xy-agroklimatologija.doc

2
 1. Evaporacija se ubrzava ako se povisi temperatura, pojača vjetar i smanji relativna vlažnost zraka DA 2. Kako se očituje podnevni deficit vode za transpiraciju?Očituje se klonulošću stabljike i savijanjem listova. 3. Što je lizimetar? Lizimetar ili evapotranspirometar je instrument za mjerenje količine vode isparene iz bilja transpiracijom i s tla evaporacijom. 4. Ako nema dosta oorina na evapotranspiraciju se tro!i voda iz  korjenja. ". #elativna vla$nost zraka je omjer između stvarnog i ravnotežnog tlaka vodene pare. %. #osi!te je temperatura pri kojoj se vodena para počinje kondenzirati. &. ondenzacija započinje na mikroskopski sitnim lebdećim česticama, tzv. kondenzacijskim  jezgrama. '. #odovi visoki( olaka i nji(ove kratice ! "irrus #"i$, "irrocumulus #"s$, "irrostratus #"s$ ). #odovi srednje visoki( olaka i kratice ! %ltocumulu s #%c$, %ltostratus #%s$, &imbostratus #&s$ 1*. +pis Kumulonim usa, tipični grmljavinski oblak iz kojeg se izlijevaju pljuskovi kiše, sugradice ili tuče, a zimi katkad guste, krupne, poput krpica velike snježne pa'ulje. Oblak je debeo i gust, olovne boje i dopire vrlo visoko. &a gornjoj je strani gotovo uvijek plosnat, gladak, vlaknast ili razvučen u pruge, a često se širi poput neke goleme planine. 11. -tratus na tlu z ovemo maglom. 12. odjela o laka pre ma postan ku,  organogenetski oblaci, (rontalni, radijacijski, oblaci termičke konvekcije, oblaci nastali istodobnim djelovanjem više činitelja 13. Kako n asta je mraz? )raz nastaje taloženjem vodene pare u led na o'lađenim predmetima ili bilju, kad je rosište niže od *+", a zrak se o'ladi ispod rosišta. 14. rak je najvlažniji na donjim djelovima tropos(ere DA  &E 1". -lak se b rže smanjuje s visinom što je zrak rjeđi % /0 1%. / 'ladnom zraku tlak se s povećanjem visine jače smanjuje DA &E 1&. zo are su crte koje spajaju mjesta jednakog tlaka. 1'. rividna sila ko ja mijenja smjer ianja vjetra zov e se  "oriolisova sila. 1).   anticikloni zrak se spu!ta iz  termičkog ekvatora 2*. Kojim smjerom putuju ciklone rvatsk om zimi5 a koji m ljeti?  imi ide duž 0adrana na jugoistok stazom 1d, a ljeti staza 1c ulazi na kopno i skreće na istok preko 2anonske nizine i južno od arpata prema "rnom moru. 21.  ontin entalni polarni zrak mase ljeti je 'ladniji od maritimnog po larnog % /0 22. Kako dij elimo zra čne mase? )ogu se razvrstati prema područji gdje su nastale, prema svojstvima, prema vremenu koje donose kad izađu iz izvorišta. &ajčće se u oznakama masa upotrebljavaju nazivi! ekvatorska, tropska, polarna ili masa umjereni' širina i arktička masa. 23. Što je front alna plo(a? %ko se zračne mase sukobljavaju a ne miruju jedna kraj druge, prijelazni pojas tada  postaje osobito uzak i aktivan, a zovemo g a (rontalnom plo'om. 24. +jasni i opi!i (ladn u frontu. Kakvi s e olaci stvaraju? 3ladna (ronta označuje prodor 'ladne zračne mase pred kojom se topliji zrak povlači. onji dio (rontalne plo'e ima oblik poluvačjka. -o znači da 'ladan zrak prodire pod topli i gura ga u vis. 4azvijaju se grudasti oblaci "u, 5c i "bi oborina pada u obliku pljuskova. 2". #azv ijena ciklo na je promjera  6*** km, a traje desetak ili više dana. 2%. z koje olaka nastaje tuča i u kojem dijelu odine?7z kumulonimbusa, a najčća je u toplom dijelu godine. 2&. Što j e tornado? -o rnado je vrtložni vjetar obilježen oblačnim lijevkom koji se spušta iz glavnog oblaka. 2'. Antic iklon a je područje visokog tlaka zraka. Ljeti je u anticikloni vedro, a zimi nad kopnom može biti magle ili stratusa.1jetar je slabiji nego u cikloni. &a sjevernoj polutci u anticikloni zrak struji u smjeru kazaljke na sat malo zaokrenuto od središta anticiklone. 2). +jasni strujanje zraka planetarno razmjera i za!to do njea dola zi?  2lanetarno zračno strujanje izazvane su nejednakim grijanjem ekvatorski' i polarni' krajeva te kontinenata i oceana i pripadnim poljem tlaka pri tlu i u visini. &ad kopnima je ljeti mnogo toplije,a zimi mnogo 'ladnije nego nad susjednim oceanima. bog razlika u temperaturi nastaju razlike u tlaku i zračna strujanja. &o budući da su to golema strujanja dugog trajanja, izložena su djelovanju mnogi' činitelja koji i' modi(iciraju.

Upload: dejan-bosnjak

Post on 05-Nov-2015

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

1

1. Evaporacija se ubrzava ako se povisi temperatura, pojaa vjetar i smanji relativna vlanost zraka DA 2. Kako se oituje podnevni deficit vode za transpiraciju?Oituje se klonulou stabljike i savijanjem listova.3. to je lizimetar? Lizimetar ili evapotranspirometar je instrument za mjerenje koliine vode isparene iz bilja transpiracijom i s tla evaporacijom.4. Ako nema dosta oborina na evapotranspiraciju se troi voda iz korjenja.5. Relativna vlanost zraka je omjer izmeu stvarnog i ravnotenog tlaka vodene pare.

6. Rosite je temperatura pri kojoj se vodena para poinje kondenzirati.

7. Kondenzacija zapoinje na mikroskopski sitnim lebdeim esticama, tzv. kondenzacijskim jezgrama.

8. Rodovi visokih oblaka i njihove kratice: Cirrus (Ci), Cirrocumulus (Cs), Cirrostratus (Cs)9. Rodovi srednje visokih oblaka i kratice: Altocumulus (Ac), Altostratus (As), Nimbostratus (Ns)

10. Opis Kumulonimbusa: tipini grmljavinski oblak iz kojeg se izlijevaju pljuskovi kie, sugradice ili tue, a zimi katkad guste, krupne, poput krpica velike snjene pahulje. Oblak je debeo i gust, olovne boje i dopire vrlo visoko. Na gornjoj je strani gotovo uvijek plosnat, gladak, vlaknast ili razvuen u pruge, a esto se iri poput neke goleme planine.11. Stratus na tlu zovemo maglom.

12. Podjela oblaka prema postanku: organogenetski oblaci, frontalni, radijacijski, oblaci termike konvekcije, oblaci nastali istodobnim djelovanjem vie initelja

13. Kako nastaje mraz? Mraz nastaje taloenjem vodene pare u led na ohlaenim predmetima ili bilju, kad je rosite nie od 0C, a zrak se ohladi ispod rosita.

14. Zrak je najvlaniji na donjim djelovima troposfere DA NE15. Tlak se bre smanjuje s visinom to je zrak rjei DA NE16. U hladnom zraku tlak se s poveanjem visine jae smanjuje DA NE

17. Izobare su crte koje spajaju mjesta jednakog tlaka.

18. Prividna sila koja mijenja smjer gibanja vjetra zove se Coriolisova sila.

19. U anticikloni zrak se sputa iz termikog ekvatora 20. Kojim smjerom putuju ciklone Hrvatskom zimi, a kojim ljeti? Zimi ide du Jadrana na jugoistok stazom Vd, a ljeti staza Vc ulazi na kopno i skree na istok preko Panonske nizine i juno od Karpata prema Crnom moru.21. Kontinentalni polarni zrak mase ljeti je hladniji od maritimnog polarnog DA NE 22. Kako dijelimo zrane mase? Mogu se razvrstati prema podruji gdje su nastale, prema svojstvima, prema vremenu koje donose kad izau iz izvorita. Najee se u oznakama masa upotrebljavaju nazivi: ekvatorska, tropska, polarna ili masa umjerenih irina i arktika masa.

23. to je frontalna ploha? Ako se zrane mase sukobljavaju a ne miruju jedna kraj druge, prijelazni pojas tada postaje osobito uzak i aktivan, a zovemo ga frontalnom plohom.

24. Objasni i opii hladnu frontu. Kakvi se oblaci stvaraju? Hladna fronta oznauje prodor hladne zrane mase pred kojom se topliji zrak povlai. Donji dio frontalne plohe ima oblik poluvajka. To znai da hladan zrak prodire pod topli i gura ga u vis. Razvijaju se grudasti oblaci Cu, Sc i Cbi oborina pada u obliku pljuskova.25. Razvijena ciklona je promjera 1000 km, a traje desetak ili vie dana.

26. Iz kojeg oblaka nastaje tua i u kojem dijelu godine?Iz kumulonimbusa, a najea je u toplom dijelu godine.27. to je tornado? Tornado je vrtloni vjetar obiljeen oblanim lijevkom koji se sputa iz glavnog oblaka.

28. Anticiklona je podruje visokog tlaka zraka. Ljeti je u anticikloni vedro, a zimi nad kopnom moe biti magle ili stratusa.Vjetar je slabiji nego u cikloni. Na sjevernoj polutci u anticikloni zrak struji u smjeru kazaljke na sat malo zaokrenuto od sredita anticiklone.29. Objasni strujanje zraka planetarnog razmjera i zato do njega dolazi? Planetarno zrano strujanje izazvane su nejednakim grijanjem ekvatorskih i polarnih krajeva te kontinenata i oceana i pripadnim poljem tlaka pri tlu i u visini. Nad kopnima je ljeti mnogo toplije,a zimi mnogo hladnije nego nad susjednim oceanima. Zbog razlika u temperaturi nastaju razlike u tlaku i zrana strujanja. No budui da su to golema strujanja dugog trajanja, izloena su djelovanju mnogih initelja koji ih modificiraju.