogled �ini kako se voga-disanje sastoji od tri ritmi�ka pokreta. To je, me�utim, samo teorijski to�no jer pri izvo�enju ovoga disanja jedan se pokret mora prelijevati u drugi bez prekida ili zastoja. Promatrano s bo�ne strane, savršeno voga-disanje doima se poput laganog talasanja ili valnog kretanja od abdomena nagore. Uz malo više vježbe uzmo�i �emo uvla�iti zrak ravnomjerno u glatkim prijelazima iz jedne u drugu fazu. Sada po�injemo polako izdisati kroz nos na taj na�in da zrak izlazi istim redoslijedom kojim je i ulazio. Prvo uvla�imo prednji zid trbuha, potom skupljamo donja rebra, te, naposljetku, spuštamo klju�ne kosti i ramena. Pri izdisanju skupljamo trbušne i porebarne miši�e do onog stupnja da u plu�ima ostane što je manja mogu�a koli�ina zraka. Dakako, ništa se ne smije izvoditi s pretjeranim naporom. Pola sata prije svakog od tri glavna obroka treba vježbati ovaj najjednostavniji oblik pranajame, i to najmanje jednu minutu prvoga dana. Po�evši od drugoga dana, tijekom narednih pet dana, vježbu valja svakodnevno produžavati za po jednu minutu. Tek nakon pet dana vježbanja možemo zapo�eti s drugim vrstama yoga-disanja jer ranije opisana osnovna vježba predstavlja temelj daljnjeg napretka. Ispitajmo na ovome mjestu djelovanje potpunog yoga-disanja - prednosti besprijekorno spojenih faza donjeg, srednjeg i gornjeg disanja - u skladu s u�enjima mudraca Indije i nalazima Instituta za istraživanje indijske yoge u Lonavli. U skladu s u�enjima yoge, svakodnevno vježbanje najjednostavnijeg oblika yoga-pranajame �ovjeka �ini gotovo imunim na tuberkulozu i ostale plu�ne bolesti. Tko sustavno vježba yoga-disanje, ne�e oboljeti od prehlade niti bronhijalnog katara. Jer, što je uop�e tuberkuloza? - Smanjena vitalnost koja je nastala uslijed nestašice zraka, dakle, uslijed nepravilnog disanja. Smanjena životna snaga uzrokuje i slabljenje otpornosti organizma, kao i stvaranje pogodne okoline za razvoj zaraznih klica. Snažna, zdrava plu�na tkiva mogu se oduprijeti bakterijama. Zdrava plu�a, pak, možemo imati samo posredstvom njihove pravilne upotrebe. Tuberkulozne su osobe uglavnom uskih grudi. U ve�ini slu�ajeva, nepotpuni razvoj prsnog koša posljedica je mentalnog stava. Osobe koje su optere�ene kompleksima straha i manje vrijednosti povla�e ramena unatrag i uvis, stješnjavaju�i pritom prsni koš. Ova se loša navika �esto može primijetiti i u djece. Posljedica takvog nepravilnog držanja stiješnjena su plu�a koja jedva uspijevaju disati. Kako se prsni koš ne može pravilno širiti, tako se niti plu�a ne mogu pravilno razvijati. Priljev je zraka nedovoljan, što prouzrokuje trajnu nestašicu kisika i prane u krvi. Ve� nam je poznato kako je oslabljeno tijelo, koje je zapalo u negativno stanje, pravo toplo stanište za bacile tuberkuloze. Osim toga, valja imati na umu i ovo: osobe koje pate od kompleksa niže vrijednosti, nesretne su, te utjehu obi�no traže u seksualnim odnosima. Dobro je poznata �injenica da djeca, koju ugrožavaju njihova bra�a i sestre i koja osje�aju nedovoljnu ljubav svojih roditelja, pribjegavaju opasnoj navici samozadovoljavanja. Pretjerana seksualnost prena-dražuje cjelokupni sustav žlijezda, dakle, i plu�ne žlijezde - hiluse; u plu�ima se stvara katar, te je bacilima tuberkuloze otvoren put. - Uo�avamo, dakle, kakva se opasna lan�ana reakcija može izazvati jednim negativnim mentalnim stavom i nedostatnim disanjem. U mnogim se slu�ajevima potpuno ozdravljenje može posti�i u kratko vrijeme pod uvjetom da se pacijent odvikne površnog disanja, te po�ne disati potpuno i duboko. Duboko disanje mijenja i mentalni stav, jer kako može biti bojažljiv �ovjek širokih, dobro razvijenih grudi koji diše polako i duboko? Plu�a koja se dobro ispunjavaju zrakom tijelu pružaju ve�u koli�inu zraka i prane, cirkulacija krvi postaje snažnija, te cijelo tijelo oživljava, snaži se i bolest nestaje. U plu�ima, koja su u potpunosti prožeta zrakom i krvlju, tuberkuloza ne može napredovati. (Vidi i 3. poglavlje). U skladu s u�enjem yoge, kvaliteta krvi u najve�oj mjeri ovisi o prani i kisiku koje su plu�a u sebe upila. Ako krv sadrži tek malu koli�inu prane i kisika, njezina je kvaliteta slaba. U takvom se slu�aju krv zasi�uje otpadnim tvarima i toksinima koji se nepotpuno izlu�uju, te se cijelo tijelo ispunjava otrovnim tvarima. Slaba kvaliteta krvi ne utje�e samo na organizam, ve� i na svaki pojedini organ. Trbuh i probavni organi uglavnom izrazito stradavaju uslijed nedovoljnog disanja. Hrana iz krvi izvla�i kisik jer prije probave i upijanja (asimilacije) hrane mora prethodno do�i do procesa oksidacije. Ako asimilacija nije normalna, organizam ne dobija dovoljno hrane, tjelesna se snaga smanjuje, a time i naša energija i vitalnost. Sve se ove poteško�e mogu sprije�iti pravilnim disanjem. Nepravilno disanje ne utje�e samo na trbuh i plu�a, ve� i na cijeli živ�ani sustav, mozak i ki�menu moždinu, živ�ane centre, pa �ak i na same živce jer ne dobijaju dovoljno prane i svježeg kisika. Dijafragma, koja se prirodno pokre�e pri yoga-disanju, vrši blagi pritisak na jetru, trbuh i njegove organe. Taj pritisak, u kombinaciji s ritmi�kim pokretima plu�a, pretvara se u nježnu masažu koja poboljšava prirodno funkcioniranje unutrašnjih organa. Uslijed toga svaki pojedini udah posredno

20

povoljno utje�e na trbušne organe, podsti�u�i u njima krvotok, te pove�avaju�i metabolizam. Ova blagotvorna unutrašnja masaža u potpunosti izostaje u trenutku kada dišemo samo gornjim ili srednjim dijelovima plu�a. Oduševljeni pobornici sustava tjelesnog odgoja na Zapadu ne smiju zaboraviti da vježbanje vanjskih miši�a nije dovoljno. I unutrašnjim je organima potrebno vježbanje. Priroda se za to pobrinula pravilnim disanjem. Gimnastika, rvanje, ma�evanje i sli�ni športovi osiguravaju povoljnije uvjete unutrašnjim organima no što ih imaju u mlohavom tijelu; bez vježbi disanja, me�utim, športovi nikada ne mogu imati tako povoljno djelovanje na organizam kao prirodna masaža uskla�ene ritmi�ke pranajame. Netko bi se mogao zapitati zašto je duboko disanje od tako velike važnosti u životu. Zašto valja vršiti vježbe disanja kada isti rezultat možemo posti�i bave�i se športom? Kada tr�imo, veslamo, igramo tenis ili ma�ujemo, plu�a rade punom snagom; gotovo smo automatski primorani duboko disati, te, na taj na�in, posredno dolazimo do blagotvornog djelovanja yoga-disanja! Tome, me�utim, nije tako. Kod napornih športova plu�a doista rade punim kapacitetom, ali nesustavno, u gr�evitim i naglim pokretima plu�a. Istovremeno, organizam razvija veliku energiju, te se pove�ano unošenje kisika u plu�a odmah troši uslijed neprestanog gubitka energije. Bez ritma nema života. Od kretanja atoma, sve do izlaska sunca ili kucanja srca, sve se na ovome svijetu pot�injava ritmu, što je ujedno i odgovor na pitanje, zašto ustrajno ritmi�ko vježbanje yoga-disanja u trenutku mirovanja tijela ili tijekom njegova kretanja, pokazuje neusporedivo ve�e i blagotvornije djelovanje na sve naše organe u usporedbi s bavljenjem nekim športom zbog samoga športa. Valja dodati kako su športovi na Zapadu dinami�ni, aktivni, dok su tjelesne vježbe Hatha yoge pasivne. U aktivnim športovima trošimo snagu, te se umorni moramo odmarati. U pasivnosti yoga-vježbi sabiremo ogromnu energiju, te je u sebi akumuliramo, što je nalik gra�enju brane na rijeci. Mo�na se energija gomila, a u tome ujedno po�iva i neizmjerna zaliha snage. Posredstvom vježbi Hatha yoge u svojoj pasivnosti podižemo branu na rijeci života, te sabiremo ukro�enu snagu. Upravo zbog tog razloga, bez obzira koliko se umorni vratili s posla, s lako�om smo u stanju vršiti vježbe Hatha yoge jer one, kao pasivne vježbe, ne izazivaju nikakav dodatni umor. Štoviše, nakon njih se osje�amo primjetno osvježenima. - Onaj tko ih je samo jednom vršio, dobro poznaje njihov u�inak! �udesno djelovanje zadržavanja daha može se djelimice objasniti i na taj na�in. �itatelj �e primijetiti kako prilikom vježbanja vježbi disanja pranajama, koje su opisane u „Prakti�nom dijelu" ove knjige, Hindusi istovremeno vrše i zadržavanje daha na kra�e ili duže vrijeme. Rije� je o svojevrsnoj regulaciji disanja koja ima izuzetno biološko djelovanje na organizam. Možda je ve� u djetinjstvu svatko od nas iz radoznalosti ili zbog zabave pokušao zadržati dah, možda zbog natjecanja s ostalim dje�acima kako bi se utvrdilo tko najduže može izdržati. Kada odraste, �ovjek se na Zapadu nagonski boji takvih stvari jer je uvjeren kako mu takvi „besmisleni i nepotrebni" eksperimenti mogu samo naškoditi. Tko zna, možda �e mu puknuti neka krvna žila u plu�ima ili �e doživjeti šok što više nema zraka. Kako je ovo shva�anje doista djetinjasto! Dovoljno se samo prisjetiti primitivnih ljudi i divljih plemena koja žive pod vedrim nebom u prirodi. Ne uzimaju�i za trenutak u obzir prirodno disanje kroz kožu, koje smo ranije spomenuli, a pri kojem svaki vanjski podražaj izaziva plu�a na refleksnu reakciju dubokim udahom i gr�evitim, naglim zadržavanjem daha, promatrajmo sada športaša ili �ovjeka koji izvodi teške tjelesne vježbe. Tijekom tih vježbi ne može disati neprekidno, iako mu se prsni koš, uslijed rada miši�a, snažno širi i skuplja. Za vrijeme napornog tjelesnog rada organizam zahtijeva ve�e koli�ine kisika i više energije iz prane kako bi organizam imao dovoljno vremena za upijanje i raspodjelu pove�anih koli�ina kisika i energije iz prane. Majka Priroda pobrinula se sama da tijelo, koje intenzivno radi i troši energiju, automatski i prema potrebi �ini odgovaraju�e prekide u disanju. Promatrajmo baca�a koplja, diska ili ma�evaoca, tenisa�a i brzo �emo primijetiti kako on, neposredno prije izvo�enja glavnog pokreta, zadržava dah, te �esto na�ini i cijeli niz drugih pokreta prije no što izdahne zrak. Što je ve�i rad miši�a ili napor koji valja u�initi, to �e dublji biti udah prije njega, kao što �e i zadržavanje daha duže trajati. U utrci na 100 m trka� jedva nekoliko puta udahne prije no što do�e na cilj. U trka�a na duge staze vrijedi pravilo da samo onaj može ra�unati na uspjeh tko „umije ekono-mizirati disanjem". - Yogini su znali za ovu istinu još prije nekoliko tisu�a godina, te spoznali �injenicu kako pranajama, zadržavanjem daha, sabire velike koli�ine prane, te da je upravo zbog toga od iznimno povoljnog djelovanja ne samo na organe za disanje i probavu, ve� i na krv i cjelokupni živ�ani sustav. Koliko se mnogo više koli�ine prane skupi u organizmu vježbama disanja, koje se izvode u stanju mirovanja ili vrlo umjerenog pokretanja tijela, nego kada tijelo vrši neki težak i mukotrpan rad u kojem se dobivena energija odmah potroši! U jednostavnim vježbama yoga-disanja sakupljena energija prane ne snaži i osvježava samo tijelo, kao u športu, ve� o�ituje i terapeutsko djelovanje na organizam. - Regulirano disanje, me�utim, posjeduje iznimno djelovanje ne samo zato što svjesno štedimo kisik i pranu, ve� i zato što neke od ovih vježbi disanja reguliraju, uspostavljaju red i ravnotežu izme�u pozitivnih i negativnih strujanja koja vitaliziraju naše tijelo. Samo je disanje stalna izmjena pozitivnog i negativnog stanja. Kada udišemo, nalazimo se u negativnom stanju: u tom trenutku primamo, uvla�imo životvorni element. Kada izdišemo, pozitivni smo; u tom trenutku raspodjeljujemo snagu, koju smo udahnuli, u sve dijelove tijela - tada dajemo,

21

zra�imo. Tko misli logi�no, ve� može razumjeti kako se, u slu�aju svjesne kontrole ravnomjernosti vlastitog disanja, sama po sebi uspostavlja ravnoteža izme�u pozitivnih i negativnih sila u nama. Zadržavanje daha primorava �ovjeka da svoju svijest usmjeri u središte svoga Ja - barem na izvjesno vrijeme - i da sjedini ove dvije sile. Uslijed toga dospijeva u stanje potpune psihi�ke i tjelesne ravnoteže. U�inak je isti kao kada biste zaljuljanu vagu zaustavili u trenutku kada je kazaljka u središtu, tj., kada je vaga u potpunoj ravnoteži. - Ako uzmem jednog bolesnika, koji je izgubio ravnotežu, i na sli�an mu na�in vratim izgubljenu ravnotežu, tada je zaista mnogo u�injeno za njegovo ozdravljenje. Vježbe naizmjeni�nog disanja, kao što je na primjer „bhastrika", tj., naizmjeni�no disanje kroz lijevu i desnu nosnicu, omogu�avaju da �ovjek svoje tijelo u još ve�oj mjeri dovede u sklad s ravnotežom izme�u pozitivnih i negativnih sila. Na taj na�in tijelo održava svoje zdravlje; ako je, me�utim, oboljelo uslijed nepravilne raspodjele ovih sila, na ovaj mu se na�in uspostavlja ravnoteža, te tako dolazi do ozdravljenja. U tome je sadržana cijela tajna metode pranajame. Usredoto�uju�i stanje ravnoteže, drugim rije�ima, zadržavaju�i disanje, u potpunosti pro�iš�ujemo i najmanje zra�ne mjehuri�e u plu�ima (alveole), te ih podsti�emo na još bolji rad. Tako se otpadne tvari i toksini, koji se u krvi zadržavaju, vrlo brzo izlu�uju. Zadržavanje daha ima sli�an u�inak na plu�a i krv kao što neko sredstvo za �iš�enje ima na probavne organe. Upravo zbog toga oni, koji redovito vježbaju yoga-disanje, nikada ne obolijevaju od bolesti plu�a, trbuha, jetre, žu�i ili srca, niti pate od astme ili skleroze. Onaj tko je, nakon svega izloženog, jasno shvatio suštinu pranajame uvidjet �e kako je, sa stanovišta biologije i medicine ne samo na Istoku, ve� i na Zapadu, od životne važnosti vježbanje pranajame ako želi sa�uvati svoje zdravlje i životnu snagu. Stvar je tako jednostavna da je mnogi i ne uzimaju za ozbiljno ve�, štoviše, troše cijela bogatstva na složena lije�enja i lijekove. Zdravlje kuca na njihova vrata, ali ih oni ne žele otvoriti. Neprihva�anjem priznate istine �ine neoprostivu grešku. 7. PLIVANJE KAO SREDSTVO SAVRŠENE REGULACIJE DISANJA Plivanje je uistinu jedini šport �iji se po�eci gube u magli prethistorijskih vremena i koje se �ak i danas smatra najprirodnijim i najsavršenijim tjelesnim vježbanjem u usporedbi sa svim drugim vrstama starih i modernih športova. Nijedan drugi šport nije u tolikoj mjeri koristan za zdravlje. Odmah �emo saznati i razloge toj �injenici. Prije svega, plivanje nije neko neprirodno, ve� sasvim prirodno tjelesno vježbanje. Drugo, �ak je i danas rije� o jedinom športu na svijetu koji nas svojim savršeno ritmi�kim pokretima i regulacijom disanja primorava da dišemo duboko u skladu s metodom pranajame. Zahvaljuju�i svim ovim osobinama, plivanje je iznimno korisno za zdravlje kada se vježba redovito i umjereno. Kako bi ovo djelovanje bilo potpuno, cijelu tehniku disanja valja uskladiti s pravilima pranajame. Oni koji vježbaju yoga-disanje, te svakodnevno i savjesno provode asane (stavove tijela), opisane u „Prakti�nom dijelu" ove knjige, mogu posti�i najviši stupanj zdravlja i životne snage; nikada ne�e biti bolesni i, u skladu s Hatha-yoga-pradipikijem, „sjenka �e se njihova života produžiti nalik zracima sunca koje polako zalazi". Takvi yogini nemaju potrebe za nekim posebnim športom. �injenica što plivanju, i pored toga, posve�ujem posebnu pozornost ima, pored ranije izloženog, i jedan posebni razlog. Iz iskustva mi je poznato kako ve�ina osoba, koje vježbaju prana-jamu, nastoje posti�i brzi uspjeh vježbama disanja, te �esto nemaju dovoljno strpljenja da marljivo vježbaju barem dva mjeseca bez prekida. Prerano prekinute vježbe pranajame nisu ni od kakve trajne koristi. Druga je �esta pogreška po�etnika u Europi zanemarivanje vježbi nakon što je minuo prvi nalet oduševljenja jer naporno disanje zaista zamara plu�a tijekom prvih dana vježbanja ili naprosto dosade zbog isuviše dugog trajanja. �ovjek mora imati snažnu volju kako ne bi iznova stekao lošu naviku površnog disanja. Plivanju sam posvetio toliku pozornost zato što je to jedina vrsta prirodnog, iskonskog kretanja tijela koje svakoga primorava na regulaciju disanja. �ovjek je izvjesno vrijeme prisiljen zadržati dah ako se ne želi napiti vode. Na taj na�in nemarni u�enik voga-disanja, kao i skepti�ni po�etnik mogu se pomo�u plivanja navesti da dišu na na�in koji je nalik pranajami. Tko posveti vrijeme vježbanju jednostavnih vježbi plivanja najmanje dva mjeseca uzastopce, u skladu s pravilima Hatha yoge, posti�i �e iste rezultate kao i sa pranajamom! Ako netko želi posti�i brze rezultate, a nije dovoljno ustrajne volje da se od samoga po�etka to�no pridržava pravila disanja, neka mjesec ili dva pliva prema pravilima yoge. U Madrasu sam imao jednu u�enicu Hatha yoge, vrlo gojaznu Engleskinju u uzrastu od gotovo �etrdeset godina, koja se uvijek žalila kako nikako ne može omršavjeti. Do svoje se dvadesete godine bavila športom, plivanjem i veslanjem, ali je prestala sa športskim vježbama nakon udaje i puta u Indiju. U Indiji je bila toliko zaposlena da nije imala nimalo vremena za bilo kakvo tjelesno vježbanje, izuzev kratkih šetnji. Od tada je pokušavala sve što je uop�e bilo mogu�e. Uzimala je organoterapijske preparate i biljne �ajeve za �iš�enje, pokušavala je s vježbanjem raznih športskih vježbi, �ak i s boksom, kako bi omršavjela, ali sve je bilo uzalud. Nije mogla omršavjeti niti jedan jedini kilogram. �im bi malo izgubila na težini, ubrzo bi to i nadoknadila. Niti kure mršavljenja nisu mogle dati povoljne rezultate. Pokušao sam s njome provoditi vježbe pranajame, ali njezina plu�a i snaga volje bili su toliko slabi da je nakon tri puna udaha ostajala bez daha i sve napuštala. Niti sa zadržavanjem daha nije nikako išlo, a sve je to ukazivalo na iznimno mali kapacitet plu�a.

22

Nakon što sam uvidio svu beskorisnost propisivanja vježbi disanja, koje ionako kod ku�e nije provodila, pribjegao sam metodi koju je moj stari u�itelj Mohan Singh koristio za zaostale u�enike. Zapitao sam gospodu Potter, umije li plivati jer je od toga sve zavisilo. Odvratila je da je bila vrlo dobra pliva�ica u mladim godinama, te da, iako još uvijek umije plivati, u plivanju ne vidi nikakvu nadu jer je i to pokušala bez imalo uspjeha. Unato� �injenici da je op�e uvjerenje kako se plivanjem može omršavjeti, njezino je iskustvo s plivanjem bilo upravo suprotno. Toga popodneva, ubrzo nakon zalaska sunca, otputili smo se zajedno na obalu mora. U Madrasu se temperatura zraka tijekom dana kre�e izme�u 35° C i 40° C, te tako ljudi na plažu ne izlaze sve dok ugodna i blaga toplina ne zamijeni ubistvenu žegu. Gospodu Potter odveo sam na manje bu�an dio plaže, zašti�en od naleta valova. Na drugoj strani valobrana „jaha�i na valovima" iz Madrasa uživali su u svojim bezbrižnim igrama. S usklicima zadovoljstva tr�ali bi u vodu sve dok im ne bi doprla do glave, zatim pri�ekali naredni veliki val, lijegali na njega, te puštali da ih nosi obali velikom brzinom. Moja je u�enica tužno dahtala -ve� je bila oblivena znojem. Kada smo dospjeli do mirne vode, po�eo je naš prvi „sat mršavljenja". „Draga gospodo Potter", rekoh joj, „u�ite, molim Vas, u vodu i pokažite mi kako umijete plivati". Nisam je morao moliti dva puta. Još dok smo se vozili autom, skinula je haljinu za plažu i vožnju završila u kupa�em kostimu. Sko�ila je u vodu poput pravog tuljana, kao da se htjela pohvaliti kako i pored svojih 80 kilograma još uvijek nije zaboravila startni skok u vodu. Dospjela je do odre�enog cilja, dok sam s divljenjem promatrao savršenu pravilnost njezinog prsnog plivanja. „Sada je ve� sve u redu", pomislio sam. „Gospodine Yesudian", uzviknu dah�u�i, „ako s Vašom yogom uspijete dokazati Arhimedov zakon, rado �u postati jedan od najistrajnijih fakira!" „Kako to mislite?" - zapitao sam za�u�eno jer u prvi tren nisam razumio o �emu je rije�. „Pa, stari je momak tvrdio kako svako tijelo gubi od svoje težine onoliko koliko vode istisne...žao mi je što moram re�i da se u vodi ne osje�am ni grama lakšom nego na obali!" „Odli�no!", pomislio sam. „Gospo�a Potter ima smisla za humor i umije ga koristiti." U tjelesnom je vježbanju dobro raspoloženje od neprocjenjive koristi. „Jam�im Vam, draga gospodo", doviknuh joj, „da iako u ovom trenutku ne gubite onoliko težine koliko vode istisnete, u roku od dva mjeseca bit �ete barem 10 kilograma lakši. A sada zapo�nimo upravo onako kao da o plivanju ništa ne znate. Plivate sasvim dobro, ali sada valja da na umu imate kako plivate zbog svog zdravlja. Želite omršavjeti, a-'to možete posti�i samo kontroliranim disanjem, drugim rije�ima, terapeutskim plivanjem." Gospoda Potter bijaše toliko iznena�ena da je na trenutak potonula kako bi odmah iznova izronila dah�u�i i pušu�i. „Ne smatrate me budalom, nadam se?" „Pazite sada, gospo�o Potter", nastavio sam, prilazivši joj sa strane u toploj vodi, „valja da znate kako mršavljenje ili debljanje ovise o izvjesnim organima s unutrašnjim izlu�ivanjem. Ako ovi organi iz bilo kojeg razloga nisu u ravnoteži ili su se, pak, sokovi i stanje krvotoka promijenili, niti štitnja�a više ne funkcionira pravilno, te gubi svoju sposobnost regulacije. Ako ste isuviše mršavi ili pretjerano gojazni, te ako naglo gubite ili dobijate na težini, tada je rije� o posljedici nekog poreme�aja. Takvo se stanje ne može izlije�iti kurama za debljanje ili mršavljenje, �ajevima, arsenom ili lijekovima. Preparati organoterapije kratkog su daha i u�inka. Vaš organizam, gospo�o Potter, mora postati zdrav; to je jedini na�in da se iznova uspostavi izgubljena ravnoteža. Ako Vam je težina iznad normale, morate se vratiti na normalu, a ako ste ispod, dobijate upravo onoliko koliko Vam je potrebno..." „I Vi vjerujete da �e me plivanje izlije�iti? Prije godinu dana plivala sam redovito da bih se nakon dva mjeseca udebljala dva kilograma!" „Plivanje Vam ne�e vratiti zdravlje", odgovorio sam, „ve� vježbe disanja koje �ete nesvjesno vršiti tijekom plivanja. Budu�i da Vas ne mogu navesti da provodite vježbe pranajame, dokazat �u Vam kako yoga-plivanjem možete izgubiti nekoliko kilograma u tijeku mjesec dana. Za osobe koje nemaju dovoljno strpljenja da vježbaju pranajamu, yoga-plivanje je jedini šport koji može normalizirati rad njihovih organa. Prirodna je posljedica potpuno uspostavljanje ravnoteže, gojazna osoba omršavi, dok se mršava osoba deblja..." „To bih rado vidjela!" „Tada po�nimo, gospodo Potter! Zasad �emo ostati na prsnom plivanju kao najprirodnijem na�inu plivanja. Nitko ne može postati dobar i potpun pliva� ako ne nau�i pravilno štedjeti dah. Izdržljivi pliva�i nesvjesno primjenjuju yoga-plivanje. Rje�e udišu, a zrak iz plu�a izbacuju u trenutku dok im se lice još nalazi u vodi. Time sam sve rekao. Vidite, nije tako teško kako se na prvi pogled �ini!...Kada pliva prsnim stilom, �ovjek ne može disati kako mu se prohtije, ve� je primoran postupati na naredni na�in: tijekom prvog zamaha, duboko udahnite kroz nos i zatim zagnjurite lice u vodu, upravo onako kako to �ine natjecatelji kada plivaju prsnim stilom na natjecanjima. Nemojte žuriti! Cijela se tajna yoga-plivanja sastoji u povezanom, lakom, ritmi�kom plivanju bez napora...Nakon što udahnete, spustite glavu u vodu. Time �ete biti primorani da zadržite dah...Dobro, to ste vrlo lijepo izveli!" „Na tako nešto tijekom plivanja nikada nisam pomišljala." -re�e gospoda Potter, izdignuvši glavu iz vode. „Uvijek sam više brinula o frizuri..."

23

„Da, dame, na žalost, imaju tu lošu naviku. Dok Vam je lice u vodi, na�inite rukama dva povezana, lagana zaveslaja, a kada Vam se ruke iznova nadu ispred grudi, radi drugog zaveslaja, stanite polako pod vodom izdisati zrak kroz nos tako da pri kraju drugog zaveslaja, kada Vam glava bude iznad vode, ostatak zraka bude upravo dovoljan da preostale kapi vode izdahne iz nosa.... U istom trenutku udahnite brzo i duboko, iznova zaronite lice u vodu i na�inite slijede�a dva zaveslaja na isti na�in... Pomo�u ovakvog ritmi�kog, skladnog plivanja koje u suštini nije ništa drugo do jednostavna vježba pranajame u vodi, postat �ete potpuno zdravi pod uvjetom da vježbate sustavno i svakodnevno..." U po�etku je nesumnjivo išlo malo teže. Gospoda Potter nekoliko se puta napila vode, te je �esto morala na trenutak zastati kako bi povratila dah. Redovito je, me�utim, iz dana u dan, odlazila do svog mirnog zaljeva, te neumorno plivala prema mojim uputama. Tijekom mjesec i pol dana omršavjela je 5 kilograma, a do kraja drugog mjeseca još 4 kilograma. Tako sam okladu izgubio za samo 1 kilogram. Gospodi Potter svakako služi na �ast što mi to nije zamjerila. Naprotiv, postala je jedna od mojih najmarljivijih u�enica; rano je dolazila, i prije po�etka mojih predavanja, te marljivo vježbala pranajamu... Ovu metodu preporu�ujem svakome tko umije plivati, a pritom nije dovoljno snažne volje da redovito vježba propisane vježbe disanja. Nakon mjesec ili dva svakodnevnog yoga-plivanja tijelom �e po�eti strujati neko neizrecivo dobro osje�anje, a �ovjek �e se uvijek osje�ati svježim i zdravim; radni elan �e porasti, a ako i „propusti" yoga-plivanje za tri ili �etiri dana, njegova �e plu�a sama tražiti plivanje kao što puša� traži cigaretu. To je trenutak kada u�enik postepeno mora prije�i sa yoga-plivanja na redovite vježbe pranajame u svojoj sobi ili, još bolje, u prirodi. Ovaj je izuzetni sustav na meni primijenio moj u�itelj jer mi je svakodnevno vježbanje disanje isprva bilo vrlo teško. I stanovit je broj mojih prijatelja prili�no zaostao na po�etku u�enja. Tada nas je Mohan Singh odveo na plažu, te stao podu�avati yoga-pli-vanju. Nakon mjesec dana disali smo bolje od svih ostalih u�enika...Plivanje je uistinu samo po sebi najbolji šport za regulaciju disanja. Ljeti valja po�i na more, jezero ili rijeku, te što �eš�e plivati u skladu s metodom yoge, svakako najviše koliko nam to vrijeme dozvoljava; niti zimi, me�utim, ne valja zanemarivati yoga-plivanje. Ovaj drevni šport ja�a kožu, te uslijed vanjskih podražaja navodi plu�a na tako snažan rad da naprezanje volje nimalo nije potrebno; dovoljno je da se ritam naših pokreta prenese na živce. Još jedno pravilo valja imati na umu pri yoga-pli-vanju: u dane, kada kre�emo na yoga-plivanje, u vodi ne valja nikada ostati duže od pola sata, kao što i vježbe pranajame kod ku�e svakako valja izostaviti. Zadržavanje daha tijekom dva zaveslaja rukama u prsnom plivanju može se produžiti na ve�i broj zaveslaja nakon nekoliko mjeseci. Ako se umorimo, ne treba odmah prestati, ve� se valja jednostavno odmarati, leže�i na vodi i duboko dišu�i. Najstarija, a ujedno i najmodernija vrsta plivanja još je uvijek kraul koji je havajski princ Kahanamoku prenio na Zapad po�etkom ovoga stolje�a. Plivanje kraulom izrazito je povezano s yoga-disanjem. Snažno duboko udisanje, te nakon toga, tijekom �etiri zamaha kumbhaka (zadržavanje daha) u vodi i izdisanje poput mjehova kroz nos, zapo�injuju�i dok je lice još u vodi... Ni�eg novog pod Suncem! Ako prou�imo pravila održanja zdravlja, po�evši od najranijih vremena sve do najsuvremenije higijene, morat �emo priznati kako pravila naših predaka još uvijek vrijede u mnogim oblastima, te kako ova tvrdnja ne nadilazi niti naše najsmjelije pretpostavke. U vezi s plivanjem moram spomenuti još jedan neobi�an slu�aj koji je u podjednakoj mjeri iznenadio i mene, kao i gospodina Johna Kennedija, trgova�kog putnika tvrtke „Ford" u Calcutti. Bio je to mlad �ovjek, visine 1,80 m i neobi�no mršav. Svakog je ljeta nekoliko mjeseci provodio kod svojih ro�aka u Madrasu. Jednog sam ga dana upoznao na plaži. Primijetio sam kako je i uz svoje miši�avo, iako vrlo mršavo tijelo, cijele sate provodio u šatoru, te u vodu odlazio tek nakon zalaska sunca na svega �etiri ili pet minuta, kako bi zatim odmah izlazio van. Bilo je to sve kretanje sto ga je �inio i pored �injenice što je bio vrsni pliva�! Moglo se primijetiti da se u vodi osje�a kao kod svoje ku�e. Ronio je, plivao le�no, prsno, kraul, a potom izlijetao iz vode kao na ubod ose. Kada sam ga zapitao za razlog njegova neobi�nog ponašanja, za�uo sam sljede�i iznena�uju�i odgovor: „Dragi prijatelju, to je moja najve�a nevolja! U mladosti sam bio strastveni pliva� i nije bilo dana da me se nije moglo vidjeti na bazenu za plivanje u Newarku...Sva ova trka za zaradom, dragi prijatelju, trka, žurba! Znate li što to zna�i u Americi? Budu�i sam morao zara�ivati, bio sam primoran napustiti šport. Ve� je prošlo punih deset godina kako se više ne bavim športom. U svakodnevnoj žurbi i životnoj borbi toliko sam omršavio da bih se mogao rasplakati svaki puta kada se pogledam u zrcalu. Nekada sam imao 76 kilograma, a sada sam spao na svega 60 kg! Ma koliko jeo - moja tjelesna težina ostaje nepromijenjena..." „Zašto se ne bavite športom?" zapitao sam ga u �u�enju. „Vidim da imate sasvim dovoljno vremena jer svake godine ovdje provedete po nekoliko mjeseci. Danima sam Vas promatrao kako plivate na samo nekoliko trenutaka, dok sve ostalo vrijeme provodite u šatoru. U suton jedva da plivate tri minute, a zatim odmah iska�ete iz vode!" „Upravo je u tome problem!" uzdahnu on ogor�en. „Svaki djeli� moga tijela vapi za vodom, ali se ipak ne usu�ujem plivati onoliko koliko bih želio jer se bojim da �u još više izgubiti na težini. Kažu da je plivanje jedini šport na svijetu koji smanjuje težinu brže od parne kupelji."

24

Ovakvo me je naivno mišljenje natjeralo na osmijeh. Odlu�io sam cijelu stvar uzeti u svoje ruke, te svoga prijatelja osloboditi zablude. Bijedni �ovjek, dane provodi na plaži, a željan je vode! Tu zasigurno nešto nije kako valja jer bi upravo plivanjem znatno mogao poboljšati svoje stanje. Oprezno sam mu stao govoriti o vježbama yoge, te ga zapitao da li je �uo za pranajamu. Odgovorio je nije�no, ali kada sam mu podrobno objasnio u �emu je stvar, nasmijao se pokroviteljski, te upitao: „Dragi gospodine, što to sebi umišljate? Zar me zrakom namjeravate udebljati? Nemojte se sa mnom šaliti!" Nato sam mu potanko objasnio prednosti yoga-plivanja, uvjeravaju�i ga kako �e dobiti na težini ako svakodnevno vježba pola sata prema mojim uputama. Nije me htio saslušati, sumnji�av kao i mnogi na Zapadu. Mjesec dana kasnije još je uvijek po cijele dane ležao na plaži, a u vodu ulazio tek nave�er i to samo na trenutak, kao kada Finci jurnu iz svojih parnih kupelji i na �as sko�e u hladnu vodu. U rujnu sljede�e godine iznova sam susreo Johna Kennedija na plaži. Ma svoje veliko iznena�enje, nije ležao na pijesku, ve� se nalazio u skupini mladih Hindusa od šesnaest ili sedamnaest godina koji su jahali na valovima. Nakon nekoliko tjedana toliko se izvježbao da je mogao zaci u vodu sve do grla, potom okrenuti leda valu koji je nailazio da bi se potom ispružio na vodi i prepustio valu da ga ka obali ponese strelovitom brzinom. Kada bi dospio u pli�inu, vra�ao bi se skupini bu�nih mladi�a. Kada sam ga zapitao o njegovoj novoj zabavi, s osmjehom me je stao uvjeravati kako je iznašao na�in na koji �e i on uživati u vodi jer jahanje na valovima nije „zahtijevalo napor". Uop�e nije morao plivati; bilo je sasvim dovoljno da polako ude u vodu, pri�eka prvi veliki val, legne na njega i da ga ovaj ponese poput daske ka obali. ,,Oh, to je tako zabavno!", uzviknuo je oduševljeno. „Divna zabava! Ve� sam se izvještio poput nekog Kanaka na VVaikiki Obali. Ovo je zasigurno daleko zanimljivije od mrzovoljnog izležavanja u šatoru. Ne moram se bojati niti daljnjeg gubitka težine jer uop�e ne moram plivati..." Ubrzo nakon ovog razgovora morao sam oti�i iz Madrasa na mjesec dana. Na povratku sam svratio na plažu jednog sparnog listopadskog dana. Kennedv se i dalje zabavljao s mladi�ima. Onog trena kada me je ugledao, stao je divlje gestikulirati, izlet-jevši iz vode ravno k meni. „Za Ime Božje!", uzviknuo je gotovo bez daha, „Dogodilo se �udo! Posvuda sam Vas tražio...Ju�er sam se izvagao u hotelu...nakon dva mjeseca i, sada me dobro poslušajte - dobio sam na težini punih �etiri kilograma!...Samo ne znam kojim se �udom to dogodilo." Ovaj je doga�aj pobudio moje najživlje zanimanje. „Nešto nije kako valja", rekoh u sebi, „Ovaj �ovjek ne pliva, ne �ini nijedan jedini pokret; jednostavno dopušta da ga voda nosi i - deblja se..." Odmah sam krenuo s njime kako bih sudjelovao u jahanju na valovima da bih narednog dana - riješio zagonetku: O�ekuju�i val, pliva� duboko udahne, da bi potom legao na vodu licem okrenutim prema naprijed. Sve dok ga val nosi, ne može duboko disati odre�eno kra�e vrijeme ni uz najbolju volju. Zatim iznova udahne, da bi nakon toga ponovno bio prisiljen zadržati dah. To se ponavlja nekoliko puta sve dok ne dospije u pli�inu. Najmanje 30-40 sekundi primoran je zadržavati dah. John Kennedv nije uop�e plivao, ali je ipak vršio potpunu vježbu prana-jame pola sata dnevno tijekom cijelog mjeseca. Nakon što sam mu objasnio uzrok „�udesnog" dobitka na težini, kao i biološko djelovanje vježbi disanja na reguliranje zdravlja, odmah je promijenio mišljenje o indijskoj pranajami. „Jer, disanje je život", kaže jedna poslovica na sanskrtu, ,,i, ako dobro dišeš, dugo �eš poživjeti na zemlji." 8. CIVILIZIRANI APETIT �ovjek je spoj tvari i psihe. Visoko razvijeni mozak omogu�uje mu da o�ituje svoje Ja i na tvarnoj razini, za što mu je potreban tvarni oblik, tj., tijelo koje pripada tvarnome svijetu kojim vladaju prirodni zakoni. Životinje su oru�e prirode koje žive u zatvorenom krugu prirodnih sila, te se, shodno tome, ne mogu ogriješiti protiv prirode. Prirodne zakone o�ituju posve automatski i neposredno; te zakone nisu u stanju primjenjivati po svojoj volji jer nemaju, kao �ovjek, visoko razvijenu svijest. Žive, dakle, nepre-stance u uravnoteženom, prirodnom stanju, te iz njega ne mogu „iskliznuti". Suprotno tome, �ovjek je u mogu�nosti, zahvaljuju�i upravo svome razboru, upoznavati ove zakone. Sve dok zakone prirode samo upoznaje i zna, ustaljeni se poredak ne narušava, te u prirodi može i nadalje sretno živjeti. Poznavanje prirodnih zakona, me�utim, ne smije koristiti tako da ono samome sebi bude cilj. -Priroda našim tijelom vlada posredstvom dvije prirodne sile koje pokre�u svijet: posredstvom nagona za samoodržanjem i nagona za održanjem vrste. Uvijek, me�utim, postoji veliko iskušenje i mogu�nost da se ovi nagoni koriste kao cilj za sebe. Ako �ovjek svoj razum stavi u službu nagona, istoga trenutka isklizava iz prirodnog stanja, te postaje nesretan. Sve dok nije svjestan svoje istinske suštine, svoj razum koristi kako bi od prirodnih zakona na�inio izvore svome zadovoljstvu. Prirodni je zakon da tijelo mora nadoknaditi utrošenu snagu; potrebna mu je, dakle, hrana. Priroda djeluje u našem tijelu, te, u trenutku kada je organizmu potrebna hrana, ova nam se potreba javlja posredstvom osje�aja koji nazivamo glad. Budu�i glad zna�i da nema ni�ega, naša je dužnost, dakako, da taj nedostatak podmirimo jelom. Kako ponovno uspostavljanje reda djelovanjem prirode u svijesti doživljavamo kao zadovoljstvo, podjednako je tako prirodno da osje�aj zadovoljstva prati zadovoljavanje osje�aja gladi. Osjetivši ovo zadovoljstvo, �ovjek je od njega na�inio cilj za sebe,

25

drugim rije�ima, sredstvo uživanja; stao je uživati u plodovima svoje spoznaje. Hranu više ne uzima zbog održavanja tijela na životu, ve� jelo smatra izvorom zadovoljstva! �ovjek je unizio svoj razum, koji treba vladati tijelom i tvari, te se pot�inio tijelu, na�inivši od sebe slugu i roba svojeg vlastitog tijela. Nije mu bilo dovoljno da zadovolji zdravu glad, ve� je krenuo i dalje, pronalaze�i sve mogu�e na�ine da u jelu uživa što je mogu�e duže, nakon što je ve� zadovoljio potrebe svoga tijela! Vrhunac takvoga pogrešnog stava nalazimo u izopa�enosti rimskih patricija koji su paunovim perom izazivali povra�anje i s tako ispražnjenim želucem nastavljali gozbu. �ovjekovo je nepce izgubilo svoje prirodne reakcije; više ne dojavljuje mozgu da je hrana potrebna samo za prehranu tijela. Prenadraženo je stanje nepca nagnalo �ovjeka da traži zadovoljstvo u hrani i onda kada više uop�e nije gladan. Na taj je na�in stvoren civilizirani apetit, sladokustvo i pohlepnost, �ovjekova stalna želja za jelom i pilom. Glad je prirodna: nagovještaj je prirode da je tijelu potrebna hrana. Apetit je neprirodan jer predstavlja samo želju za zadovoljenjem prenadraženog nepca, a kako ova želja ne proizlazi iz zdrave potrebe za hranom, preoptere�ujemo svoje organe, te tijelo dovodimo u bolesno stanje. Ako samo promotrimo koliko ljudi griješe u odnosu spram svoga tijela, od jela i pila stvaraju�i sredstvo upropaštavanja svoga zdravlja, ne valja se nimalo �uditi što na svijetu ima toliko mnoštvo nesretnih i bolesnih ljudi. Civilizirani se �ovjek ve� u tolikoj mjeri privikao na ovaj neprirodni na�in hranjenja i pijenja da mu je postao drugom prirodom, da mu se nenormalno pri�inja normalnim, te više niti ne primje�uje gdje i u kolikoj mjeri griješi prema prirodi i svome zdravlju. Kada svoj na�in ishrane uspo-redimo s ishranom životinja, koje još uvijek žive u skladu s prirodnim zakonima, ubrzo �emo primijetiti zastrašuju�u razliku izme�u prirodnog hranjenja i pijenja i „civiliziranog na�ina ishrane" koji ustvari nije ništa drugo do stalna želja za zadovoljstvom. Tko je ikada vidio žednu životinju da pije pivo, vino ili zasla�ene sokove, zasi�ene uglji�nim dioksidom? Iz vlastitog nam je iskustva poznato kako nakon tjelesnog rada i dobrog znojenja jedino �ista voda može potpuno utažiti žed, te u takvim prilikama jedino nju i želimo i trebamo piti. Ali, u trenutku kada utažujemo ovu prirodnu žed, voda koju pijemo ima neki poseban, �udestan okus - neku davno zaboravljenu aromu što se u potpunosti razlikuje od �ovjekove potrage za �istim uživanjem, kada iz puke navike s prijateljima sjedi u gostioni, restoranu ili baru kako bi razgovarao i želudac punio raznim, njegovom nepcu ukusnim pi�ima koja nimalo nisu potrebna njegovu tijelu. Od svih pi�a, piva, viskija, likera, konjaka i svih mogu�ih vrsta aperitiva, nijedno od njih ne prija u tolikoj mjeri kao svježa voda nakon višesatnog rada u polju, penjanja na kakav planinski vrh ili nekog drugog zdravog športa. Podjednako je tako i s jelom. Kako velika razlika postoji izme�u jednostavne i prirodne hrane, koju jedemo nakon tjelesnog napora kako bismo utolili zdravu glad i profinjeno za�injenih „specijaliteta" koje suvremeni �ovjek jede samo zato da bi zadovoljio prenadraženi civilizirani apetit. Djeca i plemena, koja žive prirodnim na�inom života, te se nalaze na nižem stupnju razvoja, još uvijek jedu kako bi utolili zdravu, prirodnu glad. Plemena, koja žive u prirodi, svoju hranu pripremaju na vrlo jednostavan na�in. I vo�e jedu u sirovom stanju. Dijete njegova okolina, me�utim, kvari ve� na po�etku njegova života. Roditelji i drugi ro�aci nastoje zadobiti njegovu ljubav poklanjaju�i mu slastice i �okoladu. Time svoje dijete kvare i tjelesno i duhovno pogrešno ispoljenom ljubavi. Tjelesno, ubijanjem zdravog nagona djeteta jer se navikava jesti kada nije gladno iz �iste, ve� probu�ene želje za uživanjem u hrani. Duhovno, ranim razvijanjem nagona sebi�nosti u djeteta posredstvom neprestanog iš�ekivanja i traženja poklona i iskorištavanja ljubavi svoje okoline. Nerazumni civilizirani �ovjek kvari i životinje koje sa njime žive. Jadni psi, ma�ke, ptice i ostale životinje, koje su bile tako nesretne da postanu ljubimci ljudi koji žive neprirodnim životom, izgubile su svoje uro�ene nagone, te zadobile želju za slasticama i profinjenom hranom koju po cijeli dan jedu bez osje�aja gladi, upravo tako kako to �ine njihovi gospodari. Pritom im njihovi gospodari, kako bi ih zadovoljili, daju slastice koje im potkopavaju zdravlje i skra�uju život, kao i njihovim gospodarima. Cijelu ovu stvar vrsno �e ilustrirati slijede�a anegdota o staroj usidjelici i njezinoj pudlici: Stara usidjelica dovela je svoju pudlicu veterinaru. Pudlica je bila debela poput svinje, te se dobra gospo�ica žalila kako njezina ljubimica pati od nedostatka apetita. „Dugo je vremena jela samo teletinu, kola�e i slastice", rekla je veterinaru, „ali sada više ništa ne želi jesti." Veterinar je stade tješiti: „Samo je Vi ostavite ovdje. Jam�im Vam da �u je tijekom dva tjedna tako izlije�iti od gubitka apetita da �e s velikim zadovoljstvom jesti i kosti." Gospo�ica jednostavno nije mogla povjerovati, ali svoju ljubimicu ipak povjeri veterinaru, te u sumnji krene ku�i. Nakon dva tjedna iznova je došla, posvema van sebe od uzbu�enja, da odvede svoga psi�a. Kada je veterinar doveo njezinu ljubimicu, gotovo da je nije mogla prepoznati: postala je vitka, živahna i pokretljiva. Veterinar joj dobaci dvije kosti: odmah se baci na njih i halapljivo ih pojede. „Doktore", uzviknu gospo�ica blistaju�i, „kako ste u�inili ovo �udo?" - „Vrlo jednostavno", odgovori veterinar, „te su joj dvije kosti prva hrana koju je dobila otkako ste je ovamo doveli!" Zdravim postom pas je vratio svoju prirodnu glad. Njegovi su se probavni organi oporavili od preoptere�enja, srce i krvotok su se rasteretili, a u cijelom je njegovom tijelu priroda iznova došla do izraza. Želja civiliziranog �ovjeka za zadovoljstvom ne o�ituje se samo u vrijeme objeda, ve� i u vlaku, kazalištu, na koncertu, u kinu.

26

Ljudi neprestance nešto žva�u ili grickaju. U džepu im je uvijek kakva �okolada, te u svakoj prilici uzmu po komadi�. Kako im onda probava može normalno funkcionirati? Sve nas ovo dovodi do jedne od najve�ih pogrešaka civiliziranog �ovjeka, koja mu izrazito šteti, a odnosi se na temperaturu jela i pila! Hladnjak! - Prava blagodat kada se pravilno koristi, ali su ljudi od njega na�inili - pravo zlo. Kada se koristi za �uvanje lako pokvarljive hrane, hladnjak je blagodat, ali kada se zloupotrebljava kao mogu�nost za služenje pi�a i jela što su hladna kao led, tada je zlo. Ledeno hladna jela i pila štetno djeluju istoga trenutka kada dospiju u usta. Zubna pokosnica puca, te gubi sposobnost obrane od bakterija što se nalaze u usnoj šupljini. Posljedica je toga krvarenje desni. I slu-zokoža jezika stradava: njezina se profinjena osjetljivost smanjuje, a da to niti ne primje�ujemo. Jezik ima vrlo važan zadatak da raspoznaje najtananije razlike u ukusu, kako bismo na vrijeme mogli sprije�iti unošenje bilo kakve pokvarene i otrovne hrane. Neosjetljiv jezik, me�utim, ne može obavljati ovu dužnost kako valja! I sluzokoža u grlu i želucu obolijeva, dok su žu� i jetra ozbiljno ugroženi. Nije nikakvo �udo što zastrašuju�e velik postotak ljudi u civiliziranom svijetu pati od viška želu�ane kiseline, �ira na želucu, upale žu�nog mjehura, kamenca u žu�i i poreme�aja jetre i guštera�e. Najopasnije je ledeno hladno vo�e. Teku�ine se brže zagrijavaju do tjelesne temperature od komadi�a hladnoga vo�a, posebno u slu�aju da nisu dobro sažvakani. Takvi komadi loše sažvakanog hladnog vo�a dugo leže u želucu, te ne rashla�uju samo sluzokožu želuca, ve� i sve susjedne organe. Gotovo se sve isto može re�i i za vru�u hranu i pi�a. Da li sluzokožu napada toplina ili hladno�a - to ne �ini veliku razliku. U svakom je slu�aju iskustvo pokazalo kako odstupanje od normalne temperature jela i pila utire put pojavi raka u grlu, želucu, jetri i guštera�i. Uzmimo primjer iz životinjskog carstva! - Da li ste ikada vidjeli ma�ku da pije isuviše hladno ili vru�e mlijeko? U mnogim je jezicima poslovi�ni izraz za oklijevanje: „Obilazi kao ma�ak oko vru�e kaše." �ak kada joj njezin nepromišljeni gospodar da takvu hranu, ma�ka �e mudro pri�ekati, ma koliko bila gladna, dok se hrana ne ohladi ili, ako je isuviše hladna, dok se malo ne ugrije. Tek �e onda po�eti jesti. �esto s užasom moramo promatrati kako dobronamjerne, ali neupu�ene majke svojoj djeci daju cijele komadi�e leda da ih progutaju. Takve se majke potom silno iznenade kada im djeca stanu povra�ati i dobiju proljev. Tijelom cijeloga života takva djeca mogu patiti od kroni�nih oboljenja želuca i katara u crijevima. Yoga - to zna�i život i djelovanje u skladu s prirodom, a ne protiv prirode. Prirodom možemo zagospodariti samo onda kada njezine zakone ne samo upoznamo, ve� i priznamo. Mlinar primorava ogromnu snagu rijeke da pokrene kota�e i kola mlina. Tu snagu može zauzdati i koristiti samo ako na�ini mlinsko kolo u skladu sa zakonima hidraulike, drugim rije�ima, u skladu sa silom prirode. Moglo bi se navesti mnogo sli�nih primjera. Vratimo se prirodi! Živimo, dišimo, jedimo i pijmo prirodno, te �emo uvijek biti zdravi. Ako smo ve� narušili svoje zdravlje, vra�anje prirodi pomo�i �e nam �ak i u naizgled beznadnim slu�ajevima. U vrijeme Drugog svjetskog rata imao sam prilike da, nakon oslobo�enja jednog velikog grada, vidim kako su ljudi koji su ranije cijeli dan provodili sjede�i u loše provjetravanim uredima, morali uklanjati ruševine, nositi grede, vu�i kolica, pa �ak i zidati ako su htjeli imati krov nad glavom. �esto su kilometrima morali putovati kako bi nabavili hranu. Posljedica je toga bila da su �ak i oni, koji su dotad vodili život prepun patnji i bola, uslijed oboljenja probavnih organa, �ira na želucu, kroni�nih oboljenja želuca ili katara u crijevima, oboljenja žu�i i drugih bolesti, iznenada mogli pojesti i najtežu hranu - grah, grašak i kupus - i tu hranu odli�no probavljati. Bili su u potpunosti izlije�eni od svojih patnji! Izgubili su svoj civilizirani apetit i vratili prirodnu glad. Ne �ekajmo da nas sudbina primora da živimo prirodno; po�nimo svjesno, svojom voljom, dovo�enjem svojih životnih funkcija u prirodno stanje. Yogin nadvladava apetit i otvara put razvoju prirodne gladi. Jede samo onda kada je uistinu gladan, te svaki zalogaj žva�e deset puta duže od �ovjeka na Zapadu, sve dok se posvema ne natopi salivom (slinom), te �e ga progutati tek onda kada se pretvori u kašu nalik mlijeku, što je sa stanovišta prane od iznimne važnosti. U skladu s u�enjima yoge, sva hrana, a posebice sirovo zeleno povr�e, vo�e, mlijeko, mlije�ni proizvodi i med, ispunjeni su pranom koja je nužna za održavanje života, snage i zdravlja. Upravo kao što je nos namijenjen upijanju prane iz zraka za potrebe zdravlja, tako su i usta organ za upijanje prane iz hrane. Svaki atom hrane sadrži veliku koli�inu prane, oslobo�enu temeljitim žvakanjem, koja prodire u meso i kosti, i koju �e organizam upiti kako bi je rasporedio u živ�ane centre i ondje sa�uvao da mu uvijek bude na raspolaganju. �itatelj na Zapadu s pravom može zapitati, zašto je �ovjeku potrebna prana iz hrane i zašto prana iz zraka koja sve ispunja i koju udišemo, nije dovoljna? Na ovo pitanje yoga odgovara: upravo kao što elektricitet ima razne oblike koji na �ovjeka razli�ito djeluju, tako i prana u zraku, vodi i hrani - iako je u biti ista - pokre�e razne funkcije u organizmu. U pogledu teorije prane, nauka o yogi ispunila je mnogo knjiga, a s obzirom na opseg ove knjige, ne mogu dublje zalaziti u ovu oblast. Prihvatimo, stoga, da hrana sadrži pranu, kao što to nau�ava drevna nauka Indije, i da se ta prana osloba�a pažljivim žvakanjem. I na Zapadu je, u doba antike, živio jedan veliki mudrac - Epikur. „Valja vam osjetiti okus i najmanjeg djeli�a svakog zalogaja ako želite da vam stvarno koristi." - tako je nau�avao jer je

27

zasigurno znao kako prava vrijednost hrane ne leži samo u njezinoj hranjivosti, ve� i u onoj primarnoj energiji koja u njoj po�iva. Okus je prana. Primitivni �ovjek dolazio je do hrane vrlo neredovito, u znoju lica svoga i pod cijenu velikih opasnosti. Budu�i je do nje dolazio tako rijetko, uživao je i nasla�ivao se hranom, dugo je zadržavaju�i u ustima. To je i zakon prirode jer, u skladu s postavkama medicine na Zapadu, hrana prethodno mora biti dobro natopljena slinom kako bi je želudac mogao lako probaviti. Stanovnici gradova na Zapadu skloni su raznim želu�anim oboljenjima jer jedu u žurbi i sebi ne dopuštaju dovoljno vremena za žvakanje, te im se tako želudac ne može boriti s nedovoljno usitnjenom i žurno progutanom hranom. Usta su predvorje želuca, te je priroda ovaj organ opremila najsavršenijim oru�em za mljevenje - zubima. Ako ovo oru�e za mljevenje hrane ne koristimo, kako možemo od želuca s mekim stjenkama o�ekivati da se bori sa �vrstom hranom? Primoran je pove�avati svoje kemijsko djelovanje, te stvarati probavne sokove i višak želu�ane kiseline. Pretjerano izlu�ivanje želu�anog soka i �irevi, koji uslijed toga nastaju, imaju svoj uzrok u našoj nestrpljivosti i loše sažvakanoj hrani! A sada nešto o zubima. Kao posljedica iznimne prilagodljivosti prirode, ovaj organ, u slu�aju da se ne koristi u skladu sa svojom namjenom, degenerira i propada. Kako bismo zube opskrbili dovoljnom koli�inom krvi, moramo ih koristiti onako kako to ponajbolje odgovara njihovoj namjeni. Kada snažno žva�emo našim zubima doti�e obiman priljev krvi oko korjenova. Ne bi bilo krtih zuba kada bi djeca ve� u djetinjstvu nau�ila dobro žvakati. U životinja nema pokvarenih zuba i želu�anih oboljenja, izuzev u onih koje je iskvarila �ovjekova kuhana i beživotna hrana jer svoje zube nisu mogle koristiti u skladu s njihovom namjenom. Potpuno žvakati hranu važno je iz više razloga. I na Zapadu ima pobornika ove istine. U svojoj glasovitoj knjizi Horatije Fletcher nam kazuje kako svaki zalogaj valja žvakati trideset puta prije no što ga progutamo, i to podjednako podijeljeno na lijevoj i desnoj strani, što odli�no djeluje i na probavu. Stalno vježbanje ove metode štiti nas od brojnih želu�anih i crijevnih oboljenja ili nas, ako smo od njih oboljeli, može u potpunosti izlije�iti. Fletcher se zalaže za pravilnu metodu žvakanja, a da pritom niti ne shva�a kako obilna salvacija (natapanje slinom) hrane istovremeno pove�ava upijanje prane. Godinama sam istraživao medicinska djela na Zapadu, kao i najnovije pravce terapeutike, kako bih usporedio u kolikoj se mjeri razlikuju od na�ela Hatha yoge. S iznena�enjem sam primijetio kako se najnovija otkri�a najsuvremenijih europskih i ameri�kih istraživa�a - svjesno ili nesvjesno -sve više približuju pravilima drevne Hatha yoge. U pogledu uzimanja i žvakanja hrane, najnoviji pravci u suvremenoj ishrani gotovo se u potpunosti podudaraju s drevnim indijskim u�enjem. Od švicarskog lije�nika, dr. Birchner-Benner, sve do istaknutih medicinskih stru�njaka diljem svijeta, pravila yoge možemo prona�i u svim njihovim objavljenim djelima. Kada smo nau�ili što zna�i pravilno žvakanje, samim tim postavlja se pitanje: „Kakvog se jelovnika mora pridržavati u�enik Hatha yoge?" Pisci knjiga o suvremenoj ishrani cijele su tomove ispunili raspravama o sirovoj hrani, vegetarijanstvu, vitaminima. Zapadnjacima, koji se žele baviti yogom iz zdravstvenih razloga, ali joj se još uvijek nisu u potpunosti posvetili, želio bih dati slijede�i savjet: 1. Neka Vam hrana bude prirodna i jednostavna. U po�etku možete jesti mješovitu hranu. Indijsko suzdržavanje od mesa nije op�e pravilo jer potreba za mesom ovisi o klimatskim uvjetima. U tropskim je predjelima upotreba mesa opasna, štetna i potpuno nepotrebna. Što je hladnija klima u kojoj živimo, to više ima opravdanja za ishranu mesom. Za narode koji žive u tropima, zabrana je ishrane mesom postala vjerski propis jer je valjalo zaštititi ljude koji ništa nisu znali o higijeni i štetnosti ishrane mesom. Što bi se, me�utim, dogodilo Eskimu koji bi iz vjerskog uvjerenja odlu�io odre�i se mesa? Jednostavno bi umro od gladi! Na dalekom Sjeveru nema kokosovih oraha, banana i ananasa kako bi svojom iznimnom hranjivoš�u zamijenili meso. Eskim je primoran piti tuljanovo ulje kako bi održao odgovaraju�u temperaturu tijela na okrutnoj arkti�koj hladno�i. Za �ovjeka koji živi u žarkim predjelima i sama pomisao na tuljanovo ulje bila bi užasavaju�a. Da kojim slu�ajem dospije na Arktik, uskoro bi osjetio istu potrebu i naskoro srkutao tuljanovo ulje s istim uživanjem kao i Eskim. Ako bi neki Eskim, dakle, odlu�io postati vegetarijancem - u mnogim sam knjigama o vegetarijanstvu, naime, pro�itao kako samo „biljojedi" mogu o�ekivati da �e dospjeti na nebo - morao bi se jednostavno preseliti u toplije predjele u kojima uspijeva vo�e i zeleno povr�e. Izraz „mješovita hrana" u Hatha yogi zna�i da meso ne smije biti osnovna hrana, ve� samo za�in svakodnevnoj ishrani. Pretežno valja jesti vo�e, povr�e, sirove salate, mlijeko, maslac, med. Tko može priskrbiti ovakvu hranu, najbolje je da meso uop�e ne jede. Na višim, naprednijim stupnjevima yoge, to je �ak i izri�iti zahtjev. U�enik yoge na Zapadu, koji živi normalno i nalazi se na po�etku, može jesti meso, ali rje�e. U ve�im koli�inama valja jesti i koštunjave plodove, kao i po�asno mjesto u svojem jelovniku ustupiti crnom i bijelom luku. U skladu s drevnim u�enjima Tibetanaca i Hindusa, bijeli je luk najbolja zaštita od raka. Stanovnik grada na Zapadu �esto ne pojede nijedan zalogaj ovog zdravog povr�a tijekom cijelog svog života, iako se pravilna ishrana bez njega ne može ni zamisliti! Zbog toga preporu�ujem da se bijeli luk tanko isjecka i pomiješa s limunovim sokom kako se ne bi trebalo bojati neprijatnog zadaha. Moram spomenuti i da trljanje desni i zuba bijelim lukom ili griženje bijelog i crnog luka, tako da njihovi sokovi prodru do samih zubnih korjenova, predstavlja odli�nu zaštitu od oboljenja desni kao što su krvarenje ili povla�enje (recesija) desni. U Indiji brahmani podu�avaju svoje u�enike: „Ako želite posti�i mudrost, jedite više luka!" Upotreba se bijelog luka preporu�uje i za spre�avanje prijevremenog starenja.

28

Naposljetku, moram spomenuti još jedno univerzalno sredstvo: limun. Svatko valja da pojede barem jedan limun dnevno, ljeti i zimi. Najbolji specijalisti za reumatizam prepisuju sok od dva do tri limuna za pijenje, a zatim i jedna samljevena limunova kora, pomiješana sa šalicom meda. Nažalost, limun koji se može nabaviti u sjevernim zemljama obi�no je ubran prije dozrijevanja, trpak je, a njegova se vitaminska i terapijska vrijednost ne može niti usporediti s iznimno ukusnim, posve razvijenim limunom koji je sazrio na drvetu. Stoga je limunov sok dobro pomiješati s medom kako nam isuviše jaka kiselina ne bi naškodila. 2. Koli�ina hrane mora biti u skladu s potrebama organizma. Nepotrebno je ponavljati ono. što sam ve� istaknuo: moramo se prilagoditi klimatskim i osobnim uvjetima. Svakome je potrebna njegova posebna hrana: onome tko radi tjelesno, kao i onome tko radi umno. Nije svejedno da li �ovjek radi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, kao što postoji i razlika izme�u vogina-po�etnika i starijeg, naprednijeg vogina. 3. Obroke valja jesti polako, pažljivo i usredsre�eno na hranu. Ako kuci do�emo umorni, valja se odmoriti barem deset minuta ili �etvrt sata jer je u umornom tijelu umoran i želudac koji više ne može pravilno probavljati hranu. Štoviše, nemojmo smetnuti s uma da hrana pruža snagu i da nikada ne valja jesti kada smo ljuti ili kada je nama ovladalo neko drugo negativno osje�anje. Ako jedemo u takvom lošem raspoloženju, snaga koju daje hrana biti �e iskorištena za osnaženje ljutnje i nižih nagona. Suprotno tome, uvijek treba jesti s lijepim i vedrim mislima, ispunjenim skromnoš�u i zahvalnoš�u prema životu od kojeg dobijamo hranu, te �e se na taj na�in poja�ati naše psihi�ke snage i plemenite osobine. Indijci se prije objeda moraju okupati i brižljivo oprati ruke i noge, a propis nalaže i ispiranje usta. Za njih je to vjerski propis ali lije�nici znaju njegovu zasnovanost na higijeni, te ga i oni preporu�uju za o�uvanje zdravlja. Suvremena nauka o ishrani na Zapadu gotovo se u potpunosti podudara s drevnim na�inom ishrane u Indiji. U�enici yoge na višem stupnju obvezni su, dakako, na poštivanje strogih pravila. Žive kod u�itelja koji ih podu�ava svim potrebnim pravilima. Za marljive u�enike yoge na Zapadu sasvim je dovoljno da slijede pravila koja pozivaju na umjerenost. �ovjek na Zapadu, kako sam sam primijetio, griješi što jede isuviše mnogo i brzo. Svaki mehani�ar zna da pretjerano zagrijavanje i suviše goriva prije vremena istroše stroj, te ostavljaju teške posljedice. Ne�isto�e, koje se u tijelu sakupljaju uslijed nepravilne ishrane, s vremena na vrijeme se odstranjuju u obliku raznih bolesti. Tipi�na bolest pro�iš�avanja je influenca u Europi poznata pod nazivom gripa. Predaleko bi nas odvelo i prekora�ilo opseg ove knjige kada bih stao podrobno navoditi koje sve procese pokre�e influenca. �injenica je da priroda, posredstvom jake groznice, sagorijeva štetne tvari koje su se u organizmu sakupile, ali ondje ne pripadaju, te ih iz organizma djelimice izbacuje uz stvaranje sekreta i upalu sluzokože. Ta se bolest ovdje naziva influenca (gripa) i njoj su skloni samo oni ljudi koji jedu isuviše mnogo i to pretežno jela koja stvaraju otpadne tvari, kao što je meso. Karakteristi�no je da su u tzv. „dobrim vremenima", kada su stanovnici Europe imali dobru ishranu, epidemije gripe harale gotovo neprestance, kako bi za vrijeme gladnih godina i nakon rata gotovo posvema iš�ezle. U to sam vrijeme živio u jednoj zemlji u kojoj je glad dostigla široke razmjere i dugo potrajala. Sude�i prema zdravom razumu, moglo se o�ekivati izbijanje velikih epidemija tijekom jeseni i zime u iscrpljenog stanovništva. Namjesto toga, influenca je gotovo sasvim nestala. Svoju krv ljudi nisu trovali mesom i pretjeranom ishranom, te njihova probava i odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma nisu nadilazili snage organizma. Iako je gotovo cijelo stanovništvo - uz poneke izuzetke - provelo maglovitu, kišnu i vjetrovitu jesen i hladnu zimu s 12°-15° C ispod nule u nezagrijanim prostorijama i uredima, influence ipak nije bilo! Nedovoljna je ishrana, dakle, manje opasna od prekomjerne ishrane! Ljudski se organizam zadovoljava zapanjuju�e malom koli�inom hrane i kada je neizbježno, nedostatak hrane zamjenjuje vodom i zrakom. S prekomjernom hranom organizam ne može izi�i na kraj i stoga sve viškove nastoji iz sebe izbaciti, te je primoran da putem groznice i upala izvrši pro�iš�avanje. Prema jednoj indijskoj muhamedanskoj legendi, Alah je svakom �ovjeku pri ro�enju odredio izvjesnu koli�inu hrane kako bi mu potrajala do kraja života. Ako tu hranu troši isuviše brzo, prije �e umrijeti. Što štedljivije jede, duže �e živjeti. U preporu�ivanju umjerenosti i razumne suzdržanosti slažu se muhamedanska legenda, krš�anska Biblija, lame Tibeta, drevna u�enja maharišija, kao i suvremena znanost... 9. KUNDALINI SEDAM �AKRI U prvom smo poglavlju ve� spomenuli da je kralježnica, uklju�uju�i gornje kralježnjake i lubanju, nositelj Života. U najvišem je svodu lubanje smješten pozitivni pol, dok je najniži kralježnjak sjedište negativnog pola. Napon je izme�u njih ono što nazivamo Životom. Yoga-filozofija, stara nekoliko tisu�a godina, prema indijskoj mitologiji, pozitivni pol naziva sjedištem boga Višnua, dakle, duha; negativni je pol, me�utim, sjedište Kundalini, simboli�ki personificirane boginje prirode. Višnu je plamen koji zra�i i njegov sjaj neprestance privla�i Kundalini koja, savijena nalik zmiji u najnižem kralježnjaku, �eka

29

trenutak kada �e uzmo�i uzdi�i se kroz ki�meni stup i sjediniti sa svojim gos-podarem Višnuom. Ime Kundalini zna�i „savijena". Ovo je pjesni�ki i simboli�ki opis fiziološke �injenice. Jezikom suvremene znanosti možda bismo to mogli izraziti na sljede�i na�in: Izme�u pozitivnog pola, smještenog u glavi i negativnog pola, koji se nalazi u najnižem kralježnjaku, neprekidno pulsira struja vrlo visoke napetosti. Može se dogoditi da se negativni pol oslobodi iz najnižeg kralježnjaka, da dospije do pozitivnog pola i s njime se sjedini. Bilo da se izražavamo simboli�ki ili jezikom znanosti, preostaje �injenica da ovo stanje u ljudskoj svijesti ozna�ava najviše ispunjenje, te je povezano s najpotpunijim osje�anjem sre�e. Vje�na žudnja, koja postoji izme�u polova, u tom trenutku dolazi do svojeg najvišeg ispunjenja. �ovjek u sebi doživljava najviši stupanj blaženstva. Ovo je stanje poznato misti�arima cijelog svijeta; na Zapadu su ga nazivali „misti�ko vjen�anje" ili „unio mvstica". Vježbe yoge s pranajamom, koje vode ostvarenju savršene ravnoteže u trenutku kada se izvode zajedno s odre�enim asanama, što su usmjerene probudenju negativnog pola, ubrzavaju „spajanje Kundalini s Višnuom". Kundalini i Višnu svoja sjedišta imaju u, svatko u svojem, važnom živ�anom centru, te se izme�u njih nalazi još nekoliko osnovnih sli�nih živ�anih centara što su usputne postaje za Kundalini koja teži uvis. Kada ova energija, nazvana Kundalini, dospije do ovih �akri, to uvijek ozna�ava jedan novi stupanj svijesti na putu ka samospoznaji odre�ene osobe. Ove su �akre naprosto transformatori, baterije i akumulatori za sabiranje i o�uvanje energije ili prane. Ve�ina se ovih akumulacionih centara u prosje�nih ljudi nalazi u neprobudenom (latentnom) stanju. Usmjeravanje svijesti budi ove centre strujanja - na sanskrtu „�akre" - od jednog do drugog stupnja kako ne bi bili preoptere�eni u trenutku ispunjenja jer bi moglo do�i do ošte�enja živ�anog sustava. Ponekad u ljudi koji nisu niti �uli za Kundalini i �akre, te koji žive na vrlo niskom stupnju svijesti, neki vanjski poticaj, nastao uslijed udara ili nesretnog slu�aja, može osloboditi Kundalini i neo�ekivano je izazvati da jurne kroz ki�meni stup. Budu�i svijest prosje�nog �ovjeka za to nije razvijena u dovoljnoj mjeri, u tom trenutku zapada u besvjesno stanje. U medicini se to naziva „katalepsijom". - Tko ovo stanje postigne svjesno, pomo�u vježbi yoge, u zanosu �e doživjeti najviši stupanj svijesti. Za promatra�a sa strane doimat �e se kao da je u nesvijesti jer mu se svijest pomakla na drugu razinu; on, pak, pritom doživljava savršeno i potpuno budno stanje svjesnosti. Rije� je o fiziološkoj i tjelesnoj �injenici koja ne zna�i ništa bolesno, ve� �ovjekovo savršeno stanje. Postoji sedam glavnih �akri i pet manjih centara, što zajedno �ini dvanaest. Uglavnom se, me�utim, navodi samo sedam osnovnih �akri. �akre se nazivaju i padmama (padma=lotos). Sedam je osnovnih �akri poredano u narednom poretku, jedna ponad druge: Sjedište je Kundalini u kosti trtice, najnižem kralješku, te se naziva: Muladhara To je lotos s �etiri lista. Iznad ove �akre nalazi se Svadhišthana U živ�anom centru iznad spolnih organa. To je lotos sa šest listova. Zatim dolazi Manipura u živ�anom centru u predjelu pupka. - Lotos sa deset listova. Anahata �akra srca. - Lotos s dvanaest listova. Višuddha �akra u blizini štitnja�e. - Lotos sa šesnaest listova. Adžna u sredini �ela, izme�u obrva. Lotos s dva lista. Sahasrara Višnu - sjedište pozitivnog pola na vrhu glave. Lotos s tisu�u cvjetova. Uzduž ki�minog stupa pružaju se tri glavna kanala koja se na sanskrtu nazivaju „Nadi". Na lijevoj strani - negativni: „Ida-Nadi". Na desnoj je strani pozitivni: „Pingala-Nadi"; u sredini, u ki�minoj moždini: „Sušumna-Nadi" koji je kanal put za Kundalini. U najnižem pršljenu Kundalini po�iva u trokutastoj �akri; yogin je vodi usredsre�enim vježbama iz jedne u drugu �akru, sve više, dok ne dospije u Sahasraru. Svaku novu �akru, koju dostigne, vogin doživljava kao dalje i nove stupnjeve svjesnosti. Sti�e sposobnost vidovitosti, vještinu �itanja misli, vizije višeg stupnja, sposobnost sagledavanja prošlosti, sadašnjosti i budu�nosti, kao i druge psihi�ke sposobnosti, u skladu s �akrom koju je aktivirao, sve dok ne dostigne stanje potpune prosvijetljenosti kada se Kundalini spaja s Višnuom. To je vrhunac, stupanj svijesti u stapanju sa svojim istinskim Ja, prana�elom. Osnova je svake religije tajna koja leži skrivena u ki�minom stupu �ovjeka, a ne u imaginaciji, ve� je i sama najsavršenija istina. Ovo ispunjenje vogini nazivaju Samadhi. Iako pripada Radža yogi, krajnjem cilju duhovne yoge, ipak je bilo potrebno i spomenuti je i na ovom mjestu jer stanje prosvijetljenosti nije samo psihi�ka, ve� i fiziološka �injenica. Dovo�enje �akri do svijesti, njihovo bu�enje iz latentnog stanja, tako�er je svrha vježbi Hatha yoge. Ako se vježbe za �akre izvode pogrešno, može to biti vrlo opasno; stoga njihovo izvo�enje bez odgovaraju�eg stru�nog u�itelja nije dozvoljeno. O tome ne�emo dalje govoriti jer je to

30

ve� stvar starijih u�enika yoge koji se nazivaju „�elama". Razni se putevi yoge ne mogu odvojiti jedan od drugoga kakvom oštrom granicom, kao što se niti psiha ne može odvojiti od tijela.

Tijelo je gra�evina, omota�, okvir i nositelj psihe; njegovo potpuno poznavanje vodi nas psihi, a ona našoj suštini, našem Ja. O�igledno je, iz svega izloženog, da je djelovanje vježbi Hatha yoge u tolikoj mjeri mnogostrano i obuhvatno da je korisno za svakoga, tko želi napredovati, da punu pozornost posveti Hatha yogi - bilo da je rije� o isklju�ivo zdravstvenim razlozima ili postizanju psihi�kih sposobnosti višeg reda - jer, ne kaže se uzalud ,,U zdravom tijelu - zdrav duh!" DRUGI DIO PRAKTI�NA HATHA YOGA 10. STVARALA�KA SNAGA SVIJESTI Vježbe Hatha yoge sastoje se od tri dijela: usmjeravanje svijesti (meditacija), reguliranje disanja (pranajama) i položaji tijela (asane). Sva se tri dijela moraju vježbati zajedno jer se nijedan ne da zamisliti bez druga dva. Usmjeravanje se svijesti ne može vježbati bez odre�enog stava tijela (asane) i disanja, niti možemo disati ili tijelo držati u odre�enom položaju, a da pritom svijest nije usmjerena barem u glavu, ako ne i neki drugi dio tijela. Vježbe Hatha yohe to�no propisuju kako valja spojiti ova tri dijela ako želimo posti�i da naš razvoj bude ispravan i što uspješniji. Vježbe su, u skladu s time, grupirane, te svaka nosi naziv prema dijelu koji je prvenstveno istaknut u tri navedena dijela. Naš je osnovni cilj usmjeravanje samosvijesti ravnomjerno u sve dijelove tijela ili, drugim rije�ima, potpuno „oživljavanje" našega tijela. To nam daje klju� za vladanje pozitivnim i negativnim snagama u nama. Tijekom vježbanja upoznat �emo mo� samosvijesti. Dospjet �emo tako daleko da �emo mo�i svjesno stvarati strujanje snage na bilo kojem dijelu našega tijela jednostavnim usredsredenjem misli. Stalno je sjedište naše samosvijesti siva moždana kora. Raspravljanje o tome, u �emu se sve stanice sive moždane kore razlikuju od ostalih stanica, zahtijevalo bi isuviše prostora, te premašilo obim ove knjige. Takva rasprava pripada stru�nim knjigama o medicini. Bitna je �injenica da su se uslijed stalnog utjecaja našeg Ja stanice sive moždane kore razvile u savršen instrument kakav danas postoji. Naše Ja ušlo je u moždane stanice, stalo utjecati na njih, te ih razvilo u poslušno oru�e. Ako svoju svijest usmjerimo snagom volje u druge živ�ane stanice, tada se i one po�inju razvijati, te tako�er mogu postati nositeljima svijesti kao i najviše stanice moždane kore. Što me, dakle, sprije�ava da svoje Ja, svoju svijest, uvedem u bilo koji dio tijela ako su ondje živ�ane stanice istih osobina kao i u kori mozga? Bezbrojnim se primjerima može dokazati kako funkcije jednog važnog živca, ako je uništen nekim nesretnim slu�ajem, može preuzeti drugi živac. Sposobnost prilagodbe i elasti�nost živaca �esto se potvr�uju na na�in koji grani�i s �udotvorstvom. Hatha yoga samo koristi ove mogu�nosti. Dugim vježbanjem svijest može svaku živ�anu stanicu razviti do višeg stupnja sposobnosti, te je u�initi provodnikom strujanja višeg reda. Da bi se to postiglo, potrebno je stanovito vrijeme. Tko posjeduje

31

dar koncentracije sam može posti�i ve� navedene rezultate u onom trenutku kada svoju svijest usmjeri u živ�ane stanice jednog dijela tijela, te �e time odmah izazvati odre�enu reakciju. Ova reakcija, dakako, ne može biti tako velika da bi se odre�eni splet živaca mogao koristiti i za mišljenje; u prvo se vrijeme moramo zadovoljiti dospijevanjem živaca u stanje podraženosti, u trenutku kada u njih usmjerimo viša strujanja, te njihovom reakcijom kroz naše peckutavo osje�anje razvijanja topline i priljeva krvi. Ako nekom spletu živaca svakodnevno, neprestance i godinama upu�ujemo svoju svijest, u njemu zapo�inje postepeni razvoj, te se osposobljava za prijenos viših manifestacija našeg Ja koje se pove�avaju od jednog do drugog stupnja. Na taj na�in, dio po dio, možemo oživjeti svaki dio svoga tijela, te ga u�initi svjesnim... Na višem stupnju razvoja vogini su u stanju po svojoj volji ubrzati ili potpuno zaustaviti proces probave ili rad srca. U svjetskoj literaturi nalazimo mnoge primjere fakira koji su dopustili da ih žive zakopaju na nekoliko tjedana. Glasovit je i slu�aj onoga vogina koji se u isklju�ivo znanstvene svrhe podvrgao opasnom eksperimentu, pod najstrožom lije�ni�kom kontrolom, na Medicinskom fakultetu u Madrasu. Progutao je veliku dozu cijankalija, te taj otrov netaknut proveo kroz probavne organe, a da njegov organizam pritom nije upio ni najmanji djeli� otrova. Zatim se otrov izlu�io iz njegova tijela na prirodan na�in. Bu�enje svijesti, uz svu svoju ogromnu važnost za zdravlje, posjeduje i drugu veliku prednost. Pomaže nam da se uvjerimo u �injenicu kako svijest postoji neovisno o mozgu. Vježbe yoge omogu�uju �ovjeku da doživi potpunu sre�u jer se posredstvom njih upoznaje s gospodarem tijela - svojim istinskim, neuništivim Ja. Velik dio �ovje�anstva mu�i svjesni ili nesvjesni strah od smrti. Koliki broj zdravih ljudi paralizira ova pomisao koja neprestance vreba u zasjedi u dubinama svijesti: „Kakva je korist od svega ovoga ako na kraju postoji samo neizbježna propast i - smrt?" -Yoga nas u potpunosti lije�i od ovoga straha. Onima, kojima je potreban opipljivi dokaz, preporu�ujemo da se potrude i provedu pokuse. Ako, na primjer, netko ne može dubiti na glavi, osobno se može uvjeriti da drugi, koji su snažniji i bolje vladaju svojom ravnotežom, s lako�om mogu izvesti tu vježbu. Unutrašnja se doživljavanja zbivaju u dubinama psihe, te su nevidljiva za druge. Naše je Ja nevidljivo, te ne postoji instrument na cijelome svijetu kojim bi se dokazalo njegovo postojanje. Samo po njegovom vanjskom djelovanju možemo osjetiti Ja neke druge osobe. Svoje vlastito Ja upoznat �emo kada razvijemo samosvijest i postanemo svjesni svoga Ja. Naše Ja, nevidljivo svakome drugome, može se doživjeti samo u samome sebi. Yogin sjedi nepomi�no u trenutku kada doživljava uzvišenija stanja svijesti. Ako želimo spoznati njegova dostignu�a, koja je ostvario koncentracijom, i sami moramo doživjeti isto stanje. Yogin može u�initi samo jedno kako bi dokazao svoju istinu: on ukazuje na put. Svakome, tko ne vjeruje u �udotvorno djelovanje svijesti na tijelo, preporu�ujem da iskuša naredni jednostavni pokus: neka desnu ruku ispruži stisnute šake i s ispruženim kažiprstom. Zatim neka svoju svijest usmjeri u kažiprst, tj. neka s potpunom koncentracijom misli na vrh ispruženog prsta i pritom neka ima osje�aj kao da odlazi u vrh svoga prsta. Nakon kra�eg vremena osjetit �e jako peckanje i stvaranje topline. Postepeno �e kroz prst po�eti strujati toplina i, ako je koncentracija dovoljno snažna, ta �e se toplina poja�ati do pulsiraju�e vreline. Posljedica, me�utim, nije samo toplina, ve� i priljev krvi jer �e prst postepeno pocrvenjeti. Tko marljivim vježbanjem postane gospodarem u usmjeravanju svijesti, od toga �e ubrzo imati velike koristi. Tako se, na primjer, može sprije�iti prehlada ako se snažno koncentriramo na stopala pri kišnom i vjetrovitom vremenu. Na taj se na�in može stvoriti pozitivna energija, toplina, te sprije�iti da nam se stopala toliko ohlade da bacili mogu nadvaladati. Isto tako, ako nam je hladno na le�ima i na njih se skoncentriramo, a le�ni su nam miši�i ve� svjesni, tada se skupljanjem miši�a potpomaže razvijanje topline i tako spre�ava mogu�a upala plu�a... S velikim sam zadovoljstvom primijetio da su moji u�enici u Europi vrlo zainteresirani za usmjeravanje svijesti. U mnogobrojnim slu�ajevima ovom su jednostavnom metodom postizali potpuno ozdravljenje, �ak i u ozbiljnim slu�ajevima smrzavanja, smetnji u krvotoku i probavi, pa �ak i u naizgled neizlje�ivim slu�ajevima paralize. Živac, kojeg je dugotrajna upala gotovo razorila, nije više u stanju prenositi životno strujanje, te taj dio tijela postaje beživotan ili paraliziran. Samosvijest je najsnažnija pod-sticajna i oživljavaju�a snaga, te vrijedi više od elektriziranja i masaže. Probija izolaciju, ako je koncentracija dovoljno snažna, te tživac iznova stje�e sposobnost funkcioniranja - dolazi do izlje�enja. Tko u potpunosti razumije upravljanje sviješ�u, shvatit �e i prednosti koje nastaju umije�em da se u bilo kojem dijelu tijela prouzrokuje poja�an, svjestan priljev krvi. Ako netko pati od lijenosti proba vnih organa, neka se koncentrira na svoje proba-vne organe, te neka osje�a kao da je s njima istovjetan. Ve� je samo to dovoljno da izazove poja�an dovod krvi i da se funkcioniranje proba vnih organa stavi u pokret. To se može poja�ati u još ve�oj mjeri ako �ovjek zamišlja da je sam utroba i da se kre�e. Svatko, tko je to barem jednom pokušao, mogao je osjetiti kako je njegovo tijelo odmah poslušalo, te se prilagodilo onome što je zamislio (imaginatio). Tko usmjeravanjem svijesti ne može ovladati u prvom pokušaju, ne treba od svega odustati. Ponovljeni �e pokušaji donijeti svoje plodove, što �e za posljedicu imati osnaženje povjerenja i volje. Nema ve�e radosti od pobjede nad samime sobom, od pobjede našeg Ja nad našim tijelom. Usporedo s usmjeravanjem svijesti od velike su pomo�i u bu�enju i pro�iš�avanju tijela i vježbe pranajame, kao i razni položaji tijela (na sanskrtu: asane).

32

Važnost regulacije je disanje, s fiziološkog gledišta, razmotrena ve� u prvom dijelu ove knjige. Za usmjeravanje je svijesti reguliranje disanja od velikog zna�aja. Kod udisanja treba se koncentrirati na što ve�e prikupljanje prane, dok pri izdisanju moramo misliti da tu koli�inu svježe prane svjesno vodimo i da je, ravnomjerno raspore�enu, usmjerimo u sve dijelove tijela ili ondje kamo se u odre�enoj vježbi preporu�uje. Tako se, na primjer, u vježbi Viparita-Karani koncentriramo na štitnja�u. To zna�i da svoje Ja neprestano šaljemo u štitnja�u - stalno misle�i na nju - i istovremeno, prilikom svakog izdaha, udahnutu koli�inu prane šaljemo u štitnja�u, gotovo kao da je ondje „upumpavamo". Najsnažniji dio tijela koji najbolje funkcionira bit �e, prirodno, onaj na koji smo usredsredili svoju svijest i koji na taj na�in prima najviše prane. Znanstvenik svoju svijest najviše zadržava u mozgu, te se najve�i dio prane skuplja ondje, tako da �e se njegov mozak sve više razvijati i time postajati sve sposobniji. Rva� ili boksa� stalno usredsreduje svoju pažnju, tj. svijest na zahvat ruku ili udarac šake. Njihovi �e miši�i prirodno osnažiti i porasti od prane koja se ondje skuplja. Isto to vrijedi i za životinje u ovisnosti o stupnju njihove svijesti. Zec se uvijek bojao napada snažnijih životinja, te je stoga uvijek osluškivao svaki zvuk. Posljedica je toga da je njegova pažnja, usredsredena na uši, u njima skupila najviše prane, a kako je prana stvarala�ka snaga, njegove su uši i organ sluha tijekom milijuna godina nesrazmjerno izrasle, te postale neizmjerno istan�ani instrument. Po sli�nim se zakonima razvija sve, životinja, biljka i sam �ovjek, kao i sve što živi. Prana izgra�uje ondje gdje je svijest uputi, ondje gdje se koncentrira pažnja. Tako se razvija surla u slona, vrat u žirafe, noge u noja i bezbrojne druge razlike u životinjskom carstvu, a tako se i �ovjek razvio u bi�e kakvo je danas. �ovjek, me�utim, još uvijek nije postigao savršenstvo. U sebi nosi beskrajno velike i mnogovrsne mogu�nosti. Prana automatski sli-jedi svijest; koliko bismo više mogli posti�i kada bismo ovaj zakon prirode koristili na prikladan na�in i svjesno i sustavno vježbali ' usmjeravanje prane! Ako ne poznajemo tajne i zakonitosti našega bi�a, tada nam uvijek prijeti opasnost da zbog neznanja po�inimo greške i da svoje tijelo, taj �udesni instrument, gurnemo u bolest. Stoga moramo prou�iti zakone usmjeravanja prane, a svoje tijelo ozra�iti sviješ�u! U tom trenutku u ruci držimo klju� savršenog zdravlja i dugog života. Tko od svoga disanja stvori svjesnu radnju, te prati kretanje zraka u plu�ima, razvit �e, korak po korak, svoju prijemljivost i sposobnost zapažanja; mo�i �e osjetiti tanano strujanje prane. Zatim �e se upoznati s osnovnim živ�anim spletovima koji nadalje pranu provode u centre za sabiranje, raspodjelu, pretvorbu i transformaciju - u �akre. Za nas više nije tajna da �akre imaju svoja sjedišta u glavnim živ�anim centrima i najvažnijim žlijezdama s unutrašnjim izlu�ivanjem. Ako u njih dospije neko nedovoljno, pogrešno strujanje, prije ili kasnije �e oboljeti. Budu�i da normalno funkcioniranje ostalih organa ovisi o ovim centrima, bilo kakve smetnje mogu nam navu�i najrazli�itije bolesti. Upravo je zato od najve�e važnosti sa�uvati ili vratiti zdravlje ovih glavnih centara. 11. LJEKOVITO DJELOVANJE DREVNIH ASANA Postanak yoga-položaja tijela, nazvanih „asane", gubi se u magli staroindijskih legendi. Prema tim legendama, Šiva je iskušao 84000 na�ina sjedenja i položaja tijela kako bi ustanovio koje su tjelesne vježbe pogodne za održavanje ljudskog zdravlja ili razvijanje višeg stupnja samospoznavanja. Od ovih su položaja danas u upotrebi 84, dok broj asana, koje služe za o�uvanje ili vra�anje zdravlja iznosi 20 do 30. �ak i ako nisu nastale od Sive, ove su asane razvili drevni mudraci Indije - riši i mahariši - vogini višega reda, koji su vladali �udesnim fiziološkim, tjelesnim i takozvanim „natprirodnim" u�enjima koja su se tijekom tisu�lje�a razvijala do današnjeg iskristaliziranog oblika. Prije sedamdeset, pa i prije pedeset godina, znanstvenici su na Zapadu ovaj niz asana smatrali praznovjerjem. Danas, me�utim, u skladu s mojim vlastitim uvi�anjem, i najnepovjerljiviji Europljanin, koji je zainteresiran za svoje tjelesno zdravlje, priznaje iznimnu važnost ovih stavova posebice otkada su najpoznatiji predstavnici medicinske znanosti na Zapadu eksperimentima potvrdili njihovo djelovanje. Izuzev nekoliko položaja tijela za razmišljanje, tzv. sjede�ih yoga-stavova, koji se prvnestveno koriste za ugodno vježbanje pranajame i za mudre (vježbe izdržljivosti i koncentracije) asane za vježbanje tijela imaju vrlo blagotvorno djelovanje na cijeli organizam. Nijedna pohvala nije pretjerana ako valja opisati ovo �udotvorno djelovanje položaja tijela na ljudski organizam, kao i njihovu ulogu u o�uvanju životne snage i poboljšanju zdravlja. Istraživa�i yoge tek su nedavno riješili tajnu indijskih asana na medicinskoj osnovi uz suradnju najpoznatijih europskih znanstvenika u oblasti medicine. Stara je teza fiziologije da zdravstveno stanje ljudskoga tijela ovisi o stanju stanica i kvalitete stani�nog tkiva. Kako bi tkiva bila zdrava, potrebni su sljede�i uvjeti: 1. Redovno unošenje hrane i savršen rad žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem (endokrinih žlijezda); 2. Brzo i potpuno odstranjivanje otpadnih tvari iz organizma; 3. Zdravo i besprijekorno funkcioniranje živ�anog sustava. Jasno je, dakle, da probavni sustav i krvotok moraju biti u savršenom zdravstvenom stanju kako bi tkiva mogli pravilno snabdijevati proteinima, še�erima, mastima, solima i drugim važnim sastojcima. Ispitajmo, dakle, kako asane djeluju na probavne organe i organe krvotoka. Promatrajmo ponajprije djelovanje asana na probavni sustav. Probavni organi, želudac, tanka crijeva, guštera�a, jetra itd. nalaze se u trbušnoj šupljini koju odozdo drži karlica, a sa svih ostalih strana snažni miši�i. Majka Priroda se pobrinula za ove organe da imaju redovnu i nježnu masažu disanjem i

33

spuštanjem ošita (dijafragme), što poboljšava njihov rad. U jednoj minuti probavni organi prime 14 do 15 automatskih masaža što je nužno za održanje zdravlja. Kao što smo ve� iznijeli u poglavlju o reguliranju disanja, neprirodan, civilizirani �ovjek sa svojim gradskim životom ne umije pravilno disati. To zna�i da mu se disanje degeneriralo, a trbušni miši�i zakržljali u tolikoj mjeri da nedovoljna masaža probavnih organa izaziva nedostatak želu�ane kiseline, poreme�aja u probavi i vrlo �esto jake bolove u trbuhu. Samo vježbanje pranajame nije dovoljno u osobe s lošim disanjem i degeneriranim trbušnim miši�ima; takva osoba mora pribje�i asanama kako bi u potpunosti povratila zdravlje probavnih organa. Asane ovim organima ne osiguravaju samo vanjsku masažu, ve� im omogu�avaju i jedinstvenu unutrašnju „gimnastiku" koju ne može zamijeniti nikakav drugi sustav športa na svijetu i nikakvo drugo tjelesno vježbanje. Priznata je postavka medicine kako miši�i mogu sa�uvati svoju snagu i gipkost samo u slu�aju da su primorani na vršenje pokreta skupljanja i opružanja. Od asana, Bhudžangasana, Salabhasana, Dhanurasana pripadaju najboljim vježbama za rastezanje trbušnih miši�a i skupljanje le�nih miši�a. Yoga-Mudra, Pas�imotana, Padahastasana i Halasana, suprotno tome, skupljaju prednje trbušne miši�e, te rastežu le�ne miši�e. Vakrasana i Ardha-Matsjendrasana dovode u pravilno funkcioniranje bo�ne trbušne miši�e. Ljepota vježbi yoge ponajbolje je vidljiva kod asana Uddijana i Nauli. Iako pripadaju najtežim asanama za izvo�enje, ovladati njima vrijedno je uloženog truda jer one o�ituju zapanjuju�e djelovanje ne samo na trbušne miši�e, ve� i na unutrašnje organe. Prva od njih masira vanjske i unutrašnje miši�e okomito, a druga bo�no, sa strane. Ja�ina trbušnih miši�a, me�utim, nije važna samo zbog pravilne masaže unutrašnjih organa, ve� i za držanje tih organa na njihovom odgovaraju�em mjestu u trbušnoj šupljini. Ti organi slobodno vise u trbušnoj šupljini ili su labavo spojeni sa stražnjom stijenkom trbušne šupljine. Zbog toga im je potrebna snažna potpora s prednje strane kako bi se izbjeglo pomicanje tih organa sa svojih odre�enih mjesta, kao i izazivanje raznih poreme�aja (spuštenost trbuha, crijeva, bubrega, maternice itd.). Položaji tijela u yogi ne održavaju, dakle, samo gipkost trbušnih miši�a i organa u trbušnoj šupljini posredstvom njihove automatske masaže, ve� te organe i u�vrš�uju na mjestima koja su im odre�ena. Budu�i da krvotok služi za prijenos pripremljenih hranjivih sokova od probavnih organa do tkiva, dobro zdravstveno stanje organa krvotoka od odlu�uju�e je važnosti. Najvažniji je organ krvotoka srce koje, kako je poznato, ima i najja�u muskulaturu. I sr�ani se miši� može u�initi otpornijim i snažnijim pomo�u vježbi yoge. Asane Uddijana i Nauli masiraju srce s donje strane posredstvom titranja dijafragme. Valja imati na umu i da se miši� nalazi u besprijekornom stanju samo onda kada je izložen naizmjeni�nim pritiscima. Budu�i da se srce nalazi u sredini prsnog koša (u mediastinumu) svako pove�anje ili smanjenje pritiska nužno se odražava na srce. Asane Bhudžangasana, Salabhasana i Dhanurasana, kao i Sarvangasana, Viparita-Karani i Halasana u svojem prvom dijelu na srce vrše naizmjeni�ne pritiske, te tako na aktivan na�in poboljšavaju zdravlje organa za krvotok. Od svih organa krvotoka vene su najslabije, iako moraju sakupljati krv iz svih dijelova tijela, te, svladavaju�i silu teže, provoditi je iznova u srce. Ovaj rad „uzbrdo" iznimno optere�uje slabe stijenke vena, te se zbog toga ljudi �esto žale na „proširene vene". Krvnim je žilama potrebna vanjska pomo� i više nego ostalim organima krvotoka. Ve� tisu�ama godina prije ovoga doba mudraci su i u�itelji Indije znali kako se krvne žile mogu poštedjeti i osnažiti vježbama kao što su: Siršasana, Sarvangasana i Viparita-Karani koje zbog obrnutog položaja tijela omogu�uju lak povratak krvi u srce. Svakodnevno smanjenje pritiska u venama, koje mora potrajati nekoliko minuta, produžava trajnost venama u zna�ajnoj mjeri. Djelovanje je ovih asana vrijedno divljenja. Kratak odmor, koji ove krvne žile dobijaju prilikom vježbanja spomenutih asana, sasvim je dovoljan za regeneraciju vena. Svakodnevnim vježbanjem ovih asana u trajanju od nekoliko minuta mogu se izlije�iti �ak i proširene vene, što i ne zvu�i tako nevjerojatno ako samo pomislimo na sposobnost regeneracije ljudskog organizma i to uz nezadrživu energiju, pod uvjetom da dospije u zdrave životne uvjete. Pritom ne treba izostavljati iz vida niti pravilnu ishranu stani�nog tkiva i unošenje kisika. U poglavljima o disanju ve� smo govorili o pove�anju izmjene kisika u organizmu, kao i o djelovanju gimnastike plu�a na produženje života. Ovdje valja samo napomenuti kako se vježbanjem asana miši�i prsnog koša još više osnažuju, te djelovanje pranajame, spojeno s djelovanjem asana, postaje još vidljivijim. Vježba Salabhasana pojam je savršene gimnastike plu�a, te se tako može nazvati i „Pranajama-asana". Pri izvo�enju Salabhasane zrak se mora duboko udahnuti i držati pod visokim plu�nim tlakom nekoliko sekundi do kraja vježbe. Sa dvije do tri Salabhasane dnevno niti jedna plu�na stanica, kao ni najmanja alveola u plu�ima ne može izbje�i snažnom ritmu disanja. Asane osiguravaju pro�iš�avanje dišnih puteva, te tako izvjesni položaji mogu dopunjavati pranajamu. U mnogim nas slu�ajevima štite od upale krajnika ili prehlade. Sarvangasana, Viparita-Karani, Matsjasana, Dživabandha, te Simhasana vrsna su preventiva za suzbijanje upale krajnika u po�etnom stadiju, a lije�e i prehladu. Zdravlje stani�nog tkiva, kao i cijelog ljudskog organizma ne ovisi samo o sustavnom i pravilnom unošenju hrane, ve� - kako smo to ve� na po�etku ovog poglavlja napomenuli - i o savršenom funkcioniranju žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem ili endokrinih žlijezda. Najvažnije su endokrine žlijezde u ljudskom organizmu epifiza, hipofiza, štitnja�a (tiroidna žlijezda), nadbubrežne, spolne žlijezde itd. Nepravilno ili nedovoljno lu�enje bilo koje od ovih žlijezda može prouzrokovati najozbiljnije

34

bolesti. Za održavanje štitnja�e u dobrom zdravstvenom stanju posebno su pogodne sljede�e asane: Sarvangasana, Viparita-Karani, Matsjasana, Dživabandha i Simhamudra. Na hipofizu i epifizu Sarvangasana ima odli�no djelovanje, dok na spolne žlijezde, izuzev Sarvangasane, povoljno utje�e Uddijana i Nauli. Drugi je preduvjet zdravlja tkiva potpuno odstranjivanje otpadnih tvari; uglji�nog dioksida, mokra�ne kiseline, urina (mokra�e), ekskremenata (izmeta), znoja. Ako se ove otrovne tvari zadrže u organizmu iz bilo kojeg razloga duže no što je potrebno, mogu izazvati ozbiljna oboljenja. Uspješno se mogu odstranjivati samo kada organi za probavu, disanje i odstranjivanje teku�ine besprijekorno funkcioniraju. Ve� sam spomenuo asane koje blagotvorno djeluju na disanje i probavu. Za zdravlje bubrega povoljne su: Uddijana, Nauli, Budžangasana i Dhanurasana. Tre�i je preduvjet zdravlja stani�nog tkiva savršeno funkcioniranje živ�anog sustava. Najvažniji je dio živ�anog sustava mozak, potom snažni splet živaca u ki�menom stupu, kao i dvije linije živaca u simpati�kom živ�anom sustavu. Od mozga i ki�mene moždine živci se granaju u sve dijelove tijela. Ova je mreža živaca tako savršena da ne postoji nijedan djeli� tkiva u organizmu do kojeg ona ne bi dopirala. Ako se živ�ane veze poremete iz bilo kojeg razloga, niti stani�na tkiva ne�e dobro funkcionirati; ako živ�ane veze uop�e ne funkcioniraju ili budu uništene, niti cijeli živ�ani sustav ne�e dobro raditi. Ako se poremete živci debelog crijeva, debelo crijevo više ne�e pravilno funkcionirati, te u tom slu�aju nastaje opstipacija (zatvor, tvrda stolica) ili kroni�ni katar crijeva. Kada bismo presjekli jedan živac lica ili ako je taj ošte�en, miši�i, koje je taj živac pokretao, ne�e se više mo�i pokretati. Sustav drevnih indijskih asana podjednako tako blagotvorno djeluje na živ�ani sustav kao i na probavne organe, endokrine žlijezde i organe za odstranjivanje otpadnih tvari. Siršasana i Viparita-Karani u ovom �e smislu mozgu pružiti bogatiju krv, te tako osigurati više kisika za živce koji pokre�u pojedine organe naših osjetila. U vezi s time, prilikom izvo�enja yoga-vježbi pozornost se prvenstveno poklanja trbušnim miši�ima i kralježnici. Ja�anjem kralježnice i njezinih miši�a, istovremeno ja�amo i živce koji prolaze kroz ki�meni stup, zajedno sa živcima simpati�kog živ�anog sustava. Podjednako tako, druge asane osnažuju živce prsnog koša, abdomena (donjeg dijela tijela), leda i bokova. Opskrbljuju�i glavu i mozak svježom krvlju, odgovaraju�e asane pove�avaju mentalne sposobnosti (pam�enje, radni elan, želju za stvaranjem), te pomažu u samosavladivanju. Osobe koje žele vježbati duhovnu yogu, Radža yogu, svoje �e vježbe u skladu s time zapo�eti s Hatha yogom. Valja naglasiti kako asane služe samo zato da se tijelu i miši�ima sa�uva snaga i zdravlje; za razvijanje snažnih, atletskih miši�a nisu pogodne. Tko želi, pored savršenog zdravlja, ste�i i �eli�ne miši�e, i ovaj cilj može posti�i putem, s europskog gledišta, sasvim novih vježbi za miši�e �iji je opis dat u jednom od slijede�ih poglavlja. Potpuni opisi asana i upute za njihovo prakti�no izvo�enje dati su u jednom od narednih poglavlja. Ne zaboravimo, me�utim, kako vježbanje asana uvijek zahtijeva smireno duševno stanje. Ako svoj rad zapo�nemo u dobrom raspoloženju i smirena duha, ljekovite snage oslobo�ene vježbanjem ne moramo trošiti na neutraliziranje negativnih duševnih stanja, ve� odmah mogu razviti svoje �udesno umiruju�e djelovanje na naše živce. U tu se svrhu, prije vježbanja samih asana, zauzima položaj za razmišljanje (meditaciju). U�enik uvijek mora nastojati zaboraviti svoje probleme i sve teško�e života jednostavnim skretanjem misli na viša moralna pravila Jame i Nijame. „Imaj povjerenja u svoju istinsku suštinu, pa �eš se uzmo�i osloniti na vlastite snage. Postupaj ispravno, pa �e i život biti pravedan prema tebi. - Budi umjeren u svim vidovima života, pa �eš imati dug i zdrav život. Budi smiren poput jutarnjeg mira, s povjerenjem gledaj u budu�nost, kao što vjeruješ u sutrašnji izlazak sunca, na svijet gledaj vedrim mirom. Snaga, koja obdržava svijet, drži i tebe jer si njegov dio." Ovakvim mislima stvaramo vedru atmosferu u nama i oko nas, te u tom trenutku možemo zapo�eti s vježbanjem. 12. PRANAJAMA I ASANE Tajna dugog života Na osnovi prakti�nih opisa asana yoge i njihove usporedbe s poglavljima o pranajami, nijednom u�eniku yoge na Zapadu koji je lišen predrasuda, ne�e se �initi nevjerojatnim da svatko može produžiti svoj život posredstvom reguliranog disanja i drevnih vježbi yoge. U daljnjem �emo izlaganju pružiti to�an opis najvažnijih vježbi disanja i asana, opisat �emo na�in njihova izvo�enja, te ukazati �itatelju na koristi koje iz njih proizlaze na psihu i tijelo. Nalik svim ostalim tjelesnim vježbama, i vježbe Hatha yoge koriste samo u onom slu�aju kada se ispravno primjenjuju. Upravo kao što plivanje, boks, tr�anje, tenis i drugi športovi mogu biti štetni ako se prekomjerno vježbaju ili ako se ne posve�uje dovoljna pažnja pravilima zdravlja - na primjer, vježbanje na visokoj temperaturi s punim želucem - na podjednak na�in i nepravilno vježbanje Hatha yoge može biti vrlo opasno posebice zato što vježbe Hatha yoge imaju snažno djelovanje. Ako ih, me�utim, izvodimo ispravno, njihovo je blagotvorno djelovanje neizmjerno! S druge strane, ako vježbe Hatha yoge vršimo

35

nepromišljeno, te sebi dozvolimo da odemo u krajnosti nepravilnom procjenom naših sadašnjih mogu�nosti, štetno djelovanje može biti podjednako tako veliko. Iskustvo je, me�utim, pokazalo da, ukoliko pratimo i najmanju reakciju organizma, uskoro možemo ste�i instinktivno osje�anje, koje nam vježbe koriste, a koje nam mogu naštetiti; tada možemo odabrati one vježbe koje su nam prijeko potrebne i koje �e nam ponajviše koristiti. Svatko tko je obolio od bolesti bubrega, plu�a, srca, jetre i sli�nih bolesti ne bi smio vježbati bez upute odgovaraju�eg stru�nog u�itelja! Zdrav u�enik nesumnjivo �e umjeti procijeniti, koje su mu vježbe korisne, a koje mora izbjegavati. U slu�aju navale krvi (kongestije, hvperaemiae) ili punog želuca, ne smije se vježbati Viparita-Karani ili Siršasana, kao što u slu�aju akutno pokvarenog želuca ili katara u crijevima nije preporu�ljivo vježbati Uddijana-Bandha ili Nauli. - Suprotno tome, kod cerebralne anemije (moždane slabokrvnosti), hemoroida ili proširenih vena pribje�i �e se Sarvangasani, itd... Zbog boljeg objašnjenja na kraju se knjige nalazi „Plan prakti�nih vježbi", sastavljen na osnovi dugogodišnjih iskustava. Tko se bude pridržavao ovoga plana, imat �e od toga mnogo koristi. Najozbiljnije skre�emo pozornost našim �itateljima da se ne zavaravaju prividnom jednostavnoš�u po�etnih vježbi. Nitko ne bi smio pomisliti: „Ah, ova mi je vježba isuviše laka, odmah �u prije�i na naredne vježbe!" jer bi zbog toga mogao zažaliti! Na primjer, u istoj mjeri u kojoj vježbe s postepenim produžavanjem zadržavanja daha mogu biti korisne, podjednako toliko mogu prouzrokovati, ako bismo htjeli pretjerati, proširenje srca ili plu�a. Tako je, na primjer, jedan u�enik yoge u Indiji za po�etak od svoga u�itelja dobio zadatak da izvrši sedam potpunih yoga-udaha, i to ujutro, u podne i nave�er. „Samo sedam vježbi nije mi dovoljno", pomislio je u�enik, „zasigurno �e imati vrlo slabo djelovanje!" Kako bi ostvario što ve�i napredak, izveo je vježbu pedeset puta. Kao posljedica takve nerazboritosti tijekom narednog dana dobio je crveni osip na cijelom tijelu. U�itelj mu je objasnio kako je njegovo naporno disanje isuviše brzo stalo istjerivati iz krvi otpadne tvari, koje su se u njoj nakupile, te ih je u obliku osipa izbacilo na koži. Nekoliko je dana imao povišenu temperaturu i bolan svrab, da bi zatim iznova nastupilo normalno stanje. Od tada je isuviše marljivi u�enik bio zadovoljan što napreduje onim tempom koji mu je u�itelj propisao! Samo oprezno, dakle, strpljivo i u skladu s mudrim uputama! U tom slu�aju ne mogu nastati nikakvi poreme�aji i slobodno �emo uživati samo blagodati Hatha yoge. U spomenutom su planu vježbe sastavljene tako da nakon jedne okrepljuju�e uvijek slijedi vježba opuštanja ili ja�anja, ali i smirivanja. Stoga se neupu�enom po�etniku na Zapadu preporu�uje da se ovoga plana to�no pridržava. Vježbe je najbolje izvoditi rano ujutro ili nave�er, prije ve�ere. Nikada s punim želucem! Nije preporu�ljivo niti vježbati neposredno prije spavanja jer koli�ine kisika i prane, koje se upiju tijekom pranajame, i okrepljuju�e asane imaju toliko osvježavaju�e djelovanje da je nakon njih teško zaspati. 13. VJEŽBE DISANJA PRANAJAMA Vježbe disanja Najvažniji je preduvjet za reguliranje disanja kontrola ritma. Zbog toga uvijek moramo paziti da dišemo u ritmu, to�no ga odbrojavaju�i. Za utvr�ivanje ritma indijski vogini uzimaju za osnov otkucaje srca. Prije po�etka vježbanja najbolje je opipati bilo i utvrditi ritam otkucaja srca. Tako odre�en ritam ili takt bit �e osnovom našeg odbrojavanja. Svaku vježbu disanja zapo�injemo snažnim izdisanjem. Osnova je svih vježbi disanja potpuno yoga-disanje koje se sastoji od tri dijela: trbušnog, srednjeg i gornjeg disanja. Trbušno disanje (SI. 6) Izvo�enje - U stoje�em, sjede�em ili leže�em položaju. Svijest valja usmjeriti u predio pupka. Izdahom istovremeno uvla�imo i prednju trbušnu stijenku. Zatim, kroz nos polako udišemo, istovremeno opuštaju�i dijafragmu i trbuh sve dok se ne ispup�i uslijed �ega se donji dio plu�a ispunja zrakom. Izdisanje: što više uvu�i trbuh �ime se zrak izbacuje iz plu�a kroz nos. Pri trbušnom disanju samo se donji dijelovi plu�a ispunjavaju zrakom, tako da samo trbuh vrši valno kretanje, dok prsni koš ostaje nepokretan. Terapijsko djelovanje: Izuzetno olakšanje za srce, smanjuje se visoki krvni tlak, potpomaže se probava i regulira rad crijeva. Trbušno disanje vrši iznimnu unutrašnju masažu svih trbušnih organa. Srednje disanje (SI. 7) Izvo�enje - U stoje�em, sjede�em ili leže�em položaju. Svijest usmjerimo na rebra. Nakon izdaha, polako udišemo kroz nos, šire�i rebra na obje strane. Pri izdahu skupljamo rebra �ime zrak istjerujemo kroz nos. Kod srednjeg disanja srednji dio plu�a se ispunja zrakom, dok trbuh i ramena ostaju nepokretni. Terapijsko djelovanje: - Smanjuje se pritisak na srce, osvježava krv za jetru, žu�, želudac, slezenu i bubrege. Gornje disanje (SI. 8) Izvo�enje - U stoje�em, sjede�em ili leže�em položaju. Usmjerimo svijest na vrhove plu�a. Nakon izdaha, udišemo polako podižu�i klju�ne kosti i ramena, te puštaju�i da zrak ulazi kroz nos i ispunja gornji dio plu�a. Pri izdahu polako spuštamo ramena i zrak istiskujemo iz plu�a kroz nos. Kod gornjeg disanja trbuh i srednji dio grudi ostaju nepokretni.

36

Terapijsko djelovanje: - Ja�aju se plu�ne žlijezde (hilusi) i potpuno pro�iš�avaju vrhovi plu�a.

1. Potpuno yoga-disanje O ljekovitom djelovanju potpunog yoga-disanja mogli bismo napisati puno knjiga. Plu�ima i krvotokom �itavo tijelo ispunja svježim kisikom i pranom. Nema potrebe nabrajati sve organe tijela, od mozga do nožnih prstiju, te podrobno objašnjavati kako i zašto se svaki od ovih organa snaži, pomla�uje i o�vršc'uje putem ovog disanja. Nema niti jednog jedinog, pa ni najmanjeg djeli�a našeg tijela kojem ovo disanje ne bi koristilo. To vrijedi i za našu psihu jer se �itavo naše bi�e puni novom snagom. Duh nam stje�e mir, samopouzdanje i sigurnost. Yoga-disanje odstranjuje ne�isto�e iz krvi, pove�ava otpornost, podsti�e izmjenu tvari i regenerira posebno sustav žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem, što pomla�uje cijeli organizam. �esta je pojava u školama yoge da u�enici u poodmaklim godinama, nakon vježbanja od mjesec ili dva, radosno izvješ�uju o neo�ekivanom i naglom nestajanju izvjesnih simptoma koje su smatrali znakovima starenja, te ih ranije nisu niti spominjali jer nisu o�ekivali nikakvo poboljšanje, kao što je to slu�aj s povla�enjem (recesijom) desni, po�etkom dalekovidnosti itd. U Indiji, kao i na nekoliko sveu�ilišnih poliklinika u Europi, poznati lije�nici eksperimentiraju s ritmi�kim, potpunim disanjem yogina. U svim oblastima istraživanja postigli su zapanjuju�e rezultate, posebno u slu�ajevima visokog krvnog tlaka i bolesti srca. Lije�nici, koji su vodili ove pokuse, bili su krajnje iznena�eni neo�ekivanim rezultatima. U više slu�ajeva bolesti srca, koje su vrijedile za neizlje�ive, nastupilo je potpuno ozdravljenje, a u slu�ajevima u kojima se to nije postiglo, došlo je barem do trajnog poboljšanja. Jednostavnim yoga-disanjem postignuto je da su bolesno proširena srca postepeno vratila svoj približno prvobitni oblik. U ve�ini su slu�ajeva bolesti srca samo posljedica funkcionalnih poreme�aja drugih organa. Tako, na primjer, nepravilno funkcioniranje štitnja�e i bubrega prouzrokuje ve�inu sr�anih poreme�aja. Postoje uistinu odli�ni lijekovi za srce, kao na primjer digitalis. Ovi lijekovi, doduše, djeluju na srce, ali ne otklanjaju i uzrok oboljenja. Potpuno yoga-disanje, primijenjeno s odgovaraju�im tretmanom psihe i asanama tijela, lije�i organske poreme�aje koji su prouzrokovali odre�eno sr�ano oboljenje i, kao posljedica toga, i samo srce iznova postaje zdravo. Njegovo djelovanje, dakle, nadilazi djelovanje bilo

37

koje terapije koja i uz najbolje lijekove zahva�a samo srce. Specijalizacija je u medicinskoj znanosti uvjetovala njezinu podjelu, te je tako terapeutika postala samo na�in lije�enja simptoma. Pritom se zaboravilo kako je ljudsko tijelo nedjeljiva cjelina u kojoj neka mala žlijezda �esto može biti uzrokom oboljenja nekog organa u sasvim drugom dijelu tijela. Ako netko oboli na žu�i, plu�ima ili nekom drugom organu, u njegovom se organizmu sve mijenja, od mozga sve do pig-mentne stanice na koži; nije, dakle, više isto kao u zdrave osobe. Nikada ne oboli samo jedan organ, ali je mogu�e da op�e bolesno stanje kulminira u jednom organu. Cijeli je organizam, dakle, bolestan, a ne samo jedan dio tijela. Neobi�no me iznenadio slu�aj jednog pacijenta kojeg su lije�ili od visokog krvnog tlaka i bolesti srca, a koji se morao podvrgnuti najrazli�irijim terapijama, kao što su puštanje krvi, razni kemijski medikamenti, itd. ali bez ikakvog uspjeha jer ni glasovitom lije�niku nije palo na pamet da ispita stopala i hod bolesnika. Bolesnik je ustvari patio od zapuštenog slu�aja spuštenih stopala. Imao je ravna stopala i uslijed toga statika je cijelog njegovog tijela bila poreme�ena u tolikoj mjeri da su oboljeli i živ�ani centri koji se granaju od kralježnice, dok je srce, potpuno nemo�no podnosilo preoptere�enje uzrokovano neravnomjernim rasporedom tjelesne težine, tako�er podleglo oboljenju. Posljedice su bile visoki krvni tlak i poreme�aj rada srca. Vježbama yoge kosti stopala vra�ene su iznova u svoj normalni položaj, sustav kostiju u tijelu iznova je po�eo nositi njegovu težinu na normalan na�in, prestalo je rasipanje snage, kralježnica je iznova zauzela svoje normalno mjesto, živci su ozdravili, prestao je visoki krvi tlak i srce se, oslobo�eno preop-tere�enosti, brzo vratilo u normalno stanje. Mogao bih navesti bezbroj sli�nih slu�ajeva „�udotvornog" ozdravljenja pomo�u Hatha yoge. Ustvari, sva ta ozdravljenja nimalo nisu „�udotvorna", ve� su sasvim prirodna. Hatha yoga ne lije�i kemijskim preparatima, ve� snagom prirode. Priroda je sveobuhvatna, stvarala�ka, dok je �ovjek dijete prirode koje se ne može dijeliti i specijalizirati po dijelovima. Tko misli logi�ki, može shvatiti i narednu �injenicu: ako vježbe yoge, a prvenstveno yoga-disanje, imaju tako veliku ljekovitu mo�, kako tek veliko djelovanje moraju imati na �ovjeka zdrave psihe i zdravog tijela ako uvijek diše prema pravilima yoga-disanja! Takav je �ovjek svakako potpuno zdrav, njega nikakva bolest ne može zadesiti, on �e izi�i na kraj sa svim životnim neda�ama i biti prava sre�a za sebe samog i svoju okolinu! „Potpuno yoga-disanje" osnova je svake daljnje vježbe za reguliranje disanja. Vježbe disanja, koje slijede, samo su dopune i varijacije ove metode disanja. Blagotvorno je djelovanje potpunog yoga-disanja neprocjenjivo. Ono stoga ne treba biti samo vježba, koju vršimo u odre�eno vrijeme, ve� naša stalna metoda disanja. Nedostaci uop�e ne postoje, ve� samo dobre strane i zato, kao stalan na�in disanja, dolazi u obzir podjednako za zdrave, kao i za bolesne osobe. Ako se na takav na�in disanja naviknemo, dolazimo u posjed dubokog unutrašnjeg mira i savršene samokon-trole koju ništa ne može narušiti. (Vidi teorijski dio) Izvo�enje - U stoje�em, sjede�em ili leže�em položaju. Usmjeravaju�i snagu svoje samosvijesti, vitalizirajmo cijeli trup, neprekidno prate�i valno kretanje udisanja i izdisanja, te tako doživljavamo potpunu ravnotežu. Nakon izdaha, polako udišemo kroz nos, broje�i do osam ritmi�kih jedinica i skladno spajaju�i donje, srednje i gornje disanje u povezano valno kretanje (Puraka). Najprije izbo�imo trbuh, zatim širimo rebra i naposljetku dižemo klju�ne kosti. Samim time, prednja stijenka trbuha ve� se pomalo uvla�i i zapo�injemo s izdisanjem (Re�aka) kao kod udaha, tj. ponajprije uvla�imo trbušnu stijenku, zatim skupljamo rebra i na kraju spuštamo ramena i klju�ne kosti, dok polako ispuštamo zrak kroz nos. Pri potpunom yoga-disanju cjelokupni mehanizam disanja, drugim rije�ima, donji, srednji i gornji dijelovi plu�a, nalazi se ravnomjerno u kretanju. Izme�u udaha i izdaha zadržavanje se daha može uvesti onoliko dugo koliko nam to prija. Terapijsko djelovanje - Doživljaj dubokog mira. Potpuno provjetravanje plu�a. Pove�ano opskrbljivanje krvotoka kisikom i pranom, uravnoteženje pozitivnih i negativnih strujanja, smirivanje cjelokupnog živ�anog sustava, reguliranje i usporavanje rada srca, snižavanje visokog krvnog tlaka i podsticanje probave. Psihi�ko djelovanje - Smirivanje cjelokupnog živ�anog sustava odražava se na naše psihi�ko stanje. Ispunja nas osje�ajem mira, uravnoteženosti i sigurnosti. 2. Kumbhaka Izvo�enje - U stoje�em, sjede�em ili leže�em položaju. Svijest koncentriramo na srce. Kumbhaka ustvari nije ništa drugo do potpuno yoga-disanje, produženo samo za vrijeme zadržavanja daha. Udah kroz nos, dok izbrojimo 8 jedinica, kao kod potpunog yoga-disanja (trbušno, srednje i gornje disanje), zadržavamo dah 8 do 32 jedinice (po�injemo s 8 jedinica i svakog dana dodajemo po jednu jedinicu, sve dok ne dostignemo 32 jedinice bez napora). Nitko ne treba zadržavati dah duže od 32 jedinice, a zadržavanje daha do 32 jedinice smije produžavati samo onaj �ije je srce besprijekorno. Ako pri pove�avanju ritma osjetimo bilo kakvo naprezanje srca, moramo ostati pri onom ritmu koji možemo posti�i bez ikakvog naprezanja. - Izdah tako�er kroz nos, za vrijeme 8 ritmi�kih jedinica, kao kod potpunog yoga-disanja. Terapijsko djelovanje - Uravnoteženje pozitivnih i negativnih strujanja, usporavanje rada srca i njegovo svjesno reguliranje, ukoliko je sr�ani rad neravnomjeran, izuzetno smirivanje cijelog živ�anog sustava.

38

Najdjelotvornija vježba kojom možemo disciplinirati živ�ani sustav i u�initi ga svjesnim. Psihi�ko djelovanje - Pove�ava snagu volje. 3. Udždžaji Izvo�enje - U stoje�em, sjede�em ili leže�em položaju. Svijest usmjeriti na štitnja�u. Udišemo kroz nos za vrijeme osam jedinica, kao i za potpuno yoga-disanje; zatim zadržavamo dah (Kumbhaka) tako�er za vrijeme od osam jedinica. Izdišemo kao i kod potpunog yoga-disanja, ali za vrijeme 16 jedinica, kroz usta, tako da izgovaramo dug i otegnut glas ,,S", nalik zra�noj ko�nici, sve dok zrak potpuno ne istisnemo iz plu�a. Zatim odmah zapo�injemo novi udah i nastavljamo ciklus. Terapijsko djelovanje - Indukcijom snažnog pozitivnog strujanja endokrine žlijezde se iznimno podsti�u na rad. Ova vježba ima osobito veliko djelovanje na nedovoljno aktivnu štitnja�u, te time pove�ava funkcioniranje uma. Pove�ava niski krvni tlak. Razdražljive osobe, �ija je štitnja�a sklona prevelikoj aktivnosti, ili koje pate od povišenog krvnog tlaka, ne smiju vježbati ovu vježbu. Psihi�ko djelovanje - Pove�anje duhovne svježine. 4. Kapalabhati Izvo�enje - U stoje�em ili sjede�em položaju. Svijest usredsredujemo na unutrašnjost nosa, posebice paze�i na �isto�u dišnih puteva. Kao i vježbe pranajame, i ova vježba zapo�inje izdi-sanjem. Budu�i cijeli ritam vježbe dolazi do izražaja tijekom izdi-sanja, te njezin glavni dio pretpostavlja Re�aka, ne izdišemo laganim skupljanjem trbušnih miši�a, ve� njihovim naglim i brzim stezanjem tako da zrak istjerujemo kroz nosnice u kratkoj i snažnoj struji nalik mjehovima. Nakon ovog brzog izdaha ne zasta-jemo ni za trenutak, ve� odmah opuštamo trbušne miši�e, što istovremeno zrakom polako ispunja donji i srednji dio plu�a. Nije od osobite važnosti da li se i gornji dio plu�a ispunja zrakom jer je ustvari rije� o pranajami dijafragme. Ovi nagli izdasi, nalik radu mjehova, moraju se vršiti u brzom slijedu, snažnim stezanjem trbušnih miši�a; udah mora biti lagan. Terapijsko djelovanje - Kapalabhati je jedna od najboljih gimnastika za plu�a koja izvrsno pro�iš�uje i osnažuje prolaze za zrak u nosu, ja�a žlijezde u nosu, pod tlakom izbacuje bacile koji se lako skupljaju u nazalnim prolazima, te u�vrš�uje gornje dišne puteve. Stalnim vježbanjem Kapalabhatija, osobe koje povremeno ipak zapadaju u nezdravu i vrlo opasnu naviku disanja na usta, po�inju neprestance disati kroz nos. Druga je ljekovita osobina Kapalabhatija što tijelo postaje poletnije nakon 3 do 5 serija, dok živ�ani splet, nazvan plexus solaris, osnažuje i ispunja se novom životnom snagom. Psihi�ko djelovanje - Pove�anje sposobnosti koncentracije. Varijanta: Kapalabhati kroz svaku nosnicu Postavivši kažiprst desne ruke na sredinu �ela, te zatvorivši lijevu nosnicu srednjim prstom, izvodimo Kapalabhati naglim i snažnim izdisanjem kroz desnu nosnicu. Udah se uvijek vrši kroz obje nosnice. Zatim, zatvaraju�i desnu nosnicu palcem, izvodimo Kapalabhati kroz lijevu nosnicu. Dakle, rije� je o Kapalabhatiju kroz lijevu i desnu nosnicu naizmjence. Ova je vježba od velike koristi u slu�aju da dišni putevi u nosnicama nisu u podjednakoj mjeri �isti. 5. Sukh Purvak - Ugodna Pranajama Izvo�enje - U Padmasani („Položaj lotosa"). Desni kažiprst položimo na sredinu �ela, izme�u obrva. Nakon snažnog izdaha, zatvaramo desnu nosnicu desnim palcem, te vršimo udah kroz lijevu nosnicu tijekom �etiri jedinice. Nakon zadržavanja daha tijekom 16 jedinica, otpuštamo desnu nosnicu, postavljamo srednji prst na lijevu nosnicu, te izdišemo kroz desnu nosnicu tijekom 8 ritmi�kih jedinica (=otkucaja vlastitog srca). Prsti ostaju u istom položaju. Nakon udaha kroz desnu nosnicu tijekom 4 jedinice i zadržavanja dahaj^6jedinica, zatvaramo desnu nosnicu i izdišemo kroz lijevu tijekom 8 jedinica. Potom, s prstima u istom položaju, ponavljamo cijeli ciklus; udah kroz lijevu nosnicu tijekom 4 jedinice, zadržavanje daha tijekom 16 jedinica, izdah kroz desnu nosnicu tijekom 8 jedinica itd. Terapijsko djelovanje - Pozitivna i negativna strujanja dovode se u stabilnu ravnotežu. Ovu vježbu valja izvoditi vrlo oprezno, te je nikada ne ponavljati više od tri puta! Osobe slabih plu�a treba da vježbaju, namjesto ritmom 4-16-8, u ritmu 8-8-8 ili valja brojati samo do 8 jedinica bez zadržavanja daha. Psihi�ko djelovanje - Iznimno snažno. Zna�ajno pove�anje mentalnih funkcija i duhovne snage. Jedna od najvažnijih vježbi za olakšanje duhovne yoge (Radža yoge) za postignu�e stanja samospoznaje. 6. Bhastrika Bhastrika zna�i mijeh - rad plu�a uspore�uje se s radom kova�kih mijehova. Izvo�enje - Sjede�i u Padmasani ili Sidhasani, snažno i brzo udahnemo i izdahnemo deset puta, nakon �ega duboko udahnemo, zadržavaju�i dah 7-14 jedinica. Polako izdahnemo. Sve ovo valja ponoviti tri puta. Ovu vježbu valja izvoditi oprezno, instinktivno prekidaju�i s vježbanjem na najmanji znak naprezanja. Zapadanje u krajnosti može biti samo štetno, ali u slu�aju da se ne pretjera, ovo je

39

jedna od vježbi s najja�im pro�iš�avaju�im djelovanjem. Postoji i varijanta Bhastrike u kojoj koristimo samo jednu nosnicu. Terapijsko djelovanje - Budu�i da vježba posjeduje vrlo snažno djelovanje, s Bhastrikom se ne smije pretjerivati. Otklanja upale nosa i grla u kroni�noj prehladi, uklanja sluz i u blagoj primjeni može izlije�iti i astmu. Dobra je za hladna stopala, posebice zimi jer ne pove�ava samo toplinu želuca, ve� i cijelog tijela. Neke su od ovih vježbi modificirane kako bi odgovarale u�enicima u Europi. 7. Pro�iš�avaju�e disanje Izvo�enje - U stoje�em položaju, raširenih nogu, polako udišemo kroz nos kao kod potpunog yoga-disanja. Kada se plu�a u potpunosti ispune zrakom, odmah se po�inje s izdisanjem na naredni na�in: usne se �vrsto pripijaju uz zube, ostavljaju�i izme�u njih samo jedan mali, uski otvor. Kroz taj uski otvor istiskujemo zrak kratkim i isprekidanim pokretima. Zamislimo da nam usne uop�e nisu otvorene i da je potreban veliki napor trbušnih, dijafragmatskih i porebrenih miši�a za istiskivanje zraka kroz taj uski otvor. Ako zrak izdahnemo lako i bez napora, vježba ne�e imati nikakve koristi. Terapijsko djelovanje - Toksini, nakupljeni u krvi, odstranjuju se, svladavaju se kroni�na oboljenja, te se cijeli imunitet pove�ava. Ne�isti zrak, koji smo udahnuli u loše provjetrenim prostorijama (kino, kazalište ili neko prijevozno sredstvo) �isti se iz plu�a i krvi. Glavobolja, prehlada i influenca (gripa) brzo se lije�e. U vrijeme epidemija ova je vježba nezamjenjiva jer spre�ava infektivna oboljenja. U takvim se slu�ajevima preporu�uje njezino vježbanje pet puta sa po tri ponavljanja. U slu�ajevima trovanja plinom ili drugim otrovima vježba je pravi lijek! Psihi�ko djelovanje - Pove�ava samopouzdanje, otklanja hipo-hondriju. 8. Disanje za ja�anje živaca Izvo�enje - U stoje�em položaju, raširenih nogu, nakon izdaha polako udišemo i istovremeno dižemo obje ruke ispred sebe, sa dlanovima okrenutim prema gore, do visine ramena. Zatim stiš�emo šake i, još uvijek zadržavaju�i dah, brzo ih privla�imo k sebi do ramena, zatim iznova ispružamo ruke, opet ih brzo vra�amo natrag i istu radnju ponavljamo još jednom. Pri izdahu olabavljujemo ruke, dopuštaju�i da se spuste niz tijelo i odmaraju dok smo pognuti prema naprijed. - Vježba koristi samo ako ruke ispružujemo prema naprijed kao da savladavamo neki veliki otpor. Svaki puta ruke moramo gurati prema naprijed polako i s velikim naporom, tako da doista podrhtavaju od naprezanja. Osobe kojima je teško da tri puta ispružuju ruke sa zadržanim disanjem, neka to u�ine samo dva puta. Terapijsko djelovanje - Pove�ava otpornost živ�anog sustava, dobro sredstvo za nervozno podrhtavanje ruku i glave. Psihi�ko djelovanje - Pove�ava sigurnost u nastupu i psihi�ke sposobnosti. Osje�amo se dorasli svakoj situaciji. 9. „Ha" disanje u stoje�em položaju Izvo�enje - U raskora�enom stavu udišemo kao i kod potpunog yoga-disanja. Dok udišemo, polako podižemo ruke do iznad glave, zadržavamo dah nekoliko sekundi, a zatim, naglo se savijaju�i prema naprijed, opuštamo ruke ispred sebe u vise�i položaj, te istovremeno snažno izdahnemo kroz usta stvaraju�i zvuk „Ha". Kod izdaha zvuk „Ha" ne stvara grlo s glasnicama, ve� brza struja izdahnutog zraka. Zatim, polako udišu�i, ispravljamo se iznova u stav s rukama iznad glave, da bi potom opustili ruke polako izdišu�i kroz nos. Terapijsko djelovanje - Osvježavanje krvotoka, temeljito pro�iš�avanje dišnih organa, suzbijanje zimogroznosti. Psihi�ko djelovanje - Osje�anje pro�iš�enosti. U nekoj mu�noj okolini kao da se ta ne�ista atmosfera za nas lijepi, te �ak i kada napustimo tu okolinu, izaziva u nama depresiju i ga�enje. U takvim slu�ajevima „Ha" disanje uspješno nas osloba�a duhovne ne�isti, te brzo uklanja mu�ni psihi�ki pritisak. Za policajce, detektive, psihijatre ili psihoanaliti�are, kao i za sve one koji po službenoj dužnosti dolaze u dodir s umno poreme�enim ili delik-ventnim osobama, ova je vježba prava blagodat jer osigurava njihovo duševno zdravlje i otpornost na negativne utjecaje. 10. „Ha" disanje u leže�em položaju Izvo�enje - Leže�i na le�ima, udišemo kao kod potpunog yoga-disanja, te istovremeno polako dižemo ruke sve dok ne do�u do poda iznad glave. Nekoliko sekundi zadržavamo dah, zatim brzo dižemo noge, hitro savijaju�i koljena, obuhva�amo ih rukama, pritiš�emo bedra na trbuh, te istovremeno izdahujemo naglo kroz usta sa „Ha" zvukom. Nakon odmora od nekoliko sekundi po�injemo polagano udisanje, dižu�i ruke preko glave. Istovremeno ispružujemo noge prema gore, te ih polako spuštamo na pod. Zatim, nakon pauze od nekoliko sekundi, polako izdišemo kroz nos, dok ruke spuštamo pored tijela. Na kraju, odmaramo se uz potpunu relaksaciju. Terapijsko djelovanje - Sli�no kao i kod „Ha" disanja u stoje�em položaju. 11. Sedam malih vježbi pranajame

40

1. Izvo�enje - U raskora�enom stavu, dok polako udišemo, dižemo ruke sve dok se dlanovi ne sastave iznad glave. Zadržavamo dah 7-12 sekundi, a zatim, istovremeno s izdisanjem, polako spuštamo ruke s dlanovima okrenutim prema dolje. Vježbu završavamo pro�iš�avaju�im disanjem. 2. Izvo�enje - U raskora�enom položaju udišemo kao kod potpunog yoga-disanja, s naprijed ispruženim rukama u visini ramena i dlanovima okrenutim prema dolje. Dok zadržavamo dah, zabacujemo ruke brzim i ritmi�kim pokretom unatrag i što je više mogu�e, zatim ponovno prema naprijed, pa natrag ili sa strane i tako 3-5 puta. Zatim snažno izdahujemo kroz usta, polako spuštaju�i ruke. Vježbu završavamo pro�iš�avaju�im disanjem. 3. Izvo�enje - U raskora�enom stavu, dok polako udišemo kao kod potpunog yoga-disanja, dižemo ruke ispred sebe u visinu ramena s dlanovima okrenutim unutra. Dok zadržavamo dah, brzo zabacujemo ruke prema gore poput krila vjetrenja�e, unazad i ponovno u krug tri puta; zatim, isto to izvodimo u suprotnom pravcu, tj. prema dolje, unatrag i u krug. Izdisanje vršimo snažno kroz usta dok spuštamo ruke. Vježbu završavamo pro�iš�avaju�im disanjem. 4. Izvo�enje - Legnemo licem okrenutim prema podu, te dlanove položimo na pod tako da nam do�u ispod ramena s prstima okrenutim prema naprijed. Nakon punog udaha zadržavamo dah i za to se vrijeme polako izdižemo, drže�i tijelo ravno na taj na�in da se oslanja samo na dlanove i palce nogu. Polako spuštamo tijelo na pod i ovu vježbu ponavljamo 3-5 puta. Izdisanje vršimo snažno kroz usta. Vježbu završavamo pro�iš�avaju�im disanjem. 5. Izvo�enje - Stanemo uspravno licem okrenuti prema zidu, te dlanove polažemo na zid u visini ramena, potpuno ispruživši ruke. Nakon potpunog yoga-udaha, zadržavamo dah i potpuno opruženog tijela naginjemo se prema naprijed, savijanjem ruku u laktovima, sve dok �elom ne dodirnemo zid; zatim, naprežu�i svu svoju snagu, potpuno ispruženog tijela, vra�amo se u po�etni položaj. Ovo ponavljamo 3-5 puta, a zatim snažno izdahujemo na usta. Vježbu završavamo pro�iš�avaju�im disanjem. 6. Izvo�enje - Stanemo podbo�eni u raskora�eni stav, uspravni poput strijele. Nakon potpunog yoga-udaha, kratko zadržavamo dah, a zatim se polako savijamo prema naprijed, izdišu�i kroz nos dok se saginjemo. Dok polako udišemo, ponovno se ispravljamo; zatim, nakon kratkog zadržavanja daha, izdišemo savijaju�i se prema natrag. Kada ponovno udišemo, uspravljamo se u po�etni položaj. Zatim radimo to isto, savijaju�i se u desno i ponovno se uspravljamo. Prilikom izdaha savijamo se na lijevu stranu, a zatim se uspravljamo dok vršimo udah. Zatim, nakon kratkog zadržavanja daha, mirno izdišemo kroz nos, istovremeno opuštaju�i ruke niz tijelo. Vježbu završavamo pro�iš�avaju�im disanjem. 7. Izvo�enje - U raskora�enom stavu ili sjede�i u položaju Padmasana, izvršimo potpuno yoga-disanje, ali namjesto da zrak uvu�emo u jednom neprekidnom udahu, uvla�imo ga u kratkim isprekidanim udasima, kao da uvla�imo neki miris, sve dok se plu�a potpuno ne ispune. Zadržavamo dah 7-12 sekundi, a zatim polako i mirno izdišemo kroz nos. Vježbu završavamo pro-�iš�avaju�im disanjem. Vježbe disanja pranajame imaju bezbroj drugih varijanti ali za one, koji žele vježbati Hatha yogu zbog održanja svoga zdravlja, posve je dovoljno da vježbaju vježbe koje su ovdje navedene, mijenjaju�i ih prema planu vježbanja koji se nalazi na kraju knjige. Ostale su vježbe namijenjene samo onima �iji je jedini cilj u životu da postanu Hatha vogini. Takve osobe bezuvjetno moraju imati i gurua (u�itelja) koji �e ih savjetovati i pomagati u njihovim nastojanjima. U ovoj sam knjizi iznio vježbe koje mogu vježbati �ak i po�etnici bez ikakve opasnosti. Oni, koji nadidu taj stupanj, svakako �e osjetiti potrebu da potraže odgovaraju�eg u�itelja. Isto vrijedi i za asane. �ak i za Hatha vogine, koji su dostigli najviši stupanj, ovdje su iznijete vježbe najvažnije, osnovne vježbe za svakodnevno vježbanje. Mnogobrojne ostale vježbe, koje ovdje ne možemo izložiti zbog ograni�enog prostora, koriste se za razvijanje sposobnosti za koje se ljudi na Zapadu uglavno ne zanimaju. Ako se, pak, na�e i takva osoba, sigurno �e dospjeti do u�itelja, posve�enog ovom nauku jer „Ako je �ela (u�enik) spreman, guru (u�itelj) je ovdje." 14. ASANE - POLOŽAJI TIJELA Pravilno vježbanje asana yoge nerazdvojno je povezano sa suradnjom naše psihe - s usmjeravanjem svijesti - i ispravno primijenjenim vježbama disanja pranajama. Ako se to�no pridržavamo datih uputa, posti�i �emo izvrsne rezultate. Ako, me�utim, vježbamo neredovito, dišemo nepravilno i psihi�ki se ne uživlja-vamo u ono što radimo, ne možemo se nadati nikakvom uspjehu. Ne zaboravimo: iako vježbe Hatha yoge imaju fiziološko djelovanje, njihova je svrha prvenstveno korištenje uzajamnog djelovanja psihe i tijela. Kako bi se pove�alo psihi�ko djelovanje, ve�inu je vježbi preporu�ljivo vježbati zatvorenih o�iju.

41

Vježbe Hatha yoge valja izvoditi na tvrdom podu, a ne mekom, elasti�nom ležaju. Indijci vježbaju na maloj prostirci ili sagu koje nitko drugi ne smije koristiti. Vježbe zapo�inju meditacijom i poniranjem u samoga sebe. 1. Padmasana - stav lotosa (SI. 9 i 10) Izvo�enje - Sjednemo na pod, desno stopalo položimo na lijevo bedro, a lijevo stopalo preko desnog na desno bedro. Ako stopalo više približimo trbuhu, utoliko �emo lakše izvesti ovu vježbu! Lotosov je cvijet u Indiji simbol duhovne �isto�e i potpuno razvijene samosvijesti. Upravo kao što lotosov cvijet pliva na vodi u svojoj nepomu�enoj, netaknutoj snježnoj bjelini, tako lebdi i �ista psiha yogina, nedotaknuta tjelesnim strastima, ponad nasrtaja nižih tjelesnih nagona. Ovaj se stav može usporediti sa savršenom ravnotežom i izdvojenoš�u lotosovog cvijeta. Potpuna simetrija našega tijela pove�ava sklad u raspore�ivanju snaga. Ovaj stav tijela �uva ravnotežu naših pozitivnih i negativnih strujanja, te, uz sudjelovanje vježbi disanja, pove�ava i usmjerava njihovo djelovanje. Padmasana je najpogodniji stav za vježbe disanja koje izvodimo u sjede�em položaju. Svijest usmjeravamo na srce, ravnomjerno dišu�i, nepomi�ni, ne dopuštaju�i svojim mislima da slobodno lete, ve� ih prisiljavamo da se povinuju našoj volji. Na taj na�in svjesno pribiremo ogromne koli�ine stvarala�ke energije. Djelovanje se može usporediti s neizmjernom snagom neke rijeke koja se odjednom zaustavlja branom. U vodi koja se skuplja, po�iva ogromna snaga. Upravo svojom prividnom neaktivnoš�u i discipliniranjem svojih misli yogin ukro�uje i zadržava stvarala�ku energiju koja struji prema van. Time što ne mislimo, ne govorimo i ne djelujemo, sabiremo ogromnu pozitivnu snagu. Terapijsko djelovanje - Psihi�ka i tjelesna stabilnost i op�e smirenje živ�anog sustava. Djelovanje je razli�ito u ovisnosti o vježbama disanja koje vježbamo u stavu lotosa. 2. Sidhasana - stav za meditaciju Izvo�enje - Sjednemo na pod, prekrstimo noge i, zatim desno stopalo položimo na lijevo bedro. Osobe, kojima je Padmasana isuviše teška, neka vježbaju Sidhasanu. Ovaj je stav pogodan za psihi�ko samoponiranje i samoudubljivanje (koncentraciju). Terapijsko djelovanje - Isto kao i kod Padmasane.

3. Yoga-Mudra (SI 11,12,13) „Mudra" na sanskrtu zna�i „simbol", „primjer". Ova je vježba simbol yoge! Vrše�i je doživljavamo bezli�nost. Izvo�enje - Sjednemo u stav lotosa prekrštenih nogu ili sjednemo na pete. U stavu lotosa pritiskujemo obje pete na donji dio trbuha, te izvršimo yoga-udah. Pri izdisanju polako se naginjemo naprijed sve dok �elom ne dotaknemo pod; ruke se nalaze unazad, na le�ima na taj na�in da prstima lijeve ruke obuhvatimo zglob desne. U ovom položaju ostajemo toliko dugo koliko bez disanja možemo izdržati. Zatim, dok polako udišemo, postepeno se ispravljamo i vježbu završavamo laganim izdisanjem.

42

Terapijsko djelovanje - Ova vježba iznova dovodi na svoje mjesto organe trbušne šuljine koji su se pomaknuli sa svoga mjesta uslijed lijenosti crijeva i poreme�aja u živcima želuca i crijeva, što se postiže vanjskom i unutrašnjom miši�nom masažom i intra-abdominalnim pritiskom. Yoga-Mudra stvara snažne trbušne miši�e i ja�a živce bokova. Psihi�ko je djelovanje iznimno veliko. Tko je sklon gordosti, ova �e mu vježba iznimno koristiti. Gordost nestaje, a �ovjek u�i prave vrijednosti u sebi. 4. Supta-Vadžrasana (SI. 14,15) Izvo�enje - Kleknuvši na pod rastavljenih stopala, spuštamo tijelo sve dok ne sjednemo na pod izme�u peta. Zatim, pomo�u ruku i laktova spuštamo trup sve dok nam potiljak ne dospije na pod. Stavljamo ruke iza glave, dišemo bez napora i u tom položaju ostajemo sve dotle, dokle možemo izdržati bez ve�eg napora. Svijest usmjeravamo u solarni pleksus, tzv. sun�ani splet. Terapijsko djelovanje - Ova vježba izaziva op�u napetost nogu, posebno koljena i bedara, a okreljuju�e djeluje i na živce pod kožom. Sitne krvne žilice se osvježavaju, a rad se pora posebno poja�ava. Oštrim savijanjem nogu i ruku, krtovotok se u njima usporava i krv je primorana i�i u truplo sve do glavnih živ�anih centara, tj. do glavnog centra snage, do pleksusa solarisa („sun�anog spleta")- Ova vježba podsti�e i obnavlja u velikoj mjeri, te odli�no djeluje na osobe tromog živ�anog sustava i nedovoljno aktivnih žlijezda. Izrazito osjetljive osobe ovu vježbu mogu vježbati samo vrlo kratko vrijeme i vrlo oprezno. 5. Ardha-Matsjendrasana (SI. 16,17) Ova je vježba jedinstvena u svojoj vrsti. Vjerojatno je jedina na svijetu koja ja�a kralježnicu posredstvom savijanja ulijevo i udesno. Naziv je dobila po voginu Bagavvan Matsvendri. Budu�i je originalna vježba vrlo teška, u Hatha yogu je preuzeta pod nazivom „Ardha" (polu-) - Matsjendrasana. Ova vježba i po�etnicima pri�inja izvjesne poteško�e.

Zbog toga je Srimat Kuvalavananda, ravnatelj Instituta za istraživanje yoge u Lonavli dao poje-dnostavljenu verziju pod nazivom Vakrasana, „stav savijanja" koja pokazuje gotovo isto djelovanje. Razmotrimo ponajprije vježbu Ardha-Matsjendrasana. Izvo�enje - Desnu petu položimo na lijevo bedro. Lijeva noga po�iva vodoravno na podu. Zatim prebacujemo lijevo stopalo preko desnog bedra, stavljaju�i taban na pod. Grudi okre�emo u lijevu stranu, desnu ruku polažemo ispred lijevog koljena, koje stoji uspravno, dok desnom šakom obuhva�amo lijevi �lanak noge ili stopalo. Zatim polako savijamo leda ulijevo, okre�u�i i glavu u istu stranu. Lijevu ruku položimo što više unazad i na leda, a lijevom šakom obuhva�amo lijevo koljeno. Svijest usmjeravamo u ki�meni stup punom snagom i, iako su nam plu�a u prili�noj mjeri pritisnuta, dišemo ritmi�ki. U ovom položaju ostajemo sve dok nagonski ne osjetimo da nam je dovoljno. Nakon toga, mijenjamo položaj stopala i nogu, te izvodimo cijelu vježbu u suprotnu stranu. Terapijsko djelovanje - Kako je ve� spomenuto, savršeno zdravlje kralježnice možemo sa�uvati samo ako je pokre�emo u svim mogu�im pravcima. Ki�meni stup se može savijati u šest pravaca: naprijed, nazad, lijevo i desno i sa savijanjem na lijevu i desnu stranu. Sarvangasana, Halasana, Pas�imotana i

43

Yoga-Mudra ja�aju kralježnicu savijanjem prema naprijed, dok Matsjendrasana, Bhudžangasana, Salabhasana i Dhanurasana ja�aju savijanjem unazad. Ardha-Matsjendrasana ili Vakrasana jedina je vježba u kojoj se kralježnica savija u lijevo i desno. Ova asana odstranjuje krivljenje kralježnice i povoljno djeluje na cijeli živ�ani sustav, jetru, pankreas, slezenu, crijeva i bubrege. Zajedno s Bhudžangasanom ova se asana može smatrati �uvarem bubrega. Priljev krvi u kralježnjake i živce, koji se granaju od kralježnice, pove�ava se do maksimuma, te se na taj na�in vrši ljekovito i pomladuju�e djelovanje na cjelokupni organizam. Jedna od najkorisnijih vježbi! Lakši oblik ove asane prikazan je na SI. 12. U ovom se stavu kralježnica drži uspravno, bez ikakvog savijanja. Dišemo potpunim yoga-disanjem. Svijest usredsredujemo na ki�meni stup. Terapijsko djelovanje - Samopouzdanje, odlu�nost i ustrajnost. 6. Vakrasana I i II - Stav savijanja (SI. 19) I. Na�in. Izvo�enje - Sjednemo na pod s nogama ispruženim ispred sebe. Povla�e�i desnu nogu k sebi na taj na�in da bedro i koljeno �vrsto pritiskuju trbuh i grudi, desno stopalo prebacujemo preko lijevog, te taban desnog stopala polažemo na pod uz lijevo bedro. Obje šake položimo ravno na pod s prstima okrenutim u stranu. Svijest odvodimo u kralježnicu, te nastojimo doživjeti osje�aj ravnoteže i samopouzdanja. Nakon tri potpuna yoga-disanja, mijenjamo stopala i ponavljamo vježbu. Terapijsko djelovanje - uspostavlja se ravnoteža pozitivnih i negativnih struja. II. Na�in. Izvo�enje - Stav je isti kao i za prvi na�in, tj. desna noga je povu�ena i preba�ena preko lijeve. Cijela kralježnica zajedno s glavom okre�e se što je mogu�e više u desno. Desnu ruku ispružujemo iza leda, a lijevu stavljamo ispred desnog koljena tako da lijeva nadlaktica pritiš�e desno koljeno unatrag. Koncentriramo se na kralježnicu. Nakon tri potpuna yoga-disanja, mijenjamo stopala i ponavljamo vježbu. Terapijsko djelovanje - Isto kao kod Ardha-Matsjendrasane, ali blaže. 7. Matsjasana - stav ribe (SI. 20) Izvo�enje - Iz Padmasane, pomo�u laktova, spuštamo trup unatrag sve dok tjemenom ne dospijemo do poda; grudi su izbo�ene u luku uvis. Rukama obuhva�amo palce na nogama. Dišemo lako i izbjegavamo i najmanju napregnutost. Svijest usmjeravamo u štitnja�u. Terapijsko djelovanje - Odstranjuje svaku uko�enost vrata, dok zatezanje u suprotnom pravcu izaziva rad svih vratnih miši�a. Le�ni miši�i se stežu, a grudni i trbušni se rastežu, što omogu�uje redovito disanje tijekom izvo�enja vježbe. Savijen položaj glave unatrag izaziva brzo priljevanje krvi u sve dijelove vrata. Krv, koja dolazi iz srca, susrevši se sa snažnom preprekom, skuplja se u vratu i potpuno pro�iš�ava štitnja�u, krajnike i adenoide. Ova je vježba odli�no sredstvo protiv prehlade i gnojnih krajnika. 8. Pas�imotana (SI. 21) Izvo�enje - Leže�i ispruženi na podu, na le�ima, dižemo ruke i istovremeno duboko udišemo sve dok nam ruke ne dospiju do poda iza glave. Zatim, dok polako izdišemo, lagano se uspravljamo u sjede�i položaj, savijaju�i se prema naprijed sve dok prstima ne dotaknemo nožne palce ili obuhvatimo gležnjeve. Koljena moraju ostati potpuno ispružena. Potom spuštamo glavu sve dok ne dodirne koljena, a laktovi pod. Tijekom sljede�eg dubokog udaha uspravljamo se i lagano ponovno prelazimo u leže�i stav s rukama opuštenim uz tijelo. Izdahujemo polako i potpuno se opuštamo. Svijest je usredsredena na pleksus solaris („sun�ani splet"). Terapijsko djelovanje - Ovo je odli�na vježba za trbušne organe i po svojem se djelovanju s njome može usporediti samo Halasana. Psoas major i minor i oba recti neobi�no se uspješno ja�aju ovom asanom jer se potpuno skupljaju i tako ostaju tijekom cijele asane. Na živce u predjelu križne kosti ovaj stav tako�er ima vrlo snažno djelovanje. Funkciju organa donjih ekstremiteta, bokova i karlice kontroliraju živ�ani splet lumbo sacralis i još dva manja plexi. Pas�imotana isteže i ja�a ove živce, dok istovremeno spre�ava funkcionalne poreme�aje trbuha, jetre, slezene, bubrega i crijeva. Kao preventiva protiv tvrde stolice i katara u crijevima ova je vježba od neprocjenjive vrijednosti. Lije�i gubitak apetita i nedovoljnu aktivnost jetre i bubrega. Prema nalazima lije�nika u Institutu za istraživanje yoge u Lonavli, razvoj žuljeva i še�erne bolesti (dijabetesa) bio je zaustavljen, te su ove bolesti �ak i izlije�ene.

44

Ova vježba, kada se ponavlja, vrlo je djelotvorno sredstvo za skidanje naslaga sa trbuha. Naprezanja miši�a bokova razvijaju dobro gra�ene, skladne i vitke kukove. Spolni organi, rektum (debelo crijevo), prostata (predstojna žlijezda), uterus (maternica) i mokra�ni mjehur, zajedno sa svojini živcima, obilno se snabdijevaju krvlju, te im se stanje znatno poboljšava. Ki�meni stup postaje gipkiji. - Po�etnicima, posebno muškarcima, ova �e se vježba �initi teškom. Marljivim �e vježbanjem �ak i najkru�a kralježnica postati gipkom i savitljivom. Zahvaljuju�i njezinom višestrukom djelovanju i besprimjernoj gimnastici trbušnih miši�a nazvana je i „izvorom životne snage" vogina. 9. Padahastasana - stav rode (SI. 22) Izvo�enje - Isto kao i Pas�imotana, samo u stoje�em položaju. Terapijsko djelovanje - Isto kao kod Pas�imotane, ali je u ovom položaju krv primorana strujati u ve�im koli�inama u glavu, te je stoga djelovanje na mozak pove�ano. 10. Uddijana-Bandha - uvla�enje trbuha (SI. 24,25,26) Uddijana zna�i „uspon", „uzlijetanje", a Bandha - „skupljanje", „prepreka". Izvo�enje - U raskora�enom stavu, lako pognuti prema naprijed, držimo ruke ispružene sa šakama na lako savijenim bedrima. Nakon potpunog yoga-udaha polako izdišemo i duboko uvla�imo trbušnu stijenku, podizanjem dijafragme što je mogu�e više, upravo kao da su unutrašnji organi nestali. Ovakvo „upijanje" trbuha može se još bolje posti�i ako se malo savijemo u struku, te obje šake pritisnemo na bedra. U tom položaju recti, ravni trbušni miši�i, opuste se kao da je sabijeni zrak ugurao �itav trbuh. Marljivim vježbanjem postajemo sve vještiji u „uvla�enju" trbuha. To nije lako jer su miši�i koji rade u ovoj vježbi obi�no neovisni o našoj volji, te ih moramo u�initi „svjesnima" u njihovu funkcioniranju. Odgovaraju�om koncentracijom, me�utim, možemo to posti�i. Ovakvu vrstu asane uvijek valja izvoditi isklju�ivo s praznim želucem. - Ovo je jedna od najboljih vježbi! Terapijsko djelovanje - Gotovo je svaka asana, u manjoj ili ve� oj mjeri, i vježba savladavanja lijenosti crijeva. Ne zaboravimo da je lijenost crijeva u ve�ini slu�ajeva posljedica kroni�nog katara debelog crijeva. Dvije su asane, koje je Indija dala Zapadu kao nenadmašni lijek protiv ove suvremene bolesti civilizacije, Uddijana i Nauli. U ovim se asanama podižu debelo crijevo i dijafragma, zajedno sa slijepim crijevom. Sadržaj crijeva izložen je pritisku, peristaltika crijeva otpo�inje, dok se otpadne tvari, sakupljene u vijugama debelog crijeva, stavljaju u pokret. Živci, koji upravljaju pokretima crijeva, gotovo se preporode nakon vježbi Uddijane. Ova je vježba odli�no sredstvo i protiv spuštenog želuca, crijeva, maternice itd. Uddijana se može vježbati i u Padmasani. 11. Nauli (SI. 27,28,29,30) Ova je asana upravo suprotna Uddijana-Bandhi. Mogla bi se nazvati i „središnjim izdvajanjem rectusa abdominisa, ravnih trbušnih miši�a". Ima �etiri varijante: Nauli-Madjama, središnje izdvajanje

45

abdominisa; Dakšina-Nauli, izdvajanje rectusa na desnoj strani; Vaman-Nauli, izdvajanje rectusa na lijevoj strani, i naposljetku, Nauli-Krija, savijanje rectusa abdominisa. Nauli je jedna od najtežih vježbi jer rectus abdominis (ravne trbušne miši�e) i ostale miši�e potiskujemo prema naprijed dok ih skupljamo, tako da tvore neku vrstu grebena sredinom trbuha, a ve�ina ovih miši�a uglavnom ne ovisi o našoj volji. Izvo�enje - U stoje�em stavu, kao i za Uddijanu, snažno izdahujemo, te na�inimo Uddijanu. Istovremeno skupljamo trbušne miši�e - oba rectusa - i ispup�imo ih snažnim pokretom prema naprijed. Kada izdvajamo lijevi ili desni rectus naginjemo se na lijevu ili desnu stranu. Pritiskanjem šaka na bedra možemo znatno potpomo�i izdvajanje ovih miši�a. Kao varijante, Dakšina-Nauli i Vaman-Nauli mogu se vježbati na isti na�in kao i Nauli-Madjama, samo što primjenjujemo naizmjeni�an pritisak šakama na bedra. Kada miši� rectus treba povu�i na desnu stranu (Dakšina-Nauli), desnom se šakom odupiremo ja�e o desno bedro, dok lijevu ruku opuštamo; obratno �emo postupiti za Vaman-Nauli. - Nauli se može nau�iti za nekoliko tjedana, dok �e u nekim slu�ajevima biti potrebno možda i nekoliko mjeseci. Marljivim i ustrajnim vježbanjem, kao i pažljivim promatranjem trbušnih miši�a ovu asanu možemo nau�iti �ak i bez u�itelja. - �etvrta je varijanta Naulija, Nauli-Krija ili kruženje miši�ima najteža varijanta. Postiže se laganim i dugim opisivanjem kruga kukovima, kao kod trbušnog plesa „Hula-Hula" na Havajima, prenose�i zatim taj ritmi�ki kružni pokret na izdvojene ravne trbušne miši�e. - Ova se vježba vrši i bez disanja, tj. nakon izdaha, te se udah vrši nakon završetka vježbe. Terapijsko djelovanje: Sli�no kao kod Uddijana-Bandhe, ali duboko postavljeni miši�i leda, koji drže trbušne miši�e na svome mjestu, ja�aju se i regeneriraju obilnim priljevom krvi. Svi organi u trbušnoj šupljini dobijaju automatsku masažu, njihova se djelatnost pove�ava, te se dovode u stanje ravnoteže. Uddijana i Nauli, kada se vježbaju naizmjeni�no, rastežu ki�meni stup, posebno u predjelu križa. Pored svojih naro�itih prednosti, obje asane predstavljaju veliku pomo� onima koji svoju cjelokupnu energiju usredsreduju na duhovni razvoj, te stoga vode suzdržan na�in života jer ove vježbe spre�avaju polucije u snu. 12. Trikonasana - stav trokuta (SI. 31) Izvo�enje - U raskora�nom stavu dižemo ruke po strani s dlanovima na gore do visine ramena. Tijekom cijele vježbe držimo ruke tako ispružene u visini ramena. Dok dižemo ruke u ovaj položaj, vršimo potpuno yoga-disanje. Prilikom izdisaja trup postavljamo u desnu stranu, sve dok prstima desne ruke ne dotaknemo prste desne noge. U ovom položaju ispružujemo ruke vertikalno, te lice okre�emo prema gore. Dok se ispravljamo

vršimo udah, a potom, nakon vrlo kratke pauze, polako se savijamo u lijevu stranu i istovremeno izdišemo. Nakon krade pauze iznova se uspravljamo, istovremeno vrše�i udah, a zatim polako opuštamo ruke niz tijelo dok izdišemo. Svijest usmjeravamo u kralješnicu. Terapijsko djelovanje: Ova vježba omogu�uje bo�no savijanje ki�menog stupa. Bo�ni se miši�i trupa naizmjence skupljaju i ispružuju. Tijelo se savija na lijevo i desno, te svi le�ni miši�i koji drže kralježnjake, po�inju raditi. Bo�ni miši�i i kralježnica se vitaliziraju. Kralježnjaci su izloženi bo�nom stezanju i istezanju. Kralježnica postaje gipka, a njezini kralježnjaci, kosti i miši�i kukova dolaze na

46

svoje pravo mjesto. Nakon zaraznih bolesti, ova asana ubrzava potpuno ozdravljenje jer potpomaže rastvaranje toksi�nih naslaga u organizmu. Mnogobrojne latentne infekcije odstranjuju se iz organizma. 13. Bhudžangasana - stav kobre (SI. 32) Bhudžanga zna�i „kobra": ova je asana tako nazvana jer tijelu pridaje stav nalik kobri s uzdignutom glavom. Izvo�enje - Leže�i licem okrenuti prema podu, stavljamo obje šake s dlanovima nadolje na pod ispod ramena. Punim yoga-udahom polako dižemo glavu što je mogu�e više. zatim, zatežu�i le�ne miši�e, podižemo ramena i trup sve više unatrag bez pomo�i ruku. Ruke koristimo samo toliko da se ne bismo iznova vratili na pod. Dok izvodimo ovu vježbu, osje�amo kako se pritisak na vratne kralješke postepeno širi sve niže niz kralježnicu. U posljednjoj fazi možemo koristiti i ruke kako bismo tijelo savili unatrag. Moramo, me�utim, paziti da nam trbuh ostane na podu. Nakon što ostanemo u tom položaju i zadržimo disanje 7-12 sekundi, polako izdišemo i postepeno se vra�amo u prvobitni položaj. Tijekom vježbe ponajprije usmjeravamo svijest na štitnja�u, a zatim, kako nam se kralježnica sve više savija, svijest pokre�emo sve niže dok naposljetku ne dospije u donji dio kralježnice, u predjelu bubrega. Kao varijanta, svijest se može usmjeravati i duž cijele kralježnice. Terapijsko djelovanje - Dok se nalazimo u stavu kobre, intra-abdominalni se pritisak pove�ava, a oba trbušna miši�a rectusa se zatežu. Uslijed obilnog priljeva krvi u ki�meni stup i simpati�ki živ�ani sustav, regeneriraju se gornji i donji dio tijela. Postepeno, marljivim vježbanjem, savladavamo krutost kralješnice i sve eventualne nepravilnosti. Ova asana vrlo povoljno djeluje i na trbušne i le�ne miši�e koji su smješteni dublje u tijelu. Svaki kralježnjak, žila ili tetiva zateže se i radi. Kada pomislimo da se od ki�menog stupa grana trideset i jedan par živaca i da su dva glavna snopa simpati�kog živ�anog sustava smještena u miši� ima s obje strane kralježnice, tada možemo lako shvatiti kakvo blagotvorno djelovanje ovaj stav o�ituje na cjelokupni živ�ani sustav. I bubrezi se regeneriraju i dobivaju obilan priljev krvi. U Indiji ova se asana uglavnom koristi za spre�avanje stvaranja kamenca u bubregu. Prilikom vježbanja krv se istiskuje iz bubrega, ali u trenutku kada se tijelo vrati u prvobitni položaj, snažan priljev krvi ih ispunja i ispire sav talog iz njih. Štitna žlijezda se podsti�e na rad, dok se funkcionalni poreme�aji odstranjuju. Osobe koje boluju od pove�anja štitnja�e, ne smiju izvoditi ovu vježbu! Bhudžangasana, kao i ostale asane yoge, razlikuju se od športova na Zapadu time, što izvjesno vrijeme ostajemo u napetom položaju, a upravo u tome i leži tajna njezina blagotvornog djelovanja. Ova �e vježba koristiti i onima koji se žele osloboditi „kompleksa manje vrijednosti" jer povoljno utje�e na razvijanje samopouzdanja. 14. Ardha-Bhudžangasana (SI. 33,34) Izvo�enje - Kleknemo na lijevo koljeno izbacuju�i desno stopalo na taj na�in da potkoljenica stoji uspravno. Izvršimo potpuni yoga-udah. Pri izdisanju težinu tijela prenosimo sa lijevog koljena na desno stopalo, polako spuštaju�i trup sve dok na dolje opuštenim šakama ne dotaknemo pod. Kralješnicu valja držati uspravno. U tom položaju ostajemo 3-7 sekundi, zadržavaju�i dah, a zatim se ponovno polako podižemo, dok vršimo potpuni yoga-udah. Ovu vježbu ponavljamo tri puta, a zatim promijenimo stopala. Druga varijanta: upravo kao i u prvoj vježbi, ali tijekom prenošenja težine tijela na desno stopalo, okre�emo tijelo u lijevo, okre�u�i i glavu u istu stranu; malo razmaknutih ruku i dlanova okrenutih prema naprijed doti�emo pod prstima. Nakon što ovu vježbu izvršimo tri puta, promijenimo stopala i istu vježbu ponovimo u desnu stranu. Terapijsko djelovanje - Pove�ava se savitljivost i gipkost cijelog sustava kostiju u tijelu. Spre�ava se stvaranje masnih naslaga oko kukova, a pove�ava se i osje�aj ravnoteže. 15. Salabhasana - stav skakavca (SI. 35) Salabha na sanskrtu zna�i „skakavac". U ovom stavu podižemo noge kao skakavac, te otuda i naziv. Izvo�enje - Legnemo licem okrenuti ka podu tako da nam �elo i nos dodiruju pod, a šake budu tako�er na podu pored samih bedara. Izvršimo potpuni udah, zadržimo dah i, opiru�i se šakama o pod, podignemo ispružene i sastavljene noge što je mogu�e više prema gore. Nakon što u tom položaju ostanemo nekoliko trenutaka, vra�amo se u po�etni položaj i izvršimo izdah. Ova vježba zahtijeva veliki napor, ali je njezino djelovanje zapanjuju�e. Svijest je koncentrirana na bubrežnu karlicu i donje kralješnjake. Terapijsko djelovanje: Kao posljedica neprirodnog na�ina života, veliki postotak �ovje�anstva pati od opstipacije (zatvora). Naš sjede�i na�in života slabi stijenke crijeva jer nedovoljno kretanje stvara slabu cirkulaciju krvi, te ne dozvoljava živcima u crijevima da vrše svoju podsticajnu funkciju. Ve�ina asana yoge blagotvorno djeluje na rad crijeva, a medu njima je Salabhasana najdjelotvornija. Budu�i vrlo snažno podsti�e unutrašnje organe, lije�i i najupornije slu�ajeve zatvora. Koncentri�no naprezanje miši�a djeluje na probavne žlijezde koje se nalaze u raznim proba vnim organima i pove�ava priljev krvi u sluzokožu.

47

U ovom se stavu zatežu svi mišici opruža�i (ekstensori), dok se savija�i (fleksori) opuštaju, pritisak u trbušnoj šupljini se pove�ava, a živci u predjelu križa i bokova, kao i oni u donjim kralješcima, ja�aju. Ova asana predstavlja jednu od najboljih vježbi za le�ne mišice. Ostali efekti su kao i kod Bhudžangasane, posebno u pogledu pro�iš�avanja i pomla�ivanja bubrega. 16. Ardha-Salabhasana (SI. 36) Izvo�enje - Isto kao i kod Salabhasane, samo što ne podižemo obje noge istovremeno, ve� prvo jednu, pa zatim drugu. Terapijsko djelovanje: Nešto umanjeno, ali djelovanje je iste vrste kao i kod Salabhasane. Ova asana zahtijeva mnogo manje napora. 17. Dhanurasana - stav luka (SI 37) Tijelo zauzima stav napetog luka. Na sanskrtu „Dnaur" zna�i „luk". Izvo�enje - Legnemo na pod licem okrenutim prema dolje, polako udahnemo, posegnemo rukama prema nazad, te uhvatimo �lanke nogu; izvijemo se u struku i ostanemo u tom stavu što je duže mogu�e. Tijekom vježbe dišemo polako i svijest usmjeravamo u predio karlice. Terapijsko djelovanje: Ova vježba izrazito podsti�e žlijezde s unutrašnjim izlu�ivanjem. Po�evši od štitne žlijezde djeluje na prsnu žlijezdu (thvmus), hilus, jetru, bubrege i nadbubrežne žijezde, na pankreas, a posebno na spolne žlijezde, izrazito ih ja�aju�i i pove�avaju�i njihovu aktivnost. Ova je vježba iznimno korisna u slu�ajevima nedovoljne aktivnosti štitne žlijezde, kao i za ostale endokrine žlijezde, drugim rije�ima, u slu�ajevima dijabetesa (še�erne bolesti) i kod pojave simptoma nepravilnog rada spolnih žlijezda. Kako kod muškaraca, tako i kod žena u velikoj je mjeri usporeno javljanje simptoma prijelaznog doba (klimakterija), te se tako mladost može sa�uvati do duboke starosti. Djeca koja teže shva�aju i u�e valja da vježbaju svakodnevno jer stalno podsticanje štitnja�e na rad pogoduje njezinom razvoju, �ime se i mentalna aktivnost znatno pove�ava. Ova asana ima iznimno djelovanje na žene u slu�ajevima menstrualnih poreme�aja, posebno u zakašnjelim periodima. Cijela kralježnica i svi živ�ani centri se ja�aju, �ime se održava njihova gipkost. Zahvaljuju�i podsticaj-nom djelovanju na rad endokrinih žlijezda, kao i ispruživanju i skupljanju miši�a, ova vježba spre�ava stvaranje masnih naslaga; zna�i, najbolje je sredstvo protiv bolesne gojaznosti! Djelovanje se ove asane još može i poja�ati ako se u tome stavu njišemo. U po�etku �e Vam možda biti zamorna sve dok kralješnica ne postane dovoljno savitljiva, ali nakon odgovaraju�eg perioda vježbanja kut savijenja �e se sve više pove�avati. Za ljude koji žive sjede�im na�inom života, ova vježba je blagodat jer odstranjuje bolove koji nastaju uslijed zamora. - Dhanurasana se ne smije vježbati u slu�aju poja�ane funkcije štitnja�e ili pretjeranog rasta bilo koje druge žlijezde s unutrašnjim izlu�ivanjem. S vježbanjem valja zapo�eti vrlo obazrivo, te tek postepeno smijemo pove�avati dužinu trajanja asane. Pleksus solaris - „sun�ani splet" - ispunja se novom životnom snagom. 18. Majurasana - stav pauna (SI. 38,39)

48

Na sansktru rije� „majura" zna�i „paun". Ova se asana naziva „stav pauna" jer nas podsje�a na pauna raširenog repa. Izvo�enje - Kleknemo na pod rastavljenih koljena. Dlanovi su položeni na podu s prstima okrenutim prema stopalima; sjedimo na petama. Laktove nastojimo što više približiti i njima podbo�iti trbuh. Naginju�i se prema naprijed, dodirnemo pod �elom i time dolazimo u ravnotežu, oslonjeni na dlanove, dok istovremeno podižemo stopala i ispružujemo noge. Zatim podignemo i glavu, tako da su nam oslonac samo ruke. Ova vježba pripada težim asanama, te zahtijeva dužu praksu. Terapijsko djelovanje: Odli�na vježba za ravnotežu. Reguliranje pozitivnih i negativnih snaga mora se potpomo�i unutrašnjim doživljavanjem. Regeneriraju se zakržljali živci donjeg dijela tijela i trbušne šupljine, rad probavnih organa se podsti�e, dok lijenost crijeva i opstipacija nestaju. Ova asana pove�ava i intraabdomi-nalni pritisak, te je stoga njezino djelovanje na organe trbušne šupljine vrlo blagotvorno. Uslijed pritiska laktova na abdomen, iznimno se usporava krvotok u trbušnoj aorti, a �im vježba prestaje, priljev svježe krvi ispire i �isti probavne organe. Zbog toga, kao i uslijed pove�anja pritiska unutar trbušne šupljine, probavni organi ja�aju, te postaju zdraviji. Drugo je važno ljekovito djelovanje ove asane njezin velik utjecaj na guštera�u (pankreas). Ona je, dakle, i sredstvo za spre�avanje i lije�enje še�erne bolesti. 19. Sarvangasana - stav svije�e (SI. 40a, 40b) Na sanskrtu „sarva" = „cijeli", „anga" = „tijelo", te je stoga Sarvangasana „asana cijeloga tijela". Ovaj se stav sastoji od �etiri dijela, te pripada najvažnijim asanama. Ova je vježba toliko korisna za cijeli organizam da bi je svatko trebao vježbati nekoliko puta dnevno. Tajna njezina iznimno povoljnog djelovanja sastoji se dijelom u tome, što u ovom položaju primamo suprotna zra�enja. Poznato je da Zemlja emitira negativna zra�enja, dok iz svemira primamo pozitivna zra�enja. U normalnom, uspravnom položaju primamo, dakle, negativna zra�enja kroz stopala, dok pozitivna upijamo kroz glavu. U naredne tri vježbe - Sarvangasani, Viparita-Karani i Siršasani, djelovanje je obrnuto, odakle i nastaje njezino veliko terapijsko djelovanje jer je cijeli organizam u obrnutom položaju. Djelovanje ove vježbe daleko nadilazi kratke valove, kao i ostala sli�na zra�enja. Izvo�enje - Leže�i na le�ima, sa rukama ispruženim uz tijelo i dlanovima na podu, polako udišemo i podižemo ispružene noge, ne savijaju�i koljena, sve dok nam noge ne dospiju iznad nas. �im dospijemo u ovaj položaj, izdižemo trup rukama na taj na�in da nam se kukovi oslanjaju na šake. Odatle potiskujemo trup nagore,

49

sve dok ne do�e u istu liniju s nogama vertikalno iznad nas. Brada je �vrsto pritisnuta o grudi. Dišemo trbuhom (donje disanje) i u ovom položaju ostajemo koliko nam je ugodno i bez napora. Po�etnici ovaj stav trebaju prakticirati kra�e vrijeme, te trajanje postepeno pove�avati. Vježbu završavamo laganim spuštanjem trupa, a zatim i nogu, na pod. Nikako ne dozvolite da se na pod spustite nalik kakvoj vre�i! - Zatim nekoliko trenutaka ostajemo u leže�em stavu, dišu�i mirno i ravnomjerno, kako bi se krvotok vratio u normalno stanje. Nikako nemojte prenaglo ustajati! To može biti vrlo štetno po srce. Kao što vidimo, najvažnija asana, Sarvangasana, tako je jednostavna da je može izvesti svako dijete. Dvomjese�no vježbanje ove asane daleko je korisnije za krvotok, metabolizam i duhovnu svježinu od djelovanja najskupljih lijekova ili odlaska na oporavak jer izaziva duboke pozitivne promjene. Terapijsko djelovanje: U pogledu fiziološkog djelovanja asana yoge, �itatelj je ve� mogao ste�i mišljenje na osnovi rezultata koje je postigao Institut za istraživanje yoge u Lonavli, tako da pri analizi Sarvangasane i sam može shvatiti njezino odli�no terapijsko djelovanje. Da bismo pravilno shvatili neprocjenjivo djelovanje Sarvangasane, razmotrimo njezin utjecaj na tijelo. Kao što je ve� spomenuto, Sarvangasana nam daje, u prvom redu, strujanja koja dolaze iz Zemlje i svemira u obrnutom položaju, ali u ovom položaju i sila gravitacije djeluje obrnuto na naše tijelo. Oni organi, koji su u normalnom položaju tijela u gornjem dijelu, te stoga imaju slabiji priljev krvi - jer srce mora savladavati sile zemljine teže kako bi krv otpumpalo do glave i u ostale organe u predjelu vrata - u ovom se položaju nalaze na najnižoj to�ci. To zna�i da krv, uslijed svoje težine sama pritje�e u ove organe bez i najmanjeg otpora srca. Uslijed toga, optere�enost srca se smanjuje i sve dok smo u Sarvangasani srce se odmara, u po�etku kra�e, a kako produža-vamo trajanje vježbe sve duže, i to tako dobro, kako se nikada ne može odmoriti u leže�em položaju. Istovremeno, plu�a i svi ostali organi u predjelu vrata nalijevaju se i �iste svježim priljevom krvi. Budu�i je brada �vrsto pritisnuta na grudi, onemogu�ena je navala krvi u glavu, a putem trbušnog disanja vene se stežu, �ime se izbjegava sakupljanje krvi na jednom mjestu. Ali i, pored toga, vratne se žile ispunjaju krvlju tako da štitnja�a, krajnici, usne žlijezde, hilus, prsna žlijezda i plu�a dobijaju svježu hranu. Zbog toga je Sarvangasana najdjelotvornije sredstvo za lije�enje i pomla�ivanje ovih organa. Bhudžangasana i Dhanurasana izrazito podsti�u štitnu žlijezdu. Suprotno tome, Sarvangasana, Viparita-Karani i Siršasana umiruju i ja�aju ne samo štitnu žlijezdu, ve� i ostale spomenute organe. Ove su tri spomenute asane, dakle, dopuna asanama koje služe podsticanju. Štitnja�a je organ o kojem ovisi naš osje�aj za vrijeme. Štitnja�a, dakle, odre�uje da li govorimo, hodamo, opažamo i shva�amo brzo ili sve ove funkcije vršimo polako. Osobe nedovoljno aktivne štitne žlijezde ne mogu držati korak s ostalim ljudima, uvijek su u zakašnjenju jer nemaju ispravan osje�aj za vrijeme. Kucanje srca, probava, kao i sve ostale njihove životne funkcije spore su. S druge strane, osobe s prekomjerno aktivnom štitnja�om uvijek žure, dišu ubrzano, rad srca im je ubrzan, kao i probava, a na�in je njihovog govora �esto nerazumljivo brbljanje. Ove nepravilnosti odstranjuju se vježbanjem ove tri asane u kojima je tijelo u obrnutom položaju, a koje blagotvorno djeluje na ovaj iznimno važan organ. Organi donjeg dijela tijela, koji uslijed zemljine teže imaju obilan priljev krvi, jer krv u svojem tijelu nadolje širi krvne žile, nalaze se iznad ostalih organa u trenutku vježbanja Sarvangasane. Na taj na�in, svi ovi organi osloba�aju se suviška krvi. Krvne se žile iznova skupljaju i sti�u gipkost. Medicinskim je pokusima utvr�eno kako sustav krvnih žila posjeduje iznimnu mo� obnavljanja. Osobe, koje pate od proširenih vena, mogu se vlastitim iskustvom uvjeriti kako vježbanje Sarvangasane ili drugih dviju asana u obrnutom položaju - makar i samo nekoliko minuta dnevno - ima �udotvorno djelovanje na žuljeve i teške slu�ajeve proširenih vena. Bolesno nabrekle vene splasnu, a njihove se stijenke skupe do normalne veli�ine. �ak se i najteži slu�ajevi proširenih vena mogu izlije�iti ako ove asane vježbamo tri puta dnevno. Osobe, koje zbog svog poziva moraju dugo stajati, kao na primjer zubari, kipari, stolari, konobari itd. mogu sprije�iti proširenje vena, ako ovu asanu prakticiraju nekoliko puta dnevno, a posebno nakon rada, odnosno, stajanja. U žena Sarvangasana uklanja uvijek prisutnu opasnost od nadraženja i upala maternice. Suvišne koli�ine krvi, koja sporo cirkulira, odvode se dalje, što predstavlja umirenje i olakšanje za ove organe. Posebno mladima u vrijeme puberteta, kao i onima koji žele voditi suzdržan život, ove vježbe pružaju veliku pomo�. Nepoželjne obline koli�ine krvi odvode se od spolnih organa, raspore�uju se na blagotvoran na�in u organe u grudima i vratu, te nam ne odvla�e misli i želje u erotskom pravcu. Opasnost no�nih polucija, koja mlade ugrožava u razvoju, potpuno nestaje ako se ove asane vježbaju prije odlaska na po�inak. Za vrijeme sna, nepoželjna suvišna krv, koja je odvedena iz onih dijelova u kojima nije potrebna, odlazi prema glavi, te tim više pomaže razvoju umnih sposobnosti. Ako želimo da nam se djeca dobro razvijaju u psihi�kom i svakom drugom pogledu, trebali bi vježbati Sarvangasanu, Vipariti-Karani ili Siršasanu najmanje tri puta dnevno - ujutro, u podne i nave�er. Njihov rast velikim dijelom regulira prsna žlijezda (thvmus), a i na ovu žlijezdu iznimno djelovanje imaju ve� spomenute tri odli�ne i istovremeno najvažnije vježbe Hatha yoge. I odrasli bi trebali vježbati ove vježbe do duboke starosti kako bi sa�uvali svoje zdravlje, mladala�ku svježinu i gipkost; duboka starost ne mora zna�iti neizlje�ive bolesti i oronulo tijelo. Dokaz su tome indijski Hatha yogini, kao i mnogi u�enici yoge na Zapadu koji su, nakon prakti�ne spoznaje ljekovitog djelovanja Hatha yoge, uspjeli sa�uvati savršenost svoga tijela do u duboku starost. Sarvangasana nema nikakvog štetnog djelovanja. Davno izgubljena mladost, životna snaga i jednom rasuta energija vra�aju se i u tijela starijih ljudi koji se osje�aju kao nanovo ro�eni. Funkcioniranje

50

endokrinih žlijezda u kojima je nastupio poreme�aj uslijed nepravilnog rada štitnja�e, iznova postaje normalno, a organizam koji se po�eo boriti protiv nastalih bolesti, dobija novu snagu. Sarvangasana je najsavršenija vježba za pomla�ivanje i ja�anje živaca. 20. Viparita-Karani (SZ. 41) Viparita na sanskrtu zna�i „obrnut", a Karani zna�i „djelovanje". Naziv ove asane, dakle, ukazuje na tri stvari: 1. na �injenicu spomenutu u opisu prethodne asane, da zra�enja iz zemlje i svemirskog prostora primamo u obrnutom položaju i pravcu, 2. na položaj tijela i 3. na obrnuto djelovanje vremena. Kada smo u uspravnom položaju, starimo, dok se u stavu Viparita-Karani pomla�ujemo! Izvo�enje - Leže�i na le�ima polako udišemo, podižemo noge i podupiru�i kukove rukama postepeno izdižemo trup sve dok ne dospije u takav položaj da se oslanja na lopatice. Noge i stopala nagnuta su malo preko glave, te je u tome upravo i razlika izme�u Viparita-Karani i Sarvangasane. Druga je razlika u tome što podupiremo kukove rukama, a ne trup. Laganim trbušnim disanjem spre�avamo pretjeran priljev krvi. U ovome položaju ostajemo dok nam je ugodno, tj. bez napora. Za to vrijeme na�inimo 3-4 puta Dživabandhu (vidi Simhasanu). Zatim se polako vra�amo u leže�i položaj na le�ima, da bismo se potom odmorili i umirili yoga-disanjem prije no što ustanemo. Terapijsko djelovanje: Vrlo sli�no Sarvangasani. U Indiji se ova vježba uspješno koristi za lije�enje gušavosti, Bazedovljeve bolesti, pa �ak i slaboumnosti u djece. Ako sustavno vježbamo, izbje�i �emo oboljenja dišnih organa. U mnogim se slu�ajevima lije�e prehlada i upale krajnika u po�etnoj fazi ili se ubrzava tijek bolesti. Ovo je omiljena vježba žena jer odstranjuje i spre�ava bore na licu. Viparita-Karani izaziva priljev krvi u kožu i miši�e lica, što je korisnije od bilo kakve masaže ili elektri�ne terapije! Usporedite je s terapijskim djelovanjem Sarvangasane. 21. Siršasana - stoj na glavi (SI. 42-48) Ovaj je stav tijela najvažnija asana. „Sirša" na sanskrtu zna�i „glava", te možemo reci kako je ova asana „stoj na glavi". Izvo�enje - Kleknemo, isprepletemo prste i ruke postavimo ispred sebe na pod. Naginjujuci se naprijed, stavimo glavu u šake s isprepletenim prstima. Opiru�i se stopalima na pod polako podižemo kukove. Zatim izdižemo i stopala, savijaju�i koljena, sve dok ne do�emo u ravnotežu dube�i na glavi. Lagano ispružuju�i noge, cijelo tijelo dovodimo u ravnu, okomitu liniju. U ovom položaju ostajemo koliko možemo izdržati bez napora. Disanje je mirno i lagano. Da bi se spustili na pod iz ovog stava, savijamo se ponajprije u kukovima i koljenima sve dok ne dospijemo u kle�e�i položaj na podu. U ovom položaju zauzimamo stav za odmaranje na taj na�in da šake stavimo jednu preko druge na pod, a �elo na gornju šaku. - Posebno treba paziti da slu�ajno ne padnemo na leda jer bi takav udarac korist cijele vježbe mogao svesti na ništicu. Iz istog razloga, kada smo u stavu odmaranja na podu, ne smijemo naglo sko�iti, ve� u tom položaju moramo ostati kra�e vrijeme, kako bismo krvotoku omogu�ili da se vrati u svoje normalne tijekove. Terapijsko djelovanje: Ova se asana razlikuje od prethodne dvije u tome što je ovdje naglašeno djelovanje na mozak priljevom krvi i prane. Siršasana osigurava snabdijevanje mozga krvlju i pranom.

Najvažniji organ za našu egzistenciju na zemlji je mozak, stalno sjedište naše svijesti i snažni izvor energije o �ijem besprijekornom funkcioniranju ovise svi oblici našeg o�itovanja i naša vrijednost kao ljudskog bi�a! Pa ipak, kako mu malo pažnje posve�ujemo! Ako pomislimo da naše intelektualne

51

sposobnosti, naš vid, naš sluh, rad ostalih osjetila, zapanjuju�e precizno funkcioniranje cijelog našeg živ�anog sustava, pravilni pokreti naših udova, snaga naših spolnih organa - a otuda i osobine naše djece u budu�nosti - sve to ovisi o kvaliteti živ�anih centara smještenih u glavi. Uvidjet �emo, dakle, kako ovaj veli�anstveni dar prirode, ovaj prekrasni mehanizam zaslužuje ve�u pažnju. Od svih asana Siršasana je vježba koja kod djece osigurava savršeno razvijanje mozga, a u odraslih njegovo održanje u dobrom zdravstvenom stanju. U normalnom položaju tijela glava je gore, što prouzrokuje srcu najteži posao pumpanja krvi nagore, protiv sile zemljine teže, u mozak. Ve� u leže�em položaju rad srca je znatno olakšan. I ovdje je civilizacija pokvarila �ovjeka, te ga udaljila od drvenog, prirodnog na�ina ležanja. Cijelom gomilom jastuka spre�ava da barem za vrijeme no�nog odmora njegov iscrpljeni mozak dobije obilan priljev krvi, koji tako žudno iš�ekuje, a vežinu živ�anih poreme�aja, koji pustoše civilizirani svijet, prouzrokuje nedovoljna ishrana mozga. Ponajprije se javlja brzi zamor, kasnije po�inje popuštati pam�enje, javlja se nervozno drhtanje ruku i glave, osjetila po�inju otupljivati, kao na primjer vid i sluh, nastaju poreme�aji osje�aja ravnoteže, vazomotorne smetnje, neurastenija, histerija, melankolija, depresije, strah od mjesta (klaustrofobija), ljudi i razne druge fobije, kao i cijelo mnoštvo drugih raznih bolesnih stanja koja svoj osnovni uzrok imaju u zapuštenom stanju mozga. A onda nastaje „�udo"! Nakon dugog uvjeravanja neurastenik po�inje ravnodušno i s nevjericom vježbanje Siršasane. Pri prvom pokušaju ne uspijeva stajati na glavi, ve� samo podi�i kukove; noge mu se �ine tako teškima, kao da su prikovane o pod. I bez obzira na to, ve� se ponešto osje�a bolje. Osje�a se svježim. -„Slu�ajnost", kaže on samome sebi...Narednog dana novi pokušaji, ponajprije uz pomo� zida, te naposljetku uspijeva podi�i noge sa poda. Još ih uvijek ne može uspraviti prema gore, iako nastoji i rita se kao tvrdoglava koza! - Kona�no posustaje, uspravlja se na nogama i - kakvo ga divno osje�anje obuzima! - Osmjehuje se!...I brzo pokušava još jednom... ali mu noge još uvijek otkazuju poslušnost. Iznova otvara knjigu, koja mu je pri ruci, te �ita: „Po�etnik ne smije izvoditi Siršasanu više od tri puta uzastopce." - „Šteta", kaže on i s nestrpljenjem iš�ekuje novi dan. Ponovno je napredovao! Sada ve� gotovo može dubiti na glavi! I tako, iz dana u dan, vježba sve marljivije sve dok mu jedne ve�eri ne pode za rukom da stoji na glavi nekoliko sekundi. Idu�eg dana, taj �ovjek koji je patio od kompleksa manje vrijednosti, odjednom postaje odvažan. Ponosan na svoju novoste�enu sposobnost hvali se kolegama na poslu, a svojoj obitelji i prijateljima popodne, pokazuju�i im Siršasanu. Njegov je uspjeh izvanredan. Dive mu se i zavide mu. Ponosno odlazi ku�i, udobno se zavaljuje u svoj naslonja� kako bi pregledao novine. Poseže rukom za nao�alama, koje je neprestance koristio pri �itanju otkako mu je po�eo popuštati vid. Ali, odjednom s iznena�enjem primje�uje kako može �itati i najmanja slova bez poteško�a. Ne može povjerovati svojim o�ima, okre�e i gužva novine i naposljetku samome sebi mora s radoš�u priznati kako je dosad mogao „dosta dobro" vidjeti, ali da su mu ruke „vjerojatno bile malo prekratke". No, sada vidi odli�no i može �itati najsitniji tisak bez nao�ala i najmanjeg napora. Odjednom shva�a kako ve� nekoliko dana nema uobi�ajenog zujanja u ušima, kao i da su svi ostali simptomi neurastenije nestali. Sino� je bio toliko pospan da je zaboravio uzeti tablete za spavanje, a ipak je �vrsto spavao do kasnog jutra. Ovo nije nikakvo pretjerivanje! �ak i prvi pokušaj sa Siršasa-nom izaziva obilan priljev krvi u mozak, o�i, uši, nos, usta, krajnike, adenoide, štitnja�u, vrhove plu�a itd. Srce se osloba�a velikog dijela svoga tereta, te se ispunja novom snagom... Ne mogu se ni navesti svi sjajni rezultati postignuti vježbanjem Siršasane. Bezbrojni u�enici u školama yoge, pomla�eni ili mladi, koji su vratili svoju radnu energiju, kao i osobe u srednjim i pood-maklim godinama, koje su patile od najrazli�itijih simptoma i neurastenije, kojima nikakvo lije�enje nije pomagalo, mogu dokazati kako vježbe Hatha yoge - ali prvenstveno Siršasana - imaju iznimno ljekovito djelovanje. Ovdje, me�utim, valja ispraviti jedno pogrešno uvjerenje koje mnoge starije osobe spre�ava da vježbaju vježbe u obrnutom položaju tijela. „Ne smijem dubiti na glavi, može mi prsnuti neka krvna žila u mozgu!", kažu oni. Nemojte se bojati! Ovu tvrdnju ne može potkrijepiti nijedan takav slu�aj. �ovjeka može udariti kap dok leži, stoji, hoda ili u bilo kojem drugom položaju tijela, ali ne zbog toga što je bio u nekom odre�enom položaju, ve� zato što su u njegovom organizmu ve� postojali ozbiljni poreme�aji u raspodjeli pozitivnih i negativnih strujanja, stvaranja hormona i drugim vitalnim funkcijama. Mnoge starije osobe vježbaju u Institutu za yogu u Lonavli. Osobno sam u svojoj školi yoge imao prilike vidjeti mnoge starije osobe, koje su svakodnevno vježbale Siršasanu, a medu kojima je bio i �ovjek kojem je bilo preko 80 godina! - Ni u jednom slu�aju nije došlo ni do najmanjeg štetnog djelovanja. Naprotiv, rezultati su bili odli�ni. Ve�ina velikih vogina, po europskim shva�anjima, nalazi se u nevjerojatno dubokoj starosti, ali nijednom od njih nikada ne bi palo na pamet da izbjegava asane u obrnutom položaju, „zato što bi mu mogla prsnuti neka žilica u mozgu". Za takvo nešto �uo sam samo u Europi gdje su se ljudi u mnogome udaljili od Majke Prirode. U Indiji je, na primjer, uobi�ajena sljede�a vježba koncentracije: koncentrira se na vrh nosa na taj na�in da sa oba oka promatramo vrh nosa. Ovu vježbu izvode mnogi bez ikakvog straha i nikome o�i nisu „tako ostale"; naprotiv, o�ni miši�i ja�aju i postaju „vitalizi-rani". U Europi se ljudi toga boje, te stalno djeci govore „da ne škilje jer im o�i mogu ostati razroke!" Pitao sam mnoge da li su ikada vidjeli nekoga da je postao razrok jer je gledao ukrštenih o�iju. „Ne", odgovorili su, „ali ljudi tako kažu". - Isto je tako i s dubljenjem na glavi i krvnom žilom koja bi mogla prsnuti u mozgu. Nitko nije nikoga vidio da ga je udarila i oborila kap jer je dubio

52

na glavi. Naprotiv! Tko bude vježbao ove vježbe imat �e krvne žile tako gipkih stijenki da �e mu nestati i sklonost ka prskanju krvnih žila. Ipak, jedno je sigurno: osobe sa isuviše visokim krvnim tlakom ne smiju vježbati asane u obrnutom položaju tijela. Ponajprije se visoki krvni tlak mora svesti na normalu odgovaraju�im vježbama pranajame i asanama. �im je prestao visoki krvni tlak, može se otpo�eti s vježbanjem triju najkorisnijih asana. Ponavljam ono što sam ve� rekao u prethodnim poglavljima: oboljele osobe ne smiju vježbati yogu bez odgovaraju�eg stru�nog u�itelja. Zdravi je mogu vježbati bez ikakvog oklijevanja! Na kraju ne smijemo propustiti upozoriti kako ove tri asane u obrnutom položaju, pored svog �udotvornog djelovanja na naše zdravlje, imaju i tu veliku prednost, zbog koje ih indijski yogini toliko cijene kao važne asane: I medicinska je znanost na Zapadu potvrdila da u našem mozgu postoje živ�ani centri koje ljudi na prosje�nom stupnju razvoja ne koriste, odnosno, koji po�ivaju u nekom latentnom stanju i �iju svrhu medicinska znanost još nije otkrila. Ovi su centri vrlo dobro poznati indijskim yoginima jer su istraživanjima tijekom tisu�a godina pronašli na�in njihova bu�enja i aktiviranja. Sve vježbe Hatha yoge, a posebno Sarvangasana, Viparita-Karani i Siršasana, htjeli mi to ili ne, djeluju podsticajno na spomenute centre, te nas dovode u posjed takvih sposobnosti koje su prosje�nom �ovjeku sasvim nepoznate i u �iju mogu�nost postizanja ne vjeruje. Ovdje pripada stvaranje telepatskih veza, vidovitost (clair vovance), gledanje u prošlost i budu�nost i ostale tzv. okultne (ekstrasensorne) sposobnosti, koje svatko može posti�i ako ozbiljno vježba Hatha yogu. Tko u sve to sumnja može se uvjeriti �im utroši dovoljno vremena i strpljenja za razvoj svojih živ�anih centara iznad stupnja kojeg je dostigao prosje�an �ovjek! U vezi s ovime, pogledajte još jednom „Terapijsko djelovanje" Sarvangasane. Yogini je nazivaju „kraljem svih asana". 22. Halasana - stav pluga (SI 49,50,51) Ova se asana naziva „stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu. „Hala" na sanskrtu zna�i „plug". Izvo�enje - Leže�i na le�ima, s rukama ispruženim u stranu i dlanovima okrenutim ka podu pored bedara, polako izdišemo i podižemo obje noge, upravo kao u Viparita-Karani, ali ih prenosimo preko glave sve dok prstima ne dotaknemo pod. Ruke ostaju na podu s dlanovima okrenutim prema dolje. Ovo je prvi dio Halasane. U po�etku, u ovom stavu ostajemo 10-15 sekundi ritmi�ki dišu�i bez napora. - Drugi je dio nešto teži. Dok u prvom dijelu stavljamo nožne prste na pod, bliže glavi, u ovoj varijanti pomi�emo stopala koliko možemo još unatrag. Duboko dišemo i stalno trebamo paziti da nam noge uvijek budu ispružene u koljenima. U drugom dijelu pritisak se u kralješnici pomi�e dalje prema gornjem dijelu ki�menog stupa, dok u tre�em dijelu vježbe dolazi i do vratnih kralježnjaka, tako da je cijela kralježnica obuhva�ena ovom gimnastikom o�vršc'avanja i ja�anja. U tre�em dijelu vježbe stopala potiskujemo s potpuno ispruženim nogama u koljenima još dalje iza nas, povla�imo ruke na gore i šake postavljamo ispod

vrata. U ovom položaju ostajemo nekoliko sekundi, koliko nam je ugodno bez naprezanja, a zatim se po�injemo polako „odmotavati" dovode�i stopala u po�etni položaj. Terapijsko djelovanje: Od svih asana, Bhudžangasana, Dhanurasana i Salabhasana izazivaju skupljanje vanjskog dijela kralježnice i istezanje unutrašnjeg dijela. Halasana i Ps�imotana djeluju

53

upravo suprotno, skupljaju�i unutrašnji i istežu�i vanjski dio kralježnice. Ove vježbe iznimno povoljno djeluju na sve kralježnjake jer je u njihovim pojedinim fazama svaki dio ki�menog stupa podvrgnut istezanju ili skupljanju. Na taj se na�in krvotok potpuno osvježava, te se osigurava svjež priljev krvi u najvažnije živ�ane centre i stanice duž cijelog ki�menog stupa, kao i u izlaznim dijelovima živ�anih spletova. U tome je objašnjenje zapanjuju�eg djelovanja Halasane. Kod iscrpljenosti ili zamora odmah se možemo uvjeriti kako Halasana u trenutku otklanja ove neugodne simptome - osje�amo se odmah osvježeni, kao i da nam se u potpunosti povratila snaga. Ova iznimna vježba ne pogoduje samo živcima duž ki�menog stupa, ve� i samim kralježnjacima. Kod nepravilnog držanja tijela ili kod osoba sa sjede�im na�inom života, gdje su kralježnjaci dospjeli u nepravilan položaj uslijed neprekidnog sjedenja, ovom se asanom mogu vratiti u normalan položaj. U djece ova vježba ispravlja iskrivljenja kralježnice na izniman na�in. Simetrija se tijela dovodi do savršenstva, a istovremeno stvaranje pozitivnih i negativnih strujanja se uravnotežuje. Istezanjem i skupljanjem le�ni se miši�i regeneriraju i obnavljaju. Organi trbušne šupljine izloženi su snažnom pritisku, te im se priljev krvi pove�ava. Ova asana pomla�uje spolne žlijezde, guštera�u, jetru, slezenu, bubrege i nadbubrežne žlijezde. Kod menstrualnih poreme�aja, kako pokazuje iskustvo, postignuti su iznimni rezultati, a u teškim slu�ajevima še�erne bolesti �esto je dolazilo do potpunog ozdravljenja bez lije�enja inzulinom. Halasana nadalje spre�ava stvaranje masnih naslaga, a ve� stvorene naslage oko trbuha i kukova potpuno nestaju, tako da glumci i glumice, kao i svi ostali koji moraju paziti na svoj stas, svakodnevnim vježbanjem mogu sa�uvati svoje mladala�ke forme. Na organe u grudnom košu i predjelu vrata tako�er pokazuje okrepljuju�e djelovanje, te uslijed toga, kao i zahvaljuju�i uzajamnom djelovanju, cijeli se sustav žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem - uklju�uju�i i moždane žlijezde - pomla�uju. Halasana podsti�e rad mozga i lije�i poreme�aje uzrokovane moždanom anemijom. Glavobolja, na primjer, �esto odmah prestaje. Halasana je jedna od najboljih vježbi za razvoj kralježnice i le�nih živaca. Ako imamo na umu da je u mladih osoba savitljiva kralježnica, a da su kruta le�a �esto popratna pojava u starosti, tada odmah možemo shvatiti iznimno djelovanje ove asane. Osobe s isuviše krutom kralježnicom moraju biti oprezne kada zapo�inju s ovom vježbom. Unatrag se valja savijati polako i oprezno, a ne odjednom, kako miši�i ne bi pretrpjeli neko ošte�enje uslijed prevelikog napora. Nakon nekoliko tjedana marljivog vježbanja �ak i najkru�a kralježnica „popušta", te pomalo postaje gipkijom. 23. Bru-Madja-Drišti (Fiksiranje korijena nosa), Nasagra-Drišti (Fiksiranje vrha nosa), Pokretanje o�iju, Kolutanje o�ima Ovo su �etiri odli�ne vježbe za o�uvanje normalnog vida i razvijanje sposobnosti koncentracije. Prva se vježba izvodi na slijede�i na�in: sjede�i u Padmasani, duboko udišemo, a zatim, dišu�i ravnomjerno, pogledom fiksiramo korijen nosa. Osjetimo li i najmanji zamor, odmah presta-jemo, odmaramo se i potom ponovimo vježbu, ali ovoga puta fiksiraju�i vrh nosa. Dišu�i ravnomjerno u tom položaju ostajemo sve dok ne osjetimo zamor. Zatim udahnemo i odmorimo se. Odmah nakon ove vježbe dobro je izvesti sljede�e dvije vježbe koje izuzetno ja�aju o�i i pri svakodnevnom vježbanju doprinose o�uvanju mladala�ke svježine i gipkosti o�iju do duboke starosti. Te su vježbe: pokretanje o�iju i kolutanje o�ima. Pokretanje se o�iju izvodi na sljede�i na�in: sjede�i u Padmasani usmjeravamo pogled prema naprijed. Zatim, dok duboko udišemo, pogled skre�emo što je mogu�e više udesno. Dok lagano izdišemo, vra�amo pogled u po�etni položaj, tj. ispred sebe. Odmah zatim, tijekom dubokog i laganog udisanja, pogled skre�emo što je mogu�e više ulijevo, a potom, polako izdišu�i, vra�amo pogled u po�etni položaj. Ovo ponavljamo tri puta. Kolutanje o�ima izvodimo na sljede�i na�in: isprva uperimo pogled prema naprijed, zatim, prilikom izdisanja, pogledamo prema dolje, zatim, dok polako udišemo, po�injemo opisivati krug o�ima udesno i nagore, sve dok ne do�u u gornju najvišu to�ku. U toj to�ci po�injemo izdah, te nastavljamo kruženje o�ima ulijevo i nadolje sve dok iznova ne do�emo u donju najnižu to�ku gdje iznova zapo�injemo udah i produžavamo udesno i nagore itd. dok na taj na�in ne opišemo puni krug tri puta. Nakon toga, nakon kra�eg odmora, po�injemo sa kruženjem u suprotnom pravcu. Zamorene o�i oslabljenog vida snažno se regeneriraju nakon nekoliko tjedana stalnog vježbanja. Tko ove iznimne vježbe bude vježbao još od svoje mladosti, nao�ale mu ne�e biti potrebne do duboke starosti! Kod svih je ovih vježbi od velike važnosti da ih vježbamo uz punu pažnju, svjesno i sasvim polako, s potpunim uživljavanjem. Jedino �e nam tako biti od stvarne koristi. 24. Simhasana - stav lava Hatha yoga ne zapostavlja nijedan važan miši� tijela. Kako bismo onda mogli zaboraviti jezik �ija nas posebna gimnastika štiti od mnogobrojnih bolesti grla i ždrijela! Simhasana se vježba u Padmasani ili Sidhasani uz ravnomjerno disanje. Izvo�enje - Izvijemo jezik unazad tako da vrhom jezika vršimo pritisak na nepce. Zatim spustimo glavu nadolje na taj na�in da bradom upremo o grudi, te jezik ispružimo što je više mogu�e napolje. Zatim

54

uvla�imo jezik i ponovno vrhom jako upiremo o nepce. Uvla�enje i izbacivanje jezika valja na ovaj na�in ponoviti 10-12 puta i svaki puta jezik saviti prema gore i vrhom uprijeti o nepce.

Terapijsko djelovanje: Civilizirani �ovjek na Zapadu u odrasloj dobi više ne ispružuje jezik, izuzev kada mu lije�nik naredi. To je velika greška! Upravo kao što samo hodanje nije dovoljno za mišice bedara i listova, ako želimo ostati potpuno zdravi, tako je i našem jeziku potrebno više vježbanja od onog koje dobiva govorom i radom prilikom žvakanja. Kako je dokazano istraživanjima Srimad Kovalajanande u Lonavli, Simhasana o�ituje naredno terapijsko djelovanje: dobra gimnastika vratnih mišica odmah im pove�ava priljev krvi. Vratni živci i žlijezde postaju ja�i i zdraviji. Grlo i grkljan dobivaju posebnu masažu. Štitna žlijezda sa svojim pomo�nim žlijezdama ja�a. Poboljšava se sluh, a lu�enje salive (sline) je potpunije; ždrijelo se pro�iš�uje, a eventualna upala krajnika u po�etnom se stadiju povla�i. Dživa-Bandha ili „jezi�na pregrada" naziv je prve faze Simhasane u kojoj je jezik izvijen i upire se o nepce. Ovu vježbu kombiniramo s vježbanjem asane Viparita-karani (vidi „Viparita-Karani"). 25. Savasana - stav potpunog mira (SI. 66) „Sava" na sanskrtu zna�i „uspokojeni". Ova se asana naziva stavom potpunog, savršenog mira. To je posljednja asana, te služi za odmaranje nakon vježbanja. Izvo�enje - Legnemo na leda i obje ruke ispružimo uz tijelo. Pete su nam lako spojene, a noge potpuno ispružene. Bez ikakvog napora usporavamo disanje koliko je više mogu�e: mirujemo. Po�evši od stopala opuštamo sve miši�e jedan za drugim. Postepeno usmjeravamo svijest u sve miši�e tijela, u miši�e stopala, listova, koljena, bedara, trbuha, ruku, ramena, vrata i glave, te potom istovremeno povla�imo svijest iz svih miši�a kako bi svi bili i ostali potpuno opušteni. Cijelo tijelo mora biti toliko opušteno da ga jednostavno ne osje�amo. Zatim svijest povla�imo u srce, te doživljavamo samo najdublji mir i potpuni odmor koji donose savršeno zdravlje. Terapijsko djelovanje: Živ�ani sustav u potpunosti miruje. Ovo je savršena vježba za odmaranje. Trebalo bi, naime, znati kako je opuštanje miši�a podjednako tako važno za njihov razvoj kao i njihovo pokretanje! Krvotok dospijeva u stanje savršene ravnoteže, dok je raspodjela krvi ravnomjerna. Protjek krvi u venama postaje lakši, a visoki krvni tlak naglo opada. Srce je rastere�eno jer mu je rad višestruko olakšan. Deset minuta odmora u ovoj asani usporenog disanja i sviješ�u, usredoto�enom

55

na savršeni odmor, više vrijedi od odmora tijekom cijele no�i. Savasana bi se mogla nazvati i „aktivna pasivnost" jer se svjesno povla�imo iz svih dijelova tijela u srce, te dospijevamo u isto stanje, kao i u snu, samo što smo budni. Ovim se stavom završava popis asana. Yoga svim ljudima preporu�uje dnevno vježbanje asana bilo da su stari ili mladi, žene ili muškarci. Prije no što bih po�eo opisivati dnevni plan u�enja yoge, dozvolite da na trenutak razmotrimo jednu stvar koju �ovjek na Zapadu, u svom grozni�avom brzom životu, dosad nije poznavao i nije joj pridavao važnost - što u indijskom smislu rije�i zna�i odmoriti se!

Naše je tijelo nalik nekoj tvornici, opremljenoj strojevima. Otpadne tvari, otrovi i proizvodi sagorijevanja, koji se svakodnevno nakupljaju, izbacuju se iz organizma za vrijeme sna, upravo kao i u tvornici kada strojevi moraju stati nakon višesatnog rada, zbog �iš�enja i popravka. Pored okrepljuju�eg sna �ovjek, me�utim, mora iznova nau�iti davno zaboravljenu vještinu odmaranja koja je dobro poznata samo primitivnim narodima i životinjama, onaj savršeni mir koji se u Hatha yogi naziva „opuštenost miši�a". Podignimo nekog psi�a ili ma�ku dok se odmaraju! Imat �emo osje�aj kao da držimo neku krpu u ruci. Miši�i su im opušteni i meki poput tijesta. To je upravo ono što vogini podrazumijevaju pod pravim odmorom. Ljudi na Zapadu uglavnom žure i onda kada nemaju što raditi i kada se, po njihovu mišljenju, odmaraju u prirodnoj neaktivnosti. Osvježavaju�e strujanje prane i tijek snage koja regenerira organizam po�inju, me�utim, tek onda kada postignemo savršeni odmor od nekoliko minuta. U spomenutom Institutu za istraživanje yoge u Lonavli nedavni su pokusi pokazali kako 15 minuta savršenog yoga-odmora �isti krv od štetnih toksina. Ujutro prije ustajanja i nave�er prije spavanja treba vježbati ovaj položaj odmaranja. �ak i tijekom dana vrlo �esto možemo na�i priliku za vježbu odmaranja. Ne samo medu Isto�njacima, koji se satima mogu odmarati u prirodnoj neaktivnosti, ve� i medu Europljanima postoje izuzetni ljudi koji se i usred vreve i buke života, �ak i u pauzi izme�u dva poslovna pregovora, mogu potpuno isklju�iti i u bilo kojem položaju tijela sasvim prepustiti potpunom odmoru. Odavna je poznato pravilo da svatko mora imati godišnji odmor svake godine. Najmanje mjesec dana �ovjek mora provesti zbog tjelesnog i psihi�kog oporavka kako bi sakupio dovoljno energije i vitalnosti za sljede�u godinu. Pogledajmo sada koliko sve to ima veze s „odmorom" ljudi na Zapadu. Ve�ina Europljana i Amerikanaca tek se onda po�inje zapravo ozbiljno živcirati kada po�inje ljetnji odmor. Ponajprije izbor mjesta za odmor, potom grozni�ave pripreme, pakiranja, raspravljanja s nosa�ima, iznajmljivanje auta itd, a zatim još i putna groznica! U suvremenom odmaralištu nesretni gost ima sve osim - mira! Njegovi društveni nagoni dolaze ovdje do punog izražaja. U odmaralištu je osigurana zabava i iz pristojnosti svaka žena i muškarac, koji drže do sebe, silaze u 5 sati na �aj i ve�ernju zabavu. Narednog se dana ti gosti zamaraju izletima ili na plaži jer nisu navikli na takve tjelesne napore, a nave�er treba još i�i na ples. Da i ne spominjemo one koji pola sata nakon dolaska ve� igraju bridž umjesto da uživaju u planinskom ili morskom zraku, bogatom ozonom i pra-nom, sjede u istom duhanskom dimu kao i kod ku�e. Umjesto da odmorom i opuštanjem smanje napetost živaca, svoje živce „umiruju" jakom kavom i još ja�im alkoholom. Spavanje se svodi na samo nekoliko sati! Slijede�eg dana ponovo izlaze na vru�e sunce premorenog srca! Zbog svega toga vra�aju se s godišnjeg odmora svom svakodnevnom poslu preplanuli, ali i jako iscrpljeni. Štovani �itatelji, to uop�e nije ljetnji oporavak, a još manje odmor. To je najsigurniji na�in da prije vremena iscrpimo svoje snage, a organizam, koji je ve� postao podložan neprikladnom na�inu života i u velikoj mjeri izgubio na svojoj vitalnosti, ne�e biti u stanju iza�i na kraj s raznim oboljenjima i drugim

56

opasnostima koje vrebaju na svakom koraku. Manji postotak ljubitelja športa na Zapadu, koji ne polažu mnogo pažnje ljetnjim zabavama i društvenim skupovima, zapadaju u drugu krajnost. Pripadaju onoj grupi strastvenih izletnika i kajakaša koji svoju opremu i šatore nose stotinama kilometara uzbrdo i nizbrdo, prelaze cijele planinske lance kako bi dospjeli na vrh. Takvi športski podvizi pod izgovorom „ljetne rekreacije" kasnije mogu dovesti do iznenadnih proširenja sr�anih zalisaka i drugih teško�a. Krenimo na plažu nekog velegrada! Medu kupa�ima ima vrlo malo takvih koji se povla�e u tišinu nekog udaljenijeg mjesta kako bi ležali na mekom pijesku i zatvorenih o�iju, ne misle�i ni na što, predaju se �istom i blaženom zadovoljstvu savršenog odmora. Ne! Ve�ina gradskih stanovnika odlazi na plažu u skupinama ili odlazi kako bi se susreli sa svojim krugom prijatelja. Stariji sjede u toploj vodi i satima razgovaraju, dok se mladi igraju i zabavljaju. Sve se to odigrava na paklenoj žezi jer svi ti ljudi nemaju pravilnu predodžbu o fiziološkom djelovanju sun�evih zraka. Ne znaju kako su sun�eve zrake snažno terapijsko sredstvo ali samo u malim koli�inama; ako ih upijemo više no što naš živ�ani sustav može podnijeti, predstavljaju smrtonosni otrov! Da, ali upravo taština zahtijeva da imamo preplanuli ten! Ah, vi mali, živ�ani ljudi s kožom boje �okolade koji �ak i cigarete pušite na plaži, trebali biste znati da pola dana provedenog na vru�em suncu po�etkom ljeta podjednako štetno djeluje na vaše srce kao kada bi neki novi, neistrenirani biciklist biciklom morao prije�i stotinu kilometara. Kada biste samo znali koliko štetite svojem sustavu žlijezda s unutrašnjim izlu�ivanjem, posebno štitnja�i, svojim pret-jeranim, nepromišljenim sun�anjem! Morska kupališta u Indiji - na kojima u danima velikih žega nije mnogo vrelije od Srednje Europe - ne ožive kupa�ima sve do predve�er jer ti ljudi iz iskustva znaju da je kupanje i plivanje najkorisnije nave�er. Tijekom dana, pod jarkim sun�evim zracima, �ovjek se tako�er može sun�ati, ali najduže do 10 minuta. Tek kada koža po�ne tamnjeti, to vrijeme možemo pove�ati za nekoliko minuta. Indijci, sa svojom prirodno tamnom kožom u tom su pogledu u povoljnijem položaju od bijelaca na Zapadu. No, i pored toga, Indijci ne provode cijele sate odjednom na žarkom suncu. Kada zažele plivati, plivaju predve�er, nakon sun�evog zalaska. U Indiji svako dijete zna jer je tako odgojeno, da svako pove�ano izlaganje tijela žarkim sun�evim zracima šteti organizmu. Sun�ati se poput krokodila satima neprekidno podjednako je tako štetno. U vezi s time, jedna stara indijska poslovica ima simboli�ko zna�enje: „Samo budala hoda na žezi, kada može sjedjeti u hladu." Na Zapadu ljudi uglavnom izbjegavaju kretati na plažu kada je obla�no ili ako sunce ne šija dovoljno jako. Smatraju da bi to bio bezvrijedan napor, te da je sunce isuviše slabo da bi i najmanje moglo popraviti njihov ten. Naprotiv, iskusni kupa�i i pravi ljubitelji plaža znaju da je djelovanje sun�evih zraka najja�e kada je nebo mutno, a sunce se tek nazire kroz oblake. Tada koža tamni jednoli�no, a ne mjestimi�no. Kada sunce šija možemo dobiti lijep ten ako koristimo samo zra�no kupanje u hladu. �ak i ako plivamo na nekom sjenovitom mjestu, prelamanje zraka kroz vodu, koji su se prethodno filtrirali kroz oblake, dat �e nam podjednako tako dobar ten kao i neposredne sun�eve zrake. Na jugu Indije uop�e ne možemo shvatiti zbog �ega ljudi na Zapadu toliko žele pocrnjeti. Svi smo toliko maslinasto tamni, ali se zbog toga ne osje�amo nimalo sretnijima ili vrednijima od sjevernjaka koji su potpuno bijeli. Kada sam došao u Europu, sa �u�enjem sam zapazio kako ve�ina ljudi na Zapadu želi potam-njeti kako bi se mogli pohvaliti i kako bi im drugi za vidjeli! Južnim Indijcima niti ne pada na pamet da se hvale tamnijom puti od one koju imaju njihovi sunarodnjaci na sjeveru Indije! Kakvo pravo na slavu i po�asti stje�e �ovjek zato što je crn? Još nisam naišao na suncem opaljenog Europljanina �ija je koža tamna poput �okolade, koji bi mogao odgovoriti na to pitanje... Vratimo se, dakle, pitanju „pravog odmora" o kojem smo ve� ponešto rekli. To nije lako nau�iti zbog pove�ane i neprekidne živ�ane napetosti na�ina života na Zapadu. Ležimo na le�a, bez neke teške ili tijesne odje�e, ispružimo ruke s dlanovima nagore pored tijela, opustimo sve miši�e i ne mislimo ni na što na svijetu, drugim rije�ima, svojim mislima dozvoljavamo potpunu slobodu, ali tako da se s njima ne identificiramo sve dok im polet ne popusti, dok im se tijek sam po sebi ne uspori i naš se mozak kona�no „isprazni". Vjerojatno je svatko ve� doživio ovo posebno stanje kada prenapeti živ�ani sustav, koji �ezne za odmorom, svom snagom ovlada našim mislima. Usred najintenzivnijeg rada odjednom se zagledamo u prazan prostor, sve naše misli iš�eznu i naš se mozak pretvori u vakuum. Ako nam netko nešto govori, ne odgovaramo ali ne zato što ne �ujemo ili ne razumijemo. Nakon nekoliko minuta mozak se iznova sam uklju�uje i mi se vra�amo normalnom tijeku rada. Sada, me�utim, osje�amo da ide lakše, dolaze nam bogatije misli i op�e stanje postaje bolje i svježije. To nije ništa drugo nego isklju�ivanje naših misli u trenutku kada smo preoptere�eni velikim umnim radom, to je odmaranje uma i tijela tijekom jedne ili dvije minute. Ovaj osvježavaju�i odmor, me�utim, možemo stvoriti pod još povoljnijim uvjetima, štoviše, valjalo bi ga vježbati barem �etiri do pet puta dnevno. Leže�i na le�ima, potpuno opustimo sve miši�e, te o�ekujemo stanje u kojem ni na što ne mislimo i potpuno se odmaramo. Naša posljednja svjesna misao, naša „autosugestija", kada ponovno pokrenemo maštu, neka bude da ležimo potpuno opušteni i smireni i da nam je svaki, �ak i najmanji miši� savršeno opušten. Ako bi nam netko podigao ruku dok smo u tom stanju, pala bi poput beživotne krpe. Nakon takvog odmora od 4 do 5 minuta u potpuno opuštenom stanju, možemo osjetiti kako se neki dio tijela - obi�no šaka ili stopalo - pomalo trza kao u nekom gr�u. To je znak da smo se potpuno povukli iz svoga tijela, prepuštaju�i njegovo daljnje funkcioniranje snagama prirode koje redovito djeluju; time su neskladnosti našeg osobnog,

57

nesavršenog Ja isklju�ene sa svim svojim ometaju�im djelovanjem. Ova vježba odmaranja, koja nas opušta i osloba�a umora, u trajanju od 5,10 do 15 minuta, leže�i na le�ima, naziva se Savasana. Kada god je mogu�e, treba je vježbati na svježem zraku, u šumi ispod drve�a ili na plaži, kao i ujutro ili nave�er u postelji, ali bez jastuka. Ako na umu imamo izlaganja o kralježnici u prvom poglavlju, shvatit �emo zašto je toliko važno da ki�meni stup bude ravan dok ležimo. Svaki puta kada tijekom dana imamo nekoliko minuta na raspolaganju - �ak i tijekom radnog vremena - možemo vježbati ovu vježbu. Ne treba �ekati da gotovo padamo s nogu od umora! Na kraju ovog izlaganja o Hatha yogi želimo dodati: tko bude vježbao pranajamu i asane posti�i �e ne samo potpuno tjelesno i psihi�ko zdravlje, ve� �e uzmo�i shvatiti i najve�u tajnu svijeta: �OVJEKA! 15. �UDOTVORNO DJELOVANJE VJEŽBI SPORIH POKRETA Primitivnog �ovjeka nije trebalo u�iti tjelesnim vježbama. Njegov jednostavni, prirodni na�in života i kretanje na svježem zraku, kao i aktivnosti koje konkuriraju današnjim športovima, lov, ribolov, tr�anje, veranje po drve�u, bacanje kamena, plivanje, borba s divljim zvijerima, bacanje koplja itd. osiguravale su mu najsavršenije tjelesno vježbanje i najve�u mogu�u koncentraciju pažnje. Primitivni �ovjek morao je biti neka vrsta univerzalnog genija jer je bio primoran podmirivati sve svoje potrebe svojim trudom i snagom svojih ruku, u sklad sa zamislima koje je stvarao vlastitim razmišljanjem. To je zna�ilo da se njegov dan, od ranog jutra do kasno u no�, sastojao od neprekidnog vježbanja tijela. Uslijed toga, nije bio samo zdrav, ve� su mu i miši�i stjecali ogromnu snagu. �im se, me�utim, po�eo civilizirati, sam je sebe ograni�io na odre�ene djelatnosti, odnosno dio posla kojeg je dotad isklju�ivo sam obavljao, prenio je na druge, te je tako jednoga dana došlo do neprirodne situacije u kojoj jedan dio �ovje�anstva gotovo uop�e ne vrši nikakav fizi�ki posao, dok je drugi dio preoptere�en bezdušnim i teškim fizi�kim radom. Ako malo razmotrimo ovo stanje superspecijalizacije, uvidjet �emo osnovni uzrok bezbrojnim oboljenjima koja haraju �ovje�anstvom zbog zloupotrebe životne snage u �ovjeka i s time povezanim protivprirodnim uvjetima života. Na�in života zaposlenih u uredima i raznim ustanovama težak je zlo�in protiv vlastitog zdravlja. I pored toga, broj odraslih koji osje�aju potrebu za športom i koji se njime u izvjesnoj mjeri i bave barem svakog drugog dana vrlo je mali. Lako je shvatljivo da u groznici suvremenog života oni, koji nemaju drugih mogu�nosti, te moraju zara�ivati intelektualnim radom, gotovo da niti nemaju vremena za šport, te žive u svojoj svakodnevnoj, monotonoj „mentalnoj rutini", ne pružaju�i svojem tijelu ono što mu je prijeko potrebno. Cjelokupno se kretanje svodi na malo hodanja od ustanove do stana - ako se i za to ne koristi kakvo prijevozno sredstvo - i na rukovanje priborom za jelo u vrijeme objeda. Nije, dakle, nikakvo �udo što nam takav degenerirani na�in života tijekom niza godina smanjuje životnu snagu i otpornost na stalne napade na zdravlje i intelektualnog djelatnika koji živi u tjelesnoj nepo-kretnosti, �ini podložnim najrazli�itijim oboljenjima. Poznata je �injenica da redovno bavljenje nekim športom može osloboditi i najokorjelijeg popodnevnog dremljivca omamljuju�eg osje�aja pospanosti, koji ga obuzima nakon ru�ka, a protiv kojeg bi se uzalud borio da nastavi stari na�in života. I za osobe koje rade samo fizi�ki, ta je jednostranost veliki nedostatak. Kosa�, tvorni�ki radnik, zidar, ma koliko radili od jutra do mraka, nikada ne�e posti�i savršenu muskulaturu ili besprijekorno zdravlje. Fizi�ki rad uistinu može razviti tijelo, te ga u�initi otpornim jedino ako u sebi sadrži dovoljno promjena i ako je raznovrstan tako da angažira svaki miši� ravnomjerno. Prirodno tjelesno vježbanje i nagonska težnja ka športskim igrama dio je �ovjekovog naslje�a. Dok je živio u prirodnim uvjetima, Majka Priroda se brinula da se svaki �ovjekov miši� razvija i ja�a. I rad i igra bili su dio njegovog života, ali ne i rad koji danas obavlja veliki broj djelatnika. To je oblik rada koji ubija psihu. Ne, nekada je to bila aktivnost primitivnog �ovjeka, uro�enika, vojnika ili pionira koji je kr�io nove puteve, koja je zahtijevala stotine svrsishodnih vježbanja i prirodnih tjelesnih pokreta u kojima je psiha podjednako sudjelovala kao i tijelo. Od športova na Zapadu svaki je, dakako, pogodan za razvijanje muskulature, ali se s njima ipak ne smije pretjerivati. Pored toga, sve vrste športova predstavljaju napor za srce. „Športsko srce" je op�epoznata opasnost za športaše. Izuzev toga, razli�ite vrste športova - uz neke izuzetke - jednostrano razvijaju muskulaturu. Ma�evalac razvija desnu ruku i bedro, tenisa� desnu ruku, a kliza� - bedra i listove. Ako želimo ravnomjerno razvijenu muskulaturu, moramo se istovremeno baviti s više športova. Tko ima toliko vremena? Drevnim indijskim metodama za razvijanje miši�a svatko �e mo�i izgraditi lijepo i ravnomjerno razvijeno tijelo i to bez skupe športske opreme i velikog utroška vremena. Potrebno je samo zrcalo i 15 minuta vremena dnevno. Pomo�u ovog sustava usporenih vježbi, koji ne propisuje vježbe kojima bi se umrtvljivala psiha, ve� se sastoji od zdrave gimnastike, koja pritom zahtijeva snažnu psihi�ku koncentraciju, za kratko se vrijeme može razviti snažna muskulatura. Zna�i, svatko se može baviti športom kod ku�e. Ovaj nam sustav omogu�uje u potpunosti da se svakodnevno bavimo korisnim vježbanjem. Najstarije indijske vježbe za razvijanje miši�a „Dhandhal i Bhaski" razlikuju se od gimnastike na Zapadu suštinski u tome što se ne sastoje od nesvjesnih ponavljanja odre�enih pokreta, ve� od „vježbi naglašenih pokreta" koje se izvode uz veliku psihi�ku koncentraciju. Isto kao što u nekom zanimljivom poslu ili nekoj napetoj igri sudjelujemo svojom psihom, a ne samo miši�ima, tako i yogin

58

izvodi svoje vježbe s velikim zanimanjem, te promatra uz angažiranje volje, odnosno, snažne mašte, dio tijela koji je upravo u pokretu i u svojim ga mislima obasipa snagom prane. U svjesnom izvo�enju vježbi potrebna nam je sposobnost imaginacije ili snaga zamišljanja (mašta) kako bismo odstranili smetnje koje dolaze iz podsvijesti: naše sumnje, skepsu. Ako, na primjer, lako savijemo desnu ruku, taj pokret cijelo vrijeme stalno promatramo i snagom mašte sebi predstavimo da u tom trenutku velika koli�ina prane struji u biceps i da ova prana istovremeno bogato snabdijeva krvlju cijelu ruku, tada smo ve� postigli željeni rezultat! Vidi tako�er poglavlje „Stvarala�ka snaga svijesti". Nakon nekoliko tjedana marljivog vježbanja ovog jednostavnog postupka s koncentracijom misli s iznena�enjem �emo zapaziti kako nam je taj miši� nadlaktice toliko narastao kao da smo neko-liko mjeseci neprestance radili neki težak posao. Stvarala�ka snaga svijesti omogu�uje miši�u da dostigne onaj oblik i veli�inu koju sebi snagom mašte predstavimo. Iskušajmo ovu metodu na ostalim dijelovima tijela: usmjerimo snage mašte (imaginacije) životnu silu u odre�eni dio tijela, mislimo neprestance na to kako se miši�i toga dijela tijela brzo ja�aju i razvijaju, te promatrajmo neposredno ili u zrcalu raskošnu igru miši�a - i za kratko �emo vrijeme izgraditi divno tijelo koje �e izazvati divljenje i u športaša. Tajna trajnog djelovanja „vježbi sporih pokreta" na miši�e i cijeli organizam leži u stvarala�kom radu svijesti. Kako je ve� bilo re�eno u poglavlju o usmjeravanju svijesti, tanani živ�ani za vrše�i, koji dopiru do svih tkiva, snagom svjesne volje ispunjaju se energijom. Tijekom vježbe ovi mali rezervoari napune se izvjesnom koli�inom prane tako da se izgradnja tvari, odnosno, miši�a nastavlja ne samo tijekom samog vježbanja, ve� i nakon njega, �ak i za vrijeme sna, ispunjavaju�i oblike koje je stvorila naša mašta, gotovo prema našem diktatu. U djeteta i mladih, koji još uvijek rastu, snaga je svijesti u stanju da do izvjesnog stupnja izmijeni �ak i sustav kostiju prema našoj volji. To mogu shvatiti samo oni koji to osobno pokušaju iskusiti ne u teoriji, ve� u praksi. Nakon kra�eg vremena vježbanja mo�i �e osjetiti stvarala�ku snagu svijesti u svojem vlastitom tijelu. Ove vježbe, izvedene pomo�u autosugestije i koncentracije misli, djeluju uslijed psihi�kog utjecaja neusporedivo snažnije na miši�e i organizam od bilo kojeg športa bez sudjelovanja psihe. Indijski sustav vježbanja usporenim tempom daje zapanjuju�e rezultate u slu�aju da ga svakodnevno vježbamo. Pritom nam nisu potrebne nikakve naprave jer yoga propisuje prirodna, drevna vježbanja za tijelo koja su izvjesna podražavanja svakodnevnih „športova" �ovjeka koji je živio u prirodi. Kao primjer, opisat �emo prvu vježbu. Bacanje koplja (SI .67) - Stisnimo šaku desne ruke tako, kao da držimo koplje. U raskora�nom stavu i s lijevom rukom ispruženom u stranu cijelo tijelo povla�imo unatrag, kao da se pripremamo baciti koplje. Desnu ruku povla�imo unatrag i lako zabacujemo tijelo unatrag. Ovo je osnovni položaj. Sada otpo-�injemo s pokretima bacanja koplja, sve do posljednje faze, kada je desna ruka, koja drži koplje, ispružena ispred nas, dok se lijeva nalazi iza. Tijekom cijelog ovog pokreta vršimo odgovaraju�i pokret nogu, tako da nam u završnoj fazi desna noga do�e naprijed, kao kod ma�evaoca. Obratimo posebnu pozornost da nam pokreti djeluju plasti�no i umjetni�ki. Vrlo je važno da ovu i naredne vježbe izvodimo potpuno bez odje�e ili samo u kupa�im ga�icama, po mogu�nosti pred zrcalom u kojem možemo vidjeti odraz cijeloga tijela. Posebno prilikom vježbanja u sobi zrcalo je vrlo važno jer pomo�u koncentracije misli možemo neprekidno pratiti sami sebi, kao i sklad naših pokreta i igru miši�a. Sada ustvari dolazi vježba yoge: „vježbanje usporenim ritmom". Pred zrcalom zauzmemo osnovni stav baca�a koplja, te ga izvodimo s apsolutnom napregnutoš�u svih miši�a koji sudjeluju u tom pokretu, svaku fazu bacanja koplja tako polako kao da sami sebe promatramo u nekom usporenom filmu. Pokreti moraju biti tako spori da vježba, koja bi u normalnim uvjetima trajala svega 2 do 3 sekunde, traje od pola minute do jedne cijele minute. Za to vrijeme, nagnuvši malo glavu ustranu, promatramo sami sebe, kao i sve savršeniju igru miši�a koji bujaju i pokoravaju se našoj volji, dok snagom mašte pranu šaljemo u njih. Nakon završetka cijele vježbe, odnosno, pokreta, ostajemo u posljednjoj fazi cijelu minutu, nepomi�ni kao kip, te se potom iznova lagano vra�amo u po�etni položaj. Cijelu vježbu ponavljamo 2-3 puta. Na kraju, brzim pokretom, kao da nešto stresamo, osloba�amo sve upo-trijebljene miši�e i potpuno ih opuštamo. Vježbu završavamo s nekoliko serija yoga-disanja. Mnogi športaši i treneri na Zapadu smijat �e se ovim vježbama. Prije no što izraze svoje mišljenje, me�utim, neka sami ispitaju djelovanje vježbi sporih pokreta najmanje tijekom tjedan dana, te �e doživjeti zapanjuju�e rezultate. Svijest „crta" oblike novih miši�a, nabijenih snagom, prema našoj želji, ako svoju energiju šaljemo u tijelo svjesno i uz punu pažnju. Nema takvih plu�a, ma kako slaba bila, koja ne�e odgovoriti na djelovanje snage samosvijesti, te �ak i kod odraslih pokazati znake razvoja. Sve ovisi o našoj mašti, volji, kao i o tome imamo li vjere. Sve, u što uložimo vjeru, uspijeva. Jer, moramo vjerovati u ono �ega nema kako bi ga moglo biti. - Imaginacija je stvarala�ka snaga u našim rukama. Druga je vježba, koju svakodnevno valja vježbati, ga�anje lukom i strijelom. (SI. 68) U raskora�nom stavu okrenemo se malo u stranu, te na�inimo pokret kao da držimo luk u lijevoj ruci. �vrsto stoje�i, zatežemo miši�e bedara i ruku, te drže�i lijevu ruku ispruženu, desnom rukom povla�imo zamišljenu tetivu luka, a zatim je opustimo. Cijela vježba mora trajati oko jednu minutu, a završavamo je stresanjem i opuštanjem miši�a uz nekoliko yoga-udaha. Ma�evanje - Zauzmemo stav za ma�evanje. Kao da držimo ma� u ruci, ska�emo naprijed i nazad, zadaju�i udarce lijevo i desno, ali sve usporeno poput puža!

59

Dizanje utega - Saginjemo se prema naprijed, uhvatimo rukama zamišljene utege i podižemo ih u visinu ramena. Savivši koljena lakim poskokom, dolazimo u stav za potisak s raširenim nogama, zatim potiskujemo teret do iznad glave raširenim rukama. Stoje�i pred zrcalom i promatraju�i svoje pokrete, ovu vježbu izvodimo tako polako da traje cijelu minutu. Na kraju, kao i uvijek, zbog postizanja opuštenosti, stresemo miši�e i vježbu završimo dubokim udahom. Cijepanje klade - Ovo je jedna od najvažnijih drevnih vježbi. U raskora�nom stavu obje ruke podižemo pred zrcalom, zamišljaju�i da u šakama, koje su jedna iznad druge, držimo drške teške sjekire koju dižemo i spuštamo kao da cijepamo neku kladu. Usporeno izvo�enje u trajanju 1 do 2 minute. Stresanje miši�a i disanje. Bacanje kugle - (Vidi SI. 69). Tr�anje (SI. 70) - Tako�er drevni šport �ovjeka u vrijeme kada je živio u prirodi. Pred zrcalom prolazimo kroz pojedine pokrete tr�anja, a da se ne pomi�emo sa mjesta. Polako dišu�i usmjeravamo pranu u sve miši�e koji sudjeluju u ovoj vježbi. Vježbu završavamo stresanjem miši�a i disanjem. Boks - Zauzmemo pognuti stav boksa�a pred zrcalom, kao da �emo se boriti sa samime sobom. Zadamo nekoliko direktnih udaraca lijevom i desnom rukom, a zatim, nagnuvši se prema naprijed, nekoliko udaraca sa strane. I u ovoj vježbi sve izvodimo što je mogu�e sporije, s potpunom koncentracijom cjelokupne pažnje i napetoš�u svakog miši�a koji sudjeluje u pokretu. Završetak vježbe: stresanje miši�a i duboko disanje. Plivanje - Ova vježba odgovara treningu plivanja kakav se prakticira u Europi. Leže�i na trbuhu na uskoj klupi ili visokoj stolici, vršimo pokrete plivanja, neprestance paze�i na uskla�ivanje disanja. Zatim legnemo na leda i plivamo le�no.

Važnost plivanja kao prirodnog športa ve� je razmotrena u vezi s pranajamom, te iznova naglašavamo kako pored svih tjelesnih vježbanja, svatko mora plivati barem pola sata dnevno. Košenje - Podjednako dobra vježba za razvijanje le�nih i trbušnih miši�a, kao i za o�uvanje gipkosti kralješnice. Pokreti u lijevu i desnu stranu povoljno djeluju na živce koji se granaju od ki�menog stupa. Vršimo pokrete košenja u lijevu i desnu stranu, a potom, sagnuvši se, „sje�emo srpom" kratku travu sporim pokretima. Završetak vježbe: stresanje miši�a i disanje. Penjanje uz uže - Vrlo važna vježba za izgra�ivanje tijela koja se može vježbati na više na�ina. Svrha joj je podražavanje prirodnih pokreta pri penjanju na drvo, uz lijane itd. Vrlo je jednostavna. Ako vježbamo u prirodi, uhvatit �emo se za neku jaku granu, dok �e u našoj sobi dobar biti i okvir vrata. Ponajprije nekoliko sekundi nepomi�no visimo, te postepeno pove�avamo ovo vrijeme za nekoliko sekundi. Zatim, nakon što se odmorimo za trenutak, ponovno se uhvatimo za granu ili okvir vrata, te polako izdižemo do brade onoliko puta koliko možemo. Hodanje �etveronoške - Civilizirani, odrasli ljudi ovu vježbu mogu smatrati nedostojnom, ali je ona ipak vrlo korisna. Hodanje �etveronoške samo pet minuta ima podjednako blagotvorno djelovanje na krvotok, mozak i endokrine žlijezde kao i asane u obrnutom položaju. U hodanju �etveronoške ne smijemo hodati na koljenima, ve� na ispruženim nogama i rukama, tako da nam glava visi. Fiziološko

60

djelovanje ovakvog stava razmotreno je još u ranijim poglavljima. Jednu do dvije minute hodamo �etveronoške sa što kru�im i što ispravljenijim nogama i rukama; zatim, mnogo sporije, ali sa nešto savijenim udovima, te kona�no završavamo s puzanjem na laktovima. To je tzv. „indijansko puzanje". Ako se izvodi nekoliko minuta, jedna je od najboljih vježbi za razvijanje mišica. Izvla�enje vode iz bunara (SI. 72) - U raskora�nom stavu, pred zrcalom, lako pognuti prema naprijed, izvodimo pokrete izvla�enja na užetu teškog vjedra punog vode iz bunara. S jednom rukom povijenom u laktu, a drugom ispruženom, poseg-nemo nadolje i uhvatimo zamišljeno uže, te ga potom povu�emo nagore tako da, dok nam je lijeva ruka savijena i šakom dodiruje same grudi, desnom rukom posežemo gotovo do poda kako bismo uhvatili naredni dio užeta. Zatim vu�emo uže desnom rukom, dok lijevom posežemo nadolje. Stresanjem miši�a i s nekoliko dubokih udaha završavamo vježbu. Potezanje užeta (SI. 73) - U raskora�nom stavu ispred zrcala ispružimo desnu ruku, uhvatimo zamišljeno uže, te ga vu�emo svom snagom dok tijelo zaokre�emo u desnu stranu. Zatim lijevom rukom vu�emo u lijevu stranu. Ovi naizmjeni�ni pokreti jedna su od najboljih vježbi za miši�e le�a. Niti ovdje, me�utim, ne smijemo smetnuti s uma da je najvažnije što sporije vršiti pojedine pokrete kako bismo mogli sviješ�u upravljati svakom fazom vježbe. Naši pokreti moraju biti posve skladni. Penjanje uz uže - Ova je vježba ista kao i prethodna samo što naše zamišljeno uže visi okomito. Vršimo, dakle, pokrete povla�enja užeta nadolje kako bismo se uz njega popeli. Rvanje (SI. 74) - Ispred zrcala rvemo se sa zamišljenim protivnikom. U ovoj vježbi naši spori pokreti djeluju iznimno lijepo. S vremena na vrijeme, izme�u raznih zahvata, izvodimo Kumbhaku u kojoj dah nikada ne valja zadržavati duže od 7 sekundi. Pokreti za nogomet, klizanje na ledu, tenis, skijanje i bacanje kugle tako�er se mogu vježbati tempom usporenog filma. Zašto je potrebno zrcalo u kojem se može vidjeti cijela naša figura u ovim vježbama sporih pokreta? To je ustvari olakšica za Europljane koji vježbaju kod ku�e. Indijski vogini omogu�uju svojim u�enicima da ove vježbe „Dhandal i Bhaski" uvijek izvode to�no po pravilima zajedno sa svojim guruom (u�iteljem). S istom visokokvalitetnom psihi�kom koncentracijom promatraju izvanrednu igru miši�a svoga u�itelja koji posjeduje besprijekorno razvijenu muskulaturu. Zna�i, vježbaju prema uzoru. U podsvijesti im se urezuje slika jednog savršenog tijela, koje je pred njima i koje je upravo putem ovakvih vježbi dostiglu sadašnju savršenost. Ovaj visoki stupanj asocijacije i koncentracije prane može se posti�i ako imamo zaista lijepo razvijenog u�itelja. Budu�i se na Zapadu to ne može uvijek posti�i, zrcalo se nudi kao odli�na zamjena. Ovdje moramo sami sebi lijepo razvijene oblike upe�atljivo zamišljati, bez uzora i primjera. Stoga može biti korisno da naše zrcalo okružimo s nekoliko slika lijepo razvijenih atletskih tijela. Ako ne možemo nabaviti veliko zrcalo, problem možemo riješiti pomo�u svjetiljke pred koju �emo stati i na zidu promatrati svoju sjenku. Nastojimo stvarati samo lijepe slike od naših raznih pokreta tijekom vježbanja! Važno je samoga sebe promatrati, bilo u odrazu zrcala, bilo u obrisu sijenke. Ako se dosad nismo bavili nijednim športom, naše je tijelo, naša muskulatura, nalik nekoj sirovoj masi, otprilike kao neisklesanom bloku pred kiparem. Da li je netko ikada vidio kipara da zatvorenih o�iju stvara svoje djelo i da svoj rad kontrolira i divi mu se tek kada je posvema gotov? Podjednako tako kao što kipar stalno, tijekom rada promatra postepeni razvoj svoga djela, te se tome raduje i iz toga stvara uvjerenje, podsticaj, pa i oduševljenje, s velikom pažnjom prate�i oživljavanje mrtvog materijala, i mi se moramo diviti igri svojih miši�a, skladnim pokretima svoga tijela i brzom razvijanju naše muskulature, sve dok se iz bezobli�nog „sirovog materijala" ne stvori živa statua atletskih miši�a. Ovaj jedinstveni sustav drevnih vježbi, koji objedinjuje uvjerenje, snagu volje i mašte sa tjelesnim vježbama, zaslužuje ozbiljnu pažnju i detaljno istraživanje športskih u�itelja. 16. NIŠTA BEZ SVIJESTI Iako sam u ovoj knjizi iznio samo indijska pravila koja se odnose na �ovjekovu tjelesnu kulturu - prikaz filozofije tjelesne yoge iznio sam u knjizi ,,Yoga u dva svijeta" - Hatha yoga je ipak potpuno prožeta osnovnim elementima duhovne yoge. Stoga bih i o tome morao re�i nekoliko rije�i. Prije no što bih barem okvirno izložio osnovne postavke više indijske filozofije, neka mi bude dozvoljeno da još jednom naglasim iznimno djelovanje koje tjelesne vježbe - vršene uz puno sudjelovanje svijesti - mogu imati utjecaj na muskulaturu tijela. Misli, koje su oblik o�itovanja svijesti, svemo�ne su i našu sudbinu oblikuju u naprednom ili nazadnom pravcu. U poglavlju o me�usobnom djelovanju psihe i tijela, mogli smo vidjeti da se pomo�u dobrih i pozitivnih misli može privu�i dobro, dok nas negativne, loše misli i zla osje�anja guraju u zlo, bijedu i bolest. Snaga misli upravlja našim životom, odnosima s drugim ljudima, poslovima i navikama. Snaga koncentrirane misli, me�utim - ako je umijemo usredsrediti i na sugestivan na�in o�itovati - toliko je mo�na da posredstvom nje upu�eni može lako ovladati voljom drugih ljudi. Yogin ne teži ovome cilju, ve� jedino želi spoznati svoju istinsku suštinu. U vezi s time na ovom bismo mjestu željeli spomenuti izniman nau�ni pokus kojeg je izveo istaknuti profesor na ameri�kom sveu�ilištu Yale, VV.G.Anderson u vezi s mjerenjem snage misli i uma. Jednog je studenta postavio na vrlo osjetljivu vagu tako da se težište njegova tijela nalazilo to�no iznad središta same vage. Potom je profesor studentu zadao matemati�ke zadatke, te je studentu krv po�ela

61

ja�e strujati prema mozgu, što je pokazala i vaga naginjanjem u pravcu glave, uslijed promjene ravnoteže. Što su matemati�ki zadaci bili teži, odnosno, što je student morao dublje zamisliti se, to je i otklon vage bio ve�i. U nastavku eksperimenta profesor je zamolio studenta da se intenzivno koncentrira na tjelesne vježbe, te da zamišlja, na primjer, kako izvodi 10-20 dubokih �u�njeva i da mu miši�i stopala intenzivno rade. Nakon nekoliko minuta vaga se pomaknula u pravcu nogu, što je bio zapanjuju�i dokaz da je sama snaga svijesti dovoljna da izazove skretanje krvotoka prema nogama, i to samo posredstvom zamišljenih, dakle, u mislima izvedenih pokreta. Ovaj pokus izveo je profesor Anderson sa još nekoliko svojih slušatelja i pritom dobio sli�ne zadivljuju�e rezultate. Kako bi još detaljnije ispitao zadivljuju�e djelovanje svijesti na tijelo i miši�e, profesor je mjerio snagu desne ruke jedanaestorici svojih mladih studenata. Iznosila je u prosjeku 60 kg, dok je prosje�na snaga lijeve ruke iznosila 50 kg. Zatim je svojih jedanaest studenata podvrgao posebnom i vrlo brižljivo pripremljenom treningu ali samo jedne, desne ruke. Nakon toga izvršena su to�na mjerenja koja su otkrila iznena�uju�u �injenicu da, dok se snaga desne ruke pove�ala za 3 kg, snaga vu�enja i potiska neuvježba-vane ruke pove�ana je za cijelih 3,5 kg u istom vremenu! Ovaj je pokus pružio dokaz da je mozak, koji je upravljao vježbama što su izvo�ene sa zanimanjem, slao krv ne samo u miši�e koji su vježbani, ve� je ja�ao i razvijao i neaktivnu lijevu ruku. Profesor Anderson konstruirao je i posebnu klupu u obliku klackalice koja je bila u potpunoj ravnoteži kada bi na nju legao. Ako bi stao zamišljati da pleše ili da izvodi ameri�ki narodni ples jig, nakon nekoliko bi se sekundi dio klupe pod njegovim nogama po�eo spuštati. Njema�ki atlet osamdesetih godina prošlog stolje�a, Eugen Sandovv svojevremo je izjavio kako tjelesne vježbe izvo�enjem bez koncentracije misli i zanimanja, dakle, samo mehani�ki, vrlo malo mogu doprinijeti razvijanju miši�a. On i profesor Anderson bili su prvi koji su nešto na�uli o iznimnom djelovanju jednog indijskog sustava vježbanja pred zrcalom; nažalost, o njemu su mislili samo u vezi sa svojim vježbama, te je tako ovo znanje ubrzo palo u zaborav. Cjelokupni sustav Hatha yoge zasniva se na vra�anju prirodnom na�inu života, intuiciji koja �ovjeka vodi njegovoj suštini. Zasniva se na povratku plodovima uma i tako postaje jedan od najdragocjenijih zaloga novog svijeta u nastajanju i naraštaja koje �e živjeti sretnim i prirodnim životom. Kada posve utihne zveket oružja rodit �e se novi, slobodniji svijet, te se približava vrijeme kada �e �ovjek izlije�iti svoje rane i po�eti razvijati na novi, zdraviji i svjesniji na�in. Neka tri najve�a dara Hatha yoge: ZDRAVLJE, SNAGA I MLADOST, pripadnu tom novom naraštaju! 17. KORISNI SAVJETI ZA U�ENIKE YOGE Ustajte i odlazite na spavanje uvijek u isto vrijeme. Odlazite na spavanje najkasnije do 10 sati jer kozmi�ki položaj Zemlje do pono�i živ�anom sustavu omogu�uje najpovoljnije zra�enje za njegov oporavak. Naka Vaša prva pomisao nakon bu�enja bude - ZDRAVLJE! Misaono se udubite u suštinu zdravlja i snage tijela i duha. Ako je mogu�e, okupajte se svakoga dana i oslobodite svoju kožu ne�isto�e i opasnih otrova. Neka Vaša psihi�ka i tjelesna atmosfera uvijek bude �ista. Što je mogu�e �eš�e oslobodite noge iz neprovjetrenog zatvora obu�e, te hodajte bosonogi šumom, livadom, obalom rijeke ili mora jer kroz tabane upijate zra�enja Zemlje koja osnažuju i osvježavaju Vaš organizam na izniman na�in. Stanovnici se gradova zato tako lako umaraju što ih obu�a, beton i asfalt razdvajaju od ovoga zdravog izvora energije. Na selu ljudi mogu pješ�ati više kilometara bez umora; štoviše, �esto skidaju obu�u, te je nose preba�enu preko ramena! Prije spavanja vježbajte prste na nogama, pokre�ite ih pojedina�no kako bi se vitalizirali i postali svjesni. Vježbajte da njima možete uzimati gran�ice i kamen�i�e. Svakoga dana nekoliko minuta provedite posve bez odje�e. Ovakvo Vam je zra�no kupanje nužno jer je dodir sa zrakom onemogu�en tijekom cijeloga dana, dok teška odje�a spre�ava disanje kože. Ako sa zra�nim kupanjem zapo�nete ljeti, telga svakodnevno vježbate, ubrzo �ete steci iznimnu otpornost. Ujutro i nave�er izvedite vježbe o�iju kako nikada ne bi ste ovisili o nao�alama. Pazite da Vam nosnice uvijek budu �iste jer su one ulazna vrata prane. Ujutro vršite ispiranje nosa ušmrkavanjem mlake, blago zasoljene vode iz dlana. Ako ste prehla�eni ili imate upalu nosa, ispiranje vršite tri puta dnevno. U posudu ulijte toliko toplu vodu koliko normalno možete izdržati, te u njoj otopite �ajnu žli�icu sode bikarbone, uronite klice i tu otopinu polako uvla�ite u nos sve dok ne dospije u usnu šupljinu. Zatim je izdahnite i izvedite Sarvangasanu. Tako �ete se osloboditi i najupornije prehlade. Prije i poslije svakog objeda valja isprati usta. Redovno perite zube. Odsijecite gran�icu hrasta, bora (jele, smreke itd) ili eukaliptusa jer tanin osvježava i ja�a Vaše desni, te spre�ava stvaranje zubnog kamenca, a time i kvarenje desni (recesija), ove tako �este bolesti na Zapadu. Izme�u dla�ica �etkice za zube bujaju milijuni mikroba. Tanin u hrastovoj gran�ici djeluje kao odli�no dezin-fekcijsko sredstvo. Upotreba je gran�ice vrlo jednostavna: uzmite jednu gran�icu oko pola centimetra u presjeku, te grickajte kraj sve dok se vlakna ne rascvjetaju u obliku male �etkice. Zatim o�istite zube ovom �etkicom iznutra i izvana u okomitom pravcu kako bi se o�istili i zubi i prostori izme�u njih. Krunice zuba ve� su se o�istile grickanjem gran�ice. - Posebno pazite da ne nadražite ili oštetite desni,

62

štoviše, gran�icu grickajte sve dok ne postane potpuno i fino mekana. Svježa je gran�ica savitljiva, puna soka i nije toliko �vrsta da bi nam ozlijedila desni. Na taj na�in zube �istite svakog drugog dana. U ostale dane uzmite malo vlažne soli na kažiprst i, kada se rastopi, prstom istrljajte zube i desni, što �e pove�ati cirkulaciju krvi, oja�ati desni i korjenove zubi. Zubi �e Vam biti snježno bijeli, a dah svjež. Hranu valja dobro žvakati. Dobro žvakanje nije važno samo za probavu jer ono osigurava i obilan priljev krvi u zubne korjenove. Jelovnik se mora sastojati od što više sirove hrane. Ako ste jeli mnogo mesa, ne vršite naglu promjenu bez prijelaznog perioda jer biste mogli naškoditi organizmu. Prijelaz valja izvršiti postepeno. Upotreba mesa do izvjesne manje granice opravdana je u hladnim predjelima, te ne predstavlja nikakvu prepreku za yogu. Prije svega umjerenost! Meso stvara isuviše mnogo otpadnih tvari i otrova, te teško optere�uje probavne organe. Vo�e, povr�e, koštunjasti plodovi, žitarice, med, mlije�ni proizvodi moraju biti vaša glavna hrana. Pazite da svakodnevno imate urednu stolicu. Ako Vam je rad crijeva nepravilan, potrebno je vježbati odgovaraju�e asane: Uddijana-Bandha, Pas�imotana, Yoga-Mudra, Nauli itd. Naviknite crijeva na redovne pokrete pražnjenja u odgovaraju�e vrijeme ujutro ili poslije nekog obroka. Ako želite posti�i ozbiljne rezultate u Hatha yogi, morate izbjegavati duhan, alkoholna pi�a i loše navike na druge opasne poroke jer svi oni umrtvljuju živ�ane centre koje yoga upravo nastoji probuditi. Nikada nemojte dozvoliti da vam zavist, mržnja, oholost, požuda, ljubomora ili neki drugi niski nagon obuzme duh. Takva osje�anja stvaraju opasna strujanja u �ovjeku, truju mu duh i tijelo, a posljedica svega toga je bolest. Disciplinirajte svoje raspoloženje, sa�uvajte svoju duhovnu vedrinu i ne dozvolite vanjskim okolnostima da na Vas utje�u! Budite uvijek svjesni �injenice da ste na nebu svojeg duha Vi jedino sunce! Govorite samo onda kada imate što za re�i. Nepotrebnim govorenjem rasipaju se ogromne koli�ine pozitivne energije. Izbjegavajte pogrešno mišljenje, govorenje i djelovanje. Vrlo je korisno po jedan dan svakog mjeseca, ponajbolje u vrijeme mladog ili punog mjeseca, provesti u potpunom postu i šutnji, tzv. Maunam. Brana, koju na taj na�in zatvarate, omogu�uje Vam skupljanje ogromnih koli�ina energije, kao i pove�anje zdravlja i snage volje. Yogu vježbajte uvijek u posebnoj prostoriji, ako je to mogu�e, u kojoj je svjež i �isti zrak. Nemojte vježbati yogu u prostoriji ispunjenoj duhanskim dimom i isparenjima alkohola u kojoj su donedavno vodeni svakakvi razgovori! - Kada u svoju prostoriju u�ete zbog vježbanja, za sobom ostavite, zajedno s odje�om, sve svoje nevolje, strahove, zlovolju i brige. Tada �e Vaš dom zra�iti vedrinom i uzvišenom �isto�om. Yogu vježbajte na �istom sagu ili prostirci, okrenuti licem prema istoku. Vježbe zapo�nite odstranjenjem svakog osje�aja straha, u budu�nost gledajte s punim povjerenjem, te zapo�nite s'dubokim disanjem uvjereni u ljekovitu snagu predstoje�ih vježbi. Neka vam se duh ispuni mirom, radoš�u, strpljenjem i odlu�noš�u! Neka Vam pred o�ima neprestance lebdi mentalno oslobo�enje. Nepokolebljivo težite njegovom ostvarenju. Nau�ite nekoliko re�enica napamet iz u�enja velikih u�itelja svijeta. Ako osjetite da Vas pritiš�e potištenost, odagnajte je svjetloš�u misli koja struji iz u�enja velikih u�itelja: „Izbjegavaj dvije stvari, o putni�e: beskorisne želje i pretjerano obuzdavanje tijela." Buddha „Kratkotrajno je zadovoljstvo, nalik blijesku munje; zašto, dakle, slijedim samo put zadovoljstva?" Buddha „�ovjeku valja vid okrenuti spram sebe sama kako bi mogao krenuti naj�udesnijim putem otkri�a svijeta." Brunton „Snaga jednom narodu mora do�i posredstvom odgoja." Vivekananda „Ako �ovjek sebi predo�i stvarnost, iz te �e predodžbe stvarnost i nastati." E.H. „Ako je tvar mo�na, misao je svemo�na." Vivekananda „Spas svijeta leži u kulturnom �ovje�anstvu." Pestalozzi „Beskrajna je budu�nost pred tobom, te uvijek moraš imati na umu kako svaka tvoja rije�, misao ili djelo ima svoj vlastiti utjecaj na tebe samoga, te kako su loše misli i djela spremne da te zasko�e

63

poput tigrova, tako postoji i ohrabruju�a nada da su dobre misli i djela spremni uvijek pratiti te i neprestance braniti neizmjernom snagom." „Velika misao-vodilja glasi:"Pomo�, a ne napad", „Prilagodba, a ne razaranje", „Sklad i mir, a ne razdor". „U snazi pojedinca leži snaga cijelog naroda." „Snage su uma nalik zracima svjetlosti koja se rasipa; kada se usredoto�e, prosvjetljuju. To je naš jedini na�in spoznaje." „Svatko može ukazati na zlo, ali je prijatelj �ovje�anstva samo onaj tko pronalazi izlaz iz teško�e." „�ovjek nikada ne napreduje od zablude k istini, ve� od istine k istini, od manje istine k ve�oj istini." „Zlo je željezni lanac, dobro je zlatni lanac; i jedno je i drugo lanac. Budi slobodan i jednom zauvijek znaj da za tebe ne postoji nikakav lanac. Uzmi zlatni lanac kako bi se oslobodio željeznog lanca, a potom odbaci od sebe oba lanca!" „Sto su okolnosti u ve�oj mjeri protiv vas, to se više o�ituje vaša unutrašnja snaga." „Istina je neizmjerno teža od neistine, a tako je i s dobrotom. Ako ih posjedujete, prokr�it �ete sebi put svojom vlastitom težinom." „Kako je ste�eno sve znanje na svijetu, ako ne usredoto�enoš�u umnih snaga? Život nam je spreman otkriti svoje tajne samo ako pokucamo ili pružimo odgovaraju�i podsticaj. Snaga i jakost podsticaja dolazi putem koncentracije. Nema granica snazi ljudskoga uma. Što je usredoto�eniji, to više snage djeluje na jednoj odre�enoj to�ci; u tome je tajna." „Savršenstvo ne treba postizavati - ono je ve� u nama. Sre�u i zadovoljstvo ne treba stjecati - mi ih ve� posjedujemo, oduvijek su bili naši. Ako misliš da si sputan, sputan �eš i ostati. Ako smiješ re�i da si slobodan, slobodan si istoga trenutka." 18. PLAN PRAKTI�NIH VJEŽBI Svrha je Hatha yoge da nam tijelo u�ini svjesnim, da ga prožme našim bi�em! Ali to nije sve. Krajnji je cilj da budemo svjesni i u svome umu ili psihi. Vježbanje asana, zajedno s pranajamom, tijelo u potpunosti dovodi pod našu kontrolu; podjednako tako, istovremeno valja voditi ra�una o discipliniranju vlastitog uma. �ovjek svoj um mora držati pod stalnom kontrolom, te svojim mislima ne dozvoliti da besciljno lutaju; štoviše, mora nastojati živjeti u stalnom miru i uravnoteženosti. Ako nama zavladaju nekontrolirane misli, ne stojimo više na �vrstom tlu, te se bespomo�no prepuštamo svakoj nevolji. Tajna sre�e ovisi o tome u kojem stupnju vladamo svojim umom i tijelom. Vježbe Hatha yoge podu�avaju nas potpunom ovladavanju tijelom i snagama koje u njemu djeluju. Kod vježbi koje sadrži ovaj plan uo�avamo kako, nakon devete vježbe u svakom tjednu, uvijek dolazi Savasana. Ona služi discipliniranju naših misli. U budnom stanju sjedište je svijesti mozak. Moramo je, me�utim, prisiliti da se na nekoliko minuta povu�e i isprazni nam organ mišljenja. Naš se misaoni centar odmara samo tijekom sna, kada se priroda brine da se ovaj najvažniji izvor energije oslobodi svojih svakodnevnih optere�enja. Sjedimo u Pamdasani, isklju�imo sve misli, usredoto�imo se na srce i disanje reguliramo sve dok ne postane sasvim lagano i ravnomjerno. Ki�meni stup držimo ravno, te doživljavamo savršeni mir. Pažnju usredoto�ujemo na srce, te se po�injemo osje�ati kao da ulazimo u srce. Ostavivši svaki nemir pred ulazom, zra�imo savršenim mirom i spokojnoš�u...Pazi da nas ne uznemiri nijedna druga misao. Ovu vježbu valja svakodnevno vježbati 5 do 10 minuta! Vježba je posebno potrebna i korisna za ljude na Zapadu koji žive isuviše aktivnim na�inom života. �uvaju�i spokojnost u srcu, legnemo na leda i vježbe završimo uvijek Savasanom. Tko vježba Hatha yogu neka se usmjerava prema cilju kojeg želi posti�i. Zaposlenima u uredima, koji su isuviše angažirani, te yogu vježbaju zbog o�uvanja zdravlja, preporu�uje se da rade vježbe, navedene u „Planu prakti�nih vježbi" predve�er, prije ve�ere, ali nikada s punim želucem. Tko može više vremena posvetiti razvoju svoga tijela i samosvijesti, mora vježbati vježbe sporih pokreta, a nave�er vježbe yoge ili, obrnuto, ujutro vježbe yoge, a nave�er vježbe sporih pokreta. Tko se još intenzivnije želi baviti yogom, najbolje �e postupiti ako potraži odgovaraju�eg upu�enog u�itelja, te pod njegovom kontrolom i nadalje prakticira yogu. 1. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanie u Padmasani ili Sidhasani 7x 2. Kumbhaka 10-12sec. zadržavanje daha 2x 3. Udždžaji ,,S-s-s..." 3x 4. Vakrasana, I. na�in 2x 5. Yoga-Mudra 3x 6. Matsjasana* " 2x 7. Bhudžangasana ' 3x 8. Viparita-Karani 3 x 9. Meditacija 5' 10. Savasana 5'

64

2. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Kapalabhati i 3 x 3. Sukh Purvak 3 x 4. Vakrasana, II. na�in 3 x 5. Pas�imotana 3 x 6. Supta-Vadžrasana 3 x 7. Trikonasana 3 x 8. Sarvangasana 3 x 9. Meditacija 5' 10. Savasana 5' 3. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Pro�iš�avaju�e disanje 3 x 3. Disanje za ja�anje živaca 3 x 4. Vakrasana, II. na�in 2 x 5. Uddijana-Bandha u stoje�em stavu 3 x 6. Padahastasana 3 x 7. Ardha-Salabhasana 2 x 8. Halasana 2 x 9. Meditacija 5' 10. Savasana 5' 4. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. „Ha" disanje u stoje�em stavu 2 x 3. „Ha" disanje u leže�em položaju 3 x 4. Ardha-Matsjendrasana, I faza 3 x 5. Ardha-Bhudžangasana, I faza 3 x 6. Yoga-Mudra 3 x 7. Trikonasana 3 x 8. Viparita-Karani 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 5. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Pranajama br.l 3 x 3. Pranajama br.2 3 x 4. Ardha-Matsjendrasana, II faza 2 x 5. Pas�imotana 3 x 6. Bhudžangasana 3 x 7. Uddijana-Bandha u stoje�em stavu 3 x 8. Sarvangasana -0° 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 6. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u leže�em položaju 7 x 2. Pranajama br.3 2 x 3. Pranajama br.4 2 x 4. Vakrasana, II. na�in 3 x 5. Yoga-Mudra 3 x 6. Majurasana 2 x 7. Dhanurasana 2 x 8. Halasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 7. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Pranajama br.5 3 x 3. Pranajama br.6 3 x

65

4. Ardha-Matsjendrasana, I faza 3 x 5. Matsjasana 3 x 6. Majurasana 3 x 7. Uddijana-Bandha u sjede�em stavu 3 x 8. Viparita-Karani 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 8. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Pranajama br.7 3 x 3. Disanje za ja�anje živaca 2 x 4. Uddijana-Bandha u stoje�em stavu 3 x 5. Nauli ili Trikonasana 3 x 6. Salabhasana 2 x 7. Siršasana 3 x 8. Viparita-Karani 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 9. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Kapalabhati 3 x 3. Kumbhaka 10-20sec. zadržavanje daha 2 x 4. Sarvangasana 3 x 5. Yoga-Mudra 2 x 6. Bhudžangasana 2 x 7. Majurasana 3 x 8. Siršasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 10. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Sukh Purvak 3 x 3. „Ha" disanje u stoje�em stavu 3 x 4. Simhasana u sjede�em stavu 3 x 5. Pas�imotana 3 x 6. Ardha-Bhudžangasana . 2 x 7. Ardha-Matsjendrasana, II faza 2 x 8. Sarvangasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 11. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Udždžaji 3 x 3. „Ha" disanje u leže�em položaju 3 x 4. Simhasana 3 x 5. Ardha-Salabhasana 3 x 6. Uddijana ili Nauli u stoje�em stavu 3 x 7. Dhanurasana 2 x 8. Halasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 12. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Pranajama br.2 3 x 3. Pranajama br.7 • 3 x 4. Vakrasana, II. na�in 3 x 5. Supta-Vadžrasana 3 x 6. Salabhasana 3 x 7. Nauli ili Uddijana 3 x 8. Siršasana 3 x

66

9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 13. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Kumbhaka 10-20sec. zadržavanje daha 3 x 3. Kapalabhati , 3 x 4. Pranajama br.6 3 x 5. Yoga-Mudra 3 x 6. Ardha-Bhudžangasana, II faza 3 x 7. Matsjasana 3 x 8. Viparita-Karani 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 14. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Sukh Purvak 3 x 3. Pranajama br.4 2 x 4. Ardha-Matsjendrasana . 2 x 5. Trikonasana / 3 x 6. Padahastasana 3 x 7. Majurasana 3 x 8. Halasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 15. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. „Ha" disanje u leže�em položaju 3 x 3. Pranajama br.l 3 x 4. Yoga-Mudra, varijanta 3 x 5. Vakrasana, II. na�in 3 x 6. Ardha-Salabhasana 3 x 7. Bhudžangasana 4 x 8. Siršasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 16. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Disanje za ja�anje živaca 3 x 3. Pranajama br.3 2 x 4. Simhasana 3 x 5. Siršasana 3 x 6. Uddijana-Bandha u sjede�em stavu 3 x 7. Dhanurasana 2 x 8. Sarvangasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 17. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Kapalabhati 3 x 3. Pranajama br.7 3 x 4. Salabhasana 2 x 5. Majurasana 2 x 6. Dhanurasana 2 x 7. Uddijana-Bandha u stoje�em stavu 3 x 8. Viparita-Karani 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 18. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x

67

2. Kumbhaka 20-30sec. zadržavanje daha 2 x 3. Sukh Purvak 3 x 4. Vakrasana, I na�in 2 x 5. Ardha-Matsjendrasana, I faza 2 x 6. Trikonasana 3 x 7. Pas�imotana 3 x 8. Halasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 19. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjede�em stavu 7 x 2. Udždžaji 5 x 3. Pranajama br.5 3 x 4. Matsjasana 3 x 5. Padahastasana 3 x 6. Ardha-Matsjendrasana, II faza 3 x 7. Uddijana-Bandha u stoje�em stavu 3 x 8. Sarvangasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 20. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjedec'em stavu 7 x 2. „Ha" disanje u leže�em položaju 3 x 3. Pranajama br.4 3 x 4. Siršasana 3 x 5. Supta-Vadžrasana 2 x 6. Uddijana-Bandha u sjedec'em stavu 3 x 7. Dhanurasana 2 x 8. Viparita-Karani 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' 21. Tjedan 1. Potpuno yoga-disanje u sjedec'em stavu 7 x 2. Sukh Purvak 3 x 3. Kumbhaka 20-30 sec. zadržavanje daha 3 x 4. Pranajama br.4 2 x 5. Yoga-Mudra 3 x 6. Majurasana 3 x 7. Ardha-Matsjendrasana, II faza 2 x 8. Siršasana 3 x 9. Meditacija 10' 10. Savasana 10' Kako je vidljivo iz ovoga plana, svaka serija vježbi traje ukupno oko 25 do 40 minuta. Nakon završene serije svatko može vježbati odgovaraju�e vježbe pranajame i asane koje mu najviše odgovaraju i koriste. Nije preporu�ljivo, me�utim, vježbati odjednom više od jednog sata. Kako pranajamu i asane, tako i drevni sustav koji sa tjelesnim vježbama spaja uvjerenost, snagu volje i snagu mašte, toplo preporu�ujem športskim u�iteljima na Zapadu. Doista je vrijedno posvetiti svu dužnu pozornost ovoj štovanja dostojnoj prirodnoj nauci, a i mladeži bi bilo vrlo korisno, još od najranijeg djetinjstva, pružuiti sve blagodati Hatha yoge. Na taj bi na�in rastao novi naraštaj obdaren novim snagama, samodiciplinom i velikom snagom volje jer: tijelo je prikladni i poslušni instrument o�itovanja naše psihe samo onda kada je zdravo! Objašnjenje sanskrtskih rije�i i izraza Ardha - pola, polu Ardha-Bhudžangasana - polustav kobre Ardha-Matsjendrasana - Nazvana po voginu Matsvendri. Budu�i da je originalna vježba vrlo teška, u Hatha yogu je preuzeta pod imenom „Ardha" (polu) - Matsjendrasana. Ardha-Salabhasana - Salabha na sanskrtu zna�i „skakavac". Ardha-Salabhasana - polustav skakavca, tj. obje noge ne podižemo odjednom, ve� naizmjence naprije jednu, a zatim drugu.

68

Bhastrika - mijeh. Vrsta vježbe disanja kod koje zrak jako udahnemo i odmah snažno izdahnemo. Ubrzano potpuno voga-disanje. Bhudžangasana - Bhudžanga zna�i „zmija, kobra", tj. stav kobre. Bru-Madya-Drišti - Fiksiranje pogledom korijena nosa. Dhanurasana - Dhanu: „luk". Stav luka. Halasana - Ovaj se stav tijela naziva „stav pluga" jer nalikuje indijskom plugu. „Hala" na sanskrtu zna�i: „plug". Yoga-Mudra - Stav pe�ata. Zatvoreni stav. Kapalabhati - Kapala, „lubanja", Bhati, „svjetlost". Rije� je o pro�iš�avaju�oj vježbi disanja za glavu; podsti�e jasno mišljenje i sposobnost koncentracije. Kumbhaka - Pauza, zadržavanje daha nakon udaha ili izdaha. Matsjasana - Stav ribe. Matsja - riba. Majurasana - Stav pauna. Majura - paun. Mudra - Pe�at. Stav pe�ata, zatvoreni stav. Stav brave. Nauli - Izdvajanje srednjih trbušnih miši�a. Dakšina i Vaman Nauli - izdvajanje desnog i lijevog trbušnog miši�a. Padahastasana - Stav rode. Padmasana - Stav lotosa. Padma=lotos (lotosov cvijet) Pas�imotanasana - Istezanje kralješnice (savijanjem prema naprijed) Salabhasana - Salabha zna�i „skakavac". Stav skakavca. Sarvangasana - Stav svije�e. Savasana - Stav potpunog mira. Sava = „uspokojeni". - Sidhasana - Stav duhovnog poniranja, udubljivanja u samoga sebe. Simhasana - Stav lava. Simha = lav. Siršasana - Sirša = glava. Stoj na glavi. Supta-Vadžrasana - Stav dijamanta za samosavladavanje i razvijanje snage volje. Trikonasana - Stav trokuta Uddijana-Bandha - Vezati, podi�i, pretvarati. Ovom se vježbom energija prane usmjerava u sredinu ki�menog stupa. Vakrasana - Stav savijanja. LITERATURA 1. Yesudian S., Haich E.: Yoga and Health, G.Allen & Unwin, Ltd., London 1959. 2. Ivengar.B.K.: Light on Yoga - Yoga Dipika, G.Allen & Unwin Ltd., London 1965. 3. Ramacharaka Y.: Hatha yoga or the Yogi Philosophy of Physical Well-Being, Taraporevala, Bombay 1966. 4. Ramacharaka Y.: The Hindu Yogi Science of Breath, L.N.Fowler & Co., Ltd. London 1960. 5. Rele V.G.: Yogic Asanas for Health and Vigour, Taraporevala, Bombay 1956. 6. Ramacharaka Y.: The Philosophies and Religions of India, L.N.Fowler & Co., Ltd, London 1936. Bilješke 1 �ovje�e, ti si jedina svoja tajna! Tko može otvoriti tvoja vrata izuzev tebe samoga? I nitko kroz njih ne može pro�i osim tebe! 2 Otvori o�i kako bi vidio i zagledaj se ispod koprene sljepila kako ovo trošno tijelo pokriva... VELI�ANSTVENOG �OVJEKA ! 3 Latinska sentenca: „Lije�nik lije�i, ali priroda izlije�i." Popis ilustracija SI. br. I, 2, 3, 4. Selvarajan Yesudian u 16. godini nakon jednogodišnjeg vježbanja pranajame i asana 5. Kundalini i sedam �akri 6, 7, 8. Potpuno yoga-disanje: 6. Trbušno disanje (prva faza); 7. Srednje disanje (druga faza) 8. Gornje disanje (tre�a faza) 9. Padmasana 10. Padmasana, varijanta I1. Yoga-Mudra 12. Yoga-Mudra, nastavak 13. Yoga-Mudra, varijanta 14. Supta-Vadžrasana 15. Supta-Vadžrasana, varijanta 16. Ardha-Matsjendrasana 17. Ardha-Matsjendrasana, druga faza 18. Vakrasana, naredna varijanta 19. Vakrasana, I. Na�in

69

20. Matsjasana 21. Pas�imotana 22. Padahastasana 24. Uddijana-Bandha 25. Uddijana-Bandha u sjede�em stavu 26. Uddijana-Bandha u sjede�em stavu 27. Nauli 28. Nauli 29. Dakšina-Nauli 30. Vaman-Nauli 31. Trikonasana 32. Bhudžangasana 33. Ardha-Bhudžangasana 34. Ardha-Bhudžangasana, varijanta 35. Salabhasana 36. Ardha-Salabhasana 37. Dhanurasana 38. Majurasana, po�etni stav 39. Majurasana, kona�ni stav 40a. 40 b. Sarvangasana 41. Viparita-Karani 42. Siršasana 43. Siršasana, nastavak 44. Siršasana, nastavak 45. Siršasana, završetak 46. Siršasana, završetak 47. Siršasana, varijanta I 48. Siršasana, varijanta II 49. Halasana, prva faza 50. Halasana, druga faza 51. Halasana, tre�a faza (kona�ni stav) 52. Pravilno i nepravilno držanje tijela 53. a) 54. b) Nastavak slike 53 55. - 65. Vježbe za naprednije u�enike 66. Sawasana 67. Bacanje koplja 68. Ga�anje lukom i strijelom 69. Bacanje kugle 70. Tr�anje 71. Penjanje uz uže 72. Izvla�enje vode iz bunara 73. Potezanje užeta 74. Rvanje - Kraj -