yachts croatia no. 24

JedrenjeJedrenje

C R O A T I A

50 K

N13

KM

750

DIN

6,5

EUR

01112

STUD

ENI /

PROS

INAC

2012

Br

oj 24

• G

odina

4

TopTop 100100MEGAJAHTI

ZIMSKO ODRŽAVANJE PLOVILA

Monte Carlo Yachts 70, Itama 45, Galeon 550 Fly,Sunseeker 28M Yacht

LIFESTYLEThe Rolling StonesBMW inovacijeThe Core

PRILOG

ROMAIN

GROSJEAN

VELIMIR

VELIČKOVIĆ

Testovi

Ljudevita Gaja 4HR–10000 ZagrebT +385 (0)1 487 [email protected]

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

mamic_ads_0611.ai 1 6.11.2012. 18:39:01

BRANCH OFFICE ZADAR:Marina Dalmacija,23206 Sukošan,tel: + 385 23 394 487, fax: + 385 23 394 491, [email protected]

AURORA MARIS: Metohijska 4, 20000 Dubrovnik, tel: + 385 20 313 444,fax: + 385 20 313 445, [email protected]

MARINA VERUDA:Cesta prekomorskih brigada 12, 52000 Pula, tel: + 385 52 517 710, fax: + 385 52 517 711, [email protected]

ACI MARINA SPLIT: Uvala Baluni bb,21000 Split, tel: + 385 21 398 786, fax: + 385 21 398 786, [email protected]

ACI MARINA OPATIJA: Liburnijska cesta bb, 51414 Ičići, tel: + 385 51 704 052, fax: + 385 51 704 052, [email protected]

S-NAUTICA :Porto Montenegro, 85320 Tivat, Crna Gora, tel/fax: +382 32671331,mob: +382 67368080,[email protected]

JADRAN NAUTIKA d.o.o.

Koturaška 51, 10000 Zagreb, tel: + 385 (0)1 6170 068, fax: + 385 (0)1 6170 079, e-mail: [email protected]

www.jadrannautika.com

For those who take performance seriously

M CLASS CRUISING YACHTS: 32M 40M FLYBRIDGE MOTOR YACHTS: 42 52 54 56 60 64 72MY 78MY 82MY 85MY 88MY 98MY V CLASS SPORTS YACHTS: V39 V42 V45 V48 V52 V57 V62-S V72 V78 V85-S

High performance Flybridge Motor Yachts and V Class Sports Yachts

MARINA PORTOROŽ: Obala 114b, Lucija, 6320 Portorož, Slovenia, tel: + 386 56 772 100, fax: + 386 56 770 108, [email protected]

V39P R I N C E S S

the sunny side of life

monachus 45 Issamonachus 45 Pharos

Uvodnik

13

UVOUvodnikOSedam?UVOD

ragi čitatelji, suradnici, prijatelji...U rukama držite dvadeset i četvrti broj revije Yachts Croatia, kojim obilježavamo točno četiri godine od izlaska prvoga – a razdoblje za nama obilježeno je velikim promjenama u svjet-skoj i lokalnoj ekonomiji, te posebice u nautičkoj. Bremeni-tim i zanimljivim vremenima za sve protagoniste tih zbivanja ne nazire se skori kraj, možda nam slijedi biblijskih sedam godina posta, možda i više... Vjerujem ipak nešto manje, s obzirom na izvrsnu poziciju koju na karti nautičkog turizma zauzima hrvatska obala. S druge strane, ono što se u te če-tiri godine nije promijenilo jest ljubav prema moru, koja je bila i ostala pokretač (i) naše revije. Zbog toga smo značajan

Jedrenje

C R O A T I A

50 K

N13

KM

750

DIN

6,5

EUR

01112

Top 100MEGAJAHTI

ZIMSKO ODRŽAVANJE PLOVILA

Monte Carlo Yachts 70, Itama 45, Galeon 550 Fly,Sunseeker 28M Yacht

LIFESTYLEThe CoreRolling StonesBMW inovacije

PRILOG

ROMAIN

GROSJEAN

VELIMIR

VELIČKOVIĆ

Testovi

w w w . y a c h t s c r o a t i a . c o m

STUDENI - PROSINAC 2012.BROJ 24Monte Carlo Yachts 70

dio ovoga broja posvetili jedrenju, osobitom načinu slavljenja ljepote koju nam more pruža. Velik broj ljubitelja toga sporta okupio se i ove se jeseni, i još uvijek se okuplja, na jadranskim regatama, pa se tako u Rovinju u listopadu našla svjetska elita pod jedrima, za koju je domaćin Adris organizirao zaista fanta-stičnu regatu. Jednako važnim smatramo i jedriličarsko uskr-snuće ACI Cupa, za koji je ove godine vladalo veliko zanimanje hrvatskih jedriličara – pokazali su da itekako ‘u svići ima uja’. Sretni smo što vam donosimo razgovore s ikonama jedriličar-skog sporta, a sportu nas je privukla i velika blamaža jednog od nekoć najboljih svjetskih biciklista Lancea Armstronga, te uspon karijere mladoga vozača Formule 1 Romana Grosjeana. O svojoj umjetnosti govori nam Velimir Veličković, jedan od najpriznatijih slikara današnjice, koji je prošloga ljeta gosto-vao u Splitu, a selekcija najvećih jahta svijeta i testovi novih plovila tradicionalno su srž naše revije. Kroz ‘lifestyle’ teme vodimo vas u svijet vrhunskog automobilizma, mode, satova, putovanja i elitne europske klupske scene. Maksimalno se tru-dimo kako bismo našu reviju učinili što zanimljivijom i kvalitet-nijom, te se nadamo da ćemo i u budućnosti ispunjavati vaša očekivanja. Sve to ne bi bilo moguće bez vas, ali i fantastičnog tima suradnika, prijatelja i poslovnih partnera, kojima ovim putem najtoplije zahvaljujem na potpori i marketinškom vjetru u krmu. Trajala kriza pet ili sedam godina, svejedno – možete računati da ćemo vam biti ‘dobar drug’!

D

Darko ŠupukGlavni urednik

A u s t r i j a

www.austria.info

Sadržaj

15

S A D R Ž A JSTUDENI Ñ PROSINAC 2012.

19 YACHTUALNO Novosti iz svijeta nautike

38 SHARP & SMART Tech & Style

44 MODA The Core

50 YACHTS COOLTURA The Rolling Stones

61 SATOVI Neobični noviteti

62 AUTOMOBILI BMW inovacije

68 RAZGOVOR Romain Grosjean

72 YACHTS SPORT Lance Armstrong

74 YACHTS COOLTURA Velimir Veličković

76 OSIGURANJA 20 godina Euroherca

78 UŽITAK... Cigare Smoking World Championship

80 WINE&DINE Vino&Ino

82 PERFECT ESCAPE Klubovi - između mistike i mistifikacije

15

Sadržaj

16

S A D R Ž A JSTUDENI Ñ PROSINAC 2012.

86 DALEKA PUTOVANJA MSC krstarenja

90 HRVATSKI BISERI Gorski kotar

96 YACHTS SPORT Jedrenje

104 YACHTS SPORT Brad Butterworth

106 YACHTS SPORT Ian Walker

108 YACHTS SPORT Torbjorn Tornqvist

110 YACHTS SPORT Pavlos Kontides

120 YACHTS BUSINESS Hari Tabak

124 SUNSEEKER 28M YACHT Britanska rapsodija

130 MONTE CARLO YACHTS 70 Luksuz kao konstanta

136 GALEON 550 FLY Novi princ s Baltika

142 ITAMA 45 Dobro odgojen nasljednik

148 DESIGNER Franck Darnet

152 TOP 100 Stotinu najvećih na svijetu

16

Partnerstvo

Mahé 36évolution

Hélia 44Novi2013

SANYA 57FLAG SHIP CL ASS

Lipari 41Novi 2013 Double 4

Salina 44évolution

G ALATHEA 57FLAG SHIP CL ASS

Hélia 44 Nova 2013

Elegantne i suvremene linije s neusporedivim komforom u podpalublju, život na brodu okupan svijetlom, inovativnapaluba za odmor i kormilarnica... Helia 44 stvara nove standarde.

www.fountaine-pajot.com

ULTRA d.o.o. -Split - Uvala Baluni 6a 21 000www.ultra-sailing.hr / [email protected] 385 (0)21 398 980

36 godina iskustva u proizvodnji katamarana

Posjetite nas na PARIS BOAT SHOW: 08.12 .-16.12.

BENETEAU MC5

Nova gama ‘fly’Beneteau, koji se u posljednje vrijeme orijentira na izvoz na azijsko i južnoameričko tržište, unosi još

jednu seriju u svoju ionako zanimljivu gamu motornih brodova. Nova linija nosit će ime Monte Carlo,

a za njezin razvoj angažiran je studio Nuvolari & Lenard. Serija će uključivati modele 38’, 43’, 49’ i 55’,

jahtice s gornjim mostom, koje će se stilski naslanjati na veće modele game MCY, ali i donijeti dosta

novosti. Unutrašnjost modela serije dizajnirao je talijanski studio Andreani. Model MC5 imat će VIP i

vlasničku, te jednu gostinsku kabinu, dvije kupaonice, kuhinju i salon, kao i malu kabinu s privatnom

kupaonicom za skipera. Pokretat će ga Volvo IPS – 2 x IPS500 (2 x 380 KS), ili 2 x IPS600 (2 x 435 KS), a

najveća brzina iznosit će između 28 i 32 čvora.

AZIMUT 84’

Ugodna unutrašnjostEvolucija modela 82’, Azimut 84’ je krasan

brod čiju je unutrašnjost osmislio Achille

Salvagni i koja osvaja modernom interpre-

tacijom nautičke klasike. Smiren ugođaj

Salvagni je postigao nizom detalja – vizu-

alnim povezivanjem poda i stropa lukom,

koji stvara dojam čahure; smještanjem

kuhinje do upravljačkog mjesta, dalje od

salona, čime salon postaje opušteno mjesto

namijenjeno isključivo odmoru i druženju,

te ugodnom paletom boja. Moguća je

izvedba u četirima verzijama (Portofino,

Dolce Vita, Firenze i Riviera). Model ima

četiri dvokrevetne kabine, sve smještene

na donjoj palubi, u kojima najviše odušev-

ljava savršeno smišljena rasvjetna shema,

koja jamči diskretnu, nenapadnu rasvjetu

koja se prilagođava trenutnim potrebama.

Kuća je spremna na udovoljavanje željama

naručitelja do posljednjeg detalja.

19

YYachtualnoJEANNEAU

Kreću VoyageriNova gama modela kuće Jeanneau u kategoriji ‘flybridge’ nosi ime Voyager, a na tržištu će se naći već 2013. Prvi

će se model game, Voyager 42’, predstaviti već u prosincu, na nautičkom sajmu u Parizu. Djelo studija same kuće

i Tonyja Castra, Voyager 42’ spaja nove detalje s poznatim linijama, poput pramca oblika tulipana. Nadgrađe ovog

modela podsjeća na sjevernoeuropske brodove, a površina gornje palube je impresivna. Na glavnoj se palubi nalaze

salon, otvorena kuhinja, blagovaonica i upravljačko mjesto, dok su na donjoj dvije kabine i dvije privatne kupaonice.

Model će pokretati dva Cumminsova motora od po 380 KS, a najveća brzina iznosit će mu 28 čvorova. Gama NC

dobit će još jedan novi model, NC14, ‘hard top’ s pomičnim krovom i impresivnom unutrašnjošću. Pokretat će ga

dva sustava IPS 400 od po 300 KS. Za projekt je bio zadužen studio kuće, a za dizajn studio Garroni Design.

20

YYachtualnoLES VOILES DE SAINT TROPEZ

Svi na more Početkom listopada u Saint Tropezu se održala regata jedrenjaka i jedrilica, pod imenom Les Voiles de

Saint Tropez, Jedra Saint Tropeza, koja okuplja moderne i klasične brodove u organizaciji udruženja

Sportmer. Predsjednik udruženja Marcel Bialès na ideju regate je došao 1981., promatrajući kako se je-

drilice ‘vrte’ zaljevom ispred grada. Predložio je malo prijateljsko natjecanje između Amerikanca Dicka

Jaysona, skipera jedrilice Swan, i Francuza Jeana Lauraina, skipera 12-metarskog klasičnog jedrenjaka

Ikra. Natjecanje je nastavljeno i idućih godina, i to u istom formatu – moderna jedrilica protiv klasične –

a mijenjalo je ime dva puta, prvo u Club 55 Cup, a zatim u Nioulargue, po mjestu na kojem se natjeca-

telji okreću i kreću natrag. Trenutno je organizator Voiles de Saint Tropez gradski nautički klub, čiji je

predsjednik André Beaufils, a pokrovitelj novine Var Matin. Nakon regate redovito se održava i proslava

za natjecatelje u prostorijama Kluba 55.

GRUPA FERRETTI

Kakav show! Grupa Ferretti tijekom ovogodišnjega nautičkog sajma u Cannesu organizirala je zanimljivu ekskluzivnu večer za klijente i partnere, tijekom koje je uzvanicima bilo moguće razgledati neke od raskošnijih primjeraka Ferrettijeve gradnje. Parmigiani Fleurier, Cardi Black Box, GlobeAir, Maserati i Pommery pomogli su Ferrettiju da uljepša večer, tijekom koje se flota Grupe predstavila u blistavom izdanju, pokazavši koliko je Ferretti okupio raznolikih brendova pod svojim krovom i koliko uspješno održava njihovu kvalitetu, ali i individualnost. Švicarska urarska kuća svoje je ekskluzivne modele ručnih satova predstavila na modelima Pershing 82’ i 108’, a ugledna galerija Cardi Black Box za djela modernih umjetnika iz svoga portfelja odabrala je modele Ferretti Custom Line. Mochi Craft i Ferretti Yachts, koji su predstavili Mochi Craft Dolphin 64’ Cruiser, Ferretti 870 i Ferretti 690, udružili su se s umjetnikom performerom Serafinom Rudarijem, a Riva s Maseratijem, kućom koja predstavlja na asfaltu ono što Riva predstavlja na vodi. Za ugođaj večeri pobrinuo se Pommery, proizvođač finog pjenušca. Direktor odjela za komunikacije grupe Gianpaolo Sacchini izjavio je: ‘Ponosni smo na ovu večer, koja je spojila naše prestižne modele s našim partnerima koji doprinose našem ugledu u Italiji i internacionalno.’

OCEANCO

Gradi se ‘mega’ od 110 mBroker Burgess i službeno je potvrdio

narudžbu jahte duljine 110 m od nizozemskog brodograditelja Oceanco. Jahta će biti teška 4200 t i tako postati najveća ikad sagrađena u Nizozemskoj. Dizajn eksterijera povjeren je

Igoru Lebanovu, a za interijere će biti zadužen Sam Sorgiovanni. Oceanco bi brod trebao ispo-

ručiti 2016. godine. Burgess si takav pothvat može priuštiti bez previše razmišljanja budući

da je nedavno prodao jahtu od 100 m. Trenutno su u portfelju Burgessa i Talisman C 70M,

Seanna 65M, Galileo 50M i Vava II 96M.

SACS STRIDER 15

Supertender Christiana Grandea

Navalni dizajner i projektant Christian Grande čarobnjak je zadužen za obnovu game talijan-

skoga graditelja polukrutih gumenih brodica Sacs. Gama broji nekoliko modela duljine

između 8 i 15 m, a Grande se prvo prihvatio najvećeg modela, koji će sada biti opremljen dvama dizelskim motorima Cummins QSC 8.3 od po 600 KS, te postizati najveću brzinu od

44 čvora. Ovaj udobni ‘day boat’ imat će i dva ležaja na pramcu, te jedan na krmi.

Ava Roeg,First Lady

Enjoy the exclusivity of the moment, enjoy time together, live your dreams and cross the seas in style – you can expect spectacular super yachts and maritime lifestyle to perfection at boot Düsseldorf from 19th – 27th January 2013.

Feelsomething special360° elegance live.

@ g

Centar za razvoj i marketing d.o.o.

Krsnjavoga 1 (Westin/II)

10000 Zagreb

Ana Dijan

Tel.: +385 1 63 29 110

Fax: +385 1 63 29 113

GSM: +385 91 539 76 83

E-mail: [email protected]

22

YYachtualnoSANLORENZO

Tri nova modelaTalijanski brodograditeljski div Sanlorenzo sprema čak tri nova modela: SD 110, 42 Explorer i SL 118. Prvi od njih upotpunit će seriju SD i smjestiti se među modele 92 i 122, koje je dosada dijelilo 10 m duljine. Bit će dugačak 34 m, te će imati tri palube, a imat će i sekundarno upravljačko mjesto kao veći modeli. Imat će dvije gostinske i dvije VIP kabine, kabinu za vlasnika, za posadu (te odvojenu za skipera), prostran salon, kuhinju i blagovaonicu, radnu kabinu i sklopive terase. U strojarnici će se nalaziti dva motora MTU 12V 2000 od po 1.470 KS, uz koje će ostvarivati brzinu krstarenja od 11 čvorova, te najveću brzinu od 17 čvorova. Sanlorenzo se sprema ući i na tržište ‘explorera’, i to modelom 42, koji će spojiti ponajbolje osobine te kategorije: stabilnost, veliku autonomiju, nisku potrošnju... i komfor jahte. Sanlorenzo Exp 42 će nositi i mnogo opreme za sportove, nekoliko tendera, te imati sposobnost stajanja na vezu čak 48 sati bez aktiviranja generatora, što znači i bez buke, emisija i vibracija. Imat će ‘beach club’ sa saunom i palubom za ronjenje, teretanu i bazen s umjetnim valovima. Pokretat će ga dva Caterpillarova motora C32 Acert od po 1.319 KS, ili dva MTU-ova 8V4000 M63 s po 1.360 KS, koji će mu jamčiti autonomiju od 4.000 nm pri 11 čvorova, a najveća brzina iznosit će mu 15 čvorova. Novi najveći model game Sanlorenza bit će SL 118, ‘semi-wide’ jahta čistih linija i avangardnoga stila, izvanredno prostrane unutrašnjosti, raspored koje će se naslanjati na onaj nagrađivanoga modela 40 Alloy. Moderan i luksuzno-minimalističkog stila, najveći Sanlorenzo imat će dva motora marke MTU od po 2.600 KS, koji će mu davati brzinu krstarenja od 24 čvora, te najveću brzinu od 28 čvorova.

SUNREEF 82 HOUBARA

Manji, ali ‘custom’Nakon uspjeha dvaju megakatamarana duljih od 30 m, izgrađenih 2010., francusko-poljski ‘škver’ Sun-reef sprema se izgraditi nešto manji dvotrupac, dugačak 24 m, a s velikom ‘fly’ palubom od 35 četvornih metara, nadahnutom sličnim palubama na motornim jahtama. Sunreef 82 Houbara će imati kabine za sedam gostiju: VIP kabinu, dvokrevetnu gostinsku kabinu, te apartman za vlasnika (na dvjema razinama), kao i salon na palubi, na pola puta između glavne i gornje. Blagovaonica će se nalaziti na glavnoj palubi, a na njoj će biti i još jedan salon, te ulaz u kabine za posadu. Unutrašnjost ovoga broda uređivat će se prema željama naručitelja, u klasičnom stilu i prirodnim bojama. Kokpit Houbare imat će površinu od 64 ‘kvadrata’, a ure-đen kao salon i blagovaonica za osam osoba, uz dovoljno prostora za sunčanje i vodene sportove. Houbara će se graditi od kompozitnih materijala i vlasnik ju neće iznajmljivati.

FEADSHIP

Relativity – u znaku relativnosti

Najnoviji Future Concept nizozemskog Feadshipa

impresivna je jahta neobičnog imena, Relativity,

koje odmah podsjeća na velikog Alberta Einsteina,

i to s pravom. Feadship se na ovoj jahti, građenoj

za naručitelja koji je želio ostati anoniman, poigrao

s ustaljenim idejama o rasporedu, dizajnu i funkci-

onalnosti pojedinih elemenata broda, sve s ciljem

stvaranja prostora prilagođenog znanstvenom

radu i putovanju u isto vrijeme. Nadgrađe Relativi-

tyja ima oblik suze i na njemu se nalazi neobična

dvorana za prezentacije, izvedena kao ‘open

space’, a iznad nje je funkcionalan prostor namije-

njen vlasnikovim suputnicima – šest minimalistički

uređenih kabina za znanstvenike i profesore koji

će tamo naći mira tijekom putovanja. Najviša je

paluba namijenjena isključivo vlasniku, njegovoj

obitelji i prijateljima, a osim luksuznih kabina ima

i otvoreni salon. Relativity pokreće jedan motor

s podesivim vijkom i dva pomoćna potisnika na

pramčanim dijelovima trupa, a najveća brzina

iznosi joj 18 čvorova s jednim, ili 28 čvorova sa sva

tri motora. Jahta ima kabine za 25 članova posade

(deset dvokrevetnih, tri jednokrevetne i dvije

jednokrevetne za kapetana i zamjenika).

24

YYachtualno35. SAJAM U CANNESU

Dojmljivi znaci oporavka Prošlog rujna održan je trideset peti po redu nautički sajam u Cannesu, na kojem je predstavljeno više od 580 brodova, od kojih 150 premijerno – među njima i Couach 5000 Fly, Monte Carlo Yachts MCY 70, Azimut 55S, Wally Ace, Moonen 82 Alu, Princess 40, Pershing 82, Canados 120, Beneteau Swift Trawler 50, Dufour 500, Catana 55, Outremer X50, Nautitech 52 i Sunreef 82. Cannes je ove godine okupio i najveći broj višetrupnih brodova na svijetu, bilo s pogonom na jedra ili motor-nim, duljina između 10 i 25 m. Trideset peti sajam u Cannesu privukao je rekordni broj izlagača, pretežno iz zapadnoeuropskih zemalja, Sjedinjenih Država i Turske, te niz azijskih izlagača – sve skupa iz 34 svjetske zemlje. Nakon kriznog razdoblja, koje polako jenjava, Cannes je zabilježio pozitivan trend u svim segmentima, uz posebno mnogo entuzijazma u kategoriji brodova duljih od 12 m, kojih je ove godine izložen velik broj. Brokerski segment također je dokazao da stvari kreću nabolje, pa je tijekom sajma sklopljen lijep broj ugovora i transakcija. Obavljena je i jedna ‘interna’ nagodba – organizator je s gradom Cannesom i gospodarskom komorom Nice Cote d’Azur produljio ugovor za održa-vanje sajma do 2015., što svakako ostavlja optimističan dojam na internacionalnu nautičku zajednicu. Partneri ovogodišnjeg sajma u Cannesu bili su Petrossian, Intui-tions by J, Bollinger Champagne, Jack Russell Malletier, L’Occitane en Provence, Privilège - Limousine, Tohatsu Fenwick, Wajer & Wajer, Jeanneau, Ecuador, Musto, Azur Hélicoptère i Théodora Association.MOONEN SHIPYARDS

Porinuta najveća!Moonen Sofia 42 m najveća je jahta koju je nizozemski Moonen ikad izgradio, građena za naručitelja koji je i prije bio vlasnik Moonenovih modela. Nakon dugih testova, jahta je sad spremna provesti svoju prvu zimu

u Karibima, ali s obzirom da se ‘škver’ sprema produljiti hangar za gradnju, mogla bi vrlo brzo izgubiti titulu najveće. Sofia je i sama rasla tijekom gradnje – nedugo nakon početka vlasnik je zamolio kuću da

ju produlje za 1,50 m, da bi mogla ponijeti i malu podmornicu, za koju je kuća stvorila sustav za porinuće vrijedan svake pohvale. Sofia nosi certifikate Lloyd’s i MCA, te je jedina jahta svoje duljine s podmorni-

com za tri osobe sa sposobnošću spuštanja do 100 m. Unutrašnjost je svijetla i otvorena, prozori veliki i na kabinama i na salonima, a namještaj otmjen. Dizajneri su se odlučili za zebrano, hrastovinu i mramor Concetto, koji je najljepši u glavnom predvorju jahte. Moonen je Sofiju obdario nizom zgodnih tehničkih rješenja, među kojima se ističu videoserver Kaleidoscope koji nadzire nekoliko prostorija istovremeno

i omogućava kontrolu svjetala, klime i roleta i povezan je s iPadom, profesionalno opremljena kuhinja u nehrđajućem čeliku i termalna kamera na najvišem jarbolu sa sustavom MOB za praćenje objekata.

AUSTIN PARKER

Zajedno s Abati YachtsGrupa u čijem je vlasništvu kuća Cantieri Navali Austin Parker potvrdila je interes za suradnju u

gradnji lobstera u partnerstvu sa ‘škverom’ Abati Yachts. Zajednička serija dviju kuća – od sedam

modela za Austin Parker i pet za Abati – treba postati najprepoznatljivija ponuda lobstera u Italiji,

ali vjerojatno i u Europi. Od rujna, prodajna mreža kuće Austin Parker nudi dvanaest modela duljine

između 36 i 72 stope, u svim poslovnicama u Europi i internacionalno. Austin Parker u oblikovanju

modela surađuje s uglednim dizajnerom Fulviom De Simonijem, a klasične linije Abatijevih brodica

bliske su tradicionalnim lobsterima kakvi se grade u američkoj državi Maine. Austin Parker i Abati

Yachts prvi put će se zajedno predstaviti u Genovi, i to četirima modelima Austin Parkera (uključu-

jući i nove AP 36’ Natante i AP 64’ Fly), te dvama Abatijevim (46’ i 60’).

YYachtualnoPALMER JOHNSON

Serija SuperSport Nova serija kuće Palmer Johnson označava novi početak za ovaj ame-rički ‘škver’. Inovativna upotreba materijala i tehnologija jamči da će novi modeli biti stabilniji, brži i prostraniji, bez potrebe za kompromi-sima kad je riječ o komforu ili performansama. Impresivno dizajnirano tijelo od karbona nema niti jednu potpuno ravnu površinu, te tako predstavlja oblik trupa nove generacije, u kojem je dizajn svakog detalja izveden optimalno za svoj položaj ili funkciju. Serija će imati istisninski trup oblikovan za rezanje valova na najefikasniji način, a takav dizajn će imati izrazito povoljan utjecaj na stabilnost, smanjenje valjanja, brzinu i potrošnju goriva, pa će jahte serije SuperSport imati prekooceansku autonomiju, brzinu veću od 30 čvorova, te trošiti 50% manje goriva nego standardni brodovi te klase. Uz nesumnji-vu spremnost na suočavanje sa žestokim morem, nove će modele krasiti i udobnost kakva se rijetko viđa, pa će svi modeli – a dosad su predstavljena tri: 42 m, 48 m i 72 m – imati velike ostakljene salone, ‘beach club’ na krmi i protočnu unutrašnjost, iz svakoga kutka koje će se otvarati pogled na more. Prvi primjerak serije već je prodan i u gradnji je, a bit će isporučen tijekom 2013. – radi se o modelu 48, koji će biti težak 490 t, širok 11 m, imati brzinu krstarenja od 15 čvorova i najveću brzinu od 32 impresivna čvora.

PANAMA 62’

Dvotrupac komfora vileAlu Marine i Berret Raciuopeau Yacht Design zajedničkim su

snagama stvorili impresivnu Panamu 62’, krasan spoj otmje-

nosti, snage i komfora. Ovaj udobni katamaran jednako je

prikladan za iznajmljivanje i privatnu namjenu, a odlikuje se

neupitnom stabilnošću i impresivnom autonomijom. Panama

62’ je građena od aluminija, te opremljena motorima koji jamče

sigurnu plovidbu, ali i nisku potrošnju. Unutrašnjost je prostra-

na, dizajn suvremen, a boje smirene, pa je ugođaj profinjen kao

u vlastitom domu. Raspored prostorija je racionalan, kabine

prostrane, a sve cjeline oplemenjene velikim prozorima. Površi-

na palube je 11, a unutrašnjosti 82 četvorna metra.

NISI YACHTS

Ljepota klasikeKuća NISI u Cannesu je predstavila novi model, NISI 1700. Manja od prethodnika, nagrađivane

NISI 2400, jednako je privlačna i profinjena, klasična jahta sa stilom i ugođajem, tradi-cionalna i asocira na Francusku rivijeru ili

američku Istočnu obalu. Dostupna u izvedbama Express i Flybridge, može biti opremljena s ne-koliko vrsta pogona, uključujući turbine i ‘pod’ čahure, a najveća brzina iznosi joj 40 čvorova.

FRASER YACHTS

Prvih 65 godinaKuća Fraser Yachts osnovana je 1947. u američkom gradiću Newport Beachu, a od skromnog

početka narasla je do brokerskog diva, koji je u posljednje dvije godine prodao više jahta duljih od 24 m nego ijedna druga tvrtka. Šezdeset peti rođendan odlučili su proslaviti nizom događaja, a prvi je naslovna stranica vlastitog časopisa, Fraser Magazine, na kojoj je David Fraser za kor-

milom jedrenjaka Anna R. Heidritter. On je kao dječak bio član posade četverojarbolnog škunera, koji je danas dio loga kuće. Fraser Yachts je rođendan odlučio obilježiti i uniformama osoblja

za ovogidšnji FLIBS i Monaco Yacht Show, koje će i s prednje i stražnje strane nositi broj 65, te slikama Davida Frasera i škunera na štandovima za te sajmove. Patrick Coote, direktor mar-

ketinga, izjavio je: ‘Fraser Yachts duguje Davidu Fraseru neopisivo mnogo. Njegovo zalaganje i odlučnost u ranim godinama postojanja kuće, njegovi visoki standardi, iskrenost u poslovanju,

integritet i snažna poslovna etika postali su temelj naše poslovne politike.’

28

AZIMUT-BENETTI

Povratak kućiMnoge talijanske kuće iz raznih grana industrije obranu od krize potražile su u preseljenju pogona u dijelove

svijeta gdje je radna snaga jeftinija, ali brodogradilište Azimut-Benetti svoju strategiju temelji upravo na suprotnoj ideji, iskorištavajući pojam ‘Made in Italy’ kao najbolju reklamu svoga proizvoda. Grupa je tako nedavno vratila u Italiju proizvodnju triju manjih modela, koji su se neko vrijeme gradili u Turskoj. Paolo Vitelli takvu je odluku lako objasnio: ‘Jahta je san, predmet želje, a mi prodajemo upravo to – san. Talijanski stil dio je tog sna, ali da bismo

uspjeli graditi svoje jahte u Italiji, moramo postati konkurentni, kao što su se Nijemci nama približili u luksuznom segmentu automobilske industrije. Moramo smanjiti broj karika u proizvodnom lancu, sniziti troškove gradnje, te,

nažalost, eliminirati neke pozicije koje su postale višak.’ Italija je godinama bila vodeća zemlja po broju izgrađenih luksuznih jahta, a cijela je i danas ‘posuta’ kvalitetnim brodogradilištima, pa Paolo Casani, direktor Azimut Yachts

i Atlantisa, vjeruje da neće biti problem naći suradnike. ‘Moramo pronaći najefikasnije lokacije i pokazati svijetu da talijanskoj brodogradnji nema ravne. Nadamo se da će svi uključeni u taj proces, pa i sindikati, stati uz nas, jer se

namjeravamo oslanjati na iskusne i stručne talijanske radnike za gradnju modela duljina od 10 do 30 m. Zatvorili smo svoj pogon u Gropparellu, blizu Bologne, jer nije bio konkurentan, a sad se bacamo na potpunu obnovu naše

proizvodne game i oblikovanje novog identiteta. Vjerovali smo u sebe dosad, vjerujemo i dalje.’

YYachtualnoADMIRAL TECNOMAR GROUP

Kad krene – i hoćeGrupa Admiral Tecnomar s ponosom je

objavila prodaju 37 m dugačke jahte Im-

pero 37 RPH, četvrte superjahte prodane u

posljednjih šest mjeseci. Jahta će biti ispo-

ručena već u ljeto 2014., a direktor prodaje

grupe Francesco Carbone zadovoljno je

izjavio: ‘Ova prodaja još jednom potvrđuje

da se isplatila naša marketinška strategija.

Od početka godine smo prodali superjahte

ukupne duljine veće od 250 m, a trenutno

gotovo i nemamo neprodanih modela.

Spremni smo na nove izazove tržišta.’

HODGDON YACHTS

Isporučen treći 413 Hodgdon Yachts, graditelj malih, ali skupocjenih pomoćnih brodova za superjahte, objavio je vijest o isporuci ‘custom’ tendera 413 – trećega po redu primjerka tog modela – za klijenta ‘škvera’ Oceanco. Hodgdon je nedavno porinuo i ‘tender-limuzinu’, djelo studija MPYD, duljine 10,50 m, a trenutno gradi još tri brodice kategorije ‘custom’, od kojih je dvije obliko-vao studio Andrew Winch Designs. Hodgdon se u svijet superjahta ‘ugurao’ prije nekoliko godina s projektom za Wright Maritime Group, kad je dobio narudžbu za gradnju jednog tendera od 10,50 m i još jednoga kra-ćeg, ali sličnog dizajna, za Oceanco Y706 Seven Seas. Uspjeh tog broda, djela floridskog dizajnera Michaela Petersa, otvorio je ovom graditelju vrata brodo-gradilišta u kojima nastaju luksuzne velike jahte, a Hodgdon se nametnuo serijom tendera vrhunskih estetskih i tehničkih osobina. Najnoviji je sagrađen također za jednu Oceancovu jahtu u izgradnji, a ostala dva za brodove u gradnji u jednomu sjevernoeurop-skom brodogradilištu. Hodgdon prilagođava tendere željama naručitelja, od boje i vrste drva, do uređenja, ukrasa i laka, te obrade materijala, uz mogućnost dorade ili stvaranja potpuno novog dizajna.

28

SAMO U GRUPI PRIVREDNE BANKE ZAGREB

Postanite korisnik American Express Gold Card bez upisnine i Ëlanarine za prvu godinu koriπtenja!*

Nazovite odmah 0800 3775 55!

American Express® je zaštiÊeni znak American Express Company. PBZ Card je ovlašteni izdavatelj American Express kartica u Hrvatskoj.

AmericanExpressHrvatska *Pogodnost vrijedi za pristupnice primljene od 18.10. do 31.12.2012.www.americanexpress.hr/postanitekorisnik

OsjeÊaj sigurnosti i povjerenja nema rok trajanja. Korisnici American Express® Gold Card uživaju taj osjeÊaj veÊ punih 40 godina. A gdje je povjerenje tu su i pogodnosti:

• potrošnja bez unaprijed odreenog limita

• obroËna otplata do 12 rata bez kamata i naknada

• Gold Assist - sigurnost u inozemstvu kroz pravne, medicinske i druge savjete

• paket putnog osiguranja na putovanjima u inozemstvo ako je zrakoplovna karta plaÊena putem The Gold Card

• osiguranje od posljedica nesretnog sluËaja

• 30 000 Membership Rewards® bodova na dar.

Prije 40 godina bila je samo kartica. Danas je stil æivota.

30

HEESEN YACHTS

Gradi se PalomaProjekt Paloma (YN 16551), 51 m dugačka istisninska jahta, najnoviji je komercijalni uspjeh kuće Heesen. Jahta je trenut-

no u gradnji i trebala bi biti isporučena 2014. Frank Laupmann iz studija Omega Architects, koji je dizajnirao vanjske linije ove jahte, kaže: ‘Moj dizajn za ovaj projekt je logičan nastavak oblikovanja jahta Man of Steel i Sky. Vanjski dio paluba je

prostran, raspored prostorija strogo racionalan, a unutrašnji i vanjski prostori povezani na zanimljiv način.’ Jahta ima pet kabina za dvanaest osoba, a vlasnička je smještena na pramcu glavne palube. Najviša paluba djelomično je zatvorena

staklima na pramcu, a unutar toga zaštićenog prostora nalaze se blagovaonica, salon i sunčališta, te golema hidroma-sažna kada. Jahtu će pokretati par motora MTU 12V 4000 M53, a najveća brzina iznosit će joj 15,6 čvorova. Vlasnik je

Laupmanna angažirao i za uređenje interijera, a konačan dizajn bit će poznat tijekom sljedećih nekoliko mjeseci.

SILVER ARROWS

U Portu MontenegroNa nautičkom sajmu u Monaku potvrđeno je da će matična luka prve, dugo očekivane jahte pod egidom kuće

Mercedes-Benz, a sagrađene za kompaniju Silver Arrows Marine, biti tivatska marina Porto Montenegro. Kako je rečeno na prigodnoj konferenciji za novinare, ta moderna luka oslikava principe brenda koji njeguje suvre-

meni luksuz, te zadovoljava sve uvjete kompanije SAM, jer kombinira izuzetnu lokaciju, u području pod zaštitom UNESCO-a, s izuzetnim ekonomskim potencijalima i rastućom turističkom industrijom. Partnerstvo između

kompanije Adriatic Marinas i Silver Arrows Marine podrazumijeva da će jedna od novih motornih jahta Mercedes-Benz Style biti vezana u Portu Montenegru godinu dana, nakon njenog izlaska na tržište krajem 2013. godine.

BOOT DÜSSELDORF 2013:

Ipak 1.650 Izlagača iz 60 država Sajam Boot Düsseldorf pokazao se kao

sigurna luka u teškim vremenima. Usprkos

nesigurnoj ekonomskoj situaciji, najveći

svjetski dvoranski sajam jahta i opreme za

vodene sportove plovi u dobrom smjeru.

Od 19. do 27. siječnja svoja plovila i nove

proizvode predstavit će u 17 paviljona 1.650

izlagača iz više od 60 država, a sajam bi tako

trebao nastaviti uspjeh ostvaren u prethod-

noj godini. Njemačko tržište plovila i vodenih

sportova je, prema podacima Njemačke

udruge za vodene sportove (BVWW) iz Kölna,

trenutno ‘čvrsto kao stijena’. Tržište je znat-

no jače u usporedbi s onima u susjednim

državama, a osobito nadmoćno zemljama

Sredozemlja, koje su pod jakim negativnim

utjecajem dužničke krize i teškoća eura.

Ovaj scenarij također doprinosi pozitivnom

razvoju sajma Boot Düsseldorf što ga čini

prvim izborom branše. Ponovno do izražaja

dolaze zajednički nastupi jakih država u sek-

toru brodogradnje: Velike Britanije, Finske,

Francuske, Nizozemske, Poljske i Mađarske,

koje su najavile sudjelovanje nacionalnim

štandovima. Prema podacima BVWW-a,

traženi su motorni brodovi i jedrenjaci više

klase sa stabilnom vrijednošću, ali i manji

motorni brodovi koji se mogu prevoziti na

prikolici. Na sajmu Boot 2013. kupac će iteka-

ko imati izbora, a na raspolaganju će mu, u

11 paviljona, biti ponuda 440 izlagača koji će

predstaviti oko 1.700 plovila svih veličina, od

kanua do velikih luksuznih jahta.

YYachtualno

30

Od sada financiranje plovila uz fiksne troskove!Od sada financiranje plovila uz fiksne troskove!

^

32

BENETTI

Design Innovation Benetti – dio grupe Azimut Benetti – na sajmu Monaco Yacht Show 2012. predstavio je projekt Design

Innovation, te novinarima, predstavnicima industrije, skiperima i dizajnerima pokazao kako izgleda

budućnost Benettija. Neki od najuglednijih svjetskih dizajnera razvili su koncepte za jahte Benetti Custom,

duljina između 50 i 90 m, pa i dulje, probivši pritom granice stila. Vincenzo Poerio – generalni direktor

odjela Megayachts Business Unit – izjavio je da je ‘evolucija dizajna, stila i obiteljskog osjećaja koje

Benettijeve jahte krase već 140 godina, ambiciozan pothvat. Ali, kao veliki ljubitelji inovacije, evolucije i

promjene, nismo imali drugog izbora. Stvaranje za budućnost oduvijek je bilo dio našeg DNK. Zato smo

ovaj projekt povjerili najuglednijim dizajnerima i gotovo je dvadeset studija radilo na konceptima za naše

jahte od 50 m do 90 m i više. Ponudili su nam neke mogućnosti za razvoj naših superjahta u budućnosti.

Izvrstan proizvod nastaje iz izvrsnog projekta.’Trenutno na ovom projektu radi 16 studija (Axis – Horacio

Bozzo Design; Bannenberg & Rowell; Marco Casali; Cor D Rover; Luiz De Bast; Luca Dini; Eidsgaard Design;

Cristiano Gatto; Evan K Marshall; Studio Massari; Nauta Design; Neo Design; Prima Design; PS+A Palomba

Serafini; Quarto Stile; Design Studio Spadolini), a natječaj je još otvoren.

YYachtualnoNCP

Uspješno u Monaku NCP - remontno brodogradilište Šibenik i ove se

godine, po sedmi put, uspješno predstavilo na specijaliziranomu nautičkom sajmu Monaco Yacht

Show, na kojem nastupaju graditelji velikih brodova za razonodu i proizvođači svega i svačega što ide

uz superjahte i megajahte; među 500 izlagača, našle su se vodeće svjetske tvrtke u opremanju,

remontu i privezu velikih jahta, kao i one iz prateće industrije: agencije za iznajmljivanje i gospodare-nje jahtama, odvjetničke i osiguravateljske kuće,

zastupnici vlasnika, pružatelji raznih usluga – a oko 28 tisuća posjetitelja sa zanimanjem je razgledalo

četrdesetak najnovijih modela luksuznih plovila i upoznalo se s aktualnim trendovima u navalnom

dizajnu i tehnologiji. Šibenski NCP je u tomu probra-nom društvu promovirao kapacitete brodogradilišta

i usluge remonta, zimovanja za jahte, mogućnosti novogradnje, kao i samu destinaciju, eda bi zahtjev-

nim klijentima pokazao kako šibensko područje nudi mnogo više od sigurnog veza. Valja spomenuti

da NCP baštini 107 godina specijalizirane brodo-gradnje i remonta na poluotoku Mandalina, pa je u

slavu tradicije tvrtka priredila Croatian Red Wine Party, neformalno druženje uz primamljivu ponudu

dalmatinskog pršuta, sira i vina, za kapetane, agente i ostale uzvanike iz jahtaškog svijeta – koji su itekako uživali u vinima skradinske kuće Bibich.

PICCHIO BOAT

Idealan obiteljski dvotrupac Dizajner Christian Grande predstavlja koncept Picchio Boat, kojim spaja ponajbolje osobine brzih brodova i ekološke tendencije modernoga doba. Ovaj idealan obiteljski katamaran dugačak je 21 m i nudi sav komfor potreban za duga krstarenja, pa bismo ga mogli opisati kao pokretni privatni otok. U unutrašnjosti nudi pro-stran salon s barom i blagovaonicom, dvije velike VIP kabine s privatnim kupaonicama, dječju kabinu, kuhinju i kormilarnicu iz koje se ulazi u vlasničku kabinu. Uređenje je moderno, a Grande je odabrao metalizirane tonove šampanjca, bronce i smeđe, nadahnute bojama mediteranskih stijena i otoka. Priroda je nadahnula i odabir materijala za uređenje, ali i veće elemente, poput oblika pramca, koji neodoljivo podsjeća na usta man-te. Picchio Boat pokreću dva motora Volvo Penta IPS 1200, koji jamče 33% nižu potrošnju goriva od drugih motora jednake snage, a osim brzine od 19 čvorova (i brzine krstarenja od 12 čvorova) nude i jednostavnost upravljanja, jer surađuju s joystickom koji svaki manevar svodi na lagani porket rukom. Ovaj 50 t težak brod imat će autonomiju od 2.500 milja, te stoga i velike spremnike za vodu (1.500 l) i gorivo (10.000 l).

32

ZAGREBAČKI SAJAM

NA

UTIK

E

ploviti... otkrivati... ži vjeti!

13−17. 02. 2013.

Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb T 385 1 6503 582 F 385 1 6503 112 e [email protected]

U istom terminu: CROTOUR, VINOVITA, INGA, HOTEL&GASTROTEH

ww

w.z

v.hr

/nau

tika

KERAMIKA MODUS

Uspješan sajamski nastupKeramika Modus, jedini hrvatski i vodeći regionalni proizvođač keramičkih

pločica, uspješno je predstavio svoje najnovije kolekcije, te dizajnerska i teh-nološka postignuća, na najvećemu svjetskom sajmu keramike CERSAIE 2012,

u Bologni; štand od 100 ‘kvadrata’ osmislila je i realizirala talijanska tvrtka Gamma Due, s kojom nekadašnja tvornica pločica iz Vojnića – danas članica

Grupe Samoborka – trajno surađuje. Keramika Modus ove je godine predsta-vila nove kolekcije: Madielle, Sabuni, Pied de Poule i Provenzale, te izložila

lanjske Allure, Fleur i Grafite, kojima postiže odlične prodajne rezultate.

MULDER

Gradi 95 VoyagerNizozemsko brodogradilište Mulder primilo je narudžbu za gradnju

prvog primjerka svoga modela 95 Voyager. Jahta, koja će se sagraditi

za klijenta iz Rusije, bit će isporučena do 2014. Vanjske linije modela

djelo su Franka Laupmana iz studija Omega Architects, a projektira-

nje je odradio Vripack. Jahta će biti građena prema specifikacijama

RINA. Građena od aluminija, bit će dugačka 28,65 m i široka 6,90 m, a

pokretat će ju dva motora Caterpillar od po 1.150 KS, koji će joj jamčiti

najveću brzinu od 15 čvorova. Uz veliku vlasničku i VIP kabinu, imat će

još i dvije dvokrevetne gostinske kabine, te prostran salon, kuhinju i

blagovaonicu. Nosit će tender Williams 445 Turbojet, jet ski, tri Sea-

Boba i opremu za ronjenje. Prostorije za posadu Muldera 95 Voyager

uključivat će kabine za do četiri osobe, blagovaonicu i kuhinju, sve

s privatnim ulazima. Nova će se jahta graditi u novim Mulderovim

pogonima, dovoljno velikim za gradnju modela duljine do 45 m.

34

BENTLEY MOTORS

Što (ti) je moć brenda!Bentley Motors će iduće godine oduševiti nizom novih proizvoda. Bentley Collection 2013 uključuje

jedinstvene predmete koji odražavaju stil kuće, krasi ih besprijekoran dizajn i pretežno se izrađuju

u Engleskoj, ekskluzivno za Bentley. Uz kolekciju Bentley 2013 bit će predstavljene i kolekcije V8 i

Bespoke, u kojoj će se uz novčanike od fine kože naći i četverodijelni pisaći set (djelo kuće Ettinger),

luksuzni set za backgammon (dizajn Geoffrey Parker Games), te krasan Breitlingov stolni sat. Svi ti

predmeti mogu se dodatno prilagoditi ukusu kupca posvetama ili gravurama.

YYachtualno

HOTEL ESPLANADE

Napustio lanac RegentNakon osam godina poslovanja u sastavu međunarodnoga lanca Regent, znameniti zagrebački luksuzni hotel Esplanade, odlukom vlasnika – bečke grupacije WSF, koja posjeduje i hotele u Budimpešti i Pragu – istupio je iz tog sustava, pa od 1. listopada 2012. posluje pod nazivom Esplanade Zagreb Hotel. WSF Grupa bila je nezadovoljna efektima brenda nakon njegove prodaje kompaniji Formosa Internatio-nal Hotels s Tajvana. ‘Vjerujem da je nastupilo vrijeme da nastavimo svoj put kao neovisan hotel. Esplanade je prestižna kuća, brend za sebe, pa sam uvjeren da će postići značajan rast, uz izvrsno osoblje kojim se ponosim’, izjavio je tom prigodom Ivica Max Krizmanić, generalni direktor, te dodao: ‘Otkad je izgra-đen, 1925. godine, ovaj je hotel postavio visoke standarde u pružanju vrhunske usluge gostima, pa želimo nastaviti slijediti bogatu tradiciju Esplanade, pružajući personalizirane usluge svima u potrazi za ugodnim ambijentom, te prijateljskom i opuštenom poslugom.’HILTON IMPERIAL DUBROVNIK

Dobitnik priznanja WTA Hilton Imperial Dubrovnik osvojio je nagradu prestižne organizacije World Travel Awards (WTA), Croatia’s

Leading Hotel 2012 – i to po treći put. ‘Turistički Oscar’ opet je dospio u ruke direktorici Ruhsar Eryoner,

koja je iznova naglasila da je to priznanje prije svega rezultat vrhunske kvalitete i timskog rada. Uz odlič-

ne poslovne rezultate, ova nagrada je pokazatelj kako se upornost i rad isplate, pogotovo kada priznanje

dolazi od jedne prestižne i utjecajne organizacije poput WTA. Uz Hilton Imperial Dubrovnik, nagrade u

drugim kategorijama za svoje regije osvojili su sestrinski hoteli poput Conrad Algarve, Hilton Vilamoura,

Conrad Dublin, Waldorf Astoria Rome Cavalieri i Trianon Palace Waldorf Astoria Versailles. Te nagrade

ponovno svrstavaju Hilton Worldwide, kao vodeću internacionalnu hotelsku tvrtku, u vrh svjetskog hoteli-

jerstva, a služe i kao potvrda i garancija kvalitete vlasnicima, poslovnim partnerima i, najvažnije, gostima

tih kuća. Inače, WTA je osnovana 1993. godine, s ciljem ocjenivanja i priznavanja izvrsnosti turističke

usluge na globalnoj razini. Ove godine slavi svoju 19. obljetnicu, a njezina nagrada predstavlja jedno od

najvećih dostignuća za turistički proizvod. www.worldtravelawards.com

34

MAISTRA

Thomsonovo ‘best’ rovinjskom Edenu Najveći britanski turoperator Thomson Holidays, dio jedne od vodećih turističkih kompanija u svijetu - TUI Grupe, i ove je godine potvrdio izvrsnost ponude i usluge Maistrinog hotela Eden u Rovinju, dodijelivši mu zlatnu medalju u kategoriji 4T Best Thomson Summer Accommodation. Priznanje je hotelu dodijeljeno na osnovi preferencija gostiju Thomsona, koji su po svom boravku ocjenjivali kvalitetu hotela. ‘Ova nagrada za hotel Eden predstavlja iznimno dostignuće, naročito zato što su kriteriji za njezino dobivanje vrlo zahtjevni, a mi ih uspijevamo zadovoljiti već ne-koliko godina. Rezultat je to izvanrednog zalaganja cjelokupnog osoblja hotela. Kontinuirano radimo na podizanju kvalitete ponude i usluge kako bismo zadovoljili najviše zahtjeve svih naših gostiju’, istaknula je direktorica Nada Petrović Stepanov. Ocjenjivanje obuhvaća nekoliko važnih čimbenika kao što su lokacija, kvaliteta usluge, čistoća objekta, komfor soba, kvaliteta hrane, ponuda aktivnosti, odnos cijene i kvalitete te općenito zadovoljstvo gosta koje je ujedno i presudan čimbenik za dodjeljivanje same nagrade. Tijekom 2012. turisti iz Velike Britanije ostvarili su gotovo 20 posto broja noćenja u hotelu Eden, što ih svrstava na drugo mjesto u odnosu na goste s drugih trži-šta. Tako visoka pozicija gostiju s britanskog tržišta sama po sebi govori o njegovom značaju i potencijalu.

OPUS X

Sinonim ekskluzivnostiOpus X, poznata među pravim znalcima kao najrjeđa cigara na svijetu, djelo je kubanske obitelji

Fuente. Iako se većina cigara sastoji od pet listova, Opus X ih ima devet, a Carlito Fuente je o tome

izjavio: ‘Zato svaki udah skriva iznenađenje!’ Motači cigara nisu ga podržali u neobičnoj ideji i odbili su

izrađivati takve cigare, ali Carlos je otvorio vlastitu školu za motače. Prva je serija cigara Opus X izašla

iz Tabacalere Fuente 1992., postavši prva dominikanska cigara ‘Puro’ – ona koje su svi listovi potekli s

istoga mjesta. Tvornica u kojoj se izrađuju jedinstvena je i podsjeća na Hublotovu manufakturu u kojoj

se ručno izrađuju vrhunski satovi. Iako su porijeklom Kubanci, Carlos Fuente Sr. i Carlitos Fuente vole

svoju odabranu domovinu i to pokazuju na najnesebičniji način: obitelj je otvorila i financira školu za

napuštenu djecu, u kojoj se obrazuju do punoljetnosti. Od težnje savršenstvu, do plemenitog vraćanja

zajednici, doista, Hublot i obitelj Fuente imaju mnogo zajedničkih osobina.

STJEPO MARTINOVIĆ

ŽENA-OGANJ-MOREStjepo Martinović kročio je na hrvatsku

književnu scenu zbirkom ‘konavoskih priča’, pod naslovom Oči svete Lucije (VBZ, 2009.) – i ubilježio sjajan inicijalni bod: nagradu ‘Slavić’

za najbolju debitantsku prozu te godine. Sklon (auto)ironiji, pri dodjeli priznanja narugao se samomu sebi, kao ‘veteranu-debitantu,

uspješnom početniku u 65. životnoj godini... koji ne kani stati’. I nije: nakon još dviju kolek-

cija pripovjedaka, triju romana(!) i jednoga politološko-fenomenološkog eseja, dovršio je i treće ‘konavoske priče’, re-deklarirane kao sredozemne pripovijesti pod naslovom

ŽENA-OGANJ-MORE (arsIRIS, Zagreb, listopad 2012.). Prvi je dojam o devet novih priča

‘kontroverzan’: Martinović očito ne može pobjeći od izvornoga sebe – pripovjedača koji

temu nalazi u iskonskomu arsenalu konavo-sko-dubrovačko-dalmatinske legende, koji i

nadalje piše ritmom izgovarane rečenice, čiji dijalozi zvone lapidarnošću (silaznih) akce-

nata govora njegova kraja. Drugi je još bolji: danas on suverenije barata književnom riječju,

ekonomizira pri opisima, stilskim alatima postiže začudnu uvjerljivost koristeći manje ‘gradbenog materijala’ nego ranije. Treći je,

priznajem subjektivan, da su njegovi ‘novi’ likovi prošli dug evolucijski put od detaljno

oslikanih karaktera – nositelja svojstava koja jamče dramu, prema sudionicima u drami

svedenim na funkcionalne protagoniste, one koji postoje samo koliko je dovoljno da se

stvori, razvija i vodi isječak iz njihovih života zadan interakcijom, strastima, sudbinom.

ŽENA-OGANJ-MORE stoga je kolekcija vrhunski izbrušenih priča, ispisanih brižno i strastveno,

duboko proživljeno i sa zamjetnim pomakom od (čiste) inspiracije prema obrtničkom cize-liranju, nikako na štetu autentičnosti, koja se

može začeti samo u ognju nadahnuća. Borivoj Radaković

36

YYachtualnoAUDI A3 SPORTBACK

Jednostavno sjajanS petorim vratima i kapacitetom prtljažnika od 1.220 l, ovaj model je funkcionalniji nego ikad, a donosi

i napredne tehnologije za smanjenje emisije CO2, te sustave pomoći vozaču iz modela viših klasa.

Dugačak i elegantan (4.310 x 1.780 x 1.425 mm), novi Audi A3 Sportback nudi se u trima standardnim,

osam metaliziranih i dvjema bojama s bisernim efektom, te s raznim paketima opreme, od Ambiente do

S line exterieur. Aluminijsko-čelična karoserija, lakša 90 kg od one u prethodnoga modela – s motorom

1.4 TFSI, teži svega 1.205 kg! – izvanredno je kruta i tiha, a koeficijent otpora zraka joj je samo 0,30. Unu-

trašnjost je elegantna i svijetla, a zahvaljujući povećanju međuosovinskog razmaka za 58 milimetara,

obilje je prostora i na stražnjim sjedalima. A3 Sportback oprema se jednim motorom TDI i dvama TFSI,

impresivnih snaga i ubrzanja, a nevjerojatno male potrošnje.

MAZDA 6

Novi ‘premium Japanac’Nova Mazda 6 mogla bi zadati glavobolje konkurentima, ali kupce će nesumnjivo oduševiti. Temeljito

preuređen koncept oslanja se na tehnologiju Skyactiv, koja je omogućila smanjenje težine i poboljšanje efikasnosti klasičnog motora, umjesto sve uobičajenijeg prijelaza na hibridni motor. S benzinskim motorima

2.0 sa 143 KS ili 163 KS, Mazda 6 će stajati od 24.570 eura naviše, a s dizelskim od 2.2 (148 KS ili 173 KS) od 27.270 eura. Sa šeststupanjskim mjenjačem stvarat će svega 108 g/km emisija CO2, što joj je još jedna prednost u odnosu na konkurentske modele, a čak i u najjačoj izvedbi emisije neće prelaziti 116 g/km CO2.

Građena na platformi modela CX-5 SUV, ‘šestica’ će od 0 do 100 km/h ubrzavati za 7,8 sekunda s benzin-skim, te 8,4 sekunda s dizelskim motorom. Unutrašnjost ovog modela bit će izvedena u ugodnom stilu, uz neke ekskluzivne detalje, a vozaču će pomagati sustav HMI – Human Machine Interface – nadahnut BMW-

ovim iDrive. Udobna i prostrana, Mazda 6 ima i spremnik za prtljagu zapremine 489 l, te preklopna stražna sjedala. Nova Mazda 6 na tržištu će se naći u siječnju sljedeće godine.

MERCEDES-BENZ

Roadster SLS AMG GTNovi Mercedes-Benz SLS AMG GT nudi sjajnu voznu dinamiku i izvanredne performanse. Uz maksimalnu snagu od 435 kW i 7-stupanjski prijenos, model dostupan kao Coupé i Roadster prenosi osjećaj užitka u vožnji s trkaćih staza na ceste. Naglašen sportski izgled opravdava snaž-nim motorom, impresivnim ubrzanjem od 0 do 100 km/h u 3,7 s, te vrhunskim performansama koje mu omogućava niz sustava, od sportskog prijenosa za trenutačno mijenjanje brzina, do novog ovjesa AMG Ride Control Performance, koji se elektronički prilagođava željenom načinu vožnje i podlozi. Model je serijski opremljen gu-mama 265/35 R 19 sprijeda i 295/30 R 20 stra-ga, s kotačima od lagane legure. Unutrašnjost je luksuzna, u kombinaciji dviju boja s lakiranim detaljima i u koži. Novi model ima neke eksklu-zivne detalje AMG – karbonske retrovizore, keramičke kočnice, surround zvučni sustav Bang & Olufsen – a cijene se kreću od od 204.680 € za osnovni model SLS AMG GT do 213.010 € za model SLS AMG GT Roadster

OPEL CASCADA

Sportski kabriolet srednje klase Izduženi, srednje veliki kabriolet-četverosjed, koga krasi sportska i bezvremena elegancija, nosi vrlo

kvalitetan sustav mekog krova (funkcionira pri brzinama do 50 km/h), a odlikuje se izvanrednom čvrstoćom karoserije, u kombinaciji s prednjim ovjesom HiPerStrut, te bogatom ponudom pogonskih

sustava s novom generacijom benzinskog turbomotora 1,6 s izravnim ubrizgavanjem. Dakle, ako vam je do opuštene vožnje, dok vam sunce grije kožu, a zrak struji rukom prilikom ubrzanja, te doživljaja pla-vetnilo iznad vas – sve ćete to doživjeti u Cascadi. Novi Opelov kabriolet za cjelogodišnju upotrebu bit će predstavljen početkom 2013. godine kao sam vrh Opelove ponude. Cascada, kabriolet srednje klase, nije velik samo dimenzijama (duljina: 4697 mm, širina: 1840 mm), nego i svojim šarmom, te vrhunskim

tehnologijama i opremom.

MINI COUNTRYMAN

Osvježen u novu godinuU dvije godine od lansiranja, MINI Countryman potvrdio se brojem prodanih primjeraka i prijeno-

som vrijednosti izvornoga modela u viši segment, kao prvi MINI s pogonom na sva četiri kotača,

s petorim vratima, moderan i praktičan. Proizvođač od studenoga 2012. unosi značajne novosti u

dizajnu, od ‘šminke’ do izmjena u rasporedu elemenata interijera, boja i presvlaka. Kupcima su na

raspolaganju tri benzinska i tri dizelska motora, snage od 66 kW/90 KS do 135 kW/184 KS, a tu je i

ultrasportski MINI John Cooper Works Countryman, s benzinskim turbo-motorom od 160 kW/218

KS. Osim modela MINI One D Countryman, svi se mogu naručiti sa 6-stupanjskim automatskim

mjenjačem. MINI One Countryman i MINI Cooper Countryman zadovoljavaju normu EU6 o emisiji

ispušnih plinova koja stupa na snagu 2014. godine. www.mini.com.hr

RENTA – PRODAJA – SERVIS

THE WAY TO PLAY TODAY

DAJA – SERVIS

00 386 3 492 00 40

Za listu prodavača i servisera posjetite našu web stranicu:

www.ski-sea.com

38

Yachts Tech

SHARP&SMART

PHILIPS Fidelio Blu-ray SoundBar Strast kuće Philips za autentičnim zvukom urodila je uređajem Fidelio Blu-ray SoundBar HTB9150 koji – modernim pojačalima i zvučnicima – pridonosi sofisticiranom ambijentu doma. Riječ je o najtanjem uređaju s tehnologijom ‘ambisound’: u aluminij-skom kućištu debljine 87 mm pet je modernih pojačala i šest zvučnika, koji stvaraju ‘surround’ zvuk i prožimajuće iskustvo slušanja. Visoka vjernost plod je tehnologije CinemaPerfect HD, koja uspostavlja nove standarde reprodukcije, a dodatna po-godnost ovoga kućnog kina je funkcija Smart TV Plus, koja pru-

ža lepezu inovativnih značajki uključujući NetTV, SimplyShare i MyRemote. Cijena mu je 1.000 eura.

PARROT BY STARCK Zik je mode krik Mora li se uopće objašnjavati tko je Philippe Starck i što radi...? E, pa, trenutno surađuje s Parrotom, kućom specijaliziranom za au-dio tehnologiju, posebno onu kompatibilnu s mobilnim telefonima. Starck je po običaju stvorio dizajn koji je u jednakoj mjeri praktičan i avangardan, a Parrot ga ujedinio s tehnologijom početka 21. sto-pljeća. Slušalice iz ove kolekcije pristaju uz glavu poput dodatno-ga dijela tijela, obdarene su sustavom za potiskivanje pozadinske buke, te mikrofonom za telefonske razgovore. Cijena: 349 eura.

PHILIPS Komponentni DVD HIFI Vođen istinskom strašću za zvukom, Philips je, u sklopu globalne kampanje ‘Obsessed with sound’, lansirao još jedan revolucio-narni uređaj: komponentni DVD HIFI sustav razveselit će filmofile i vlasnike uređaja iPhone, iPod i iPad, jer objedinjuje inovativne tehnologije i nevjerojatno oštru sliku i zvuk. Osim činjenice da ostvaruje izuzetno detaljan i prirodni zvuk, zahvaljujući aluminij-skom kućištu i HIFI visokotoncima s mekom kupolom, ovaj uređaj omogućuje slušanje glazbe s CD-a ili uređaja iPod/iPhone/iPad, koji se automatski pune preko priključne stanice. Od ostalih ure-đaja na tržištu izdvaja se poboljšanjem sustava HDMI na 1080 p, što omogućuje gledanje DVD-a uz istinski filmski doživljaj. Novi sustav može se kupiti u trgovinama kuća Elipso, Robot, Techno-markert i Bitechnique, a okvirna cijena mu je 2.799 kn.

40

Yachts style

40

SHARP&SMARTGARMIN Sportski sat FenixGarminovim sportskim satom s GPS-om bit će oduševljeni planinari, alpinisti, lovci, izletnici... jer koristi ponajbolju tehnologiju, klasičnoga je dizajna i robusnog kućišta - izdržat će najzahtjevnije uvjete, a biti i moderan svakodnevni sat. Fenix sadrži navigacijske funkcije za plani-ranje putovanja i kreiranje rute, te snimanje točaka i aktivnog zapisa traga, kao i – doslovce – hrpu najnaprednije elektronike, uključujući Bluetooth. Ima LCD zaslon od mineralnog stakla otpornog na ogrebo-tine, vodootporan je do 50 m, baterija traje do 50 sati (GPS), odnosno šest tjedana, ako se koristi samo kao sat, a cijena mu je 3.199 kuna.

TIMBERLAND Vječna ‘žuta čizma’Nepogrešiv izgled čizme ‘6 inch boot’ kumuje da se taj proizvod kuće Timberland održava na tronu već gotovo 40 godina. Uz tradicionalnu izdržljivost i vodonepropusnost, predstavlja hit obuću i ove godine. Nepogrešiv izgled, veliki izbor boja i izvedaba osigurava ‘žutoj čizmi’ uspješan ulazak u još jednu jesensko-zimsku sezonu. ‘Žuta čizma’ je nepogrešiv odabir, jer uz trendovski izgled i nove boje dobivate ne-promočivu, izdržljivu obuću vrhunske kvalitete. www.shooster.hr

LERROS Novi modni brendLerros, sinonim za slobodu odijevanja, donosi najnovije modne tren-dove za žene i muškarce, prilagođene njihovim modnim željama. Nova modna marka na hrvatskom tržištu odlikuje se pouzdanim osjećajem za modu, ‘casual’ izgledom s naglaskom na detalje, te izvrsnom kva-litetom uz povoljnu cijenu – pod sloganom Lerros: Lifestyle for every day. Kupujući odjeću Lerros možete osvojiti vrijedne darove – o čemu više možete saznati na prodajnim mjestima Moderato u Zagrebu, Ri-jeci, Splitu, Dubrovniku i Osijeku.

42

Yachts tech

SHARP&SMART

Can-Am Spyder ST Limited roadsterSpyder ST Limited je sportski touring roadster za one koji žele najbolje. Osnovni dizajn modela Spyder SST-S obogaćen je luksu-znim elementima i tehničkim osobinama. Prednji kotači imaju kro-mirane detalje, ponovljene na ispušnoj cijevi i poklopcu za zaštitu od vrućine. Vozilo je opremljeno radiom AM/FM s kablom za iPod, a na listi dodatne opreme je i satelitski radiosustav. Za lakšu na-vigaciju tu je Garmin Zumo 660 GPS s Bluetoothom. Spremnici su zapremine 68 l, u boji karoserije i s ključem. Osim grijanja u ruč-

kama, tu su i utičnica od 12 V, ukrašeno sjedalo za model Limited, te boje bijela Pearl i crna Currant.

Can-Am Maverick 1000R side-by-side Novi BRP-OV model side-by-side podiže sve standarde kom-fora i performansi u kategoriji modernog off-ro ad vozila. Inovativni Maverick 1000R side-by-side ne nudi samo najjači motor unutar industrije, nego i najveću moć (okretni moment), ubrzanje i najbolji odnos težine i snage. Sportski amortizeri sprijeda i straga, centralno pozicioniran motor i jedinstvena ergonomija su daleko ispred konkurencije. Ovo je pravi Can-Am, koji će kupce nagraditi vrhunskim agresivnim dizajnom i detaljima izrade. Na naše tržište dolazi početkom 2013. godi-ne, a naručit ga možete već sada.

Can-Am Spyder RS-S roadsterPrivlačno vozilo snažna dojma, u 2013. godini obogaćeno je novo-dizajniranim prednjim kotačima, sjedalima ukrašenim šavovima u kontrastnoj boji od boje presvlaka, dvobojnom karoserijom, obo-jenim prednjim spojlerom i naslonima za ruke u prednjem dijelu, te ekskluzivnim grafikama. Dostupan je i s prijenosom SE5, koji uključuje kretanje unatrag, a novi prednji branik poboljšava ae-rodinamiku vozila. Ovjes maksimalno prigušuje otpor sjedala pri poskakivanju vozila, te omogućava smanjivanje utjecaja težine tijela pri udaru o tlo za 33%. Ovaj model dostupan je u trima kombinacijama boja. [email protected]

Moda

44

Fotografije Ivica Lisjak

Priredila Zjena Marinković Vuković

H u g o B o s s i B a l d e s s a r i n iTHE CORE

Odijelo Basdessarini

Šal HugoBoss

Čizme Hugo Boss

Dolčevita Baldessarini

Moda

Fashion

Etro, Ralph Lauren i Seven Jeans sinonimi su za eleganciju i dobar stil

The Core trgovine su od ove sezone obogatile ponudu svojih brendova za muške linijie Hugo Boss Black i Baldessarini, uz već dobro poznate marke Ralph Lau-ren, Etro, Diane von Fürstenberg, Laurèl I dr... Linija Hugo Boss Black predstavlja sinonim za visoku ele-ganciju i savršen spoj odijela od modernih materijala

Haljina Laurèl

Torba Laurèl

Čizme Ralph Lauren

Košulja Hugo Boss

Vesta Ralph Lauren

Hlače Ralph Lauren

Cipele Ralph Lauren T

Moda

visoke kvalitete, a strogih krojeva u duhu tradicije. Mar-ka Baldessarini je projekt proizišao također iz grupacije Hugo Boss, a danas predstavlja samostalnu tvrtku i su-vremenu modnu marku za samouvjerene muškarce s ne-upitnim smislom za stil, autentičnost i profinjenost. Ove kombinacije omogućit će vam da se osjećate spremnima

Haljina Laurèl

Cipele Ralph Lauren

Torba Diane von Fürstenberg

Odijelo Hugo Boss

Kravata Hugo Boss

Košulja Hugo Boss

Cipele Hugo Boss

Fashion

Odijelo Hugo Boss

Kravata Hugo Boss

Košulja Hugo Boss

Cipele Hugo Boss

Moda

48

Haljina Diane von Fürstenberg

Cipele Ralph Lauren

Odijelo Baldessarini

Košulja Hugo Boss

Kravata Hugo Boss

Cipele Hugo Boss

Moda

Fashion

49

za sve izazove tijekom cijeloga dana i uklopite se stilom u svaku prigodu. Poslovnice The Core smještene su u Za-grebu - Masarykova 7, Dubrovniku - Široka ulica 2 i Rijeci - Tower Centar. Odjeću su nosili Katarina Despot i ovogodiš-nji Mister Hrvatske Antonio Šincek, a domaćin snimanju je bio zagrebački prvokategornik, hotel Esplanade.

Haljina Etro

Cipele Ralph Lauren

Torba Diane von Fürstenberg

Yachts cooltura

50

Yachts cooltura

51

THE ROLLING STONES

KOTRLJANJE KAO TRAJNO STANJENiti nakon pedeset godina skakanja po pozornici i mrdanja bokovima, ‘wild child’

Mick Jagger ne pokazuje namjeru da zaustavi ‘kotrljanje’, kao što niti njegov sastav

nema namjeru još dugo sići s trona najznamenitije legende rock‘n’rolla

Tekst Gary Evans

he Rolling Stones na turneji, sredina 1980-ih: slika i prilika neu-mjerenosti. Netko je pokucao na vrata garderobe: ‘Policija vas traži.’ Stonesi su skočili na noge, slili svu ‘cugu’ u zahodsku školj-ku i ubacili u nju i u umivaonik, ili pobacali kroz prozor, ‘neteku-će oblike poroka’ kroz prozor... kamo god su stigli. Vrata su se otvorila i kroz njih su ušetali Andy Summers, Stewart Copeland i Sting! Ta epizoda predstavlja tipičan dan za Stonese. Za sebe kažu da su zapravo parodija sebe samih, karikatura rock banda, stvarni ‘spinal tap’. Ali, jednako tako su i jedan od najvažnijih bendova u povijesti rock’n’rolla, grupa koja povezuje njegovu prošlost i sadašnjost. Kao i rock, Stonesi su cool, uzbudljivi i ludi.‘Vi ćete, dečki, biti goleme zvijezde’, rekao je Stonesima jedan glazbeni kritičar prije pedeset godina, 12. srpnja 1962., u london-skom klubu Marquee. Tih su dana ‘dečki’ još bili poznati kao Ro-llin’ Stones – ime je Brian Jones iščupao s jedne ploče Muddyja Watersa, ležeći na podu sobe tijekom jednog intervjua s novina-rom magazina Jazz News, koji ga je upitao kako se zove njegov

T

51

Yachts cooltura

Yachts cooltura

52

Mick i Bianca Mocais na dan

vjenčanja 1971. godine

Mick Jagger i Keith Richards

(slika dolje)

The Rolling Stones: originalna

postava benda na koncertu

ŽIVOT U GRUPI: ČAK NI BRAKOM NIJE STAO NA KRAJ LUDOSTIMA

Glasine kažu da je nakon vjenčanja s Biancom Mocais na suludoj zabavi na Francuskoj rivijeri 1971., na koju su bile pozvane sve zvijezde showbusinessa, tada trudnu novo-pečenu gospođu Jagger, koja je rano zbrisala s tuluma, tek nešto kasnije probudio bubnjar grupe The Who, Keith Moon, koji se uspeo kroz prozor njezine sobe na šestom katu odjeven samo u naočale od kostima za maškare i ženske gaćice – koje je nosio na glavi. Bianca je 1978. podnijela zahtjev za razvod i popratila ga riječima: ‘Moj je brak bio gotov na dan vjenčanja. Hvala, Keith.’

53

Jedinstveno je otmjen i neprivlačan, muževan i ženskast, ima bizarna usta, nepredvidljive bokove i žgoljave ruke i noge...

bend. Stonesi su izdali više od stotinu singlova, više od dvadeset studijskih albuma i niz kompilacija i snimaka uživo. Njihov je ka-talog neusporediv, njihov nastup neopisiv. Nadasve, njihovo po-stojanje nova je definicija riječi dugovječan. U srcu svega toga je Sir Michael Philip Jagger. Njegov se imutak procjenjuje na 320 milijuna dolara, izlazio je s najljepšim ženama svijeta, živio životom dovoljno eksplozivnim da potroši dva ljudska tijela. Iza slave, novca, manekenki i raskalašenosti čuči klinac iz Kenta, koji se davno zaljubio u blues. Je li se u prošlih pola stoljeća taj klinac izgubio, pretvorio u glazbenog plaćenika ili poslovnjaka? Stonesi su se upoznali slučajno, na željezničkom kolodvoru 1960. godine. Jagger je pod rukom držao nekoliko albuma, među njima Chucka Berryja i Muddyja Watersa, koji su pobudili pažnju Keitha Richardsa, koji mu je prišao i počeo razgovarati s njim. Razgovor je završio osnivanjem benda i početkom burnog prija-teljstva koje se kotrlja već pola stoljeća. Richards i Jagger bili su prijatelji još kao djeca, ali su im se obitelji preselile u druga mjesta i dečki se neko vrijeme nisu vidjeli. Jagger, rođen 1943. u Dartfordu, u međuvremenu je završio srednju školu s odličnim uspjehom i upisao studij ekonomije na uglednomu londonskom sveučilištu. Ipak, prava strast su mu bili američki bluzeri i rock’n’roll – baš kao i Richardsu. Nakon što su se udružili s Bri-anom Jonesom i Ianom Stewartom, s kojima su se upoznali na tek propupaloj londonskoj bluzerskoj sceni šezdesetih, Stonesi su bili spremni za kotrljanje. ‘Odjednom je pop glazba postala važnija nego ikad ranije’, kaže Jagger opisujući šezdesete. ‘Po-stala je važan, možda čak i najvažniji, oblik popularne umjetno-sti tog razdoblja, nakon što godinama prije toga uopće nije sma-trana dijelom ikakve umjetnosti.’ Bendu su se 1963. pridružili Charlie Watts i Bill Wyman, a Stonesi su postali jedan od pred-vodnika novoga glazbenog vala. Jagger i Richards stvarali su glazbu pod utjecajem svojih američkih idola, bluzera, što nisu propuštali naglasiti na nastupima, pa su tako Muddyju Watersu izvan Sjedinjenih Država priskrbili veću slavu nego njegova vla-

Yachts cooltura

53

stita glazba. ‘Ukrali su mi glazbu, ali i dali ime’, rekao je Waters. Stonesi su vlastiti glas pronašli miješanjem i destilacijom svače-ga što je bilo prije njih i krenuli na osvajanje scene s dotad nevi-đenom kreativnošću, izbacivši Their Satanic Majesties Request (1967), Beggars Banquet (1968), Let It Bleed (1969), Sticky Fin-gers (1971) i Exile on Main Street (1972) jedan za drugim. ‘Najve-ći rock’n’roll bend na svijetu’, govorili su u ta vremena sami za sebe; kad se sad osvrnemo, teško da bismo im mogli prigovoriti. Stonesi su tijekom tog razdoblja bili jedan od temelja moderne kulture, posebno Jagger, koji je sa svojim durenjem, krevelje-njem i micanjem bokovima novinarima predstavljao simbol ra-skalašenosti. Njegovi mnogobrojni ‘susreti’ s odjelom policije zaduženim za droge istovremeno su mu jačali ugled u kontra-kulturi, te ga srozavali u očima tradicionalnih građana, pa su tako u nedavno objavljenim policijskim dokumentima Jagger i tadašnja mu pratilja Marianne Faithful opisani kao ‘šljam’. De-sničarski pedagog Allan Bloom otišao je i korak dalje, pa optužio Jaggera za propadanje moralnih vrijednosti zapadnjačkog svije-ta. Iste je godine mladi crnac Meredith Hunter izboden i nasmrt pretučen – počinitelji su bili Hell’s Angels, a mjesto zločina sve-ga nekoliko metara od pozornice na kojoj su Stonesi izvodili ‘Sympathy for the Devil’, na trkaćoj stazi Altamont u San Fran-ciscu. ‘Svatko od njih jednako bi te hladnokrvno ubio koliko te i pogledao’, rekao je o motociklističkoj bandi Stanley Booth, au-tor knjige True Adventures Of the Rolling Stones. Angelsi su bili pozvani od strane benda da pripaze na mir tijekom koncerta, a u to su vrijeme bili popularni i u ‘mainstream’ kulturi, zbog svoga slobodnog duha i autsajderskog stila života. Stonese kakve da-nas poznajemo teško je povezati s nečim ili nekim tako inciden-tnim. Altamont se često smatra prekretnicom kulture tog vre-mena – trenutkom u kojem je zaneseni sanjarski duh šezdesetih udahnuo posljednji dah. O tom bi se dalo raspravljati, a činjenica jest da su Jagger i Stonesi nakon tog koncerta okrenuli ploču. ‘Da bi preživjeli’, napisao je Booth, ‘okrenuli su se komediji.’ Ja-

Yachts cooltura

54

Desničarski američki pedagog Allan Bloom

optužio je Jaggera za poticanje raspada moralnih

vrijednosti zapadne kulture

gger se bacio u drugu vrstu raskalašenosti: luksuzan život u društvu plemića s kojima čavrlja o svojoj zbirci skupih vina. U sedamdesetima glazbenom scenom je zavladao punk. Jagger je imao tek tridesetak i nešto godina, ali je bend odjednom djelo-vao staro i nevažno. Kad se počeo više baviti glamurom garde-robe i nastupa nego glazbom, glazbeni novinar Paul Morley je napisao da bi se Stonesi trebali povući. ‘Prošlog tjedna sam dao intervju za New Musical Express’, rekao je Jagger o tomu. ‘Nji-ma smo bolji nego ikad.’ A onda je 1969. umro Brian Jones. Ric-hards i Watts postali su ovisni o heroinu. Jagger, s druge strane, bio je nezaustavljiv: afere s ljepoticama i društveni uspon kao da su mu davali krila na kojima se izdizao iznad zamkama posu-tog teritorija slave. Više od četiri tisuće. Tu brojku predlaže Chris Anderson u Jaggerovoj biografiji, kao možda ne i konačan broj žena s kojima se Jagger intimnije upoznao. ‘Mislim da je to možda i donja granica’, priznaje Anderson. Na listi su i Carla Bruni, Angelina Jolie, Uma Thurman i Farrah Fawcett... da spo-menemo samo neke. Jagger je imao toliko apetita za žene da je svojevremeno potražio pomoć psihijatra. Ženskog. I nju je za-veo! Od 1971. do 1980. bio je oženjen Biancom Jagger, a od 1991. do 1999. Jerry Hall. Ima sedmero djece sa četirima ženama. Jed-na Jaggerova veza nadživjela je sve druge. ‘On je moj brat koji slučajno ima druge roditelje’, rekao je Jagger jednom prilikom o Keithu Richardsu. Njih su dvojica na mnogo načina posvemašnja suprotnost. Richards je čistokrvni rocker, koji tragove života punog razvrata nosi s ponosom, duša Stonesa. Jagger je poslov-ni čovjek, ljubitelj finih vina i kriketa, mudri CEO Rolling Stones Ltd. ‘Mick mora imati plan čim se probudi – koga će tog dana nazvati, što će jesti i kamo će ići’, kaže Richards. ‘Ja se probu-dim, zahvalim Svevišnjemu što sam još živ, a zatim iskopčam sve telefone u kući. Da smo obitelj, ja bih bio mama.’ Richards je i Jaggerov najžešći kritičar. Prijateljstvo im se našlo na kušnji u nekoliko navrata, a najnižu točku doseglo je kad je 2010. Richards napisao autobiografiju pod naslovom Život (Life). U njoj se obru-šio na Jaggera od glave do pete, s posebnim naglaskom na loše pjevanje i malog... Micka. Napisao je da se Jagger prodao i da mu to teško pada. ‘Ponekad si razmišljam koliko mi nedostaje

prijatelj. I pitam se kamo je nestao.’ To antagonističko prijatelj-stvo, ta napetost koja s godinama ne jenjava, zapravo je djelić onoga što bend održava vitalnim. Jagger i Richards su, na kraju krajeva, par koji nikada neće puknuti, Glimmer Twins koji su važniji kao tandem nego kao pojedinci. I toga su svjesni. Mick Jagger je na pozornici sasvim drugačija osoba. Opasan je, neo-bičan, misteriozan. Jedinstveno je otmjen i neprivlačan, muže-van i ženskast, ima bizarna usta, nepredvidljive bokove i žgolja-ve ruke i noge. Kreće se poput Jamesa Browna kojeg je uhvatio grč. A stare kosti jednako su mu pokretljive kao i kad je imao dvadeset. Ali Jagger – multimilijunaš i kraljičin vitez, koji je u glazbenoj industriji postavio presedan u prikupljanju sponzora, prodaji autorskih prava i smišljanju artikala s logom benda, da-leko je od ‘street fighting mana’ kakav je bio nekoć. Njemu je možda sve to samo kazalište s dodatkom rocka. Ali, bio on glu-mac ili varalica, ipak je u tomu bolji od ikoga. I uvijek spreman prilagoditi se ulozi. ‘Ljudi su opsjednuti’, kaže. ‘Žele da budemo kakvi smo bili 1969. Jer, ako se mi promijenimo, njihova mladost nestaje. To je sebično, ali i razumljivo.’ Iako je Richardsova pre-danost rock’n’rollu za svaku pohvalu, ona je ništa bez Jaggero-vog vodstva i pameti. Možda obilježen događajem u Altamontu, možda preplašen smrću zvijezda s kojima je odrastao i razvijao se, Jagger je shvatio ono što one nisu – kako preživjeti. Strateg u njemu održava na životu showmana. I to kakvog! Od debitant-skog albuma The Rolling Stones iz 1964. do Exile on Main Street iz 1972. Jagger je bio za kormilom benda koji je na pozornici bio još razorniji nego na snimkama. Kasnije su albumi postali neu-jednačeni kvalitetom (iako pretežno dobri, pogotovo u uspored-bi sa starijima), ali je nastup uživo ostao najjači adut benda. Jagger i danas izađe na pozornicu kao da je kralj svijeta, kao da se ni zbog čega ne kaje, poput kakvoga sumanutog dirigenta rock’n’roll orkestra, svjestan da si je odavno zaradio mjesto u Panteonu rocka. Je li umišljen? Naravno da jest, a kao ‘fron-tman’ mora i biti. Ali, umišljenost je samo dio sile koja ga pokre-će. Jagger i bend su nedavno potvrdili da vježbaju i spremaju se za turneju – pedeset godina nakon prvog koncerta. It’s only rock’n’roll, ali ga vole.

Yachts cooltura

55

Godine nisu usporile Micka Jaggera na pozornici!

BRANCH OFFICE ZADAR:Marina Dalmacija,23206 Sukošan,tel: + 385 23 394 487, fax: + 385 23 394 491, [email protected]

AURORA MARIS: Metohijska 4, 20000 Dubrovnik, tel: + 385 20 313 444,fax: + 385 20 313 445, [email protected]

MARINA VERUDA:Cesta prekomorskih brigada 12, 52000 Pula, tel: + 385 52 517 710, fax: + 385 52 517 711, [email protected]

ACI MARINA SPLIT: Uvala Baluni bb,21000 Split, tel: + 385 21 398 786, fax: + 385 21 398 786, [email protected]

ACI MARINA OPATIJA: Liburnijska cesta bb, 51414 I i i, tel: + 385 51 704 052, fax: + 385 51 704 052, [email protected]

S-NAUTICA :Zupa bb, 85320 Tivat, Crna Gora, mob: +382 67368080,fax: +382 32671331,[email protected]

JADRAN NAUTIKA d.o.o.

Koturaška 51, 10000 Zagreb, tel: + 385 (0)1 6170 068, fax: + 385 (0)1 6170 079, e-mail: [email protected]

www.jadrannautika.com

OOUURR TTEEHHNNOOLLOGGYY YOUURR EEMMOOTTIIOONN

STTTTTTRIIIIIDDDDDDEEEERRRRR 11111113333333 oooooppppeeeennnn

Satovi

57

Engleski te nki ćNEZAUSTAVLJIV

Ako ste pomislili da se varate, niste u pravu: Louisa Cartiera za dizajn modela

Tank doista je nadahnuo tenk, i to Renaultov, iz 1917. godine. Kao i njegov ratni

pandan, Tank je nezaustavljiv, pa je, nakon kolekcija Tank Americaine i Tank

Francaise, na redu Tank Anglaise. Oboružan svim insignijama koje ga smještaju u

kolekciju (diviziju?) Tank, novi je model pravokutnog oblika, ima rimske brojeve,

kućište integrirano u remen i jednostavne kazaljke. Glumac Rupert Everett u

jednom je intervjuu izjavio da je Tank idealan klasični sat: ‘Vrlo je lijep. Otmjen

bez napadnosti, kao pravi klasik.’ Tank Anglaise Grand Modèle ima kućište od

sivoga rodiniranog zlata dimenzija 36,2 x 47 mm, safirno dno, automatsko

namotavanje i u srcu kalibar 1904 MC.

Satovi

58

King Power Unico GMT

Tondo by Night

DE

GRISOG

ONO

Luksuz u neonskim bojama jedini je način da se opiše nova kolekcija kuće De Grisogono. Tondo by Night ima mehanički kalibar s oscilirajućim valjkom izvan okvira. Danju lijepi, modeli ove kolekcije noću svijetle zahvaljujući materijalu PLF (pearly photoluminescent composite fiber-glass), a dostupni su u bijeloj, žutoj, ružičastoj, zelenoj, ljubičastoj i narančastoj boji.

Želite znati koliko je sati u svim svjetskim gradovima? Može, ali ne bez (urarskih) komplikaci-ja! Kuća Hublot poigrala se četirima aluminijskim pločicama koje, pokretane tipkom smješte-nom kod oznake za 2 sata, plešu i omogućavaju očitavanje vremena bilo gdje na svijetu. Svaku zonu predstavlja jedno od četrnaest ponuđenih mjesta (Pariz, Noumea, Ciudad de Mexico, Dhaka, Samoa, Azori, Dubai, Santiago, Los Angeles, Hong Kong, Anchorage, Moskva, Rio de Ja-neiro i Tokio). Iako nakrcan informacijama, ekran mu je vrlo pregledan. Model ima keramičko kućište promjera 48 mm, a pokreće ga mehanizam HUB s funkcijom GMT.

HUBLOT

58

Satovi

59

U znaku bačvice

VACHERON

Vacheron Constantin je 1912. predstavio svoj prvi sat oblika bačvice, koji će kasnije postati svojevrsni zaštitni znak mo-dela s komplikacijama. Stoljeće nakon tog važnog događaja kuća slavi s novim modelima jednakog oblika i obogaćuje ko-lekciju Malte četirima klasičnim modelima: Malte Tourbillon, Malte Petite Seconde, Malte Dame, Édition 100e Anniver-saire. Tourbillon je najveći zavodnik – kućište velikodušnih dimenzija (38 x 48.2 mm) i novi mehanizam oblika bačvice, ručno navijanje, kalibar 2795, izrada u potpunosti ‘in house’, ukrašen Poinçon de Genève.

CONSTANTIN

Satovi

Satovi

60

J12 Marine

Chanel ne dozvoljava da prođe ijedno ljeto bez nove verzije ikonskog modela J12. Nova verzija ima kućište promjera 42 mm od high-tech crne keramike i čelika, te gumeni remen. Čelični okvir brojčanika je pokretan u jednom smjeru, a na njemu se nalazi disk sa 60 oznaka za minute, plave boje, te oznaka za 12 sati presvučena fosforescentnim slojem, kojim su presvučene i kazaljke za minute i sekunde. Ovaj model ima mehanički kalibar s rezervom rada od 42 sata, te funkcije sata, minute, sekunde, datuma i očitavanja vremena provedenog pod vodom. Vodo-otporan je do dubine od 300 m, a čelična kruna je zaštićena poklopčićem od high-tech keramike.

CHANEL

IWC, CARTIER, OMEGA, BREITLING, CORUM, BAUME & MERCIER, TAG HEUER, MONT BLANC

SPLIT RIVA Obala hrvatskog narodnog preporoda 19, 21, 23 • JOKER Put Brodarice 6 • info@b vama, www.b vama.com

Satovi

Satovi

61

Sporti ng

Luminor 1950 Submersible 3 Days 47 mm Tita nium

RALP

H L

AUREN

Ovaj model gotovo da odmah asocira na au-tomobilske utrke – kućište promjera 45 mm izrađeno je od matt crne keramike, remen je oživljen gumom crvene ili žute boje. Ovaj mo-del ispisuje novo poglavlje kuće ionako poznate po sportskoj eleganciji. Pokreće ga kronograf RL750, što ga je za kuću Ralph Lauren razvila manufaktura Jaeger-LeCoultre.

Zahvaljujući novom mehanizmu Panerai P.9000 s automatskim navijanjem, najnovija verzija modela Luminor Submersible (PAM000305) dio je kolek-cije Manifattura. Ima rezervu rada od tri dana, mehanizam koji radi na fre-kvenciji od 4 Hz, pokazivač datuma i mogućnost vraćanja sekunda na nulu, koja omogućava sinkronizaciju kazaljke za sekunde sa signalom za sate, sastoji se od 195 dijelova i u potpunosti je izrađen u manufakturi. Kućište ovog modela ima promjer od 47 mm, a vodonepropusan je do 300 m. Pane-rai Luminor 1950 Submersible ima široko obrubljeno staklo, krupne oznake za sate i upadljive kazaljke nadahnute starinskim satovima. Novi ‘vintage’!

PANERAI

Satovi

m navijanjem, dio je kolek-ji radi na fre-unda na nulu, alom za sate, kturi. Kućište 300 m. Pane-rupne oznake ovi ‘vintage’!

61

62

BMWSINONIM ZA INOVATIVNOSTBavarski proizvođač tehnološki besprijekornih, krajnje udobnih, luksuznih i nadasve pouzdanih

osobnih automobila u prvom redu prednjači po iznalaženju i primjeni inovacija u svim segmentima

svoje djelatnosti, od unapređenja tehničkih svojstava motora i vozila do opremanja i dizajna

Tekst Damir Vantić Fotografije BMW

Automobili

63

T

Automobili

WINPOWER TURBO: BMW je godinama bio pojam za atmosfer-ske motore, ali je globalna težnja za ekološki održivim prometom prekinula tu tradiciju i usmjerila razvoj prema manjim motorima, odnosno tehnici pionir koje je u Europi bio upravo BMW. Riječ je o prednabijanju zraka pomoću turbokompresora – a 2013. navr-šava se 40 godina od predstavljanja legendarnoga modela BMW 2002 Turbo, prvoga serijskog automobila u Europi pogonjenog turbo-nabijenim benzinskim motorom. ‘Duhovni nasljednici’ tog legendarnog agregata nose oznaku TwinPower Turbo. Riječ je o nazivu što ga nalazimo na pokrovima svih BMW-ovih turbo-nabi-jenih dizelskih i benzinskih motora. Sam termin Twin označava dvije tehnike, najzaslužnije što je BMW uspio pomiriti nisku po-trošnju goriva i visoke performanse motora. Riječ je o izravnom ubrizgavanju goriva pod visokim tlakom i prednabijanju zraka pomoću turbokompresora. Broj turbokompresora kreće se od jednog, kao u modela 320d ili 328i, preko dvaju, u modela 335d ili 650i, pa do rekordnih triju u M Performance modelu M550d.

KOMPOZITI POJAČANI UGLJIČNIM VLAKNIMA: BMW je do-sad koristio cijeli niz konvencionalnih i egzotičnih materijala, od konstrukcijskih i ultračvrstih čelika, preko aluminijskih i ma-gnezijevih legura, pa do ugljičnih kompozita. Upravo su ugljični kompoziti, kao najperspektivniji materijal budućnosti, trenutno u fokusu razvoja BMW-a. CFRP (Carbon Fibre Reinforced Plastics) je materijal koji se u avio i svemirskoj industriji koristi već 50-ak godina. Ima mehanička svojstva poput visokočvrstih čelika, a dvostruko je lakši; međutim, proizvodnja je dugotrajna, a cijena i do 50 puta veća od konvencionalnih čeličnih materijala. BMW je stoga, u suradnji s partnerskom SGL Group, razvio postupak kojim se znatno ubrzava proces polimerizacije, dok bi masovna proizvodnja trebala pojeftiniti gotov proizvod. Tako će BMW po-stati prvi proizvođač koji će uvesti kompozite pojačane ugljičnim vlaknima u serijsku proizvodnju i učiniti ih dostupnim širokom krugu kupaca. To će značiti ne samo lakše, nego i daleko sigurni-je automobile u skorijoj budućnosti. 63

Automobili

64

xDrive: BMW je 2003. godine predstavio xDrive na modelu X3, stalan pogon na sva četiri kotača, koji mogućnostima i upotrebljivošću nadmašuje sve slične na tržištu. Srce xDrive sustava čini elektronički kontrolirana spojka, koja u normalnim uvjetima dijeli snagu između prednjih i stražnjih kotača u omjeru 40:60, s tim što se taj omjer kontinuirano mijenja, ovisno o uvjetima na cesti. Tako je moguće i 100% raspoložive snage usmjeriti samo na pred-nje, ili samo na stražnje kotače. Osim toga, xDrive – za razliku od sličnih sustava drugih proizvođača – djeluje proaktivno, koristeći senzore sustava elektroničke kontrole stabilnosti. To znači da će sustav prepoznati potenci-jalno opasnu situaciju prije nego što kotači izgube valjan dodir s podlogom i u milisekundi prilagoditi raspodjelu snage. Nakon premijere u modelu X3, BMW je xDrive polako uveo u standardnu ili dodatnu opremu i ostalih serija. Tako je ove godine xDrive debitirao i u BMW-u serije 1.

iDrive: Prije više od 10 godina, BMW je predstavio revolucionarni iDrive, sustav centraliziranog upravljanja svim važnim funkcijama automobila. Središnji greben je napokon oslobođen velikoga broja prekidača, a zaslon u automobilu je postao svojevrsni kontrolni centar. Iako u početku ospo-ravan, kao uostalom i sve ideje ispred svoga vremena, iDrive je dokazao funkcionalnost i praktičnost, čemu u prilog govori činjenica da je konku-rencija u međuvremenu razvila svoje inačice. Za to je vrijeme originalni koncept doživio mnoge promjene i nadogradnje, a posljednja u nizu je uvo-đenje dodirne funkcije kontrolera. ‘Touch pad’ omogućuje ručno upisivanje podataka za navigaciju, brojeva za pozivanje ili kontakata, čime rukovanje sustavom iDrive postaje lakše i intuintivnije. Ta je funkcija prvo uvedena na kinesko tržište, a od 2013.godine ponudit će se i kupcima u Europi.

SUSTAV NIGHT VISION S DODATNIM OSVJETLJAVANJEM PJEŠAKA: BMW je sustav Night Vision prvi put predstavio na seriji 7, 2005. godine. Su-stav se bazira na infracrvenoj kameri koja snima u ljudskom oku nevidljivomu toplinskom dijelu spektra i na temlju toga stvara sliku prostora i objekata. To bitno poboljšava vidljivost noću, a time i sigurnost vožnje. S početkom prodaje redizajnirane serije 7, kupcima je na raspolaganju nova, jedinstvena funkcija sustava Night Vision: riječ je o dodatnom osvjetljavanju pješaka, koje sustav prepozna kao potencijalno ugrožene. Zbog toga serija 7 na mjestu svjetala za maglu ima ugrađene snažne LED reflektore, koji mogu preciznim svjetlosnim snopom osvijetliti pješaka na udaljenosti do 100 m i tako ga učiniti vidljivijim vozaču. Kako se vozilo približava pješaku, tako se svjetlosni snop skraćuje, a njegov intenzitet smanjuje. Ukoliko pješak više nije potencijalno ugrožen, LED reflektor se isključuje. Pritom sustav uzima u obzir druga vozila i objekte u prometu kako ne bi došlo do nenamjernog zasljepljenja.

Konceptnim modelima kuća BMW probija led

radikalnim tehnološkim i dizajnerskim dostignućima –

a novi modeli odista nose DNK svojih ‘očeva’

BMW automobili prednjače sintezom kvalitete i estetike, bilo na ulici, autocesti ili izvan asfalta

Brend

66

PRILAGODLJIVA LED SVJETLA: Na redizajniranoj seriji 7 BMW je predstavio novu generaciju prilagodljivih LED svjetala u kojih se funkcija svih komponenata svjetla – od dugog, preko kratkog do dnevnih svjetala – ostvaruje s pomoću LE dioda. One imaju znatno dulji vijek trajanja i visoku efikasnost, a unutar svjetla su podijeljene u grupe, što omogućuje fantastične mogućnosti pri-lagodbe uvjetima vožnje. Samo na autocesti upravljačka jedinica može osvjetljenje prilagoditi na četiri načina, a tu su i snop za gradsku vožnju, otvorenu cestu, dvosmjerne ceste itd. S obzirom na to da svjetla imaju mogućnost zakretanja i selektivog isklju-čivanja pojedinih grupa LE dioda, duga svjetla se u vožnji nikada posve ne isključuju. Sustav će automatski prepoznati vozila koja nailaze, te će unutar snopa stvoriti zasjenjeno područje isključi-

vanjem točno određenih grupa dioda. Tako snop dugih svjetala i dalje obasjava cestu, čineći vožnju sigurnijom i ugodnijom, dok se vozilo ispred nalazi u sjeni.

BMWi: BMW već godinama razvija automobile slijedeći slogan ‘Manje emisija, više užitka u vožnji’, a automobili nove, ‘i’ ge-neracije, logičan su nastavak priče. Riječ je o konceptima, koji – svaki u svojoj klasi – predstavljaju revoluciju u pogledu pogo-na, voznih osobina, sigurnosti, smanjenja štetnih emisija i nove razine mobilnih usluga. Posebno se to odnosi na i3, gradski au-tomobil na električni pogon, koji bi se trebao početi prozvoditi do kraja 2013. godine. Zahvaljujući laganomu, a čvrstom podvo-zju od CFRP kompozita, baterijama u podnici, te elektromotoru

Luksuzni modeli bavarske kuće daju smisao pojmu

premium kategorije!

Brend

67

snage 170 KS, i3 je izuzetno okretan, pa do 100 km/h ubrza za manje od 8 s. S druge strane, i8 je hibridni automobil sportskih performansa, koga pokreće kombinacija elektromotora iz mode-la i3 i trocilindarskoga turbobenzinskog motora od 220 KS. To je dostatno za ubrzanje do 100 km/h za manje od 5 s, uz kombini-ranu potrošnju od samo 2,7 l/100 km. Istovremeno, BMW razvija i testira niz aplikacija i mobilnih usluga, koje bi bile komplemen-tarne ‘i’ automobilima. Primjerice, rješava problem optimalnog iskorištenja parkirnih mjesta, odabira najekonomičnije rute, izbjegavanja zastoja na cesti... pa ulicama Münchena, Berlina i San Francisca već voze automobili iz programa Drive Now, kojim se potiče kratkotrajno iznamljivanje automobila po potrebi, s tim što su u cijenu najma uračunati gorivo i troškovi parkiranja.

Vrhunska tehnologija, strojevi,

roboti... ali i savršen ručni rad

iskusnih zaljubljenika u svoj posao!

Razgovor

68

ROMAIN GROSJEANNOVI PRINC TRKAĆIH STAZAOd povratka u Formulu 1, na početku ove sezone, Romain Grosjean je vratio taj sport u srca Francuza.

Dvadesetšestogodišnji Švicarac francuskog porijekla pokazao se kao sposoban i razuman vozač,

te se uspeo na pobjedničko postolje u utrkama u Bahreinu, Kanadi i Mađarskoj. Smatraju ga – čini

se, opravdano – novom legendom ovoga senzacionalnog, zahtjevnog i opasnog sporta. Grosjean je

odnedavno i jedan od ambasadora urarske kuće TAG Heuer, baš kao što je to bio i veliki Alain Prost

prije njega. Mladi vozač je skinuo kacigu i otvoreno porazgovarao s našim novinarom

Priredio Jean-Pascal Grosso Fotografije Andrew Ferraro

Razgovor

69

P

Razgovor

69

oprilično je godina prošlo otkako su Francuzi mogli navijati za uspješnog sunarodnjaka u Formuli 1; osjećate li pritisak zbog takvog entuzijazma obožavatelja?Baš naprotiv, osjećam motivaciju, taj me entuzijazam pokreće. Istina je da sam odradio dobru sezonu. Istina je da se Francuska ponovno počela zanimati za utrke, što me veseli. Veseli me i da se ponovno priča o Grand Prix de France… Za jednog vozača je prilika da se natječe pred sunarodnjacima nešto fantastično. Nadam se da ćemo uskoro čuti i francusku himnu na kraju jedne utrke.Kako objašnjavate dosadašnji manjak interesa Francuza za Formulu 1?Nisam prava osoba za takve analize, ali pretpostavljam da interes splasne kad tako dugo nemate sunarodnjaka na stazi, ili barem ekipu koja se natječe pod vašom zastavom. Pogledajte primjer bi-ciklizma: Tour de France i Thomas Voeckler. Nije da inače cijela Francuska prati sve etape – ali kad je Voeckler počeo pobjeđivati, cijela zemlja se zainteresirala za Tour, barem na tih deset dana koliko je nosio žutu majicu. Ako i s Formulom bude tako, ako se poveća broj francuskih vozača – k tomu još i uspješnih – interes će se sigurno vratiti.Vaš uspon prema vrhu podsjeća na karijeru jednog drugog fran-cuskog asa – Alaina Prosta. Je li on jedan od vaših idola?Zapravo nikad nisam imao uzore ni idole. Ali, često se sjetim ne-čega što je rekao Ayrton Senna: ‘Divim se ljudima koji daju sve od sebe, uvijek 100%.’ To je na stanovit način moj moto. Formulu

sam kao dječak doživio posredstvom rivalstva Prosta i Senne, baš me tada počeo zanimati svijet brzine. Alain Prost je sa svoja četiri naslova svjetskog prvaka svakako među najvećim francuskim vo-začima. Upoznao sam ga u Monaku, prilikom službene ‘inicijacije ‘ u ekipu TAG Heuer. Danas sam ja mali Francuz koji kreće njegovim stopama, to je fantastično.Kakav je Vaš odnos s ostalim natjecateljima?U početku je bilo malo problema u odnosima sa starijim kolegama, nisu me baš shvaćali ozbiljno. Ipak, stekao sam njihovo poštova-nje. Čak i kad ste mladi, stariji kolege znaju da je vaša prisutnost na stazi rezultat napornoga rada. Na vama je da uspjeh nosite s otmjenošću i skromnošću. Formula 1 je definitivno jedan od najgos-podskijih sportova.Kako ste se našli u svijetu automobilizma?Moj je otac bio veliki ljubitelj utrka. I sam se malo utrkivao. Jednog me dana odveo na karting. Uživao sam. Kasnije mi je dopustio da se motam oko boksova tijekom jedne od njegovih utrka. Sve mi se svidjelo: atmosfera, buka motora… Još kasnije sam imao sreće i kupio mi je vlastiti autić za karting. Prvo sam se vozio za zabavu, a dvije godine kasnije sam mu rekao da se želim utrkivati. Odgovo-rio mi je: ‘Želim dobar uspjeh u školi, pa ćemo onda razgovarati.’ Izgleda da je upalilo…Znači tata je zadovoljan. A mama?Mami je uvijek zlo kad gleda utrke na televiziji. Razumijem to. I ja sam, kad gledam kako mi se prijatelji natječu, nervozniji pred ekra-nom ili na tribinama, nego oni za volanom. Ali, mama me nikad nije pokušavala spriječiti. Zna da me automobili usrećuju. Prihvatila je to i svoje strahove drži za sebe.Kad ste shvatili da Vam utrke neće biti samo strast, nego ka-rijera?Ne znam točno. Rekao bih negdje 2008., kad sam se počeo natje-cati u kategoriji GP2. Istina je da mi je utrkivanje dugo bilo samo strast, igra koja me zabavljala. Zapravo sam kasno shvatio da se time želim profesionalno baviti. GP je posljednji korak prije Formu-le 1 – toliko kasno.Smatrate li da ste žrtvovali mladost sportu?Kao i svi profesionalni sportaši, pretpostavljam. Za nas nema noć-nih izlazaka, niti mladenačkih problema… Ali adrenalin, osjećaji, strast, toga imamo više nego drugi. Ne bih rekao da smo prinijeli žrtvu sportu, nego da vodimo drugačiji, čišći život.Paradoksalno, uživate li zbog toga više u vlastitoj mladosti?Apsolutno, živim punim plućima. Moji su roditelji željeli da studi-ram. Išao sam u školu kao i moji vršnjaci, u Genevi. Još se i danas družim sa srednjoškolskim prijateljima, iako su nam životi vrlo ra-zličiti. Rekao bih da sam ipak imao ‘normalnu’ mladost.Rođeni ste i odrasli u Švicarskoj, natječete se pod francuskom zastavom.

Razgovor

70

Svaki je trenutak mog života

fantastičan i uzbudljiv. Živim svoj

san. I svjestan sam da sam imao

sreće. Taj san namjeravam gurati

dok ne dođem do naslova prvaka

Razgovor

71

Ako vas strah nadvlada, izgubite strast... nema druge nego odustati

Moj je otac Švicarac francuskog porijekla, a majka Francuskinja. Rođen sam u Genevi i dugo sam tamo i živio. Danas živim u Parizu. S očeve strane sam pokupio sportske gene – moj je djed bio dvostruki svjetski prvak u skijanju. S majčine strane imam umjetnike: njezin otac, Edgar Brandt, bio je stručnjak za kovano željezo i umjetnik koji je, između ostalog, stvorio i spomenik neznanom vojniku u sklopu pariškog Luka pobjede. Većina pilota Formule 1 bavi se nizom sportova izvan staze.To je potrebno za održavanje u formi. To nam omogućava da znamo što radimo na stazi. Ja volim biciklizam, ali je na pariškim ulicama to opasan sport. Volim i tenis, ali i skijanje, naravno, to je obiteljski sport – ali mi ugovor s momčadi zabranjuje da se bavim skijanjem, preopasno je. Ni u ludilu se ne smijem ozlijediti tijekom zime, kad se pripremamo za sljedeću sezonu Formule 1. Malo mi nedostaje skijanje, priznajem... jer sam izrazito aktivan, ne volim dugo biti miran. Osim sporta zanimaju me nove tehnologije, a i kuham, to je još jedna strast koja mi oduzima dosta vremena.Koje su vam staze najdraže?Malezija, Japan i Spa-Francorchamps, koja je za mene pojam za sebe.Tko je Romain Grosjean kad nije na stazi?Sasvim drugačija osoba nego Romain na stazi, i to svjesnim naporom. U nedjelju navečer, kad je utrka iza mene, počinje drugačiji život. Ako u ponedjeljak ujutro otkrijem da nemam ničega u hladnjaku, odšećem do supermarketa.Što Vas najviše fascinira u svijetu Formule 1?Sve! Fantastična je, grandiozna. Dio ste ekipe. Izgubili ili pobijedili, ostajete dio ekipe i svi sve proživljavaju s vama. Ako se na kraju utrke nađete na podiju, uz te stube s vama korača petstotinjak ljudi. Prije početka utrke obuzme vas sasvim posebna nervoza, a zatim sve poludi i nađete se u stroju od 600 kilograma sa 700 ‘konja’ koji morate obuz-dati, s kojim se igrate, s kojim ste jedno… Sve je to nevjerojatno!Kad se osvrnete, čega se sjećate iz prve – neuspješne – godine u Formuli 1, 2009.?Smatram ju nevjerojatnim iskustvom: bio sam momčadski kolega svjet-skog šampiona Fernanda Alonsa, od koga sam naučio mnogo toga. Ali, našao sam se na krivomu mjestu u krivo vrijeme. U savršenom svijetu to se ne bi dogodilo… Nasreću, stvari su se promijenile. Ali, ne žalim ni za čime. Naučio sam mnogo o samom sportu, o automobilima, o životu. I vratio se dvije godine kasnije, jači i spremniji. Smatram tu godinu po-zitivnim iskustvom.Razmišljate li o nesrećama?Nikad. O takvim stvarima niti razmišljamo, niti se njima opterećujemo. Utrke nisu posao, nego strast. A ako vas strah nadvlada, izgubit ćete strast. Odustat ćete. Ali, stres je normalan. On je nešto poput treme pred izlazak na pozornicu.

Što za Vas znače pobjede?Pobjeda je poseban trenutak. U jednom ste trenutku bolji od svih. To je ono što svi priželjkujemo, o čemu razmišljamo svakog vikenda prije utrke. Osjećaj je jedinstven, ne znam s čime bih ga usporedio.Nedavno ste se oženili sportskom novinarkom Marion Jolles i našli se u središtu pozornosti – to je daleko od diskrecije koju inače toliko cijenite.Ponavljam: imam dva života. Svakodnevni život je onaj koji živim na utr-kama. U tom svijetu Marion je novinarka koja prati utrke, a ja vozač. Nikad se nismo skrivali, ali nikad se nismo ni razmetali našom vezom. Vjenčanje nam je pojednostavnilo život. Mi vozači živimo u pokretu, a svaki nam je dan kao ubrzan. Teško je vidjeti vlastitu obitelj, prijatelje. Čak je i fizič-ki nemoguće. Marion i ja smo pronašli način da funkcioniramo kao par. Odradimo istu utrku, svatko sa svoje strane, a na kraju dana se nađemo. A privatnost i diskrecija, sve je to pitanje odluke. Zasad se ne brinemo previše time što neke ljude zanima naša veza.Jeste li se oženili da ušutkate kritičare?Kao vozač utrka živite u vlastitom svijetu, ali i kao sportaši u drugim disci-plinama. Sportaši nikad nisu sami, uvijek se okruže ljudima kojima vjeruju i s kojima se osjećaju ugodno baš zato što putuju i često nemaju doma. Mnogo mojih prijatelja također se bavi nečim u svijetu Formule 1. Često smo zajedno na dan kvalifikacija, na dan utrke, pa na kraju i na večeri.Kako ste se udružili s TAG Heuerom?Već smo neko vrijeme bili u kontaktu i jednostavno odlučili konačno uči-niti nešto zajedno. Obožavam satove, mislim da je to normalno za nekoga tko je odrastao u Švicarskoj. TAG i utrke su dugo povezani; prvi ambasa-dor kuće bio je švicarski vozač Jo Siffert, a na listi je i posljednji francuski prvak, Alain Prost. Stvarno sam izuzetno ponosan što sam sad i ja dio obitelji TAG Heuera. Znači doista volite satove?O, da. Krasni su. Jedini nakit za muškarce, poput dragulja, zapravo. Po-sjedujem TAG Monaco LS i TAG Carreru, poklon od kuma za osamnaesti rođendan. Mnogo mi znače: Monaco sam si kupio kao čestitku za osvaja-nje prvenstva GP2 godinu ranije. TAG i ja smo dugo povezani… A Carre-ra limited edition Grand Prix de Monaco označila je moj ulazak u svijet velikih. Svaki put kad putujem nosim drugi sat. TAG je u Formuli 1 već dugo, u automobilizmu općenito, još od Joa Sifferta 1969. Mislim da TAG i Formula 1 imaju mnogo toga zajedničkog: težnju izvrsnosti, zahtjevnost, glamur. Dobar je to spoj.Koji su Vaši ciljevi za budućnost? Što si želite?Zapravo se uvijek koncentriram na sadašnjost. Želim raditi ovo što radim najbolje što mogu. Moje je zanimanje nevjerojatno. Svaki je trenutak mog života fantastičan i uzbudljiv. Živim svoj san. I svjestan sam da sam imao sreće. Taj san namjeravam gurati dok ne dođem do naslova prvaka. Ali, preda mnom je još dugačak put.

Razgovor

72

LANCE ARMSTRONG

Yachts sport

73

NAJVEĆI PREVARANT U POVIJESTI SPORTA?Lance Armstrong bio je paradigma američkog sna: beskompromisan borac – usamljeni jahač – koji je dirnuo u srce

milijune ljudi jer je prebolio rak, te se nakon teške bolesti vratio sportu i rekordnih sedam puta osvojio Tour de France,

biciklistički ‘sveti gral’... a onda se ikona stropoštala u glib dopinga i laži, uz procjenjen gubitak od 30 milijuna dolara!

oljen, štoviše obožavan, Lance Armstrong zaludio je na tisuće mladih ljudi diljem svijeta, koji su ga prihvatili kao identifikacijski simbol sporta uopće. Bio je magnet za spon-zore, dizao novinske naklade, držao ljude pred ekranima... postavši za biciklizam ono što je Leo Messi u nogometu, Ja-nica Kostelić u skijanju, Michael Schumacher u Formuli 1, ili Russell Coutts u jedrenju. A potom smo, u nekoliko posljed-njih mjeseci, saznali da je sve to bila jedna velika laž, obma-na, trik. Prema navodima američke antidopinške agencije, Lance Armstrong je okorjeli varalica, koji je vodio najoz-biljniji, najprofesionalniji i najuspješniji dopinški program što ga je sportski svijet ikada vidio. Tako prestaje onaj dio priče o američkom snu, a započinje nastavak o noćnoj mori. Lance se pridružio Benu Johnsonu, Marion Jones i ostalim ‘varalicama u sistemu’... U lipnju 2012. američka je antidopinška agencija zatražila doživotnu zabranu i odu-zimanje svih naslova sportašima u kojih se potvrdi da su do vrhunskih naslova došli korištenjem nedopuštenih sred-stava. Istina, Armstrong se i prije suočavao sa sumnjama o dopingiranju: mnogi su mediji pisali da se ‘drogirao’ više nego rockerske zvijezde, ali sve je završavalo na objedama i glasinama. Sve dosad. Da ironija bude veća, u veljači 2012. američki su savezni tužitelji, nakon opsežne istrage, obja-vili da je Armstrog ‘čist kao suza’. Je li onda u pitanju još jedan lov na vještice? Ne bi se reklo, jer je USADA na tisuću stranica izvještaja pojasnila kako je Lance 15 godina varao čitav svijet. Svjedočenja, laboratorijski nalazi, znanstveni podaci, poruke elektroničkom poštom, financijska izvješća i iskazi bivših momčadskih kolega, poglavito Floyda Landi-

V

Tekst Darko Šupuk Fotografija Shutterstock

sa i Tylera Hamiltona, pokazuju da je Armstrong kontinui-rano koristio dopinške metode i nedopuštena sredstva, a bavio se trgovinom njima. Zbog želje da postane višestruki pobjednik Tour de Francea, postao je ovisan o hormonu EPO, testosteronu i transfuzijama krvi, a i momčadske je kolege nagovarao – i od njih očekivao – da čine isto. Nije bilo dovoljno što su njegovi momčadski suborci davali sve od sebe, zahtijevao je od njih da se priključe dopinškom programu pripremljenom upravo za njih, pod prijetnjom da će biti zamijenjeni, navodi se u izvješću. Armstrong nije bio samo dio ‘dopinške kulture’ u momčadi, nego ju je izravno i najviše poticao. A taj je dopinški program, stvoren tajno kako bi pogodovao upravo Armstrongu, bio golem projekt u koji su uloženi milijuni dolara. ‘Manipulirao je cijelim svi-jetom. Družio se s američkim predsjednicima i neizravno poručivao: OK, ja se drogiram, ali svoje grijehe perem pre-ko fondacije koja pomaže oboljelima od raka. Tu smo priču ‘pušili’ predugo’, izjavio je jedan bivši biciklist. Nakon što ga je USADA proglasila biciklističkim ‘kumom’, uslijedio je konačan pad. Oduzeti su mu naslovi, izbrisan je iz bicikli-stičke povijesti, otkazali su mu sponzori. Ostao je sam i prezren. Je li Armstrong kriv – i koliko? Teško pitanje... Nesumnjivo jest (i on), jer se, kao u kriminalističkim serija-ma, sve poklapa. Motiv i dokazi su tu, nedostaje još samo njegovo priznanje. Ali, u zraku ostaje visjeti jedno pitanje: ako su toliki oko njega znali da se dopingira, zašto su čekali sve te godine i pustili ga da osvaja puste Tourove i ruši rekorde? Ili, da završimo također poznatom iz policijskih priča: slijedite trag novca!

Razgovor

74

VELIMIR VITEZ CRNE TINTE

VELIČKOVIĆVELIČKOVIĆTekst Damir Vrdoljak MandetaFotografije Zlatko Sunko

Razgovor

75

Po obrazovanju arhitekt, po vokaciji slikar – koji s ponosom ističe da se profilirao u majstorskoj radionici Krste

Hegedušića, te dozrio u uvjetima oštre konkurencije, ali i snažnih poticaja, pariške likovne scene – na pragu

osamdesete godine života zrači svježinom i snagom svojih davnih početaka, jer u njemu i dalje ‘kuha’ onaj kreativni

reaktor koji je, u suradnji s vrhunskom disciplinom i ozbiljnim poimanjem ‘meštrije’, stvorio jednu od najznačajnijih

osobnosti slikarstva 20. stoljeća

ajstor krupnoga plana, sposoban da iz detalja izvuče maksimalnu napetost, već više od pola stoljeća strastveno stvara, ne bi li nam predočio svoje vi-olentno agresivne simbole, žestoke ideje. U svom pariškom ateljeu, Velič-ković nanosi boje rukom, kistom, razmazujući ih po platnu i stvara iz mašte ono što i ne postoji. Taj ‘vitez crne tinte sa stotinu nijansa’ uživa u slobodi oblikovanja likovnog izražavanja, a pokretom ruke pokazuje svoje impresiv-no umijeće, svoje snove. Špilja tame je njegovo kraljevstvo, u kome vlada tišina, istinska glazba za oko. Njegova narativna figuracija problematizira mračne strane i različita psihološka stanja uvjetovana ostvarenim, ali i neo-stvarenim odnosima. Poželimo mu da mu sidrište bude što češće u Dalmaci-ji, jer bez mirisa i ljepote Mediterana poticaja nema, kao ni iskre da ga nave-de na stvaranje nečega uvijek kreativnijeg od plodova prethodnog koraka. Arhitekt ste, što Vas je odvelo prema slikarstvu?Studiranje na arhitekturi bih nazvao ‘međuvrijeme’, vrstom pauze koju sam sebi, u dogovoru s ocem, odredio. Koketiranje s arhitekturom prestaje zavr-šetkom studija, premda sam ostvario neke suradnje s Duškom Džamonjom i Bogdanom Bogdanovićem, a koje su imali doticaj s arhitekturom. Postoji li boja, ton, ‘kolur’ u koji ste zaljubljeni?Moja koloristična skala je oduvijek bila ograničena. U jednom kratkom peri-odu mog početka, crtao sam temperama dalmatinske pejzaže pokušavajući prenijeti neko svoje stanje. Stigavši u Pariz, otkrio sam bogatstvo boja i platna, te se okrenuo kolorističnoj fazi. Prije i poslije toga je bilo jako tmur-no, sivo, ugušeno.Najplodonosniji Vaš period je… Ima perioda koji ne traju dugo, međutim moj ritam je svakodnevan. Jako dugo mogu raditi na jednoj slici, što zavisi od teme. Kod mene postoji čitav niz tematskih razdvojenih cjelina koje su jednom crvenom niti povezane. Zato se ne mogu odlučiti za neku najproduktivniju kreativnost. Od 1996. do 2001. sam stvorio niz velikih formata, i ta ‘gustina’ mi je draga, premda vrlo mnogo crtam. Crtež je jedna bitna svakodnevna refleksija na ono što vidim, na ono što me okružuje. Naravno da je bilo kakvo predstavljanje realistične tendencije nešto izvan moga svijeta. Neke teme iz 60-ih su se 90-ih po-novno pojavile, a ta veza je izvedena drugačije, s drugim načinom pristupa egzekucije, potpuno spontano. Crtež vuče crtež, slika vuče sliku, i ti mo-stovi koji se uspostavljaju imaju svoju priču. Uzbudljivo je crtati, osim toga i atraktivno, ta neizvjesnost u startu kad napadam tu površinu. To je jedna vrsta agresije koju realiziram četkom i rukom koju često koristim. Ono što uradim, meni se vraća, a to je put od akcije do reakcije u mojoj kreativnosti. Je li slikanje posao ili inspiracija?U inspiraciju ne vjerujem, to je jedan svakodnevan proces u kojem ste pot-puno aktivni, gradeći ono što posjedujete. Te ‘baze’ koje su stvorene u meni čine ono što jesam u slikarskom svijetu, da me se može prepoznati i odrediti moju vrijednost. Ima dana kada funkcioniram, a ima i onih kada šepam. Kao profesor na pariškoj akademiji, kako biste prepoznali talent?Direktor pariške akademije me pozvao znajući da nemam u tom dijelu posla nikakvog iskustva. Njegova upornost je urodila plodom i taj pritisak je bio toliki da sam jednostavno htio vidjeti sebe u tom obliku. Došavši za ‘šefa ateljea za crtež’, u jednoj atmosferi našao sam se okružen mladima s kojima sam isključivo vodio dijalog, želeći uvijek pronaći klicu originalnosti. Bio je

Mto pedagoški princip koji sam primjenjivao; neskromno, u tih 18 godina nisam imao neuspješnog diplomca, jer su bili s moje strane jako dobro pripremljeni. Raštrkali su se kao rakova djeca po svijetu, ali činim napor da sa svima imam jako dobar kontakt. Koliko ste tinte udahnuli u atmosferi radionice Krste Hegedušića?Na jednoj izložbi sam vidio radove te radionice i poželio biti dio nje. Napisao sam pismo Krsti, a on mi je odmah odgovorio da dođem. ‘Znam što radite’, jer je bio jako radoznala osoba, širokog obrazovanja, upoznat sa svime što se događalo na likovnoj ex-jugoslavenskoj sceni. Usto je postojala želja da iza-đem iz obiteljskog okruženja, te se posvetim isključivo slikarstvu. I tako sam se u toj radionici jako ambiciozno instalirao u božanstvenoj atmosferi. Taj period od godinu dana, bio je za mene jako važan u mojoj nadogradnji. Ostalo je par djela koja su mi i danas bitna, koja i danas, kada su retrospektivne izložbe u pitanju, izlažem. Krsto se apsolutno nije miješao u rad, pritom sam imao njegovu punu podršku. Hlebinski bi me potapšao po ramenu i izustio: ‘Dobro vam je to, jebo vas bog!’. Imate li u vidu neke nove eksperimente, možda fazu ‘morski opus’?Teško, moje slike imaju promjene, jedna tema vuče drugu, tako da nemam posebnih planova i strategija. Svaka slika je povod za onu sljedeću. Slušajući svoj senzibilitet, moglo bi se desiti nekakvo skretanje koje je bilo u nekim fa-zama ‘razvoja’ i koje su uočljive. Morski opus je meni stran, tako da ovo malo vremena što mi je ostalo, očekujem od sebe da i dalje budem svoj. Vaše slike su na odličnoj cijeni; materijalna vrijednost – što Vam znači?Materijalna baza je važan faktor jer je ovo skup posao. Pitanje je koliko je drugima neophodan, meni jest. Od trenutka kada imate sredstva za norma-lan život, to je već mirakul. Što se tiče cijene, one se formiraju spontano, ljudi prate i nesvjesno ta zainteresiranost povećava ugled, pa i cijenu. Ima vrlo mnogo špekulacija i lopovluka, stvaranja zvijezda u likovnom miljeu, a vrijeme pokaže tko zaslužuje tu biti. Ljudi koji imaju važnu ulogu u tom poslu kroje sudbine i onih koji su na visokim, ali i niskim cijenama. Kod mene se dogodilo nešto lijepo, jer ja ne idem nikomu, nego puštam da dođu k meni. Najvažnije mi je da imam godišnje nekoliko izložaba, na kojima se formiraju cijene u dogovoru sa mnom. Suradnja s galerijama je neophodna jer danas u kapitalističkom svijetu ne možete ništa sami. Koja je Vaša pozicija unutar suvremene umjetnosti?To nije pitanje za mene, nego za one koji sude. Sebe vidim u određenom kon-tekstu onoga što bi se moglo široko nazvati figuracija. To je jedna disciplina, kategorija kojoj pripadam, tako da je prije svega ta priča o poziciji i mojem mjestu u tom svijetu povezana za određeni broj aktivnosti koje su galerijske i muzejske, te broj publikacija koje su mi posvećene. Suma tih elemenata može me situirati u jedan određeni kontekst onoga što se danas radi. Apso-lutno sam zadovoljan smještajem u anketama, bitno je da sam prisutan na likovnoj sceni i da me poštuju. Čuvate li ljubomorno neke svoje radove i koliko još ima tinte u Vama?Čuvam svakako, iz svake faze sam sačuvao neke, pritom mislim da sam na-pravio reprezentativan izbor, tako da ih koristim pri retrospektivnim izložba-ma. Što se tiče ‘tinte u meni’, imam je i viška, a nadam se da ću je znati, u ovo malo vremena, dobro iskoristiti. Zapravo, ne vidim razlike između mene kao 20-godišnjaka i sada, s nepunih 80, jer energije i ambicije imam napretek.

Yachts Sport

76

Uz ro endanpoštanska marka

rvatska pošta je 19. listopada 2012. godine, na rođendan osiguravateljske kuće Euroherc, izdala prvu komercijal-nu poštansku marku u ovoj godini: ‘20godina Euroherca’, nominalne vrijednosti 3,10 kn. Marku tiskanu u nakladi od 100.000 komada dizajnirao je Ivica Šiško, akademski slikar iz Zagreba, koji je time postao prvi kreator prve marke jedne – i zasad jedine – osiguravateljske kuće u Republici Hrvatskoj, koja je ostvarila tako izuzetan dopri-nos hrvatskoj baštini na tom području. Marka je izdana povodom obilježavanja 20 godina uspješnog poslovanja Euroherc osiguranja, u arku od 10 maraka i 10 privjesaka, uz prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC). Motiv je simboličan prikaz razvojnog puta Euroherc osiguranja: drvo simbolizira rast i razvoj društva tijekom proteklih dvaju desetljeća, dok piramida simbolizira snagu, veličinu i postojanost kuće. Motivi grada Zagreba asociraju na pozicioniranost i postojanost društva, kao snažnoga poslovnog subjekta. Ova poštanska marka dio je planiranih aktivnosti Euroherc osiguranja u sklopu obilježavanja njegova dvadesetog rođendana.

H

20 godina Euroherca

76

Tekst Damir VantićFotografije Arhiva

Yachts Sport

77

Od ‘crnog penija’ do sponzorskih marakaOd nastanka prve poštanske marke – u Engleskoj, 6. svibnja 1840. godine – ‘naljepnice’ za frankiranje pisama i drugih manjih pošiljaka stekle su nevjerojatnu popularnost među slikarima i grafičarima koji ih oblikuju, tiskarima i dizaj-nerima pratećih artikala (kuverta, pečat prvoga dana), a nadasve među kolekcionarima. Kao osebujna mala likovna djela, gotovo od prvoga su dana privukle pažnju sakupljača, pa je danas filatelija (grčki: philatelie, od philos=prijatelj i ateleia=frankiranje) jedna od najraširenijih kolekcionarskih strasti: milijuni ljudi u cijelom svijetu skupljaju razne tematske zbirke, marke određenih zemalja ili generalne kolekcije, a s vremenom su neke izuzetne marke postale prave dragocjenosti, na razini numizmatičkih rariteta. Dakako, što je nekih maraka manje, tim više vrijede – primje-rice ‘Black Mauritius’, crna marka od jednog penija s likom britanske kraljice Viktorije, poslana s Mauricijusa, od koje je sačuvan samo jedan neoštećeni primjerak, smatra se raritetom jedva procjenjive vrijednosti. Inače se vrijednost maraka procjenjuje i po njihovoj likovnoj atraktivnosti, kvaliteti tiska i drugim faktorima ekskluzivnosti... sve do ‘posjedničke povijesti’: one marke koje su nekoć bile u zbirkama znamenitih kolekcionara (a među njima ima umjet-nika, okrunjenih glava, promućurnih investitora... do pučkoškolaca!) s vremenom stječu posebnu dodanu vrijednost. Uz redovna izdanja, pošte često lansiraju i izvanredna, odnosno prigodna, posvećena raznim važnim događajima ili ličnostima, u korist humanitarnih projekata ili ustanova, kulturnih i sportskih događaja... a posljednjih godina se kao sponzori prigodnih maraka pojavljuju i snažne kompanije, koje svoj ugled podupiru i emisijom tih malih, ali itekako zamijećenih, likovnih djela.

Osiguranja

78

Tri dana guštanjaCIGAR SMOKING WORLD CHAMPIONSHIP

Nakon tri dana hedonističke opsade Splita, gosti koji su pristigli sa svih strana svijeta otišli su svojim

domovima prepuni dojmova o sjajnoj organizaciji sada već svjetski priznatoga Cigar kluba Mareva; svojim

originalnim festivalom, pod nazivom ‘Cigar Smoking World Championship’, organizacijski tim Mareve – na čelu

s predsjednikom Markom Bilićem – ujedinio je sve elemente potrebne za nezaboravan doživljaj

rad Split poslužio je kao izvrsna infrastruktura, a njegove lokacije, kao što su vila Dalmacija i priznati restoran Arkada, bile su pun po-godak za svjetsku promociju na koju su pristigli najugledniji gosti iz čak 13 zemalja, od Rusije do dalekog Brazila. Nakon tri dana prolo-ma oblaka, nebo se raščistilo iznad Splita i time dalo zeleno svjetlo atraktivnom i uzbudljivom programu, koji je objedinio more, kopno i zrak. Uz zlatnog sponzora Pernord Ricard Croatia, gosti su tri dana uživali u najboljim svjetskim proizvodima kao što su Chivas, Martell, rumu Havana Club i pjenušcu Mumms, koji su bili izvrsna pratnja svakoj cigari, pa i najboljoj Arturo Fuente Opus X, koju je pribavio distributer Super 100cigar, te Royal Danish Havana Blend, koja je bila iznenađenje festivala. Večere, koje su bile ujedno i promocija hrvatske gastronomije, praćene su biranim vinima cijenjenih hrvat-skih vinskih kuća Meneghetti, Bibich i Korta Katarina, tako da su gosti mogli osjetiti vinske okuse triju hrvatskih regija. Jahtama Sun-seeker, koje je osigurao vjerni partner Sunseeker Germany, te re-nomirana čarterska agencija Cro Yachting, gosti su doživjeli ono što se u Hrvatskoj doživjeti mora: krstarenje uz kuckanje čašama šam-panjca, koji je na prekrasne brodove stigao u stilu Jamesa Bonda – helikopterom kompanije Helimax, iz koga je Marko Bilić, predsjednik Cigar kluba Mareva spuštao boce gostima – a potom ih je Branko Kiceman, direktor marketinga Pernord Ricarda, otvarao sabljom (!) i posluživao gostima. Slatki zalogaji čokoladnih specijaliteta Nadalina učinili su putovanje do nekadašnje Titove splitske rezidencije još ne-odoljivijim. Stigavši pred prekrasnu vilu Dalmaciju, dame iz organi-zacijskog tima, koje su u kreacijama priznatoga hrvatskog kreatora Arilea izgledale poput rimskih boginja, preuzele su brigu za goste, te ih prepustile gurmanskom vođenju glavnoga kuhara vile Rosine. Ambijent je odisao luksuzom najvećih svjetskih događaja, a tome su

doprinijeli i izložba satova Tag Heuer iz draguljarnice B-Vama, ciga-re ‘extra limited Sarajevo’ svjetski priznate Sanje Lopar, whiskey Chivas 18, star 25 godina, dok su ulaz u vilu, pred crvenim tepihom, krasile limuzine Audi centra Split. Uz glazbene virtuoze ansambala Ive Jerkunice i Dilatum Jazz Project, sve večeri festivala bile su obi-lježene notama jazza. Ipak, vrhunac festivala bilo je natjecanje u du-gom pušenju cigare; nakon tog originalnog iskustva, kojem su svojim oduševljenjem priznanje odali svi gosti, nagrade su otišle u Rusiju i Crnu Goru – a dodijelila ih je potpredsjednica Mareve Ivana Vrdoljak. Finale između Rusije i Crne Gore bilo je zaista uzbudljivo, sekunde su dijelile natjecatelje od pobjedničkog trona. Na kraju, pobjedu je odnio predsjednik ruskoga cigar kluba Horse Power Igor Korovin vu-kao je dimove dulje od sat i pol vremena, dok je za sekundu ‘kraći’ bio Crnogorac Branislav Savić. Ruben Groyan, Rus s dominikanskom putovnicom, želio je da se treće mjesto – koje je osvojio – pripiše Dominikanskoj Republici, domovini vrsnih cigara. Zadnji dan festi-vala bio je posvećen adrenalinu, kojeg je bez imalo muke izazivao sportski automobil Wiesmann Gt MF 5, te helikopter tvrtke Helimax, koji je pobjedniku omogućio nezaboravan pogled iz zraka na ljepote grada Splita. Uz cigare Alec Bradley te čaše šampanjca, uslijedio je oproštaj, opet uz logistiku agencije Vip Travel, dok su oni koji su dulje ostali imali prilike opustiti se u Spa centru Filomena, najboljem u Splitu, ili se prepustiti kupovini u dućanu XYZ, s artiklima najjačih modnih brendova. Yachts Croatia, kao medijski pokrovitelj, još se jednom pobrinuo da o svemu ostane traga među njegovim luksuznim koricama, kako se ne bi zaboravilo još jedno izdanje sada već tra-dicionalnog festivala. Za sljedeću godinu predsjednik Bilić najavljuje još mnoga iznenađenja koja će se gostima ponuditi na najljepšim hrvatskim lokacijama poput dvorca Martinis Marchi.

G

Užitak...

Tekst Damir VantićFotografije Mareva

Yachts Sport

80

legenda legenaksčhc

cdwbouhdbc ouhebcobqouyb

chj b u ob ljsdh bidsh diuh

Vino&Ino moderna je inačica

šibenske toverne, o čemu

svjedoče i obješene kite; u vrijeme

francuske uprave u Dalmaciji,

svežnjićima su se označavala

mjesta prodaje alkohola

wine&dine

81

VINO&INOVINOTOČJE I PONEŠTO JOŠ

ino&Ino naziv je trgovine koja objedinjuje ‘wine bar’ i ‘concept store’, a koja je prošlog ljeta otvore-na u šibenskoj staroj gradskoj jezgri. Za tim neobičnim projektom stoje dvojica Šibenčana, Vedran Gulin i Nikola Krasić, koji su tu ideju već neko vrijeme ‘prokuhavali’ u svojim glavama; naime, Ve-dran je htio otvoriti trgovinu s hrvatskim dizajnerskim proizvodima, a Nikola vinoteku s isključivo hrvatskim vinima... pa su takvu koncepciju prvi put provjerili u sklopu festivala Gričevanje, koji se prošle zime održavao na Gornjem gradu u Zagrebu. Nakon uspješno položenog testa, Vino&Ino je zaživjelo i u svom prostoru, u srcu Šibenika. Vino&Ino nudi isključivo hrvatske proizvode, a i većina inventara te ostalih predmeta koji se nalaze u prostoru vinotočja-prodavaonice su domaće proi-zvodnje. U ponudi vinskoga bara je četrdesetak vina s obalnog područja, posebice iz šibenskoga vinogorja – koje je zastupljeno s 14 etiketa, te je, koliko je poznato, najbolji ponuđač šibenskih vina. Osim vina, bar nudi i nekoliko ‘retro’ sokova, Eliscafe – kavu poznatoga hrvatskog barista Nika Oro-šija, zatim nekoliko vinskih likera i rakija, jednu vrstu piva, a odnedavno i čajeve, naravno hrvatske proizvodnje. Zanimljivo je napomenti da se u ponudi čajeva našao i onaj poznatoga vinara Miloša, jedinog proizvođača čajeva među vinarima. U ponudi ‘concept storea’ nalaze se proizvodi hrvatskih dizajnera, koji variraju od didaktičkih igračaka i raznih uporabnih predmeta do odjeće i suvenira. Iako se ‘u teoriji’ radi o neobičnom spoju konceptnog dućana i vinskoga bara, u praksi se trgovina pokazala kao odlična nadopuna ‘wine baru’. Vino&Ino zapravo je moderna inačica stare šibenske toverne, o čemu svjedoče i kite obješene o strop; naime, u vrijeme francuske uprave u Dalmaciji, svežnjićima grančica označavala su se mjesta koja su imala dozvolu za prodaju alkohola. Svaka je kita predstavlja jednu vrstu vina, pa je tako grančica smrika bila simbol za crno, masline za bijelo, a bora za opol. Kite su se koristile sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća, a sada se prvi put, barem simbolično, vraćaju u upotrebu – nadajmo se, zajedno s francuskom vinskom kulturom. Ure-đenje interijera i namještaj također nose hrvatski potpis: za dizajn su zaslužni Iva Jerković i Frank Filip Gordon, dok se uređenje temelji na minimalističkom konceptu – spoju drva, betona i kamena, koji se odlično uklapa u urbano okruženje. Preko puta lokala je crkva sv. Ivana iz 15. stoljeća, koja zajedno s obližnjim trgom Mala loža upotpunjuje sliku i stvara čarobnu atmosferu. Za ovu se zimu najavljuju prezentacije lokalnih vinara, uz gostovanje ponekoga vinara s kontinenta, kako bi se obo-gatila šibenska vinska scena. Također se planira i sudjelovanje na nekoliko festivala i događanja u Zagrebu, a možda se nešto pokrene i u vlastitom prostoru. Čvrst koncept i jasna specijalizacija u slučaju ovoga zanimljivog projekta su se pokazali kao dobitna kombinacija, pa je Vino&Ino postalo nezaobilazno odredište svakog ljubitelja dobre čaše lokalnoga vina i domaćeg dizajna.

V

Dobra zamisao, mnogo truda i nešto sreće... kombinacija je koju su Šibenčani Vedran Gulin i Nikola

Krasić uspješno zamiješali u neuobičajen, ali zanimljiv spoj enoteke i ‘šarenog dućančića’; očito,

valjana ideja je poput vode u kamenu – ta će naći sebi put kad-tad!

Tekst Damir Vantić Fotografije VINO&INO

Perfect escape

82

IZMEĐU MISTIKEI MISTIFIKACIJE

Pogled u život: Lynch je stvarao Silencio dvije godine, u stilu koji bismo najbolje opisali kao ‘besmrtan’

Perfect escape

ismo sigurni bismo li vam odmah trebali reći da je Silencio plod ma-šte nadrealističkoga filmskog i televizijskog redatelja i vizualnog umjetnika Davida Lyncha, ali kad se počnete spuštati s užurbane pariške ulice niz šest katova mraka... zapravo vam je svejedno. Trenutno najpoznatiji pariški klub Lynchevo je djelo do posljednjeg detalja: iz njegove je mašte proizišlo baš sve u ovom klubu, od vanjskog izgleda do namještaja, a navodno je nadahnuće potražio u vlastitom filmu ‘Mulholland Drive’, neo-noir psihološkom trileru. U gradu kao što je Pariz, takvo nešto ne uzimaju za zlo, niti se zapa-nje: samo ih zaintrigira. Blještavi zlatni zidovi, mala soba za puše-

NAJVEĆA PARIŠKA ATRAKCIJA ILI NADREALNA FANTAZIJA? I JEDNO I DRUGO…

nje – koja neodoljivo podsjeća na šumu – plesni podij koji izgleda kao špilja... Silencio potiče na istraživanje, i to ne samo prostora. Lynch je želio nadahnuti posjetitelje da istražuju sebe, pa je čak i dizajnirao stolce da ‘nadahnu i omoguće određeno stanje budnosti i otvorenosti prema nepoznatomu’. Ovaj klub nudi više koktela nego bilo koji dru-gi, kino-dvoranu, galeriju i pozornicu, svakoga dana i zabavu uživo, a legendaran bi bio i bez svega toga. Dodatni bodovi, za koje i nije zaslužan, su mu blizina Moliereovog groba, te još veća blizina poprišta ubojstva Jeana Jauresa, socijalističkog vođe, koji je ubijen zbog poku-šaja da spriječi Prvi svjetski rat. 142 Rue de Montmarte, 75002, Paris.

N

PARIZ

Silencio Silencio

Perfect escape

Zadimljena i ekskluzivna atmosfera kluba Milk and Honey london-ski je ‘must-see’ već deset godina. Tri bara na tri kata skrivaju se iza neupadljivih, gotovo ‘anonimnih’, vrata, koja poznaju samo oni koji to zaslužuju. Uređenje u stilu prohibicije, osoblje koje stoji na raspolaganju a da i ne zamijetite... dok vam ne zatreba, te izvrsna lista koktela glavni su aduti ovog kluba. Klub-blizanac njujorškoga Milk and Honey, londonski je nešto veći i možda malo manje strog, ali se neka pravila svejedno ne krše: ne spominju se slavni prijatelji i ne ‘ulijeće’ se slavnim posjetiteljima. Igraonica, game room, na drugom katu opremljena je audio-sustavom, golemim tv-ekranom, DVD playerom... a tu je i barmen koji stoji samo vama na raspolaga-nju, pa je idealna za sastanke i zabave. Klub nudi jelovnik savršen za svoj ugođaj: ništa teško, niti previše konkretno; oštrige, pohane račiće, vrhunske sireve i suhomesnate proizvode u količinama do-

voljnim za cjelonoćne zabave. U Milk and Honey možete ući i ako niste član, ali samo do 11 navečer, dok su članovima vrata otvorena do 3 ujutro. Drugo što propuštate, ako niste član, jest pristup najboljem di-jelu kluba: Red Room, prostoriji trendovski uništenih ciglenih zidova, s komfornim naslonjačima i prigušenom rasvjetom u kojoj u koktelu (rashlađenom ledom koji barmen lomi ručno s golemog komada i koji se sporije topi, pa ne razrjeđuje piće) možete uživati koliko god dugo želite. 41 St Stephen’s Green, DBN2, London. Članstvo: 1.730 funti za Milk and Honey London, 605 € pristup i drugim M&H klubovima.

DESET GODINA U VRHU

Milk and Honey Milk and Honey

84

LONDON

Tipičan utorak uvečer... članstvo se ovdje shvaća

ozbiljno, ali ako ste i član, stol nećete lako dobiti u

zabavnijemu, kasnijem dijelu tjedna

Perfect escape

Ako ste tip za nešto ozbiljnije od ležerne atmosfere i dobrog pića, ako vam ništa ne znače zadivljeni ili odobravajući pogledi prijatelja ili ne-poznatih, Soho House je mjesto za vas. Uz nekoliko barova, ovaj klub nudi i teretanu i wellness iz ekskluzivnog lanca Cowshed, privatne bla-govaonice i bazen na krovu, odakle se pruža nenadmašan pogled na grad. Iako zgrada kluba izvana ne obećava previše, kao i većina zgra-da u Berlinu, ima fantastičnu povijest: u njoj je 1928. otvorena robna kuća, zatim je služila kao sjedište poslijeratne komunističke vlade do 1956., a nakon ujedinjenja Njemačke vraćena je nasljednicima prvih vlasnika. Klub ima četrdeset spavaćih soba - svaka je opremljena čak i zbirkom ploča i gramofonom - a odnedavno i dvadeset apartmana. Te je prostorije moguće unajmiti na kraće ili dulje vrijeme, po uzoru na njujorški magnet za umjetnike The Chelsea, ili Chateau Marmont u Los Angelesu, dom zvijezdama. Ne znamo je li Soho House spreman na skandale koji takva ekskluzivna utočišta slavnih prate, ali nekako smo sigurni da im ne bi smetalo… Torstraße 1, 10119, Berlin. Članstvo: 560 € za Berlin, 1.200 € za internacionalni paket.

PRIVATNI KLUB BEZ MANE

Dobro čuvana tajna luksuznog prenoćišta u Berlinu: rezervacijom sobe u boutique hotelu dobivate pristup svim klupskim sadržajima

BERLIN

Soho HouseSoho House

Brodogradilište

86

Avantura na Crvenom moru

Tekst Iris Silić Fotografije Arhiva

MSC KRSTARENJAZaboravite europsku zimu, barem na tjedan dana – i opustite se na prekrasnom brodu MSC Armonia,

te posjetite znamenite povijesne lokalitete oko sjevernoga dijela Crvenoga mora

Daleka putovanja

87

B ezbrižan odmor, zabava, primamljive delicije, wellness i uza sve to još i upoznavanje gradova i drugih kultura – krstare-nje je uistinu idealan odmor! Flotu brodara MSC Krstarenja čini 12 brodova osmišljenih i uređenih u talijanskom stilu, a tijekom plovidbe svatko će na njima naći nešto za sebe, od predstave u kazalištu i izazivanja sreće u kockarnici do uživanja u tematskim barovima ili na plesnom podiju. Tu su i vrhunski opremljene dvorane za fitness, sportski tereni, kuglane, škole plesa i aerobika te staza za trčanje na palu-bi. Za potpuno opuštanje na svakom od brodova nalazi se i posebna oaza mira: MSC Aurea Spa wellness centar. Luksuzni brodovi MSC Krsta-renja plove Mediteranom tijekom cijele godine, kao i sezonski Karibima i Antilima, oko Sjeverne i Južne Amerike, juga Afrike, te Crvenim morem i sjevernoeuropskim vodama. Na samom jugu Si-najskog poluotoka, gdje se Akapski zaljev spaja s Tiranskim tjesnacem, kristalno čisto more i pješčane plaže mame posjetitelje, naročito lju-bitelje ronjenja, a da biste iskusili najbolje od te bogate povi-jesne regije, MSC Krstarenja predstavljaju Crveno more kao novu destinaciju u zimskoj sezoni 2012-2013. MSC Armonia će 2. studenog 2012. krenuti iz Venecije na devetodnevno kr-starenje prema novoj luci Sharm el Sheikh, od Sredozemnoga mora kroz Sueski kanal do Crvenog mora s pristajanjima u Anconi, Heraklionu i Marmarisu. Od 10. studenog pa do 6. travnja 2013. taj će brod isplovljavati svake subote iz Sharm el Sheikha na osmodnevna kružna putovanja uz uplovljavanja u luke Safaga (Egipat), Eilat (Izrael), Aqaba (Jordan) i Sokh-na (Egipat). Po završetku sezone, brod će ponovno krenuti

prema Veneciji. Putnici će na tom krstarenju uživati u fasci-nantnim prizorima i otkrivati ne samo nevjerojatnu ljepotu, nego i bogatu povijest i kulturu ovog kraja, na itinerarima koji nude savršenu ravnotežu odmora, otkrića i avantura. Od predivnih pješčanih plaža i bogatoga podvodnog svijeta, terapeutskih blagodati Mrtvoga mora, osvajanja pustinje dži-pom ili jahanja deva, kušanja aromatičnog čaja u beduinskim nastambama, geološki zanimljive doline Wadi Rum, planine Sinaj i samostana sv. Katarine do mistikom obavijenog Egipta

ili Petre, tajanstvenog grada uklesanog u stijene koji se na-lazi na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine – područje oko Crvenoga mora nudi nepresušan izvor atrakcija i nezabora-van odmor. MSC Armonia ima 777 kabina, elegantno uređenih s pažnjom posvećenom i najmanjem detalju, te četiri resto-rana, niz barova, MSC Aurea Spa centar, teren za mini-golf, trgovine, kockarnicu, kazalište, diskoteku te dječje klubove. Dakako, posebna draž ovog krstarenja su izleti, primjerice do povijesnih egipatskih lokaliteta Gize, Saqquare i Memfi-sa. Upoznajte panoramu vozeći se pustinjskom cestom od Ain Sokhne do Kaira te obiđite nezaobilazne piramide, Do-

Luksuzni brodovi MSC Krstarenja plove Mediteranom tijekom cijele godine, kao i

sezonski Karibima i Antilima, oko Sjeverne i Južne Amerike, juga Afrike, te Crvenim

morem i sjevernoeuropskim vodama

Brodogradilište

88

MSC Armonia nudi vrhunski

opremljene dvorane za fitness,

sportske terene, kuglane, škole

plesa i aerobika te stazu za

trčanje na palubi - kao i spa

wellness centar

Daleka putovanja

linu kraljeva i Sfingu nakon čega se izlet nastavlja u Memfisu uz obilazak skulpture Ramzesa II. te kupovinu na tipičnom egi-patskom baazaru. Iz Ain Sokhne drugi izlet vodi to Saladinove Citadele gdje možete uživati u prekrasnom pogledu s džamije Muhammad Alija (poznata još i kao Alabaster džamija), a krsta-reći rijekom Nil stižete do Gize uz dovoljno slobodnog vremena za istraživanje te kupovinu autentičnih egipatskih suvenira u Institutu za izradu papirusa. Izlet iz Eilata do Masade i Mrtvoga mora obuhvaća posjet tomu povijesnom gradu na visoravni, te kupanje – plutanje! – u slanoj, mineralima bogatoj vodi Mrtvoga

mora, najniže smještenog jezera na Zemlji. Žičarom se stiže do Masade gdje ćete imati priliku vidjeti jednu od najstarijih sinago-ga na svijetu, a zatim slijedi spuštanje do Mrtvog mora. Izlet će završiti ručkom u hotelu na obali. Iz Safage možete krenuti i na upoznavanje istočne obale Nila, gdje stižete vožnjom kroz pusti-nju u trajanju od četiri sata. Ovaj izlet uključuje i noćenje u ho-telu od pet zvjezdica. Uvečer vas čeka predstava koja kombinira zvukove i svjetlost u samom hramu u Karnaku, nakon čega slijedi večera. Jutro započinje posjetom Dolini kraljeva i obilaskom ostalih znamenitosti. Nakon ručka u hotelu, slijedi povratak na

Daleka putovanja

89

Petra, grad drevnih Nabatejaca uklesan u ružičasto-crvene stijene; zaboravljen više od tisuću godina, otkriven je 1812. godine

brod. Iz Safage možete i na ‘jeep safari’ – pravu avanturu džipovima po očaravajućemu pustinjskom krajoliku. Na putu ćete moći snimiti odlične fotografije te jedinstvene prirode i predivnog zalaska sunca. Gostoljubivi Beduini će vas po do-lasku provesti njihovim naseljem, a imat ćete priliku probati njihov kruh te slatki aromatični čaj. Ispratit će vas pjevajući narodne pjesme. Za boravka u Sharm el Sheikhu, nudi vam se prilika upoznati podmorje Nacionalnog parka Ras Moha-mmad, poznatog po koraljnim grebenima te bogatoj podvod-noj flori i fauni. Nakon uživanja u pogledu s vrha rta u Ras Mohammadu (Shark Observatory) slijedi odlazak na plažu te ronjenje, kupanje i sunčanje. Izlet završava razgledavanjem šume mangrova, gdje ćete vidjeti kako se te biljke nose s visokim salinitetom vode. Iz Sharm el Sheikha se polazi i do podnožja planine Sinaj (tri sata vožnje) sa samostanom sv. Katarine, a obilazak tog povijesnog kompleksa uključuje razgledanje kapele Gorućega grma, bunara Jethro’s Well i galerije ikona. Ovaj samostan već je više od 1.450 godina središte bogoslužja i učenja, te dom knjižnici s rijetkim primjercima knjiga te mnogobrojnim darovima kršćanskih

dostojanstvenika. Za zadržavanja broda u Sharm el Sheikhu možete jednostavno uživati na predivnoj hotelskoj plaži za-ljeva Naama, opustiti se i upijati sinajsko sunce, uz plivanje u kristalno čistomu Crvenom moru. Možete se pridružiti izletu brodom s prozirnim dnom, te razgledati koralje neobičnih oblika i raznovrsne ribe svih boja. Opuštajući dan završava bogatim švedskim stolom. Iz luke Aqaba, autobusom se za dva sata stiže do drevnoga nabatejskog grada Petre, pozna-tog po građevinama uklesanim u ružičasto-crvene stijene. Nakon što je bio zaboravljen više od tisuću godina, otkrio ga je švicarski istraživač Johann Burckhardt 1812. godine. Po dolasku na ovo mjesto s predivnim klancem – nalazi se na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine – s vodičem ćete raz-gledati veliki amfiteatar, te kraljevske grobnice. Uživajte u krstarenju brodom MSC Armonia, savršenim za istraživanje tog dijela svijeta. Uz poznatu talijansku gostoljubivost, osje-ćat ćete se poput sultana. Na kraju, napominjemo da postoji mogućnost rezervacije direktne avionske veze iz Beča do ukrcajne luke Sharm el Sheikh, te podsjećamo da su tjedni polasci od 10. 11. 2012. do 30. 03. 2013.

Jadranski biseri

90

GORSKI KOTARPlanine, daljine

Petar Klepac, legendarni junak Gorskog kotara, bješe tako snažan da je mogao iscijediti vodu

iz kamena! Simbol drvosječe, čovjeka silne snage i energije, po drugoj je priči otjerao turske

osvajače – iščupavši goransku smreku iz korijena... Je li zaista tako bilo, prepuštamo vašem

(ne)vjerovanju u pučke legende, ali nije bajka da je područje Gorskoga kotara među najljepšim

dijelovima naše zemlje, štoviše, najvećim dijelom djevičanski nedirnuto, sačuvanih krajolika,

bistrih voda, planinske faune i flore i, nažalost, izrazite depopulacije

Tekst Jasmina Stošić

Fotografije Ivo Pervan & Đorđe Stošić

90

Hrvatski biseri

91

rostrana brežuljkasta visoravan okružena zelenim vijencem šuma, ukratko bi bio opis područja grada Čabra. Zeleni vrt Gorskog kotara ukrašava dvorac Petra Zrinskog. Šume slapo-vi i izvori rijeke Čabranke, štite ih padine Risnjaka i Snježni-ka. Mnoštvo sela i zaselaka po obližnjim brdima nudi lepezu šarolikih prirodnih pejzaža, a priroda se u svom najljepšem sjaju nudi na izvoru i kanjonu rijeke Kupe. Ovdje ljepota dobiva svoju dubinu. Šetnja uz rijeku Kupu završava nezaobilaznim doživljajem kada ugledate predivno oko: plavi izvor, zamet-nut u dubine stijena. Duhovnost ove magične ljepote nagla-šavaju svetogorska zvona čiji se zvuk razlijeva iznad Maloga luga, rodnog mjesta junaka s početka priče, te širi kanjonom hladne i bistre rijeke. Najveće naselje uz gornji tok je Brod na Kupi, u čijem središtu dominira slikoviti dvorac obitelji Zrinski, podignut u 17. stoljeću – jedan od obrambeno-stam-benih objekata kakvi su u Gorskom kotaru građeni u vrijeme turskih provala. U povijesnim se zapisima to naselje javlja pod znakovitim nazivom Ribarsko. Duga tradicija ribolova je u ovom dijelu Kupske doline sačuvana do danas. Gastro-de-licije poput pastrve, lipljana, klena, mrene i drugih, možete pokušati uloviti i sami, a možete i svratiti u neko od svratišta i konačišta u okolici Delnica, najvećega naselja Gorskog kotara još iz vremena druge polovice devetog stoljeća, kada su na staroj Lujzijanskoj cesti (danas njom teče magistralni pravac Rijeka-Zagreb) putnici i prijevoznici drva iz goranskih šuma tražili mjesto za okrepu. Grad Delnice danas bilježi stoljetnu tradiciju izletničkoga, zdravstvenog i sportskog turizma. Spo-menuli smo gastronomiju, pa je nekako gotovo nemoguće u isti tren ne spomenuti i ‘Bitoraj’, hotel-restoran u Fužinama. Ovaj restoran sinonim je za dobru hranu iz Gorskog kotara. Sušeni medvjeđi odresci, srneći gulaš, kulen od raznih vrsta divljači, odrezak od jelena u umaku od brusnica, čvarci i juha od hrena, kestena ili crvenog kupusa… Egzotika lovačke kuhi-nje svakako su puhovi. Slatki mali glodavci izgledaju kao likovi

P

Hrvatski biseri

Jadranski biseri

92

Omladinsko jezero jedan

je od bisera goranskog

turizma; Lokve slave

‘Žabarske noći’ – na kojima

su žabe glavna delicija... i

atletska senzacija!

Hrvatski biseri

Gorskokotarska kuhinja nudi sušene medvjeđe odreske, srneći gulaš, kulen od divljači, odrezak od jelena u umaku od brusnica... i puhove, specijalitet te pitomine među brdima

ponekad s autoceste i vozeći se predivnom prirodom ovoga kraja stići ćete na svoje morsko odredište starom trasom Karolinske ceste. Stići ćete do Bakra za petnaestak minuta. Na željezničkoj pruzi Zagreb-Rijeka nalaze se Brod Moravice, idilično goransko naselje, turistički još uvijek nedovoljno otkriveno. Klimom pone-što odudara od središnjih naselja. Poljoprivreda je ovdje u pravom zamahu, sasvim dobro uspijeva voće, pa je seoski turizam itekako izvjestan. U povijesti su ih napadali Turci, ali nikada i osvojili. Vri-jedni spomenici podsjećaju na to vrijeme: kamena kula Turanj i cr-kva sv. Nikole, izgrađena 1434. Pretpostavlja se da je u grobovima ispod kamenih ploča u crkvi sahranjen i netko iz obitelji Zrinski. Najstarija sačuvana kuća obitelji Delač ukazuje na preduvjete etno-turizma. Iznad kanjona Kupe dva su čuvena vidikovca: Medveja stijena i Špičasti vrh, koji pružaju pogled na susjednu Sloveniju i veliki dio Gorskog kotara. Vidi se, naravno, i Skrad. Samo mjesto ničim ne odaje da je okruženo ‘vraški’ lijepim krajolikom. Skradinski vrh (1.044 m), Kicljove jame (tri duboka po-nora u koje se slijeva gorski potočić), vidikovci Kavranova stijena i Perič... sve je zagrnuto divljom romantikom. Ali, najviše od sve-ga, bez daha vas ostavlja Zeleni vir, snažan izvor u dnu plitke špi-lje, koja se nalazi podno sedamdesetak metara visoke stijene niz koju se ruši potok u tisućama bisera, te Vražji prolaz. To sasvim posebno mjesto, blagdan za oko – kao oživjela legenda – zavodi, navodi na ponovne susrete i ni sami ne znate kako, kao začarani postajete pravi ovisnici o povratku prirodi upravo i uvijek na to isto mjesto. Ako zaključite da je to jedan od najdivljijih predjela u našoj domovini, potpuno ste u pravu. Kroz usku guduru, negdje

iz dječjih slikovnica (bajka s tužnim završetkom!). Neki su ih probali, neki se ne usuđuju, neki stisnu zube i vilicom ih dota-knu. Primjerice u gulašu, okusa puhova je sličan onom kunića ili (gotovo) divljega zeca. Priprema je jednostavna: očišćeni se puhovi prvo pirjaju na luku i masnoći, uz podlijevanje povrtnom juhom, a kada napola omekšaju, dodaje im se krumpir narezan na četvrtine, te mažuran, slatka mljevena crvena paprika, malo brašna, divlja borovnica, sol i papar. Gulaš se na kraju blago zakiseli domaćom kvasinom. Oni koji su probali (a mi jesmo) kažu da se radi o prvorazrednom specijalitetu. I Lokve se mogu pohvaliti egzotičnom delikatesom, a to su žabe. Žablji brodet, pohane žabe, žabe sa zelenim umakom... Izgradnjom umjetne akumulacije Omladinskog jezera, to je mjesto postalo jedan od bisera goranskog turizma. Još davne 1906. Lokve su imale Društvo za uljepšavanje mjesta, a danas Turistička zajednica brine o održavanju tradicionalne ‘Žabarske noći’, za čiju sla-vu su zaslužne ponajprije – žabe. Što na jelovniku, što na po-ligonu za natjecanje u skokovima! Ono što povezuje Fužine i Lokve, osim gastronomije i jezera (da ne zaboravimo spome-nuti predivne vode Bajer i Lepenica), jesu i špilje Vrelo (zovu je Postojna u malom), te Lokvarka. Prva, tri kilometra udaljena od Fužina, dugačka je oko 300 metara, s pješačkom stazom i bistrim, hladnim potokom koji kroz nju teče, pa je pravi ambi-jent za uživanje u jednom mističnom Gorskom kotaru. Špilja Lo-kvarka nalazi se na oko kilometar od mjesta Lokve, s visinskom razlikom od ulaza do krajnje točke od 140 metara. U Drugomu svjetskom ratu odigrala je ulogu pružajući zaklon od neprija-telja i elementarnih nepogoda. Možda se partizani na obližnjoj Matić poljani ne bi bili smrznuli da su za nju znali... U blizini (10 km od Lokava) je Mrkopalj, iznad kojeg se uzdižu i bodu nebo od ljepote Bijele (1.335 m) i Samarske (1.314 m) stijene, koje, zajedno s Bjelolasicom i Bitorajem, omogućuju pogled na more. Iznenadili biste se koliko je Gorski kotar blizu mora: skrenite

Jadranski biseri

94

Hrvatski biseri

95

Ova je subregija obilježena fantastičnom

raznolikošću – klime, krajolika, načina života...

pa čak i podzemlja

jedva dva metra široku, među stijenama visokim i stotinjak metara, probija se, divlje šumeći, planinski potok Jasle. Nad njim, na nosačima usječenim u živu stijenu, napravljene su galerije i mostići kojima se prolazi. Oko vas su strme stijene, a pod nogama, tamo negdje duboko, duboko, huči zapjenjen potok. Mjesto ima neku dramsku težinu. Gorski kotar je lijep u svako godišnje doba, a možda je najljepši s proljeća, na samo-mu njegovom početku, kada ga sunce jače grije, a snijeg još

ne odustaje, nego bisernom bjelinom ukrašava velebne jele, pa krajolik dobiva i duhovnu dimenziju. Kako bi Ivan Goran Kovačić rekao: ‘... ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg... nitko da ne dođe, do prijatelj drag – i kada se vrati, nek poravna trag.’ Eto, možete već sljedećeg proljeća posjetiti Lukovdol i pjesničku manifestaciju ‘Goranovo proljeće’, jer tamo poetske duše nalaze svoju inspiraciju i potvrdu da su upravo, u pravo vrijeme, na pravomu mjestu u ovom životu.

96

Yachts sport

Tekst Lari Lulić

Fotografije Nico Martinez

96

RC44 ADRIS

CUP

BRITANSKI AQUA TEAM

NA KRAJU IPAK PRVI

Posade koje se natječu u sustavu klase RC44 u

rovinjskom su se akvatoriju ogledale na službenomu

Svjetskom prvenstvu – na kojem se, u petoj ‘rundi’,

zapravo jedrilo iznova, jer su u 13 plovova svi

pomalo pobjeđivali i ništa rjeđe gubili; Russell

Coutts izostao zbog obaveza u America’s Cupu

Yachts sportYachts sport

9797

viran je za dvobojske oglede, tijekom kojih su za kormilima profesionalci, a ne vlasnici brodova. Nakon četiriju regata: u Puerto Caleru na Kanarima, portugalskom Cascaisu, jezeru Traunsee u Austriji, te švedskom Marstrandu, u vodstvu je bio ruski tim Synergy, tri boda bolji od francuskog Alepha, što je značilo da se u Rovinju očekuje napet dvoboj dvojice pre-kaljenih lisaca: Eda Bairda, dvostrukog pobjednika America’s Cupa s novozelandskom posadom i švicarskim Alinghijem, te stručnjaka za dvoboje Mathieua Richarda. Jedrilo se po vrlo laganom jugozapadnjaku, povjetarcu taman dostatnom za re-gularnost natjecanja, koji je obilježio cijeli Adris Cup. Regata je prilično loše krenula za rusku momčad: ne samo što je ždri-jebom dobila manji broj dvoboja u odnosu na Francuze, nego je i izgubila prva dva okršaja, što je u igru za ukupnu pobjedu ubacilo i britanski Team Aqua. Ipak, Aleph i Aqua izgubili su u narednim dvobojima protiv Peninsule i Nike, dok je Synergy u

ktualna sezona klase RC44 veliki finale je imala pred Rovi-njom, gdje je početkom listopada – u organizaciji HJS-a, a uz potporu Adris grupe i ACI-ja – održan RC44 Adris Cup, posljednja iz serije od šest ovogodišnjih regata, a ujedno i Svjetsko prvenstvo te prestižne klase, što ju je, po zamisli Russella Couttsa, oblikovao slovenski navalni arhitekt Andrej Justin. Drugu godinu za redom Rovinj je tako ugostio 15 vr-hunskih posada na karbonskim jurilicama od 44 stope i cijeli niz sjajnih jedriličara, među kojima su nastupili legendarni Brat Butterworth, Vasco Vascotto, Ed Baird, Mathieu Richard i Michele Ivaldi. Zbog America’s Cupa, Oracle se ove godine povukao iz klase RC44, pa na regati nije bilo Russella Cou-ttsa, a hrvatske boje branila su dvojica iskusnih dvobojskih jedriličara, na ključnim pozicijama u ruskoj posadi Nika: To-mislav Bašić, kao kormilar i taktičar, te Darko Hajdinjak na glavnom jedru. Prvoga dana svake regate klase RC44 rezer-

A

Yachts sport

98

Usprkos laganom vjetru, u Rovinju

je održan pun program regata, a

nadmetanje najboljih svjetskih

jedriličara pratila je brojna publika

na pratećim brodovima

Yachts sport

99

Pobjednika Svjetskog prvenstva odlučila je taktička bitka dvaju starih lisaca, Camerona Appletona i Vasca Vascotta; uspješniji je u konačnici bio talijanski strateg

99

odlučujućem dvoboju pobijedio AFX Capital Racing, što im je bilo dovoljno za ukupnu pobjedu u dvobojskom dijelu Toura. Ed Baird jedini je stranac u relativno anonimnoj, isključivo ruskoj posadi tima Synergy, ali njihov trijumf nije iznenađenje, pogotovo ako se zna da su, prije negoli su prije dvije godine prešli na klasu RC44, u istom sastavu dugo jedrili u klasi TP 52. Vlasnici tima Synergy su Valentin Zavadnikov, poznati ruski političar i biznismen, te Leonid Lebedev, jedan od najbogatijih Rusa, koji se prijatelju Zavadnikovu pridružio prošle godine, nakon što je na televiziji gledao regatu klase RC44. Preostala tri dana u rovinjskom se akvatoriju jedrilo flotno, s vla-snicima jedrilica za kormilom. Pitanje pobjednika Toura nije bilo upitno, jer je britanski tim Aqua – čiji je vlasnik Chris Bake, a profesionalni skiper Cameron Appleton – u Hrvatsku došao sa solidnom bodovnom prednošću. Ipak, Adris Cup bio je ovogodišnje Svjetsko prven-stvo klase RC44, pa posadama nije manjkalo motiva da na regatnom polju daju maksimum, a natjecanje je dodatno začinio vrlo slab i nestalan vjetar, koji je od jedriličara zahtijevao potpunu koncentraciju. Odmjeravanje snaga u najnaprednijoj klasi monotipova na svijetu došao je vidjeti i hrvatski olimpijski jedriličarski tim, a mnogi naši jedriličari iskoristili su priliku da kao deveti, gostujući član posade, zajedre na RC-ima 44. Ivan Kljaković Gašpić zajedrio je tako s Torbjornom Tornqvistom na Artemis Racingu, a jedrenje na krstašu klase RC ga je oduševilo: ‘Samo sam tiho sjedio i gledao uokolo, jer sam prvi put bio na toj jedrilici, koja je prava raketa! Sve je na njoj kao na malom brodu, a po 7-8 čvorova u vjetar ide brzinom od 8 čvorova, što je sjajno.’ Regati se pridružio i Marijan Hanžeković, pred-sjednik HJS-a, koji je najavio da će sljedeće godine i Hrvatska imati svoju posadu na Touru klase RC44, sastavljen mahom od jedriličara iz malih klasa. Kada će se točno i kojim sredstvima ona oformiti, te tko će biti kormilar, još nije poznato. Nakon dva dana i šest održanih flotnih regata pred Rovinjom došlo je do zanimljive situacije, jer je svaka od šest regata imala različitog pobjednika, a sve su posade imale barem po jedan plasman ispod desetoga mjesta. S istim brojem bodova na prvom i drugom mjestu smjestili su se Aqua i slovenski Ceeref, za kojima je četiri boda zaostala ruska Nika, s Bašićem i Hajdinjakom u posadi. Predzadnji dan regate donio je novo iznenađenje: u trima od četiriju plovova pobijedio je ruski Peninsula Petroleum, čiji je taktičar Vasco Vascotto stalno birao desnu stranu regatnog polja, što se pokazalo dobit-nom kombinacijom. Aqua je također jedrila na nivou, te je u posljednji dan ušla s devet bodova prednosti ispred Peninsule, pa se činilo da će obraniti prošlogodišnju titulu svjetskog prvaka. Ipak, John Bassadone, vlasnik i kormilar Peninsule, inače trgovac naftom iz Gibraltara, uspio je posljednjega dana nastaviti po-bjednički niz. Njegova, mahom španjolska posada, s Talijanom Vascottom na poziciji taktičara, upisala je pobjede u prvim dvjema ‘rundama’ i uoči zadnjega plova Aqui odmakla velikih pet bodova. Bilo je jasno da će u posljednjem plovu Aqua i Peninsula jedriti dvobojski. U zadnjemu, 13. plovu prvenstva, Peninsula je loše startala i cijelo vrijeme bila iza Aque, te je samo bilo pitanje koliko će zaostati za njom. Ipak, ni Aqua nije odradila savršen posao: Britansci su ušli tek sedmi u cilj, dva mjesta ispred Peninsule, što im je bilo dovoljno za drugo mjesto. Treće mjesto pripalo je posadi Ceeref Igora Laha s Micheleom Ivaldijem kao takičarom. U zadnji plov Ceeref je ušao sa samo tri boda zaostatka za Aquom, pa su Slovenci mogli napasti srebro; međutim, na startu su malo previše htjeli, prestupili su i morali ponovo preko startne linije, zbog čega su izgubili šansu za borbu za drugo mjesto. Ukupni pobjednik Toura 2012. tako je Aqua. Organizacija drugoga Adris Cupa, ove godine ujedno i Svjetskog prvenstva za klasu RC44, ponovno je bila na vrhunskom nivou, a osim HJS-u, pohvale idu i Adris Grupi, Maistri i ACI-ju, tvrtkama partnerima koje su logistikom omogućile da sve besprijekorno funkcionira. Sljedeće godine Rovinj neće biti domaćin RC44 Toura, ali bi tu prestižnu klasu ponovno mogao ugostiti godinu kasnije, u pravo vrijeme, po završetku America’s Cupa, kada će konkurencija u toj klasi biti kudikamo jača.

Yachts sport

100

Upravo je ogled ponajboljih domaćih posada u dvobojskom jedrenju privukao u Split vodeće hrvatske kormilare i jedriličare, koji su se nad-metali za naslov državnog prvaka, ali i za nagrade iz fonda od 10.000 eura. Nastupili su, izuzev Darka Hajdinjaka, svi koji u našemu dvoboj-skom jedrenju nešto znače: okupilo se deset respektabilnih posada, a za najvećeg favorita slovila je ekipa Tomislava Bašića, najiskusnijega našeg kormilara u toj disciplini, koji je početkom stoljeća s jakom ACI-jevom posadom bio u svjetskom vrhu i ravnopravno parirao velikanima kao što su Russell Coutts, Dean Barker i Peter Gilmour. Ni konkurencija nije zakazala: jaku posadu skupio je Mate Arapov, na regati je nastupio i perspektivni engleski kormilar Mark Lees, a dobar rezultat iz drugog su plana ‘hvatali’ Ante Vanjaka i Tonči Stipanović. Kao i obično, jedrilo se na krstašima ACI-jeve flote monotipova JOD 35, i to pod Sustipa-nom, odnosno, kada su slab vjetar i veliki ‘cruiseri’ pred Splitom dru-gačije diktirali, pred Čiovom i Šoltom. Prvoga dana, zbog jake bure, nije se jedrilo, ali je zato drugog dana održano čak osam plovova, nakon čega se iskristalizirala situacija u vrhu. Tomislav Bašić opravdao je sta-tus favorita i glatko pobijedio sve protivnike (Vanjaka, Perhat, Tadinac, Stipanović, Presen, Arapov) u šest dvoboja, istaknuvši tako kandida-turu za trijumf na 26. ACI Cupu. Naredni dan opet je donio probleme s vjetrom, nedostatnim za oglašavanje starta, ali je regata posljednjega dana ipak spašena, prije svega zahvaljujući upornosti regatnog odbora

U 26. izdanju natjecanja koje, nažalost, više nije

relevantno u međunarodnim okvirima, ACI Match

Race Cup potvrdio je status najjače hrvatske

regate u dvobojskom jedrenju; proteklog rujna ta

je priredba ujedno bila državno prvenstvo u toj

disciplini – trijumfirala je posada Tomislava Bašića

Tekst Lari Lulić

Fotografije ACI

ACI MATCH

RACE CUP

BAŠIĆ NIJE DOPUSTIO

OBRAT

Yachts sport

101

na čelu s Alenom Kustićem, koji je cijeloga dana seljakao flotu po splitskom akvatoriju – u potrazi za vjetrom. Isplatilo se, jer je na kraju ispunjen program natjecanja. Ni završni dan nije donio iznena-đenja: Tomislav Bašić nastavio je ‘mljeti konkurenciju’, te je seriju ‘svatko protiv svakoga’ završio impresivno, bez poraza, s ukupno devet pobjeda. U polufinalu je Bašić za protivnika izabrao Vanja-ku, dok su drugi par formirali Arapov i Lees. Jedrilo se u Splitskim vratima, po svježem jugozapadnjaku brzine šest čvorova. Bašić je pobijedio Vanjaku rezultatom 2:0, dok je u napetom dvoboju Arapov pobijedio Leesa rezultatom 2:1. Za pobjednika ACI Cupa borili su se tako Bašić i Arapov – a tada je Bašić umalo prokockao sve pobje-de koje je dotad uknjižio. Naime, Arapov je u jedinom plovu finala uspješnije startao i našao se u boljoj poziciji, ali je ipak Tomislav Bašić još jednom ‘pokazao klasu’ i prestigao Arapova do kraja rega-te, okitivši se tako titulom državnog prvaka u dvobojskom jedrenju. U pobjedničkoj posadi još su jedrili Ivan Kuret, Stjepan Vitaljić, te Antonio i Pave Pleslić. Organizatori iz ACI-ja regatu su i ove godine priredili na vrhunskom nivou, sve je štimalo na moru i na kopnu, a naročito veselo bilo je na ceremoniji zatvaranja u restoranu Adria-tic, gdje je kao gost iznenađenja koncert održao Petar Grašo.

Posada Tomislava Bašića zaključila je 26. ACI

Cup bez ijednog poraza, a najteži ispit imala je

u finalu, u srazu s ekipom Mate Arapova

Yachts sport

102

Prva je na rasporedu u starom terminu: prve subote u listopadu bila Mr-dujska regata, najstarija i najmasovnija naša jedriličarska utrka, koju je JK Labud prvi put priredio davne 1927. godine. Na startu se okupilo 218 jedri-lica, ni blizu rekordnom broju otprije nekoliko godina, ali sasvim dovoljno za veliki šušur i praznik jedrenja pred Splitom. Startalo se po laganom jugozapadnjaku, koji je ubrzo potpuno ‘izdušio’, a nakon dugog plutanja na dvije milje ispred Splitskih vrata, dobar reful prvi je uhvatio maleni krstaš Angelo Rosso, s kormilarom Tončijem Antunovićem i posadom iz Jedrili-čarskog kluba Split. ‘Kralj bonace’, kako Antunovića s razlogom zovu, vidio je priliku za trijumf u konkurenciji mnogo većih i skupljih jedrilica, te ju nije ispuštao do kraja: Mrduju je ‘okrenuo’ 20 minuta prije crnogorskog kr-staša klase RC-a 44 Black Mistery, a cijelih pola sata ispred moćnih jedrili-ca Marina Kaštela i Anadora, te je, po svježem maestralu, ‘plov’ rutinirano priveo kraju. Drugo mjesto zauzeo je Black Mistery sa Sašom Kekovićem za kormilom, a treća je bila Marina Kaštela. Od 218 sudionika, samo su 34 jedrilice dohvatile cilj pred Labudom do 18.30, a ostalima se, kao pomoćni cilj, računao okret oko Mrduje. Još ‘žešća’, rekli bismo mitska bonaca, vla-dala je na najmasovnijoj svjetskoj regati, legendarnoj Barcolani, na kojoj je ove godine nastupilo 1737 brodova. Tršćanski zaljev izgledao je poput ulja na platnu, vjetar je rijetko dostizao čvor do dva, a po tim napornim uvjetima pala su dva neslavna rekorda: samo je 20 brodova došlo do cilja u regularnom vremenu, dok su pobjedničkoj posadi na ‘maksiju’ Esmit Eu-ropa trebala čak četiri sata da svlada 13,5 milja staze ispred Trsta. Takvo

BONACA, BONACA,BONACA...

Velike jesenske regate na istočnom Jadranu i

u Tršćanskom zaljevu ove je godine obilježio

razočaravajući manjak vjetra, pa je tako od cijele

goleme flote sudionika Barcolane u regularnom

vremenu na cilj prispjelo samo 20 brodova!

Tekst Lari Lulić

Fotografije JK Labud & Barcolana

MRDUJABARCOLANA

VIŠKA

Yachts sport

103

Velike jesenske regate obilježile su bonace;

Barcolanu je uspješno završilo samo 20

jedrilica, dok je slab vjetar na Mrduji

najbolje iskoristio ‘kralj laganog vjetra’

Tonči Antunović na jedrilici Angelo Rosso

nešto nije zabilježeno u posljednjih pola stoljeća! Pobjedu je očekivano odnijela jedrilica od 100 stopa, koja plovi pod zastavom Europske unije, s Novogoričaninom Igorom Simčićem za kormilom, a od hrvatskih pred-stavnika najbolji je bio umaški ‘maksi’ krstaš Shining, na šestomu mjestu. Ipak, najviše pohvala pobrao je izvrsni Code7marine, s vlasnikom Sandi-jem Misiračom i Krešom Đakulovićem za kormilom. Ta jedrilica, od svega osam metara, u ukupnom je poretku zauzela deveto mjesto, a u svojoj grupi bila prva, štoviše i jedina koja je završila regatu! Na drugo mjesto na Barcolani pretplaćena je slovenska Maxi Jena, s Mitjom Kosminom za kormilarom – tako je bilo i ove godine. Na Viškoj regati bilo je nešto više vjetra, ali je i stvarao probleme, pa je tako start prve etape oglašen kod Šolte, umjesto ispred Splita. Na popularnu Višku zaputile su se 144 jedri-lice, a prvu je etapu najbrže svladao Shining, sa Željkom Perovićem na kormilu. Subotnji dan bio je tradicionalno rezerviran za regatu u viškoj luci, na kojoj je, u dvjema skupinama, nastupilo 20 jedrilica; najbolje su bile Paikea i Megaenergija. U isto vrijeme održano je i otvoreno prvenstvo Visa u dugom pušenju cigara, u organizaciji kluba Mareva-Split. Vještinu dugog povlačenja dima demonstrirali su, među ostalima, Marijan Hanže-ković, Željko Jerkov, Toni Mlikota i Nenad Šušanj, a najbolji je na kraju bio lučki kapetan iz Novog Vinodolskog Miljenko Žanić: svoju cigaru pušio je punih sat i dvadeset minuta. U drugoj etapi ponovno je briljirao Angelo Rosso, stigavši do Splita 46 sekunda ispred Shininga. Ukupnu pobjedu ipak je odnio ‘maksi’ iz Umaga, zahvaljujući uvjerljivijoj pobjedi u prvoj etapi. 103

Yachts Sport

BRADBUTTERWORTH

Lj

NAJTROFEJNIJIJEDRILIČAR DANAŠNJICE

Adris RC44 Cup okupio je neke od ponajboljih jedriličara

u svijetu, a mi smo uživali u razgovoru s najtrofejnijim

sudionikomt tog sporta u posljednjih trideset godina

Tekst: Darko Šupuk Fotografije: Arhiva

104

Yachts Sport

ubiteljima jedrenja ne treba posebno predstavljati našega rovinjskog sugovornika. Ipak, njegova uloga na jedrilici, taktičara i organizatora, nogometnim rječnikom ‘fantazista’, često je ostajala u sjeni slavnih kormilara s kojima je jedrio. Brad Butterworth jedan je od niza novoze-landskih jedriličara koji su obilježili povijest tog sporta u posljednja tri desetljeća, a zanimljivo je da je jedrio sa svima – Dicksonom, Blakeom, Connerom, Couttsom, Schumannom... Prvi bljesak u njegovoj karijeri bio je nastup na America’s Cupu u Fremantleu 1987., u ulozi taktičara na krstašu Kiwi Magic, dvije godine kasnije osvaja Whitbread Round The World Race s Peterom Blakeom, a sljedećih petnest godina s Russellom Couttsom hara svjetskim jedrenjem: osvaja tri America’s Cupa, u raz-doblju od 1995. do 2003. godine. Nakon Couttsova odlaska iz Alinghija, preuzima vodeću ulogu u posadi koja 2007. pred Valencijom brani naj-stariji svjetski pokal, a dvije godine kasnije, nakon sudske bitke, u kon-troverznom finalu na višetrupcima gubi i na moru od sindikata Oracle.

Yachts Sport

105

jedrilice. Što se tiče Alinghija, Ernesto (Bertarelli) voli jedrenje, vjero-jatno je malo razočaran razvojem događaja oko posljednjeg America’s Cupa na sudu u New Yorku, što ga je dovelo u za nj neugodnu situaciju. Ako ta regata u budućnosti bude ono što je oduvijek bila, s nizom izazi-vača iz raznih država, poput Južne Afrike, Francuske, Italije, Engleske, Australije i Novog Zelanda, multikulturalna i izazovna, onda smatram da će Alinghi svakako biti zainteresiran za sudjelovanje.Zadnji kup završio je na loš način za jedrenje?Kada smo 2007. godine pobijedili, Oracle je vidio ‘eksploziju’ sudioni-ka u Valenciji, a mi smo predstavili novi brod, ne značajnije drugačiji, samo moderniji. Vjerojatno su zaključili da na moru neće moći odni-jeti pobjedu, pa su Ernesta prisilili na sudsku bitku. Izgubili smo sva prava kao branitelji trofeja na sudu i dogodio se redikulozan i pomalo strašan dvoboj. Mislim da su svi sretni što je taj dvoboj završio, a ako Oracle želi kvalitetno natjecanje, treba ga vratiti u okvire kakvi su bili, smatram da sada idu u krivom smjeru.Vi ste imali zaista lijep katamaran, gotovo bolji od trimarana kojeg je doveo Oracle?Imali smo divnu jedrilicu, a Ernesto je sve podredio tom projektu. Ali trebali smo konstruirati i krilo, umjesto ‘platnenoga’ glavnog jedra, da bi ta jedrilica bila optimalna. Trebalo nam je i više vremena za pripremu, jer su uvjeti na moru u Valenciji bili drugačiji, s više vjetra i valova. Danas živite u Europi, što se događa s jedrenjem u Vašoj domovini?Danas živim u Švicarskoj, a jedrenje na Novom Zelandu je zaista ra-zvijeno, ostvaruje se odličan program rada s mladima, imamo odlič-nu generaciju... što nam daje sjajne perspektive. Ipak Novi Zeland je mala država, a jedrenje je skup sport, teško se natjecati u areni kakva je America’s Cup. Team New Zealand radi zaista dobar posao sa sponzorima koji im to omogućuju, ali im je i dalje vrlo teško. Što vam donosi budućnost?Sljedeće sezone jedrit ću u klasi RC 44, ali imam i druge projekte: že-lim vidjeti što će se dogoditi s America’s Cupom i hoće li biti prilike za još jedan nastup. Izuzetno sam zainteresiran i za VOR, volio bih opet jedriti oko svijeta, a volio bih biti i u managementu. U svakom slučaju, želim jedriti, još uvijek volim biti na moru i dio dobre momčadi, a dobra je ona u kojoj svi imaju zajednički cilj – pobjedu.

Danas je Butterworth i dalje gladan jedrenja, a sreli smo ga u Rovinju na regati Adris RC 44, s koje nosi odlične dojmove: Vrlo se ugodno tu osje-ćam, to je šarmantan mali gradić i sjajno organizirana regata. Nisam do sada znao da postoji, prije petnaest godina sam bio u Dubrovniku, a nakon ove regate želim doći krstariti Jadranom s obitelji. U posljednjih 25 godina najuspješniji ste jedriličar na svijetu, koji su Vam trenuci ostali u najboljem sjećanju?Bilo je više dojmljivih momenata, a izdvojio bih pobjedu na regati oko svijeta na jedrilici Stainlager II, s Peterom Blakeom na kormilu. Na-ravno, vrlo sam emotivno proživio obranu America’s Cupa za Team New Zealand pred Aucklandom 2000. godine, te također obranu isto-ga trofeja 2007. godine, s Alinghijem u Valenciji. Jedrili ste s mnogim jedriličarima koje se ubraja u legende jedrili-čarskog sporta; koga od njih najviše cijenite?Svatko od njih ima drugačiji stil i nedvojbene kvalitete, ali bih izdvo-jio Sir Petera Blakea, koji je bio poseban i velik čovjek, istovremeno i avanturist, mislim da je u njegovo doba bio najbolji pomorac pod jedrima. Izvanredno mnogo sam naučio od njega, a i s Russellom sam doživio fantastične uspjehe, jednako kao i s Jochenom Shumannom, s obojicom sam ostao i dobar prijatelj. S Dennisom Connerom sam jedrio stoga što sam htio vidjeti kako doživljava naš sport i koja je njegova dobitna kombinacija. Od mlađih jedriličara osobito cijenim Bena Ainslieja.Što te ljude čini tako dobrim jedriličarima?Imaju jedno zajedničko: mogu uspješno jedriti u bilo čemu, bez obzira na vrstu jedrilice sposobni su izvući maksimum iz sebe i posade u svakoj situaciji.A u čemu je Vaša tajna?Jedrio sam na mnogim regatama i na mnogim jedrilicama, jednostav-no volim taktiku jedrenja, volim biti u posadi i biti poveznica između kormilara i posade. Kao taktičar hranim kormilara informacijama o tome što se događa tijekom regate i što će se dogoditi u sljedećem trenutku, to me još uvijek veseli i snažno pokreće. Danas se svijet jedrenja mijenja, zbog poznatih ekonomskih razloga?Mislim da će se stvari malo pomalo vratiti na staro, previše se novca troši na projekte koji se brzo mijenjaju, pa smatram da je budućnost u klasama jedinstvenog nacrta u kojima vlasnici mogu razumjeti što dobivaju zauzvrat, kako će izgledati regate, njihove jedrilice i slično, na vrlo jednostavan način. Drugi dio našega sporta teško je razumje-ti, izuzetno je skup, a svugdje su različita pravila. Ako pogledamo America’s Cup i dvotrupce, smatram da je to krivi smjer koji stvara mnogo pomutnje, jer da su stvari jednostavnije, kao što je bilo ranije, uz uvjet da su jedrilice moderne, ali na ‘prednjem rubu’ tehnologije i dizajna, bile bi dostupnije, pa bi posadama poput Novog Zelanda, ili možda čak Hrvatske, to natjecanje bilo dostupnije, bez potrebe da se troše stotine milijuna eura da biste uopće imali šanse nastupiti.Kako vidite budućnost velikih jedriličarskih nadmetanja, hoćemo li ponovno vidjeti Alinghi na sceni?Volvo Ocean Race po meni ide u pravom smjeru, uvođenjem jednakih je-drilica za sve sudionike. S druge strane, smatram da to ne bi bilo dobro za America’s Cup, koji je oduvijek bio natjecanje u dizajnu, uz određene parametre. Sudionici trebaju sami razvijati, dizajnirati i graditi svoje

Yachts Sport

106

IAN WALKERABU DHABI OCEAN RACING TEAM

NAJDRAŽA JE USPOMENA – POBJEDA

Dok je IWC Schaffhausen, službeni mjerač vremena Volvo Ocean Race 2012., odbrojavao posljednje sekunde

posljednjem brodu koji je prelazio liniju cilja u luci Galway, u Irskoj, počeo se spuštati zastor nad najžešćom

jedriličarskom utrkom oko svijeta ikad održanom: u nekom dijelu natjecanja bodove je osvojilo čak pet od šest

posada, a bilo je i trenutaka da su brodovi završavali etape udaljeni svega nekoliko metara jedan od drugoga

– nakon što su preplovili tisuće milja. Porazgovarali smo s kormilarom posade Abu Dhabi Racing Team, koji je

pretrpio niz nevolja s opremom, ali i upisao tri pobjede

Tekst Craig Burnett Fotografije Volvo Ocean Race106

Yachts Sport

107

oliko god bilo primamljivo početi svaki članak o regati Volvo Ocean Race nabrajanjem fascinantnih brojki vezanih za nju, pravu istinu o toj utrci ipak govori iscrpljenost na licu Iana Walkera – koji je oplovio svijet na spartanski opremljenoj jedrilici, u nekim od najudaljenijih i najsurovijih dijelova našeg planeta. Dok odgovara na naša pitanja, po-gled mu se povremeno isprazni i vidimo da je ‘na autopilotu’, ali već druge sekunde oči mu zablistaju i sa strašću priča o hrabrosti svoje posade. Walker je očigledno dao sve od sebe, a luda utrka iscrpila ga je fizički i psihički, progutala mu i posljednji atom snage. Onima koji su gladni brojeva, ipak evo nekoliko podataka: šest posada, gotovo devet mjeseci natjecanja, prejedrenih 39.270 milja, taknuto devet luka na pet kontinenata... ‘spaljeno’ 107 milijuna kalorija u hrani za momke na brodovima. Kad su počele pripreme za VOR 2012.?Prije dvije godine smo potpisali ugovor s Turističkom zajednicom Abu Dhabija. Za devet mjeseci regate pripremali smo se petnaest mjeseci. Otkako sam sišao s broda, pet tisuća puta su me pitali hoću li se natje-cati u idućoj rundi VOR-a, ali mislim da se moram odmoriti prije donoše-nja takve odluke. Svaki put kad završite takvu utrku, sami sebi obećate da više nikad nećete izvesti nešto slično... a onda odete doma, malo si razmišljate o svemu i na kraju zaključite ‘Pa i nije bilo tako strašno, mogli bismo okupiti posadu, tko zna, možda osvojimo sljedeću!’, i prije nego što se snađete, radite na novoj kampanji. Abu Dhabi Racing Team pretrpio je niz problema u početku utrke. Što je po Vašem mišljenju bio uzrok?Da to odmah razjasnimo: brod je bio vrlo dobar, jednak svima drugima. I drugi su imali problema – Groupama je izgubila jarbol, stigla na Maldi-ve napukloga trupa i gotovo potonula ulazeći u luku grada Aucklanda. Posada krstaša Telefonica se također borila s napuklim trupom, Puma je ostala bez jarbola… svi smo imali problema. Dotuklo nas je to što su nam se problemi događali u najgorem trenutku, samo šest sati nakon starta, na primjer. Groupama je ostala bez jarbola 300 milja od cilja, dok je još bilo vremena za popravke, na kraju je stigla treća. Naši bi problemi bili lakše prevladani da smo imali više vremena za pripreme u različitijim uvjetima, ali mislim da smo samo imali peh.Brod ste nazvali Azzam – Odlučni, što i nije bila loša ideja…Čime se god bavili u životu – sportom, biznisom, politikom, pa čak i na razini obiteljskog života – lako je dok vam ide od ruke. Kada krene loše, morate se zagledati u vlastitu nutrinu i zapitati zašto tako ide, iako su takva pitanja teška. Dugo smo se borili s problemom brzine i pitali se radimo li stvari kako treba. Ali, tada se nešto promijenilo. Telefonica je osvojila prve tri etape i izgledalo je kao da im sve ide od ruke, bili su utjelovljenje savršene posade za ovakvu utrku... a do kraja regate – samo im se sreća prestala osmjehivati. Najviše smo ponosni što smo se oporavili od svih tih problema i pobijedili u etapi preko Atlantika, od Miamija do Lisabona. Je li Vam pobjeda u Abu Dhabiju najdraža uspomena?Najdraža uspomena nam je pobjeda. Taj osjećaj je ono čemu se nadate dok još niste sigurni možete li pobijediti. Dok radimo sve kako mislimo da treba, a ne pobjeđujemo, ili nam ne ide – to nas izluđuje. Cijelo sam vrijeme znao da smo jednako dobri kao i Groupama, pa kad smo pod-bacili i zaostajali za njima, boljelo je. Ali, naši su sponzori na kraju bili zadovoljni, primili smo čestitke sa svih strana.

Što kažete mladićima koji sanjaju biti na VOR-u jednog dana?Da je najvažnije imati viziju, sanjati, bez obzira na to je li njihov cilj uspjeh u sportu, poslu, ili životu općenito. Zatim da im je potrebno mnogo odlučnosti. Ja sam imao sreće: još kad sam bio malen, želio sam jedriti profesionalno, natjecati se na Olimpijskim igrama i u veli-kim regatama. I uspio sam. Najbolji savjet što ga mogu bilo komu dati jest: zadajte si ciljeve i ostvarite ih napornim radom, korak po korak.Kao prvi jedriličar arapskog porijekla koji je dovršio VOR, kako se Adil Khalid snašao?Adil je sazrio tijekom utrke, to nije pretjerivanje. Da ste me pitali na početku, rekao bih da ima pedeset posto šanse da završi regatu, jer znam koliko je naporna. Malo sna, hladnoća, život u skučenom prostoru... sve je to teško, a na početku ga je mučila i morska bolest. Ali, nijednom tijekom regate nije propustio svoju smjenu. Vjerojatno najveći kompliment koji mu mogu dati jest da smo do kraja utrke pre-stali razmišljati o njemu kao ‘dečku iz Emirata kojeg su nam ugurali u posadu’.Jeste li zadovoljni posadom općenito?Ponosan sam na te momke. Iako posada kao cjelina ima jedan cilj – pobjedu, svatko od nas je ipak individua. Imali smo članova koji su već osvajali regate i kojima je sve osim prvog mjesta neuspjeh, ali i mlade jedriličare kojima je ovo bila prva regata. Navesti sve njih da rade zajednički, s istim ciljem, svake od 40.000 milja najveći je iza-zov pred kormilarom. Moja je posada bila izuzetno profesionalna i ni sad me ne prestaje fascinirati uspješnost zadržavanja hladnokrvnosti koju su ti ljudi pokazali.Kakvi su Vam odnosi sa sponzorima?Turistička zajednica Abu Dhabija od početka do kraja pokazala se u najboljem svjetlu. Niti u jednom trenutku nisu nam dali manje od 100 posto. Ne mogu ni zamisliti kako bi bilo odraditi lošu etapu, a onda se javiti na telefon i slušati kako sponzor urla na vas. Sponzori i po-sada su jedna cjelina. I drugi sponzori, kao IWC Schaffhausen, su nam itekako pomogli.Što spremate sljedeće?Imali smo sreće sudjelovali u VOR-u, ali smo platili visoku cijenu. Prvo što slijedi je posvetiti se obitelj, a zatim ću se zavaliti u naslonjač s pivom u rukama i gledati televiziju. Otići ću i s mojima na odmor, a nakon toga razmisliti što ću dalje. Dobio sam nekoliko ponuda da bu-dem trener, ali znate što kažu – tko može, radi; tko ne može, trenira druge. Mislim da u meni ima još snage za natjecateljsko jedrenje prije nego što se posvetim treniranju mladih.

KYachts Sport

‘Jedan od najvećih izazova za svakog skipera

je nagovoriti svakoga člana posade da radi istu

stvar tijekom svake od 40.000 milja utrke!’

Yachts Sport

TORBJÖRN TÖRNQVIST

OD LJUBAVI PREMA JEDRENJUDO SUDJELOVANJA U AMERICA’S CUPU

Yachts Sport

109

Švedski poslovni čovjek, koji se u djetinjstvu zaljubio u jedra i jedrenje,

zahvaljujući suradnji s ruskim izvoznikom sirove nafte stekao je prigodu

da ostvari nekadašnje snove – sudjeluje na regatama prestižnih klasa

jedinstvenog nacrta, TP 52 i RC 44 – te povede švedsku posadu brazdom

Pellea Peterssona na regatno polje America’s Cupa

Tekst: Lari Lulić Fotografije: Arhiva

a Svjetskom prvenstvu klase RC 44 u Rovinju nastupila je i švedska posada na krstašu Artemis, vlasnik i kormilar koga je Torbjörn Törnqvist, sjajan jedriličar i još uspješniji poslovni čo-vjek, koji je s ruskim milijarderom Genadijem Timčenkom na čelu grupacije Gunvor, četvrte kompanije po veličini među svjetskim trgovcima sirovom naftom. Nakon što je u djetinjstvu i mladosti jedrio samo rekreativno, Törnqvist je u svijet vrhunskoga pro-fesionalnog jedrenja ušao prije sedam godina, kada se njegova momčad Artemis, inače predstavnik Royal Swedish Yacht Cluba, počela nadmetati u klasi monotipova Swan 601. Artemis je potom prešao u klasu Transpac 52, a pridružio im se Russell Coutts na poziciji taktičara, te su zajedno osvojili svjetsko prvenstvo klase dvije godine zaredom. Torbjörn Törnqvist slovi za sjajnog lidera i vizionara, a nisku izvrsnih jedriličarskih rezultata upotpunio je osvajanjem svjetskog prvenstva klase RC 44. Najveći izazov tre-nutno mu je predstojeći America’s Cup, na kojemu je njegov Arte-mis jedan od triju službenih izazivača. Sa švedskim jedriličarom razgovarali smo u Rovinju, po završetku Adris Cupa.Jedrili ste u klasi TP 52, a sada ste sudionik turneje klase RC 44. Možete li ih usporediti?Transpac 52 je strogo profesionalna klasa, brod je veći, s više jedriličara, a program je zahtjevniji jer iziskuje mnogo više an-gažmana i vremena. RC 44 je, pak, klasa u kojoj profesionalci nastupaju zajedno s amaterima, s tim da su ti amateri uglavnom vrlo dobri jedriličari, te je konkurencija u klasi stoga vrlo jaka. Brodovi su vrlo živahni, brzi i zabavni za jedrenje. Stoga mislim da je klasa RC 44 izvrsna, pogotovo za nekog poput mene, od-nosno ljude koji nisu profesionalni jedriličari, ali vole jedrenje. Mišljenja sam da je RC 44 trenutno najkompetitivnija klasa među monotipovima, a to se neće tako skoro mijenjati. U svoje vrijeme, najjača klasa monotipova bila je TP 52. Kako ste se zainteresirali za jedrenje i odlučili se natjecati na vrhunskom nivou?Istinski volim jedrenje, a uz brodove sam vezan odmalena. U ar-hipelagu pred Stockholmom počeo sam u drvenim jednosjedima jedriti još kao dijete, a kasnije sam redovito provodio vrijeme kr-stareći s obitelji ili prijateljima. Ozbiljno, regatno jedrenje došlo je mnogo kasnije, mislim da mi je prva ozbiljna regata bila svjetsko prvenstvo jedrilica Swan pred Portom Cervo 2004. Otada su se stvari bitno promijenile, nastupao sam na TP 52, RC 44, a sada je tu i kampanja za America’s Cup. Jeste li zadovoljni nastupom Artemisa u dosadašnjim predna-tjecanjima America’s Cupa na katamaranima od 45 stopa?

Artemis na katamaranima AC 45 nije zapravo osvojio ništa, ostvarili smo po jedno drugo i treće mjesto, te stoji da smo možda mogli to odraditi i bolje. Ipak, odlučili smo kombinirati i rotirati razne jedriličare u toj ranoj fazi, htjeli smo isprobati što više konfiguracija posade i izgleda da smo zbog toga platili cijenu nešto slabijim rezultatima. Ali, to i nije toliko važno, naša kampa-nja ide kako treba i sveukupno sam zadovoljan. Tri su izazivača koja će se boriti za nastup na America’s Cupu. Konkurencija su vam Prada i Emirates Team New Zealand, može li Artemis protiv njih do pobjede?Jedriti protiv Prade i Novozelanđana, te se pokušati izboriti za dvoboj protiv Oraclea, bit će ogroman test za sve nas u sindikatu Artemis. New Zealand je iznimno dobro organiziran tim, s vrlo ja-kim budžetom, a njihova je prednost što zajedno jedre niz godina i vrlo se dobro poznaju. Imaju kontinuitet, što je izuzetno važno, za razliku od nas koji tek slažemo svoju momčad. Isto to, manje ili više, vrijedi i za Pradu, što znači da nas čeka velik izazov. Ipak, ne idemo u San Francisco kao promatrači ili statisti, to naprosto nije naša filozofija. Uskoro će biti porinut naš prvi katamaran AC 72 i s njim odmah idemo u San Francisco na treninge. Imamo dobru ekipu, mnoge izvrsne jedriličare i, naravno, Paula Cayarda koji je vođa posade.Kako komentirate činjenicu da se samo tri izazivača nadmeću za nastup na America’s Cupu?Nije to čudno. Prvi se put za America’s Cup jedri na velikim dvo-trupcima, što znači da treba uložiti strahovito velika sredstva da se dizajnira i izradi brod potpuno novog koncepta. Riječ je o visokoj tehnologiji i potpuno novim rješenjima, a to itekako košta. Naravno, svi znamo da trenutno nije baš najbolje vri-jeme za skupe projekte. Ipak, mislim da je ovo pravi smjer za America’s Cup, jer jedrenje treba učiniti atraktivnijim i približiti ga gledateljima, a upravo to pokušava učiniti Larry Ellison kao branitelj trofeja. Što mislite o Russellu Couttsu, je li on razlog Vašeg dolaska u klasu RC 44?On je jedan od najboljih jedriličara na svijetu, izvrstan je kormi-lar i taktičar, ali i sjajan čovjek. Imao sam sreće što sam imao prilike jedriti s njim, jer sam doista mnogo naučio. Prijateljstvo s Russellom jedan je od razloga prelaska Artemisa u klasu RC 44, ali ne i jedini, jer ja doista volim jedriti u ovoj klasi, te bih vjerojatno ionako bio unutra. Klasa konstantno raste, idemo na zanimljive lokacije, kakva je primjerice i Rovinj, a natjecanje je itekako zabavno.

N

Yachts Sport

Yachts Sport

110

YaYaYaYaYaYaYaYaYaYaYaYaaYYaYaYYYYYaYaYYaYYYYaYaYYYYaYYaYYaYYaYYYaaYYaaYYYYYYYaYYYYYYYYYYaaaYaYYYYYaaaaYaYaYYYaYYYYaaYYYYaaaaYaYYYaaYYYYaaaaYYYYYYaaaYYYYYaaYYaYaaYY chchchchchchchchchchchcccchcccchchtstststssstssstsststssttssssssssssssstsssss S SSSSSSSSSSSSSSS SSSpopopopopopopoppooppoopppopopoortrtrtrtrtrtrtrtrtrttrtrtrtrtrtrttrttr

11111111111 0000000

PAVLOS KONTIDES

CIPRANIN NA JADRANSKOM VALUOsvajač srebrne medalje u klasi laser na prošloj Olimpijadi prije šest godina je došao u Split da bi ga trenirao Jozo

Jakelić, kovač talenata u JK Mornar; mladi Cipranin itekako je zdušno prigrabio ponuđenu šansu, trenirao uporno,

žrtvujući čak i školovanje – ali, očito, ne uzalud... s vizijom nastupa u America’s Cupu, kao konačnim ciljem

Tekst Damir Vrdoljak Mandeta Fotografija Bernat Armangue

110

Yachts Sport

111

YaYaYaYaYYaYaYaYaYaYaaYaYaYYYaYaYYaYaYaY chchchchchhhchhhhchhhhttttstststtstststttststtsssssssttt S SSSSSSS SSSSS SSSSSSSSSSSSSSSpppppppppppopopopopopoopooooppoppopopp rrrtrtrtrtrtrrrtrttrtrrrrrt

111111111111111111111111 1111111111

esto opisan kao najstariji trofejni sport, jedrenje je kroz svoju šestti-sućljetnu povijest evoluiralo i prilagođavalo se ćudima mora i vjetrova. Ono je postalo opsesija za mnoge zaljubljenike kojima je zov mora po-stao strast, jača i od same čovjekove volje i glasa savjesti. Jedrenje je morska vještina, ali i muka, prepuna tajni, divna kao bajka, svetinja. Taj vodeni put života u kojem se izmjenjuje ritam sunca, vjetra i vala, te pretvara mukotrpno u radosno, na kraju u sveto, očaralo je osvajača olimpijskog srebra u klasi laser, 22-godišnjeg Cipranina Pavlosa Kon-tidesa. Poželimo mu stoga da taj doživljaj vodenog puta ne prestane. Zašto jedrenje i što Vam ono znači? Koje emocije prevladavaju?To je najizazovniji sport jer uspjeh ovisi o mnogo varijabilnih faktora: fizičkoj kondiciji, vjetru, morskim strujama, valovima… Osim prirodnih uvjeta, ‘smetnja’ su i ostali jedriličari. Moj otac je bio jedriličar, tako da sam uz njega i započeo u YC-u Limassol, u optimistu. U dobi od 12 godina preselio sam se u klasu laser, stoga što sam već u dječačkoj dobi narastao i postao pretežak. Bio sam visok i težak 68 kg, što je zaista bilo previše za klasu optimist. Moje osjećaje dok jedrim je teško objasniti ili izreći, mislim da je jedrenje kao šah na moru. Moraš stalno i mnogo razmišljati, to nije sport koji vas testira samo fizički ili psihički, nego oboje istovremeno. Jako je teško razmišljati onako preumoran, nakon nekoliko sati iscrpljujućeg jedrenja na moru. Međutim, nitko mi ne može platiti taj osjećaj uživanja i gledanja obale s mora.Koliko sebe vidite u budućnosti u laseru?Razmišljam korak po korak, pa i idući olimpijski ciklus namjeravam provesti u laseru. Još sam mlad, a i nemam problema s održavanjem tjelesne težine, tako da je zasad idealna kombinacija klasa laser i moja malenkost. Većina jedriličara u laseru koji osvajaju velika natjecanja su ona s više od trideset ljeta na leđima. Moj plan je jedriti na olimpij-skim igrama u Rio de Janeiru, a poslije ću vidjeti... jer vrijeme je moj saveznik. Ako me nešto osobito privlači, onda je to da jednoga dana zajedrim na America’s Cupu, što bi bio moj vrhunac u tom sportu. Gdje Vam misli vrludaju dok upravljate brodom?Na treningu se trudim da moj brod plovi što brže, na to sam u potpuno-sti koncentriran. Pokušavam provesti ono što sam toga dana dogovorio s trenerom, uz uvjet da u svemu što radim nastojim i tehnički napre-dovati. Kada jedrim, misli su mi usmjerene samo na jedrenje, ali ima mjesta i za uživanje, jer na moru imam slobodu i nisam ni pod kakvim negativnim utjecajima. Stalno trenirate u Splitu, jedan od razloga je i trener Jakelić. Kako je došlo do suradnje s njim?Jedreći na regatama uvijek upoznate nekog jedriličara koji vam odgo-vara kao kolega, partner. Tako sam 2006. godine upoznao Ivana Tarita-

ša, pa smo zajedno trenirali s Vasiljem Žbogarom, Matom Arapovim… I tako sam došao u Split, koji je apsolutno jedan od svjetskih centara za klasu laser. Ovdje, u JK Mornar su me prihvatili kao svoga, a ja sam sa 16 godina imao od koga učiti i napredovati. Jozo Jakelić mi je odmah ukazao na dvije-tri loše karakteristike u mom jedrenju, što me uvjerilo da je on dobar trener. Izvanredan je stručnjak, odličan čovjek i jedan od najboljih trenera na svijetu za klasu laser. Već 2008. je na moj prijedlog postao moj trener za nastup na Olimpijskim igrama, pa sam stalno trenirao ovdje u Splitu, zajedno s Tončijem Stipanovićem. Na prošloj Olimpijadi smo željeli obojica osvojiti dvije medalje i umalo smo uspjeli. Ja sam osvojio srebro, ali je Tonči, nažalost, ostao na če-tvrtomu mjestu. Nadam se da će naš veliki plan biti ostvaren sljedeći put, da zajedno budemo na postolju na OI u Riju.Olimpijske igre su specifične, kada Vam je bilo najteže?Olimpijade su veliki sportski događaj, a već time što se odvijaju svake četiri godine, osjeća se veliki pritisak kod svakog sportaša – ta či-njenica je prisutna i u nas jedriličara. To rezultira u nekih da ostvare najbolji rezultat koji mogu jer nisu prenervozni i prenemirni. Meni je bilo najteže sebe uvjeriti da je i nastup na Olimpijadi jedna obična re-gata, da trebam odjedriti kao i na svakoj drugoj, odnosno dati od sebe najbolje u svakom plovu. Mislim da je to bio moj najteži dio. Na kraju, kada sam osvojio srebrnu medalju, nije mi se to činilo nešto posebno, nego kao da sam osvojio medalju na nekomu običnom natjecanju... a onda je polako dolazila do moje svijesti spoznaja da sam učinio nešto zaista veliko. Mnogi velikani su u karijeri ostali bez medalje na olimpi-jadama, a ja ju već s 22 godine posjedujem. Vjerujte da je cilj svakog sportaša upravo medalja s Olimpijskih igara. Što Vama ta srebrna medalja danas znači?Danas mi znači izuzetno mnogo, za mene i moju zemlju. Zaista sam posvetio svoj život toj medalji, čak sam i učenje zanemario, zaposta-vivši dvije godine studija. Odricao sam se mnogo toga što svaki mladi momak želi, jer za mene su postojali samo trening i regate. Naravno da mi je laknulo nakon osvojene medalje. Bio sam koncentriran na jedrenje i velika mi je čast što sam osvojio prvu medalju za Cipar. Sada sam nacionalni junak kod kuće, a ja sam sretan što sam pokazao put ostalima kako se voli i bori za svoj cilj i ideale. Cipar je vrlo mala država i medalja s Olimpijskih igara veliki je uspjeh za sve nas. Koji su ‘Vaši’ uvjeti na moru i gdje se volite natjecati?Kada sam bio mlađi, pokušavao sam biti dobar po svakom vjetru, jer ako želiš osvojiti medalju na Olimpijadi, moraš biti posebno dobar u svim vremenskim okolnostima, zato što jednoga dana može biti slab vjetar, a već sljedećega vrlo jak, tako da moraš biti spreman na sve. Ali, mislim da preferiram jači vjetar, jer tada mogu koristiti svu svoju osobnost, misleći i na fizičku stranu. Cilj mi je biti i po slabijem vjetru vrhunski, što je također izazov. Volim jedriti pred Splitom, pogotovo u proljeće, premda mi je također lijepo i na ciparskomu moru. Obo-žavam doći na nepoznato mjesto i jedriti jer je izazov prvi put negdje jedriti i upoznavati nove okolnosti. Kako Vam se svidio Split?Dolazim već šest godina i zaista sam zavolio ovaj grad. Sviđa mi se mentalitet ljudi, koji je izrazito sličan našemu, ciparskom, a jednako je i s klimom. Volim opuštene ljude, a ne one užurbane i napete, a to mi je ovaj grad pružio, uza svu ljepotu koji on ima. Ipak, najveći gušti su promatrati ga s mora, onda dobije neku posebnost, magičnost.

Č

Yachts Sport

Na regati, misli su mi usmjerene samo na jedrenje, ali i uživam

jer na moru nisam ni pod kakvim negativnim utjecajem

Održavanje plovila

113

ore i sunce snažan su ‘agresor’ na sve materijale koje nalazi-mo na plovilima za razonodu. Tijekom ljetne plovidbe njihov utjecaj i ne primjećujemo, jer se brod redovito koristi, ali pu-stimo li da nam ‘naša barka mala’ jednostavno prespava zimu, izložena utjecaju vlage, studeni, gljivica i plijesni, dolaskom proljeća zajamčena su neugodna iznenađenja: namjera za isplovljavanjem može se pretvoriti u mučnu utrku s vreme-nom, potragom za meštrima, materijalima, dijelovima... da biste pravodobno isplovili – a o smanjenju vrijednost plovila da ne govorimo. Najbolje rješenje, ako se dosljedno primje-

ODRŽAVANJE PLOVILA

Da ne ponavljamo drevnu izreku o brodu kao živomu biću, za njegova vlasnika

članu obitelji, prijatelju, često i više od toga... pa, kao što ne zanemarujete

potrebe dragih vam ljudi, ne oglušite se ni na vapaje vaše barke, kakva god bila –

jer će vam služiti (samo) onoliko dobro koliko brinete o njoj, i to supstancijalno,

a ne na razini ‘štuka i piture’

PRIPREMITE BROD ZA ZIMSKE SNOVE

Tekst Sergije Dvornik Fotografije Mario Jelavić, www.123rf.com & NCP

njuje, jest valjano konzerviranje broda za zimski san, izvede-no profesionalno i cjelovito, a ne mora biti preskupo, jer mno-ge radnje možete i sami obaviti. Za one koji sigurno neće ploviti u zimskim mjesecima preporuka je da brod izvade na suho – više će uštedjeti nego što košta suhi vez. Prije pripre-me za ‘konzerviranje’ pokušajte (zajedno s posadom) identi-ficirati manjkavosti, te se prisjetiti svega što ste zaključili da treba popraviti tijekom zime. Takvih će se ‘sitnica’ sigurno nakupiti popriličan broj, pa izradite plan rada, te ga dopunite napomenama o zamjeni ili dogradnji nekih dijelova tehničke

M

Održavanje plovila

114

opreme ili rješenja, kako biste što prije mogli krenuti u pregovore s isporučiteljima. Temeljito čišćenje plovila, izvana i iznutra, prva je akcija kojoj trebate pristupiti i posvetiti joj dovoljno vremena. Prije nego što pristupite čišćenju samoga broda, osigurajte da iskrcate svu pokretnu opremu i ‘morske igračke’, te ih očistite od masnoća, operete u slatkoj vodi, dobro osušite i osigurajte im mi-ran zimski san prema uputama proizvođača. Ako nemate moguć-nosti zbrinjavanja te opreme izvan broda, složite je na mjesto na kojemu vam privremeno neće smetati. Priprema unutrašnjosti

obuhvaća sve moguće postupke, svrha kojih je smanjenje moguć-nost nakupljanja vlage, ‘hranjenja’ plijesni i gljivica, te izazivanja hrđe. Otvorite sve što se otvoriti može, od ormara i ladica do vra-ta kabina i kupaonica, prozora i palubnih okana – s tim što ćete potonje na kraju pažljivo zatvoriti žičanim mrežicama, kako biste spriječili ulazak insekata i miševa. Mnogi vlasnici plovila u prolje-će muku muče s rojevima osa i drugih insekata, a neki i s elimina-cijom cijelih mišjih kolonija! To je i idealna prilika da pronađete zagubljene stvari i nadopunite svoju inventurnu listu, obavite do-

ZAŠTO SUHA MARINA?Zbog velikih prednosti koje pružaju vlasnicima plovila, suhe marine su po prometu najbrže rastući i najdjelotvorniji način

smještaja plovila u svijetu. Za razliku od mokrog veza, smještaj na suhom podrazumijeva lakše održavanje plovila, koja se

time vrlo lako mogu zadržati u savršenom stanju tijekom dugoga vremenskog razdoblja. Hala suhe marine osigurava niže

troškove održavanja, smanjenu amortizaciju plovila, povećanu pouzdanost i sigurnost te bezbrižnost glede vaše drago-

cjene imovine. ‘dms nautica’, novoizgrađena marina u Omišlju na otoku Krku, primjer je suhe marine koja prati svjetske

nautičke trendove, a svojom infrastrukturom i ponudom sadržaja klijentima osigurava vrhunsku uslugu; raspolaže s oko

50 vezova u potpuno zatvorenoj hali i 60 vezova na otvorenom. U sklopu marine osigurani su priključci za električnu ener-

giju i vodu, te sanitarni čvorovi, a potpunu sigurnost pruža video-nadzor, zaštitarska služba i vatrodojavni sustav. Osim

smještaja plovila, ponudu kuće ‘dms nautica’ upotpunjuju usluge održavanja i servisa, popravci različitih vrsta oštećenja,

organizacija transporta kao i dizanja i spuštanja plovila u more. www.dmsnautica.hr

Održavanje plovila

Održavanje plovila

115

Brod na ne uživa ‘mir

božji’, nego leži izložen

agresiji okoliša, pa ga

treba valjano zaštititi da

ne izgubi funkcionalnost i

vrijednost

115

datnu inspekciju i zamijetite nedostatke ili oštećenja o kojima niste znali – a koja ćete upisati u listu potrebnih radova. Alatu posvetite posebnu brigu: pregledajte ga, popišite dijelove koje treba zamijeniti ili dodati, a bez obzira da li je od metala ili plastike, zaštitite ga prska-njem vazelinskim uljem u spreju. Posteljinu, tapete, navlake za jastu-ke, ručnike, odjeću i obuću... sigurno će tijekom zime zahvatiti gljivice i plijesan, ako nisu pripremljeni za mirovanje i pohranjeni kako treba. Iako ćete to još jednom morati učiniti u proljeće, ne oklijevajte svu tu ‘robu’ oprati u stroju, te dobro osušenu složiti na suhomu mjestu, s mogućnošću provjetravanja. Bilo da su tekstilne ili od krute sintetike, i obloge na brodu mogu se uprljati i navući kobnu kombinaciju soli i vlage koja mami gljivice i plijesni. Najbolji način suzbijanja problema jest održavanje čistoće i često temeljito provjetravanje potpalublja, a ako ste to propustili, potražite pomoć stručnjaka kako biste ih oprali

SUHA MARINA

Omišalj · otok Krk

www.dmsnautica.hr

Održavanje plovila

116

Pogonske strojeve i druge

agregate treba pripremiti za

zimsko mirovanje, kako bi

početak nove sezone dočekali

u besprijekornom stanju

ZAŠTO ZAŠTITNE NAVLAKE?Nauticon, tvrtka koja tendama, krojenim po mjeri svakoga pojedinog broda, već 30 godina pokriva i štiti sve vrste plovila duž jadranske obale, definitvno preporuča svakom klijentu zaštitu broda u zimskom periodu upravo prekrivanjem. Razlika u očuvanosti zaštićenog dijela broda i onoga nezaštićenog je drastična i vidljiva na svim drvenim, plastičnim i metalnim dijelovima. Zimske tende štite brod od jeseni do proljeća i to jednako od sunca, soli, kiše, pijeska, smoga... Nauticon preporuča izradu samo od dokazano najkvalitetnijih nautičkih materijala, od proizvođača kao što su Sattler, Sunbrella i Stamoid. Za zimsko ‘spremanje’ broda preporuča se najčešće akrilno platno, jer je to materijal koji ‘diše’, tako da ispod tende ne dolazi do kondenzacije i nakupljanja vlage, te, posljedično, do stvaranja pljesni. Postoji još niz detalja koji se tiču načina izrade tenda, koji na kraju rezultiraju vrhunskim proizvodom, koji dodatno poboljšava efikasnost pokrova i čini ga dugotrajnim. Brodovlasnici s višegodišnjim nautičkim iskustvom ističu da su plovila koja su zaštičena zimskim tendama značajno otpornija na starenje, te im se tako održava visoka vrijednost, a smanjuju se i svi ostali troškovi održavanja. www.nauticon.hr

Održavanje plovila

117

Zima je vrijeme održavanja, ali i pregradnje, te opremanja broda novim sustavima i uređajima

najprikladnijim sredstvom, bez oštećivanja materijala. Namještaj i in-terijer operite otopinom sapuna, a ladice, pretince i ormare ne zabo-ravite očistiti od prašine, eventualno oprati blagim rastvorom de-terdženta i isprati, a potom zaštiti tekućim voskom ili silikonskim emulzijama za pokućstvo. Prozorska okna temeljito operite, posebno pazeći ima li ponegdje nakupina soli – one su znak da brtveni okvir propušta. Gumene brtve okana obavezno zaštitite nekim od prikladnih sredstava, primjerice vazelinskim uljem. Valja vam zaći i pod poklopce kaljuže, te provjeriti sve sisteme koji se nalaze pod podom, odnosno provjeriti treba li očistiti filtre u sistemu za distribuciju pitke vode, provjeriti u kakvom su stanju kaljužna i pumpa za pitku vodu, plovci automatskih sklopova, posebno obraćajući pažnju na nakupine vode u ‘santinama’ – nastaje li kondezacijom ili curenjem. Na kraju, pobrinite

se da brodsku kaljužu operete specijalnim deterdžentom i dobro ispe-rete slatkom vodom, a poželjno je te stijenke povremeno premazati specijalnim lakom koji sadrži sredstva za suzbijanje gljivica i plijesni. Baterije i električna instalacija na brodu najosjetljiviji su sistem – koji tijekom zime, ako nije valjano pripremljen za mirovanje, može najviše propasti. Baterijama osigurajte suh i prozračan prostor, očistite ih naslaga oksida. Ne nasjedajte pričama o odvajanju baterija od siste-ma, kao o načinu njihovog čuvanja; naime, kada kupujete novu, u upu-tama proizvođača naći ćete napomenu da ne smije ostati bez dopunja-vanja više od 60 dana – što znači da se treba osigurati periodično nadopunjavanje zbog samopražnjenja baterija. Provjerite ispravnost svih prekidača, utičnica, kabela, spojeva... jesu li dobro pričvršćeni, ima li na spojevima tragova pregrijavanja ili iskrenja, koje ukazuje na

NCP, ONE STOP SHOPNajkompletniju uslugu na Jadranu za vlasnike plovila nudi NCP - Remontno brodogradilište Šibenik, koje u zimskom periodu nudi doko-vanje brodova do 900 t (dizanje/spuštanje) na sinhroliftu, te do 1.500 t na plovnom doku, uređenje podvodnog dijela trupa (visokotlačno pranje, brušenje, nanošenje antivegetativnih premaza, izmjena cink-protektora, zaštita propelera, osovina i kormila od obrastanja), sve radove vezane za obnovu klase (pregled osovinskog voda, osovine kormila, podvodnih ventila, izmjera debljina oplate, izmjera zračnosti ležajeva), radove vezane za servis glavnih i pomoćnih motora (generalno uređenje motora, centriranje motora, servisi, izmjene ulja i filtera, ispitivanje motora na ispitnom pultu), radove strojne obrade, mehanike, hidraulike, pneumatike, elektronike i elektrenergetike, radove izmjene limova, cjevovoda, inox opreme, bojanje jahti i izmjen u tikovine. U zimskoj sezoni 2012./2013. vrijedi paket ponuda, po-pust na cijenu sinhrolifta za korisnike usluga remonta koji drže jahtu na vezu u susjednoj marini D-Marin Mandalina. U sklopu Nautičkog Centra Prgin djeluje trgovina nautičkom opremom Stop2Shop, koja u zimskom periodu nudi do 30% popusta na kompletan asortiman, dok promotivne cijene za narudžbe usluga servisa motora nudi i ovlašteni serviser za MTU, Onan, Volvo Penta, CAT, Cumins Marine, Mercury, Yanmar Perkins, Vetus, Suzuki, Evinrude, Max power, Garmin – tvrtka NCP Usluge, pouzdan partner koji gostima pruža visoko-kvalitetan servis i usluge održavanje brodova kroz čitavu godinu, te skladištenje brodske opreme u zimskom razdoblju.

Održavanje plovila

118

Plovila se najbolje čuvaju ‘u pidžami’ – pod kvalitetnim pokrovom, koji štiti od elemenata, ali i

omogućuje prozračivanje interijera

nepravilan rad što ga izaziva kratki spoj. Ako ste tijekom plovidbene sezone zamijetili da pada napon u brodskoj električnoj mreži pri uklju-čivanju trošila, svakako pozovite stručnjaka da provjeri događa li se to zbog slabog kapaciteta baterija, tehničkog nedostatka ili nekoga dru-gog uzroka. Elektronički instrumenti uglavnom su tvornički opremljeni adekvatnom zaštitom – nepropusnim kućištima i zaštitnim oblogama – koji im omogućuju preživljavanje i u izrazito agresivnim uvjetima, što nikako ne znači da ih treba prepustiti vlazi i hladnoći, njihovim najve-ćim neprijateljima. Koristite poklopce i gumene čepiće dobivene s tim uređajima, te im osigurajte dobru ventilaciju, a nije zgorega ni staviti u kućišta vrećicu sa silica-gelom. Ne zaboravite ni na uređaje opre-mljene elektromotorima, kao što su sidrena vitla, pumpe za vodu, ka-ljužne pumpe, hidraulične pumpe i slične dijelove opreme suvremenih brodova – obično smještene u vlažnom prostoru, nedostupnom za če-ste kontrole, koje stoga treba pažljivo pregledati i procijeniti zahtjeva li njihovo stanje samo rutinsko čišćenje i podmazivanje, ili su u takvom stanju da ih treba generalno reparirati ili zamijeniti novim. Ako je vaš brod opremljen i sistemom za prikupljanje sivih ili crnih voda, uređa-jem za klimatizaciju ili grijanje, svakako morate voditi računa o perio-dičnim pregledima i održavanju za vrijeme stanke – sve prema uputa-ma proizvođača. Strojarnicu, u kojoj su smješteni pogonski i ostali agregati, obavezno dovedite u savršen red, očistite i prekontrolirajte sve sklopove, cijevi i plastična/gumena crijeva, a po potrebi osvježite premaze, složite pažljivo rezervne dijelove i alat, te sve prekontroli-rajte i dopunite zalihe u skladu s inventurnom listom. Paluba i oprema na njoj nedvojbeno su dio plovila koji je više izložen vanjskim, atmos-ferskim utjecajima, te je najbolje da se što veći dio zaštiti tendama i ceradama, naravno skrojenim po mjeri i od materijala u skladu s potre-

bom. Zaštitna navlaka ne smije otežavati pristup kokpitu, odnosno ulazak na brod, a mora se i jednostavno skidati kad se brod priprema za isplovljavanje. Navlake su najbolje rješenje i za zaštitu pojedinih dijelova palubne opreme. Nakon čišćenja i zaštite svih metalnih dijelo-va, od priveznih okova do ograde, slijedi posljednja operacija: temelji-to vanjsko pranje. Vlasnicima jedrilica taj će dio pripreme broda za zimsko mirovanje odnijeti više vremena i truda, jer valja oprati i snast, prigrađene dijelove trupa, te jedra. Mehaničke sklopove poput vitala trebalo bi rastaviti, očistiti i zaštititi mašću otpornom na morsku vodu, te potom pokriti navlakom, dok ćete svu pokretnu opremu oprati u slatkoj vodi i zaštititi sredstvom na bazi vazelina. Sva se brodska užad, privezna i ona u sklopu kontrole jedara, na kraju sezone opere slatkom vodom, potom u blagom rastvoru deterdženta, te ponovno isplahne slatkom vodom, a zatim osuši i složi, uz provjeru stanja, te pohrani na prikladno mjesto. Svi volimo da nam je na plovilu što više drva – i svi-ma nam se kosa na glavi diže kad vidimo kako drveni dijelovi plovila izgledaju nakon nekog vremena bez ‘higijene’. Lakirane drvene povr-šine na palubi, osim što ih trebate zaštiti od utjecaja sunca i vlage, trebate dobro pregledati i uvjeriti se da nema oštećenja premaza, a za miran zimski san dobro bi ih bilo lagano prelakirati dobro razrijeđe-nim, adekvatnim lakom. Iako nije moguće zaći u sve detalje svih vrsta plovila, a ona se razlikuju po gradbenim materijalima, izvedbi dijelova i materijalima korištenim u izradi pojedine cjeline, te ugrađenoj opre-mi, ovaj tekst je dobar podsjetnik na najvažnije radnje. Plovila za razo-nodu i njihova oprema iz dana u dan sve su skuplji, pa se podrazumije-va da ih i vlasnici sve temeljitije održavaju – stječući pritom znanja i iskustva kojima produljuju vijek svojim plovilima i štite ih od nagloga pada uporabne i preprodajne vrijednosti.

DATACOL - PREVENCIJA PRIJE SVEGATvrtka Datacol predstavila je na sajmu u Biogradu u listopadu ove godine, po prvi put u Hrvatskoj, novu paletu proizvoda (aditiva) za bolji rad i dulji vijek brodskih motora. U toj kući smatraju da bi njihovi proizvodi mogli biti zanimljivi svima koji se bave profesionalnim održavanjem benzinskih i dizelskih motora svih namjena, posebice građenih tehnologijom ‘common rail’, obzirom na sve veće probleme koji se pojavljuju u današnjim sistemima za ubrizgavanje i spremnicima goriva zbog sve strožih ekoloških mjera (Euro 3, 4 i 5). Konkretno, to su pojave alga, vode i kondenzata koji se stvara u gorivu, sumporne kise-line i korozivne kiselosti, nakupine parafina, uljnog taloga, štetnih naslaga koje onemogućavaju optimalan rad sustava i dovode do veće potrošnje i skupih kvarova, te sličnih pojava koje njihovi čistači u potpunosti rješavaju. Iskustva govore da je u nautici situacija komplicirana zbog zimske neaktivnosti, velikih nedostupnih tankova na brodovima (jahtama), veće kondenzacije u tankovima i vrlo skupih dijelova, zbog čega je prevencija više nego potrebna. Zbog svega navedenog izvanredno je važno konzervirati gorivo, a Datacol preporuča pomoć njihovih čistača tijekom zimovanja plovila, kako ono ne bi degradiralo, tj. kako ne bi došlo do nastajanja alga i agresivne sumporne kiseline, eliminiranjem kondenzata (vode) kao jednog od glavnih uzroka njihova nastajanja. Napo-minju da takvi tretmani ni na koji način ne mogu štetiti motorima, zbog europskih normi kojima njihovi proizvodi podliježu.

Održavanje plovila

Yachts business

120

Hari TABAK

PET GODINA PROJEKTA

MONACHUS

Yachts business

121

Prvih pet godina postojanja Monachusa obilježeno je velikim uspjehom na početku

realizacije projekta, teškim kriznim godinama i kontinuiranim poboljšanjem plovila

pod tim imenom; taj brend danas kupcima nudi proizvod svjetske kvalitete s

nizom pogodnosti u managementu plovila kod nas – i u Turskoj

Tekst Darko Šupuk Fotografije Ivan Bura

Produbljenje krize vas je ipak snažno uzdrmalo, ali i utjecalo na poboljšanje Monachusa?U prvih dvanaest mjeseci poslovanja isporučili smo tri broda i svi klijenti, novinari i stručnjaci bili su oduševljeni njihovim osnovnim karakteristi-kama: uzdužnom i poprečnom stabilnošću, plovnošću, hidrodinamičkim svojstvima i odnosom potrebne snage motora i brzine, te držanjem na moru u svim smjerovima, u odnosu na valove. Brod je u pogledu mariti-mnih osobina bio fantastičan. Dorađivali smo manje detalje u interijeru, a treba naglasiti i da je naša bivša Vlada uvela ‘famozne’ trošarine u proljeće 2009. godine, što je bio završni udarac proizvođačima plovi-la. To me poprilično psihički poljuljalo, jer je nekoliko kupaca koji nisu odmah odustali nego su razmatrali razvoj situacije, tada definitivno odustalo od narudžbe. Tada sam s obitelji i prijateljima otišao nekoliko tjedana na krstarenje svojim brodom da se priberem i pokušam napu-niti pozitivnom energijom, što je bila odlična odluka, jer sam u pravom trenutku ponovno shvatio da su naše more i obala toliko očaravajući da ljudi nikad neće prestati ploviti. Po povratku na posao održao sam sastanak sa mojim suradnicima, koji je bio krcat izuzetno pozitivnom emocijom prema našem radu i konačnom proizvodu – tada smo odlučili da idemo naprijed, a da vrijeme u nedostatku novih klijenata posvetimo razvoju svakoga i najmanjeg detalja u projektu koji možemo poboljšati. Pitali smo se što još možemo napraviti a da nismo to već odradili na prvih pet primjeraka. Izvodili smo preinake da bismo svaki detalj doveli do najviše razine. Tada ni njemački ZF nije imao previše posla, pa smo zajedno s njima krenuli u projektiranje hidrodinamičkih tunela za ‘podo-ve’ Zeus. Konačno smo napravili i kalupe za te tunele, što je bila ozbiljna investicija za vrijeme krize... mislim da je tada jedan euro vrijedio pet puta više negoli godinu dana ranije. Taj rad je podigao entuzijazam cijele tvrtke i kao s neba poslan pojavio se kupac koji je tražio brod upravo ta-kvih performansa. Nismo ga tražili ni na sajmu, ni oglasom, ‘slučajno’ se pojavio, a u međuvremenu smo i uspjeli prebaciti sve dijelove interijera u računalni program CAD, te razraditi potpuno novu izradu namještaja. Smatram da smo vrhunski odradili taj posao, ukupno smo poboljšali 69 različitih detalja u tom periodu. Mnogi ljudi su me tada u dobroj namjeri pitali zašto ne bismo gradili manja plovila istoga tipa kao Monachus 45. Moj odgovor je bio tada i danas je: Monachus je onakav kakav ja mislim da treba biti brod za razonodu... sto ljudi, sto ćudi... ali moja vizija di-zajna, veličine brode, performansa i funkcionalnosti – to je Monachus. Ne vidim sebe na brodu od 36 stopa pa ga takvog ne mogu ni klijentima graditi. Takav brod duljinom vodne linije ne sjeda u potpunosti na dva jadranska vala, dok krmom ili pramcem grabi treći, a za mene je to do-

U hrvatskomu nautičkom biznisu samo je nekoliko pojedinaca koji se mogu pohvaliti iskustvom i uspjehom kakav iza sebe ima splitski po-duzetnik Hari Tabak, i to stečenima u dvadeset i sedam godina rada u svim segmentima nautičkog poslovanja po čitavom Mediteranu. Cjelo-kupno svoje iskustvo, ali i ljubav prema brodovima, Hari je prije pet go-dina pretočio u projekt Monachus 45 – oblikovanje i gradnju jahte koja je do danas ostala jedno od ponajboljih plovila za razonodu u svojoj kategoriji. S velikim zadovoljstvom odlučili smo porazgovarati o lije-pom jubileju, teškim godinama za proizvođače brodova u doba recesije i perspektivama brenda koji u sebi nosi Harijev ‘genetski kod’. Počeli ste prije točno pet godina?U srpnju 2007. godine službeno smo otvorili proizvodni pogon Mona-chusa u Muću, što smo obilježili lijepom feštom. Tada je naš prototip bio u završnoj fazi gradnje, a bili smo započeli graditi i drugi brod. U međuvremenu je prošlo pet zaista burnih godina, u svakom slučaju ni-malo dosadnih.Tada ste odlično počeli, ali je ubrzo došla kriza?Te smo godine gradili prototip, koji je bio ugovoren krajem 2006., a isporučen je u jesen 2007. godine. Kada je naručen, postojali su samo kalupi i nacrti, znali smo kako će plovilo izgledati, a nismo ni ‘rende-ring’ imali. Drugi brod smo prodali upravo na osnovu računalnog prika-za, a isporučen je u proljeće 2008. godine. Tada smo dobili narudžbu i za treći brod, koji smo isporučili u jesen iste godine. Imali smo i listu od petnaestak potencijalnih klijenata, od kojih smo najmanje šest smatrali sigurnim kupcima za isporuku 2009. Ja sam se tada brinuo kako ćemo napraviti sve te brodove, a na samom početku mi je bilo nezgodno kazati kupcima da nećemo moći na vrijeme isporučiti sve što se u to vrijeme približavalo zaključivanju ugovora, jer su klijenti bili ozbiljni. Naposljetku se taj strah pokazao bezrazložnim, jer sam te iste godine, 7. listopada, na sajmu u Genovi doživio prekid glazbe na razglasu i čuo vijest da su Amerikanci objavili bankovni deficit od 700 milijarda dola-ra, što još nije bila konačna brojka. Tržište se tada blokiralo, nitko više ništa nije kupovao, pa se i naša lista kupaca počela postupno osipati.Ali, teškoće su Vas tada i potaknule...?Tada smo već imali u gradnji dva broda za isporuku 2009. godine, ali se desilo da su se njihovi naručitelji povukli. Ipak, kako se kaže da u svakom zlu ima i neko dobro, brodove smo završili i pronašli inozemne zastupnike koji su ih prodali, a nama je to otvorilo nove mogućnosti, jer u doba zaista velike potražnje za našim plovilima nismo stigli razmišlja-ti o stranim zastupnicima, budući smo bili ‘u panici’ možemo li sagraditi dovoljno brodova za domaće tržište.

Yachts business

122

Tijekom kriznih godina

Monachus je doživio 69

poboljšanja u brojnim detaljima,

s iznimnim rezultatima u

hidrodinamici plovila

voljno da ne vidim daljnje mogućnosti za razmišljanje o proizvodnji takvoga broda. Napravili smo projekt ‘dvanaestice’ s 11 metara vodne linije za čiju gradnju čekamo prvog naručitelja, a to je granica ispod koje Monachus ne želi ići.Danas tako poboljšani Monachus opisujete jednim sloganom...U našim promotivnim materijalima koristimo jednostavan opis našeg proizvoda sloganom ‘desirable features’. Svako prvo slovo slogana u nastavku engleskom riječju objašnjava neku kvalitetu Monachusa, što sada izgleda vrlo logična i jednostavna kratka priča za predstav-ljanje proizvoda na internacionalnom tržištu. Međutim, mene je tri godine kopkalo to što sam znao da je naš brod svjetske kvalitete, pr-venstveno po maritimnim osobinama, a zatim i u svim naoko manjim detaljima. Velika je to priča i pitao sam se kako to staviti u jedan mali okvir, koji neće biti knjiga o Monachusu, nego nešto što će u kratkim i razumljivim crtama opisati Monachus. Tako mi se jednog dana u mi-slima samo otvorila ideja tog slogana.U međuvremenu ste došli do ideje da krenete na tursko tržište...Turska, kao tržište, nam je vrlo interesantna. Živio sam tamo tri go-dine i vuče me nekakva poveznica s Turskom. Možda neki ljudi u nas imaju krivu predstavu o njihovom turizmu... Živio sam u Marmarisu,

koji je još prije dvadeset godina bio jedan od najboljih nautičkih cen-tara na Sredozemlju. Sobom nosim prelijepe uspomene iz Turske i bogato iskustvo, a danas je Turska, uz nevjerojatno razvijen turizam uključujući i elitnu ponudu, jedna od vodećih gospodarskih sila u svi-jetu. Imaju visoki rast BDP-a, usprkos krizi, značajno veći nego Nje-mačka, što dovoljno govori o njihovom potencijalu.Nudite usluge managementa u čarteru s ‘egzotičnim’ dodatkom knjigovodstva?Iznajmljivanje brodova želimo ponuditi na malo višoj razini od uobiča-jene, a ‘charter management’ je danas sam po sebi bitan, ali i uobiča-jen: gdje god se okrenete, možete naći nekoga tko bi vaš brod volio imati u svojoj floti. Ja sam se devetnaest godina bavio čarterom, a iskustvo mi je pokazalo da su nakon uspostave funkcioniranja ope-rativnog dijela posla s brodovima pravi problemi zapravo knjigovod-stveno-fiskalne prirode. Pa dođe porezna, pa tumači, pa nije dobro sastavljen ugovor, pa nije povlaštena stopa PDV-a... uvijek ovo ili ono. Sva su ta neugodna iskustva prošli vlasnici koji su dali brod u ‘manage-ment’. Poučen time i takvim iskustvima, još prije desetak godina ušao sam u strukturu jedne knjigovodstvene tvrtke i taj smo servis razvili i specijalizirali tako da uglavnom prati tvrtke koje se bave nautičkim

Yachts business

123

Monachus prati jednostavnost i funkcionalnost biznisom, a najviše upravo čarterske agen-

cije i operatere. Danas imamo tridesetak klijenata, od kojih se većina njih bavi iznajmljivanjem plovila. Posebno je važna kategorija vlasnička upotreba plovila registriranog za gospo-darske svrhe, pa izuzimanja za vlasnika i niz drugih detalja. Shvatio sam da je prva jaka karika za kvalitetnu uslugu ‘managementa’ kvalitetno knjigovodstveno praćenje klijenta, a sve ostalo su uigrani detalji poput zakupa plovila, održavanja, marine... Mislim da nije nevažno napomenuti da, kao proizvođači, nudimo i besprijekorno održavanje naših plovila. Što sljedeće možemo očekivati od Monachusa?Prošle smo godine izradili alate za projekt ‘45 Issa’ i upravo smo za-počeli gradnju prvog primjerka tog modela, a trenutno za ruskoga kli-jenta završavamo jedan već poznati ‘45 Pharos’, koji će i otići i ploviti ruskim vodama. Nema tu velike filozofije, ono što prati Monachus je plovnost, jednostavnost, funkcionalnost i to je sve. I dalje ćemo razvi-jati modele na istoj, provjereno dobroj platformi, zacrtanim ‘custom’ modularnim smjerom.Cijenu ste ipak promijenili?Proširili smo dijapazon cijena, između ostalog i tako što smo radom tije-kom nekoliko godina razvili nekoliko hidrodinamičkih geometrija trupa do vrhunske efikasnosti, pa u široj ponudi imamo deplasmanski, semi-deplasmanski i gliserski model, kao i varijantu ‘tri u jedan’. Eto, sada imamo upit od klijenta kojem se Monachus izuzetno svidio, ali kaže da bi želio ploviti brzinom od osam-devet čvorova deplasmanski, s mogućno-šću da ponekad ubrza do 15 – stoga radimo na projektu Monachusa koji neće biti brži od 16 čvorova, s parom motora od po 140 konjskih snaga, koji omogućuju i deplasmansku i semideplasmansku plovidbu. S takvom konfiguracijom možemo smanjiti cijenu broda, zahvaljujući geometriji trupa koja to odlično prihvaća. Cijena tako počinje od 290.000 eura, a mašta vlasnika limitira maksimalnu, s tim da će u svakom slučaju, bez obzira za koju se konfiguraciju vlasnik odluči, dobiti vrhunski proizvod. Što biste dodali za kraj?Što se tiče plovidbenih sposobnosti Monachusa, ne poznajem niti jedan brod te kategorije koji mu je ravan... premda, vjerojatno postoji još neki takav brod na svjetskom tržištu, ali ja ne znam za njega. Kao bro-ker sam radio šesnaest godina, s intenzivnim angažmanom na cijelom Sredozemlju, sve do 2006. godine, kad me taj posao prestao radovati, pa i ne znam koliko je brodova prodano i kolikima sam plovio, a i kao vlasnik sam promijenio više brodova. Na dvanaest metara vodne linije, pri 10,5 čvorova brzine, Monachus prelazi u poluistisninski režim i iza sebe ostavlja čistu morsku brazdu, a ne znam koji brod s takvom dulji-nom vodne linije i dubokim V profilom korita to postiže. Monachus ima nagib plohe dna od 19 stupnjeva na krmi, a 63 kod pramčanog potisnika. Kada ugrađujemo ‘škrokove’, ne postoje kao serijski proizvod, jer se takvi rade do najviše 18 stupnjeva. S takvom krmom Monachus prelazi u semideplasmanski režim s brzinom od 10,5 do najviše 12 čvorova i pramac se diže na 5 do 7 stupnjeva, a zavisno od konfiguracije, taj nagib pramca drži jednako i na 15, 20 ili 30 čvorova brzine. Za to nije zaslužna samo geometrija korita, nego i raspored opterećenja, te još neki detalji o kojima ne bih javno... Na kraju, ali najvažnijim smatram da su naša ljubav i vjera u ono što radimo, uz konstantno prisutan živi en-tuzijazam, naša pogonska energija, a nagrada nam je svaki isporučeni brod, kao i prigoda da ga malo i sami ‘zavozimo’ u testnim plovidbama prije isporuke vlasniku.

Test

124

SUNSEEKER 28M YACHT

Test

Prva luksuzna jahta novoga dizajnerskog stila britanskog

Sunseekera doslovce nas je oborila s nogu; uvođenjem

novih funkcionalnih i estetskih rješenja, te kompozitnih

materijala, stvoreno je plovilo koje postavlja

nove standarde na tržištu

Tekst Darko Šupuk Fotografije Sunseeker

125

BRITANSKA RAPSODIJA

jerujemo da nema brodogradilišta o kojem smo u našoj re-viji više pisali od britanskog Sunseekera. Taj brend prvi je pokrenuo ‘britansku utrku u naoružanju’ koju je prihvatio i njihov najljući rival Princess – u izgradnji jahta duljih od 100 stopa, a u prošlom broju smo testirali i najmanji Sunseeker: Portofino od 40 stopa. Početkom ove godine na sajmu u Londonu Sunseeker je predstavio novi model iz serije Ya-cht od 28 metara, prezentirajući ga kao novi iskorak bro-dogradilišta u dizajnerskom smislu. Znajući to, ipak nismo mogli pretpostaviti koliko su značajne promjene uvedene u

V

Test

126

U krmenom dijelu salona

smješten je prostran

dnevni boravak koji

je direktno povezan s

krmenom palubom

sjajnim nehrđajućim čelikom i bijelom kožom, a sve ostalo su – stakla. Takav kontakt s okolinom nismo odavno vidjeli, pa atmosfera interijera podsjeća na luksuznu kuću za odmor prije negoli na brod, dok vas velika klizna vrata na desnoj strani salona vode na – terasu uklopljenu u bok broda. Mate-rijali u interijeru sasvim su promijenjeni, u odnosu na ranije modele, kao i dizajnerski stil, koji slijedi kombinaciju svijetlih tkanina, tamnoga drva i sjaja nehrđajućeg čelika. Dnevni bo-ravak smješten je u krmenom dijelu salona, pa je prirodno spojen s kokpitom. Blještavu unutrašnjost lako i jednostavno povezuju podnice izrađene od dugih komada plemenitoga drva, u savršenoj ravnoteži s kožom presvučenim sjedištima i foteljama. Po sredini glavne palube nalaze se blagovaonica i kuhinja smještena u zasebnoj prostoriji (s prozorom prema salonu), a posebno nam se svidio dizajn stolaca u blagovao-

126

oblikovanje i uređenje jahte koja nas je na prvi pogled baš oborila s nogu. Radi se o sasvim novoj vrsti plovila, koju je Sunseekerov dizajnerski tim stvorio interpretirajući zahtje-ve klijenata i prateći trendove na tržištu. Ovaj brod gotovo je hibrid između klasičnih jahta s gornjim mostom i modela kategorije ‘open’, te čini sasvim zasebnu klasu u ponudi ču-venoga britanskog graditelja. Prvi pogled na vanjštinu jah-te odaje odmak u razmišljanju projektanata, inovaciju koja prati gotovo sve druge brodske cjeline. Bijeli trup s crnim krovićem poviše gornjega mosta, izrađen od ugljičnih vlaka-na, pokazuje nam novu sunseekerovsku siluetu. Dolaskom na palubu primijetit ćete jednostavnost linija i neometanu komunikaciju po brodu, a ulaskom u salon zabljesnut će vas svjetlo sa svih strana. Kompletna gornja paluba postavljena je na nosivim stupovima koji su u unutrašnjosti presvučeni

Test

Test

127

Kuhinja je u zasebnoj

prostoriji na glavnoj

palubi, a posada u

krmenom potpalublju

ima lijep kutak

Jednostavan i prozračan interijer uživa fantastičan pogled na okoliš

nici, te mali vinski podrum ispred stola za blagovanje – kao još jedan neveliki, ali važan podsjetnik koliko je rada i razmi-šljanja uloženo u novu ljepoticu od 28 metara. U pramčanom dijelu je vrlo bogato opremljeno upravljačko mjesto (najveća brzina jahte je 32 čvora), te ne baš tijesan kutak za vlasni-ka, ukoliko poželi intenzivniji doživljaj u plovidbi. Silaskom u potpalublje nastavlja se lijepa priča o izvrsnom uređenju unutrašnjosti: četiri vrlo luksuzne kabine, od kojih je vlasnič-ka veličine ‘poštenog’ apartmana, zaokružuju fantastičan rad na uređenju ovog plovila, kojeg zaista treba vidjeti u živo. Unutrašnjost je samo dio slagalice koja gradi idealno okruženje za beskompromisno ugodan život na moru. Gor-nji most, natkriven tvrdim krovićem od ugljičnih vlakana s otvorom za sunce (koji se po potrebi zatvara), nudi klasičan raspored, s dvjema lijepim ležaljkama na krmenom dijelu, na

Test

128

Vlasnička kabina očekivano je

raskošno opremljena, a kreveti u

gostinskim kabinama smješteni se

okomito na centralnu liniju što tim

‘sobama’ daje poseban šarm

128

Test

kojem se može, po želji vlasnika, smjestiti druga pomoćna brodica ili jet-ski. Osim kokpita, treći vanjski prostor plovila je vrlo prostrana pramčana paluba, na njoj se nalaze i dva sidrena vitla, koja ulašte-nošću metala upotpunjavaju klasičan brodski osjećaj tog prostora, a za uživanje su zadužena dva velika sunčališta, te naslonjač opremljen stolićem koji može poslužiti za druženje ili jelo, kad je brod privezan krmom prema obalu. A kada nije, naša preporuka je krmena platforma, kao mjesto za neposredan dodir s morskim ambijentom. Novi Sunsee-ker taj dodir nudi u svakom kutku plovila, pa britanskim graditeljima odajemo počast za trud koji su uložili. Nije čudno što je novi model već danas jedan od najtraženijih proizvoda ovog brodogradilišta.

Duljina: 28,15 m

Maksimalna širina: 6,50 m

Gaz u području vijaka: 2,13 m

Težina: 76,1 t

Zapremina spremnika za gorivo: 9.000 l

Zapremina spremnika za vodu: 1.500 l

Zapremina spremnika za crne i sive vode: 435 l

Gradbeni materijali: staklo i karbon

Motori: 2xCAT C32 1925 KS ili 2xMTU 12V M94 1950 KS

Autonomija: 400 nm

Najveća brzina: 32 čv.

Projekt: Sunseeker

Graditelj: Sunseeker

Zastupnik: Sunseeker Germany Adria

Uz glavno upravljačko

mjesto nalazi se i

udoban kutak za

praćenje plovidbe

Test

130 70MONTE CARLO YACHTS

Test

Nakon bombastičnog predstavljanja modela MCY 76

i briljantnog MCY 65, odjel za motorne jahte grupe

Bénéteau predstavlja već treći model te serije – i to nakon

svega tri godine postojanja. Prvi dojam: iako je najnoviji

model ujedno i najluksuzniji, identitet marke – djelo studija

Nuvolari & Lenard – itekako je prepoznatljiv

Tekst Franck Van Espen Fotografije Monte Carlo Yachts

oput kroja nekoga poznatog dizajnera, stil MCY diše snažnom osobnošću koja se proteže kroza sve modele. Serija trenutno broji tri, djelo su studija Nuvolari & Lenard, a najnoviji MCY 70, jahta skladnih linija, zavodi već na prvi pogled. Trup je zaštićen vrhunskim lakom brončane boje (Dupont de Nemours, s dvo-godišnjom garancijom), koja naglašava elegantne linije broda, a snažan pramac naglašenoga V-profila ostavlja moćan dojam i unosi malo muževnosti u njegov inače vrlo delikatan profil. Sredinom trupa dominiraju dva vrlo velika obla okna, koja odaju položaj vlasničke kabine, a moguće je otvoriti samo manja od dva para okana na boku. Estetika je i na ovom modelu blisko povezana s funkcionalnošću, čemu je najbolji dokaz lijepa krma na kojoj se nalazi vrlo dugačka platforma s hidrauličkim susta-vom za spuštanje i dizanje, koji olakšava rukovanje tenderom. Teleskopski mostić može se potpuno ukloniti s pogleda tijekom plovidbe, a tik ispod imena broda na krmenom zrcalu nalaze se vratašca koja vode u strojarnicu. Monte Carlo Yachts 70 pokreću dva motora MAN V8 od po 1.200 KS, smještena u strojarnici vrlo prostranoj i pametnog rasporeda, koji omogućava lagan pristup svakom elementu za inspekciju i popravke. Izolacija buke i vi-bracija motora je izvanredno izvedena. Iz strojarnice vode druga vrata, koja ju povezuju s prostorijama za posadu. U kabine za posadu moguće je ući i kroz vrata u kokpitu, smještena ispod

P

131

LUKSUZ KAO KONSTANTA!

Test

132

U klasi do 70 stopa

teško ćete naći brod

s više ostakljenih

površina i iskoristivoga

otvorenog prostora

DNK Monte Carlo Yachts u ovaj model ugradio je studio Nuvolari & Lenard, koji je oblikovao i

prethodna dva modela serije

nju. Na ovoj se palubi nalazi i sekundarno upravljačko mjesto, a osim svega toga na gornjemu se mostu nalaze i radarske antene, te mini kuhinja s roštiljem i hladnjakom. Krma je dovoljno pro-strana za dvije sklopive ležaljke. Još jedan zgodan detalj na MCY 70 su prozori, točnije ostakljeni salon na glavnoj palubi – stakla je moguće spustiti i tako spojiti salon i kokpit u jedan prostor, a njihova je zajednička funkcija naglašena besprijekorno izvede-nim podom što ga dijele: od jednakoga su materijala oba dijela, pa spoj vanjskog i unutrašnjeg prostora omogućavaju stvaranje velike poluotvorene cjeline. Uređenje unutrašnjosti i eksterijera je vrlo moderno i zaslužuje svaku pohvalu. Odabir materijala i boja je izvanredno usklađen: tu su egzotične vrste drva, poput tikovine, indijske smokve i bijeljene hrastovine, golem naslonjač

stuba koje vode na gornju palubu, a posada na raspolaganju ima dva kreveta, kupaonicu i toalet. Vlasnička kabina odijeljena je od strojarnice i prostorija za posadu tampon-zonom koju čine njezina privatna kupaonica i garderoba. Dizajneri su posebno mnogo pažnje posvetili prolazima, koji su odreda dovoljno pro-strani i sigurni za kretanje brodom – kao da se nalaze na mnogo većoj jahti. Raspored i izvedba gornje palube svakako je jedno od originalnijih rješenja na MCY 70. Uređena kao veliki salon, sa sunčalištima s udobnim madracima koje je moguće podići kao naslon i dvama sklopivim stolovima, noću je osvijetljena četirima LED svjetlima, pa je vrlo ugodno mjesto za boravak. Vrlo ugodna blagovaonica može biti natkrivena karbonskim krutim krovićem, koji je vrlo delikatno izrađen i ne destabilizira brod pri usporava-132

Test

133

Čak su tri prostora idealna

za opuštanje i druženje:

unutrašnji salon, kokpit

i fly paluba, nad koju se

može nadviti kruti krović

dostojan vile uz more, te dvije fotelje i veliki televizor koji pre-tvaraju brod u dom gdje god se nalazio. Pored blagovaonice se nalaze vrata koja vode na palubu, a odmah do blagovaonice se nalazi i kuhinja, s namještajem raspoređenim u uglato slovo U, s mnogo radnih ploha od coriana i spremišnog prostora i za opre-mu i za hranu. Posve prema pramcu nalazi se primarno uprav-ljačko mjesto, unutar kojeg se nalaze instrumenti, dva velika zaslona Böning i ostala oprema, sve raspoređeno i izvedeno kao na velikim jahtama. MCY 70 koji smo testirali imao je četiri spa-vaće kabine – dvije gostinske, VIP i vlasničku, te četiri privatne kupaonice – a dostupan je i u verziji s trima kabinama, u kojoj vlasnička ima dvije garderobe i dvije kupaonice, te koja je stoga pogodnija za iznajmljivanje. Kupaonice su uređene u mramoru i

Test

Test

134

Luksuz je izražen odabirom

materijala, izvedbom i detaljima,

a kabine su na vrhunskoj razini

u svakom pogledu; upravljačko

mjesto izvedeno je u

zasebnoj prostoriji

134

Test

nehrđajućem čeliku, vrata kabina presvučena su kožom, a kabine ure-đene raskošno, ali bez pretjerivanja. Zanatski dio posla odrađen je vrlo dobro, pa ni temeljit pregled detalja nije otkrio veće nedostatke. Vlasnik u svojoj kabini uživa u izvanredno mnogo prirodne svjetlosti, a krevet je strateški smješten, pa je kretanje kabinom jednostavno, kao i prolaz prema garderobi i kupaonici. MCY 70 pokreće par MAN-ovih motora snage 2.400 KS, a najveća brzina iznosi mu 31 čvor. Serijski je model opremljen linijskim osovinama, ali je moguća i izvedba sa ZF sustavom, koji – uz jednake motore – jamči dva čvora brzine više. Novi MCY 70 nosi DNK kuće, ali i donosi dovoljno novosti da bude kon-kurentan u jednoj od najnapučenijih kategorija. Najveće su mu pred-nosti udobnost, ugodna atmosfera, inteligentan raspored prostorija i namještaja, te moderno i raskošno uređenje, koji će mu, po našem mišljenju, i donijeti prevagu u odnosu na konkurenciju.

Duljina preko svega: 21,30 m



Istisnina bez opterećenja: 39 t


Zapremina spremnika za vodu: 840 l

Motori: 2 x 1.200 KS, MAN

Najveća brzina: 31 čv.

Brzina krstarenja: 26 čv.

Potrošnja: 350 l/h

Autonomija: 300 nm

Cijena: nepoznata

Dizajn interijera i eksterijera: Studio Nuvolari & Lenard

Graditelj: Monte Carlo Yachts, Group Beneteau

Zastupnik: Nautika centar Nava

136

GALEON550 FLY

Poljski ‘škver’ Galeon još se jednom istakao savršenim uređenjem unutrašnjosti jahte za čiji

dizajn je ponovno zadužen Tony Castro – koji je svoj zadatak odradio bez greške

Tekst Darko Šupuk Fotografije Galeon

137

NOVI PRINC S BALTIKA

Test

Test

138

Izuzetnu kvalitetu rada u

drvu poljski brodograditelji

uspješno su demonstrirali

na novom modelu s

gornjim mostom

oljsko brodogradilište Galeon primjer je mnogima kako se po-sluje i radi u uvjetima ekonomske recesije. Koristeći maksimum svojih resursa, Poljaci neumorno rade na poboljšanju proizvoda i vrijednosti plovila koja izlaze iz njihovih proizvodnih hala u Gdanjsku – u uvjetima kada mnogi njihovi konkurenti gube dah. Novi model ovog brodogradilišta, pod imenom Galeon 550 Fly, upravo je plod takvoga, neumornog i strastvenog pristupa grad-nji brodova za razonodu, koji je ‘svjetla pozornice’ po prvi put ugledao na sajmu u Cannesu, prošloga rujna. Taj projekt nastao je redizajnom dvije stope kraćega modela, a projekt ponovno potpisuje britanski navalni arhitekt Tony Castro, s kojim ovo brodogradilište godinama uspješno surađuje. Castro je novom Galeonu usadio prepoznatljivost vanjštine, karakterističnu za njegove projekte koji u sebi nude spoj agresivnosti, dinamično-sti i sklada vanjskih linija plovila, očekivano zadržavajući prepo-znatljivost brenda, odnosno jednake dizajnerske odrednice koje dijele i ostali novi Galeonovi modeli. U unutrašnjosti je Castro vrlo promišljeno projektirao svaki kvadratni centimetar prosto-ra, dovodeći koncept plovila na maksimum iskoristivosti. Ono što na prvi pogled upada u oko je veliko stakleno okno na krme-

P

Test

139

nom zrcalu, koje propušta svjetlost u prostor za posadu u krmi – a koji može biti i veliko spremište ili, po želji vlasnika, četvrta spavaća kabina. Na testiranoj jahtici ta je kabina opremljena za posadu, a osim što zaposleni na brodu uživaju u neobično velikom i komfornom prostoru, on je vrlo lijepo namješten i uređen. Ako kabina za posadu izgleda kao uređena gostinjka u interijeru, onda nam je od prvog trenutka bilo jasno da Galeon ne žali truda ni rada na uređenja plo-vila po najvišim standardima. Javnosti nije nepoznato majstorstvo poljskih drvodjelaca, koje je ugrađeno u brodove sagrađene na obali te baltičke države, a na krizu su u Galeonu odgovorili s još više rada i truda u tom dijelu izvedbe broda, što je detalj koji ne može proma-ći ni neiskusnom oku. Vrijedi napomenuti kako je Galeon u Cannesu izložio i svoj model Crystal 780, koji je uređen prema zahtjevnoj na-rudžbi ruskoga klijenta i koji nudi takvu razinu rada u drvu koje se ne bi posramili ni izvođači interijera za mega-jahte brodograditelja sa sjevera Europe. Galeon 550 Fly nudi i neka uobičajena i dobro pro-vjerena rješenja, poput krmene platforme koja se hidraulički spušta u more, te omogućuje laku manipulaciju pomoćnim brodicama i užit-ke na sidru, kada se platforma spusti na razinu mora. Krmeni kokpit klasičnog je rasporeda, a spojen je s kuhinjom smještenom u stra-

Test

žnjem dijelu salona. Još jedno klasično, ali vrlo kvalitetno rješenje – koje ne samo što spaja kokpit s unutrašnjošću, nego i stvara zasebnu cjelinu u salonu (koji tako ima blagovaonicu u prednjem dijelu), koja zahvaljujući lako rasklopivom stoliću ima i ulogu zasebnoga dnevnog boravka. Tu se vidi sjevernjački pristup organizaciji cjelina na brodu koji mora pružiti komfor i kada vremenske prilike nisu idealne, prem-da vjerujemo da će na Sredozemlju ipak u punoj funkciji biti krmeni kokpit i gornji most. Unutrašnjost plovila vrlo je zanimljiva, zahva-ljujući velikim staklenim površinama koje, osim što ocrtavaju siluetu jahtice kad se gleda izvana, propuštaju velike količine dnevnog svjetla u unutrašnjost, te u nekim dijelovima plovila stvaraju atmosferu luk-suznoga doma. Galeon ne bi bio ono što jest da uz kormilarsko mjesto nije ugradio i podizače za stakla koji se, kao u automobilu, pritiskom na dugme otvaraju i propuštaju u salon uvijek potrebnu količinu svje-žeg zraka. Za uređenje ovog modela korišten je tamni američki orah, u kombinaciji s bijelom kožom i bijelim komadima interijera koji mu dodatno naglašavaju osjećaj jednostavnosti i prostranosti, bez ‘teških boja’ koje su nekada bile zaštitni znak plovila kategorije ‘flybridge’. Silaskom u potpalublje otkrit ćemo tri spavaće kabine, klasičan ras-pored za brodove ove veličine. VIP kabina smještena je u pramcu, te

Dnevni boravak nudi obilje prostora i oku ugodnu unutrašnjost

Test

koristi toaletni prostor koji ima dodatan ulaz za upotrebu preko dana, vrlo skladna kabina u bočnom dijelu potpalublja namijenjena je gostima ili djeci, a vlasnička kabina nalazi se u krmenom dijelu potpalublja. Izve-dena u punoj širini plovila, nudi prostor koji je zaista impresivan, te je opremljena stolićem – koji može biti radni kutak ili samo idelano mjesto za odmor, uz direktan pogled u more. Zanimljivo je da kabine imaju mala okna koja se otvaraju, te su uklopljena u bočna stakla. Ta okna izrađena su u Galeonu, a prošla su testiranja na Baltiku, pa predstavljaju jedan mali, ali važan detalj slagalice povjerenja u poljski brend. Po nama, u Galeonu su čak i pretjerali u uređenju unutrašnjosti: filigranski precizan rad u drvu odaje kvalitetu jahte kojoj u toj kategoriji, po izradi interijera, nema premca. Čak su ormari za odjeću u unutrašnjosti obloženi umjet-nom kožom, a sklad drvenih oblika, koji slijede dizajnersku liniju vanjšti-ne, izveden je estetski nenapadno i bez ijedne mane. Također, Galeon nudi visok stupanj prilagodbe broda željama budućih vlasnika, tako da kupac može biti siguran da će životni prostori za obitelj i prijatelje biti izvedeni na način koji njima odgovara. Kada takav pristup dovedemo u relaciju sa sedam stotina zaposlenika u poljskoj tvornici, onda možemo čestitati brodogradilištu na odlučnosti da radom nadvlada ekonomski nepovoljne okolnosti. Ne manje značajna brodska cjelina od unutraš-njosti je prostran gornji most, koji – osim sekundarnoga upravljačkog mjesta, smještenog uz lijevi bok – nudi veliki naslonjač u obliku slova C, te sunčališta i mogućnost natkrivanja zaštitom protiv sunca. Nije nam promaknuo mali, ali važan detalj, na stolu za objedovanje, smještenom u krmenom dijelu gornjega mosta, te izrađenom od tikova drva, ugravi-rana je ruža vjetrova... po želji vlasnika. U ovom prikazu upotrebili smo mnogo superlativa, ali takvi detalji ne mogu nas ostaviti ravnodušnima. Gotovo da ne treba napominjati ni da je izbor pogonskih agregata pre-pušten naručitelju, s tim što brodogradilište preporuča motore marke Volvo Penta ili MAN. Usuđujemo se tvrditi da je novim modelom Galeon učinio značajan korak prema najboljim graditeljima jahta s gornjim mo-stom na svijetu.

Test


Duljina trupa: 15,85 m


Širina trupa: 4,70 m

Gaz (grebena korita): 1,00 m

Registrira se za: 12 osoba

Zapremina spremnika za gorivo: 2x1.200 l


Težina praznog broda: 24.500 kg

Maksimalno dopušteno opterećenje: 4.500 kg

Minimalna snaga motora: 2 x 452 kW / 625 KS

Maksimalna snaga motora: 2 x 662 kW / 900 KS

Registarska kategorija: B

Zastupnik: Atal

Test

Tony Castro pobrinuo se

za optimalno korištenje

brodskih cjelina, a osim

značajnih volumena sve

prostorije uživaju i u velikoj

količini prirodnog svjetla

Brodska kuhinja povezana je i s blagovaonicom i s krmenim kokpitom

141

Test

142

Test

142

Model Itama 45, premijerno predstavljen u Cannesu prošle godine, nasljednik je modela Forty

40’, koji je pak nasljednik ikonskog modela 38’, koji je, kad se pojavio 1978., postao otac

loze na kojoj je ‘škver’ Itama stekao međunarodni ugled; ‘četrdesetpetica’ je prvi model nove

game, koja uključuje i modele 50’, 62’ i 75’

Tekst Dominique Gabirault Fotografije Itama

ITAMA DOBRO ODGOJEN NASLJEDNIK

45’

Test

144

Staklo koje obavija kokpit

štiti ga od prirodnih

elemenata; komandna

konzola modela 45 estetski

je vrlo uspjela, a izrađena je

od kompozitnih materijala

najviše kvalitete

rupa Ferretti, koja je Itamu kupila 2004., dopustila je neometan razvoj novih modela tog brenda, koji su tako i dalje lako prepo-znatljivi po tamnoplavom trupu i bijelom nadgrađu, te jedinstve-nim linijama trupa i nadgrađa. Svaka Itama zapravo počinje var-ljivo jednostavnom listom obaveznih elemenata – treba stvoriti novi brod ne petljajući previše po provjerenim vrijednostima, a nije to lako kada se, kao u ovom brodogradilištu, uvijek trudite sa svakim novim modelom stvoriti ikonu svoga vremena. Svaki novi model ima sve veće prozore, sve više prostora, sve noviju tehnologiju... a ipak mora ostati prava Itama. Ovoga puta taj ne-zahvalan zadatak pao je u ruke Marcu Casaliju, koji se djelomično oslonio na pametna rješenja Ferrettijevog odjela AYT (Advanced Yacht Technology) i na kućni Centro Stile. Novi je model zamjet-

144

G

Test

145

Test

no agresivnije estetike od prethodnog, koji ni sam nije bio previše pitom. Unutrašnjost je prostrana, komforna i nesumnjivo Itamina. Udobnost i funkcionalnost danas su dva elementa bez kojih nijedan brod, a kamoli u kategoriji ‘open’, ne smije ni primirisati na trži-šte, a Itama ta dva elementa spaja bolje od većine konkurenata. Krma novoga modela uvelike se razlikuje od onog na što smo od ovoga ‘škvera’ navikli, a pristup joj je olakšan sklopivim mostićem. Krmeno zrcalo je nakošeno pod neobičnim kutom, ispod njega se skriva spremišni prostor lijepih dimenzija, a do njega se proteže krmena platforma s hidrauličkim sustavom za spuštanje, koja ne samo da omogućava prilaz vodi za potrebe zabave, nego i svodi spuštanje tendera ili jet-skija na vodu na dječju igru. Razni dijelovi vanjskog izgleda Itame 45 sklapaju se u uistinu ugodnu cjelinu. Kokpit, koji je kao i na svakom ‘openu’ osnovni element komfora tijekom plovidbe, izveden je kao salon s naslonjačem oblika slova U respektabilnih dimenzija, sunčalištem i malom kuhinjom unutar koje se nalazi i roštilj. Prostran i pametnog rasporeda, kokpit je

Profinjenost ide ruku pod ruku s funkcionalnošću,

a svaki detalj od krme do pramca na svom je mjestu

i besprijekorno izveden

Test

prohodan i ugodan za oko u jednakoj mjeri koliko je udoban, a po-vrh svega je i zaštićen staklom koje ga obavija gotovo sasvim do krme. Kao i na apsolutno svim modelima Itame, detalji su bespri-jekorni, a materijali vrhunske kvalitete. Andrea Frabetti, direktor razvoja grupe Ferretti, pojasnio nam je da je ulaganje u razvoj kvalitetnih materijala zapravo ulaganje u budućnost, jer njihova primjena poboljšava brod na neočekivane načine; primjerice, upo-treba kompozita za spremnike (umjesto čelika) i njihovo smješta-nje laminacijom u težište broda doprinose krutosti trupa i pomažu pri izolaciji buke i vibracija iz strojarnice. Velika je novost u ure-đenju interijera svjetlost, koje u ovom modelu ima napretek. Veliki prozori propuštaju u unutrašnjost mnogo prirodne svjetlosti, koja se odbija o namještaj svijetlih boja i čini još intenzivnijom. Kuhinja modela 45 vrlo je dobro opremljena i uređena po posljednjoj modi, a vlasnik može birati želi li na svom primjerku jednu ili dvije spa-vaće kabine. U konfiguraciji s dvjema kabinama, jedna se nalazi pored stuba koje vode na donju palubu, a druga u središnjem dijelu

Test

Veliki prozori na trupu i

namještaj svijetlih boja

– pretežito u boji vrhnja –

zajednički naglašavaju ionako

lijepe količine prirodne

svjetlosti u unutrašnjosti

146146

Test

Jednostavnost uređenja u crnom i bijelom naglašena je snažnom svjetlošću koja ističe kontraste trupa, što objema daje veliku dozu privatnosti i omogućava pro-

stranost. Prilikom primopredaje prve Itame 45 u La Speziji ovaj nas je model oduševio vanjskim linijama, koje možda jesu pomalo stroge, ali su i jamac stabilnosti i neusporedivog rezanja valova. Trup Itame 45 ima V-profil s prosječnim nagibom plohe dna od 22°, a brodom se upravlja toliko jednostavno da je lako odlu-tati u mislima. Između našeg testa jednog od prvih primjeraka Itame 45 i njegove primopredaje prije nekoliko mjeseci prodana je cijela godišnja predviđena proizvodnja ovog modela – što do-voljno govori o kvaliteti i privlačnosti ‘četrdesetpetice’. Cijena osnovnog modela iznosi 550.000 eura, a primjerak koji smo te-stirali stoji 628.000 eura; od dodatne opreme imao je tikovinom obložen kokpit (8.700 eura), pramčani potisnik (8.700 eura) i klimatizacijski sustav (23.100 eura). Ferretti nije ostavio traga na Itami koliko na drugim brendovima koje je preuzeo, jer je Ita-ma jednostavno toliko jedinstvena da je svaki novi model savršen predstavnik svoga vremena. Kultni talijanski brend s modelom 45 još je jednom stvorio legendu.




Istisnina s opterećenjem: 13,7 t



Najveća brzina: 33 čvora

Autonomija pri 30 čvorova: 100 nm

Gradbeni materijal: kompozit

Registarska klasa: CE 2003/44 A

Motori: 2 x 480 KS (353 kW), Cummins QSB 5.9

Broj cilindara/zapremina: 6, linijski / 5,9 l

Težina motora: 612 kg

Potrošnja pri 30 čvorova: 295 l/h

Prijenos: V-Drive

Projektant: Ferretti Group

Dizajn interijera i eksterijera: Marco Casali

Graditelj: Itama (Forli-Italija)

Zastupnik: Yachting Pivatus

Lifestyle

148

Dizajner

148

Za projekt duljine 50 m u suradnji s kućom Sunrise Yachts

Franck Darnet se poigrao oblicima i kontrastima: teško

ćete naći otvoreniji salon i blagovaonicu…

Podvodna kuća Francku Darnetu je posebno drag projekt; za njezinu

instalaciju treba oblikovati morsko dno na određen način

Lifestyle

149

Školovan u uglednoj Ecole Boulle,

Franck Darnet nije samo dizajner

interijera po obrazovanju, nego

i po zvanju. Ovaj zaljubljenik u

jedrilice i motorne jahte posvetio

je život pretvaranju njihovih

unutrašnjosti u dom, pod motom

‘15 m zavrjeđuje jednaku pažnju

kao i 50 m’; izvor inspiracije

mu je more, na kojem provodi

svaki slobodni trenutak, a među

najčešće klijente ubraja ‘škverove’

Bénéteau i Sunrise Yachts

FRANCKSVE JE U

OPTIMIZACIJI

VOLUMENA

Tekst Alain Brousse

Fotografije Yachts

ranck Darnet zapravo nije imao izbora: budući da su mu oboje roditelja bili dizajneri interijera, teško je mogao i pomisliti da postane nešto drugo. Svoj je interes za obli-kovanje razradio u uglednoj pariškoj Ecole Boulle, školi za primijenjenu umjetnost, a tijekom pet godina izobrazbe intimno se upoznao sa svakim aspektom dizajna. ‘Nemate pojma koliko je samo detalja uključeno u stvaranje nečega poput naslonjača’, kaže Darnet. Još je teže stvoriti svijet u kojem svaki detalj odgovara nečijim strogo određenim idejama. Tijekom petogodišnjeg školovanja Darnet je pre-uredio obiteljski 470. I danas obožava ploviti, vući užad i podešavati jedra, ali i razmišlja o budućnosti jedrilica. Početkom 1990-ih bio je jedan od rijetkih koji su isticali manjak dizajnera interijera u nautičkoj industriji. Patrick

F

Lifestyle

Roseo i Olivier Flahot bili su poznati unutar Francuske i zapravo jedina velika imena, a preko Kanala, u Velikoj Britaniji, stvari su stajale bolje, jer tamošnji vlasnici brodova nisu imali namjere pri-stati na spartanske uvjete života; dizajnera ipak nije bilo na sva-kom koraku. Philippe Starck proslavio se dizajnom krstaša First 35S5 Bénéteau, a Darnet je vjerovao da ga njegov First još uvijek čeka. Godine 1996. projektant Jean-Marie Finot zapošljava ga u svom studiju i tijekom narednih šest godina Darnet usavršava znanje na nizu projekata uređenja interijera. Uvjeren da mu samo iskustvo može pomoći da postane stručnjak, Darnet se 1994. ot-putio na put oko svijeta na Ovniju 43, na kojem je upoznao svaki aspekt života na brodu i shvatio što bi trebalo napraviti da se brod pretvori u udoban i privlačan dom na vodi. Već 1998. Darnet smatra da je dovoljno ‘odrastao’ da otvori svoj vlastiti studio, u Nantesu. Vrlo brzo dobiva angažmane, njih desetak, a zatim privlači pažnju kuće Bénéteau, koja mu poklanja povjerenje i za-datak uređenja unutrašnjosti serije velikih jedrilica. Taj zadatak, koji je mogao biti prevelik zalogaj za mladog dizajnera, Darnet odrađuje besprijekorno, posvetivši najviše pažnje optimiziranju prostora – elementu koji će mu ubrzo postati zaštitni znak. Tako Franck Darnet se prisjeća: ‘Jednom mi je jedan klijent rekao da sam idealan predstavnik fran-

cuskog dizajna jer nudim mješavinu otmjenosti, profinjenosti i jedinstvenog šika. Ja bih dodao – i svevremenski stil. Sviđa mi se što moje kreacije dobro stare. Obožavam, dok jedrim, proći pored nekog broda na kojem sam radio. Volim ga pogledati i analizirati vlastite poteze.’

Sunrise Yachts

Salon projekta Nahema 150

151

Dizajner

je na jednom modelu jedrilica od 15 m izveo salon i tri kabine s privatnim kupaonicama. Darnet se ipak ne ograničava na takve dimenzije ili tip broda, te prihvaća i zadatke na velikim jahtama i ‘custom’ uređenja. Sa sazrijevanjem dobiva sve veće projek-te i surađuje s projektantima i dizajnerima eksterijera najvišeg kalibra – tu su Espen Oeino, Philippe Briand, Bruce Farr, Marc van Peteghem, Marc Lombard, Berret i Racoupeau... s kojima će surađivati i kasnije. Darnet se u to vrijeme još nije bio odlu-čio na uređenje interijera nijednoga motornog broda, ali shvaća da takav tip broda otvara mnoge mogućnosti. Prvi motorni brod čije interijere potpisuje je Lazzara 110’, izvanredno otmjena jah-ta uređena klasično, baš kako Amerikanci vole. Slijede nešto su-vremeniji Arcoa Mystic 60 i Garcia Trawler, koji će biti predstav-ljen u Cannesu, proizvod suradnje s Patrickom le Quementom, dizajnerom kuće Renault već dvadeset godina. Ali, tek susret s vodstvom njemačko-turskog brodogradilišta Sunrise Yachts označava preokret u Darnetovoj karijeri. Africa 45 m pravo je remek-djelo unutrašnjeg uređenja, brod na kojem su izvanred-no iskorišteni svi kontrasti kojima obiluje Crni kontinent. Su-radnja s kućom Sunrise održala se tijekom godina, pa Darnet danas radi na jednom primjerku modela 50 m i jednom od 56 m duljine. Francka Darneta kriza je manje-više plemenito pošte-djela. Uz uređenje brodova, paralelno se bavio i uređenjem vila i luksuznih hotela, a za kuću Yves Rocher uredio je raskošni wellness hotel u La Gracillyju, u kojem glavnu riječ vodi ekolo-gija. Otvorio je i drugi studio, u Miamiju, s kolegicom sa studija, Karine Rousseau, iz kojeg je izašao neobičan projekt: podvodna kuća, stvorena u suradnji s kompanijom US Submarine, a koja je dosad uspješno instalirana u tople i hladne vode, na dubini od 15 m. Ova kuća ima površinu od 340 četvornih metara, a za njezinu instalaciju potrebno je samo dobiti dozvolu za gradnju u zemlji za koju ste se odlučili. Što se pak tiče dizajna iznad površine vode, Darnet kaže da su motorni brodovi u posljednjih pet godina dobrano zakoračili u novo područje kad je riječ o dizajnu. Od novih ideja sviđaju mu se ‘beach club’, veliki prozori koji otvaraju salone i kabine prema moru, te pomične terase – brod-bunker, s jedrima ili motorom, danas je stvar prošlosti. Naručitelji brodova u izvedbi ‘custom’ brzo su se navikli na luksuzne nove elemente, a pogled na more iz kreveta kabine svakako je najprivlačniji od njih. Darnet kaže da se s klijentom uvijek nastoji zbližiti, dobro ga upoznati i razumjeti što doista želi i kako izgleda njegovo idealno mjesto za odmor. Ipak, ako ima ideju za koju je uvjeren da bi baš tom klijentu bila najbolje

rješenje, spreman je i na žešće uvjeravanje. ‘Prostrana unutraš-njost, prostrani vanjski prostori, ugodan raspored i uređenje, svijetle boje i topla atmosfera...’ – tako Darnet opisuje temelje svoga rada, a kaže da je te elemente spreman i sposoban pre-točiti u svaku vrstu dizajna, od klasičnog do avangardnog. Ono od čega ne odustaje je optimizacija prostora, otvaranje pogleda, proširivanje horizonata – a to uključuje i raspored prostorija, i razmještaj i oblik elemenata uređenja. Darnet vjeruje da bi ek-sterijer i interijer trebali biti povezani, namještaj ne samo utili-taran ili samo lijep, nego i jedno i drugo, da bi uređenje trebalo odgovarati načinu života i osobnosti vlasnika. Uvijek u potrazi za novim oblicima i bojama, Darnet nadahnuće zna potražiti u proš-losti (posebno ga nadahnjuje dvorac Versailles), ali i sadašnjosti – fasciniran je zgradama Santiaga Calatrave i Normana Forstera. U svom studiju u Nantesu okuplja oko sebe grupicu suradnika s kojima je spreman na sve: tu su dekoraterka, stručnjaci za DPLG i DPEA, dizajner, voditelj projekata i 3D dizajner. Studio u Mia-miju, uz projekte podvodnih kuća, radi i na projektima uređenja interijera brodova, što je itekako dobro, jer se nautičko tržište u Sjedinjenim Državama polako oporavlja.

‘Kao i Philippe Starck, sklon sam povjerovati da su najveći dani i najveći napredak dizajna motornih brodova tek pred nama’

SERIJSKI GRAĐENE JEDRILICEBénéteau 57

Cyclades 39’, 43’ i 50’Allures 40’, 44’, 45’ i 51’

Outremer 5X, 45’ i 49’Feeling 48’

Nautitech 54’Jeanneau SO DS 40’ i 44’

SERIJSKI GRAĐENI MOTORNI BRODOVI

AZ 20 i 24 mGarcia Trawler 54’

Arcoa Mystic 60’

NAJVEĆA POSTIGNUĆACUSTOM MOTORNE JAHTE

Lazzara 110’ (33 m)Sunrise Africa 45 m

Sunrise Yachts

CUSTOM JEDRILICEVirgo 93’ CNB

Aldebaran 69’ JFANahema 120’ i 150’

Top 100

152

S obzirom na stanje u svjetskoj ekonomiji bilo bi opravdano zaključiti da će se

gradnja novih megajahta usporiti - ali, na ovogodišnjoj listi stotinu najvećih na

svijetu nalazi se čak dvanaest novih, uključujući i Topaz, dugačku 147 m; popisom,

koji dimenzijama brodova i raskoši na njima gotovo doseže onaj iz predkrizne

2008. godine, dominiraju njemačka brodogradilišta, među kojima se najviše

ističe Lürssen, s ni manje ni više nego osamnaest izgrađenih jahta

Tekst Alain Brousse, Dominique Gabirault, Franck Van Espen & Marion FantinFotografije: TheYachtPhoto.com & Yachts

Top 100

153

oman Abramovič i ove je godine, kao brodovlasnik, na prvomu mjestu: nje-gova Eclipse od 162,50 m i dalje je najdulja privatna jahta na svijetu. Može li još dugo opstati u vodstvu? Tko zna... Posljednjih godina kruže glasine da princ Al-Waleed od Saudijske Arabije pregovara s gradskim vlastima Cannesa o produljenju mola u Portu Canto, da bi tamo mogao ‘parkirati’ svoju buduću jahtu, mnogo dulju od Eclipse - navodno od punih 180 m, baš onakvu kakva se nakratko čak i ukazala u Lürssenovim pogonima. Kada povežete sve te glasine i ukazanja, te im dodate navodno ime jahte koju Lürssen gradi - Azzam, što na arapskom znači ‘hrabar’ - postaje prilično iz-vjesno da se princ, inače generalni direktor Kingdom Group, odista nedavno počastio novom jahticom. U odnosu na prošlu godinu, na listi se 2012. nalazi mnogo više novih jahta, čak dvanaest, u odnosu na sedam prinova iz 2011. Ako pretpostavimo da su te jahte isporučene nakon tri-četiri godine gradnje, dakle naručene 2008. ili 2009., očigledno je da financijska kriza i ekonomska recesija nisu pogodile baš svakoga. Geografski gledano, sjeverna Europa i dalje je epicentar brodograditeljske aktivnosti u kategorijama mega, ultra i super - samo su 141 m MY Yas (ADM Shipyards Abu Dhabi), 77 m Smeralda (Hanseatic, Australija) i 74 m Cocoa Bean (Trinity, SAD) izgrađene podalje od Staroga kontinenta; napominjemo da smo jahte svrstali prema zemlji porije-kla, a ne prema porijeklu novca ili vlasnika brodogradilišta (npr. Nobiskrug, Oceanco i CMN su u vlasništvu bliskoistočnih ulagača). Ove godine lista nas je ugodno iznenadila raznolikošću ‘strukture’: samo su neke od njih stotinu sagrađene isključivo za privatnu namjenu, a većina ih ima i komercijalnu, pa čak služe i kao jedinice ratne flote. Tržište megajahta očigledno se oporavilo

Blis

ki is

tok

Euro

pa

Rus

ija

SAD

i K

anad

a

Azi

ja i

Pac

ifik

BROJ VLASNIKA PO GEOGRAFSKOM PORIJEKLU

Top 100

Struktura vlasnika malo

se promijenila u odnosu na

prošlogodišnju, pa i dalje

brojčano vode bogataši s Bliskog

istoka – nafta je još uvijek vrlo

isplativ biznis

R

153

Top 100

154

brže od ostatka, a prema našim izvorima, taj trend će se nastaviti i u bližoj budućnosti, jer na svjetlo dana tek što nisu izašle nove ljepotice dulje od 100 m. Lürssen je ove godine oduševio Topazom, 147 m dugačkom jahtom od čelika (trup) i aluminija (nadgrađe), koja se odmah našla na petom mjestu naše liste; CRN Ferretti Group i Zuccon International Project predstavili su najveću jahtu ikad izgrađenu u Anconi, dugačku 80 m; Hanseatic je produljio i doradio Rabdan (2008.) i Dragonfly (ex-Silver Zwei, 2009.) i stvorio Sme-raldu. I ove godine Abramovičevih 162,50 m vlada listom, ali ta dominacija neće biti duga vijeka. Lürssen je nedavno preselio iz hangara jahtu od 180 m i počeo radove na na njoj u suhom doku, što je bilo nužno, jer je ta jahta pre-velika da bi se dovršila u zatvorenom - čitav pramac dovršava se vani. O toj se jahti nad jahtama govorka već dulje vrijeme, a povezuju je sa saudijskim princem Al-Waleedom Bin Talalom. Naš izvor, koji će ostati neimenovan, tvr-di da se jahta gradi za jednoga člana kraljevske obitelji nekog od Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ipak, od glasina o duljini ili vlasništvu ove jahte, koja će se po svoj prilici zvati Azzam, zanimljivije su one o njezinoj brzini: Azzam bi tre-bao biti ne samo najdulja, nego i najbrža jahta na našoj listi - uz dvije plinske turbine i goleme dizelske motore trebao bi postizati brzinu između krajnje nestvarnih 36 i 40 čvorova, te ostvarivati autonomiju od jednako ludih 500 milja. Što se liste kao cjeline tiče, ona se nije mnogo promijenila u odnosu na

Lürs

sen

(Nje

mač

ka)

Oce

anco

(Niz

ozem

ska)

Blo

hm &

Vos

s (N

jem

ačka

)Fe

adsh

ip

(Niz

ozem

ska)

Abe

king

& R

asm

usse

n (N

jem

ačka

)

Nob

iskr

ug

(Nje

mač

ka)

PRVIH ŠEST BRODOGRADITELJA

Lürssen je ove godine u svoj

portfelj dodao tri jahte, a za dvije

godine bi se trebao naći na prvom

mjestu naše liste, kad dovrši

jahtu od 180 m i prekine vladavinu

Eclipse od 162,50 m sagrađenu u

‘škveru’ Blohm & Voss

155

prošlogodišnju: nanizane jedna pred drugu, prošle godine jahte su bile zajed-no dugačke 9,2 km, a ove godine 9,44 km, što i nije neki rast. Sljedeće godine očekivana ukupna duljina će prijeći psihološku granicu od 10 km, što znači da će prosječna duljina biti oko 100 m po jahti - prije samo petnaestak godina takvo nešto bilo je nezamislivo. Nevjerojatna kupovna moć ruskih bogataša i visoke cijene nafte pokreću tržište megajahta i tko zna kamo će ga odvesti. Najviše vlasnika jahta s naše liste potječe iz arapskih zemalja: Saudijske Ara-bije, Katara, Kuvajta, Omana, Emirata i Libanona - Arapsko proljeće, nemiri u Siriji i promjena vlasti u Libiji i Egiptu očigledno nisu pogodili, niti zabrinjava-ju, vlasnike 32 jahte prosječne duljine 101,91 m. Drugi su po redu Europljani, koji posjeduju 22 jahte prosječne duljine 89,08 m - tu su Nijemci, Švicarci, Britanci, Francuzi, Poljaci, Grci, Turci, Belgijanci, Danci i Norvežani. Sjeverna Amerika je treća, a Kanađani i Amerikanci posjeduju 19 jahta prosječne duljine 90,94 m - sjevernoameričko tržište se oporavilo i optimističnije je nego eu-ropsko, a broj nezaposlenih je u padu već godinu i pol, što je nešto čemu bi se Europa itekako obradovala. Iz nekadašnjih zemalja Sovjetskog Saveza (Ukra-jine i Rusije, točnije), potječu vlasnici 17 jahta, prosječne duljine 97,72 m, ali su Rusi, ukupno gledano, drugi po dimenzijama svojih brodova. Iz Indije i Meksika su po tri vlasnika, odmah iza azijsko-pacifičke regije, iz koje su četiri vlasnika (dva Australca, Singapurac i Novozelanđanin). Ono što upada u oči

jest odsustvo, inače u svjetskoj nautičkoj industriji i među brodovlasnicima sve prisutnijih Kineza: niti jedna jahta u kineskom vlasništvu nije dovoljno dugačka da prijeđe donji prag, koji ove godine iznosi 73,50 m. Što se pak graditelja tiče, Lürssen vodi, i to nadmoćno, s 19 jahta, a slijede ga Oceanco, s 10, i Blohm & Voss, s 9, koji je, kao i Lürssen, već dugo u vrhu te vrste bro-dogradnje, ali i gradi ratne brodove. Najmlađe brodogradilište je Oceanco, koji se megajahtama bavi manje od 20 godina, a gradi isključivo za privatne naručitelje. Na Oceanco treba pripaziti: riješili su se ograničenja koje im je kočilo gradnju vrlo velikih jahta, izgradili nove pogone i sad su spremni na gradnju jahta do 140 m duljine. Njemačka sa svoja tri velika brodogradilišta (Lürssen, Blohm & Voss i Nobiskrug) vodi po broju izgrađenih jahta - čak 43 od naših stotinu - a slijedi ju Nizozemska (Feadship, Oceanco i Amels). Amels se u posljednje vrijeme radije bavi manjim jahtama semi-custom gradnje, dok Oceanco i Feadship grade sve dulje jahte, pa bi se u idućih nekoliko godina mogli uspeti do samoga vrha. Napreduje i Italija, čiji Fincantieri pokazuje sve više potencijala, dok se Benetti zadržava na jahtama do 90 m duljine. CRN zasad nema takmace za ovu listu, ali glasine kruže o ‘jahtici’ od 128 m, koja se trenutno gradi u pogonima Privilegea u Civitavecchiji. Trup i nadgrađe već su dovršeni, ali smo od dobavljača saznali da datum isporuke još nije poznat. Navodno isto brodogradilište već gradi i drugi brod sličnih dimenzija…

Ecst

asea

(86

m)

Enig

ma

(74

,50

m)

Smer

alda

(77

m)

Ris

ing

Sun

(13

8 m

)

Dub

ai (

162

m)

Car

inth

ia V

II (

97

m)

PET NAJBRŽIHZEMLJE PORIJEKLA JAHTA S LISTE

Nje

mač

ka

Niz

ozem

ska

Ital

ija

Bri

tani

ja

Grč

ka

Top 100

S naše je liste jasno vidljivo da najbrža jahta nije i

najekonomičnija: Ecstasei je za jedan čvor brzine

potrebno 1.190 KS, a Smeraldi svega 246 KS

Njemačka kvaliteta je neosporna: 43 jahte – među

njima i najveća – potječu baš otamo; germanskoj

dominaciji ne nazire se kraj

Top 100

156

1. Eclipse - 162,50 m 2. Dubai - 162 m

Iako je Roman Abramovič, pedeseti najbogatiji čovjek na svijetu, ranije ove godine prodao svoju jahtu Pelorus Amerikancu Davidu Geffenu, i dalje je vlasnik prve jahte na našoj listi najvećih, ovog puta s megajahtom Ec-lipse čija je gradnja stajala negdje između 500 i 800 milijuna dolara. Od ove godine Eclipse je dostupna i za čarter, preko agencije Superyacht iz Monaka, i to po cijeni od otprilike milijun dolara tjedno. Jahta ima dvana-est gostinskih kabina, a razina komfora i luksuza je nestvarna: Eclipse ima bazen dugačak 16 m, goleme vanjske terase, kino i što sve ne. Dizajn ek-sterijera i interijera odradio je Terence Disdale, koji nije štedio ni truda, ni novca. Najveća brzina Eclipse kreće se oko 25 čvorova, što je za njene dimenzije upravo idealno.

Vladar Dubaija i premijer Emirata, šeik Mohammed Bin Rashid Al Maktoum ponosni je vlasnik jahte Dubai, koju je dizajnirao Andrew Winch. Taj brod je od ‘škvera’ Blohm & Voss naručio Jefri Bokiah, brat Sultana Bruneja, ali je ovaj natjerao rastrošnog brata da otkaže, pa ju je preuzeo šeik Moha-mmed. Dubai je dovršilo brodogradilište Platinum, dio grupe Dubai World, dogradnja je trajala četiri godine, a 10.000 radnih sati trajalo je samo bo-janje jednako toliko ‘kvadrata’ oplate! Dubai ima 50 (!) gostinskih kabina – one na najvišoj palubi su rezervirane za članove kraljevske obitelji.

Godina gradnje: 2010. • Duljina: 162,50 m

Širina: 20,50 m • Najveća brzina: 25 čv.

Dizajn eksterijera i interijera: Terence Disdale

Godina gradnje: 2005. • Duljina: 162 m • Širina: 22 m • Najveća brzina: 26 čv.

Dizajn interijera: Andrew Winch i Nakheel Interiors Dizajn eksterijera: Andrew

Winch • Graditelj: Blohm & Voss, Lürssen i Platinum Yachts

156

Top 100

Top 100

157

3. Al Said - 155 m

Šest paluba Al Saida, omanskog sultana Al Qaboosa Bin Said Al Saida, dva dimnjaka i tri jarbola s navigacijskom opremom daju ovoj jahti specifičan izgled. Al Said ima 32 VIP apartmana za 74 gosta, te mjesta za 100 članova posade. Uz niz divota što se uređenja i opreme tiče, ova jahta ima i koncertnu dvoranu za orkestar od 50 članova. O njoj se inače ne zna previše – sasvim u stilu njenih vlasnika – ali je poznato da je za generalni dizajn bio zadužen Espen Oeino, a za uređenje interijera studio Red-man Whiteley Dixon.

Saudijska kraljevska obitelj vlasnica je jahte s dvama plavim dim-njacima, koji ovom brodu daju izgled omanjega ‘cruisera’. Dugač-ka je 147 m, a najčešće je na sidru pred rezidencijom kraljevske obitelji u zaljevu Juan, na francuskoj obali, dok joj je matična luka Jeddah. Izgrađena je 1984. uz basnoslovnu cijenu od 185 milijuna dolara – današnjih pola milijarde! – a odonda je tri puta temeljito preuređena, posljednji put 2005. Prince Abdulaziz ima džamiju, bolnicu, kino i 30 VIP apartmana, te mjesta za 35 članova posade. Pri brzini od 18 čv. uživa autonomiju od 5.000 nm.

Godina gradnje: 2008. • Duljina: 155 m • Širina: 24 m • Najveća

brzina: 20 čv. • Dizajn eksterijera: Espen Oeino • Dizajn interijera:

Redman Whiteley Dixon • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Godina gradnje: 1984. • Duljina: 147 m • Širina: 18,30 m • Najveća

brzina: 22 čv. • Dizajn eksterijera: Maieform Marine Technology –

Dizajn interijera: David Hicks • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

4. Prince Abdulaziz - 147 m

Top 100

5. Topaz - 147 m

Porinuće Topaza najavljeno je u travnju ove godine, kad se ova ‘jahtica’ ukazala na Lürssenovu doku, spremna za dovršenje. Topaz ima sedam paluba, nadgrađe od aluminija i čelični trup, a graditelj ju je uspješno skrivao, pa se o Topazu zna doista malo – samo da je za dizajn vjerojatno bio zadužen Tim Heywood (dade se zaključiti iz prepoznatljiva izgleda). Naime, klijent je, uz jahtu, naručio i potpunu tajnovitost, pa ćemo morati pričekati detaljne informacije. Prema nekima, Topaz je građen za nekoga člana vladarske obitelji Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Godina gradnje: 2012. • Duljina: 147 m • Širina: 21,50 m •

Graditelj: Lürssen (Njemačka) • Vlasnik: Abu Dhabi, UAE

Jahta poznata i kao Projekt 141 Swift, građena je za Hamdana bin Zayeda Bin Sultana al Nayana, polubrata predsjednika Emi-rata. Francuski dizajner Jacques Pierre Jean i 1.200 suradnika ispunili su mu želju da brod bude spoj luksuza i estetike ratnoga broda. Njezino nadgrađe najveća je struktura od kompozita, a Nizozemac Johan Valentjin je u njene gabarite uspio utrpati 30 apartmana, bazen i platformu za helikopter – i zadržati mariti-mne karakteristike po kriterijima Large Yacht Code, kojima se propisuje vrhunska sigurnost.

El Horriya, građena prije više od stoljeća, do prošle je godine bila među pet najvećih jahta na svijetu: ove godine na njezino je mjesto zasjeo taj-noviti Topaz. Porinuta krajem 19. st., građena za egipatskoga kralja, od 1952. u vlasništvu je države, a za nju se brine ratna mornarica. Trenutno je ploveći muzej, ali nemiri u Egiptu njezinu budućnost stavljaju pod upit-nik. El Horriya je oplovila svijet 1976., prilikom svečanog obilježavanja 200. obljetnice američke revolucije, a 16 godina kasnije sudjelovala je i u proslavi obilježavanja Kolumbovih putovanja.

7. Yas - 141 m

6. El Horriya - 145,75 m


brzina: 26 čv. • Dizajn interijera i interijera: Jacques Pierre Jean

Graditelj: ADM (Njemačka)

Godina gradnje: 1865. • Duljina: 145,75 m • Širina: 13 m • Najveća

brzina: 16 čv. • Dizajn eksterijera: Olivier Lang • Graditelj:

Samuda Brothers (Njemačka) • Vlasnik: Vlada Egipta

P R I N O V A

P R I N O V A

Top 100

Top 100

159

9. Rising Sun - 138 m

10. Savarona - 136,30 m

Rising Sun, s prepoznatljivim ostakljenim palubama, označio je početak trenda u velikoj brodogradnji brzo primijenjenog na njenim (polu)sestra-ma Musashi i Fountainhead. Građena za vlasnika Oraclea Larryja Ellisona, trebala je biti dugačka 120 m, ali ju je Ellison dao produljiti za 18 m i pred-stavio je u vodama Mediterana u ljeto 2005. Dvije godine kasnije njezin ponosni vlasnik postao je David Geffen, glazbeni mogul, 57. najbogatiji Amerikanac i 142. na Forbesovoj svjetskoj listi, zaslužan za karijere ben-dova poput Guns ‘n’ Roses, Eagles...

Emily Cadwalader, kći projektanta Brooklynskoga mosta, naručila je počet-kom 20. st. Savaronu od kuće Blohm & Voss: škuner su projektirali Office of Naval Architecture i Cox & Stevens, stvorivši vjerojatno jednu od najljepših jahta ikad izgrađenih. Godine 1938. prodana je turskoj vladi za predsjedni-ka Kemala Atatürka, koji se njom koristio svega šest tjedana. Tijekom 2. svj. rata propadala je u Bosporskom tjesnacu, 1951. je pretvorena u školski brod, a 1979. stradala od požara – i bila bi propala da ju 1989. nije spasio Kahraman Sadikoglu, poslovni čovjek koji ju je zakupio na 49 godina i pre-tvorio u jahtu za iznajmljivanje.


Dizajn eksterijera: Bannenberg & Rowell • Dizajn interijera: Seccombe Design

Graditelj: Lürssen (Njemačka) • Vlasnik: David Geffen (SAD)

Godina gradnje: 1931. • Duljina: 136,30 m • Širina: 16 m • Najveća brzina: 18 čv.

Dizajn eksterijera: Cox & Stevens • Dizajn interijera: Donald Starkey • Graditelj:

Blohm & Voss (Njemačka)

8. Al Salamah - 139,28 m

Saudijski sultan bin Abudul Aziz al Salamah vlasnik je jahte koja je poče-la život kao Projekt MIPOS (Mission Impossible!), ali su brodogradilišta Lürssen i HDW ipak uspješno dovršila ovog mamuta sa šest paluba, koji ugošćuje 100 gostiju u krajnjem luksuzu. Jahta ima 20 VIP apartmana velikih dimenzija, a vlasnik – koji je i guverner prijestolnice Ar Riyadha – uživa u pravoj palači koja zauzima cijelu jednu palubu. Otkako je Al Salamah preuređen 2007. (također djelo ‘škvera’ Lürssen), ima posadu od 96 članova.

Godina gradnje: 1999. • Duljina: 139,28 m • Širina: 23,50 m • Težina: 12.234 t

Najveća brzina: 21,5 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Terence Disdale

Graditelj: HDW/Lürssen (Njemačka)

159

Top 100

160

12. Al Mirqab - 133 m

13. Octopus - 126,18 m

11. Serene - 134 m

Serene, u vlasništvu Rusa Jurija Šeflera – vlasnika marke vodke Stoličnaja, razvijena je na šest paluba, a u krmenom spremištu skriva tender Pascoe (najveća brzina: 50 čvorova!), fisherman, dva tendera za udobniji prijevoz i malu podmornicu. Na krmi je i golemi bazen, koji se pretvara u plesni podij, te wellness centar, sauna, teretana i hladna soba za ljubitelje niskih temperatura. Tu je, dakako, i Eurocopter 145, dok za propulziju i stabilnost ‘brinu’ dizelsko-eletrični motori i sustav zero-speed.

Godina gradnje: 2008. • Duljina: 133 m • Širina: 20 m• Najveća

brzina: 23 čv. • Dizajn eksterijera: Tim Heywood • Dizajn interijera:

Andrew Winch • Graditelj: Peters Schiffau (Njemačka)


brzina: 20 čv. • Dizajn eksterijera: Espen Oeino • Dizajn interijera: Sam

Sorgiovani i Jonathan Quinn Barnett • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Godina gradnje: 2010. • Duljina: 134 m • Širina: 18,50 m • Dizajn

eksterijera: Espen Oeino • Dizajn interijera: Reymond Langton

Graditelj: Fincantieri (Italija)

Veličanstven profil jahte katarskog monarha Hamada bin Ja-ssima bin Jabera bin Muhammada al Thanija jasno upućuje na Tima Heywooda kao potpisnika. Al Mirqab je jedna od rijetkih privatnih jahta ovih dimenzija s hibridnim propulzijskim su-stavom, a čine ga dva dizelska motora od po 6.700 KS, pet elektrogeneratora snage 2.800 kW, te dva električna motora – sve joj to daje brzinu do 20 čvorova. Najljepši dio interijera je ostakljeno unutarnje stubište, koje povezuje palube s 30 ka-bina za 60 gostiju.

Paul Allen, vlasnik ove jahte, jedan je od osnivača Microsofta, posjeduje i 92-metarsku Tatoosh, a ‘Hobotnica’ je koštala 200 milijuna eura. Na krmi ima spremišta za helikopter i podmornicu, još jedno za drugi helikopter na pramcu, sedam tendera (najdulji mjeri 20 m), te 28 kabina. Jahtu pokreće osam dizelskih motora od po 2.800 KS, a najveća joj je brzina 20 čvorova. Allen je ljubi-telj sporta i glazbe, mecena umjetnosti i znanosti: sada s Burtom Rutanom gradi avion za potporu svemirskim letovima – treba poletjeti 2015.

Top 100

161

14. Katara - 124 m

Impresivna Katara, u vlasništvu katarske vladarske kuće, djelo je zname-nitoga Espena Oeinoa. Građena kao Projekt Crystal, Katara je izvedena prema modernim standardima očuvanja okoliša, ima šest paluba na kojima je raspoređen nepoznat broj kabina – a premda se često viđa na raznim svjetskim morima (nedavno je boravila u Karibima), ni o drugim se poje-dinostima ovoga broda ništa ne može doznati, posebice ne o interijeru ili maritimnim sposobnostima. Naime, vlasnik ne da ni blizu, a graditelj je potpisao zavjet šutnje!

Godina gradnje: 2010. • Duljina: 124 m • Širina: 14,90 m • Najveća brzina: 20 čv.

Dizajn eksterijera: Espen Oeino • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Top 100

161

Top 100

162

15. Alexander - 122 m

Ova jahta, u vlasništvu Grka Spirosa Latsisa, porinuta je pod imenom Reginas Maris, da bi služila kao trajekt – dok ju nije ku-pio brodovlasnik John S. Latsis, koji ju je preimenovao u Alexan-der, te nakon opsežnog preuređnja ponudio na prodaju 1998. godine. Alexander je dostupan za najam po cijeni od 630.000 eura tjedno, ima kabine za 60 putnika – od toga 12 apartmana i 18 VIP kabina – wellness centar, bazen, hidromasažnu kadu i teretanu, te kino i bolnicu. Na krmi se nalazi sletna platforma za helikopter, a postiže najveću brzinu od 18 čvorova.


Dizajn eksterijera i graditelj: Lübecker Flender Werft (Njemačka)

Kad je dizajner Philippe Starck pristao stvoriti jahtu za 81. naj-bogatijeg čovjeka na svijetu, Rusa Andreja Melničenka, ovaj mu je dao odriješene ruke: doslovce je mogao stvoriti što god poželi. Kreator i naručitelj dobro su se složili i postali prijatelji, a iz te je suradnje nastala A. Neobičan oblik A daje joj posebnu sposobnost rezanja valova, a najveća brzina iznosi joj 23 čvora – tri više nego što se očekivalo od ugrađenih motora. A je ure-đena moderno, a najupadljiviji dio dekora je rasvjetna shema, ‘monolitska i monokromatska’.

Atlantis II simbol je rivalstva i prijateljstva dviju najbogatijih grč-kih brodarskih obitelji, Onassis i Niarchos: Niarchos ju je naručio da bi zasjenio jahtu svojeg (ne)prijatelja Onassisa! Na svojih 115 m, ima svega 15 kabina i klasičnu krmu bez platforme – ali zato ima bazen. Najčešće se viđa u matičnoj luci Monte Carla, gdje živi sadašnji joj vlasnik, sin Stavrosa Niarchosa, Phillip, treći naj-bogatiji Grk, s imutkom od 2,5 milijarde dolara. Iako je Atlantis II veći od jahte koju je imao nadmašiti, Christine O., potonja je još uvijek poznatija.

16. A - 119 mGodina gradnje: 2008. • Duljina: 119 m • Širina: 18,57 m

Najveća brzina: 23 čv. • Dizajn eksterijera i interijera:

Philippe Starck • Graditelj: Blohm & Voss (Njemačka)


brzina: 15 čv. • Dizajn eksterijera: Ceasar Pinau • Dizajn

interijera: Michael Summer • Graditelj: Hellenic Shipyard (Grčka)

Top 100

17. Atlantis II - 115 m

Top 100

163

19. Issham al Baher - 115 m

Ex-Atlantis, Prince Abdul Aziz i Al Salamah, ova je jahta veća sestra Atlan-tisa II. Stavros Niarchos ju je naručio 1973., te ju darovao saudijskom kralju Fahdu, pa je otada, pod novim imenom, u vlasništvu njegove obitelji. Preu-ređena je 2005. i prošle godine, u Grčkoj, te sada ima krmu znatno druga-čiju od originalne. Issham al Baher ima sedam velikih apartmana za goste, dok gornja paluba stoji na raspolaganju isključivo vlasniku. Dakako, detalji interijera poznati su samo vlasniku – i onima koje je ugostio!

Ova je jahta građena za naručitelja iz Saudijske Arabije, koji na kraju nije od-bio ponudu Romana Abramoviča, koji je njezino dovršenje povjerio ‘škveru’ Blohm & Voss, gdje su joj dodali još jednu platformu za helikopter, četiri sta-bilizatora zero-speed... da bi ju nedugo zatim prodao Davidu Geffenu, vlasni-ku još jedne Lürssenove jahte. Pelorus se smatra savršeno uravnoteženom jahtom impresivnoga inovativnog dizajna, za što je zaslužan Tim Heywood. Ima samo devet apartmana, a vlasnički je smješten na gornjoj palubi.

18. Luna - 115 m

Iste godine kad je Abramovič preuzeo Eclipse, isporučena mu je i Luna, jahtica 50 m kraća od ‘Pomrčine’. I stilom je drugačija, riječ je o ‘explo-reru’ s električno-dizelskim pogonom i nadgrađem pomaknutim prema pramcu, te slobodnom krmom za tendere. Autonomija joj nije poznata, ali može oploviti svijet i pripada klasi Ice. Njezina golema krma pravi je raj za ljubitelje aktivnog života; ima wellness klub, teretanu, bazen impresivnih dimenzija, te spremišta za morske igračke. Na petoj i šestoj palubi su dvije platforme za helikopter.


Dizajn eksterijera: New Cruise • Dizajn interijera: Donald Starkey • Graditelj:

Lloyd Werft i Stahlbau (Njemačka)

Godina gradnje: 1973. • Duljina: 114,50 m • Širina: 17,20 m • Najveća


Terence Disdale • Graditelj: Lürssen (Njemačka)


Dizajn eksterijera: Ceasar Pinau i Maieform • Dizajn interijera: Lorraine Bonnet •

Graditelj: Hellenic Shipyard (Grčka)

20. Pelorus - 114,50 m

163

Top 100

164

22. Dilbar - 110 m 23. Radiant - 110 m

21. Le Grand Bleu - 112,80 m

Ruski milijarder Ališer Usmanov, 28. na Forbesovoj listi, ku-pio je ovu jahtu u gradnji, kao Projekt Opal, te joj dao ime svoje majke, odnosno prenio ga s prethodne, dugačke 66 m, koju je izgradio Oceanco. Nova Dilbar građena je u tajnosti. Usmanov je vlasnik velikih paketa dionica Facebooka, Zynge i Groupona, a na čelu je Metalloinvesta, ruskog diva crne me-talurgije. Jahtu pokreću hibridni dizelsko-električni motori, a ima deset apartmana impozantnih dimenzija. Prva Dilbar je prodana i sad nosi ime Natita.

Radiant, mlađa sestra Dilbar, ima jednake prepoznatljive linije iz pera Tima Heywooda; također ju pokreće hibridni električno-di-zelski sustav marke MTU, a postiže brzinu od 21 čvora. Građena kao Darius, prodana je Abdullahu al Futtaimu (prvi naručitelj bio je Boris Berezovski), članu obitelj koja u Emiratima zastupa ne-koliko svjetskih brendova, od Ikee i Marksa & Spencera do Toyo-te i Honde. Radiant ima tender Pascoe (11 m) najveće brzine od 75 čvorova, a opremljen je sigurnosnim sustavima koji uključuju zaštitu od gusara.

Roman Abramovič zaslužuje jednu listu samo za sebe: ruski je taj-kun ovu jahtu kupio od Amerikanca Johna McCawa, pa ju 2006. pro-dao prijatelju i poslovnom partneru Evgeniju Švidleru, koji usprkos američkoj putovnici i veličanstvenom posjedu u Coloradu, živi i radi u Londonu. Le Grand Bleu je ‘explorer’, križanac prostrane krme s platformom za helikopter, spremištima za tendere (jedrilicu od 22 m i 18,5 m dugački tender Guy Coach), jet-skije i vozilo s pogonom na sva četiri kotača za opake predjele koje istražuje avanturistički nastrojen milijarder.



Glenn Pushelberg • Graditelj: Lürssen (Njemačka)


brzina: 17 čv. • Dizajn eksterijera: Kusch Design • Dizajn interijera:

Bannenberg & Rowell • Graditelj: Bremer Vulkan (Njemačka)



Alberto Pinto • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Top 100

165

24. Lady Moura - 105 m

25. Loaloat Al Behar - 103,85 m

Vlasništvo Nassera al Rashida (Saudijska Arabija), Lady Moura je krasotica s pet paluba i posadom od 61 člana, uređena i opre-mljena ekstravgantno... ima i bazen okružen malom pješčanom plažom, a slova kojima joj je ispisano ime navodno su od čistoga zlata. Al Rashid vlasnik je istoimene poslovne grupe, a Lady Mo-uru je preuzeo 1991., kad je bila deveta najveća jahta na svijetu. Bio je i vlasnik krstaša na jedra Phocea, najvećeg na svijetu do 2004., kojeg je, nakon obnove vrijedne 17 milijuna dolara, prepu-stio bivšoj supruzi Moni Ayoub.

Ahmed bin Nasser bin Hamad al Mahrazi iz Omana sadašnji je vlasnik ranije državne jahte, koju je vlada naručila od Picchio-ttija 1982. godine. Ali, sultan Qaboos bin Said je 2008. poželio nešto prostraniji brod i prepustio ju ministru turizma. Interijere joj je zatim uredio Royal Yacht Squadron, omanska tvrtka koja je 2010. proslavila 30 godina rada, pa temeljito jahta sad ima sedam kraljevskih i desetak apartmana za goste. Na njoj stalno žive 22 člana posade, a mjesta ima za njih stotinu.

Top 100

Godina gradnje: 1991. • Duljina: 105 m • Širina: 19 m • Najveća brzina:

22 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Luigi Sturchio Picchiotti

Graditelj: Blohm & Voss (Njemačka)

Godina gradnje: 1982. • Duljina: 103,85 m • Širina: 16,25 m

Najveća brzina: 18 čv. • Dizajn eksterijera: Picchiotti • Graditelj:

Picchiotti (Italija) • Vlasnik: Oman

165

Top 100

166

26. Attessa IV - 100 m

Direktor tajvanske brodarske grupe Evergreen naručio je pot-kraj devedesetih superjahtu od 100 m – od japanskog ‘škvera’ Hayashikane Zosen, dotada poznatog samo po brodovima za prijevoz kontejnera. Uska jahta zanimljiva stila, Attessa IV je osam godina kasnije prodana američkom poduzetniku Dennisu Washingtonu, pet milijarda teškom vlasniku flote tegljača i za-ljubljeniku u starije jahte koje temeljito preuređuje. Attessa je preuređena u stilu art decoa, ima 14 VIP apartmana, blagovao-nicu osvijetljenu poput katedrale, te nadgrađe dostojno preko-oceanskoga putničkog broda.

Godina: 1998. • Duljina: 100 m • Širina: 12,84 m • Najveća brzina: 23 čv.

Dizajn eksterijera i interijera: Diana Yachts, F. Buytendijk i G. Johnson

Graditelj: Hayashikane Zosen (Japan)

Sada se ova jahta, u vlasništvu obitelji Papanicolaou, iznaj-mljuje za 315.000 eura tjedno, a teško je izbrojati slavne koji su kročili na palubu nekadašnje kanadske fregate, koja je sre-dinom 20. st. procvala u najpoznatiju jahtu svih vremena. Na njoj su se susreli W. Churchill i John F. Kennedy, Jackie je tu potražila utočište nakon njegova ubojstva... Onassis je jahtu ostavio kćeri Christini, a ona ju je 1977. darovala grčkoj vladi. Zanemarena, dugo je propadala, da bi ju kupio i u ‘škveru’ Viktor Lenac obnovio J. P. Papanicolaou... koji je umro 2010., pa joj je sudbina opet neizvjesna.

Jahte obitelji Horten često su gostovale u Cannesu u 1970-ima i 1980-ima – tako da je grad produljio zapadni mol da može pri-hvatiti sve veće koje su pristizale. Heidi Horten, koja je 1987. naslijedila bogatstvo supruga (koji se obogatio kao vlasnik lanca supermarketa), vlasnica je Carinthie VII, građene 2002. i najveće u posjedu obitelji dosad. Iako vrlo dugačka, ima svega šest apartmana, koje je uredio Tim Heywood. Jahta ima četiri palube, izrazito je brza za svoje dimenzije: krstari na 20 čvoro-va, a može postići 26 čvorova.

27. Christina O - 99,15 m

28. Carinthia VII - 97,20 m

Godina gradnje: 1943. • Duljina: 99,15 m • Širina: 11,10 m • Najveća brzina: 18 čv.

Dizajn eksterijera: Caesar Pinau • Dizajn interijera: Apostolos Molindris

Graditelj: Canadian Vickers (Kanada) • Vlasnik: Papanicolaou Family (Grčka)


Najveća brzina: 26 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Tim

Heywood • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Top 100

167

30. Vava II - 96 m 31. Palladium - 96 m

Kad je britanski ‘škver’ Devenport lani predstavio Vavu II, svi su se poklo-nili talentu studija Redman Whiteley Dixon. Bezvremenska ljepota najveće privatne jahte izgrađene na Otoku temelji se na ravnoteži oblika, blagom nagibu pod kojim stoje krme pojedinih paluba, te interesantnom pramcu. Vlasnica joj je nekadašnja Miss Velike Britanije Kirsty Roper – poznatija kao gospođa Bertarelli. Naime, Ernesto Bertarelli, farmaceut težak 10,6 milijar-da (najbogatiji Švicarac!), jahtu je naručio kao dar supruzi.

Ova četveropalubna jahta Rusa Mihaila Prohorova, kad je porinuta, zapa-njila je nautičku scenu: Palladium je brod bez premca – njegov dizajner Michael Leach poslužio se softverom koji se koristi u automobilskoj in-dustriji i postigao nešto nevjerojatno; voditelj projekta Alastair Bingham rekao je da mu je svaka od šest godina na projektu bila vrijedno iskustvo. Palladium na krmi nema ‘beach club’, nego salon s barom i bazenom. Na gornjoj palubi je blagovaonica s 36 mjesta, a s trupa se patentiranim su-stavom otvaraju bočne terase.

29. Limitless - 96,25 m

Leslie H. Wexner, 74-godišnji vlasnik Limitlessa, brodarski magnat ru-skog porijekla (i posjednik brenda Victoria’s Secret), zna što ima: jahtu koja, u svjetlu dimenzija, ima apsolutno najmanje kabina, svega pet, i najmanji kapacitet – samo 12 gostiju. Zato je svaka od tih kabina impo-zantna, a vlasnička... neopisiva. U trenutku porinuća Limitless je bila najveća jahta u američkom vlasništvu, a u njezine je kupaonice i kuhinje ugrađeno 15 tona mramora. Relativno uska, postiže 25 čvorova uz dva dizelska motora od po 7.265 KS.

167

Godina gradnje: 1997. • Duljina: 96,25 m • Širina: 12,40 m • Najveća brzina:

25 čv. Dizajn eksterijera: Bannenberg & Rowell • Dizajn interijera: Tim

Heywood i François Catroux • Graditelj: Lürssen (Njemačka)


Dizajn eksterijera i interijera: Michael Leach • Graditelj: Blohm & Voss (Njemačka)

Godina gradnje: 2011. • Duljina: 96 m • Dizajn eksterijera: Redman Whiteley Dixon

Dizajn interijera: Rémy Tessier • Graditelj: Devonport (Velika Britanija)

Top 100

168

32. Indian Empress - 95 m 33. Mayan Queen - 93 m

Porinuta 2000. kao Al Mirqab, za naručitelja iz Katara, jahta Indian Em-press od 2008. je u vlasništvu Vijaya Mallye, indijskog milijardera pozna-tog po razuzdanim zabavama, koji je imutak stekao u prozvodnji hrane (proizvodi pivo Kingfisher) i zračnom prijevozu (njegova je istoimena niskotarifna kompanija). Indian Empress je dostupna za najam, uz posre-dovanje kuće Burgess, za 500.000 eura tjedno, a ima 16 kabina, od čega šest VIP, i unutrašnjost uređenu u raznim vrstama drva.

Globalna kriza poštedjela je Meksikanca Alberta Bailleresa, čija se imovina u posljednje dvije godine udvostručila: s 8,3 milijarda na 16,5. Bailleres je drugi najbogatiji Meksikanac i četvrti Južnoamerikanac, a imutak je stekao u rudarstvu. Na jahti, koju je dizajnirao Tim Heywood, provodi mnogo vremena, što i ne čudi s obzirom na njezin komfor i dizajn. Jahta nudi smještaj za 20 gostiju (devet kabina i vlasnički apartman) i 30 članova posade, ima ostaklje-nu glavnu palubu, te privatnu terasu koja se otvara s iste palube.

Godina gradnje: 2000. • Duljina: 95 m • Širina: 15 m • Najveća brzina: 25 čv. • Dizajn

interijera i eksterijera: The A Group • Graditelj: Oceanco (Nizozemska)

168

Godina gradnje: 2008. • Duljina: 93 m • Širina: 15,88 m • Najveća brzina:

22 čv. • Dizajn eksterijera: Tim Heywood • Dizajn interijera: Terence

Disdale • Graditelj: Blohm & Voss (Njemačka)

Top 100

Top 100

169

Tatoosh je 2000 naručio Craig McCaw, a godinu dana kasnije kupio ju je Paul Allen, suosnivač Microsofta, vlasnik Octopusa i Meduse. Njemački ‘škver’ Nobiskrug izgradio ju je razvijenu na četiri palube, na kojima je devet kabina za goste, a ima i dvije platforme za helikopter, te golem vlasnički apartman, s inte-rijerom koji je uredio Terrence Disdale. Tatoosh je temeljito preuređen 2003. godine, i to uz visok trošak.

James Dyson, izumitelj usisivača kojem ne trebaju vrećice, če-tvrti je najbogatiji Britanac i 225. na Forbesovoj listi. Elegan-cija ove jahte pokazuje da je bogat i dobrim ukusom. Nahlin je projektirao studio G. L. Watson, a jahta je bila građena za indu-strijalčevu kćer Lady Yule, koja ju je posudila princu Edwardu i Wallis Simspon prije prinčeve abdikacije. Kasnije ju je kupio ru-munjski kralj... a završila je kao ploveći restoran. William Collier ju je kupio 2000. i vratio joj nekadašnji izgled, a 2010. preuređe-na je po nacrtima Remija Tessiera.


brzina: 19 čv. • Dizajn eksterijera: Kush Yacht • Dizajn interijera:

Terence Disdale • Graditelj: HDW/Nobiskrug (Njemačka)


brzina: 15 čv. • Dizajn eksterijera: G. L. Watson • Dizajn interijera:

Remi Tessier • Graditelj: John Brown & Co. (Škotska)

34. Tatoosh - 92,52 m

35. Nahlin - 91,44 m

Top 100

170

36. Dubawi - 90,60 m

Izgrađena u Italiji 1989., Dubawi je prvo bila putnički brod i no-sila je imena The Mercury, Renaissance i Leisure World I. Za-tim je neko vrijeme služila i kao kasino, dok ju nije kupio princ Šeik Hamdan, koji je prepolovio broj kabina (s 50 na 25), te ju u ‘škveru’ Platinum Yachts preuređivao godinu i pol potrošivši 100 milijuna dolara. Interijeri su danas uređeni raskošno, živahno i kićeno – raskošan je svaki detalj, od stropa do posljednje šali-ce ili žlice, a sve zajedno vrlo je blizu modernoj umjetnosti, jer praktično sigurno nije.


brzina: 15 čv. • Dizajn eksterijera: HDW • Dizajn interijera: Platinum •

Graditelj: Cantieri Navali Ferrari / Platinum (Italija i Dubai)

Kad niste te sreće da se dočepate neke od klasičnih jahta, jedi-no je rješenje da si date izgraditi vlastitu. Neil Taylor, britanski tajkun kompjuterskih igara, od tajvanskoga je brodogradilišta Corsair naručio 90 m dugačku ‘modernu verziju klasične jah-te’. Trup i nadgrađe sagrađeni su u Tajvanu, a jarboli dovezeni iz Burme, gdje su vrhunski drvodjelci izradili i palubne obloge. Uređenje ove jahte nadahnuto je klasičnim stilom 1920-ih, a svi su elementi dekora – svjetiljke, prozori i sl. – vjerne kopije ori-ginalnih predmeta.

Globalna kriza pokazala je da na nju nisu imuni ni siromašni, ni vrlo bogati: vlasnik ove jahte Sulejman Kerimov, 46-godišnji Da-gestanac, izgubio je čak 70% svog imutka – prije krize težio je 6,5 milijarda dolara. Ipak, oporavlja se, kupuje udjele u tvrtkama u nevoljama, a od financijskih briga uvijek može pobjeći na brod koji ne zna za buku i vibracije. Superjahta 2006. godine, Ice ima vlasnički apartman i šest luksuznih kabina, bazen, hidromasažnu kadu, te helikoptersku platformu za Eurocopter EC135.

37. Nero - 90,10 m

38. Ice - 90,10 m

Godina gradnje: 2007. • Duljina: 90,10 m • Širina: 12 m • Najveća brzina: 17 čv.

• Dizajn eksterijera i interijera: Neil Taylor • Graditelj: Corsair Yachts (Tajvan)

39. Lauren L - 90 m

Lauren L je zamišljena kao putnički brod: nosila je ime Sun Bay I i imala kapacitet 100 putnika, ali ju je 2008. kupio ruski tajkun Mi-hail Hodorkovski, koji ju je preuredio u privatnu jahtu. Broj kabina je s 50 smanjen na 25, ali vlasnik nije stigao uživati ni u jednoj od njih jer je optužen za nedokazane zločine u političkom procesu i strpan u zatvor, gdje treba ostati do 2017. Lauren L je potom kupio stručnjak za iznajmljivanje Andreas Liveras, povećao broj kabina na 40... i prodao ju nekom Ukrajincu.

Godina gradnje: 2002. • Duljina: 90 m • Širina: 14,44 m • Najveća brzina: 15 čv. •

Dizajn eksterijera i interijera: Alpha Marine • Graditelj: Cassens-Werft (Njemačka)


brzina: 19 čv. • Dizajner eksterijera: Tim Heywood • Dizajn

interijera: Terence Disdale • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Top 100

171

40. Nirvana - 88,50 m

41. Asean Lady - 88,15 m 42. Musashi - 87,78 m

43. Fountainhead - 87,78 m

Superjahta sa šest paluba porinuta u travnju, konačno je dobila ime: Ni-rvana. Australac Sam Sorgiovanni stvorio je jahtu najveće brzine od 20 čvorova, a Nirvana je nakon ljeta na Sredozemlju predstavljena na sajmu u Monaku. Vlasnik joj je Vladimir Potanin, četvrti najbogatiji Rus i 46. na svijetu, koji se nastojao domoći kompanije Norilsk Nikel, u čemu ga je spri-ječio nekadašnji partner Mihail Prohofov, koji je svoj udio prodao Olegu Derispaskom. Potanin je vlasnik i Anastasie, Oceancove jahte od 75,50 m, slične Nirvani, a isporučene 2008. godine.

Brian Chang iz Singapura vlasnik je najneobičnije jahte na našoj listi, dizajn koje se temelji na konceptu dvotrupca proe, kakvim se koriste ribari Južnog Pacifika. Asean Lady ima veliki glavni trup i manji, stabilizacijski, pa je mno-gima njena estetika ‘zakučasta’ – ali ju je, s aspekta udobnosti i stabilnosti, nemoguće osporiti. Ima devet velikih apartmana (osam za goste i jedan za vlasnika), a unutrašnjost je uredila vlasnikova supruga Annie Chang, koja se odlučila za ‘domaći’, azijski stil.

Feadship je lani isporučio četiri jahte duljine od 75 do 90 m – i sve su se našle na listi Top 100 za 2011., a među njima i ovogodišnja 42., Musashi, nazvana po samuraju iz 16. st. koji je kasnije postao slikar i kipar. Dizajn eksterijera i interijera bio je povjeren Sanderu Sinotu i dizajneru Feadshipa Henku de Vriesu. Musashi nije prva Ellisonova superjahta: 67-godišnjak je bio vlasnik ljepotice Rising Sun, koju je prodao prijatelju Davidu Geffenu. Suosnivač Oraclea veliki je zaljubljenik u more i jedan od sponzora America’s Cupa.

Malo prije financijske krize Larry Ellison i njegov prijatelj Mark Cuban, koji je imutak stekao na internetskom radiju broadcast.com – prodao ga je kući Yahoo za 5,7 milijarda dolara još 1999. – preuzeli su svoje jahte, koje je za njih izgradio Feadship. Fountainhead, sestra blizanka Musashija, ime je do-bila po noveli Ayn Rand iz 1943., a znači ‘živuća fontana’. Mark Cuban je od ‘škvera’ zatražio povjerljivost podataka, pa se zna samo da jahtu pokreću četiri motora MTU od po 3.650 KS, kao i Musashija.


Dizajn eksterijera i interijera: Sam Sorgiovanni • Graditelj: Oceanco (Nizozemska)


21 čv. • Dizajn eksterijera: De Voogt • Dizajn interijera: Sinot Yacht Design

Graditelj: Feadship (Nizozemska)

Godina gradnje: 2011. • Duljina: 87,78 m • Širina: 16,50 m • Dizajn

eksterijera: De Voogt • Dizajn interijera: Sinot Yacht Design / Axel

Vervoordt • Graditelj: Feadship (Nizozemska)

P R I N O V A

Godina gradnje: 2004. • Duljina: 88,15 m • Širina: 21,20 m • Težina: 2.385 t

Najveća brzina: 15 čv. • Dizajn eksterijera: Ian Mitchell Design • Dizajn interijera:

Annie Chang • Graditelj: Yantaï Raffles (Tajvan)

Top 100

172

44. Arctic P - 87,58 m 45. Phoenix II - 87,50 m

46. Ace - 87 m 47. Kingdom 5 KR - 86 m

Ova jahta agresivnog izgleda lako se može zamijeniti za neki radni brod koji se probija vodama sjevernog Atlantika. Artic P ima trup Ice klase, a 1969. ju je ‘škver’ Schichu-Unterweser i izgradio za tu namjenu. Pretvorena je u privatnu jahtu 1995., za australskoga poslovnog čovjeka Kerryja Packera. Posao je obavio dizajner Kush Klaus, po uzoru na S Simpson, brod tipa ‘expedition’ koji je uspješno pretvoren u privatnu jahtu. Artic P ima samo šest kabina, ali i auto-nomiju kojoj nema ravne – 20.000 milja.

Jan Kulczyk je najbogatiji Poljak, težak 2,7 milijardi dolara, koje je stekao u naftnoj industriji i ulaganjem. Jahtu najčešće koristi za bo-ravka na Floridi i u Porto Cervu. Ranije je posjedovao 60 m dugačak Lürssenov brod, da bi od Andrewa Wincha naručio projekt većega i duljeg, ali jednakog stilom, te s velikim vlasničkim apartmanom i terasom s hidromasažnom kadom – pa je vlasnička kabina na kraju dosegla dvije palube. Što se tiče performansa, Phoenix postiže 16,5 čvorova, dok pri 12 čvorova ima autonomiju od 6.000 nm.

U ‘škveru’ Benetti ove se jahte, sagrađene 1980., prisjećaju s mješavinom ‘svakakvih osjećaja’. Fantastični Kingdom 5 KR građen je za tada jednog od najbogatijih ljudi na svijetu: trgovca oružjem Adnana Khashoggija, koji se tijekom gradnje predomišljao i zahtijevao izmjene – zadajući graditeljima glavobolje, što je odgađalo isporuku. Benetti je na kraju, da izbjegne penale, otkazao ugovor, ali je i tako dospio na rub bankrota. Paolo Vitelli ipak je spa-sio brodogradilište, a jahtu je kupio Donald Trump, koji ju je kasnije prodao princu Al Waleedu bin Talal al Saudu za 18 milijuna dolara.


20 čv. • Dizajn eksterijera: Lothar Schimpf/Kush Klaus • Dizajn interijera:

Pauline Nunns • Graditelj: Schichau-Unterweser (Njemačka)


16,5 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Andrew Winch Design • Graditelj:

Lürssen (Njemačka)

Godina gradnje: 2011. • Duljina: 87 m • Dizajn eksterijera i interijera:

Andrew Winch • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Godina gradnje: 1980. • Duljina: 86 m • Širina: 13,20 m • Najveća brzina: 20 čv. • Dizajn

eksterijera: Bannenberg & Rowell • Dizajn interijera: Luigi Sturchio • Graditelj: Benetti

P R I N O V A

Sestra blizanka jahte Nicki, Ace je predstavljena ove godine i još uvijek nije uređena do kraja. Dizajnom je slična Palladiumu, od kojeg se razlikuje po bočnim lukovima. Kad unutrašnjost bude dovršena, Ace će imati šest dvokrevetnih kabina za goste i vlasnički apar-tman. Lürssen ju gradi za Kanađanina rođenog na Jamajci, Michaela Lee-China, 61-godišnjaka koji se obogatio na medijima, osiguranju i bankarstvu. Lee-Chin živi u Kanadi, ali ima nekretnine na više lijepih mjesta u svijetu, uključujući i južnu Floridu.

173

48. Ectasea - 86 m 49. Cakewalk - 85,60 m

50. Sunrays - 85,50 m 51. Seven Seas - 85,47 m

Ova je jahta brža od svih na našoj listi – ‘hvata’ punih 36 čvorova – što i ne čudi s obzirom da njeni motori stvaraju više od 42.000 KS. Ectasea ima sletnu platformu za helikopter, sedam kabina, od čega četiri apartmana, te vlasnički. Unutrašnjost je uredio Terence Disda-le. Prvi je vlasnik bio Roman Abramovič, koji je potom krenuo u kup-nju sve većih brodova, a sada je ona u vlasništvu ministra vanjskih poslova UAE, šeika Abdullaha bin Zayeda bin Sultana al Nahyana.

Cakewalk je porinut u Fort Lauderdaleu u studenom 2010., usred najgore krize, pa je postao simbol optimizma i ponosa graditelja u ‘škveru’ Derecktor. Cakewalk je najveća privatna jahta izgrađe-na na američkom tlu, djelo je Tima Heywooda, koji je od vlasnika dobio samo neke natuknice – dizajn sličan Carinthiji VII – i stvorio jahtu s palubama koje završavaju impresivnim krmenim terasama. U trupu se skriva golema garaža, koja se otvara s obiju strana, a u njoj su Riva Aquariva, 10-metarski Intrepid i jedan klasičan tender.

Oceanco je predstavio Sunrays, jednu od najoriginalnijih jahta u nje-zinoj klasi, djelo pokojnoga švedskog dizajnera Bjorna Johanssona. Tirkizna boja trupa i dijela nadgrađa izvanredan je detalj koji naglaša-va delikatne oblike viših paluba. Vlasnik joj je 68-godišnji Ravi Ruya, 9. najbogatiji Indijac i 133. na svijetu, vlasnik – s bratom – poslovne grupe koja se 2011. izvukla iz nevolja prodajom svoga telekoma Voda-foneu za 5,4 milijarde dolara. Grupa ima 75.000 zaposlenih, a aktivna je u metalurgiji, financijama, brodarstvu i lučkim operacijama.

Vibrant Curiosity treća je Oceancova jahta građena u suradnji s di-zajnerskim dvojcem Nuvolari & Lenard, a od ostalih dviju razlikuje se po središnjem luku koji stvara dojam da je jahta podijeljena na dva dijela. Na njoj je mjesta za 16 gostiju i 26 članova posade. Vlasnik joj je Nijemac Reinhold Würth, dvostruki milijarder, koji je jahtu uredio vrlo raskošno, ali i otmjeno, u skladu sa statusom poslovnog čovje-ka angažiranog u raznim industrijama, ljubitelja motocikala Harley Davidson, aviona – i djela Pabla Picassa.

Građena na jednakoj platformi kao i ostale Oceancove jahte s naše liste, Seven Seas – u vlasništvu Stevena Spielberga – izgledom pod-sjeća na Alfa Nero, djelo istog studija, ali je veća i donosi značajne inovacije. Carlo Nuvolari i Dan Lenard obdarili su ju bazenom bez rubova na krmi, koji se može koristiti i kao platforma za helikopter ili plesni podij, te ‘beach-clubom’ na kojem se nalaze dva tendera, od 9,20 i 10,50 m. Unutrašnjost ove jahte uključuje (dakako) i najsu-vremenju kinodvoranu.


brzina: 36 čv. • Dizajn eksterijera: De Voogt • Dizajn interijera: Terence

Disdale • Graditelj: Feadship (Nizozemska)

Godina gradnje: 2010. • Duljina: 85,60 m • Širina: 14,30m • Najveća brzina: 17 čv.

Dizajn eksterijera: Tim Heywood • Dizajn interijera: Liz Dalton • Graditelj: Derecktor


brzina: 20 čv. • Dizajn eksterijera: Bjorn Johansson • Dizajn interijera:

Terence Disdale • Graditelj: Oceanco (Nizozemska)


brzina: 20 čv. • Dizajn interijera i eksterijera: Nuvolari & Lenard

Graditelj: Oceanco (Nizozemska)


brzina: 20 čv. • Dizajn interijera i eksterijera: Nuvolari & Lenard


52. Vibrant Curiosity - 85,30 m

173

Top 100

174

53. Moonlight II - 85,30 m 54. Delma - 85,30 m

55. Pacifi c - 85 m

56. Valerie - 85 m 57. Talitha G - 82,60 m

Delma, ranije Annaliesse, prije dvije godine je prodana šeiku Man-souru bin Zayedu bin Sultanu Al Nahyanu, polubratu predsjednika UAE i vlasniku nogometnog kluba Manchester FC. Dostupna za najam, smješta 36 osoba u 18 kabina, ima sletnu platformu za he-likopter, a djelo je studija Alpha Marine, koji je izveo i eksterijere i interijere, u žarkim bojama i klasičnom stilu. Opremljena je we-llness centrom, saunom i kinodvoranom – sve je na raspolaganju za 595.000 eura tjedno.

Ova jahta, porinuta 2011. pod imenom Pacific, savršen je primjerak majstorstva njemačkoga ‘škvera’ Lürssen, ponajboljega graditelja u kategoriji ‘custom’. German Frers – argentinski majstor dizajna su-perjahta i jedrilica – zaslužan je za ratničke linije broda u vlasništvu nepoznatoga Švicarca, dok je unutrašnjost eklektična i raskošna, obilježena Južnom Amerikom, Japanom i Polinezijom. Palube ove jahte povezuje dizalo, a ima i kinodvoranu, te sklopivu terasu koja služi za spuštanje tendera.

Djelo genijalaca koji su stvorili Kismet, Valerie je porinuta 2011. u Lürssenovom pogonu u Rendsbergu – u tajnovitim okolnostima, jer je naručitelj anonimni Rus, nekoć pripadnik KGB-a, danas (naravno) vlasnik jednog od najvećih industrijskih konglomerata. Valerie je otmjena profila, klasičnih linija, ali ima i moderne divote poput plat-forme za helikopter, goleme hidromasažne kade... Na donjoj palubi nalazi se samo šest raskošnih kabina – i to je sve što se zna, osim da su joj motori vjerojatno marke Caterpillar.

Građena za ondašnjeg predsjednika Packard Automobiles, Talitha G je – kao i Savarona, Delphine i Haida – klasična jahta s poviješću i životnom pričom. Nakon porinuća, neko je vrijeme bila privatna jahta, a od 1942. služila je američkoj mornarici i bila opremljena protuavionskim topovi-ma. Pri obnovi dosljedno su poštovane njezine godine i stil. Danas je u vlasništvu Gordona Gettyja, 78-godišnjeg sina Johna Paula Gettyja, ljubitelja glazbe i skupocjenih vina.


• Dizajn interijera i eksterijera: Alpha Marine • Graditelj: Neorion (Grčka)


18 čv. • Graditelj: Neorion (Grčka)

Godina gradnje: 2010. • Duljina: 85 m • Širina: 16 m • Dizajn eksterijera: German Frers

• Dizajn interijera: Bannenberg & Rowell • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Godina gradnje: 2011. • Duljina: 85 m • Širina: 16 m • Dizajn eksterijera: Espen Oeino

Dizajn interijera: Reymond Langton • Graditelj: Lürssen (Njemačka)

Godina gradnje: 1929. • Duljina: 82,60 m • Širina: 10,40 m • Najveća brzina: 15

čv. • Dizajn eksterijera: Bannenberg & Rowell i Cox & Stevens • Dizajn interijera:

Bannenberg & Rowell • Graditelj: Krupp Germania Werft (Njemačka)

Porinuta 2003. pod imenom Alysia, ova je jahta 2010. preimeno-vana u Moonlight II, kad je prodana šeiku Mansouru iz Emirata. Originalno je građena za Britanca Andreasa Liverasa, velikog zalju-bljenika u jahte, koji se obogatio – proizvodnjom smrznute mesne pite. Poginuo je 2008. u terorističkom napadu na hotel Taj Mahal u Bombayu, a dvije od njegovih triju jahta – druga je Annaliesse (sada Delma) – su prodane, dok je njegov sin sačuvao u vlasništvu treću, 60-metarsku, koju je preimenovao u Andreas L.

Top 100

175

59. Sarafsa - 82 m 60. Basrah Breeze - 82 m

61. Alfa Nero - 82 m

58. O’Mega - 82,50 m

62. Air - 81 m

Nakon što mu je dosadila 54 m dugačka Amelsova Faribana, saudij-ski princ Fahd se obratio Devonportu, najvećemu britanskom brodo-gradilištu, da mu izgradi Sarafsu. Ime ove jahte spoj je prvih slova imena prinčevih kćeri. Sarafsa ima šest paluba i golemu garažu u kojoj se skriva i automobil, te niz tendera i igračaka. Između ostalog ima saunu, wellness centar, bazen, kinoodvoranu i zimski vrt, u ko-jem se nalazi blagovaonica. Opremljena je dvama motorima MTU od po 2.700 KS, a najveća brzina iznosi joj 16,5 čvorova.

Ova jahta izgleda maloga broda za kružna putovanja nekoć je nosi-la ime Ocean Breeze, odonda ih je promijenila nekoliko, a tijekom posljednjeg rata u Iraku došla je na zao glas kad su američki oba-vještajci izjavili da je u privatnom vlasništvu Saddama Husseina – te da ju je pokojni diktator opremio podmornicom i bacačima raketa, što nikada nije potvrđeno. Pouzdano ima bolnicu i džamiju, kao i ekstremno luksuznu unutrašnjost u mramoru, zlatu, srebru, mahagoniju... a trenutno se pretvara u – muzej.

Alfa Nero je dugo bila najzanimljivija jahta svima koji išta znaju o brodovima. Građena za Theodora Angelopoulosa, ova superjahta ka-tegorije ‘expedition’ nadahnuta je art decoom, a glavni salon urešen je s nekoliko iznimnih djela moderne umjetnosti, opremljen klavirom i ukrašen detaljima teksture – loptice za golf. Alfa Nero je sposoban za prijelaz Atlantika bez usputnog ‘tankiranja’. Prvi vlasnik ga je prodao nekom Ukrajincu, a ovaj Amerikancu Peteru Bretonu za 119 milijuna eura, 10 milijuna manje od tražene cijene.

Grčki brodovlasnik Paris Dragnis, predsjednik uprave brodarske kompanije Goldenport, ovu je jahtu ‘stekao’ konverzijom putničko-ga broda, po nacrtima Giorgia Vafiadisa, Grka sa sjedištem u Rimu – poštujući estetiku prethodnih Dragnisovih brodova: O’Pari (42 m), O’Rea (42 m) i O’Rion (46 m). O’Mega ima kinodvoranu, dvije grija-ne hidromasažne kade, saunu, sobu za masažu, veliku platformu za spuštanje u vodu i kupanje, te deset kabina i šest ekstremno raskoš-nih VIP apartmana.

Iako izvana izgleda kao ‘expedition’, ili malo opakija verzija Musas-hija i Fountainheada, Air je iznutra moderna palača s crtaćeg stola francuskog dizajnera Remija Tessiera. Ima šest kabina za goste, vlasničku na dvjema razinama, središnje dizalo i stubište, ekstre-mno prostranu najvišu palubi sa sunčalištima i teretanom, te slet-nom platformom za helikopter. Bazen, dugačak 8 m, smješten je na pramcu i pravilnoga četverokutnog oblika. Vlasnik Aira je talijanski ‘kralj slatkiša’ Augusto Perfetti.

Godina gradnje: 2008. • Duljina: 82 m • Širina: 15 m • Najveća brzina: 16,5 čv. • Dizajn

eksterijera i interijera: Andrew Winch • Graditelj: Devonport (Engleska)

Godina gradnje: 1981. • Duljina: 82 m • Širina: 13 m • Najveća brzina: 20 čv. • Dizajn

interijera i eksterijera: Helsingor Vaerft • Graditelj: Helsingor Vaerft (Danska)


brzina: 20,5 čv. • Dizajn eksterijera: Nuvolari & Lenard • Dizajn

interijera: Alberto Pinto • Graditelj: Oceanco (Nizozemska)

Godina gradnje: 1985. • Duljina: 82,50 m • Širina: 11,60 m • Najveća brzina: 17 čv. • Dizajn

interijera i eksterijera: Studio Vafiadis • Graditelj: Mitsubishi Heavy Industries (Japan)


17 čv. • Dizajn eksterijera: De Voogt Naval Architects • Dizajn interijera:

Remi Tessier • Graditelj: Feadship (Nizozemska)

Top 100

Top 100

176

63. Bart Roberts - 80,77 m

65. Golden Odyssey - 80,15 m

67. Constellation - 80 m

Nekadašnji kanadski ledolomac, jahta je kakva se rijetko viđa – pra-vi primjer kako od radnog napraviti luksuzan privatni brod. Prije deset godina kupio ga je jedan američki poslovni čovjek, koji ga je preuredio i nazvao po slavnom gusaru. Originalno uređen, ovaj brod ima salon s podom od terakote i velikim kaminom, te kabine za 20 osoba. Bart Roberts ima katamaran duljine 50’, nekoliko tendera i niz igračaka. Često se viđa uz dubaijski umjetni otok Palm Jumei-rah, što navodi na pomisao da je prodan nekomu u regiji.

Golden Odyssey je vlasništvo saudijskog princa Khaleda al Sauda, koji posjeduje još Golden Shadow (66,70 m) i Golden Osprey (ribar-ski brod od 28 m). Golden Odyssey nosi hidroavion, a kao strastveni istraživač podmorja, princ često posuđuje jahtu organizacijama angažiranim u proučavanju svjetskih mora. Unutrašnjost je uredio Alberto Pinto – predvidjevši i golemi akvarij s tropskim ribama, na dvjema razinama, od kojih gornja služi kao bazen na krmi glavne palube i stvara dojam da se plivač kreće koraljnim grebenom.

Constellation pripada floti superjahta u vlasništvu katarske vlada-juće obitelji, u sastavu koje je i Al Mirqab, dvanaesta najveća jahta na našoj listi. Constellation okreću dva motora MTU od po 8.160 KS, a brzina joj iznosi izvanredna 24 čvora. Pri brzini krstarenja od 19 čvorova ima autonomiju od 5.000 nm. Eksterijer je djelo studija A Group, a unutrašnjost je uredio Jean Pierre Fantini i ona je začudno minimalistička – ali je za gradnju i opremanje ove jahte ipak utroše-no 450.000 radnih sati.


Dizajn eksterijera: Charles E. Nicholson • Dizajn interijera: End Nilson • Graditelj:

Camper & Nicholsons (Engleska)

Godina gradnje: 2006. • Duljina: 80 m • Širina: 14,20 m • Najveća brzina: 18,5 čv.

Dizajn eksterijera: Nuvolari & Lenard • Dizajn interijera: Alberto Pinto • Graditelj:

Oceanco (Nizozemska)


Dizajn eksterijera: Lennard Edström • Dizajn interijera: International Tradepower

Graditelj: Canadian Vickers (Kanada)


Dizajn eksterijera: Platou Architects • Dizajn interijera: Alberto Pinto • Graditelj:

Blohm & Voss (Njemačka)

Godina gradnje: 1999. • Duljina: 80 m • Širina: 12,98 m • Najveća brzina: 24

čv. • Dizajn eksterijera: The A Group • Dizajn interijera: Jean Pierre Fantini


Britanski pionir avijacije i ljubitelj mora Sir Thomas Sopwith naručio je 1937. od ‘škvera’ Camper & Nicholsons parnu jahtu Philante – da prenese njegovu jedrilicu klase J preko Atlantika, radi sudjelova-nja u America’s Cupu. Za rata, jahta se našla u rukama britanske ratne mornarice kao prateći brod, a početkom pedesetih kupila ju je norveška vlada za kralja Haakona. Norge je i danas u vlasništvu kraljevske obitelji, kralj Harald koristi ju za državnička i privatna putovanja. Nedavno je ugostila španjolski kraljevski par.

Amevi, sagrađena u Nizozemskoj, a oblikovana u venecijanskom studiju Nuvolari & Lenard i uređena po zamislima Alberta Pinta, ima stabilizatore Rolls Royce, bazen s tekućom vodom (kreće se poput morske struje), teretanu i kinodvoranu, te dva 9-metarska tendera. Vlasnik joj je Lakshmi Mittal, Indijac s adresom u Londonu, tajkun crne metalurgije i 21. najbogatiji čovjek na svijetu, ‘težak’ 20,7 milijarda dolari, i to pošto je lani izgubio čak 10,4 milijarde zbog globalne ekonomske krize.

64. Norge - 80,25 m

66. Amevi - 80 m

Top 100

Top 100

177

68. Stargate - 80 m

70. Al Diriyah - 78,65 m

72. SS Delphine - 78,55 m

71. Pegasus V - 78,60 m

69. CRN 80 - 80 m

73. Hampshire II - 78,50 m

Katarski šeik Abdullah Al Thani vlasnik je superjahte Stargate, sestre blizanke Constellation, vlasnik koje je njegov brat. Iako su izvana identične, Stargate je unutra sušta suprotnost svojoj sestri: ima vlasničku i deset gostinskih kabina (od čega četiri VIP) uređenih ek-stremno raskošno. Najčešće je usidrena u marini Palme de Mallorca, pored Al Mirqaba – blizu obitelji. Brod održava posada internacio-nalnog sastava, od tridesetak ljudi, koji svoja radna mjesta čuvaju i pridržavanjem zavjeta šutnje!

Građena pod imenom Massarah, za američkog brodarskog ma-gnata Daniela K. Ludwiga, kasnije je prodana Charlesu Revsonu, osnivaču kozmetičke kuće Revlon. Nakon dva druga vlasnika, oba europska bankara, jahta se našla u vlasništvu šeika Ahmeda Ya-manija, nekadašnjeg ministra energetike Saudijske Arabije, koji joj je promijenio ime, u Al Diriyah, prema glavnom gradu osnivača saudijske kraljevske loze. Opremljena je dvama off shore brodovi-ma Monte Carlo, , ima kabine za 16 gostiju i 36 članova psoade, a najčešće se viđa u vodama Dammama u Saudijskoj Arabiji.

Horace Dodge, tada najveći proizvođač automobila u SAD, 1921. je naručio gradnju najveće jahte u Americi: nazvao ju je po kćeri, a pru-žala je smještaj za 20 gostiju, o kojima je brinulo 55 članova posade. Delphine je imala tri parna stroja od po 1.500 KS - već 1926. je po-tonula, uz mnogo muke je podignuta s morskog dna, obnovljena, pa rekvirirana. Nakon rata postala je mjesto za sastanke na vrhu, a 20 godina je služila i kao mornarički školski brod. Od godine 1989. do 1995. obnavljana je u Brugesu – sad se prodaje za 38 milijuna eura.

Amerikanac Ron Tutor vlasnik je najveće jahte izgrađene u Danskoj, kao Princess Mariana, čeličnoga korita i nadgrađa od kompozita, te izrazitoga V-profila trupa i pramca oblika tulipana. Ima nekoliko sklo-pivih terasa, bazen od 12 m na krmi, platformu za helikopter – kad je prazna, pretvara se u virtualno igralište za golf s ekranom na kojem se nižu slike najpoznatijih svjetskih terena. Tutor, trgovac nekretni-nama, nakon kupnje od meksičkog magnata Carlosa Peralte, promije-nio joj je ime u Pegasus V.

Talijanski ‘škver’ CRN Ancona po drugi je put na našoj listi, ovog puta krasnom jahtom od 80 m koju je dizajnirao studio Zuccon International. Prepoznatljiva je po sklopivim terasama i ‘beach clubu’ površine veće od 100 ‘kvadrata’ – ima vlasničku kabinu na izdvojenoj palubi, na koju slijeće helikopter. Na donjoj palubi se nalazi i vinski podrum, po želji vlasnika, jednog od najbogatijih lju-di u regiji koji je prodao udio u vlasništvu južnoafričkog telekoma za 5,5 milijardi dolara.

Britanac James Ratcliffe, kojem se prethodni Feadship izuzetno svidio, od istoga je ‘škvera’ naručio i ovu jahtu tradicionalnih vanj-skih linija – koje skrivaju niz originalnih rješenja. Tako se platforma za helikopter pretvara u košarkaško igralište, do vanjskoga dijela najviše palube vozi dizalo za dvije osobe, tu je i uže za spuštanje u vodu ‘prečice’ s palube, krma s dvjema sklopivim terasama, nekoli-ko brodica razne namjene... Ratcliffe, 16. najbogatiji Britanac i 521. na Forbesovoj listi, godišnje zarađuje oko 40 milijuna dolara.


24 čv. • Dizajn eksterijera: The A Group • Dizajn interijera: The A Group/

Camillo Costantini • Graditelj: Oceanco (Nizozemska)

Godina gradnje: 1960. • Duljina: 78,65 m • Širina: 11,31 m • Najveća brzina: 16 čv. •

Dizajn eksterijera: National Bulk Carriers • Graditelj: National Bulk Carriers (Japan)


brzina: 13 čv. • Dizajn eksterijera: Gielow & Orr • Dizajn interijera:

Tiffany’s Design • Graditelj: Great Lakes Engineering Works (SAD)


Dizajn eksterijera: Espen Oeino • Dizajn interijera: Zuretti Interior • Graditelj: Royal

Denship (Danska)


brzina: 16 čv. • Dizajn eksterijera: Studio Zuccon International

Dizajn interijera: Laura Sessa Romboli • Graditelj: CRN (Italija)


eksterijera i interijera: Redman Whiteley Dixon • Graditelj: Feadship (Nizozemska)

P R I N O V A

eralte, promije-

P R I N O V A

Top 100

79. C2 - 78,40 m

75. Dannebrog - 78,43 m

78. Eminence - 78,40 m

76. Amaryllis - 78,43 m

77. TV - 78,40 m

74. Tueq - 78,47 m

C2 je teško razlikovati od Eminence – osim po boji trupa – iako ima manji gaz, da može ploviti plićacima Bahama. Vlasništvo je Ronalda Owena Perelmana, 69-godišnjega američkog poslovnjaka koji je ne-davno ‘ugazio’ u peti brak i proslavio rođenje sedmog djeteta. Na zlu glasu zbog mutnih kupoprodaja uz obilnu zaradu, suvlasnik je i kozmetičkog diva Revlona, a zarađuje i na hrani, žestokim pićima, cigarama, nekretninama, fotografskoj opremi, televiziji, lutriji i na-kitu. Dobri je duh niza karitativnih udruga!

Amaryllis je četvrta jahta serije ‘semi-customa’ od 78 m koje je iz-gradio njemački ‘škver’ Abeking & Rasmussen. Unutrašnjost joj je uređena u stilu belle epoque, a najoriginalnija je od četiriju sestara, jer ima i bazen, dimenzija 5 x 2 m. Nakon isporuke prošle zime, pro-vela je dobar dio godine u Karibima – u najmu (preko agencije Hill Robinson). Ima tri tendera (Graf od 9 m, Mastercraft i brzi gume-njak Paco). Vlasnik joj je 86-godišnji Richard DeVos, 64. najimućniji Amerikanac, koji posjeduje i košarkaški klub Orlando Magic.

Nekad u vlasništvu američkog mogula nekretnina, ova je jahta da-nas u rukama Meksikanca Emilija Azcàrrage Jeana, jednog od naj-većeg televizijskih producenata u Amerikama, pa ne čudi njezino novo ime – TV. Vrlo je otmjeno uređena, a vlasnik na raspolaganju ima privatnu palubu i terasu s hidromasažnom kadom. Sve palube, osim najviše, povezuje dizalo, a na toj se nalazi bazen na čijem su plićem kraju stolci i bar (u vodi!), te hidromasažna kada. Opremlje-na je i svime potrebnim za ronjenje.

Nakon opsežnih radova, koje je izvelo atensko brodogradilište Elef-sis, Tueq je zaradio mjesto na našoj listi. Palube su produljene, a iako ‘škver’ koji je sagradio ovu jahtu danas ne postoji, studio De Voogt, koji ju je projektirao, itekako je aktivan, pa je bio zadužen za sve promjene – čime se objašnjava sličnost Tueqa s Feadshipo-vim jahtama. Vlasnik Tueqa je princ Salman bin Abdul Aziz al Saud, guverner saudijske prijestolnice Riyadha sve od 1962. godine, koji uglavnom boravi u Cannesu.

Godina proizvodnje: 2009. • Duljina: 78,40 m • Širina: 12,40 m •

Najveća brzina: 16 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Reymond

Langton • Graditelj: Abeking & Rasmussen (Njemačka)


Graditelj: Danish Royal Dockyard (Danska)


brzina: 16 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Reymond Langton •

Graditelj: Abeking & Rasmüssen (Njemačka)


Graditelj: Abeking & Rasmussen (Njemačka)


brzina: 18 čv. • Dizajn eksterijera: Espen Oeino International • Dizajn

interijera: Alberto Pinto • Graditelj: Lürssen (Njemačka)


Dizajn eksterijera i interijera: Michael Leach • Graditelj: Van der Giessen (Nizozemska)

Ova nevjerojatna, nekoć parna jahta, proslavila je 80. rođendan, a i dalje je u savršenoj formi. Jahta danske kraljevske obitelji danas ima dva dizelska motora od po svega 870 KS, ali svejedno postiže sasvim lijepu brzinu od 13 čvorova i ima autonomiju od 3.600 nm, više nego dovoljno za privatni dom na vodi (najčešće u vodama Me-diterana i Kariba) kraljice i njenog supruga. Za rata brod-bolnica, od porinuća je preplovila 300.000 milja – te je posljednji preuređena 1980., kad su i ugrađeni sadašnji motori.

Građena za Amerikanca Herba Chambersa (veletrgovca automobi-lima), danas je u vlasništvu ruskog poslovnog čovjeka i političara Aleksandra Kloponjina. Studio Reymond Langton uredio ju je koriste-ći obilje plemenitih materijala, a Eminence ima vlasnički apartman na pramcu glavne palube, dvije VIP i četiri gostinske kabine. Kloponjin je do 2002. bio guverner Autonomne oblasti Tajmir, a zatim je pobi-jedio na izborima u Krasnojarsku i postao ‘novi car Kavkaza’. Minutu prije krize prodao je tvrtku Norilsk Nickel vlasniku jahte Anastasia.

P R I N O V A

Top 100

179

80. Titan - 78,40 m

82. Tango - 77,70 m

84. Smeralda - 77 m

83. Lone Ranger - 77,40 m

81. Montkaj - 78 m

86. Lady Sarya - 76,37 m85. Samar - 77 m

Titan je četvrta sestra Amaryllisa, C2 i Eminence. Izvana je goto-vo identična ostalim trima, uz neke razlike u tehničkim i estetskim rješenjima na najvišoj palubi, uključujući i tlocrt same te palube, te izvedbu nosača radara. Titan ima dvije garaže za tendere, dok ostale jahte imaju po jednu. Iako je vlasnik Titana ostao anoniman, nagađa se da dolazi iz Rusije, odnosno iz krugova tamošnjih novopečenih bogataša ne odveć transparentnog porijekla imovine i redovito u srdačnoj sprezi s trenutačnom vlašću.

Veličanstveni profil Tanga djelo je britanskog studija Eidsgaard Design: takav se sklad trupa i nadgrađa rijetko viđa. U isti mah agresivna i zavodljiva, kvalitete istaknute savršeno odabranom si-vom bojom trupa, ova je jahta izlog tehničkog savršenstva studija DeVoogt, jednakog kakvo je postigao i na Predatoru. Vlasnik jahte je Andrej Skoč, 46-godišnji Rus, član parlamenta od 1999. i vlasnik 30% dionica kompanije Mettaloinvest, koja proizvodi čelik i želje-zo. Skoč ima oko 2,5 milijarde eura, 255. je najbogatiji čovjek na svijetu i 28. u Rusiji.

Porinuće ove jahte došlo je u pravi trenutak za australski Hansea-tic, jer su njegove dvije predstavnice upravo skliznule s popisa prvih stotinu jahta na svijetu. Dugačka 77 m, Smeralda je djelo nadarenog Espena Oeinoa, a građena je od aluminija i lakša 30% nego što bi po projektu trebala biti – za što je zaslužan njezin vlasnik Guido Krass, osnivač Hanseatica... u nevolji, kad je shvatio da nema brodogradi-lišta koje bi mu ispunilo želje. Unutrašnjost Smeralde je izvanredno moderna, uređena u svijetloj i tamnoj hrastovini.

Jackie Setton je 1994. kupio nekadašnji tegljač i odlučio ga pretvoriti u jahtu – pa je tako ovaj uvoznik Pioneerove tehnologiju u Francusku bio začetnik trenda prenamjene radnih brodova; kao i Arctic P, ovaj je brod pregrađen u njemačkom brodogradilištu Claus Kusch. Sada ga pokreću dva motora po 4.400 KS, Deutz 12 m 350 RGB, koji mu jamče autonomiju od 20.000 milja pri brzini od 12 čvorova. Lone Ranger je nekoliko puta odveo Settona na put oko svijeta i na Arktik, a sada je u vlasništvu Petera B. Lewisa.

Saudijski princ Mohammed bin Fahad bin Abdul Aziz al Saud vlasnik je savršeno očuvane dame sagrađene 1995. godine. Sin pokojno-ga kralja Fahda iz temelja ju je obnovio 2000. – jedan od najvećih uspjeha kuće Amels i Terencea Disdalea otada blista novim sjajem, pa ni nakon 17 godina nema na čemu zavidjeti mlađima; štoviše, ova je jahta elegantnija od mnogih. Godine 2009. prošla je Sjeveroza-padnim prolazom, oplovivši Kanadu, a u posljednje se vrijeme viđa u canneskom Portu Canto.

Djelo navalnoga dizajnera Rinalda Gastaldija, ova je jahta građena za Amerikanca Williama Levitta, građevinskog tajkuna, kao Belle Simone. Odonda je promijenila ime dva puta (prvo u Sarah), a i pro-duljena je za 12 m, u nizozemskom ‘škveru’ Van Der Giessen – sad je u vlasništvu šeika Ahmeda Yamanija, nekadašnjeg ministra energe-tike Saudijske Arabije i jednog od osnivača OPEC-a. Iako je Yamani i vlasnik modernije jahte Al Diriyah, još uvijek uživa na ovoj jahti, pretežno u grčkim vodama, očito poštujući klasiku.

Samar je jahta klasične ljepote. Njezine četiri palube, s kabinama za 14 osoba, povezuje dizalo, a na najvišoj se nalaze zatvoreni salon, bazen i sletna platforma za helikopter Bell 407. Pokreću ju dizel-ski agregati koji ‘hrane’ elektromotore omogućujući joj brzinu od 16,5 čvorova. Samar nosi nekoliko tendera: Chris Craft od 33’, tri jet skija – i Mini Cooper kabriolet. Vlasnik joj je najbogatiji Kuvajćanin, 66-godišnji Kutayba Alghanim, donedavni predsjednik grupe Algha-nim Industries, sada umirovljenik.


brzina: 16 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Reymond Langton •

Graditelj: Abeking & Rasmussen (Njemačka)


eksterijera i interijera: Eidsgaard Design • Graditelj: Royal Van Lent (Nizozemska)


brzina: 29 čv. • Dizajn eksterijera: Espen Oeino • Dizajn interijera:

Vain Interiors • Graditelj: Hanseatic Marine (Australija)


15 čv. • Dizajn eksterijera: Jackie Setton • Dizajn interijera: Heinz Vollers

Graditelj: Schichau Unterwesser


brzina: 18 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Terrence Disdale

Design • Graditelj: Amels


Najveća brzina: 21 čv. • Dizajn eksterijera: Rinaldo Gastaldi

Graditelj: Cantieri Navali Apuania (Italija)


17 čv. • Dizajn eksterijera: H2 Yacht Design • Dizajn interijera: Joe

Thome • Graditelj: Devonport (Velika Britanija)

:

P R I N O V A

Top 100

180

94 . Cocoa Bean - 73,98 m

92. Weta - 74,60 m

90. Northern Star - 75,40 m

88. Anastasia - 75,50 m

93. Enigma - 74,50 m

89. Reborn - 75,50 m

91. Leander G - 75 m

87. Ocean Victory - 75,75 m

Građena kao New Horizon za Garyja Markela, Amerikanca koji je imutak stekao u osiguranju, Cocoa Bean je najveća jahta koja je izašla iz američkog ‘škvera’ Trinity. Vanjske linije, djelo studija sa-mog brodogradilišta, uistinu su izvanredne, a Cocoa Bean ima im-presivan pramac i nadgrađe od aluminija najviše kvalitete. Njenih šest paluba povezuje dizalo, a unutrašnjost je prostrana i smješta svega dvanaest gostiju u veličanstvenim kabinama – gostinske su raspoređene na donjoj palubi, dok je vlasnikova na glavnoj.

Građena za obitelj Cipriani, vlasnike hotela, barova i restorana diljem svijeta, ova je jahta u početku nosila ime Gin Tonic. Danas je u vlasništvu Novozelanđanina Graema Harta, koji je svojih 5,7 milijarda dolara zaradio u industriji ambalaže. Weta je građena u stilu ‘trawlera’, krasan je uspjeh čileanskog brodogradilišta Marco. O uređenju unutrašnjosti ne zna se gotovo ništa, a što se tehničke strane tiče, Weta ima dva Caterpillarova motora snage po 1.475 KS uz koje postiže najveću brzinu od 15,5 čvorova.

Građena za australskoga producenta tv-kvizova Rega Grundyja, ova jahta danas je u vlasništvu Bernarda Tapieja, jedinog Francuza na našoj listi. Ljubitelj jedrenja i nositelj nekoliko svjetskih rekorda sa svojom jedrilicom Phocea, za preuređenje i produljenje krme anga-žirao je studio Scotta Sterlinga iz Monaka. Tapie, koji se u posljed-njih nekoliko godina ponešto osramotio namještanjem nogometnih utakmica i utajom poreza, sada se bavi ulaganjem u američko-fran-cuske filmske koprodukcije i čini se da mu dobro ide.

Otkako je 2011. temeljito preuređena u Devenportu, Leander G na-stavlja službu u najmu, ljeti na Mediteranu, zimi u Karibima. Ima četiri palube, deset luksuznih kabina (pet VIP), velike salone i teretanu, te posadu od dvadeset pet članova i mnogo opreme za ronjenje, glisere za vuču skijaša, daske za jedrenje, dva tendera i tri 10-metarske gumene brodice... Sir David Gosling, britanski ‘kralj parkirališta’, kupio ju je 1998. i nazvao Leander po brodu na kojem je služio u Kraljevskoj ratnoj mornarici.

U nizu raskošnih sadržaja ove jahte nalaze se i kinodvorana, blago-vaonica za 32 osobe, te teretana i sauna, a tu je i bazen u kojem se voda može zagrijati s 20° na 38°C u svega sat vremena. Ako vas ni to ne impresionira, možda će činjenica da su unutrašnjost uredili Alberto Pinto i Laura Sessa Romboli, koji su u suradnji stvorili nešto upravo fantastično. Vlasnik Ocean Victory je 57-godišnji Rus Viktor Rašnjikov, koji na raspolaganju ima 3,6 milijardi dolara. Nekad je posjedovao 47 m dugačku jahtu kuće ISA.

Godina gradnje: 2012. • Duljina: 73,98 m • Širina: 12 m

• Najveća brzina: 15,5 čv. • Dizajn eksterijera: Trinity •

Dizajn interijera: Evan K Marshall • Graditelj: Trinity (SAD)


brzina: 15,5 čv. • Dizajn eksterijera: Michael Leach • Dizajn interijera:

Michael Leach and Misa Poggi • Graditelj: Marco Shipyard (Čile)


17 čv. • Dizajn eksterijera: Espen Oeino • Dizajn interijera: Pauline Nunns

Graditelj: Lürssen (Njemačka)


brzina: 18 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Sam Sorgiovanni



brzina: 30 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Francis Design •

Graditelj: Blohm & Voss (Njemačka)

Godina gradnje: 1999. • Duljina: 75,50 m • Širina: 14 m

Najveća brzina: 15 čv. • Dizajn eksterijera i interijera:

Terence Disdale • Graditelj: Amels (Nizozemska)


brzina: 18,5 čv. • Dizajn eksterijera: Kusch Yachts • Dizajn interijera:

Pauline Nunns • Graditelj: Peenewerft (Njemačka)


16,5 čv. • Dizajn eksterijera: De Voogt • Dizajn interijera: Alberto Pinto &

Laura Sessa Romboli • Graditelj: Feadship (Nizozemska)

Ova jahta tipa ‘expedition’ dizajnirana je za avanturističke pusto-lovine na objema polutkama, uza što manje pristajanja. Vlasnik joj je Kanađanin John Risley, koji se u rodnoj Novoj Scotiji obogatio u ribarstvu i prijevozu tereta, a jahtu koristi i za istraživanja, uvjeren da se lijek za mnoge boljke čovječanstva krije u morskim dubinama. Espen Oeino stvorio mu je jahtu prostranih eksterijera, s golemom gornjom palubom s koje puca veličanstven pogled, te još šest palu-ba opremljenih svime potrebnim za duga putovanja.

Anastasia se smatra jednom od najljepših jahta kuće Oceanco, a to ima zahvaliti australskom dizajneru Samu Sorgiovanniju. Krmeno zrcalo ove jahte obloženo je mahagonijem, vlasnik na raspolaganju ima privatnu palubu na kojoj se nalaze soba za igre, salon i ured, gosti su smješteni u šest VIP kabina, a površina salona je 100 če-tvornih metara. Uređen je u bambusu i eukaliptusu, a ima plesni po-dij, bar i akvarij zapremine 2.700 l. Vlasnik Anastasije je 50-godišnji ruski metalurški magnat Vladimir Potanjin.

Futurističke linije Enigme djelo su britanskog dizajnera Martina Francisa, koji je nalog za stvaranje takve jahte dobio od Meksikan-ca Emilija Azcàrrage, medijskog tajkuna – ali se ona ubrzo našla u rukama Amerikanca Larryja Ellisona, koji ju je preimenovao u Kata-na. Ellison je 1999. jahtu poslao na opsežno preuređenje u Lürssen, gdje je spremište za tendere preuređeno u košarkaško igralište, proširena blagovaonica, te dodane teretana i platforma za kupanje. Vlasnik joj je trenutno deveti najimućniji Britanac Aidan Barclay.

kanca koji je

P R I N O V A

Top 100

181

97. Pegaso - 73,60 m 98. Mogambo - 73,55 m

96. Salem - 73,60 m

95. Ilona - 73,70 m

100. Sapphire - 73,50 m99. Graffi ti - 73,55 m

Predstavljena 2012., ova jahta namijenjena je istraživanju oceana. Vlasnik joj je Meksikanac Alejandro Burillo, potpredsjednik tele-vizijske produkcijske grupe Televisa, zadužen za internacionalnu produkciju kuće. Veći dio nekadašnje garaže na krmi Pegasa sad je laboratorij za oceanografska istraživanja, a jahta ima i opremu za ronjenje, podmornicu od 9 m (koja šestoro ljudi može odvesti do 156 m), te elektroniku koja pokazuje da se ne radi o hiru, nego o ozbiljnoj posvećenosti proučavanju oceana.

Brodogradilište Nobiskrug, nakon ljepotica Siren i Sapphire, ove je godine porinulo Mogambo i Graffiti, građene na jednakoj platformi, te najavilo još nekoliko takvih za 2013. Jedina je razlika među ‘se-strama’ što je Mogambo plod suradnje sa studijom Reymond Lang-ston Design, a Graffiti s kućom Newcruise. Mogambo ima čišće linije, ponajprije zbog neprekinutih staklenih površina. Moderno uređenu jahtu održava posada od 17 ljudi, a kabina je 5 gostinskih, jedna VIP kabina u središnjem dijelu, te vlasnička na pramcu.

Prvotna namjena ovoga broda bila je znanstvena – nakon službe u meteorologiji umirovljen je, a zatim 1988. prodan jednomu bliskoi-stočnom ljubitelju klasičnoga navalnog dizajna, koji ga je pretvorio u jahtu. Opremljena je novim motorima, generatorima i stabilizatorima, a ima kabine za 48 gostiju. Trup i nadgrađe ove jahte krasi bezvre-menska ljepota. Sada u vlasništvu saudijske vladarske obitelji, naj-češće se može vidjeti u Palmi de Mallorca, a trenutno se prodaje po cijeni od 19,7 milijuna eura.

Krasna i impresivna Ilona ima čiste linije, za koje je zaslužan studio Redman Whiteley Dixon, ali joj vanjska ljepota nije najupečatljivija osobina – Ilona ima garažu za helikopter. Složeni mehanizam, kao iz filmova o Jamesu Bondu, podiže helikoptersku platformu na glav-nu palubu u svega nekoliko sekunda. Vlasnik Ilone je Frank Lowy, 81-godišnji Australac, vlasnik 124 trgovačka centra u Australiji, na Novom Zelandu, u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama. Peti je najbogatiji Australac.

Građena za braću Reuben, koji su već bili naručili Triple Seven i Si-ren, ova je jahta slična ‘sestrama’, iako se razlikuju u unutrašnjosti. Sadašnji vlasnik, nepoznati Ukrajinac, ima na raspolaganju i ured, dvije garderobe, te dvije kupaonice, sve to na pramčanom dijelu glavne palube. Jahta ima tri kabine za goste (dvije dvokrevetne i jednu VIP), sve na donjoj palubi, a posebno je zanimljiv krmeni dio ove jahte, na kojem se nalazi sletna platforma za helikopter koja, kad nije u upotrebi, služi kao golemo sunčalište.

Sestra blizanka jahte Mogambo, Graffiti se ipak razlikuje od nje, po-najprije zbog blještavo bijeloga laka trupa. Kao i Mogambo, građe-na je za čartersku agenciju Kristal Watzers. Dio najviše palube ove jahte je zatvoren, a unutra se nalazi teretana iz koje se uživa kra-snom pogledu. Širina broda omogućila je veličanstveno predvorje i kinodvoranu s dvanaest sjedala. Vlasnik, Britanac David Reuben, koji se s bratom obogatio u trgovini naftom i čelikom, cijeni svoju privatnost, pa se o uređenju ne zna gotovo ništa.


brzina: 18 čv. • Dizajn eksterijera: H2 Yacht Design • Dizajn interijera:

Mark Berryman • Graditelj: Freire Shipyard (Španjolska)


brzina: 17,5 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Reymond Langton

Design • Graditelj: Nobiskrug (Njemačka)


15 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: NV Scheepswerf • Graditelj: NV

Scheepswerf (Nizozemska)


brzina: 16 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Redman Whiteley

Dixon • Graditelj: Amels (Nizozemska)


Najveća brzina: 17,5 čv. • Dizajn eksterijera i interijera: Newcruise

Yacht Design • Graditelj: Nobiskrug (Njemačka)

Godina gradnje: 2012. • Duljina: 73,55 m

Širina: 12 m • Najveća brzina: 17,5 čv. • Dizajn eksterijera i

interijera: Newcruise • Graditelj: Nobiskrug (Njemačka)

era i

a)

P R I N O V A

P R I N O V A

IZDAVAČD.Š. Savjetovanje d.o.o.

Obala hrvatskog narodnog preporoda 5, 21000 Split, HRVATSKA consulting

Tel. +385 (0)21 771 517 / Fax +385 (0)21 584 303

GLAVNI UREDNIKDarko Šupuk / [email protected]

GRAFIČKI UREDNIKTanja Drinković / [email protected]

GRAFIČKO OBLIKOVANJEMarino Jurić / [email protected]

GLAVNI REDAKTORStjepo Martinović

UREDNIK FOTOGRAFIJEKristina Peračić

DIREKTOR MARKETINGA Zjena Marinković / [email protected]

PRODAJA OGLASADanijela Vlahek / [email protected]

SURADNICI Ivan Bura, Ivo Pervan, Lari Lulić, Sergije Dvornik, Mario Jelavić, Damir Vrdoljak Mandeta, Zlatko Sunko,

Hrvoje Bulešić, Ivica Lisjak, Jasmina Stošić, Đorđe Stošić, Craig Burnett, Alain Brousse, Thierry Ameller,

Dominique Gabirault, Andrew Nagy, Franck Van Espen, Gary Evans, Jean-Pascal Grosso, Andrew Ferraro,

Marion Fantin

TISAK

Printera Grupa d.o.o.

DISTRIBUTERI(RH) Tisak DD, Distripress d.o.o.; (SLO) Delo prodaja DD; (BIH) i (CG) Inter Press d.o.o.; (SRB) Tisak d.o.o.

YACHTS CROATIA licencno je izdanje časopisa YACHTStvrtke Yachts Magazine group - 4, rue Reyer - 06400 Cannes - Francuska

IZDAVAČ

Yachts Magazine group

DIREKTOR I CEOMichel Karsenti / [email protected]

YACHTS FRANCUSKA Alain Brousse / [email protected]

YACHTS EMIRATESSam Richomme / [email protected]

YACHTS RUSSIASergey Rybakov / [email protected]

PRETPLATA Godišnja pretplata 220 kn

[email protected]

Rukopisi, fotografije i medijski zapisi se ne vraćaju!

Zabranjeno je kopiranje i prenošenje sadržaja časopisa

YACHTS bez dopuštenja izdavača. Izlazi dvomjesečno.

ISSN 1847-0246

M A R K E T I N GSTUDENI - PROSINAC 2012.

w w w . y a c h t s c r o a t i a . c o m

ACI stranica 43

American Express stranica 29

Audi stranica 39

Austrijski vodič za zimski odmor stranica 14

Bach Yachting stranica 10

BMW stranica 6 i 7

Boot Dusseldorf 2013. stranica 21

CRN ovitak 184

dms nautica stranica 115

Euroherc stranica 12

Fountain Pajot stranica 18

Galeon Yachts stranica 23

Hanse Yachts stranica 25

Jadran nautika - Princess stranica 3

Jadran nautika - SACS stranica 56

MasterCard ovitak 183

Monachus Yachts stranica 8 i 9

Nauticon stranica 119

Nautika Centar Nava stranica 27

Navigare Yachting stranica 31

NCP Refit stranica 112

Omega stranica 41

SG Leasing stranica 31

Ski & Sea stranica 37

Sunseeker Germany Adria stranica 4 i 5

Urar Mamić - Rolex ovitak 2

Yacht Pool stranica 17

Yachts Online stranica 11

Zagrebački Velesajam - Nautika 2013. stranica 33

CRN S.p.A. • Ancona, Italy - phone +39 071 5011111

www.crn-yacht.com

Pho

to b

y B

ob K

rieg

er

We are proud to have had among our Shipowners Gianni Agnelli, Owner of a 1983 M/Y CRN “F100”.

Yes, we are talking about style.

CRN has always produced custom megayachts which fully reflect the Owners’ character.The exclusivity of design, “Made in Italy” craftsmanship and technical expertise enable us every day to produce vessels

that are as unique and distinctive in style as the Owners who inspire them.

Yacht your way

Yacht-Croatia_CRN_233x275.indd 1 11/10/12 15:51

yachts croatia no. 24

Documents